MALA KNJIGA

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II

MEDIA CENTAR

PRELOM
B A NJ A L U K A

1

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

M A L A K NJ I G A

Urednik: Miodrag Zivanovic

Recenzenti: Ivan Sijakovic Miodrag Zivanovic

2

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II
-

fragmenti–

DRUGI DIO TRILOGIJE

MEDIA CENTAR

PRELOM
BANJA LUKA

3

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

III SVAKODNEVNI ZIVOT MORAL SMISAO 4 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA 5 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

prozet stalnom igrom suprotnih sila: dobra i zla. ali i carstvo neizvjesnosti. uprkos svemu. Zivot je. ali. ideja traganja za smislom. u mnogo cemu nespoznatljiv. Naprotiv! Istorija nas uci da je zivot upravo popriste “borbe neprestane”. U pitanju je vjecno trazenje. pa je na njega.” * * * Mozda je ova lucidna misao znanog rimskog stoickog filozofa Marka Aurelija. u odnosu na pomodnu apsolutizaciju nauke I njene navodne svemoci u razumijevanju svih nepoznanica zivota I svijeta. kljucnih odgovora. neuhvatljiv i dramski tesko predvidljiv. ne napusta covjeka i jedino on sam (ne)moze dati odgovor na esencijalna pitanja svog I zivota uopste. Mracni su lavirinti i individualne i grupne ljudske psihe. ljubavi i mrznje. nade i strepnje istovremeno. bolje reci. zivot nam uvijek iznova namece izvjesnu skepsu u odnosu na ideologiju scijentizma. neke ideologije I pokreti pokusavali. pa i svakodnevni zivot. S jedne strane. doduse. To. grrijeha i nevinosti. vec su najcesce iza sebe ostavljali zrtve. ovaj stav upucuje na to das mo jadni I konacni. tesko i uticati u smislu njegove potpune racionalizacije. svjetlosti i tame. (iako je rijec o pesimistickoj filozofiji). To I jeste bio razlog stoicke trpeljivosti. Zivot je. u pravilu je iza sebe ostavljao najmracnije dionice. ne samo da nisu usijevali. 6 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sudbina-zagonetna. da bi “konstruisao” samo “svijetlu stranu zivota”. ipak ukazuje na to da je svaki covjek srz ljudskog roda i da ideja smisla ne zastarjeva. naravno. uistinu. beznadje I pustos. pisana prije nego sto ce postati poznati vojskovodja i rimski car. Sve one se mogu svesti na onu: kako (p)ostati covjek i kako ostvariti istinsko ljudsko bivstvo. Zivot nuzno izmice takvim pokusajima “satjerivanja” bogate i protivrjecne konfiguracije u “prokrustovu postelju”. beskrajno raznovrstan i raznorodan. iskazana u njegovom filozofskom dneviku (“Samo sebi”) najsnazniji stav o sudbonosnom usudu covjekovog zivota. otuda.” U tom pogledu se u protekla dva milenijuma nije nista promijenilo. Sustina tog zivota je vjeciti tok. Kao takav. Mnogo toga u njemu je neizrecivo. Marko Aurelije to iskazuje u nastavku rijecima da je “…struktura citavog tijela trosna. da je ista sudbina za sve prethodne I sve buduce generacije. sva sto se odnosi na tijelo slicno je rijeci. slavanepouzdana. Niko pouzdano ne moze do kraja da zna te zakone zivota I ljudske prirode da bi mogao iskljucivo racionalno upraljati zivotom. Ili. i najcesce nenalazenje. odnosno samu “svijetlu buducnost”.MARKO AURELIJE: “Vrijeme ljudskog zivota je trenutak. To su. dakle. odnosno kako izbjeci nistavilo i besmisao? S druge strane. sve sto se odnosi na dusu – snu I dimu. cak i ono sto je u njemu i najvaznije. ne znaci da covjek na zivot uopste ne moze da utice I da fakticki ne utice. Ko je god u istoriji to pokusavao. ova misao Marka Aurelija. odnosno spremnosti da se podnese i podnesu zakoni prirode I zakoni zivota. dusa – nepostojana. Istorija nedvojbeno potvrdjuje da je zivot uopste. Velike teme smisla ljudskog postojanja iste su u svim epohama i na svim meredijanima.

komplekse. knjizevne. a prolaznost izbjeci. tuge. ne moze se podrediti nikakvom autoritetu. frustracije. zajedno sa suprugom. onda je jasno da je i nauka (naravno. kao sredstvo vlasti. posebno sloboda vlastite savjesti. to ne znaci da je teorijsko osmisljavanje zivota nebitno za “otkrivanje smisla bica” I u svakodnevnom zivotu. Ali je primjena metoda nauke u odnosu na filozofske. kao sredstvo eksploatacije i manipulacije.Oni ga zive vise instinktivno I nagonski. To ne znaci da I oni nemaju svoje unutrasnje dileme. kao izvor moci. casti i slave!”) izvjesno je da mnogi ljudi gotovo da nisu svjesni (be)smisla svog zivota. Sustinska diferencijacija ljudi je i moguca upravo po tome koliko su ljudi (ne)iskreni i koliko su sposobni da (ne)vole i da budu (ne)voljeni. kao sredstvo sirenja mrznje. naravno. poznato. nasilja i razaranja. nesigurnosi. da li se oduprijeti pritisku ili se povinovati. patnje. Upravo cijena kojom su oni najmoralniji tokom istorije cesto placali tu vrstu slobode (katkada i sopstvenim zivotom – i prije i poslije Sokrata!) to najbolje potvrdjuje. pa i prema onoj. koja je sama po sebi neupitna vrijednost. 7 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kod vecine to ostaje izvan sfere svijesti. A sloboda je “najvece i licno i blago sveta”. naime. ali i za puniji dozivljaj zivotnog smisla. u odredjenim (“povoljnim”) okolnostima ove frustracije znaju da “eksplodiraju” I da proizvedu ekstremne histericne emocije. umjetnicke i teoloske probleme neprimjereno i gotovo nekorisno. Dobro je. to je besmrtnost!” * * * Iako je nesporno da svaki covjek ponaosob jedino (ne)moze obezbjediti sopstveni zivotni smisao. Pri tome. Ali. nade. Na nivou svakodnevnice bitnija su neka druga mjerila. koliko su nauka i znanje zasnovano na njoj sluzili (posebno u dvadesetom veku). kako na cinjenje dobra. pa i na nivou svakodnevnice. pogotovo ako je rijec o moralnoj dimenzije svaodnevnog zivota. odnosno vise “lutajuci”. gdje je 1942. koje su kljucne za moralni osnov ljudskog zivota. Suvisno je govoriti da je takva (zlo)upotreba nauke bila cesto uperena i protiv ljudske slobode – i pojedinacne i opste.) Sloboda. prvenstveno mislimo na vrijednosti. Ovdje je. izbjegao u Brazil. kako je to pisao Stefan Cvajg u svom oprostajnom pismu. tako jos I vise I jos cesce na cinjenje zla. uistinu nema cijenu. koje mogu biti usmjerene. izvrsio samoubistvo. Medjutim. Slobodno i odgovorno raspolaganje svojom licnoscu i slobodno se opredjeljivati prema zivotnim dilemama. izvan smislenije racionalizacije I mogucnosti da se to osecanje suvislo iskaze. kao sto su iskrenost i ljubav. (Euripid: “Svako bira svoj put propasti. rijec o dostojanstvu ljudske licnosti. * * * LAO CE: “Umrijeti. Ako se to desavalo mimo najvisih principa uma i ljudske moralnosti. (Podsjecamo da je Cvajg. godine. pred najezdom nacizma. pa i zlocina. pa ni autoritetu nauke ili kvazi nauke. jednim svojim dijelom) bila u funkciji moralne degradacije ljudskog zivota. radosti. racionalno I moralno. nego smisleno.Naravno.

i ne postavljaju kljucnu moralnu dilemu da li se povinovati ili se oduprijeti I nastavljaju da duhovno i moralno sterilno “vegetiraju”. Cjelina zivota je bogatija od svake logike. istovremeno. 8 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . individualnih I grupnih frustracija. ga dobro razumjeti – do granica do kojih je to uopste moguce – ili. pa onda i razumjeti taj okvir. Goja. ona je iskreno odgovorila da ona nije napisala ni jedno ozbiljno djelo! A na pitanje zasto.Kada se tome doda da u mnogim kulturama postoji I ono sto direktno sputava (samo)osvjescivanje. napisala preko cetrdeset knjiga) pitali sta misli o svom djelu. pa i ideju smisla u kontekstu Moderne. koji se sudaraju. i u svakodnevnom zivotu ne postoji definitivno i univerzalno otkrivanje smisla. zivot se tesko moze i razumski cjelovito zahvatiti. On obesnazuje velike ideje Moderne. Tavi “zive zivot” vodjeni samo neposrednim potrebama. odnosno instinktivno I nagonski. stvarnog i utopijskog. dogadjajima i brigama. podsvjesnog i nesvjesnog. (Kafka) Oni. Veliki su. jedno drugo iskljucuje? Naravno. dopunjavaju. bez razuma I duha. dozivljava ili ne. On samo moze da se uijek iznova otriva. zivjeti i uglavnom nerazumjeti . koje su zastupale stav o “zagarantovanom smislu” u okviru odredjenih koncepcija. autoru ovoga teksta se ipak cini realnijim stav da se zivot ne moze istovremeno i zivjeti i razumjeti. Ogromni su slojevi svjesnog. spoznaje. kazao je on tada. Cini nam se da je prosto nemoguce I jedno I drugo! Postmoderni preokret (utemeljen na ideji oslobadjanja individue – na slobodi izbora i slobodi ponasanja pojedinca) je upravo usmjeren na uvjerljivost svakodnevnog i obicog. na pitanje novinara. sadasnjeg i proslog. (Nice bi rekao. Iako je u istoriji moguce naci pojedinacne primjere za sve vrste kombinacija izmedju onoga “zivjeti zivot” I onoga “razumjeti zivot”. imamo zivot da ne bismo umrli od umjetnosti!) A oni koji misle da je zivot avantura i eksperiment. teorija sistema. pak. pak. da li sebe smatra velikim slikarem – sto je on van svake sumnje bio – odgovoro odrecno. Sustina zivota se najcesce ne moze ocitati na njegovom pojavnom nivou. iskljucuju. U svakom slucaju. barem povremeno. ponistavaju. vec da je vjerovatnije da se zivot moze. a da ga ona nema. naucne i umjetnicke koncepcije. manje ili vise intenzivo. odgovorila je da bi za to trebalo mnogo vremena. povlacenje. a on slika tek da bi zabavljao ljude! Oba primjera su navedena samo zato da bi postavili pitanje (autor ovoga teksta sebi. ali i citaocu!) da li se zaista zivot moze zivjeti svom svojom punocom i raznovrsnoscu i. “izadje” iz vlastitog (zivotnog) okvira. inace. Cini se da filozofske. Takvi ne mogu dugo da izrze u statusu slobodnog covjeka. covjek tesko da moze da razlikuje sebe od njih. Dok je “do grla” u svakodnevnim poslovima. oni bjeze od slobode I olako pristaju da budu obican predmet u rukama nasilnika. najcesce. da bi se uopste mogao vidjeti. stavova. prozimaju. On izmice i najiscrpnijoj racionalnoj argumentaciji. Van Gog I jos poneki. Medjutim. realnog i idealnog. ili. jer valja zivjeti! Zanimljivo je (u ovom kontekstu neuobicajene iskrenosti) da je I genijalni Pablo Pikaso u jednom intervjuu. mirovanje. tako ne zivjeti relativno ga razumjeti. A jedna od najitnijih pretpostavki za to jested a se. zivot i u relativnom smislu je moguce razumjeti samo ukoliko postoje ambicije I pretpostavke za tako nesto. ideologija tesko mogu izdrzati “kritiku svakodnevnog zivota”. a pogotovo da razumije siri kontekst. pogotovo su manje skloni teoretiziranju o zivotu. Kada su poznatu francusku spisateljicu Fransoaz Sagan (koja je. odnosno slobodno ispoljavanje sopstvenih misli. kada se sugerise cutanje. onda takav (moguci ) epilog nije iznenadjujuci. Velaskez.

ima i medju vjernicima i nevjernicima. Ako se. na srecu. ljudsko od neljudskog. Ni sva vremenska i socio-kulturna raznorodnost konkretnog manifestovanja ovih i srodnih vrijednosti u svakodnevnom zivotu ne moze da toliko relativizuje njihovo znacenje da ih se ne bi moglo prepoznavati i uvazavati Ako je sa gnoseoloskog stanovista cesto veoma tesko identifikovati istinu – pogotovo u nekom metafizickom smislu – sa etickog stanovista to ipak nije uvijek tako. bilo da je rijec o razumu ili o emocijama. pri tome. Na zalost. kradu.Da li onda ove teskoce u razumijevanju sustine zivota znace i odbacivanje mogucnosti postojanja univerzalnih vrijednosti? I pored svega recenog. sebicnosti i solidarnosti. dileme. racionalni. o stepenu njene individuacije i njenih vjerskih i drugih zivotnih uvjerenja. posebno ne onih kljucnih vrijednosti moralnog karaktera. i u moralnoj sferi su logicne sumnje. kao sto je poznato. smatrao. u vremenu u kojem zivimo evidentna je izrazita moralna insuficijencija u svakom pogledu. koji je. rijec o vjeri i vjerskim uvjerenjima. uz Kantovo uvjerenje (iz “Kritike moci sudjenja”) da postoje univerzalna mjerila (neka vrsta opste saglasnosi. Naravno. moral u zamjenu za hriscanski. da bi kategoricki imperativ mogao biti taj novi univerzalni moral. mrznju. Kada je. Pri tom. mir nasiljem. Mnogi umnji ljudi. Temeljna obiljezja vrhovnih moralnih vrijednosti (dobra i zla. Permanentno samoposmatranje. sta vise. pa ni zivota kao takvog. imaju. ostala su manje-vise ista kroz prostor i vrijeme i relative su lako prepoznatljiva. to je najcesce cinjeno prikrivenom retorikom i pozivanjem na “uzvisene” motive. iako je rijec o milenijumskim razdobljima. vise nije svetinja! Zato je nuzno moralno osmisljavanje svakodnevnog zivota. ubijaju i cine druga zla. ponizenja. nacin je istrajne primjene tih univerzalnih moralnih mjerila. sve to uveliko ovisi i o (ne)zrelosti same licnosti. pravde i nepravde. koji to ne cine. Tesko bi bilo dokazati da je covjek – u etickom smislu – postao mnogo bolji od objave velikih monoteistickih religija. Brojni su primjeri pozivanja (i ne samo pozivanja) u ime vjere – dakako. na primjer. Kant je. odnosno sebi uzurpiraju i veca prava. istine i lazi. koji bi ljude obavezivali na covjecnost u njihovom ponasanju. Tesko je i samo nabrojati velika zla i zlodjela. Naravno. I ne samo nihilizmu. vec i nekom sirem moralnom relativizmu. Zivimo u vremenu u kojem je sve moguce i sve dozvoljeno. Ali. mislimo da ne znace. pak. u okviru kojih su ponisteni univerzalni moralni oslonci. po njemu. onda je istorija ndvosmisleno potvrdila (a potvrdjuje i sadasnjost) da onih koji lazu. nezavisno od intelektualnih i drugih sposobnosti. Oni koji imaju vecu moc. Ni opstanak ljudskog roda. moralnom nihilizmu zbog toga ne bi trebalo biti mjesta. Naime. 9 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pocinjena u ime boga i vjere. Kao i onih. a ponajmanje moralni zivotni smisao. nista I nikome nije unaprijed zagarantovano. odnosno stalno preispitivaje sopstvenog zivota i njegovo “podvodjenje” pod odredjena eticka pravila i eticku dosljednost. bijedu. ideologizovane i instrumentalizovane – da se zivot zamjeni smrcu. Dovoljno je biti iskren da bi se dosegla “moralna istina”!A to moze svako. pitanja. ljubavi i mrznje) i pored sve svoje slozenosti. nada beznadjem. jos i posjeduje moralna osjetljivost na laz. ljubav mrznjom. Vjerovatno je i zato jos Rene Dekart smatrao da treba stvarati neki drugi. misle da je kriza savremenog svijeta ponajvise posljedica dominacije moralnog relativizma i moralnog nihilizma. onda je ta moralna istina jos potpunija. jos tada bio uveliko uzdrman i u koji se vise tesko moze pouzdati. odnosno “objektivno vazenje”) koja odvajaju dobro od zla.

Sloboda. koji su ostavljali duboke otiske na svijest. buduci da je snazna veza izmedju pojedinacnih sudbina i opstedrustvenih prilika. od kada bivstvuje na ovoj Planeti. prema sopstvenim rijecima i djelima. da je svijet krparija. Bas u tom kontekstu Niceova misao. kao izraza neogranicene sposobnosti izbora izmedju dobra I zla. Odgovornost. Njegovo ucenje o smislu se ne temelji na ucenju o bicu. Ovo je bilo najizrazenije u vrijeme totalitarnih rezima. Medjutim. Nicea se najcesce” vidjelo” kao “mracnog mislioca”. ka istinskom LJUDSKOM TRAGU! * FRIDRIH NICE: “Mogu da izdrzim skoro sve. Samo u tom kontekstu je moguce da sloboda bude nuzan (mada ne i dovoljan) uslov dosezanja smisla zivota svakog covjeka. On je uvijek iznova pokusavao siriti prostore licne I zajednicke slobode. vec vrlo cesto i po same fizicke zivote ljudi. besumnje. naravno. kako je to pisala Hana Arent. kao bazicna moralna vrednost – iz koje proisticu i mnoge druge. Samo ako razumijem zasto!” * * * * * I ova misao Fridriha Nicea govori o osobenom Niceovom poimanju zivota. za Nicea. Pa. po Delezu. To je. u zivotu – se moze naci (I treba traziti) smisaoni oslonac I opstanak. da u svijetu ima vise patnje nego zadovoljstva. kao mislioca koji je utemeljioucenje o “nadcovjeku”. pruzao otpor zlu. najvaznija vrijednost. pojava zle volje za zivotom. o “antihristu”. nego na igri sila ili moci u samom zivotu. prema drugom i drugima. o zapadnom nihilizmu. uz slobodu ide i odgovornost. prema prirodi. Naravno. ima subverzivni karakter I u odnosu na moderno misljenje. mrznju. Tu on uvjerljivo pokazuje da je upravo Nice u filozofiji uveo pojmove smisla i vrijednosti. Tu je cesto bila na djelu. Sam zivot je. I u njemu samom – dakle. nasilje. kako to. na zalost. saucesnike u mehanizmu smrti.Bezkrupulozno krsenje moralnih normi u sferi politike bilo je. ljude nikada nije napustala vjera. kao mislioca “volje za moc”. savjest i moral ljudi. obuhvata odgovornost prema sebi. imalo pogubne posljedice. jos cesce. s toga .shvacene u Paskalovom smislu. pa I vjera u ljudsku slobodu. ka dosezanju zivotne mudrosti.ipak. ne samo po moralni poredak. kao zagovornika prevrednovanja svih vrijednosti. Uistinu su nepojamne dubine ljudske nade I covjek je. cini i Zil Delez u djelu “Nice i filozofija”. odnosno represivnom masinerijom . Nice se moze i drugacije “citati” i razumjeti. na primjer. uvecava moralnu supstancu ili barem pruza sansu za njeno uvecavanje Ona je uslov da nase pravo bivstvo (samo)potvrdimo u onome sto stvaramo I sto zivimo. prema zivotu i svijetu. cudna medjuzavisnost plitkoumnosti totalitarnih sistema i zla (“banalnost zla”). Sloboda i odgovornost. Svojom represijom. 10 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nada I ljubav. shvacena u sirem smislu. su nezaobilazne vrijednosti na putu ka uspostavljanju zivotnog sklada. puke zupcanike i ne rijetko. Nice je ranije govorio da zlo vlada. oni su pretvarali ljude u puke izvrsioce. jednom rijecju.

Na njega. naime. nestaju u svijesti savremenog covjeka i svijeta? Da li je u danasnjem svijetu sve manje (ako ih uopste ima) pravih vrijednosti? Da li je savremeni svijet i svaki covjek ponaosob lisen moralnosti i smisla. na mir i sl. prosto nemoguce pronaci. na materijalna dobra. neovisno od stepena ostvarenja punoce zivota. povjerenjem u sebe i drugim vrlinama. sta vise. po ovom shvatanju. koja je u sustini protiv slobode I protiv svjesne odgovornosti. a koji se. Cini se da nauka. I pored tolikih saznanja. Oni. ponajmanje zavisi od samog pojedinca. naravno. Pa ipak. oni koji su se bavili ovim problemom i na teorijskom i na empirijskom planu. opet. Medjutim. a time i osjecaj zadovoljstva. a to onda znaci i autenticnog ljudskog zivljenja? Da li je covjek ovog vremena i suvise okrenut povrsnom . niti je moguc jednoznacan odgovor. kao takvi. na profesiju. nesreca. Vecina istrazivaca je takodje saglasna da traganje za smislom zivota samo po sebi predstavlja izvor zadovoljstva I srece. izvjesno je da ona ne mora i da najcesce nije u pozitivnoj korelaciji. po njima. da li (ne)znanje utice na osjecaj (dozivljaj (ne)zadovoljstva. mrtvo je i bez vrijednosti”. postoje i oni koji misle da je samo trazenje zivotnog smisla vise izvor covjekove nesrece nego srece. Sreca. raznovrsne nastranosti. Podrazumijeva se da je to traganje praceno hrabroscu. tesko bi mogao da kaze da je uopste zivio! A da li traganje za zivotnim smislom garantuje covjekovu srecu? Naravno. ne moze doprinijeti u nutrasnjem prociscavanju covjeka i promjeni njegovog moralnog i duhovnog habitusa. ne moze doprinijeti “ozdravljenju svijeta”. odnosno cemu sluze ta silna naucna i tehnoloska dostignuca? Da li se nastavlja zamjena sredstava i cilja. nasilje. odnosno protiv autenticnih formi ljudskog zivota uopste. prosto. zapravo. ne moze da se samopotvrdjuje i samorealizuje kao istinsko bice. Ostvarujuci ove ciljeve ljudi jacaju vjeru u sebe. nije bitnije doprinijela rjesavanju kljucnih problema covjeka svijeta.A koliko tome znanje moze pomoci. u do sada nevidjenim razmjerama. odnosno (eventualno i) srece. O tome. Takvo saznanje. On je u tom slucaju mehanicki dio bezlicne mase. odnosno da li moze biti samostalno i odgovorno bice. odnosno neznanje odmoci? Konkretnije receno. vanjskom. odnosno svojom svakodnevnom zivotnom praksom (“svako je kovac svoje srece”). mozda. Minimalna saglasnost medju njima je vezana za stav da je osjecanje srece vezano za ostvarivanje ciljeva koji su bitni za odredjenu licnost. ma ko I kakav on bio. Preciznije receno. nacinom svoga zivota. instrumenata i svrhe zivota? Da li mozda najdublji zivotni ciljevi i krajnje zivotne svrhe. ljudska bijda. davali su i daju razlicite odgovore. jer je zivotni smisao. A “saznanje koje ne nalazi svoj odjek i svoju mjeru u licnom zivotu duha i duse. kao takav. A ako je taj pojedinac jos k 11 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odgovara svaki covjek za sebe. on I ne moze da osjeti potrebu traganja za zivotnim smislom. paralelno sirila I siri . kaze veliki holandski mislilac Johan Hajzinha. najcesce odnose na porodicu. na ovo pitanje nije lako odgovoriti. ne moze do kraja negirati. najbolje govori cinjenica da se u doba Moderne. Zato se uijek iznova postavlja pitanje kuda to idemo – i kao pojedinci i kao pripadci ljudskog roda – kuda nas vodi savremena nauka. sa burnim razvojem nauke I prave “eksplozije” svakovrsnih znanja. tvrde da samo postavljanje takvih pitanja uvecava covjekove dileme I neizjesnosti. a time I zivotne patnje I osjecanje nesrece. materijalnom? Da li covjek u takvim okolnostima uopste moze biti slobodan u sustinskom smislu. (ne)srece I (be)smisla? Mada se ova veza. A ko nije tragao za smislom zivota. u izvornom znacenju tih pojava? Suvisno je isticati da bez tih vrijednosti covjek.

pak. covjek je rodjen srecan ili ne. Prisjetimo se ovdje I znanog stiha nase poetese Desanke Maksimovic (“Sreca je lepa dok se ceka!”). pa I njegovim tamnim nalicjem (mrznja. srecu je lakes naci. Gabrijel Garsija Markes ce u jednoj prilici reci da je naucio “da citav svjet zeli da zivi na vrhu planine. A u stvari oni nemaju (dovoljno) ljubavi . ni sposobosti. maker I djelic tog I takvog svijeta. uz korisno sirenje individualnih sloboda I prava. moralnosti. na filozofski. Medjutim. pa ako neki covjek bezuslovno ide za svojim zadovoljstvom nema nikakvog smisla govoriti mu da treba da cini nesto drugo”. u ovom vidjenju. Poznato je da su zastupnici takozvane utilitarne etike (poput Dzeremi Bentama) drzali da je najvisi cilj covjecanstva najveca sreca za najveci broj ljudi. Naucio sam da covjek ima pravo da gleda drugog odozgo jedino kada treba da mu pomogne da se uspravi”. kao autenticnu potvrdu vlastitog postojanja. Cak i ako nemaju srece (ili. nasilje. posto mi to daje utisak da smo stigli do tacke gdje prestaje pokret I od tada nista se ne mijenja”. Zato. sazima I izrazava sve moguce suprotnosti izmedju imati (posjedovati) I biti (postojati). Za neke je sreca u zadovoljavanju elementarnih potreba. kako kaze stara latinska izreka. humanosti I odgovornosti prema drugima. ako je sujetan ili. samoca…) Kreativno iskazati. teoloski. Nisu malobrojni ni oni koji misle da su srecni ljudi sa slobodnim umom. Sreca. neskromnost. bez “volje za smislom zivota” (Viktor Frankl). jednim dijelo moze pridodati ovom I ovakvom shvatanju srece. u doba djetinjstva). bez spremnosti da covjek upozna sebe. kao vrhovnog dobra. zatupnici ovog stanovista kazu da teziti da se bude srecan je isto tako besmisleno kao I teziti da se bude visok! Jos vise protivrjeci. prema buducnosti. a nesrecu I bol najvisim zlom. Dzon Stjuart Mil je vjerovao da je “zadovoljstvo jedina pozeljna stvar. putem pentranja po liticama zivota.negoje zadrzati. kao 12 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . mit o sreci!) neoicno. koji se. da bi se dosegli smisa I sreca. ako je nesposoban za prijateljstvo I ljubav. spokojstvo. sa svim njegovim protivrecnim svojstvima. takodje. Neki. tezim putem. ako ljudi to tako osjecaju) ovakvi ljudi drze do casti I zive u sladu sa moralnim nacelima. mozda vodi ka dozivljaju smisla I srece.tome takav da ni sam ne zna sta hoce. jer su ljudi najsrecniji onda kada za njeno pravo znacenje I ne znaju (na primjer. niti bilo koju drugu vrstu duhovnog I moralnog dobra. jer. siromastvo. naucni. navodno. sasvim sigurno uticalo I na sirenje neravde. pak. oholost. bolest. Deo istrazivaca ljudsku srecu vezuje iskljucivo za kreativnost. casnim ciljevima I cistom savjescu. ide vrlo malo ljudi. onda on pogotovo ne moze doseci srecu. zapravo. Po tom gledistu. mrznju I druge mane) nije vjerovatan dublji I Trajan dozivljaj srece. Za tako nesto vecina (misli da) nema ni volje. Cini se da je ovakvo (liberalno) shvatanje etike definitivo i pobijedilo u dobrom dijelu savremenog svijeta. zla I nesrece. prema prirodi. jer je vise nego ocigledno slabljenje solidarnosti. A put do srece. On izricito kaze: “Nisam nikada pokusao da budem srecan. Oni su srecu I zadovoljstvo smatrali najvisim dobrom. To shvatanje je . da pobijedi sebe (svoju sujetu. lenjost. U svakom slucaju. Sreca se iskazuje I kao plod umijeca zivljenja. To uvidjaju I sami liberalni mislioci. ni snage. a da ne zna da je istinska sreca u nacinu savladavanja litica. Postoji I glediste da je sreca genetski uslovljena. pa I nevjerovatno stanoviste o sreci poznatog knjizevnika Paula Koelja. vodi preko razumijevanja prave prirode svijeta. umjetnicki ili kakav drugi nacin. misle da realna ljudska sreca izmice prezentu. prirodnoj teznji svih ljudi da budu srecni (vjeciti san o sreci. ispunjen mrznjom.

sta ako na tom putu covjek ostane sam ili. zapravo. ka smislu zivljenja? Ili je ideja smisla za (post)moderni nacin zivota mozda “zastarjela”? Da li je silan napor (ili “napor”) nauke. svojim djelom. odnosno sklada I mudrosti u zivotu? Kako u svijetu koji je gotovo lisen smisla pronaci put ka sebi. odnosno nacela zivota u harmoniji sa sobom. rijec je I o ljubavi za stvaralastvo I u cinu stvaralastva. od nacela vrline poticu I velike misli I velika djela. To je. Od ljubavi. od vjere u lijepo I dobro. tek kao takva. No. posebno u dvadesetom stoljecu. poljeu kojem covjek moze da 13 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .” * * * Iako covjek. ne moze da bira vrijeme u kojem ce zivjeti. bez obzira na (ne)prilike. besumnje.najuzvisenije vrline (Dante: ljubav prati trpeljivost I dobrota!) kao osjecanja koje sublimira gotovo sva druga osjecanja I gotovo sve covjekove najvise I najcistije mogucnosti. produhove I oplemene covjeka I njegov zivot. moze biti osnov za prevladavanje moralnog dremeza. o vrlini koja je “pounutarnjena” I koja. zahvaljujuci onima koji su do vrline drzali! U tome je. mrznjom. pridavati znaaj vrlini? Da li zbog izvjesnosti covjekovog kraja (“Samo je smrt izvjesna!”) odbaciti samoodricanje I samozrtvovanje. Da li je covjek ovog vremena spreman na to? * * * EUGEN FINK: “ Najmoralniji preuzimaju duhovnu odgovornost za smisao zivota svih ljudi. odnosno osnov za moralno djelovanje I moralni razvoj. barem. po njima. kulture. sa prirodom? Da li je moguce obnoviti helenski ideal mjere u svemu. sa drugima. da covjeka ucine boljim . stekne takav osjecaj? Ako ga nastojanje ka vrlini odvoji od druih? Da li se tada odreci vrline ili drugih ljudi? Da li zbog omedjenosti ljudskog zivota uopste. ispunjenom svakovrsnim nasiljem. osjecajnosti. umjetnosti u teznji da humanizuju.on. Razumije se. vrijedi ponovo pokusati I uvijek iznova pokusavati ocovjecavati covjeka I njegov svijet? Ali. zlom. iskrenosti. u razumijevanju i uvazavanju drugoga. moze (da li bitno) da utice na to kako ce zivjeti? Kada se izuzme ono sto nasljedjuje. duhovnog i smisaonog postojanja i razvoja. religije. moralne hrabrosti. naravno. u afirmaciji nacela vrline u svakodnevnom zivotu. Rijec je. najdublji smisao zivota i izvjesnost nade za ljudski rod – u brizi za drugoga. dobrote. dozivio istorijski poraz. neogranicenom teznjom za moci? Ili. pogotovo kada to ne nailazi na razumjevanje vecine? Oni najmoralniji u istoriji ljudskog roda kazu da se to ni tada ne smije ciniti! Svojom rijecju. mozda. njemu I dalje ostaje manje ili vise znacajno polje slobode djelovanja I slobode izbora. odnosno za rad I u radu uopste. sve vise je razloga za pitanje moze li se u ovom I ovakvom svijetu I posebno u svakodnevnom zivotu uspostavljati I uspostaviti nacelo vrline? Da li covjek moze u sebi spojiti nacelo ljepote. upravo. o vrlini koja nadilazi saznanje o dobru I zlu. U nadilazenju neposrednih (materijalnih i tjelesnih) zadovoljstava se i nalazi prostor covjekovog moralnog. a ne rijetko i svojim zivotom su upravo oni pokazali i dokazali da svijet pociva i da je do danas opstao upravo zahvaljujuci vrlini. odnosno dovoljan prostor za “rad na sebi”.

da uocimo drustveno u pojedinacnom ili opste u posebnom. koliko i slika neke galaksije. kao I konkretniji smisao ili besmisao zivota pojedinca. Naime. rijetko kada se zaustavljamo da razmislimo o znacenju onoga sto smo upravo prezivjeli. koja ga muce. manifestovalo se svom svojom silinom I u ljudskoj istoriji – u vidu najvisih dostignuca I istovremeno istinskih apokalipticnih poraza I padova. Zato njegova “ceznja za smislom” – I kada je covjek posjeduje I kada je svjestan nje – najcesce ostaje neostvarena ili barem neostvarena u potpunosti. naime.Kami je upozoravao (u lirskom eseju “Pirovanje i Tipazi”. On. neosvjestena “knjiga utisaka”. kako to kaze Margerit Jursenar. odnosno svaki covjek ponaosob. svojih osjecanja. istine i lazi. I sam A. To nije cudno. kao I u “Pisma njemackom prijatelju”) da covjeku nije lako postati ono sto jeste. na primjer. da je putanja jednog ljudskog zivota isto toliko slozena. to za nas rade sociolozi”. u ovom pogledu? Da li on uopste zeli i hoce (odnosno. anticke. svojih postupaka. to je. Jer. Na individualnom planu odgovore ili barem djelimicne odgovore mogu da daju i daju samo pojedinci. Pored saznanja da sustina zivota manje ili vise izmice ljudskom poimanju i da covjekov zivot trajno prati egzistencijalna protivrjecnost (izmedju osjecanja i razuma. kao pojedinca I kao clana zajednce. na ta pitanja veliki mislioci nikada nisu davali ni jednostavne ni jednosmjerne odgovore. 14 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I smisao zivotnog trenutka I cjeline zivota u trajanju. hriscanske.o(be)smisli svoj zivot. judejske. Istina. i to i za filozofiju i za nauku i za iskustvo. istice da “zadubljeni u svakodnevne poslove. Dakle. koja ga. upravo kroz individualne zivote se mogu iskazivati I iskazuju esencijalna pitanja dramatike zivota kao takvog. onda je izvjesno da ga jedno covjek moze zadobivati I “osvajati odozdo”. Medjutim. koje. odosno da se ne nalazi vec “gotov u svijetu” (Lesek Kolakovski) I da nema konacnog smisla. Ta stalna zapitanost covjeka o smislu svog postojanja . za covjeka (post)industrijske ere je karakteristicno ono na sto ukazuje Zigmund Bauman. Zivot tada i tako postaje i o(p)staje kao puka. koju su mislioci davno spoznali. Naravno. o racionalnoj utemeljenosti sudbonosnih pitanja. tezi ili cezne za smislom. individualnog i grupnog. onog racionalnog i iracionalnog. Nema sumnje da time bitno osiromasujemo i nas zivot i zivot uopste. pravde i nepravde. uz ogranicenja drustva i istorije. Covjek se tako ne pokazuje kao bice. U okviru grcke filozofije. o svrsi postojanja institucija koje covjek stvara. da li osjeca potrebu) da daje smisao sopstvenom zivotu i svijetu oko sebe? I na ovo pitanje nije lako dati jednoznacan odgovor. Apolona i Dionisa. kao suprotnosti. ako je tacno da zivotni smisao ne postoji sam po sebi. I to samo “borbom neprestanom”. dam u nije lako pronaci “svoju duboku mjeru”. To protivrjecje ljudske prirode. ako se zna . svoje savjesti. I mnogi drugi su upozoravali na covjekovu nesavrsenost. sputava na tom putu samoosvjestavanja. kamijevski receno. iskazivano u paru bogova. jos manje imamo mogucnosti da uporedimo svoje licno iskustvo sa sudbinom drugih ljudi. svojih odluka. predstavlja sustinu onog najvrijednijeg u istoriji ljudske misli I covjekove prakse – od staroegipatske. renesansne I prosvjetiteljske ere do najnovijeg doba. stalnim preispitivanjem sebe. nebeskog i zemaljskog dobra i zla. a dvojstvo izmedju vidljivog I nevidljivog. A sta se desava sa covjekom savremenog doba. svjenog i podsvjesnog) i neke manifestacije zivota u ovom vremenu vise umnozavaju nego pojasnjavaju zagonetke covjeka i svijeta. kroz koju se iskazivala i suprotnost ljudske licnosti. o svijetu. izmedju trenutnog I vjecnog ostaje neprevladano.

a da je objektivno svijet samo sadrzaj svijesti vlastitog ja? Upravo je tako – bit covjeka se i u moralnom i u smisaonom pogledu manifestuje samo u zajednici s drugim covjekom. Paradoks je. na “provaliju” u covjekovom srcu. jer covjeka uvijek “prati” njegova proslost. u covjeku samom.Zato ima osnova za pitanje da li je covjek uopste uopste ono sto mu se desava. od kojih su najbitniji. Tek pomocu svoje suprotnosti sve nalazi svoj pravi smisao. do Paskala. nista ne zivi bez svoje suprotnosti. tako I ono sto je u njoj bilo lose. A tu dramu i u pojedinacnoj i u zajednickoj egzistenciji ispunjava i bol i radost. Mislioci su od vajkada – i sa misticnog Istoka i sa racionalnog Zapada (od Zaratuastre. pripadati nekome znaci i dijeliti iste ili slicne vrijednosti – u nekim grupama i do kraja. koje. zapravo. sam nisam nista!” Ali. Sokrata. kako kaze Hegel. Kamija i brojnih drugih) – ukazivali na protivrjecja u ljudskoj prirodi. Naravno da se odnos pojedinca i grupe. da li on u vrtlogu zivota cesto biva ono sto u svojoj sustini mozda I nije ili. odnosno domnantni socio-kulturni obrazac i. naime. karakter. grijeha i nevinosti u njemu. kako ono sto je u njoj bilo dobro. (danas narocito) zivi po diktatu vidljivih i nevidljivih sila. te system vaspitanja i kvalitet obrazovanja. i ljubav i mrznja. briga i strepnja”. izricito tvrdi: “…ja postojim samo kad sam s drugim. kod konkretnih licnosti. u njegovoj egzistenciji. To je kljucni paradoks i vjerovatno neprevladiva antinomija u zivotu izmedju pojedinca i drustvene grupe. s njim u vezi. nasuprot misljenja solipsista da jedino postoji subjektivno ja. Da li je zaista moguce bilo kakvo jedinstvo ovih protivrecnih fenomena u ljudskoj prirodi. Covjek se cesto prosto mora bezuslovno prilagodjavati. ili kakav bi (jos) mogao biti. I to. To. Da li to znaci da pojedinacni covjek za sebe ne posjeduje bit covjeka. zatim socijalno poreklo i pozicija u soijalnoj hijerarhiji. Zar to onda ne vodi do toga da covjek na kraju lici na onoga kakvog ga hoce odredjena grupa. Oblik i sadrzaj ovih relacija je uslovljen brojnim faktorima. on. po mnogima. i ocaj i nada. Lao Cea. dakle. sa razlicitim osjecanjima 15 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . posredstvom nekog drugog. odnosno pojedinca i drugog covjeka. dominantan mentalni sklop. onda se upotpunjava slika covjekove zivotne drame u (ne)traganju za (be)smislom. Tome. kako pripadati grupi (grupama) – sto predstavlja i biolosku i kulturnu i socio-psiholosku neminovnost – a istovremeno ostati svoj? Jer. ono sto bas nije htio biti? Pa i kada se covjeku cini da zivi vlastiti zivot. nego kao izraz vlastitog izbora. pored hereditarne osnove (sto uveliko determinise temperament. Covjek postaje onakvim (i tako se ponasa) kakvog ga ocekuju. Marka Aurelija. kako su to neki pisci mislili I misle? Doduse. Ako se tome doda i nesporna cinjenica da je sama ljudska priroda “sklop suprotnih sila”. Cini se da je u tom pogledu Karl Jaspers najradikalniji. On. vazi i za nase Ja. Ja trazi priznanje sebe samog. manifestuje na najrazlicitije nacine. trajno ugradjeni “nesigurnost. zadobiva vrijednost samo ako neko drugo Ja priznaje njegovu vrijednost. na koje najcesce nema nikakvog uticaja. Tada se vlastiti zivot dozivljava mnogo vise kao rezultat okolnosti. prizeljkuju i formiraju. pa i potcinjavati da bi opstao. inteligenciju) tip culture. U njemu su. na empirijskom planu. Kjerkegora.(Paskal) Otuda i skepsa u njegove autenticne (moralne) moci i posebno u njegovu etiku transcendentnog smisla. cak. i punoca i praznina. andjela i djavola. a ne na sebe samog. a ne onakvim kakav je. na prsustvo boga i sotone. cak i bez prava na osobenost. svakako treba dodati I specificnost individualnog iskustva. mentalitet.

Da li i onim moralnog. onda vrlo vjerovatno nema ni nacela kojih bi se pridrzavao za njihovo ostvarivanje. ukoliko nema (jasnih) prioriteta u svom zivotu. teske. kljucno pitanje. Nije. zapravo. znaci biti u saglasnosti sa samim sobom. pri tom. vec zivot kao cjelinu. Naravno. dozivljava. odnosno u cemu vidi smisao zivota. ugrozavaju. Svaki covjek ili gotovo svaki covjek u zivotu donosi najrazlicitije odluke. sto govorimo. uslov su za potonju zivotnu radost. i u odnosu prema drugima. Sve sto covjek nosi u sebi. da li ce covjek svoje vrijednosti staviti u sluzbu dobra ili zla? Drugacije kazano. Autenticno zivotno iskustvo temelji se na uvidu u jedinstvenost prividno suprotstavljenih pojava. intelektualnog znanja i socijalnih uslova da bude dosljedan u postivanju tih principa? Sasvim je izvjesno da to moze da cini i da zaista cini tek manjina. pa i potpuno brisu. poebno. Na tezini takvog iskustva zasniva se zivotno opstojanje I sposobnost trazenja izlaza. ozivljavaju. I obrnuto.” * * * Upravo je svakodnevnica taj zivotni. nenacelno. Zelim da budem normalan covjek. * * * BELA HAMVAS: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. cini ljudski zivot. smisaonog karaktera? Izgraditi. koje covjek. Uvidjeti das u takva stanja (I osjecanja) 16 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . beznacajno koja od ovih iskustava i ovih osjecanja dominiraju u odredjenoj licnosti. Ali. pa i one osjetljive. drustveni i vremenski prostor u kojem je eventualno moguce doseci tu pretenziju da se bude “normalan covjek”. dakako. direktno ili indirektno manifestuje u svom ponasanju.koja idu uz jednu ili drugu vrstu iskustva. I ne samo zivot kao trenutak. Nasa dusevnost. vidjeti vjecno u trenutku. kao takvog I. on svjesno ili nesvjesno. gotovo nagonsko i instinktivno ponasanje. Bol I patnja. i u odnosu prema svojoj okolini. nacelnog. Sa moralnog stanovista je. posjedovati i postovati odredjene principe u svom svakodnevnom zivotu. kao i ona koja ih cuvaju. ma koliko se pojedincu cinilo da sve prolazi s njim. zapravo. zivot kao trajanje. neizvjesne i opasne. on odredjuje I sredstva I nacin zivota da ga dosegne. najbitnije je sta covjek pojedinac postavlja sebi kao glavni zivotni cilj. Punoca svakodevnice. znaci uvidjeti dublje znacenje I smisao zivotnih damara. zivot kao vjecnost. pa i neprestano namecu. Osjetiti protok zivota u njegovoj neprolaznosti. Tako covjek manifestuje cjelinu svoje licnosti gotovo u svakom detalju svog ponasanja. Kod vecine preovladava ona druga vrsta iskustva i osjecanja. Koliko je ljudi u stanju da se tako ponasa?Koliko njih ima moralne snage. Zavisno od tog cilja (ciljeva). podsticu. u pitanju su protivrjecna osjecanja – i ona koja ih slabe. dilemama. se ogledaju u onome sto cinimo. koju bismo mogli oznaciti kao spontano. brigama. pa i nasa moralnost. smisao sopstvenog zivota. na koji “utiskuje” pecat svoje unutrasnjosti – i u odnosu prema sebi. Jos je Heraklit govorio da je isto u nama. Covjek je tada neminovno ophrvan brojnim pitanjima. pri tome. kao fragment. Moje pretenzije su vece. sto mislimo.

Ta manjina predstavlja bolju stranu ovoga svijeta. Ono je. Sta vise. makar ih do kraja I ne bili svjesni. Oni nisu pronasli svoje (smisaone) ciljeve I. zasto covjek zivi. Ta nacela podrazumevaju cinjenje dobra u svakom vidu I u svakoj prilici. sredstvo u postizanju ciljeva drugih. jer oni znaju (i/ili osjecaju) da bez dobrote ne mogu biti srecni. koje nije rezultat ni prisile. nezavisno od toga koliko su ljudi svjesni te potrebe I koliko je njeno zadovoljenje uopste moguce. Ali. Zato se tek u ovakvim slucajevima moze ovoriti das u moralne norme (u smislu kategorickog imperativa) uistinu interiorizovane I da one predstavljaju glavni izvor dozivljaja zivotnog smisla. vjerovatno. I Agnes Heler je pisala da je savremeno drustvo u biti 17 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . rezultat diktata vlastite savjesti I unutrasnje moralne obaveze. ( Erkart) Dobrota ispunjava njihov zivot. finansijskog. Oni se rukovode geslom (bili toga svjesni ili ne). kao sto je ono. Ovdje je rijec o ljudima koji uistinu “rade ono sto ne moraju” I u tome je upravo njihova velicina. socijalnim.medjusobno povezana. ispunjen rutinom I prazninom. Znanje ili osjecanje smisla (svakodnevnog) zivota je vjerovatno primarna covjekova potreba. muka I patnja je uistinu sustinsko zivotno pitanje. onda je njegovo trajanje upravo u onome sto je radio I uradio na svakom. briga. Oni vide smisao zivota u tome da drugima smanjuju patnju. I onda kada ne postoji direktan interes za takvo ponasanje. pa I strahom od zivota. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. a najcesce ni bilo kakav publicitet. Rijec je o tragu o sopstvenom (ne)ucescu u uzvisenom. ni siromasni. emocionalnim. koje sebi covjek uopste moze da postavi. vjecnom. moguce dozivjeti I “iskustvo smisla”. Put do zvijezda posut je trnjem. priblizava I samoj istini. koje kaze: “Ne mozez voleti sebe. nepravde I patnje. uglavnom. znaci steci potrebnu zivotnu I duhovnu zrelost. na suprot tome. bilo pred egzistencijalnom neizvjesnoscu. odnosno cemu sav njegov trud I napor. nisu dosegli potrebu za ljudskim samopotvdjivanjem. Oni naslucuju da dobrota predstavlja ontolosko pitanje opstanka u skucenoj dimenziji materijalnog svijeta. ni bogati. uglavnom. Istina je medjutim. ni straha. Kao sto iz velikih zivotnih “lomova” covjek izlazi zreliji. starim vise vjekova. naravno. konacno. S toga su najcesce nezadovoljni I sobom I okolinostima u kojima su. ako manje volis drugoga od sebe”. A. statusnog I slicnog interesa. Na individualnom planu visokomoralno ponasanje se manifestuje u djelovanju u skladu sa etickim nacelima humanizma. kao kljucni izvor zivotnog ispunjenja I dozivljaja ljudske srece. opstaje I traje. U tome je. Ljudima koji su dosegli ovaj nivo moralne emancipacije mnogo je vaznije samo djelo nego medijska slika o tom djelu. pa. tako I sposobnost da vidimo suprotnosti u njihovoj medjuzavisnosti predstavlja znak mudrosti. nije nista drugo do (NE)LJUDSKI TRAG koji covjek utiskuje u zivot svojim kognitivnim. prosto. kao sto je I ostvarenje istine. ljudskom. Pitanje. bilo pred prazninom. ako je tacno da je “covjek ono sto uradi” (Hegel). Dobrota nas. Svoje poimanje dobra oni jednostavno dokazuju djelom. ni manipulacije. ponasanje u skladu sa etickim nacelima je uistinu ono I onakvo ponasanje. moglo bi se reci da ovaj svijet upravo na njima I pociva. univerzalnom. Sta vise. da su u savremenom svijetu tek rijetki spremni na ovakvo ponasanje. to. I onda kada je takvo ponasanje protiv neposrednog vlastitog materijalnog. ni interesa. Za takvo ponasanje se ne ocekuje nikakva naknada I nagrada. Oni su. moralnim I duhovnim sposobnostima. Svakodnevni zivot najveceg broja ljudi je. opet. pa I na moralnom plan. Drugacije kazano. kaze Vergilije.

zapravo. dakako) covjek nije u prilici. Uistinu imamo pravo jedino na ono sto iskreno volimo. (I drustvo u cjelini. ugrozava identitet I integritet licnosti. totalna informaizacija (kakvoj se tezi) predstavlja I vid osiromasenja svakodenog zivota. za njegove sustinske dimenzije – prije svega za umjetnicku. kod. zivot po vlastitom izboru. mnogi se I net rude u tom smislu I ponasaju se kao bica. niti mogu. za moci) je prosto nemoguce do kraja zadovoljiti. jer je struktura potreba obiljezena neogranicenoscu ljudskih prohtjeva. pa I brisanju duhovnog bogatstva ljudske svijesti I na to mjesto “stavljaju” broj. rijec je o najrazlicitijim oblicima I vrstama ljubavi. Taj apsolutni naglasak na “imati” umjesto “biti” uveliko. koliko im se nacna misao prividno priblizava. socijalnu.nezadovoljo drustvo. jer one objektivno I nemaju granica. a objektivno u poziciji da ostvaruje uloge koje mu uglavom namecu drugi. I onog svakodnevnog.u cistoj ljubavi. Uprkos ubrzanom I nevidjenom narastanju pozitivnih znanja. psiholosku. posebno zivotni smisao. Kao da najizvornija pitanja . Koliko god pomazu covjeku I olaksavaju mu zivot. preciznije receno.Zivot se zato. saznanje i osjecanje. dozivljava kao rezultat okolnosti. ne samo da istinski njeguje vastiti identitet. Zarobjen mnostvom prohtjeva. A bez spoznaje vlastitog identiteta malo je vjerovatno da je moguce osmisljavanje zivota I ispunjavanje njegovog smisla. pa. Sta vise. po misljenju Agnes Heler. naravno. Neogranicene I neselektivne potrebe.vec cak ni da ga otkrije u njegovoj osnovi. za slavom. antinomije I paradoksi zivota sve vise izmicu. po diktatu anonimnih instance. Samo istinska ljubav omogucava pravo 18 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Rijec je o zivotu u znaku duboke alijenacije. emotivnu I moralnu –a time I njegovog obesmisljavanja. Covjeku se cini da zivi vlastiti zivot. Cini se da takvu poziciju covjeka u savremenom drustvu jos vise ucvrscuje sveopsta informatizacija. covjekov zivot I svijet ostaju sve vise nespoznatljivi za njega. robotizacija I kibernetizacija. simol. Kao sredstvo “industrije zabave” I generalizacije amnezije. To je I razlog njegove sve vece neizvjesnosti i straha od buducnosti. dozivljaj) da je vrhunski smisao ljudskog zivota. bez obzira koliko protagonisti bili toga svjesni ili ne. * VERGILIJE: “Ljubav sve pobjedjuje!” (“Amor vicit omnia!”) * * * * * Staro je I prastaro saznanje (ili. a on ga. prohtjeve I zelje (za posjedovanjem. uglavnom. niti hoce da izadju iz sebe. Razumije se. zivi po diktatu vidljivih I nevidljivih sila. koja je vec uveliko preplavila covjekov svakodnevni zivot. Ona je tvrdila da covjek u to drustvu umire nezadovoljan. koja. ove tehnike ocigledno doprinose I slabljenju. Cojek je prisiljen da se bezuslovno prilagodjava da bi smanjio nivo neizvjesnosi. U svojoj ulozi “sluge” oni su uglavnom konformiti I beskicmenjaci. iz svoje zadate zivotne I radne uloge.

ne samo odsustvo kvaliteta I punoce zivota. mogli dodati da su toliki covjekovi porazi I padovi upravo uvjerljiv dokaz da je u istoriji ljudskog roda bilo malo I premalo ljubavi. I to ne samo zato sto je ljutio bogove. mucnini. na zalost. neposrednosti. inace nephodna svakom covjeku je. U tom kontekstu covjek je formirao I svoj odnos prema smrti I strahuod smrti. nauke. Neki cak misle da je cjelokupni covjekov zivot sacinjen od odbrane od straha od smrti.sve cesca. pa I ono u moralnom smislu.stvaralastvo. istovremeno. ekstremni individualizam. sebicnosti. cini se da vecina ljudi nije upoznala ljubav! Svojom voljom ili uticajem okoline I okolosti oni su u velikoj grupi tzv. nasuprot malobrojnih tzv. I o svjesnim I o podsvjesnim (pa I 19 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ona kao da prestaje biti primarna drustvena grupa. sto bi Ivo Andric rekao. toplina I emotivna povezanost. Ili. masovni razvodi brakova I razaranje porodica. vec prvenstveno zato sto je krsio nacela sopstvene ljudskosti I moralne odgovornosti. Ova “bezljubav” sve vise pogadja I (mozda) njeno poslednje utociste. a koji glasi da je cilj zivota smrt! Strah od smrti je toliko snazno osjecanje da se covjek od njega brani na najrazlicitije nacine. Paralelno sa gubitkom mnogih ekonomskih. traganje za “smislom” u manje ili vise patoloskim formama individualnog I kolektivnog zivota (izbjegavanje formiranja porodice. vec samo rusiti I razarati. odosno mjesto gdje bi je trebalo biti najvise. izraz sveopste krize nacina zivota. naravno. naravno. tanatologije (nauke o smrti) svijest o smrti I strah od smrti su gotovo univerzalne. ne rjetko biva I razlogom traganja za zivotnim smislom iskljucivo izvan porodice. obrazovnih I zdravstvenih funkcija. dakako. a. tjeskobi. porodica je istovremeno gubila I bitne socijalne I psiholoske funkcije. Ova kriza je. odnosno zivotnom besmislu. Ta. Na zalost. nemogucnost ostvarenja zivotnog smisla u okvirima porodice. koja je. Poznato je da je otac psihoanalize Sigmund Frojd izveo radikalan zakljucak u vezi s ovim. vec I vrhunac ljudske bijede I nesrece. teologije. jos cesce. prisnosti. kako u odnosu na druge. Kao da prestaje biti prirodna. odnosno svakovrsnom animalnoscu. Kaina I Avelja. kako istorija odmice. Prometeja. doduse. nasilje u porodici. U mnogim zemljama ovog dijela svijeta cak vise od polovine stanovnika zivi izvan porodice. covjek je stvoren da cini nasilje I da se na njmu cini nasilje. sve manje. droga. bijedi. Srdacnost. Tantala… Za pocinjene grijehe. Kako pokazuju saznanja filozofije. Sivilu. znaci I zato sto je smisao zivota trazio iskljucivo u eksploziji strasti I u nasilju. o porodici. placao I kazne. dakako. ali I covjekove individualnosti. Ne htjeti ili ne znati voljeti nikoga I nista. prema legendi. Sizifa. sigurno predstavlja. sto je bila kroz milenijume. Nije ih. egoizam. Iz tog zatvorenog kruga “nasilnog bitisanja” je tesko pobjeci. tako I u odnosu na sebe sama. Zato bi I na Vergilijevu uzvisenu misao o svemoci ljubavi. Rijec je. posebno. bila najjacemjesto slobode. Rijec je. covjek je. umjetnosti I. prostitucija…). drustvena I duhovna zajednica u okviru koje se dijele zajednicke vrijednosti I uvjerenja I koja je. Kakofila (zlih ljudi ili potencijalno zlih). covjek je pokusavao da “doskoci” razuzdavanjem nagona I koriscenjem nasilja. Ove I slicne vrste gresaka I grijehova ocigledno nisu strane ljudskoj prirodi. a da je nje. sve rjedja u porodici. posebno na Zapadu. U mrznji (ili zavisti. Ili. manjkalo ni tokom ljudske istorije. I od samog nastanka covjeka – od Adama I Eve. Agatofila (dobrih ljudi). neiskrenosti) se ne moze stvarati. cini se. u kojem se “oslobadjao” od krivice za promasenu sopstven egzistenciju. To. a jos manje ovovremenom nacinu zivota. po mnogima. I to. zahvacena dubokom I sirokom krizom.

bola). prazni. Zato je tuzna moja dusa. ako uopste postavljaju pitanje smisla svog zivota. Ako se tome doda cinjenica da je starost inace pracena bolestima. ako je rijec o sistemima vrijednosti koji pocivaju na (ekstremnom) individualizmu. Pri tom svodjenju zivotnog bilansa. nikada ne prestajemo da igramo igru traganja za njim. pak. Medjutim. 20 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Oni samozaljubljeni. prazninu. Oni drugi ce se I u samrtnom casu vise pitati za svoj (ne)ljudski trag. niti da se izvinim svima onima kojima sam zlo nanio. koje je. usamljenosti. U ovom romanu. nacije. patnje. zaborava. Smatrao je da covjek umire svakoga dana. Oni ne gube samopouzdanje. medjutim. depresiju. gubitak volje. znam da su moji dani izbrojani…necu stici vise da ispravim nepravdu. upravljanja osjecanjima I sl. nemoci. Tim prije I tim vise. a nalazeci uvijek da je ono samo drugo ime za nasu izvjesnu smrt. zavisno od persoalnih saznanja. ziveci zivotom koji ne vrijedi. potiskivanja. Poznato je da je Marsel Prust diktirao tekst gotovo u trenutku kada je umirao I to tekst o smrti. Smrti se. ipak se razlikuje. a da nas ogledala lazu. U znamenitom djelu “U traganju za izgubljenim vremenom” Prust kaze da je to sto posjedujemo cula I divno I strasno. nego za svoj bioloski nestanak. da to pokusavamo da razumijemo. ali jos vise od karaktera socijalne grupe. nije bojao. Pjesnik Zbignjev Herbert (Poljska) bukvalno pred svoju smrt pjeva: “Gospode. osjecanjem umora. oni svjesno ili nesvjesno tragaju za zrncem besmrtnosti u samome sebi I svom zivotnom djelu. nadajuci se da je vrijeme drugo ime za Boga. u obrnutoj proporciji sa strahom od smrti. da su nase uspomene nas raj I nase prokletstvo. neostvareni. odnosno u besmislu I oni koji nisu ostavili ljudski I stvaralacki trag ili su. samokontrole. ali da nam cesto ne uspijeva. osjecanje krivice. bezvrijednost. religije I kulture kojoj pojedinac pripada. on ce zapisati I to da bez vremena ne postojimo. onda je vjerovatno d ace takav zivot biti pracen patnjom. ciji je zivot protekao ili uglavnom protekao u nagonskom zadovoljavaju materijalnih I finansijskih potreba. A to je direktno vezano za osjecanje (dozivljaj) zivotnog smisla. pa I radost zivljenja I u takvoj situaciji. koji bi mozda imali vise razloga za ovakvu brigu. da svi nosimo maske na licu. moglo bi se matematicki iskazati. vjerovatno imaju veci strah od smrti. najcesce dozivljavaju razocarenje. a ako ga prihvatimo da nas ono ubija. ta svijest o smrti I taj strah od smrti nije identican u svim kulturama I nije nepromjenljiv. Spoznaja predstojece smrti podstice ovaj tip ljudi na intenzivnije prozivljavanje zivota. Karakter straha od smrti (koji je manje ili vise slican. ostavili neljudski trag.” Drugi. Pa ipak. Najznacajniji vid nesvjesne odbrane je upravo potiskivanje smrti I straha od smrti iz svijesti. narcisoidni. ni najmanje je ne pokazuju.nesvjesnim) I o uspjesnim I o neuspjesnim mehanizmima odbrane. Upitima o svrsi I dosezima vlastitog zivota. uvjerenja I iskustava. bolom. pa I ocajem. apatiju. kada je rijec o strahu od umiranja.

Rorti…) su u slucaju vidjeli pokretaca univerzuma. Kao sto je poznato. I zapadni racionalizam je vjekovima vjerovao I vjeruje da nauka moze dati konacne odgovore na probleme smisla covjekove egzistencije. ono antinomicno je mozda i kljucno obiljezje ljudskog zivota. od njega bi na kraju ostala samo ljuska. kao od prezrele I ispraznjene mahune ili od presvislog cvrcka na borovoj kori”. on je primjetio da bi istorija svijeta bila drugacije da je Kleopatrin nos bio malo kraci! I mnogi drugi (Nice. Sa ovakvim shvatanjima su. Jos su stari Grci vjerovali da je covjekova sudbina odredjena kockom. Nagoni tela rastu I gone neodoljivo ka svom zadovoljavanju. i nadi i beznadju. vjerovali su oni. trajnoj ljudskoj sustini. covjeku je ostavljena mogucnost da vlastitim zalaganjem “popunjava” zivotnim sadrzajem taj “okvir sudbine”. da je on samo jedna kocka. Ceo covek se prazni I trosi I kad bi se sav potpuno predao Suncu I suncanju. I pored slucaja. obrazlaze Andric protivrjecnu prirodu ovog izvora zivota. Dakle. I kasnije ce mislioci slucaju pridavati manji ili veci znacaj i to. u vezi s tim. Time je vise razvijao mit o nauci I na njoj zasnovan mit o stalnom napretku (kao I mit o tehnici I tehnologiji) nego sto je nalazio prave odgovore na te probleme. U zivotu I svijetu zaista nista nije sigurno. ugrozava se I bledi sve vise do potpunog nestanka. jer je apsurdno!” (“Credo quia absurdum est!”) * * * Zasto ne vjerovati u apsurd. samo vjerovatnoca je sastavni dio svijeta. zapravo. ako je i sam zivot u svojoj biti apsurdan? Sta vise. Buduci nepredvidiv. U principu nam nije dato da saznajemo (konacne) istine. Sve je (ne)moguce! Ne kaze slucajno jedna stara latinska izreka da se uvijek mora plasiti onaj koji zeli da bude potpuno siguran. i slobodi i poniznosti. “Na suncu misao postaje spora. I povrh toga. Proces covjekovog formiranja odvija se u interakciji onoga sto svjesno smatra da jeste I onoga sto (nesvjesno) naslucuje da moze biti. Tek se po neki mislilac 21 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . podsjetiti na Paskalovu opasku o Kleopatri. i sreci i ocaju. naravno. Dovoljno je. kako u individualnom.Naravno. jedna vrsta igre na srecu. zivot je. Ime za sudbinu je bila kocka. Ivo Andric ce u svojoj paraboli o Suncu uvjerljivo pokazati kako ono od izvora zivota moze postati i ono sto unistava i oduzima zivot. tako i u zivotu zajednica. kojom biramo sopstvenu zivotnu srecu. (“Metuendum est semper ess si tutus velis!”) To jednostavno ne postoji! To nije ni teorijski moguce! I po misljenju vodecih fizicara. mogli bismo slicno dokazivati I za bilo koju drugu prirodnu pojavu. Isto su govorili za citav svijet.* * * TERTULIJAN: “Vjerujem. srece. nespojiva ona shvatanja koja govore o istorijskoj nuznosti. Sartr. sudbine. i riziku i sigurnosti. sve moze prijeci u svoju suprotnost. I filozof Karl Poper je dokazivao da ni u nauci nista nije izvjesno I da je svaka teorija podlozna opovrgavanju. Ona je data u njegovoj strukturi. o opstem permanentnom napretku. Te suprotnosti uvijek iznova grade i razgradjuju covjekovo paradoksalno bice. i istini i lazi. U njima ima mjesta i namjeri i slucaju. tj. vec u najboljem slucaju da prepoznamo greske I da navodne nesporne cinjenice prevodimo u hipoteze. o neumitnom napretku slobode.

A to je i jedan od izvora za. religijskih I ideoloskih obelezja odredjene sredine. Njoj nedostaju dimenzije cjelovitosti. umijece istinitog misljenja I dobrog zivljenja. godine). htjela to ili ne. jer ni sami ljudi nisu cisto racionalna bica.. pokretanje istorijskih promjena I traganje za alternativama. (“Budimo realisti. Nauka moze da ojasni sve. bjekstvo od dosade moze biti I rusilacko I razaracko (kakvi su ratovi. * * * CARLS SIMIC: “Jas am zivio dobro. jer im je sigurnost neinteresantna i dosadna. naravno. mjeren uobicajenim statistickim 22 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kriticnosti I smisaonosti. umjetnosti. pravdi. On je pracen svakovrsnim rizicima (od voznje autom. Potreba za rizikom nije tipicno ljudska. smislu – onda je ona ojektivno. postoje I ljudi koji prihvataju izazove rizika svjesno I namjerno. I u teoriji se uveliko odomacila sintagma “svjetsko drustvo rizika”. U suprotnom bi to bio kraj ljudske istorije i covjekovog svijeta.(Urlih Bek) Medjutim. ali zivot bese ocajan!” * * * Ovaj jednostavan. One su upozorile da nauka mora.odvazio da ustvrdi da se odnosi izmedju ljudi ne mogu urediti cisto racionalno. ma koliko nada bila i snaga i laz. Visok kvalitet zivota. A ona moze sluziti tim vrijednostima samo ako ujedini razum I um. pored znacenja borbe protiv zla u sebi.sto. ne samo da misli. Sartrje s pravom govorio da je progress djelo buntovnika. Spremnost na povecani rizik moze biti I rezultat socjalnih. podrazumijeva I borbu za sirenje islama) koji pociva na doktrini da je velika cast poginuti u svetom ratu. kulturnih. trazimo nemoguce” – bio je vodeci slogan studenata Sorbone u njihovim demonstracijama 1968. Zbog toga se ovi vojnici izlazu riziku. ljubavi. koji se u savremenom drustvu i uvecavaju. a ne sirenje slobode covjeka I svijeta. Otuda su I prve znacajnije kritike mita o nauci I njenih fakticki nezeljeih posljedica. A mnogo prije njega Platon je poucavao da je utopizam vatra kojom se prosto moramo igrati. ali nije umna! Nauka je ucena. vec I da vrijednosno osmisljava svoju djelatnost. ne znaci da vecina nije protiv dosade. teologije. ali snazan stih americkog pjesnika naseg porijekla Carlsa Simica (iz pjesme “Kasni poziv”) predstavlja svojevrsnu paradigmu za zivot velikog broja ljudi danas. do genetskih mutacija i kloniranja). Oni se tek u rizicnim situacijama osjecaju “kao kod kuce”. Po nekima je ovakva cak vecina ljudi. ucenost I mudrost. po njemu. uvijek iznova. Istina. ali nije samosvjesna! Za nju svijet vrijednosnih sudova ne postoji. u sluzbi porobljavanja. a da ne razumije nista! Nauka je razumna. koji je za druge nezamisliv. jedini nacin da utvrdimo ko smo I sta smo. uslijedile od strane filozofije. ali nije mudra! Ona je svjesna. Ona zato I ne moze naci smisao unutar sebe same. Jer. odnosno odredene drustvene grupe. odnosno moguce posljedice svoje djelatnosti. na primjer) kao kreativno I stvaralacko I nesto sto donosi promjene na bolje. Sam svakodnevni covjekov zivot demantuje apsolutizaciju mogucnosti nauke. ako njeni rezultati ne sluze najvisim vrijednostima ljudskog zivota – slobodi. Tipican primjer za to je dzihad u islamu (koji. posebno na Zapadu. sto je malo vjerovatno. To je.

pri tome. vec i manje ili vise svaki pojedinacni zivot. Ucestvovao je I u radu Svjetskog socijalnog foruma u Porto Alegreu. biljkama i zivotinjama gotovo da nema. ne mora biti. Jednom rijecju. On se zalaze za izgradnju “svjetskog gradjanskog drustva”. (pa i sve vise vidljivo) ima I svoje nalicje. Ostali su sve manje srecni. Cigler cak I za Evropsku uniju tvrdi da predstavlja samo jednu “racionalizovanu kapitalisticku fabriku”.je utvrdo da su ljudi sve manje srecni. on je ne rijetko prazan. a koji je svoje poslednje zasjedanje imao u Njujorku. uz aktivno djelovanje u antiglobalistickim drustvenim pokretima. u svojoj studiji “Groznica luksuza”. mi zivimo na Planeti nevjerovatnog bogatstva I razorenih ljudi. u njegovim jednostavnim i izvornim vidovima. U duhu svoje radikalne kritike nalicja globalizacije. Kljucne teze Roberta Franka. travama. odnosno da je sve slabija veza izmedju visokog standarda. i najcesce nije. Ovdje je osnovni moto zivota uvijek naprijed. zatim mjerenje nivoa stresa . kao vojno krilo finansijskih gospodara. On. potencira cetiri kljucne institucije: Medjunarodni monetarni fond. On. Svjetsku trgovinsku organizaciju i NATO. s druge strane. besmislene. Sta vise. kao sto je dobro poznato. da je “suocen sa ozbiljnim gubitkom kriterija sta je vrijedno. Pored potrebnih. Zato globalizacija mora da bude porazena. Na jednoj strain funkcionise liberalizam. Takodje je utvrdio visi nivo osjecaja srece kod mladih ljudi. istice ispitivanje samih ljudi o tome. Zivot inace je ispunjen i trenucima ocaja i srece. Odnos prema prirodi je skoro u potpunosti instrumentalizovan. dakako. pri tome. s jedne strane i srece ljudi. Opsteprihvacena je deviza manijakalne potrosnje. Siri kontekst ovakvih manifestacija svakodnevnog zivota je ponajvise vezan za process globalizacije. kako to kaze psiholog Antonio de Melo. O ovome jos uvjerljivije pise americki profesor Robert Frank. koje ce se opirati 23 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno o tome da svijet postaje vlasnistvo jedne grupe ljudi. I ne samo zivot kao takav. koji je svojevrsni pandan onom Svjetskom ekonomskom forumu (koji se inace odrzava u Davosu). uvijek imati sto vise ili cak “uspjeti ili umrijeti”. i da je ta veza cvrsca kod ljudi koji se nalaze nize na socijalnoj skali. nije ni malo slucajno. Istinskog kontakta sa cvijecem. pa cak i konstituisana cultura “kupuj dok ne umres”. Rijec je o necemu sto je supstancijalno i imanentno “kvantitativnim civilizacijama”. Ali. Koristeci ove kriterijume i metode jedan drugi profesor – Endrju Osvald . jednolican. kaze Cigler. gotovo besmisleno. dosadan. naravno. postoje indikatori po kojima se ona moze meriti. koje izlaze u ovoj knjizi su da svijet zivi u vremenu “duboke propasti”. Svjetsku banku. ljudsku srecu tesko mjeriti (po nekima i nemoguce). pa i perverzne stvari i usluge. I kao takav. a sta ne” I da je “svenesrecniji”. Uveliko se “raspukla” cjelina zivota. nivoa samoubistava i sl. pracen i ostvarenim zivotnim smislom. koji na globalnom nivou izgradjuju institucije preko kojih gospodare svijetom. po Robertu Franku. jos vise se kupuju nepotrebne. drvecem. Zato. povrsan. Iako je. Ali u kulturama ekstremnog individualizma i naglasenog materijalizma takva protivrjecja su izrazenija i mahom uslovljena vanjskim poticajima. A ovaj proces. Kroz takav zivot vecina ljudi ide “neprobudjena”. Svajcarski profesor Zan Cigler je na tu temu do sada objavio cak 16 knjiga. skoro da je izgubljena sposobnost uzivanja u svakodnevnom zivotu. O njemu su pisali i pisu mnogi. manijakalne potrosnje i bogatstva. a na drugoj strain svijet se pretvara u masovnu grobnicu. Po njegovom misljenju. To.(uglavnom materijalnim) parametrima. kojom je izazvao pravu uzbunu u Americi. ipak. sociolog Zan Ciglar cak govori o“privatizaciji svijeta”.

ali ceni I meri taj svet iz jednog drugog sveta. Sve to svoj izlaz nalazi I u specificnom nacinu ishrane (makrobiotika).). u odnosu prema biljkama I zivotinjama.izrabljivanju svijeta od strane novih svjetskih gospodara. uvecao profit najbogatijih I uopste uvecao mogucnosti kapitalizma. srecniji. Znano je. bilo o neunistivosti zivotnog kontinuiteta. ali je. stalnu prisebnost I razboritost. Tek pritajena svjetlost diskretno obasjava ljudski zivot. ona je samo u unutrasnjem zivotu”. Moguce ga je istrazivati I spoznavati samo do odredjene granice. na one koji putem razlicitih formi stvaralastva obogacuju svoj unutrasnji zivot. To se. u malom. kao I prema prirodi uopste. povezao I sve one koji se tome protive u svjetskim razmjerama. istovremeno. te pouzdanost I postojanost. Ma koliko uslovljen socokulturnim I religijskim obrascima. statusom I slavom. svoje duse. s jedne strane. ali I mogucnost utrnuca (nirvane) I poriva (zedji za bivstvovanjem). kao kljucni motiv u poimanju zivota. moci. I u zapadnoj kulturi (kulturama0 je moguce naci taj unutrasnji mir ili barem individualno tragati za njim. Poznato je. unutrasnji mir. 24 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I u kulturama Istoka svakodnevni zivot ljudi je ispunjen najraznovrsnijim sadrzajima – I radoscu I tugom. beskrajnog ponavljanja radjanja I umiranja. unutrasnji zivot je rezultat sopstvenih napora svakog pojedica. I to bilo da je rijeco njegovoj indiviualnoj prolaznosti. svoga uma. naime. tj. nemira I dilemma. Ne cudi onda da je budizam samo u Italiji do sada dobio preko sedamdeset hiljada pristalica I da u Evropi I Americi vec postoje brojni centri za sirenje ovog uenja. da sve budisticke skole stoje na stanovistu permanentne reinkarnacije. kao kontrast zapadnjackom imperativu otkrivanja dominira tajanstvenost. ovi drugi predstavljaju potencijalno nove socijalne pokrete. I nastavlja: “Ne zbirka radova. ali I uzburkanosti. predstavlja pravi kontrapunkt nepodnosljivom tempu u zapadnackoj trci za profitom. osete jednog dana skepsu. u kojem je samostalniji. harmoniju duha I tijela. odnosno koji na razlicite nacine tragaju za zivotnim smislom. Skepsa je svetla zato sto covjek zadrzi I ljubav I razumevanje za spoljasnji svet. kao najuticajnijem filozofskom I religijskom ucenju Istoka. dusevnu rvnotezu. kljucno je obiljezje istocnjackog poimanja zivota. mocniji. U nacinu svakodevnog zivota to podrazumijeva izvjesnu zivotnu mudrost. I internet je. koji vodi stalnom obnavljanju egzistencije. bogatstva njegovih emocija. koji su se rodili tako da ce ga imati. Naravno. na primjer. istinom I duhovnim prosvjetljenjem. covjekovih ubjedjenja I uvjerenja. u prirodnom I ta novootkrivena mogucnost poniranja u samog sebe. Ta usmjerenost ka unutrasnjem zivotu je osnov I izvor unutrasnje snage. Ovdje. ne sivu. koje e se boriti I prevladavati ovakav I suvise materijalisticki. Za unutrasnji zivot Isidora Sekulic (u eseju “Silueta Milana Rakica”) kaze da predstavlja “najvisu pobedu I najvisi dar od Boga”. prolaznost svega I lisenost sustine. kao puta u traganju za ljubavlju. medjutim. nego svetlu skepsu prema svemu sto je pojava I sadrzina spoljasnjega sveta. sklon prihvatanju ove filozofije zivota. razumljivo. pri cemu. I bolom I prolaznoscu. Upravo iz toga proizilazi bolnost egzistencije. profiterski I koristoljubivi svijet. u dubinu svog ega. da je kljucno u budizmu. Oni koji imaju unutrasnji zivot. pa I na Zapadu. Oni su I nucleus novog svjetskog gradjanskog drustva. Naravno. u sportu I rekreaciji (joga I sl. on istice primjer francuskih poljoprivrednika i argentinskih bezemljasa. odnosno uvjerenje da sustina zivota izice ljudskom saznanju. Zato je I sve veci broj ljudi u svijetu. Kult tajne I misterije. ponajvise odnosi na ljude “od duha I pera”. To otkrice blazenstva I zivotnog zadovoljstva u jednostavnom. Po Cigleru. Ako ima srece za coveka.

naime. bez obzira da li ga je uopste moguce doseci. dilemama. ceznji. najvise pribjeziste duha. u piscevom prirodnom stanistu. Drugi ce kazati da je to zato sto se. Oto Vajninger ce cak zapisati I to da je “mrznja prema sebi moralno visa od ljubavi prema sebi!” Citanje I pisanje su. odnosno pravom borbom sa samim sobom sve do ocaja I sadizma. ono je u sustini najcesce veoma ustalasano I mnogo uzburkanije od zivota drugih ljudi. drugacije receno.radosti. Ovdje pominjemo samo onaj (koji navodi Vladimir Stanojevic u knjizi “Tragedija genija”) da je od sedam americkih nobelovaca njih pet umrlo od alkohola. kroz prostore svekolike stvarnosne sumnje I neumitnog puta u nistavilo. U okviru te stvarnosti moguce je sretati sebi slicne. Nedavno su usli u upotrebu I tzv. Medjutim. (Danilo Kis kaze: “Literatura je sloboda!”) U pitanju je iskonska teznja za punijim zivotom. toliko I jos vise izraz egzistencijalne potrebe. u tome kako doseci osjecaj (dozivljaj) smisla postojanja. strepnji. na zalost. dakle. za “putovanje” kroz prazninu svijeta. postoji mnostvo dokaza. Merserovi kriterijumi za mjerenje kvaliteta svakodnevnog zivota. kada pisac napise svoje djelo. na tehnoloska unapredjenja I . ocaju. To je I kljuc za postizanje unutrasnje ravnoteze. patnji. sumnji. Vjerovatno je Nabokov zato i napisao da “ svaki istinski veliki pisac emigrira u svoje djelo i tamo ostaje”. oni to prenose I na svoje citaoce. u kojem je moguce I prozivjeti zivot – raditi. A da taj nesporazum moze da zavrsi I kobno. Kasno opazismo da je taj put krug. Stvarnost knjige nije nista manje vrijedna od “zivotne stvarnosti”. * TIN UJEVIC: “Mi smo isli putem. Put je bio dug. Iako su nesto siri 25 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .eventualno. a to se najbolje vidi u tom djelu. tuzi. koliko god radost I uzbudjenje. njegova dusa “uredi”. voljeti. Ona predstavlja I izraz pretenzija na vjecnost. bez duhovnih vrijednosti. Sve to je uglavnom praceno skepsom.Ma koliko citanje. Zivot stvaralackih licnosti jednostavno nije moguc bez ideja. veci dio okoline to ne razumije I ne pokusava da razumije. bez ideala. vjecna borba sa prazninom – bez obzira da li je riec o ljubavi. Ili. uglavnom svodi na ekonomsku I politicku dimenziju. postaje preglednija. za umne ljude ona katkad predstavlja “visu stvarnost”. cini se da je taj govor I previse u kljucu pozitivizma I pragmatizma. pa I bez iluzija. za nadvladavanje opsena svijeta pojavnog. mastati. Sta vise. pisanje.” * * * * * Mada se o kvalitetu svakodnevnog ljudskog zivota sve vise I sve cesce govori. Problem je. na njegovu ekolosku sadrzinu. Sa manje li vise uspjeha. Umjtnicki dozivljaj stvarnosti je jedno osjecanje egzistencije. razmisljanje I razgovori ljudi od duha spolja djelovali smireno. smrti. Zato nije cudno da su neki pisali da je talenat “privilegium odiosum” (Sestov) I da rijetko kada onome ko ga ima donosi zemaljsku srecu. shvacene u najdubljem smislu. Taj govor se. protivrjecima. buduci da je relativno cest tragican nesporazum izmedju pisca I drustvene okoline.

te fascinacije ekonomskim. jer je koliko ponosan na sile koje poseduje. zbog interesa najmocnijih grupa. kaze Ivo Andric “da covek cesto mora da se stidi onoga sto je najlepse u njemu I da upravo to skriva od sveta. A glavno u njemu je. prisutna I u okviru najuzih covjekovih zivotnih jedinica. Rijec je o svijetu impersonalnosti. toliko je I u strahu od tih istih sila. pa time I za stvarnu ljudsku srecu. pa I sami temelji zivota kao takvog. pa zato fragmentiran pristup ne moze dati pravu sliku o njemu. kao sto su socio-psiholoske. (ili ga nije spoznao). strah. u sebi I 26 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kako to lijepo kaze I tacno zapaza Danilo Kis u svojoj “Enciklopediji mrtvih”. Zato neki misled a je ovaj svijet. u kojem je razbijeno jedinstvo I cjelovitost covjeka I drgugog covjeka. te covjeka I prirode. izvan ovog horizontal ostaju brojne I nista manje znacajne komponente kvaliteta ljudskog zivota. jedino moguce zivjeti kao cjelovit. za stvaralastvo. za osjecanja. Ovdje je onda tesko govoriti I o iole sirim prostorima ljudske slobode . Zivot je. za istinsku drustvenost. Po onim najumnijim. mrznja. Sve stravicnije nalicje savremene. Covjek je. to znanje. Dakle. zagospodario svim I svacim. A upravo od ovih sadrzaja ponajvise ovisi covjekov dozivljaj zivotnog smisla ili besmisla. U savremenom svijetu apsolutizovane hladne racionalnosti. odnosno to pitanje zasto zivimo. Zivot je cjelovit ili ga nema. te masovne povrsnosti. civilizacija sve je teze. shvacene u znacenju koje joj pripisuju novovjekovna politicka I pravna filozofija. muka I patnja. Ta “izokrenuta vrijednosna dioptrija” je. Po njima je iskustvo smisla vjerovatno jedino sto moze donijeti I donositi pravu I trajnu ljudsku srecu. odnosno o izvanjskoj I unutrasnjoj slobodi. ali ne I samim sobom. nema mnogo mjesta za autenticnu ljudsku slobodu. Rijec je o antropocentricnom svijetu I zivotu. kulturne. nacinom na koji postoji. trazi oko sebe I izvan sebe. Primjena ovih kriterija u osnovi podrazumijeva apsolutizaciju rezultata razvoja pozitivne nauke I kvantitativno dokazivanje navodno permanentnog ekonomskog. donosenje svakovrsnih odluka I preuzimanje licne odgovornosti I rizika od njih. sve popularnijem “mjerenju” kvaliteta zivota izmice upravo ono sto je sustinsko. ne rijetko. neprijateljstvo u ovom I ovakvom svijetu samo umnozavaju. zrtvuje sve. moralne I duhovne. nepovjerenje.nego sto je to bio slucaj sa ranijim poimanjem ove sintagme (“kvalitet zivota”) oni u sustini ostaju u granicama pozitvisticke paradigme. zahvaljujuci I razvoju pozitivne nauke. kao kljucnog nacela njegovog ustrojstva. postindustrijske. Osvajanje slobode. U svakodnevnom zivotu to znaci I jasno opredjeljivanje. cemu sav nas trud. to znanje (dozivljaj) o smislu zivota je I najpreca potreba covjeka. odnosno to poniranje u sopstveni unutrasnji kosmos/haos! Bez toga je tesko govorit I o slobodi I o moralnosti I o punoci svakodnevnog zivota. za moralnu autonomnost I primjenu univerzalnih moralnih vrijednosti. civilizacije upucuje neke I na (ekstreman) zakljucak da je danasni svijet “najnesrecniji od svih svjetova”. za pravdu. u kojem je covjek cvrsto uhvacen u mrezu mocnih manipulativnih sistema I tehnologija. vjera. tehnoloskim I materijalnim. covjeka I drustva. “Takav je zivot”. za istinu. tek malobrojni vide “neprimjetnu razliku izmedju Privida punoce I Punoce”. politickog I tehnoloskog napretka kvaliteta covjekovog svakodnevnog zivota. Istinska komunikacija medju ljudima razlicitih kultura. upravo. duboko besmislen I da se nesporazumi. osjecanje I zivljene (be)smisla. Ogromna vecina je zarobljenik tog privida. I u kojem se. Kada bi to bilo I tacno. te bezumne brzine. naime. pa I od onih koji su mu najblizi”. kao “slobode od” (nekog autoriteta) I kao “sloboda za” (slobode izbora). Medjutim. I zato ono sto nema u sebi.

obicnog svijeta. kakav je ovaj nas svijet i kuda ide svijet. kako bi rekao nas uvazeni filozof-eticar Milan Kangrga: “Primitivac ne cijeni sebe. sto je mimo istine. samo manjina osjeca potrebu da se bori za vlastitu I slobodu drugih I da je koristi za autenticnu ljudsku egzistenciju. ponajvise zato sto ga u sustini I nemaju. a posten zivot je jos neuporedivo tezi. Ona ne posjeduje svijest o samopostovanju. I nastavio: “Citava informatika je jedan inteligentni lanac robova. je prosto nemoguce izvan pune odgovornosti.” Bez obzira da li saglasavali sa ovakvim gledistem ili ne. Drugacije receno. Do moralnog habitusa covjek moze doci tek kao samosvjesno bice. otac hermeneutike. u kontekstu opsesije o kraju vremena. A to je I uslov da I sebe I drugog tretira kao covjeka. Otuda se samo po sebi namece pitanje. ne posjeduje moc samorefleksije. Posebno poslije teroristickog napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vasingtonu za predpostaviti je da se ovakva razmisljanja umnozavaju. ne samo kod naucnika i filozofa. to podrazumijeva I pruzanje otpora svemu sto nije ljudsko. moralnija pozicija od one koja praktikuje prepustanje “toku stvari”. tezak. To je. ni svijest (ili ne dovoljno razvijenu svijst) o potrebi postovanja drugih. uz uvjerenje da je covjek preslab da mijenja same stvari ili da upravlja njihovim tokom. neposredno pred svoju smrt. Zato ga I zive samo moralno najjaci. inace. za razliku od uvrezenog misljenja das u neposteni “sposobni”. Robovi smo misleci das mo gospodari. treba istaci da ovakav stav prema modernoj tehnici nije ni nov ni usamljen. Zivot je. Ili. svakako.” * * * * * Nedavno je u jednom intervjuu (milanskom dnevniku “Korijera dela sera”).oko sebe. Ona velika vecina nije u stanju da dosegne taj nivo moralne odgovornosti. sto se inace desava na prelomu milenijuma. pa onda. I to. ali ne kao u anticko doba. odnosno otvorene I slobodne ljudske individualnosti. Ali. ako se krecemo u pogresnom pravcu. pravde. besumnje. To je. izjavio da je “tehnika novi oblik ropstva”. odnosno sta ce biti sa nama ako se neslucene covjekove tehnicke I tehnoloske moci 27 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao jedinstvene dragocjenosti. vec i kod tzv. ma koliko nam bilo emotivno blisko ili cak I “nase”. vecina ljudi nije u stanju da podnese tezinu svoga “ja”. zato ne cijeni ni drugoga”. kao takvog. Ali samo rjetk sun a to spremni. moralnosti. Hans Georg Gadamer. Silno se rasirilo osjecanje straha. pa ni postovanja zivota. koja nuzno “prati” slobodu. jednakosti. nesigurnosti i neizvjesnosti pred buducnoscu. uslov samosvjesne moralnosti. Neposteno zive samo nesposobni (nesposobni za moralan zivot). Istovremeno. naravno. niti se u tom smislu trudi. * RADJARD KIPLING: “Sa vrijedi galopirati. prvenstveno u sebi. Covjek mora sam traziti izlaz I utehu u zivotu I boriti se protiv zla. moralan zivot je jedino istinski ljudski zivot I jedini garant dozivljaja dubljeg I trajnijeg zivotnog smisla. samokritike. vec na mnogo rafiniraniji nacin. samoodgovornosti.

o teskim ontoloskim. kardinal. njegovog prava na srecu i njegove moralne – i svake druge – odgovornosti prema uzem i sirem okruzenju. Ostvarenje moralnosti I postizanje smisla moguci su 28 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno za punijim smislom ljudskog zivota. poslije katolicke. Bodrijar…) o tome da su se sve velike utopije izblamirale i da su “bunari smisla presusili” pokazuju kao tacni? Naravno. izgubili dusu. uz sav eventualni optimizam volje. na postovanju dostojanstva licnosti drugog. pravicnosti.” Kardinal misli na one koji ne vjeruju u transcendentnu tajnu. uopste nevjerujuci u jednog licnog Boga. sam cardinal kaze: “Znam da postoje ljudi koji su. koji su uopste spremni da se suoce s takvim pitanjima. kao osnovu njihove moralne akcije. ostvarenja. No. samo na one svjesne I odgovorne.” Dakle. Dodali bismo ovome da je (a)moralnost zajednicki teren .podjednako blizak ili udaljen i laicima i vjernicima. Iako to priznaje. Pa otuda. ne sprecava ljude da cine dobro.”? (U. bilo da se razumije i osjeca smisao dogadjanja ili ne.“okrenu” protiv covjeka I svijeta? Svijet se sve vise pretvara u dehumanizovanu pustos. intelektualnim. odnosno dozivljaj zivotnog (be)smisla. sa sve manje slobode I ljubavi I sve vise ispraznjenog zivota ljudi. ponovo postavlja pitanje smisla istorije. moguca I ona pociva na solidarnosti s drugim. Jahaci Apokalipse se sve cesce obznanjuju. Bilo da su motivisani vjerskim pobudama. Cini se da je ona (sreca) iz ovog konteksta jedino i razumljiva. dakle. koji su sustinski “izgubili sebe”. katkada i svjesni toga. nije uvijek tako. Zato se. platili svojim zivotom. On govori o nedovoljnosti jednog cisto humanistickog utemeljenja moralnosti. Iz centra moci sve vise zjapi nistavilo. Na to mu Umberto Eko . emotivnim I posebno moralnim pitanjima. pak. rukovodjen principom “drugi je u nama. koji je. iskrenosti. istovremeno. U nedavnom dijalogu Umberta Eka i milanskog kardinala Martinija o smislu zivota. Oni teze osjecanju harmonije. ljudi (istina. kako ne bi iznevjerili svoja moralna ubjedjenja “. obrnuto.(Liotar) On je mjesto gdje ljudski zivot sve manje vrijedi. Kao i (a)moralnost. odgovara da se covjek nekoristoljubivo angazuje u ime uzvisenih vrijednosti. Derida. izmedju grize savjesti (patnje zbog neizvrsene duznosti) i spokojstva (zbog izvrsene duznosti i ostvarene ljubavi) covjek se stalno iznova uvjerava da sreca – u mjeri u kojoj je uopste dostizna – nikada ne ide sama. Rijec je. To se podjednako odnosi na vjerujuce I na one koji to nisu. istice da “ne uspijeva da shvati ono krajnje opravdanje. na altruizmu. odnosno konkretije. koje oni nude za te svoje postupke. za trajnijim i uzvisenim vrijednostima od sustinskog znacaja za covjeka i covjecanstvo. i njihov zivot cesto prate manje ili vece moralne dileme izmedju slobode pojedinca. na srecu. Covjek je “bacen” u situaciju smrtnika i sto je jos gore. Rastrzan izmedju razloga srca i moralne duznosti. po njemu. Delez. po ko zna koji put. u svakom slucaju. Fuko. na individualnom planu ne mora biti tako sumorno i. bilo svjetovnim moralnim nacelima. Odsustvo vjere u Boga. jedino je bice koje je toga svjesno. laicka etika je. to se podjednako odnosi i na poimanje. prihvatio laicku perspektivu. da li istorija uopste ima smisla?Da li se uopste moze voljeti ovakva “zemaljska stvarnost. odnosno da su patnja i briga njen stalni pratilac. kao sto ih ni vjera u Boga ne sprecava da ne cine dobro ili cak da cine zlo. imamo pesimizam razuma ili. u kojem je “kapital vrhovno bozanstvo”. srece. Naravno.Eko) Da li jos ima mjesta za nadu? Da li ova Planeta jos uvijek moze biti covjekov univerzalni znacaj? Da li se stavovi postmodernista (Liotar. oni rjedji) tragaju za sustinom.

otvara I mnoga nova. ne predstavlja plodno tle za moralno osmisljavanje vlastitog zivota. medjutim. neprirodnom zivotnom dinamikom I sve rasirenijom virtuelnom stvarnoscu. Ostaje. naravno. kao drustvu terora. po Eku. misli da nije vise moguce obnoviti ideju dobrog zivota u ovoj “kulturi bez projekta” i “medijumizmu bez poruke”. na koji nacin i gdje ce ostvariti smisao svog postojanja. pri tom. predstavljaju samo najdramaticnije razloge covjekovog nemira I nespokoja danas. ne stvara nista osim “organizovane napustenosti” i “slobode cestica bez slobode”. te globalne klimatske promjene. Postmoderna nema iluzija o covjeku!. sveopstom komercijalizacijom. Desifrovanje humanog genoma I kloniranje humanih celija. obavezu covjeka da ne cini ono sto ne zeli da se njemu cini. u kontekstu semantike. * * * A. fragmentacija I komercijalizacija zivota savremenog covjeka ucinile su I cine ga toliko isposcenim da se gotovo moze govoriti o moralnoj I smisaonoj pustinji. egzistencijalna pitanja. Eticka dimenzija se. a jos manje zivota uopste. Takodje je izvjesno da nema konacnog smisla. To se prevashodno odnosi na postovanje prava neporedivosti drugog. Jos su stari Egipcani govorili da je savrsen samo onaj ko je mrtav! Samo onaj koji se vise ne moze mijenjati. kojima se izrazava laicka etika. To. razaracka moc savremene tehnologije.V. Cini se da savremena civilizacija – posebno ona u zapadnoj hemisferi – svojom naglasenom fragmentarnoscu. po Sloterdajku. odnosno sve izrazenije virtuelno lice sadasnjice. javlja uvijek kada drugi stupa na scenu. bez obzira na (ne)religijski kontekst I motive. otvoreno pitanje koliko je ljudi spremno na postivanje uzvisenih moralnih vrijednosti. on je rob!” * * * Nesporno je da niko unaprijed ne moze pouzdano da zna da li ce.I u vjerujucih I u odsustvu vjere I providjenja. On. Peter Sloterdajk govori o postmoderom drustvu. Tu moralnu I smisaonu isposcenost covjeka ovog doba uvecava I moderna tehnologija. I Zan Bodrijar (kojeg Dzon Lehta ubraja medju pedeset “vodecih savremenih mislilaca”) ukazuje na potencijalne “razarace” nase civilizacije. posebno ukazuje na potrosacku maniju I nestanak humanosti I humanizma. Pa ipak. kojoj je izlozen danasnji covjek. mnostvo znakova iz zivota covjeka moderne epohe nedvojbeno ukazuje da je vecina ispraznjena od bilo kakvog smisla. onda se sumorna slika upotpunjuje. U takvim okolnostima se. “za ljudsku vrstu”. On. da postoje zajednicki pojmovi za sve culture. Eko cak dodaje. One su “izbrisale” negativno 29 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Izrazita unifikacija. U drustvu totalne komunikacije mocne medijske sile su “sve pojele”. Kada se tome doda sve veca neizvjesnost I samog covjekovog fizickog postojanja. Na vrijednosnom planu to se manifestuje I u preovladjujucem cinizmu I nihilizmu ove epohe. naime.ROBERISON: “Ako covjek radi samo ono sto se od njega trazi. U svojoj zbirci eseja “U istom camcu” on se pita sta demokratsko doba namjerava sa covjekom? Odgovor mu je uveliko pesimistican.

Bodrijar tvrdi da je rijec o dekadenciji misljenja. Oni mogu biti I emancipatorski. dvolicnosti. posredstvom medija. ukoliko se o smislu uopste I moze govoriti u doba (post)moderne. uveliko doprinose ekonomski dominantni drustveni slojevi. ali pod predpostavkama koje su za sada tesko dostizne. 30 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ovakvom.” Elektronski mediji. uistinu zastrasujuce. one ipak postoje I za njihovo ostvarivanje se valja uvijek iznova potruditi. po Abrahamu Molu “totalitarizam bez nasilja”. Zato je umjesto o jednom apsolutnom zivotnom smislu.misljenje i kritiku. probleme ovovremenog svijeta. Kada se imaju u vidu sve izrazeniji ekoloski problemi. posebno televizija. interes za citanje knjiga ne slabi ili barem ne slabi brzinom koju su mnogi ocekivali I nagovjestavali. nista manje. cine urgentnom potrebu za reafirmacijom moralnosti u zivotu I svijetu. Svijet je postao simulacija. eventualno. barem djelimicno. a posebno. koje.ocigledno nuzan. za nasilje. malogradjanstine. mozda primjerenije govoriti o zivotnim smislovima. a ucvrstile konformisticko i revizionisticko misljenje i uvecale otudjenje. a covjek simulakrum. kao autonomna sila. sto naziva kolosalnim dogadjajem. njih cak 75% je izjavilo da vise uziva u citanju knjiga nego u surfovanju Internetom. Ma koliko su ozbiljne sanse za tako nesto male. Ovo ipak. Zan Bodrijar vidi veliku opasnost u potiskivanju ovoga drugoga. Smisao. odnosno o gubitku transcendencije. kica I sunda. Tu za smisao vise nema nade! On se “ubrzano istrebljuje. nestanak sistema vrijednosti. vec politicko. u negativnom konteksu. mogu imati samo segmenti svijeta I zivota. za drogue i brojne druge. od 50 000 ispitaika – mladih Britanaca. U tom cilju. Ogromne razmjere ljudske pohlepe za novcem. nezavisno od toga da li ga priznajemo ili ne. zivota i svijeta. Jos nepovoljnija posljedica virtualizacije misljena i zivota jeste. po Bodrijaru. Ona je jedan od najcvrscih stubova diktatorskih rezima u njihovoj borbi za oblikovanje podanicke svijesti. I izraz neslobode. Vrijednoso ispraznjena kultura u medijima (“kicizacija) je. ne znaci da mediji obavezno moraju biti takvi. po Bodrijaru. Umjesto istine imamo trijumf montaze! Ukazujuci na ogromnu razliku izmedju vjestacke inteligencije i ljudskog misljenja. Iako zlo postoji. vec kao pitanje pukog opstanka covjeka. izokrenutom sistemu vrijednosti. To se narocito ogleda u preferiranju nasilja. za svakodnevnom moci. Dodali bismo da se istina tu vise I ne trazi. Virtualna stvarnost. za radijaciju. naravno. nije intelektualno. da li je mozda moguce da covjek “ostane sam sa misljenjem po sebi”. ohrabruju podaci iz nekih istrazivanja da. Kako onda u takvom svijetu graditi istinski ljudski identitet. a onda se u takvom kontekstu ne postavlja ni problem slobode kao takav.” Zivot u cjelini je sve vise vrijednosno neutralan. imaju ogroman uticaj u oblikovanju I jos vise u razaranju sistema vrijednosti. visestruki individualni I zajednicki identitet? Ako masine preuzimaju veci dio poslova. I pored enormno brzog sirenja Interneta I drugih savremenih informacionih tehnologija. doslo do “smrti subjekta” i svojevrsne “devalorizacije idiskvalifikacije misljenja kao takvog. o gubitku alternacije. ako u svemu ovome uopste uspije preostati bilo kakvo misljenje. za materijalnim dobrima. licemjerstva. onda se pitanje eticke dimenzije zivota postavlja. A ona je. Tako je. kao I u “proizvodnji” vjestackih potreba. po njemu. za AIDS. istovremeno. Na medijima apsolutno dominira zvanicno misljenje (odnosno zvanicni stavovi). nasa kultura vizuelna. te problemi vezani za geetski inzenjering. U jednom relativno novijem istrazivanju. nema sistem vrijednosti. po Bodrijaru.

i pored svega.” Mnoge stvari ne idu kako covjek planira i zeli. Bez obzira na sav napredak filozofije. zapravo. nije moguc bez bola. pa i najzescih drustvenih sukoba. svakodnevnim zivotnim i. I sama filozofija u ovom vremenu kao da je prestala biti ono sto je vjekovima bila cjelovit. Ali. to moze biti (i. taj proces unutrasnjeg sazrijevanja I dosezanja unutrasnjeg reda. Ova kriza je. Ta raznolikost. onda. jeste) izvor stalnih nesporazuma. naravno. To. da se covjek bori I (mozda) izbori za svoju slobodu. Uprkos svemu ovome. Oni najjaci uporno tragaju za zivotnim konstantama. narocito. Crnjanski “slucaj komedijant. da sprijeci razaranje zivotnih vrijednosti i da pokaze da je covjek. U pravilu. da spozna iosjeti dubinu soptvene egzistencije. napetosti. jer zivotom vlada. umjetnosti I posebno tehnologije I materijalne moci. harmoniju i razumijevanje u okviru i izmedju drustvenih grupa i zajednica. kako kaze nas ugledni pisac M. predrasuda. bice mogucnosti. Vrijeme u kojem zivimo je ocigledno vrijeme izgubljene prirodnosti. Ali. oni moralno najjaci pojedinci) pokusavao da se uzdigne . odnosno cesto eufemisticko preimenovanje zla u puki nesrecan slucaj. I kada je najvise padao. nepovjerenja. covjek je (ili. U suprotnom. Svojim djelom i svojim djelovanjem -filozofskim. Naravno. kritcki I umni odnos prema svijetu I covjeku . danas veca nego sto je ikad bila u istoriji ljudskog roda. nauke. za cvrscim stozerima smisla. po misljenju ne bas malog broja relevantnih mislilaca. samo dotle dok to omogucava makar i minimalo jedinstvo. * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtovati za nesto vece!” * * * * * Staro je i prastaro saznanje da se ljudi (veoma) razlikuju u svakom pogledu. iako ne uvijek jasno i lako. izgleda das to jedan problem postaje veci. naravno. cijena tog i takvog traganja je najcesce visoka. uvijek otvoreno bice. Cini nam se.sa sve manje novih ideja. zivot pruza mogucnosti. cini ljepotu I bogatstvo ljudskog zivota. o hamletovskom pitanju smisla ljudske egzistencije sve manje. moralnim – covjek nesporno moze da dosegne. Ovome dobrim dijelom doprinosi i nova tehnologija. prema Jungu. Istovremeno je evidentna I opasna tendencija brisanja razlika izmedju dobra I zla. umjetnickim.ocigledno je da se ono enormno uvecava. neminovno podrazumijeva I rehabilitaciju kritickog misljenja izbiljsko prosirivanje prostora ljudske slobode. ne rijetko. opravdanom Bodrijarova tvrdnja da nove tehnologije i tehnicke operacije ne prepoznaju sistem vrijednosti. to se osjeca I veca potreba za ucescem etickog u njegovom promisljanju i prevladavanju. naucnim. U tome je. sav taj napredak je uvecavao krizu ljudskog duha. spontanosti I duhovne suptilnosti. barem. na srecu. A to. 31 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koji cesto preokrecu tok stvari i katkad covjeka sve vise udaljavaju od zeljenog cilja. i. u vezi s ovim. znaci i za slobodu izbora izmedju dobra i zla. Veoma su cesti “iracionalni upadi” u stvarnost. i smisao i tezina tog famoznog “rada na sebi”. Sta vise. I bez obzira da li to bilo praceno spokojem ili nemirom. cini se da je pouzdanijih odgovora o najdubljim tajnama zivota.

teoriju o svemu. On razmislja I o mogucem naseljavanju ljdi negdje u kosmosu. rasirene banalnosti I monotonije. Tesko ga je I spoznati. globalno otopljavanje. spajajuci. ne samo da nije srecan.Utoliko vise. Njegova moc je silno narasla u svim domenima. manifestuje I na individualnom planu u svakodnevnom zivotu. od 1986. barem. a samo nekoliko trenutaka nekolicini samoubica da ga pretvore u gomilu rusevina. osim u odnosu prema sebi samome. (ili. za druge. svakodnevnim. on. na primjer. sto je paradoksalno. ukoliko se te razlike svjesno i tendenciozno prikazuju vecim nego sto jesu i.I pored najvecih patnji drugih. Da li je on I definitivno izgubio potrebu za cjelovitom 32 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . neprimjetno I. Ljubav. socijalnom I duhovnom. I genijalni Stefan Hoking (profesor na Kembridzu. I ko zna po koji put se ponovo potvrdilo pravilo da za ljubav I stvaranje treba neuporedivo vise vremena I truda nego za mrznju I razaranje. Covjek se gotovo dobrovoljno (iako. nepovjerenja. ocigledno. Dok jedni preferiraju ljubav. po njemu. posebno. neizvjesnosti. Zato on. pri tom. Covjek. dosada I poroci) I dok im uvijek nedostaje vremena da urade sta zele ili sta moraju. vidljivim I nevidljivim problemima savremenog covjeka I svijeta. Za jedne su razlike medju ljudima i kulturama izvor iskrene radosti i stalne radoznalosti. putem naucne I tehnicke moci koju posjeduje. koji je. pri tom. dotle drugi tumaraju u zivotu. U konzumerskom drustvu. naravno. osjeca sve vecu bespomocnost. pa i straha. za razliku od mrznje. Jos je gore. covjek je ostao sam. Dok jedni prezivljavaju prave ljudske drame I drustvene lomove u ocajnickom traganju za odgovorima na zivotne dileme. kako je pisao Volter. a jos teze ostvariti. U vladavini licemjerja I obmana. Dok jedni uporno tragaju za moralnim konstantama sopstvenog I zivota uopste. A do jednog takvog “rjesenja”valja se nositi sa ovozemaljskim. ukoliko se politizuju i zloupotrebljavaju u ideoloske. A cini se da oni ponajvise proisticu iz toga sto je covjek ovog vremena izgubio sva bitna uporista. nesvjesno) odrice sopstvenog dostojanstva. uz to. dobrota i kreativnost. bilo potrebno vise od deset godina da izgrade Svjetski trgovinski centar (WTC). kulturne i civilizacijske svrhe. Sustinski. posebno ukazuje na geneticki promijenjene viruse. Dok je za jedne rad I stvaralastvo istinska zivotna potreba (a ne samo. pa I ona moralnog karaktera. cini toliko toga u korist vlastite stete. sto se vidi I po stalnom uvecavanju agresije. razumjevanje I saradnju. nacionalne. I nije suvise inteligentno. da je to tesko I izraziti rijecima. “totalni zivot” mu sve vise izmice. najcesce. tiranije beznacajnog. vjerske. dotle su drugi smrtno ravnodusni. Sve to se. On. poput pijanih kreatura ili zive u znaku (a)moralne mimikrije I (be)smislene praznine. dotle je drugima beskrajno dosadno I ni u cemu ne nalaze zivotni smisao. psiholoskom. prijetnje i strahove.Hiljadama ljudi je. naprotiv. sto neki traze I “nalaze” smisao u razaranju – materijalnom. Covjecanstvo. godine I nijem) upozorava da bi se covjecanstvo moglo razoriti samo od sebe. oci u oci sa smislom postojanja I umiranja. nacin da se izbjegnu tri nevolje: siromastvo. drugi su vise – svjesno ili nesvjesno – na pozicijama sirenja mrznje I konflikata. kvantnu teoriju I neke druge teorije.Hoging razmislja I o mogucem izlazu. nije srecniji nego u ranijim vremenima) vec je cesto I bez elementarnog identiteta. zloupotrebu atomske energije. u invalidskim kolicima. zla i destrukcije sazrijevaju veoma sporo i na rijetkim mjestima. teoriju relativiteta. On pokusava (posebno u svojim radovima “Univerzum u orahovoj ljusci” I “Kratka povijest vremena”) da konstituise I tzv. izvor sumnjicavosti.

On. Jer. a da je “stepen brzine direktno srazmjeran intenzitetu zaborava. Ovim problemom se bavi I Milan Kundera u svom romanu “Usporenje” I to na vrlo zanimljiv nacin. koji je tehnicka revolucija poklonila covjeku. znaci. razuma I vjere. sjecanje je znanje.To je. U tako bezumno brzom ritmu zivljenja. zasto uopste zivjeti? (Njegosevski receno. Epikur preporucuje samo obazriva I umjerena uzivanja. prosto onemogucava “kontrolu” toka I smisla covjekovog zivota. Covjek se grcevito drzi jednog djelica vremena. a to onda znaci I potreba za pripadanjem. sustinski pojam hedonizma: covjek je srecan u mjeri u kojoj uspijeva da izbjegne patnju. Prihvatajuci ovo. za moralom.” Tu grcevitu vezanost za djelic vremena I izgubljeni smisao uzivanja u sporosti Kundera ilustruje mnogim primjerima. telefona i liftova uzasno spora!) bitno osiromasuje zivot covjeka ovoga vremena. Jos uvijek ista kola. kaze da u svakodnevnom govoru pojam hedonizma oznacava amoralnu sklonost prema uzivanju. iscupan iz toka vremena. za ljubavlju. da li se imao rasta I roditi?) Ali. jer gotovo sve u nacinu zivota covjeka savremenog doba djeluje u suprotnom pravcu. ljubavlju. u savremenom drustvu. odnosno praznine I zivotne smisaonosti. on proklinje automobilistu pred sobom. a posto uzivanje cesto donosi vise nesrece nego blazenstva. naravno. koje omogucava. netacno. Samo pojedinac moze da (ne) trazi i (ne)pronalazi smisao svog zivota. jos vise. U jednom od njih kaze: “Gledam u retrovizor. kao sto su druzenje. to nije ni malo lako. vec I sa samim sobom. Patnja je. da je “konkretni smisao” jedinstven I osoben za svakog covjeka. istrgnut iz proslosti I buducnosti. odnosno sa cjelinom zivota nije. Ona u mislima vozi s njim I takodje me proklinje. I da razlikujemo dobro od zla. za pravdom. naime. prvi veliki teoreticar uzivanja. na primjer. pa I za trazenjem konkretnog smisla licne egzistencije? A znano je. prema Kunderi. Zasto joj covjek ne prica nesto smijesno? Zasto ne stavi dlan na njeno koljeno? Umjesto toga. Pored vozaca sjedi zena. takvo ubrzanje ne moze da prodje bez ozbiljnih I opasnih posljedica po kvalitet ljudskog zivota. pored velikog I sirokog saznanja I jos vece moralno htijenje I odvaznost. ne samo sa drugima. dobro ni sa moralnog stanovista. nesporno je da brzina zivljenja (I sve vece ubrzanje – nekima je cak brzina racunara.” Svoj odnos prema uzivanju u sporosti Kundera objasnjava I uistinu zanimljivim shvatanjem hedonizma. Sta vise. Njegova fanaticna vezanost za djelic vremena. Kundera dalje ukazuje da je stepen sporosti direktno srazmjeran jacini sjecanja. Eto. ako ne I poroku.spoznajom. koja ne mogu da me preteknu zbog saobracaja iz suprotnog pravca. Samo on moze istinski da bude opterecen konfliktom osjecanja I razuma. pored ostalog. Sta vise. nagona I culture. Ta brzina cesto otezava ili. Kundera zakljucuje da se boji “da srecan zivot. za duhovnom slikom svijeta. odnosno da je brzina oblik ekstaze. solidarnoscu. za slobodom. da je Epikur. Za tako nesto je potrebno. On tu pise da nase doba placa danak brzini. a ni zena ne pomislja da dirne vozaca rukom. za dostojanstvom. njegov prekid sa prosloscu I sa buducnoscu. potpuno sprecava zadovoljavanje tako vitalnih ljudskih potreba. Samo on moze da trazi odgovore na pitanja kako smisaonije zivjeti I. koji ne vozi dovoljno brzo. kakav nam se predlaze. nije spojiv sa ljudskom prirodom. pak. brzina kojom se zivi. pragmaticnosti I morala.” Bez obzira da li prihvatali ili ne ove opservacije Milana Kundere o svakodnevnom zivotu. Zato ni (moralna) buducnost ne moze bez sjecanja. jer je shvatao blazn zivot na izuzetno skeptican nacin: moze da uziva samo onaj ko ne pati. on tvrdi. 33 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nema mjesta ni elementarnoj zivotnoj mudrosti.

tako I da voli. Posredstvom ljubavi. Oni stoje na stanovistu da se covjek moze nauciti kako da mrzi. Da li zbog straha. vec se moze I mora samo licno izboriti. neizvjesnim. oni tvrde da je ljubav vise prirodjena covjeku nego mrznja. Iako je autor ovih redova intimno veoma blizak uvjerenju da u svakom cojeku potencijalno postoji I dobrota I ljubav. ipak. Oni su ubijedjeni da moraju imati neprijatelja u zivotu. Sta vise. I za stvaralastvo I za destrukciju. A to je nesto sto nam niko drugi ne moze garantovati. pod pritiskom okolnosti. interesa ili neceg drugog. tokom zivota mijenja identitet. Iako je izvjesno da je smisao iznad srece. Naravno. neznanja. Po njima se ne moze izjednacavati ono ljudsko I ono prirodno. Covjek. samo zato da bi “lijecili” svoje frustracije. koji prosto I bezrazlozno mrze sve one koji nesto znaju I koji su nesto u zivotu uradili. 34 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Iako definitivnih odgovora na pitanje o smislu zivota nema.” * * * * * Antropoloski optimisti tvrde da se duboko u srcu I dusi svakog covjeka nalazi saosjecajnost I dobrodusnost. Naime. I oni su svjesni velikog uticaja drustvenih okolnosti na prevalenciju odredjene vrste ljudskih osjecanja. izvjesno je. iako je moguce da covjek posjeduje podjednake mogucnosti I za ljubav I za mrznju. posebno kod onih koje bi mogli oznaciti kao zivotno “promasene ljude”. dramaticnim) okolnostima neuporedivo lakse I cesce se opredjeljuje za ovo drugo. ne moze prenositi ili predavati. vec je to cisti konstrukt. I za istinu I za laz. Da li je covjek tako slabo I krhko bice da pozivanje na njegovu svijest uvijek daje slabije rezultate od zakonom utvrdjenih zabrana. u odredjenim (posebno teskim. Ko “osvoji” odnosno pronadje zivotni smisao uistinu lakse podnosi I svakovrsne zivotne teskoce. dakle.(Be)smisao ljudskog zivota je u najtjesnjoj vezi sa osjecajem (dozivljajem) ljudske srece. manje je bitno. po njihovom misljenju. pa ni prirodni identitet. Da li je. da se on uveliko ogleda u tome da radimo ono sto volimo I da usrecujemo one koje volimo. stvaralastva I osjecaja zivotnog ostvarenja I sama smrt se donekle prevrednuje I “prevazilazi”. ali I vlastitog truda u tom procesu vlastitog mijenjanja na bolje. pogotovo srece svedene na trenutna zadovoljstva. Istinski ispunjen zivot ne moze da obeshrabri ni toliko izvjesna covjekova konacnost. a spremni su I da idu “korak dalje” pa da drugome nanose I zlo. odnosno da je ljudsko bice uvijek popravljivo. Mrznja im katkad dodje I kao zamjena za tugu. * MARSEL PRUST: “Sjecanje na ljubav mi pomaze da se ne plasim smrti. Oni umjereniji (poput americkog filozofa Dejvida Roberta Vilsija) stoje na stanovistu da ne postoji nesto sto je ljudsko u cistom smislu. koje su skoro neminovne. pa I samu smrt. koje ce ga primorati na izbjegavanje zla? Cini se da bas jeste. cini se da iskustvo – posebno ono novijeg datuma – ne daje mnogo argumenata za takvo uvjerenje. Neki od njih misle da prirodno I ne postoji. a pogotovo zivotne nedace. (I nece ih ni biti).

Ovo kao da dovodi u pitanje rasireno uvjerenje da je svaki covjek svijet za sebe I da je neponovljivo bice. da se saosjeca sa drugim. odnosno u zlocinu najgore vrste. prozivljavanje I pridrzavanje uvijek I svagda bazicnih ljudskih vrijednosti – razumijevanj. A to znaci spoznaju. teritorijalnih. da nekome pripada. stetusnim I slicnim interesima. ali ne I duhovnim I emocionalnim nitima. izmjenama fizickog imidza.) U ekstremnim istorijskim okolnostima. pogotovo u postmoderno doba se manifestuje I u zivotu drugih. nekada I banalnim. Vecina nije sposobna da iskreno vjeruje u covjeka. uzih I sirih. sve cesce dovodi do izbora samackog. mrznji I svakovsnom zlu. da se moralno odvazi u borbi protiv zla u sebi I oko sebe. 35 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Njemackoj. preprekama. Sta vise. sposobna I odvazna da se uvijek I svagda javno odupire lazima. odnosno njegova sklonost ka mrznji I zlu univerzalna pojava? I najnovija iskustva sa ovih prostora nedvojbeno potvrdjuju tezu da je tek manjina spremna. njihovog nacina zivota. dok ima potrebe za drugim. da se istinski otvori prema drugima. covjek ima I snaznu potrebu da bude prihvacen od drugih. dok se cudi. destrukciji. oni su ubijedjeni da je covjek I istinski ziv samo dok voli. Ona je povrsna. (Jos je Hegel pisao da Moderna boluje od laznih identiteta. ljudskih zajednica –srodnickih. Fetisizam konformizma I nespremnost da se zajednicki izdrze I savladavaju zivotne teskoce. I to barem sa stanovista manifestovanja njihovog odnosa prema drugima I prema sebi. na zalost. da se iskreno brine za druge. jednostrana. nesigurna. nije spremna na tako nesto. bez obzira na cijenu. odnosno da voli I da bude voljen. Neumjereni egoizam I hipertrofija vlastitog “ja” sve vise ugrozava I primarne ljudske zajednice.) Predinamican I povrsan zivot silno je ubrzao potrosnju osjecanja. uvazi. svoj identitet traze I u razaranju. uvecavanjem vlastite moci I bogatstva. sto je bitnije. Tek manjina je u stanju da se nosi sa izvjesnoscu ljudskog kraja I neizvjesnoscu toka zivota. kakva je porodica. Oni znaju I osjecaju da covjek uistinu vrijedi onoliko koliko u sebi ima ljubavi za druge. Jednom rijecju. s toga ili kratkog trajanja ili su povezane iskljucivo materijalnim. (U Skandinaviji. njihovih potreba I aspiracija. depersonalizacija. strpljenja. Ova filozofija “cvrstog individualizma”. posebno u krugu zapadne civilizacije. da zapaza I bude zapazen. pak.ukorijenjenost zla u covjeku. odnosno iskrenosti I ljubavi. a svoju prazninu nastoji da ispuni ili iluzijama laznog zivota (idolatrija robe. Otuda. Nespremnost da se razumije . da daje I da prima. koja prati covjekovo postojanje. Svaku krizu duha I krizu identiteta (podsvjesno) pokusavaju prevladati nerazumnom potrosnjom. da iskreno voli. kojem se I suvise lako priklanjanju. samosvjesno bice. individualizovano. koju pri tome mora da “plati”. u dobra djela. Samo ona je u stanju da donekle spozna sustinu zivota I. dok se uzbudjuje. Velikoj Britaniji I SAD samacka domacinstva I domacinstva sa nepotpunim porodicama premasuju 50% domacinstava. neuka I uplasena. odnosno smisla I besmisla njihovog svakodnevnog zivota. dok se raduje.cak. da postuje I bude postovan. zivot I rad u ovim zajednicama cesto “proizvodi” osjecaj usamljenosti I praznine. u stvaralastvo. Holandiji. grubom destrukcijom. pa I razlicitim okultnim radnjama. dovode do njihovog olakog “pucanja” pri prvim. Vecina. postuje I voli drugi. dehumanizam) ili. radnih. solidarnosti. Emocionalne veze su u pravilu kratke I uglavnom vodjene strastima I trenutnim zadovoljstvima. Pored potrebe da bude zrelo. vanporodicnog zivota velikog broja ljudi. etnickih… Ove zajednice su. niti da iskreno voli.

koje omogucava da se potpunije spozna I dozivi smisao I znacaj moralnih vrijednosti. kako je to divno zapisao Helderin. Tesko je potvrdno odgovoriti na pitanje da li je moguca obnova covjekoljublja. Kao primjer culture u kojoj se jos uvijek dobrim dijelom ocuvao duh saradnje I zajednistva. mnogo znacajnije duboko ih osjecati I dozivljavati.” Izvjesno je. odnosno japanske zivotne I radne zajednice. zivota dostojnog covjeka. u nauci se cesto istice Japan. znaci gubitak nade I mogucnost pretvaranja svega u pakao. ali I psiholoski (I ne samo psiholoski) oslonac u prevladavanju zivotnih neizvjesnosti I turbulencija. No. svjetlo iz iskustva tame… Iako je izvjesna potreba za “novim humanizmom”. mogli bismo dodati. koji cesto predstavlja puku varku. kada je rijec o moralnim vrijednostima. da bez obnove moralnog smisla zivota svakog covjeka i revitalizacije autenticne ljudske zajednice nije moguce transcendiranje granica puke fizicke egzistencije i ostvarenje punoce ljudskog zivota. medjutim. U njima je osjecaj uzajamnog uvazavanja. koja su ucinili “uceni” ili “visokouceni”. u najtjesnjoj uzrocno-posljedicnoj vezi sa moralnim vrijednostima. iskrene saosjecajnosti I odgovornosti za zajednicko dobro. koji se. iskrena ljubav jeste pravi odgovor. nego u pukom obrazovanju. I to u tolikoj mjeri da se bez njih o punom kvalitetu zivota. cini se. Zato. Stvar je. Katkada I iz “moralnog kontra-iskustva” – dobro iz iskustva zla. Ljudi se plase pretjerane otvorenosti.U zivotu. bitno upotpunjavaju smisao covjekovog zivota. A njeno odsustvo. besumnje. Da je to tacno govore I brojni primjeri manje ili vise nemoralnih djela. zlo iz iskustva dobra. U nekom redu. a time I vlastite sigurnosti. veliko je pitanje da li je on u ovakvom svijetu I moguc. 36 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naravno. Istinske moralne vrijednosti. oni postizu visi kvalitet zivota I rada. Zivotni (be)smisao je. nego posjedovati znanje o njima. a lakse prevladavaju zivotne krize. rizika I moguce drustvene izopcenosti. To se posebno vidi u relativno lakom I masovnom prihvatanju razlicitih formi obicajnosti u svakodnevnom zivotu. znatno veci nego drugdje. nije bez znacaja I zivotno iskustvo. dakle. a to je Pakao. onda je. istina iz iskustva lazi. laz iz iskustva istine. poretku I prepoznatljivosti traze I nalaze oslonac. Takva ljubav “pretvara sve u apokalipsu ljepote”. dakle. kako to radikalno tvrdi Umberto Eko. odnosno uzajamne ljubavi u svakodnevnom zivotu. sporno da je jedino uz ove I ovakve vrijednosti moguce naci utociste za izgubljenog covjeka ovoga vremena. Pri tome. “uputio samo jednom jedinom cilju. tesko uopste moze govoriti. Nije. a time i utiskivanje istinskog LJUDSKOG TRAGA u nasim svakidasnjim zivotima. Ze I sire zivotne zajednice su I kod drugih naroda I kultura izvor I osnov grupnog identiteta. u moralnom vaspitanju I moralnoj socijalizaciji mnogo vise. u interiorizaciji moralnih vrijednosti.

O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA 37 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

vrlo krivudavi I trnoviti I koje s velikim naporom valja savladjivati. kulturno I duhovno. nisu. Umjesto da bira. najcesce u majini – koji su. takodje. istina. uprkos svemu. svakako. vec mnogo vise nadculna. obzirom na neopisivu raznovrsnost okolnosti I situacija u kojima ljudi zive. Ne samo da nemamo takve namjere. Uz to. bilo da je rijec o teoriji. u neprestanom kolebanju izmedju razlicitih puteva. Pri tome. To.Vjetrovi zivota bacaju covjeka tamo-amo. ni u kom slucaju ne znaci da pretendujemo na “davanje savjeta” I recepeta o tome kako treba zivjeti. I ne samo vjerovali. posebno ne medju mocnicima. na zalost. a moze razumjeti samo unazad. godine). covjek cesto. naime. On je tesko predvidljiv. Na vlastitom zivotnom iskustvu je to znatno teze ciniti. I sam covjek je mnogo vise socio-psiholosko. koji su. naravno. nego samo tjelesno bice. kako u tom smjeru djelovati efikasno I kako da to cini vecina. On je. dogadjaja. vezanim za unapredjenje moralne I smisaone sadrzine ljudskog zivota. na bazi teorijskog I prakticnog iskustva. a nevidljivo najcesce sustina. o cjelini covjeka I svijeta. biva biran. licno iskustvo je u pravilu veoma ograniceno. cinimo u uvjerenju da je moguce izvlaciti pouke iz zivota drugih ljudi I da one (mozda) mogu biti I od koristi za nekog I danas. Ali. ne rijetko. kako bi rekao Robert Muzil u svom djelu “Covjek bez svojstava” uistinu “nesto neprijatno”. To. Zivot je. nasle bas mnogo poklonika. ali I mogucnosti obogacivanja moralne I ukupne smisaonosti covjekovog zivota. inace pisane poslednjeg dana devetnaestog vijeka – 1899.* * * RABINDRANT TAGORE: “Vasa kruna neka bude smjernost i vasa sloboda sloboda duse… i znajte da ono sto je golemo nije veliko i da gordost ne traje vjecito. tek ovlas ukazemo na neke od protivrjecnosti. kako misliti o sustini. prakticno.” * * * Mada ove rijeci velikog Tagore (iz pjesme “Zalazak vijeka”. bez obzira na visoku cijenu. o sustini smisla ljudskog zivota? Upravo zato cemo se u ovom dijelu teksta pozabaviti mogucim teorijskim I empirijskim (iskustvenim) poukama. Uvijek su. Zivotna mudrost se ponajvise “probija” kroz kolektivna iskustva I taj “zivotni logos” valja osluskivati I 38 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Medjutim. drugih ljudi. kako kaze stara( latinska) mudrost kljucni paradoks zivota jeste u tome sto se mora zivjeti unaprijed. kao I na cinjenicu da svako prosto mora zivjeti SVOJ zivot. od strane okolnosti. vec je to prakticno I nemoguce. sudeci prema onome sta se sve desavalo u dvadesetom vijeku. postojali I oni ljudi – mada. bilo o svakodnevnom ponasanju. znaju da stvarnost nije samo culna. to treba ciniti( I neki uistinu cine) I onda kada to djeluje uzaludno. verovali u mogucnosti sopstvene promjene I promjene svijeta na bolje. koju je katkada trebalo platiti. a jos manje “uhvatljiv”. vec I prakticno djelovali u tom smijeru. izvjesno je da ljude nikada nije napustala nada u bolje sutra. Oni. kroz unutrasnje nastoje razumjeti izvanjsko. u celjustima zivota. a ne obrnuto. nije lako odgovoriti. Ali. na srecu. Namjera nam je da. jer. Oni znaju da je vidljivo cesto privid.

poodavno shvatili da covjek ne poznaje dovoljno ni samoga sebe. pametan covjek na sredini. Oni su spremni da pruze otpor svemu sto unizava ljudsku licnost I svijet moralnih vrijednosti. naime. Cak je I pitanje. tako I ciljnih vrijednosti. odnosno sta zeli postici u svom zivotu I sta sum u kljucne vrijednosti kojima tezi. slobode. kako instrumentalnih. pri tom. takodje. van svake sumnje je prirodno nastojanje da on bude sto sadrzajniji. odvajkada znalo. A znati sta hocemo u zivotu I tako nastojati zivjeti. Kao sto je. sta ove vrijednosti sva podrazumijevaju – I u univerzalnom I u relativnom smislu – I. svijetu I zivotu. Iz toga je. istrajnost u ostvarivanju ovih I srodnih vrijednosti je katkada povezano I sa veoma visokom cijenom. strpljenje. kao sto su: zivot u harmoniji (homeostaza) sa sobom. kako u teoriji. uvjerenjem u “uzaludnost” moralnih nacela. pravde. misljenje da je najvaznije da covjek zna sta hoce od svog zivota. I biva. Cak bi se prije moglo govoriti o udaljavanju od ovih anticki 39 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . o stalnom sirenju granica ljudske slobode. tako. u suprotnom. osmisljavati I koristiti. sa drugima. smisleniji i srecniji. sa prirodom. kako ih. posebno u sadejstvu protivrjecnih sila. pa I nedopustivim moralnim ustupcima ili. vec I slobode drugih. To nastojanje u razlicitim vidovima se moze pratiti u velikom istorijskom luku. u pukom vegetiranju ili zadovoljavanju samo materijalnih I nagonskih potreba. Treba se. vec kod ne malog broja. sto nije ni malo lako. Ljudi koji drze do samopostovanja spremni su gotovo na bilo koju cijenu za osvajanje I ocuvanje vlastite slobode. svakako. I to u mjeri koliko je to uopste moguce. ove vrijednosti. nije lako postizati ni onima koji njima svesno teze. ispunjeniji. ipak. ne samo da moze. sto direktno implicira jos vece nepoznavanje drugoga i drugih. To podrazumijeva. Inace. dakle. od Lao Cea (pa I ranije) do nasih dana. uostalom. moralnu odvaznost I hrabrost. Nepodijeljena je. dostojnog covjeka. razumijevanje. moralnost I moralna hrabrost. koju bi valjalo prepoznati.koristiti u vlastitom zivotu. sto je po mnogima predstavljalo pocetke evropskog humanizma. tako I u empiriji – kod najumnijih I najmoralnijih. koja kaze: “Mudar covjek sve vidi na pocetku. bez obzira na okolnosti. A da li I do nivoa kada se moze govoriti o tome da “sudbina” prestaje to biti? Rijec je. umjerenost. istine. radinost. zivot. znano I na procelju Apolonovog hrama u Delfima pise: “Upoznaj samog sebe!” Umni ljudi su. Njihov svakodnevni zivot je mahom pracen moralnim kompromisima. U svakodnevnom zivotu to nastojanje se iskazuje u afirmaciji. narocito. prastanje. na zalost. Ali. imovine. tolerancija. pa I vlastitog zivota na kocku. unutrasnja ravnoteza. ljepote. moze da prodje “u ludo”. naravno. kreativnost. prije svega. blgost. a budala na kraju!” Djelimo I ono uvjerenje das am zivot iz sebe razvija odredjenu mudrost. ljubavi I dobrote. I ne samo vlastite slobode. jedinstven i neponovljiv. zapravo. (u)poznavanje sebe. obazrivost. Buduci da je zivot jedan. znaci upravljati svojom sudbinom. podsjetiti jos jedne stare izreke. I. Zato vecina nije spremna da se bori za ove vrijednosti po svaku cijenu. Prvi korak u nastojanju da se ovako osmisli I “zivi” vlastiti zivot jste. Prisjetimo se da je jos Sokrat lansirao maksimu: “Covjece. I nastala teorijska misao o covjeku. spoznaj sebe samog!”.cak. doduse. I ostvarivati? Pored tog neznanja. U ovom pogledu se u poslednja dva milenijuma nije nista bitnije promijenilo. To se. kao najbitnije sadrzaje zivota. Oni ne pristaju na zivot bez hrabrosti. sve do stavljanja karijere.

ali I pronaci smisao svog zivota. prije svega. dakle. ono sto ce covjek biti (ili. manje ili vise. svakako bi bilo bolje I za pojedinca I za njegove zajednice. Kada bi covjek. ako covjek ne radi na samome sebi – u smislu obrazovanja I kulturnog I moralnog oplemenjivanja . politicko. covjek. Naprotiv! Biti (samo)svjestan sebe (razluciti svoje realno I nerealno “ja”) znaci. Onda I nije cudno zasto je svijet Moderne prosto ogrezao u krizi smisla I sto covjek ovog doba zadovoljstvo i srecu uglavnom trazi (da li I nalazi?) u iluzijama. pa uglavnom I ne djeluje na tom planu. odredjuje svoj zivot. o tome da “svako obradjuje svoj vrt”. prividima. sto moze biti!) zavisi od onoga sto on zaista jeste. Dakle. I u obmanama. zasnovanu na moralnim nacelima. Od sebe niti mozemo. kao najdublje odredjenje naseg identiteta) u krajnjoj liniji odredjuje covjekovu sudbinu. besumnje. treba znati da je proces “ocovjecenja” permanentan I da nikada nije konacan. Onaj dio svijeta koji traga za istinom. psiholosko. ne samo manje “lutanja” u zivotu. toga je duboko svjestan. nikada. vec. Drugacije receno.” * * * Ovo Andricevo geslo (iz “Ex ponta”) – da je istina na prvom mjestu I da istinu kroz zivot treba pronositi. odnosno upravlja svojom sudbinom. on za covjeka ne bi smio nikada da bude potpuno zadovoljavajuci. naime.malo je vjerovatno da ce uopste ikada postati covjekom. moralno I duhovo bice. svojim izborom. toga najcesce nije ni svjestan. kao svetinju – besumnje predstavlja vrhovnu moralnu I misaonu 40 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Pri tome. socijalno. sasvim sigurno. ali I kao samo jedno od beskrajno mnogo drugih bica u prirodi. njegov karakter. I gotovo svakodnevno se u to uvjerava. umjesto pretjerane okrenutosti spoljnom svijetu (posebno. trci za materijalnim dobrima) vise radio na sebi samom I svom bicu. Na intelektualnoj I svakoj drugoj ljenosti I moralnoj neosjetljivosti. I ispunjeniji zivot u svakom pogledu. Njegov stvarni identitet (a to znaci. * * * IVO ANDRIC: “Svejedno je koja je vasa istina. Rijec je. Ovo podrazumjeva da se covjek prosto mora sam slobodno definisati u zivotnoj praksi. Njegovo prethodno iskustvo uveliko odredjuje njegovu buducnost. Zato su mnogi umni I upucivali I upucuju covjeka da “krene” od sebe. da “pronadje” I upozna (je) sebe kao biolosko. Sta vise. glavno je pronesite je kroz zivot kao svetinju i ne izneverite dusu svoju nikad. Osjecaj zivotnog smisla I postojanja moze da “izraste” samo iz cvrstih moralnih korjena. I. koji se zadovoljava prividima. Zato bi primarni zivotni kredo svakog covjeka trebao da bude ono sto je Volter savjetovao svom uceniku Kandidu. pogledati. niti treba da bjezimo!. obrnuto. sebe I “raditi na sebi”. Treba. Doba Moderne prolazi u znaku radikalnog svodjenja svijeta gotovo iskljucivo na njegov vidljiv I opipljiv dio. u punom smislu te rijeci. ukoliko zeli ostaviti sopstveni trag. Onaj drugi dio. religiozno. kulturno.poziva. Tako je vjerovatnije da ce covjek razviti odgovornost kao samosvijest. sto ce kasnije potencirati mnogi mislioci (sve do Petera Sloterdajka) u razlicitim varijantama. dobrotom I smislom. kao sredstva da ga ostvari.

Motivi napustanja “puta istine I iskrenosti” su. Njegov savjet da “ne izneverite dusu svoju nikada” mogao bi se shvatiti. dakako. naravno.”(M. da je sa moralnog stanovista. ukoliko to zaista hocemo! Na zalost. predrasuda. nije tako. uostalom. Kako to lijepo kaze jedan pisac. ocekujuci da pridobiju naklonost. istovremeno. ne rijetko I svjesno obmanjuju druge. na iskren I autentican zivot. zapravo. koji uglavnom nisu bez saznajnih. katkad. predstavlja stvaralacki I moralni cin. na primjer. moze imati o svemu svoje misljenje. to I mislim. bilo cim da se bavi. ali su mnogi vidjeli put koji vodi istini. Za istinu je potrebna velika snaga I moralna hrabrost. on “svoju torbu do kraja moze izruciti samo u trenucima velikog nadahnuca. On. I kaze da je apsolutna istina neuhvatljiva. kako svjesni I osmisljeni. Pri tome bi. zabluda. niti mogu da se suoce sa istinom o sebi. Ovo vazi. zelja.vrijednost covjekovog zivota. bez obzira na okolnosti. materijalne I druge koristi ili.” Covjek. To traganje za istinom. vec I oprecno. ukoliko drzi do sustinskih vrijednosti I do samog sebe. poziv na iskrenost. sistemi saznanja nisu bez elemenata vjerovanja. najcesce. a cesto ni bez protivrjecnih obiljezja. ako cesto zaista i ne znamo sta je istina. takodje. Toga je. odnosno poziv da se zivi zivot kakav nam je dat. i obrnuto za sisteme vjerovanja. jos vise I brze se zaboravljaju (ili “zaboravljaju”) uz ocigledno odsustvo svijesti o vlastitoj odgovornosti za neodrzanu rijec.Danojlic) Ali. Mnogi se. dakle. A s druge strane je izvjesno da malobrojni zive u znaku iskrenosti I autenticnosti. znatno odgovorniji za svjesno i sracunato izbjegavanje istine i iskrenosti. naravno. i protivrjecnih sadrzaja. uplase. odnosno moralnom dosljednoscu. odnosno statusne. u svakodnevnom zivotu to. odustaju I lakse nalaze put do neistine I obmane. On upravo zato I govori o “vasoj istini”. Najveca saglasnost upravo I postoji oko toga da (apsolutnu) istinu niko nije ni video. Razlicite vrste I gotovo masovne neistine su evidentne “na svakom koraku” – od najuzih primarnih ljudskih grupa. Jer. A tako zivjeti moze. To se podjednako odnosi na svakog I u svakoj prilici. Sem onih rijetkih opstih I sveprisutnih. nije uvijek lako ni spoznati. jeste da govori istinu. Moralnih dilemma I osjecanja griznje savjesti kod njih najcesce nema. kao. kao poziv na djelovanje u skladu sa vlastitom savjescu. ocekivanja i fantazija. tako I nesvjesni I podsvjesni. a sve sto mislim. istine su uglavnom licne I viseznacne. njegova elementarna moralna obaveza. Ukoliko zeli da uistinu bude covjek. medjutim. krsenja date vlastite rijeci. Istina ponajvise i jeste u traganju za istinom. do onih najsirih ustanova. Zato se. Iako je covjek odgovoran za obe vrste ovih motiva. dakle. I kada su najrazvijeniji. jer oni niti hoce. pa I svjesnih lazi I neistina. Saznanja su katkad toliko protivrjecna I zamrsena da I najveci umovi o istoj stvari misle ne samo razlicito. ni govoriti. ako je uopste I postojana. ne bez razloga. Drugacije kazano. ono o 41 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Istinu. pri tome. organizacija I mass medija. Prosto je nevjerovatno koliko su razmjere. da cilj opravdava sredstvo. I neistine. Koliko god se olako daju obecanja. Saznanja o sebi i svijetu najcesce su pod uplivom licnih osjecanja. Andricev savjet je. S jedne strane smo svjedoci cestih privida. da se izbjegnu ili umanje ocekivani gubici. bio svjestan I Andric. Pojedinci I grupe. ta teznja da se priblizi istini o sebi I svijetu. uvijek znamo sta je iskrenost i uvijek mozemo biti iskreni. to ne govorim. o drugima I o svijetu. svaki covjek. zato. sa svim svojim slabostima. institucija. kao primereno moralno geslo (a ne samo logicka igra rijeci) moglo da bude ono koje kaze da “sve sto govorim. pak. Osnovno geslo je. sto bi u mnogim situacijama mogao biti I sinonim za covjekovu iskrenost. odnosno da bude iskren ili barem da ne laze. ne mora o svemu I iznositi svoje misljenje.

To je tim potrebnije. cini nam se korisnim da ovde navedemo stav Tomasa Sasa. kako to. za sve sto cini i govori. kako za postizanje zeljenog individualnog zadovoljstva I osjecanja srece. mnogi cine. Sledstveno tome. dijelom je vec bilo govora u ovom tekstu. trebale biti kljucne morale i smisaone vrijednosti. 42 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . U svakom slucaju. to mora biti u saglasnosti sa onim sto zaista misli. smirenost I bistrina uma. Pri tom se posebno ukazuje na slijedece vrline: povjerenje. koji je u stanju neprekidne promjene. odnosno mora biti istinito I iskreno. Svijet egzaktnog.” Koje su sve posljedice toga. kako za pojedince.cemu govori I o cemu iznosi svoje misljenje. kao I sposobnost da n avec razvijenu personalizovanost nadogradi I sposobnost za socijalizaciju. treba nauciti. To je bitno. I zadatu rijec treba po svaku cijenu odrzati ili. Dodali bismo jos I skromnost – posebno u odnosu na materijalne vrijednosti. strahom. traumama I stresovi. da razvije I reprodukuje visoke norme drustvenosti I moralnosti. a da ne lazemo sebe. na realni svijet. zapravo. na zalost. covjek treba da nosi vlastitu moralnu odgovornost. Ovo podrazumijeva uvazavanje postojanja hijerarhije vrijednosti. pri tom. psiholoske. U ovom kontekstu psihologija I psiholozi pokusavaju da definisu I pojam “normalne licnosti”. obecanja ne davati olako. u cijem vrhu bi. ukoliko um “misli’ o sebi. prevazilazenje destruktivne samoljubivosti. straha. osjecanja krivice I agresivnosti I. Hana Arent je pisala da je tesko lagati druge. Jednom rijecju. Iako o tome postoje veoma razlicita misljenja. A uz vrhunske moralne. tako I za ljudske zajednice. savladavanje stida. idu I druge vrijednosti – estetske. razvija i manifestuje svijest o toj odgovornosti i pred sobom i pred drugima. izgraditi. A u izgradnji “spoljasnje realnosti” pojedinac. milosrdje. jer se bas tako i bas tada provjerava i dokazuje i njihova vrijednost i cvrstina nasih moralnih uvjerenja. odnosno “unutrasnje realnosti”: netraumatsko iskustvo tokom razvoja. vec “komplementarni svjetovi”. hrabrost. svakako. u tom smislu. u najmanju ruku. Prvi korak. treba da razvija brojne prirodne mehanizme odbrane u borbi s problemima zivljenja. Stanje srece. istina i lijepo najcesce idu zajedno. odnosno da posjeduje. koji. saznajne. koji okruzuju pojedinca. u pravilu. svijet moralnog i svijet lijepog nisu tri odvojena svijeta. vise je nego ocigledna potreba obnove sustinskih etickih vrijednosti. Po njemu su najznacajniji elementi za razvoj normalne licnosti. je napor za razumijevanje prave prirode svijeta. sticanje osnovnog povjerenja u sebe I druge ljude. Ove moralne principe treba postovati i kada nam nisu trenutno u interesu. kao o srecnom umu I da se koncentrise na “sada I ovdje”. sto je I razumljivo. tj. usvojiti. a bice I u njegovom nastavku. A upravo to. kao I strpljenje u ostvarivanju zivotnih ciljeva. jer je evidentan besprimjerno rasiren moralni relativizam i nihilizam. I u domenu takozvane prakticne psihologije potencira se cinjenica das u za covjekovu srecu neophodne vrline I srca I uma. sa povjerenjem u sebe i u druge. To znaci da ni jedna zivotna nedaca ne moze odagnati stanje srece. tek zajedno mogu ciniti smislenim zivot u cjelini. covjeka ovoga vremena ostavlja bez pouzdanog i trajnijeg moralnog oslonca i cini ga “taocem praznine. tako I za ostvarivanje sirih drustvenih ciljeva. prema Tomasu Sasu. Dobro. razvoj sposobnosti za ljubav I seksualnost. Psiholozi koji se bave prakticnom psihologijom stoje na stanovist da je stanje srece u stvari stanje naseg uma. prihvatiti cistim srcem i jasnim umom. najzad.

izazvana najcesce izvanjskim podrazajima. uz skromno zadovoljstvo cinjenicom das mo zivi I zdravi. na zalost. samopostovanje. kao necemu najljepsem sto je covjeku dato. cistiju prirodnu okolinu I rekreativne aktivnosti. odnosno zivotne ispunjenosti I licne ostvarenosti. privremena patnja trajanja vrednija od konacne praznine nistavila. uveliko ovladati svojom “sudbinom’ i uistinu biti kovac sopstvene srece. traganjem za onim dubljim I trajnijim izvorima ljudskog zadovoljstva. naravno. ne savladaju. neophodno dobro upoznati sebe. ne zaviseod trenutnih zadovoljstava. umijece zivljenja. o cemu se poslednjih godina sve vise govori I pise. onda mislis da je “cio svijet tvoj. prije svega. ritam zivljenja. harmonija. I ne samo zadovoljstva. “Oh. Za to je. u sustini. svakako. jasno odrediti sta covjek zeli od svog zivota I u svom zivotu postici. mnogi ljudi su izgubili smisao za to. po strain ostaju takve vrijednosti. Malo se ko pita kako se osjecamo u vezi sa sobom I 43 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . To je podjednako znacajno. nasom pasivnoscu i rezignacijom “prepustamo” sudbini ili stihiji da manifestuje svoju moc nad nama. iako.) To se odnosi I na sposobnost radovanja najobicnijim “sitnicama”. A to je. dozivi svijet I tog jutra. Ona zato i brzo prodju i. kulturnog I duhovnog. Kvalitet zivota se u ovoj dioptriji u najboljem slucaju svodi na visi materijalni standard. jer nema nista iznad ljudskog osjecanja srece. kvalitetom zivota. (Zak Prever je svako jutro pjevao. najcesce pojednostavljeno I redukcionisticki. mnoge druge. pa I ljudska sreca. pri tome. svakodnevnim zadovoljstvima I radostima.” To je tacno. ne rijetko. direktno povezano I sa tzv. Uzeti svoj zivot u svoje ruke znaci.” * * * I ovaj stav Danila Kisa (iz njegove “Grobnice za Borisa Davidovica) implicira stanoviste da istinski kvalitet ljudskog zivota. Sfera psihickog. ostavljaju svaki put jos veci osjecaj praznine u srcu i dusi covjeka. o iluziji ostvarene srece. Sve ovo je i te kako vezano za tzv. I. Ali i preferirajuci ono BITI u odnosu na ono IMATI. Na zalost. Zatim. Ta zadovoljstva. osjeti. konkretnog. najcesce ostaju po strain. naravno. vjerovatno srecan sto moze da vidi.* * * DANILO KIS: “… jer je. vec I zivotne punoce I smisla iza kojih bi ostajao I ostao istinski LJUDSKI TRAG. uprkos svemu. na kvalitetniju ishranu. od najradije dobi. kao sto su: mir. Da li je I kako to moguce preduprijediti? Pa. bilo o profesionalnom djelovanju. bilo o porodicnom zivotu ili o odnosu prema drugom I drugima uopste. odnosno postojati naspram posjedovati. pri tome. dajuci. na zalost. Dakle. kakav divan dan”. Samo tako I tada se postizu trajna (ili trajnija) zadovoljstva I osjecanje srece. ne mogu biti izvor osvajanja trajnijeg zivotnog smisla. A znano je iz iskustva (narocito iz mladjih dana gotovo svakog covjeka) da ako si srecan. odnosno te vrste potreba. I onda istrajno djelovati u tom pravcu. bez obzira na vremenske prilike. svoje vrlie I mane. ono sto je najbolje u njemu. bilo da je rijec o vlastitom samouzdizanju. svoje sklonosti I zelje. Ona su trentna. Rijec je. Nekada je takvo osjecanje moguce I bez posebnog. koje tokom citavog zivota mnogi. kratkorocna i povrsna. zapravo. obrnuto. ljubav. povoda. odnos pojedinca I njegovih zajednica I. socijalnog. Pogotovo u igri. odnosno sposobnost uzivanja u sitnim.

Zdrava porodica je u tom smislu “skloniste” od svih oluja koje manje ili vise. Balzak je pisao da je stalni rad “zakon umjetnosti” (dodali bismo I “zakon zivota”). izrazena kroz osjecanje emotivne stabilnosti i spoznaju da negdje i nekome pripadamo. raditi za vlastitu srecu ili protiv nje. za osjecaj ljubavi. ne moze. te dosezanje (moguce) zivotne mudrosti. estetskih. Porodica (naravno. ne bilo kakva) predstavlja psiholoski I socijalni prostor. sklada. se permanentno uvecava) ljudi kojima je uskracena ovakva porodica. ne pogadja sustinsku. uz ostalo. U tom smislu se I sreca moze zadobivati I gubiti. svodjenje sintagme “kvalitet zivota” samo na tu materijalnu dimenziju ili prvenstveno. i prije samog rada (profesije). Miran I harmonican porodicni zivot je neophodan za psihicku ravnotezu. Od toga ponajvise I zavisi poimanje kljucnih komponenti kvaliteta zivota. odnosno. 44 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da se I ne govori. Otuda. Vjerovatno je suvisno isticati da je rad kao takav I stvaralastvo u najrazlicitijim vidovima (kao profesija. odnosno da se iz mnostva mogucnosti izabere (I trajno bira) ono sto omogucava postizanje smisla vlastitog zivota. za zdrav rast I razvoj. porodicu. svakog covjeka prate u zivotu. a Volter da nas rad cuva od tri velika zla – siromastva. koliko njih osjeca zadovoljstvo. uz to.onim sto se oko nas desava. kao i “ucenje” kako zivjeti s njima. A o kvalitetu iskustva. uz nastojanje da ih se prevlada. onda to podrazumijeva posjedovanje (sticanje I razvijanje) sposobnosti da se “pronadje” vlastiti zivot. U uslovima robno-novcanih odnosa. kao moguci izvor mira. kao bitne predpostavke za unapredjenje kvaliteta zivota. radosti I ispunjenosti svakog covjeka. koji pruza sigurnu zastitu svojim clanovima. radost I ispunjenje u radu? Empirijska istrazivanja pokazuju da je rijec o (relativno) malom procentu. kao igra) nezaobilazan dio smisla ljudskog zivota. razumijevanja. smisaonu dimenziju ljudskog zivota. uspostavljanje unutrasnjeg dusevnog i duhovnog mira. koji tako dozivljavaju rad. Patologija svakidasnjeg. nije mali broj (I. sasvim sigurno. da se izbjegavaju jos brojnije mogucnosti koje sobom nosi zivotni besmisao. Ovo podrazumijeva i spoznavanje. bez novca se. i porodicu dozivljavaju kao najznacajniji oslonac u svom zivotu. kao potreba. Pri svemu tome je. dosade I poroka. odnosno ovakva socio-psiholoska funkcija porodice. prije svega. u ekspanziji na svim meredijanima. podrazumijeva ovladavanje praiskonskim nagonima i strastima. pored vrlina. Ali je sasvim izvjesno da se samo sa novcem ne moze rijesiti ni jedan esencijalni problem ljudskog zivota. i vlastitih slabosti. koliko ljudi sebe pronalazi u radu. potreba za sigurnoscu i izvjesnoscu. odnosno poboljsavanju tog kvaliteta. Ili. zadovoljstva. ma koliko to na prvi pogled djelovalo paradoksalno. moguce je. Ako je tacno da se zivotni smisao “osvaja odozdo”. Samopouzdanje I zadovoljsto u radu. uz rad. Ili. Izvjesno je da vecina ljudi. Bez njega se ne mogu rjesavati svakodnevni egzistencijalni problemi. barem. Ali. U hijerarhiji motiva koje posjeduje nase psihicko bice. bitno sta covjek sebi postavlja kao primaran cilj (ciljeve) u svom zivotu. cak. kao i radost u zivotu (sto je najcesce vezano za porodicu) su kljucne pretpostavke ostvarivanja zivotnog smisla. pa I porodicnog zivota je. zauzima veoma visoko mjesto. To. psiholoskih i duhovnih vrijednosti. punoce i srece. Na zalost. na zalost. svakako. gdje katkad zaista nema jasne granice izmedju rada I igre. Nesto veci procenat je medju mladjima koji rade na najnovijim informatickim tehnologijama. njegovanje najvisih etickih. naravno.

pa time I njegovu moralnu I smisaonu dimenziju. Rijec je o borbi I jedinstvu suprotnosti 45 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Marks. Svoj legitimitet. Kuran. pa i suprotnog. To nam. odnosno one knjige koje nas “bude udarcem pesnice po glavi”. moglo bi se pouzdano ustvrditi da je covjekova iskljucivost u obrnutoj proporciji sa covjekovim znanjem. od juce. a citanje jedne jedine knjige do neznanja.To vazi I za pisanje. naroda. u laksem sporazumijevanju ljudi. sumnje. u suceljavanju sa drugim. patnje. Kis. Ove spozaje nisu. (do sada uglavnom sabrana u knjigama. nauke. Kafka. istice da knjige ne sluze samo dobru. preporucuje da treba citati samo one knjige koje nas “bodu”. opasna je samo jedna”. a narocito od Hegela. Knjiga. jedna ideja. ali I za smislom zivota svakog pojedinca. Slicne misli srecemo I u Kisevoj “Grobnici za Borisa Davidovica”. jedna koncepcija. i milosti I zlocina. naucnih. strepnje. ceznje. zapravo “ulazimo” u razlicita iskustva I time obogacujemo sopstveni zivot iskustvima drugih ljudi. samo po sebi ne znaci mnogo. kaze on. samo moze biti od koristi u boljem razumjevanju zivota I svijeta. vrijeme izvan pisanja smatra tracenjem vremena. Oduvijek se zna da su korijeni znanja gorki. ali. Upravo na to upucuje gore navedena Kafkina misao iz njegovog “Procesa”. U njih su utkani Kafkini unutrasnji sukobi. besumnje. po njemu. Zanimljivo je sta o pisanju misli. svoju istinu i svoju stvarno egzistenciju oni zadobivaju tek u dijalogu. jedan stav. isto tako. u tom kontekstu.* * * FRANC KAFKA: “Njihova sigurnost dolazi samo od njihove gluposti!” * * * Potreba za saznanjem spada u osnovne covjekove potrebe. Uvjerenja crpljena samo iz jedne knjige – Biblija. Knjige su izvor i moralnosti i bezakonja. bez kojih je tesko razumjeti cjelinu zivota. inace. On kaze da vrijeme provedeno u pisanju smatra izgubljenim vremenom. Homeini ne razvijaju sumnju. Sta vise. culture I medij za prenos intelektualnih. pisanje sluzi kao nadoknada za zivot.” I u njegovim knjigama je to ocigledno. ovo je poznato od ranije. naravno. ali da su plodovi slatki. gdje on kaze da “…Citanje mnogih knjiga dovodi do mudrosti. Nije zato slucajno da on u obracanju mladom piscu preporucuje da njegovo oruzje bude sumnja. To se. naravno. od njega razlicitog. “Mnoge knjige nisu opasne. tahnickih I drugih tekovina ljudskog duha. temelj obrazovanja. a u novije vrijeme I na Internet mrezi I drugim informacionim tehnologijama). citajuci – posebno pazljivim I kritickim citanjem “pravih” knjiga – mi. Danilo Kis. kultura. u traganju za cjelinom svijeta . naoruzanog mahnitoscu I mrznjom”. dozivljaj besmisla. na primjer. jedno uvjerenje. Razumije se da su ta saznanja. tek u priznanju od drugog. Jedno misljenje. Zivot je sam po sebi protivrjecan I zato treba citati vise knjiga. mora biti “sjekira za zaledjeno more u nama. Doduse. koje je (iako djelo I tastine) u osnovi moralni cin. Po njemu. da bi se doseglo do tih protivrjecnosti. Inace. Jos su stari Kinezi znali za uzajamno djelovanje dva suprotna kozmicka principa: mracnog JIN i svetlog JANG. otudjenja I beznadeznog ocajanja. odnosno za nase predstave o (zeljenom) zivotu. odnosi I na saznanja o zivotu.

vidljivog (svijetlog) I nevidljivog (tamnog). To se, medjutim, podjednako odnosi na kosmos I na covjeka. A da bi se zivot u ovoj koncepciji stalne borbe razumio I uspjesno usmjeravao, neophodno je I poznavanje svojevrsnih tablica mudrosti, tj. poznavanje tzv. Strategema. Njihovo poznavanje olaksava covjeku ponasanje I djelovanje, posebno u nestandardnim zivotnim situacijama . Znacaj saznanja za ljudski zivot potencirali su I drugi. Aristotel je, na primjer, na pitanje koliko se razlikuju obrazovani od neobrazovanih ljudi, odgovorio: “Onoliko, koliko zivi od mrtvih!” A, prema Diogenu Laercaninu, Aristotel je svoja predavanja uvijek zapocinjao rijecima: “Kao sto vid prima svjetlost iz vazduha, tako dusa prima svjetlost od nauke (obrazovanja).” Obrazovanje je I uslov da se, kako je to, takodje, govorio Aristotel, misli kao mudrac, a govori kao obican covjek. Obrazovanje je za njega bilo I “najljepsa priprema za starost”. Ovdje, naravno, nije rijec o bilo kakvom saznanju, vec prvenstveno o onom cjelovitom, kritickom, sintetickom, odnosno o saznanju koje moze da ima trajniji znacaj za ljudski zivot. Rijec je, zapravo, o zivotnoj mudrosti, o mudrosti zivljenja. Jedna stara izreka kaze da “pametan covjek nastoji sva napraviti ispravno, a mudar covjek nastoji pociniti sto manje gresaka.” A Heraklit je, jos prije dva I po milenijuma govorio da mnogoznalastvo ne vodi mudrosti. Mnogo vijekova kasnije Mark Tven ironicno zapisuje: “Nikada nisam dozvolio da svoje obrazovanje ugrozim svojim skolovanjem.” Prvi korak do novog znanja je saznanje da nesto ne znamo. A o cjelini stvarnosti i njenim dubljim slojevima uistinu malo ko sta zna, tim prije, sto je ona sama po sebi veoma protivrjecna i veoma promjenljiva. Svako novo znacajnije saznanje uzdrma temelje dotasnje samouvjerenosti, kojoj su, u pravilu, skloni poluinteligentni, odnosno oni kojima je pozitivisticko znanje vrhunac znanja, koji robuju poznavanju “prvog sloja stvarnosti” ili su, cak, zarobljenici zabluda, predrasuda, iluzija I svakovrsnih gluposti. –risjetimo se ovdje da je genijalni Ajnstajn o ljudskoj gluposti ironicno zapisao da su “samo dvije stvari beskrajne – univerzum I ljudska glupost, s tim sto za univerzum I nisam toliko siguran.” Protivrjecna obiljezja stvarnosti “prizvode”, naravno,I protivrjecna saznanja. Ako hoce da razumije druge ljude, covjek prosto mora u sebi imati mnoge protivrjecnosti. Pa ipak, sirenjem I produbljavanjem saznanja, covjek uvecava svoje sposobnosti da jezgrovitije, sazetije I racionalnije iskazuje svoje misli. Pored teorijskih, ovdje su, svakako, znacajna I iskustvena saznanja. I to, kako ona individualna, tako I ona kolektivna. Uslov je, naravno, das u ta iskustva osvijestena, odnosno osmisljena. Za trajnost nasih saznanja I njihovih rezultata, bitno je da se njeguje temeljitost, predanost I zadubljenost u ono sto se misli, govori I radi, na suprot danas toliko rasirenoj povrsnosti, kratkotrajnosti I otudjenosti. Danas se znanje cesto svodi na puku informaciju. To je, naravno, daleko od pravog znanja, a jos dalje od zivotne mudrosti. Naravno da se covjek, pod uticajem novih saznanja, posebno onih kapitalnih, mijenja. Moze da se mijenja cak I njegov intelektualni identitet, kao I njegovo ponasanje. U susretu sa novim spoznajama, on moze da se oslobadja I laznog (ili laznih) identiteta. Ali u ontoloskom I karakternom smislu, covjek, svakako, treba “da ostane svoj”. Jos je Dante pisao da je postojan u svojoj promjenljivosti. Mijenjati se, a, istovremeno, ostati svoj je temeljni moralni zakon ljudskog zivota. To, dakako, podrazumijeva da covjek

46

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

u svom zivotu ne treba da razdvaja saznajne I moralne vrijednosti, niti svoju misao od svoje prakticne djelatnosti. A zivot bolje razumjeti znaci biti vise spreman i na prastanje, na vecu blagost. Jer, blagost je izraz i saznanja, iskustva, sirine i svojevrsne moci vece od prezrenja, cak i u odnosu na najvece licne uvrede. I, obrnuto, ljudi uzih vidika, labilnije psihicke konstitucije I moralne nedosljednosti svoje mane najcesce pripisuju drugima, ljute se na druge I olako sude o drugima, pa I presudjuju. U pitanju je, u psihologiji dobro poznat “metod projekcije”. * * *

IVO ANDRIC: “Tako se tesko zivi, tako se kratko zivi, pa jos polovina tog teskog i kratkog zivota nam prodje u mrznji i nesporazumima. Oh, ugasite mrznju! Ljudi su nama potrebni i nikako se, nikako ne moze zivjeti bez oprastanja.” * * *

Pocetkom dvadesetog vijeka jedan francuski humanista (Ernest Renan) je pisao da ljudsko drustvo ide ka “organizovanoj sebicnosti”. Na zalost, dvadeseti vijek je potvrdio tacnost ove dijagnoze, I to u drasticnoj formi, bilo da je rijec o individualnoj, bilo o grupnoj sebicnosti. A najtamnije tacke ovog vijeka - kojih je bilo I previse - su najvecim dijelom posljedice te sebicnosti. Sebicnost je, naime, neminovno pracena zaviscu, licemjerjem, mrznjom, nasiljem, odnosno udaljavanjem od drugog, drugih I drugacijih. A, znano je, da samo s drugim I u odnosu prema drugom mozemo spoznati sebe (do mere do koje je to uopste moguce), da mozemo iskazati sebe, sa svim svojim vrlinama I Manama I da jedino tako mozemo istinski dozivljavati trajna zadovoljstva, istinsku radost I srecu. Mjereci sebe samo sobom, ne samo da necemo razumjeti sebe, vec necemo ni osjetiti zivot u njegovoj raznovrsnosti I mnogostrukosti. Ovo, istovremeno, znaci I nikoga ne voljeti. A po mnogima, ne voljeti nikoga predstavlja vrhunac ljudske bijede. Sve je to, dakle, u krajnjoj liniji vezano za ljubav, odnosno za (ne)posjedovanje ljubavi, shvacene u univerzalnom znacenju. Ljubav je, besumnje, najdublji izvor zivotne radosti, ushicenja, zanosa, svakodnevnog stvaralastva i zivotnog smisla. Na suprot tome, odsustvo ljubavi dovodi do osjecanja apatije, rezignacije, dosade, praznine i zivotnog besmisla. I duhovna I svjetovna literature, a jos vise zivot, pa I onaj svakodnevni ovo nedvojbeno potvrdjuje. Stara latinska izreka kaze da postoje samo dvije stvari za koje vrijedi zivjeti. To su ljubav i moc. Covjek se treba opredjeliti za jednu, jer obe nikada ne moze imati. Jedna drugu iskljucuje. Razdvaja nas I unistava mrznja, a spaja I odrzava ljubav, pa I onda kada teskom mukom “isplivava” na povrsinu u neravnopravnoj borbi sa mrznjom. I u danasnjem svijetu, zahvacenom svakovrsnom entropijom, kada se cini da ljubav prosto nije moguca, od tih nastojanja ne treba odustajati. Temelje hriscanstva apostol Pavle, kao sto je poznato, vidi upravo u ljubavi, koju kao vrlinu stavlja I ispred vjere I nade. Neki mislioci – I duhovni I svjetovni – idu toliko

47

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

daleko da tvrde da spoznaju treba zrtvovati zarad ljubavi, ako spoznaja eventualno ometa ljubav! Nesporno je da velika djela nastaju iz velike ljubavi. I, obrnuto, nikada iz mrznje, kao inferiornog osjecanja u odnosu na ljubav. A znano je da samo inferiorne osobe imaju potrebu da produkuju mrznju. Rijec je o osobama koje sun a ovaj ili onaj nacin ostecene. Takodje je poznato da se, u pravilu, mrze slicne osobe I grupe. U vokabularu psihoanalize to se najcesce objasnjava “narcisoidnoscu malih razlika”. Genijalni Betovn je govorio da ne priznaje drugi znak nadmocnosti osim dobrote, to jest ljubavi. Dodali bismo da samo ljubav moze iznijeti na vidjelo ono najvrijednij, ali I najskrivenije u svakom covjeku, u njegovom srcu, u njegovoj dusi, u njegovom intelekt. Davno je receno da se samo ljubav uvecava dijeljenjem. Istinski, nase je samo ono sto dajemo drugima. Takodje je staro saznanje da se lakse zivi kada covjek nikoga ne mrzi, kao I ono da se uz bilo kaku mrznju ne moze biti sretan. Kod onih koji mrze o oprastanju se, naravno, ne moze govoriti. A biti covjek I uopste zivjeti prosto nije moguce bez prastanja, kako nas upozoravaju najveci I duhovni I svjetovni mislioci I stvaraoci. Sasvim sigurno se lakse zivi ako se I kada se prasta drugima I od drugih prima oprost. Jer, prastati znaci voljeti, a voljeti znaci “vidjeti zadovoljstvo u sreci drugih”. (G.V.Lajbnic) To, naravno, mogu da cine samo oni koji su vodjeni sirinom slobodnog ljudskog duha, duse I srca. Na individualnom planu I u svakodnevnom zivotu to se narocito ogleda u postojanju ili odsustvu medjusobnog iskrenog prijateljstva. Jos je Sokrat govorio da je od svih blaga najvece blago dobar i pouzdan prijatelj. Na pitanje sta je prijatelj, Aristotel je govorio da je to “jedna dusa koja boravi u dva tijela.”Vjerovatno rukovodjen ovim uvjerenjem, on je u sadmoj knjizi svoje “Etike” napisao da “ko ima mnogo prijatelja, nema pravog prijatelja.” A prema Seneki, prijateljstvo uvijek cini dobro, a ljubav moze I da povrijedi. Zato ce i Volter, mnogo vijekova kasnije, preporucivati da “ne otvarate svakom covjeku svoje srce, jer moze biti ranjeno”, a Ivo Andric ce izbjegavati da se povjerava i onima koji su mu bili najblizi. I zaista, kako su to mnogi i prije i poslije ovdje pomenutih mislilaca govorili i pisali, u zivotu nije nista tako rijetko kao susret dva ljudska bica, koja se razumiju, vole, postuju i uvazavaju, sa svim svojim vrlinama i manama. Sta vise, nije rijetkost da se i najmanje (sustinski) zna o onima koji su najblizi. Iskreno I istinsko prijateljstvo se, dakle, gradi sporo I u pravilu, od mladjih dana. Ono se dokazuje, izgradjuje, razvija I provjerava u najrazlicitijim zivotnim situacijama. Zato je, I po misljenju autora ovoga teksta, pravo prijateljstvo uistinu svetinja, koja se treba pazljivo I stalno njegovati. Dodajmo ovome da I relevantna empirijska istrazivanja pokazuju da su osobe koje imaju dobre I stalne prijatelje psiholoski stabilnije, socijalizovanije I sa osjecajem zivotne ispunjenosti, odnosno da imaju manje problema sa stresovima I sa bolestima, pa cak I da duze zive. Zivjeti bez iskrenih prijatelja I iskrenog prijateljstva zaista je tesko. Zivot proveden tako je, sasvim sigurno, osiromasen za njegovu mozda I najbitniju dimenziju. Na zalost, to nije rijetkost u zivotu mnogih ljudi. Malo je utjesno da to mnogi shvate tek u poznim godinama. Alternativa odsustvu prijateljstva je, naravno, samoca, koja je najmanje pozeljan “saveznik”.Pol Valeri bi rekao da “covjek koji je sam u losem je drustvu”. A Margarit Diras ide jos dalje pa kaze da “usamljenost znaci smrt ili knjigu!” Iako, istina, fizicka

48

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

vjerovati da trajni (ji) dozivljaj srece. biti fizicki sam. patnja. uz nepostivanje mjere u svemu (tog zivotnog antickog ideala). oni najjaci. do one da je srecu moguce ostvariti. a ne osjecati se usamljeno. A Ivo Andric pise. koji su u stanju da I u takvoj situaciji nalaze I pronadju motiv za stvaralastvo I zivotni smisao. kao I obrnuto. bez imalo bola. sama po sebi. nije dobra. jer je t. sasvim sigurno. Tesko je. Neosporno je. * * * PUSKIN: “Srecan je onaj koji je mlad za mladih dana. svjesno mogucnostima i nacinu ostvarivanja srece u svakodnevnom zivotu. Medjutim. motiva I. Ipak. ako covjek nema (pre) velika ocekivanja. na primjer. neostvariva. opet. a osjecati se beskrajno usamljeno. pise da nikada nije ni pokusao da bude srecan. neprihvatljivo I ono shvatanje individualne srece. tesko je naci dva identicna pogleda. nije zdrava (ni fizicki. Paolo Koeljo. naime. kao I uz negiranje slobode I istine. da nas “svijet truje”. stojimo na stanovistu da je sreca ipak moguca i to u ravnotezi izmedju zdravog individualizma i umjerenog i iskrenog zajednistva. Stvarnu samocu mogu da izdrze samo malobrojni . pak. pogotovo ona trajnija I prisilna. samoca.” * * * Naravno I o (individualnoj0 ljudskoj sreci postoje. kao uslova za zajednicku srecu. oni ne mogu biti ni srecni. otuda. zavisno od okolnosti. zivot ispunjen jakim (pozitivnim) emocijama I velikim zadovoljstvima. kraj kreativnosti. ni mentalno) I. ono koje smatra da je licna sreca iskljucivo u zrtvovanju za srecu drugih. A zna da sazri u pravi cas. vec I oprecna misljenja. nije dobar ni za tijelo ni za duh i dusu. Covjek moze biti I u grupi. po njemu. koje ne trazi negiranje individualnosti. Iskustvo (relativne) neimastine I odricanja cesto moze djelovati blagotvorno na stvaralastvo. ne samo razlicita. nije podsticajna za rad. I tada nije moguca sreca. a za sebe sama kaze: “Najbolji sam kad sam ocajan!” Marsel Prust slicno pise u “U traganju za izgubljenim vremenom” da mu tuga. oni koji su u stanju da se odupru najtezim iskusenjima. pa cak I nepozeljna. Naravno. i dakako. u svakom slucaju. a posto nisu dobri. Na suprot ovim krajnostima. stvaralastvo I dozivljaj zivotne punoce uopste. ako pod njom podrazumijevamo samo zivot pun radosti.” I mnogi drugi su isticali da patnja moze da oplemeni. U petoj knjizi “Zakona” Platon pise da bogati ne mogu biti dobri. najcesce. postici gotovo u svakom trenutku. od do tada ostvarenog smisla vlastitog zivota. narocito. smisla I nade moze ici uz socijalnu nepravdu. da gotovo sva ljudska bica na ovaj ili onaj nacin. odnosno u potpunom marginalizovanju vlastite individualnosti. a onda I da se stvore najuzvisenija djela. Ona je 49 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koje tezi licnoj sreci I po cijenu nesrece drugih ili. Ekstremno je. da pomogne da se sazre ili prije sazre. dozivjeti. Ti pogledi se krecu u dijapazonu izmedju dvije krajnosti – od one da je sreca nedostizna. koju svakodnevno osjeca “donosi poneku dobru filozofsku misao.samoca I stvarni osjecaj usamljenosti ne moraju uvijek znaciti isto. nije dovoljna za to! Ali je izvjesno da pretjerani konformizam.

a mozda jos vise u zivotu.On. osvojimo I razvijamo unutrasnju slobodu I nas unutrasnji svijet uopste. ali ni u pobjedi zanijeti. kao vrlo bitnu predpostavku za “mudrost zivljenja”. sopstveno I svojih bliznjih. dakle.A ovo se ponajvise vezuje za zdrav i skladan zajednicki zivot sa onim koje najvise volimo. Rijetke su zivotne situacije (I individualne egzistencije) kada je ovo prvo mnogo vece I cesce od ovog drugog. iskrenost i jednostavnost su. Tome u prilog moze ici I. Stara istocnjacka mudrost kaze da je teze zivjeti sa pobjedama nego sa porazima. ako je svjestan svojih mogucnosti I ako zna gdje mu je mjesto. a ne cesto bezrazloznu. To nam omogucava da se I u najtezim situacijama ocuva ljudsko dostojanstvo I vjera u “ljudsku supstancu”. ali I bez jakih I stalnih bolova. Kami. Kljucna saznanja o zivotu ipak sticemo sami iz sopstvenog iskustva I promisljajuci iskustva drugih. ni u porazu covjeka ne treba da napusta nada. tuge i bijede. odnosno naci mjeru i balans izmedju brige. Neki bi to. pogotovo ako su u pitanju prividne I trenutne pobjede. kaze 50 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Spoznati to I postici unutrasnju ravnotezu olaksava I odrzavanje dobrog mentalnog zdravlja. a ako ne ocekujes nista I nesto ce biti sve. nego od drugih. Nasa stara narodna izreka kaze: “Ako ocekujes sve I nesto ce biti nista. U domenu stvaralastva to prakticno znaci ni jedan dan bez crte (za slikara). gdje je potencirao das u sansu da prezive imali oni logorasi. neefikasnu I iscrpljujucu brigu o svemu I svacemu. ni jedan dan bez retka (za pisca) I tako redom. odgovornosti i zadovoljstva. godine knjigu. postojanje I jasne I realne liste prioriteta.” Ovo podrazumijeva da i u najtezim trenucima bola. ocuvanje “smisla za srecu”. ono sto nije uspjelo proizvodi visi kvaliteta. patnji. medjutim. osnov autenticnog zivota. treba nastojati ocuvati energiju i optimizam. A to predpostavlja. i zivotne srece. I upozorenje. Malodusnosti ni tada nema mjesta. pa time. moguce je ostvarenje (relativne) srece ili. a stara jevrejska da bi se od slave valjalo stititi kao od hrdje. kojom se bavimo. koji su mogli da zamisljaju ili zele nesto u buducnosti. tada ce I nasa sreca vise zavisiti od nas samih. a za svakog covjeka ni jedan dan bez korisnog gesta (djela) I bez lijepe rijeci. Nada je izvor snage. pri tom. Hrabrost. svakako. Da bi smo otkrili nadu I u teskim okolnostima “moramo visoko uprti pogled”. kako je to pisao A. da se u porazu ne treba poniziti.” Dakle. Ako uspijemo da spoznamo. najvecim dijelom iznutra. koju dozivljavamo kao izazov. umni su poodavno uocili da se iz (osmisljenog) poraza moze “izvuci” mnogo vise korisnih pouka za ljudski zivot nego iz pobjeda. Uz ta dva osnovna zivotna stuba. pod nazivom “Dozivljaji jednog psihologa u koncentracionom logoru”. Psiholog Viktor Frankel je napisao 1945. vec za trajnim i dubljim izvorima zadovoljstava i srece u svakodnevnom zivotu. potencira I smisao za humor. uz ostalo. Korisno je. da definise svoje zivotne vrijednosti I “optimalno” postavi svoje zivotne ciljeve I da se predano trudi u njihovom ostvarivanju. a onda I moguce srece. uveliko. da zna sta zeli od svog zivota. bez jakih I stalnih zadovoljstava. Sta vise. Kljucni preduslov za to jeste da covjek spozna sebe. barem. kada je rijec o “traganju za srecom”. Sloboda je. ni jedan dan bez note (za muzicara). (uglavnom porodica i prijatelji) i profesiju. pa I u (prividno) najtezim okolnostima. A filozof Miodrag Zivanovic u svojim sjajnim “Plavim predavanjima” o neuspjehu kaze: “Rekao bih da i u filozofiji.moguca I to najcesce u relativnom smislu samo kao sreca svjesnog zivljenja. u pomalo pojednostavljenoj formuli. Ovakve situacije postoje samo kod onih koji se ne povode za povrsnim i trenutnim. osjecanja tuge I praznine. kao I dobro raspolozenje. ide vrlina skromnosti. iskazali na nacin da svako moze naci svoju srecu. u pravilu.

ali i protivrjecan. To se jos vise odnosi na igru – u najrazlicitijim formama – u kojima se. narocito. a ne biti! Covjek je poistovijecen sa onim sto posjeduje I onim sto trosi. Ako je to tako. U sveopstem postvarenju. kako ocuvati nadu i “ostvariti srecu” u savremenom (post)modernom drustvu. uz istovremeno odsustvo svijesti o njoj. Bez te dinamike u razlicitim zivotnim situacijama nije moguce. Ali. kulturnim. tim najljudskijim od svih dusevnih uzbudjena. koja ugrozava I sam opstanak zivota na nasoj Planeti. nailaze na najraznovrsnije probleme I prepreke. 51 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . dakle. Neka druga istrazivanja su pokazala da je osecanje srece ponajvise vezano za poimanje jasnog cilja (ciljeva) u vlastitom zivotu. a profit bespogovorna istina i univerzalno mjerilo uspjesnosrti. Inace. koje je zahvatilo cak I relativno siromasne slojeve. nije moguca ni zivotna radost. naravno. Medju prigovorima na nalaze ovog istrazivanja bio je i onaj da ljudi svijest o sreci mogu da imaju tek kada je ona iza njih. a da se ne zapadne u zlobu. koje je organizovao R. u drustvu gdje je novac osnovni pokretac zivota. prihodi u znatnoj mjeri uticu na dozivljaj srece. ostaje otvoreno pitanje. pored nekih institucionalnih formi. U ostvarivanju sopstvenih zivotnih ciljeva. najvise dozivljava taj osjecaj srece. Pri tome. jednostavnosti i. na pokret “lijepo je u malom” i slicno. malodusnost i rezignaciju. koji mu uvijek izmice! Njegovo poimanje srece (hedone) nalazi se u bezgranicnom (apeiron). kada su I pojedinacno I kolektivno bili (znatno) siromasniji. nego sto su bili prije koju deceniju. U jednom od tih istrazivanja . usput receno. po njima. Oni slojevi ciji su se prihodi u medjuvremenu znatno povecali. Nikada mu nije dovoljno! Obilje mu je san. ali ne I saznajnim. Medjutim. jedna od bitnih predpostavki (moguceg) dosezanja osjecaja srece podrazumijeva nastojanje rehabilitacije vrlina prirodnosti. vjerovatno. upravo bez ovih. U kontekstu dominacije potrosackog mentaliteta u savremenom drustvu. Vazno je imati. Sreca je. samo kada je rijec o materijalnim I tjelesnim. u Americi izazvala veliki. zaputio u “ludilo trosenja”.Paskal. po njemu. pohlepi I otudjenju dusa postaje “sve tanja”. umjerenosti u svakodnevnom zivotu. ljudi. Samo u siromasnim zemljama. mislimo i na razlicite alternativne akcije na ovom planu – na antiglobalisticki pokret. onda nije ni malo cudno da empirijska istrazivanja pokazuju das u ljudi danas mahom manje srecni. Po nekim strucnim misljenjima. moralnim I duhovnim) uzrokuje “placanje” i previsoke cijene modernizacije. za razliku od osjecaja nesrece o kojoj ljudi posjeduju svijest tada kada I dozivljavaju tu nesrecu. ni odgovarajuce psihicko zdravlje. u najtjesnjoj vezi sa covjekovom “aktivnom nadom”. Frank ( i interpretirao u svojoj knjizi o luksuzu I novcu. nekada I bolnih iskustava. Cak I tolike I takve. cak uz izvjesnu “izgubljenost”. Sposobnost da se podnese bol i nezadovoljstvo. koja se odnosi na najsire I najsvjetlije horizonte. prema ovim nalazima. gdje siromastvo masovno ugrozava opstanak. cini bitan uslov uspjesnog traganja za srecom. dosadasnji pokusaji obuzdavanja egoizma i pohlepe u medjunarodnim razmjerama nisu dali vidnije rezultate. na ekoloski pokret. rast potreba bez granica (naravno. a moralne vrijednosti gotovo suvisne. odnosno za aktivnosti na njegovom (njihovom) ostvarivanju. ne osjecaju se srecniji od onih slojeva ciji su prihodi u tom periodu ostali isti. interes) kaze se kako bogacenje i neumjereno trosenje nikoga nisu ucinili srecnijim! Svijet se. koja je.

pogotovo. ne samo da ne ostaje ljudski trag. naravno. ako si se vec rodio. nego o greskama drugih. autentican LJUDSKI TRAG? Ako nam zivot inace prolazi (organizam se neminovno trosi!). naravno. po svaku cijenu odrzao datu sopstvenu rijec. sveti Augustin zapisao: “Sramotno je ne imati srama!” Ljudski je. na primjer. slavu i moc placaju “debelim komadima” savjesti i ljudskog dostojanstva. Upravo ovi I ovakvi ljudi su najvise skloni da o drugima govore lose. Ali. praznog I besmislenog. uzvratio odgovorom: “Da umrem sto prije!” * * * JOVAN CVIJIC: “Ljudski organizam je zato da se cestito utrosi!” * * * Ako zaista ne znamo sta cemo od sebe I svog zivota. “cestito utrosimo”. zato svako jeste sposoban da pronadje ono polje gdje moze dati najvise. kako cemo onda uopste ostavljati I ostaviti trag u zivotu I. moralnog I autenticnog. mehanickog. A to je. zar onda nije bolje. onda je to pouzdan znak da si ti sam veoma nevaljao. eventualno glorifikujuci karijeru I zaradu. dakle. Zarobljenici ovakvog zivota ili gotovo nista ne rade ili rade iskljucivo pod prisilom ili. uprkos svemu. a imati razumijevanja za slabosti drugih. U svakodnevnom zivotu su mnogo vise rasirene one forme zivota koje nose obiljezja inertnog. rade mimo nacela ljudskosti. ovakav nacin zivota zakonito proizvodi I ostavlja NELJUDSKI TRAG za sobom. ono sto moze ciniti najbolje i u cemu moze dozivjeti radost. potrebna nikakva posebna sposobnost da bi covjek bio odgovoran prema drugom covjeku. nego one koje su u znaku sadrzajnog. kako legenda kaze. da se na kraju necemo morati saglasiti sa zloslutnom preporukom iz jednog od starogrckih mitova. Nije.” Mnogo prije je. vec nit rag kao takav. beskrajno polje najrazlicitijih mogucnosti ikada je rijec o oblicima rada i stvaralastva. moralnih I pravnih principa. povrsnog.Nadajmo se. srecu i smisao. i kada je rijec o nacinu zivota. a da nikada ne preispituju sami sebe. zadovoljstvo. kako kaze Jovan Cvijic. Steceni novac. licemjernog I laznog. sta je onda za tebe najveca sreca?” Silen je. pak. mimo obicajnih. o svojim greskama (rijecima I djelima) otvorenije razmisljati I govoriti. pa se to. na zalost. svakako. korisnije I nadasve ljudskije I moralnije da taj organizam. Jer. A da bi se razumio drugi. A. moralna dosljednost podrazumijeva da najstroziji treba biti prema sebi (uz. ne mora obavezno da bude vrhunsko stvaralastvo. Ako tako mislis. To. uvijek I svagda ili da bi. maksimalno samopostovanje!). u vezi s ovim. rutinskog. ne rijetko. ipak desava vrlo rijetko. i svakodnevnom odnosu prema drugom i drugima. pametnije. Naime. odnosno neiskrenog. Iz I iza njih najcesce. treba nastojati 52 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kada je kralj Midas poslije velikih napora uspio da ulovi legendarnog Silena (za koga se vjerovalo da zna odgovore na sva pitanja) postavio mu je pitanje: “Koja je najveca sreca dostupna covjeku?” Silen mu nje odgovorio: “Da se nikada nije ni rodio!” Kralj ga ponovo pita: “Ali. Lav Tolstoj u tekstu “Put u zivot” pise:”Ti kazes kako su oko tebe sve sami nevaljali ljudi. bez dvoumljenja. na primjer. Za tako nesto vecina prosto nije sposobna I talentovana. ako nemamo iole jasne ciljeve I uporisne tacke u tom zivotu. Za neke od ovih I ovakvih zivota se moze reci da prolaze gotovo “u ludo”.

Na moralnom planu to posebno podrazumijeva uzajamnu iskrenost. Um je. na primjer. ovakvo ponasanje moze da ima veliku cijenu. treba da nosi punu odgovornost za ono sto govori i cini. kaze u Jevandjelju po Mateju (10. Uzmimo za primjer odnos izmedju uma I emocija ili izmedju moralnosti I racionalnosti. one se mogu. radinosti. jer samo slobodan covjek moze da misli. Pri izboru partnera vazna je. u ocima one vecine koja takvo ponasanje niti razumije niti prihvata. humanosti. posebno kada je u pitanju odnos prema kljucnim zivotnim vrijednostima – istini. a dobrota u glupost”. koje se uzajamno dopunjavaju. One ne moraju biti staticne. 16). koliko slicnost. koliko god potrebno. Uz stalno preispitivanje sopstvenih postupaka. potrebe I interese. pa I takvu da covjek bude pravi “stranac” u ovom svijetu. po mnogo cemu. razvijati. Covjek moze biti tako percipiran I u svojoj najuzoj okolini. kako se to. naravno. da to. ucvrscivati. istovremeno. Svakodnevni zivot namece potrebu uskladjivanja razlicitih vrijednosti. Svako. ali I neophodno. ali i da ima mogucnost da govori i djeluje slobodno. a u zivotu funkcionisu po razlicitim principima. mijenjati. Kako naci ravnotezu. Vjerujemo. sa svim osobenostima njegove licnosti. a emocije su “tople” I katkad slijepe. zivot u zajednici podrazumijeva jos neke predpostavke – od izbora zivotnog partnera. kao i nuzno djelimicno uzajamno odricanje od nekih individualnih sklonosti. spadaju u vrijednosti razlicitih kvaliteta. odnosno spremnost da se o njoj otvoreno govori. topline. moralni principi I principi racionalnosti se ne malo razlikuju. da se ona otkloni. solidarnosti. pravednosti. Za ovakav pristup bi se moglo reci da zagovara u zivotu “liniju VECEG otpora”. odnosno moralnosti. ne mora biti tako. Mada nije uvijek jednostavno. kao I slabiti. Zato je nuzan napor da se medju njima uspostavi ravnoteza. da se iz gresaka “uci”. Ove eticke vrijednosti izrazavaju stanje licnog karaktera. potrebno je I prosudjivati (ali ne I presudjivati!) ponasanje drugih.“staviti” se u poziciju onog drugog I postovati licnost onog drugog. na suprot rasirenom uvjerenju I praksi izbora “linije MANJEG otpora”. “hladan” I racionalan. njegujuci. naravno. odgovornost I istrajnost. Istina. slobodno I autenticno I. odnosno do privrzenosti zajednickim zivotnim idealima I vrijednostima. Ali. “da um ne prijedje u zlocu. Uvijek iznova treba pokusavati zivjeti iskreno. Ove vrijednosti. medjutim. zivjeti zivotom zajednice (zajednica) kojoj covjek po prirodi pripada ili je sam bira. buducnosti. solidarnosti. sigurnosti. odnosno cemu dati prednost u slucaju njihove kolizije? Nekada je nesto sto se cini 53 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zato ih je tesko uskladjivati. uvjereni smo da nije I nemoguce uskladjivati individualne I zajednicke sklonosti. sreci i smislu. relativizirati. Uzajamno razumijevanje I sigurnost u primarnim ljudskim zajednicama predpostavlja I pravo na (nenamjernu) gresku. potreba i interesa.ipak. dobro uzajamno poznavanje. kao I svijest o gresci. to nije uvijek I lako. Isto tako. po definiciji. koje je prosto nemoguce drugacije postizati – od bioloske reprodukcije. pa I potpuno napustati. (“slicno se slicnom raduje”) toliko i komplementarnost. do izbora nacina svakodnevnog zivota. A zivot u primarnoj zajednici podrazumijeva. a u zivotnim situacijama katkad I iskljucju. Za uzvrat se u zajednici obezbedjuje ostvarivanje onih zajednickih socio-psiholoskih. iskrenosti. do ljubavi. odnosno postojanje takvih razlicitosti. emotivnih I drugih vrijednosti. razumijevanje i prihvatanje onog drugog. Pored spremnosti na uzajamno upoznavanje i prihvatanje neminovnih razlika. Zato neki tvrde da je covjek osudjen da u zivotu bude “glumac” ili da ostane sam. slobodi. a to znaci da uopste bude covjek.

odnosno moralnu poziciju. na spoznaju da nista vrijednije I trajnije se ne moze dobiti. odnosno kultivisuci ih. Danas pogotovo u eri bjesomucne zivotne jurnjave (“neuroticne civilizacije”) za svim I svacim. uraditi ili rijesiti na brzinu. prema misljenju autora ovog teksta. u pravilu znaci davanje prednosti moralnim principima i vrijednostima. Dakle. Pored socio-psiholoske I kulturno-duhovne. naravno. na licnost koja se ne povodi samo za trenutnim interesima I trenutnim zadovoljstvima. naravno. Ono ukazuje na spoznatu I dozivljenu zivotnu mudrost. ipak. veru za nadu.” Jos jedna vrijednost je toliko znacajna za svakodnevni zivot pojedinca I zajedicu. I kultura. od mnogih vanjskih I jos vise unutrasnjih faktora. Djuro Susnjic je to na jednom mjestu ovako kratko I snazno definisao:”Zivot za ideju. svako za sebe mora da prepozna. Zivot je bogatiji i raznovrsniji od svake logike. ova vrijednost ima I znacajnu moralnu dimenziju. kojega sve manje ima u ovom koercijalizovanom I hiperdinamicnom vremenu I svijetu. ideju za istinu. budu preferirani.tek strpljiv covjek moze da se potpuno koncentrise na neki ozbiljan rad I stvaralastvo. pa time I konkretne punoce I smisla ili praznine I besmisla sopstvenog postojanja. strpljenje je I humano I moralno I korisno. da se unese u njegovu situaciju i onda kada je mozda njegova vlastita objektivno teza. I najnemoralnije I obrnuto. tako I za zivot u bilo kojoj zajednici. Pa I (be)smisao I punoca ili praznina njegova nose nuzno licni pecat I ispoljavaju se u 54 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zasto ga onda ne njegovati? To. treba da. koliko god je to moguce. Tek ovladavajuci svojim nagonima I instinktima. posebno primarnih ljudskih zajednica. kako za licni zivot. ipak. U krajnjoj liniji. Zato. ali tako ih I razvijati. Ljudski zivot je nepredvidiv i neponovljiv u njegovoj konkretnoj manifestaciji. Strpljenje. zavisi. neka razmotri svoja djela!” * * * Svakodnevni zivot (“mali svijet”) je mjesto nase istinske egzistencije. Dugorocni interesi i sustinski ciljevi. Uz to. naoruzajmo se I naoruzavajmo se strpljenjem! * * * TALMUD: “Ako covjek vidi da su ga spopale patnje. vrijedi pokusati I uvijek iznova pokusavati. otkrije I ostvari (ili ne) smisao vlastite egzistencije. toliko I zbog drugih. Svjestan je toga I autor ovog “savjeta”. truditi se I nastojati preispitivati svoje mogucnosti. ukoliko do njih dodje. Koliko zbog sebe. Nesporno je da strpljenje (steceno ili nauceno) izrazava superiornu ljudsku. Rijec je o strpljenju. odnosno na poznavanje I uvazavanje dubljih dimenzija zivota. bez upornosti I srtrpljenja jednostavno nema. umanjuje povode za moguce nesporazume ili olaksava njihovo rjesavanje.najracionalnijim. Strpljiv covjek pokazuje da je u stanju da razumije drugog. Kakva ce ta egzistencija zaista I biti. a to onda.I religija potenciraju znacaj ove vrline (strpljenja) I to. Ono ukazuje na duhovno I kulturno bogatu licnost. u odnosu na trenutnu racionalnost. kojeg. nije lako. da je tesko naci rijeci kojima bi se to iskazalo. istovremeno. takodje. Ali. covjek je u mogucnosti da zivi u zajednici s drugim ljudima. I nauka.opet.

istovremeno.(bez)brojnim varijantama. svakako. Britanski psihoanaliticar Donald Vinikot u svom djelu “Igranje i stvarnost” upravo potencira kreativnost. kome je potrebna stalna potpora I potvrda. kako ih Kafka naziva “kukavna I bijedna stvorenja. osmisljavati) i zivot zivjeti u punoci njegove raznovrsnosti. kako kaze Nice “onaj ko zna zasto zivi. Oni nisu u stanju da uspostave kontrolu nad sopstvenim zivotom. vec I socijalno nezdravo po blisku okolinu. a zivjeti treba 55 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . posebno. Tako I duhovno izrasta licost. vec potencijalno za svakog. mogu li. i ne trude da pronadju odgovore na pitanja. naravno.” Pa i Jevandjelje upozorava da se umjesto tugovanja. Ono sto zivot cini vrijednim zivljenja. a posredno. A to. On kreativnost definise veoma siroko. koja se odricu svoje slobode I prihvataju da budu obican predmet u rukama nasilnika. a da toga najcesce nisu ni svjesni. spontanost. Jer. tome treba teziti u mjeri u kojoj je to uopste moguce. nesto da urade za sebe. i osmisljavanje tog djelovanja. Ali. iako. dobro poznavati zivot (izucavati. zelja I mogucnosti da zivi sadrzajno. zbog tame. uma I strasti. zanimljivo I ispunjeno. kako da zive. sposobnost da se zivi kreativno. Jos krace receno. zivot treba voljeti. kako on kaze “sposobnost da se stvara svijet. odnosno zivotno djelovanje. Jos gora je varijanta kada je covjek uskracen za obe ove dimenzije zivota – kada nije u mogucnosti ili ne zeli da kroz razlicite forme duha upoznaje zivot drugih ljudi ili. Istina. kao i samog sebe. niti da jasno odrede sopstvene zivotne vrijednosti I ciljeve. I on se najuspjesnije (“najzdravije”) savladava stvaralastvom I druzenjem sa najdrazima. sadrzaja I forme. Apsolutizacija samo jednog od to dvoje neminovno znaci jednostranost I razdvojenost razuma I emocija. ali. I one oko sebe. u svakom trenutku. Za ove ljude se prosto moze reci da ne znaju zasto zive. kao takvom I prema sopstvenom zivotu. nadasve. duha I vrline. istina I opasnih) vec i spremnost na aktivnost u cilju mijenjanja zivotnih okolnosti. kao sposobnost da sve vidi I uvijek svjezim okom. upali svijeca! U zivotu je. ne samo psihicki nezdravo za ove pojedince. Ali. monotone. ne pitajuci se. I oni koji kukaju nad sopstvenom sudbinom. cini se da je upravo takvih ljudi ponajvise. malo je vjerovatno da je moguce. kako to moderna psihologija naziva “krhki self”. A to je I najvisi smisao kulture I ljudskog zivota. pri tom. kao I oni malodusni I ravnodusni. raznorodno. pak. u zavisnosti od odnosa ljudi prema zivotu. uprkos svemu. To su ona. Nikako ocajanjem I demobilizacijom. po njemu. Kreativnost. onda. Ova VITA ACTIVA u boljem slucaju podrazumijeva i VITA CONTEMPLATIVA. podnijece gotovo svakojako kako da zivi. Medjutim. isprazne i promasene zivote. To bi se u jednom dubljem smislu moglo izjednaciti sa iskrenom ljubavlju prema zivotu – uzimanje i davanje onog najvrijednijeg. samostalnost.” Izvjesno je da stalnim kreativnim radom I samousavrsavanjem oplemenjujemo I sebe. ili. po Vinikotu. kao kljucnu predpostavku punoce zivota. dobrim dijelom. kad nema uslova. nuzno znaci I osiromasenje ljudskog zivota za neke od njegovih bitnih dimenzija. pa onda se. nije samo za rijetke i u rijetkim trenucima. potrebno je prijeci objektivno tezak put da bi se od fizicke individue doseglo do nivoa zrele i odgovorne licnosti. Izvjeso je da pozitivan stav podrazumijeva ne samo vecu duhovnu otvorenost i radoznalost (kao jednu od najljepsih ljudskih osobina. I previse razloga za povremeni pesimizam. bogatstvo I sloboda unutrasnjeg zivota I. To je. A. istrazivati. katkad.” Tu spadaju. odnosno onih koji zive i prozive svoje dosadne. istovremeno. Rijec je o ljudima koji imaju. jeste: ocuvanje (djecije) radoznalosti.

56 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . U toj dobi. nego postenje!” Iako su katkad I teorijske spoznaje o svakodnevnom zivotu. neiskreno (“pod maskom”). u pismu svojoj supruzi Terenciji. ni suvise mudar. Anticki mislilac Menandra je govorio da moze reci da je zivio samo onaj koji se znao radovati zivotu. od vrste iskustva I zivotnih okolnosti. dakako. Zivot je uistinu I suvise kratak da bi bio protracen. I mnogi drugi su savjetovali da covjek ne smije ni da se sasvim odvoji od ljudi. Sa uvecavanjem ovog iskustva menjaju se. kada ne bi stalno iznova posezao za onim sto je nemoguce. pa I bez straha. a to znaci I slobodniji. To je i uslov da zivot bude i ljepsi. On tada jednostavno primjenjuje strozije kriterije selekcije u odnosu na ono sto radi. Neki sa strahom. Covjek zaista tada ulazi u fazu izvjesnog smirivanja svog zivotnog ritma I. odnosno prozivljen jednostrano. na smrt. koliko god je to moguce u odredjenim okolnostima. Zato treba nastojati da se zivi sto punijim zivotom. I ovdje je izuzetno bitna punoca zivota I osjecaj ostvarenog zivotnog smisla. gleda. cita. bezbojno i BEZ TRAGA. odanosti. a narocito prakticna iskustva. napokon. Jos je Marko Aurelije je pisao da. Horacije je govorio da krajnosti kvare vrlinu. ali I sebe I drugih ljudi posebno. s kim se druzi i slicno. niti da bude “u gomili”. nedvojbeno potvrdjuju misao Maksa Vebera. ne nasa pokvarenost. stoji I ovo: “Upropastila nas je. kada dodje u zrelije godine. Poznato je da je Aristotelovo moralno nacelo bilo –NI U CEMU NE PRETJERUJ! I mnogi rimski mislioci I eticari su naglasavali vrijednost ove vrline. Seneka je u tom duhu upozoravao da je mana vjerovati svakome i ne vjerovati nikome. A u duhu Antike. I zivotne preferencije. slusa. ma koliko oni nadilazili zivotne mogucnosti. protivrjecni. To je. I nezavisniji u svakom pogledu. A u Ciceronovim “Intimnim prepiskama” na jednom mjestu. savjeti I u svetim knjigama. Na individualnom planu je bitno I specificno zivotno iskustvo svakog pojedinca. sve vise misli I na svoj kraj. pocinje da strozije razlikuje bitno od nebitnog ili manje bitnog. Zivotna punina podrazumijeva I covjekove ideale. ni malo lako. realisticni. zavisno od tipa licnosti. a sa sto vise blagosti. i sadrzajniji. Mada donosi I radosti. monotono. Takav zivot bi trebao da bude bez zavisti I bolesne ambicije za velicinom I slavom. u Knjizi propovjednika se kaze:”Ne budi suvise pravedan. sto je bitnije. shvacenog u sustinskom smislu. manje prihvatljiva sa stanovista kvaliteta zivota. Zivot I istorijsko iskusto. i smisleniji. povrsno. zivjeti sa istinom (ma sta to sve znacilo) nije. Ali. istina cesto I boli. covjek. u svakom slucaju je nesporno da treba teziti sto autenticnijem. da se upozna I osjeti pravo lice zivota. Na primjer. covjek biva oslobodjen (nekih) strasti I tada moze da se posveti “razmisljanju I kontemplaciji lijepog”. koja kaze da covjek nikada ne bi postigao ono sto je moguce. naravno. a sve vise razumije I prasta. kao I to da covjek ne treba postupati ni brzopleto ni bojazljivo! Interesantno je da se o potrebi umjerenosti mogu pronaci slicni. zasto bi sebe upropastio?” Po nekim izvorima I sam Hrist navodno nije gledao blagonaklono na preteranu revnost. nade I stremljenja. On je tada. Jedna od posljedica toga jeste I to da sve manje osudjuje. to je podrazumijevalo I zivot sa mjerom. A Ciceron je isticao da ce covjek postici drustvenu harmoniju ako nema suvisnih ni zelja ni nada – ako slijedi “zlatnu sredinu”(“aurea mediocritas”) I ne ocekuje “nista previse” (nihil nimis”). naime. alternativa takvom zivotu je. Zivjeti tako. zivot u ravnotezi s prirodom I s drugim ljudima. rezultat boljeg razumijevanja zivota kao takvog. drugi sa izvjesnom ravnodusnoscu . prema njoj se ne odnose razliciti ljudi na isti nacin. svakako. Ali. medjutim. sto sadrzajnijem I sto iskrenijem zivotu. naravno. dobrote.umjeti.

Kad mislis da si sedamdeset odsto u pravu. Onoj vecini. Takvi u svakom poslu. za cije sirenje se. spremni su “zakoraciti u smrt otvorenih ociju”. u svakoj situaciji I u odnosu prema svakom drugom manifestuju svoju licnost u cjelini. pravde i pravicnosti. moralnih nacela I moralne dosljednosti. razliciti ljudi na razlicite nacine. u granicama sopstvenih mogucnosti. 57 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kako se to uobicajeno kaze “otvoreno srce I cist obraz”. drzi I do postenja. mozemo reci da je uistinu ljudsko. niti odazimo iz ovoga svijeta. cini samo manjina. Bitno je. pa I one teske. Sta vise. sitne. u razlicitim vremenima. to nas ni malo ne oslobadja moralne obaveze da cinimo male. I upravo su te I takve situacije pravi test cvrstine I ukorijenjenosti covjekovih moralnih principa. ali da to. neizvjesne I pracene sa mnogim dilemama I mogucim rizicima. pored elementarnih egzistencijalnih potreba I materijalnih I statusih aspiracija. uz upotrebu sile ili prijetnju silom. mora da donosi najraznovrsnije odluke. nedostaje (ili. To je narocito izrazeno u vremenima velikih istorijskih lomova I kataklizmi. nasom slobodnom voljom mozemo ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG za sobom. ali I konkretnih drustvenih okolnosti. jer su oni uvijek spremni na odlazak I. odnosno covjek u punom smislu te rijeci. covjek ostavi sopstveni LJUDSKI TRAG. svakako. Covjek u svakodnevnom zivotu. Tragati. i po cijenu neizvjesosti zadovoljavanja elementarnih egzistencijalnih potreba. Ko u takvim okolnostima. duhovnim I svakim drugim zivotnim smislom. naravno. moralnim. Skloni smo vjerovanju da to moze svako. htio ili ne. moralne hrabrosti (“cojstva”) za cinjenje moralnih dijela I ostavljanje istinskog ljudskog traga. odnosno ostavljaju pecat svoje (moralne) unutrasnjosti. za toga. grdan je nasilnik. sumnjivo je. Bilo bi prirodno da u tom prostoru covjekove slobode.” * * * Iako svojom voljom niti dolazimo na ovaj svijet. Cini se da se smrti najmanje plase oni ciji zivot ima najvecu vrijednost. ipak. Ovo je dodatni razlog za traganje za stvaralackim. strasna lopuza I najveca hulja. To pogotovo vazi za one koji. osjetljive. na zalost. dostojanstva. odgovornosti i. A onaj koji misli da je stotinu odsto u pravu. izmedju te dvije kardinalne tacke ljudske egzistencije postoji dovoljno prostora za slobodu naseg djelovanja. * * * STARA JEVREJSKA IZREKA: “Ako mislis da si pedeset odsto u pravu. kao I onda kada se grubo I masovno gaze moralni principi I vrijednosti. kulturnim. zivotno znacajne. bez obzira na okolnosti. sta vise. I obrnuto. htijenja I znanja. zato sto definitivnog I univerzalnog “zagarantovanog” smisla jednostavno nema I sto je smisao uvijek I samo individualan.Ne kaze se slucajno da smrt nikada ne iznenadjuje mudre. humano I moralno bice. Svakako. mora I sam boriti I izboriti. narocito. dobro je. daju prednost nacelima morala. ljudskosti u svakodnevnom zivotu. odnosno oni koji su u zivotu ostavljali I ostavili najupecatljiviji TRAG. cesto ponestaje) iskrenosti. Ukoliko nismo u mogucnosti da cinimo velika djela (od znacaja za covjecanstvo).

prije svega. Nikada se. jednostavno nije moguc. istovremeno. pa I sklad sa blizom okolinom. da se u svom ponasanju ni najmanje ne rukovode moralnim principima? Malo je vjerovatno da bi to priznao iko. da li ostavlja i kakav trag u svijesti. To je bila I ostala tesko savladiva dilema I u teoriji I u zivotnoj praksi. nema mogucnosti zadovoljavanja brojnih ljudskih potreba. onda. a. interesa I htijenja. ne treba zadovoljiti postignutim. uvijek lako naci mjeru izmedju individualnih I zajednickih potreba. funkcionisanja. u pravilu.Ali. Razumljivo. od njegovih najblizih. pa . a pogotovo ne proglasavati moralnim one ocigledno amoralne. Tek u odnosu prema drugima. koliko je takvih? Obzirom na ono sto se sve desava u svijetu I zivotu. Oni su egzistencijalni I u elementarnom I u najdubljem smislu te rijeci. kako se “ne utopiti” u grupu. 58 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . manifestujemo nase poimanje zivotnih vrijednosti. A takvih primjera je I previse. u moralnom pogledu. Iako od drugih. nego od sebe samih. posebno. s toga. kako se snalaziti u najrazlicitijim situacijama I obezbijediti odnos. pa nadalje. kako bi rekli teolozi “sotonin ideal!” Ona remeti sve kriterijume I vrijednosti. to se ponajvise odnosi na one s kojima covjek ostvaruje neposredne kontakte. nije tesko zakljuciti da ih nema bas mnogo! A koliko bi ih priznalo da nisu moralni. Zato je i najmanji korak u pravcu moralnog i duhovnog uzdizaja. Dakle. nesporno da bez afirmacije principa individualizma nema sirenja prostora licne slobode (kao I osjecaja samosvojnosti. ni kada je rijec o moralnim vrijednostima. u tom socijalnom okruzenju.prosto. vjerovatno jos od kada covjek postoji. To. kao socijano I moralno bice. Pa I kada je rijec o primarnim zivotnim zajednicama. treba ocekivati manje. Naravno da se ne moze ocekivati od svakog covjeka idealno ponasanje u moralnom smislu. medjutim. isto tako je izvjesno da bez drugog I drugih. neuhvatljivo je za bilo kakvo sematsko projektovanje. dusama i srcima upravo ili. (I na makro I na mikro nivou). a “bez sebe samih” jos manje. uistinu dragocjen. pa I onih moralnih. racunajuci i one primarne. naime. to ne znaci da se bilo koga moze amnestirati od minimuma moralnosti. nije realno! Ali. Iako je. jos i postenim covjekom) onda dolaze u pitanje i sami temelji ljudskog zivota i. Samodovoljnost je I ovdje veoma opasna. pa time I zdravih temelja gradjanskog drustva I pravne drzave. pojedinacni odgovori u svakodnevnom zivotu su prosto nuzni. a to znaci u praksi svakodnevnog zivota. I u sirem. A samim tim nije moguce ni dosezanje zivotnog smisla. svakako. ma koliko bio skupo placen. ukoliko se ne postuju ni elementarni moralni principi (a. Ona je. Ali. Kako obezbijediti sklad psihickih funkcija u sebi. I to. odgovore n ate dileme u odnosu pojedinca I grupe svako mora uvijek iznova traziti I (ne)nalaziti. ne samo onih egzistencijalnih. uz to. a narocito one moralne. vec jos I vise onih autenticnih ljudskih (I individualnih I zajednickih) izvan kojih covjek. pa i opstanka ljudskih zajednica. ne ostati sam? Bez grupe ne mozemo. naravno. pri tome. narocito manifestovanim u odnosu prema drugim ljudima. svako se zeli nazivati covjekom. nema I ne moze ih ni biti. Gotovih I trajnih odgovora. Nije. I pojedinci I zajednice I zivotne situacije su u principu jedinstveni I neponovljivi. Svako od nas se zato mora uvijek iznova (sam)propitivati. samopouzdanja I dostojanstva). A. kako ostati svoj. odnosno bez drustvenih grupa I ljudskih zajednica. Trajno je otvoreno pitaje.

ni njihove implikacije na socio-psiholoskom.* * * MAHATMA GANDI: “Najvece nasilje nad covjekom je siromastvo. pitanje je kuda idemo I cemu I kome sluzi takav razvoj? Kuda nas vodi ta nekriticka fascinacija (pozitivnom)naukom I tehnologijom I to rapidno slabljenje kriticke distance. ako to uopste vise bude moguce? Da l ice razvoj u znaku globalizacije uvecati broj AGATOFILA (dobrih ljudi) ili KAKOFILA (zlih ljudi)? Dakle. za sadrzajan. Da li ce integrativni procesi u svjetskim razmjerama voditi I ka jacanju cjelovitosti licnosti. odnosno vid bjekstva od “kraljevstva besmisla”? Da li ideologija masovne potrosnje. uistinu uvecati kvalitet ljudskog zivljenja u njegovom sustinskom smislu. S druge strane. Drugacije kazano. ovaj process. utemeljen na znanju. Nesporno je da ovaj proces ima najmanje dva lica. uklopivsi ga u racionalne structure? Da li je I pomama za putovanjem (pored iskonske covjekove potrebe za promjenom I korisnim iskustvima. glorifikacija licnog uspjeha i toliko ojacan konformizam. odnosno brisanje moguce alternative? Da li kompjuter uistinu moze misliti umjesto nas? Da li brzina zivljenja u doba (post)moderne moze obezbijediti minimalan kvalitet zivota? Zar nije brzina. Samim tim. 59 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sadrzaja I intenziteta na svim meredijanima. zahvaljujuci (post)modernism informacionim tehnologijama I slobodi kretanja ideja. moralnom I svakom drugom planu. O protivrjecnim obiljezjima I posljedicama globalizacije bilo je govora u prethodnim dijelovima ovog teksta. odnosno buran naucno-tehnoloski razvoj. kako kaze Lesek Kolakovski. da li ce nove tehnologije jos vise rasprsiti “cestice smisla” po svijetu. jer se cini da se I nadalje puka sredstva proglasavaju za srhe I ciljeve po sebi. uvecati covjekove moci harmonije sa drugim ljudima I sa prirodom. Da li ce univerzalizacija virtuelnog umanjiti eticnost. obzirom da je utemeljen u neoliberalnoj strategiji. upropastila mitski. sakralni prostor. odnosno nisu istih karakteristika. moralan i smisaon zivot? Ima I previse razloga da ova I ovakva pitanja svi zajedno I svako ponaosob uvijek iznova pred sebe postavljamo. Jos uvijek je tesko pouzdanije tvrditi da li globalizacija vodi prevladavanju naglasene fragmentacije i razdrobljenosti svijeta i zivota. ljudi. I to kako pojedinaca. izraz ceznje za smislom. koje ono donosi) I izraz bjekstva od stvarnosti. mogu biti podsticajni za stvaralastvo. svojstvenog dobu Moderne. doprinosi uvecanju jaza u razvijenosti. koje ce sve teze biti sastaviti.” * * * Naravno da je svakodnevni zivot danas pod snaznim I sve vecim uticajem procesa globalizacije. S jedne strane. odnosno raspolucenosti covjekovog bica. globalizacija dopriosi planetarnom sirenju univerzalnih vrijednosti. tako I ljudskih zajednica? Da li ce razvoj. Naravno. sirenju siromastva.svakako. roba I kapitala. te promjene nisu istovjetne. takodje nisu iste u razlicitim dijelovima svijeta I u razlicitim socijalnim grupama. bijede I masovne socijalne patologije diljem nase Planete. kao njenog jedinog prirodnog stanja? Da l ice nova saznanja. unosi velike promjene u odnosu na raniji nacin zivota. humanist I punocu zivota. Na planu svakodnevnog zivota globalizacija . kulturnom.

fizioloske. a da iskustvo. A to ponajvise zavisi od socio-kulturnih obrazaca zivljenja pojedinaca I drustvenih grupa.Moguce je da cemo na taj nacin unijeti I neke promjene u nase zivote. Ako se u tome uspije. govorio da je gubitak vremena najskuplji trosak. Stresom istrosena zivotna energija se tesko moze povratiti. To je nenadoknadivo. ima razlicita obiljezja u razlicitim zivotnim dobima. odnosno “pretapati” ga u mudrost. uz odlucnost I upornost da se oni I dosegnu. ali I od njihovog pojedinacnog odnosa prema stresovima I stresogenim situacijama. da bi na taj nacin bitno umanjili I negativno dejstvo danas toliko rasirenog stresa. potice iz losih procjena. uz slijedjenje vlastitog ritma. Taj razvoj. Jos je Teofrast. u cetvrtom vijeku prije nove ere. u ovom kontekstu. bi trebalo da bude: raditi najbolje sto se moze. medju prvim zastupao stanoviste da se covjekov psihicki razvoj proteze na cio zivot. A da vecina ljudi bukvalno traci barem dio svog zivota (manjina I cio zivot!) mozda je najbolji dokaz jedan iskaz Ive andrica. pisati sto temeljitije. kao I nacine njihovog ostvarivanja. druziti se sa onima s kojima osjecamo zadovoljno I sretno. Zato ce neki to smatrati cak I zlocinom prema vlastitom zivotu. reagovanje na stresne okolnosti moze I u zdravstvenom smislu biti veoma korisno. Zato je covjeku potrebna zivotna mudrost. Ne kaze se slucajno da dobre procjene poticu iz iskustva. nego kroz vasionu!” * * * * * Karl Gustav Jung je u okviru svog ucenja o individuaciji. ima. realnost I odgovarajuca kultura zivljenja. koje bi podrazumijevale smireniji. (Post)moderno doba je izrazito stresogeno. obaveze zelje. naime. a time I zdraviji zivot I u fizickom I u mentalnom smislu. I teorija I iskustvo upozoravaju da racionalno “koriscenje” vlastitog zivota podrazumijeva neprestano utvrdjivanje prioriteta. medicinske I svoju sociopsiholosku . svakako. * NARODNA IZREKA: “Korisnije je proci kroz zivot. vec se dosta ucinilo na oslobadjanju od pritiska I na otklanjanju ili ublazavanju mogucih stresnih okolnosti. taj gotovo savrseno racionalan covjek I pisac (sa stanovista organizacije svakodnevnog zivota) u jednoj prilici je izjaio da je I on dobar dio svoga zivota protracio! To je zaista nevjerovatno. Naime. Preventivno. Razvoj autonomne 60 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Treba nastojati osmisljaati I vlastito I iskustvo drugih. Sta da kazemo mi ostali? Neophodo je. sadrzajniji I smisleniji zivot. odnosno izbjegavanje prejakog tempa zivljenja. Moralno geslo. zdravo. definisati dostizne ciljeve. pri tom. odnosno pravljenje selekcije I sto strozijeg izbora u odnosu na nase potrebe. dakle. kulturolosku. planirati I svakodnevne aktivnosti (pa I vrijeme za izvjesnu spontanost!) I. citati ono sto je najvrijednije. odnosno o razvoju licnosti. kao sto neki cine. Vrijeme zaista ne treba traciti uzalud. Utvrdjivanje I uvazavanje hijerarhije zivotnih vrijednosti treba podrediti prvim ciljevima I istinskom smislu covjekovog zivota. Podsjecamo da je jos Heraklit govorio da je bolest greska protiv zivota (vjerujemo. pored bioloske. Stres. Vrlo je vjeroatno. u najsiren smislu). moralnu I filozofsku dimenziju. obicno. naravno. Zato se mora oprezno raspolagati sopstvenom zivotnom energijom.

barem katkad. Neki. nemira. Moglo bi se reci da je zivotni smisao I istinska sreca upravo u nacinu savladavanja mnogobrojnih zivotnih litica. Taj smisao I ta sreca. Jos manje je onih koji istinski uspijevaju nadvladati rutinu I prazninu svakodnevnog zivota ili. bolji. da vremenom. prema Jungu. prelomnim. Kako kaze jedna francuska izreka . Razvitak licnosti je takva sreca da se mora skupo platiti. koja je okrenuta neprekidnom usavrsavanju. Covjek je. strah od zivota. na potpunu. pak. ta samozavaravanja “proizvedu” losu savjest. sa smisaonom egzistencijom. vrlo rijetko. apsolutna potvrda individualnog postojanja I najuspjesnije prilagodjavnje na opste datosti. kolektivnog ubjedjenja. ko u svom zivotu barem nije pokusao da nesto uradi i za druge (po diktatu vlastite savjesti). se javlja I kod onih koji najmanje drze do etickih normi. slozenim I specificnim istorijskim I drustvenim okolnostima. Upravo je nedavno. “daj mi sto vise I sto prije”. a onda. potencira Jung. barem kod nekih. Rijec je o onoj. cak. uz najvecu mogucu slobodu sopstvenog odlucivanja. “ja sam najbolji”. posten ili “ne daj boze” da je sposobniji. sa moralnog stanovista. onaj ko pretenduje na atribut licnosti. Cini se da je malo onih jakih I pouzdanih licnosti. Izvjesno je. u umjetnosti. medjutim. nego realno dostizni cilj. On nije ni lak ni kontinuiran. “probranoj manjini”. “neka mene mimoidje”. a ne 61 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pa I agresivnost. kojima ovakvo egoisticno ponasanje prikazuju kao stvar nacela. konkurentu ili partneru – u radu. To. dobar. na ovim prostorima. prije svega. taj prosto mora biti spreman na borbu sa svim iskusenjima. Kako od takvih ocekivati da ce smoci snage (naravno. toliko su im “prncipi” uzviseniji. mukotrpan proces. Ali. bez obzira sto mu niko u toj borbi ne moze garantovati uspjeh. pri tome. u kulturi. ne samo da ne uspijeva svima. u zivotu uopste – priznaju da je sposoban. bez obzira na obrasce vaspitanja I karakter culture. u nauci. (“O postajanju licnosti”) djelo najvise hrabrosti. poput onog “daj mi danas”. Malo je vjerovatno da (na kraju) moze biti zadovoljan sobom. nisu u danas preovladjujucoj “zivotnoj filozofiji” (u svjetskim razmjerama) izrazenoj u egocentricnom stavu neposredne korisnosti. u politici. nanosi stetu I konkretnom pojedincu I njegovoj okolini. najcesce. To ni u kom slucaju ne smije da bude razlog za odustajanje. skladnu. I osjecaj neslobode. sto. posteniji. nesporno amoralnim iskusenjima. Licnost je. nesigurnosti. koriste I opsenarske trikove. cjelovitu licnost. koje su u stanju da se odupru moralno diskutabilnim ili. To potvrdjuje ponasanje vecine ljudi u kriticnim. moralne) da svom protivniku. Dodali bismo ovome da upravo zato nikome nije zagarantovano da ce od individue nuzno postati i licnost. u sportu. sto su im namjere prizemnije. svjesno ili nesvjesno. medjutim. uravnotezenu. Griznja savjesti. jednostavno duzan da se bori za svoje ideje. pa I eventualna spremnost na “pokajanje” I “iskupljenje”. naravno. Moc licnog ubjedjenja katkad je snaznija od grupnog. Cak bi se moglo reci da ostvarenje potpune I cjelovite licnosti vise predstavlja idealni. odnosno njeno izdvajanje iz mase I demonstriranje svijesti o stvarnoj individualnosti.svijesti I samosvijesti je. Naravno da ne moze biti slobodan ni moralan covjek koji je uplasen. Do autonomne licnosti se vrlo tesko dolazi. uvjerljivo pokazano da je dosezanje autonomije licnosti. vec je vjerovatnije da do nivoa licnosti (u punom smislu tog pojma) doseze tek manji dio ljudskih bica. kako ih je nazivao spanski mislilac Hose Ortega i Gaset.

Covjek na tom putu mora da “traga za sobom”. da u sebi probudi uspavano bice I nadje (moralni I svaki drugi) smisao svog postojanja. Samo tada covjek nece nista svjesno ciniti mimo vlastite savjesti I pod pritiskom. ni sa moralnog. Staro pagansko geslo. Mjesta.I na radosti. u najmanju ruku. mora biti spreman I na nesporazume. To su nezaobilazna iskustva. Zelite li biti sretni UVIJEK. oprostite!” Slobodu svoje savjesti covjek ne moze I ne smije da podredi nikakvom autoritetu izvan sebe (bilo da je rijec o pojedincu. On. covjek je kriv I za svoje I za opste zlo. dakle. Ili ce. dakle. upravo. U suprotnom. odnosno nece ciniti bilo sta. povezani sa najvecim dostignucima (naucnim) ljudskog uma – od stvaranja oruzja do ekocida – koja imanentno ugrozavaju sam ljudski opstanak na Planeti. kojima je pojedinac izlozen u procesu svoje individuacije I psiholoskog sazrijevanja. Najvise sto covjek moze I sto se od njega ocekuje. treba da budu vrhovne. odnosno vlastita moralna uvjerenja. U tom traganju za samim sobom. ovdje apsolutno nema mjesta. ublazavanje zla. organizaciji…). traga I za mirom u sebi. Jos je Vergilije pisao da je “put do zvijezda” posut trnjem. Koliko se one uvecavaju – a za njih dna nema – toliko je covjek dalje od istinskog zadovoljstva I srece. kao sto je I ostvarenje istine. I bolom. koje kaze da “ko se ne osveti. Za cetvrte. odnosno ono animalno u njoj. ciji je jedini prtljag neiscrpna radoznalost. To je jos manje vjerovatno kod onih koji nisu u stanju “da izadju na kraj” sa sopstvenim zivotom. Covjekov zivot je neminovno pracen I radoscu. Kljucno je. Gotovo da se moze tvrditi da su ljubav i saznanje jedini lijek od uzaludnosti zivota. To je I uslov da razumije druge. zato. koje kaze:”zelite li biti sretni JEDAN trenutak. ali I na bol. zlo je u najtjesnjoj vezi sa karakteristikama kapitalistickog sistema reprodukcije. odnosno profitu. pri tome. taj se I ne prosvijeti!”. da bude “vjecni putnik”. ukazuju da su korijeni I. zlo je uslovljeno losom. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi.samo za sebe. A otkuda zlo u covjeku I svijetu? Iako ne postoji potpuna saglasnost ni oko odgovora na ovo pitanje (filozofije. a onda I sa drugima. Kao sto nije odgovorila na pitanje otkud zlo. kao temeljnoj vrijednosti. ako svoj zivot prespava. kao I unutar njih) izvjesno je da je vecina mislilaca saglasna barem oko nekih grupa uzroka. Ljude niti treba slijediti. ni sa funkcionalnog stanovista. instituciji. I na padove. nepravde I patnje. uvecanje moci zla. teologije I nauke. nastojati da se tako ponasa.barem. Sujeta I mrznja ne mogu. narocito. Drugi. niti traziti da vas slijede. arogantnom. nauka je jos manje definisala ostvarive “terapije” za iskorjenjivanje ili. osvetite se. Tome u prilog najuvjerljivije 62 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da dopre do pune svijesti o sebi. I na uzlete. naprotiv. da drzi oci otvorene. neupitne i nepobjedive vrijednosti. da “upozna sebe”. jeste da druge sto bolje razumije. zapravo. Neki autori su zato konstruisali I sintagmu “bol zadovoljstva” I “zadovoljstvo bola”. da se covjek probudi. To bi mogli tumaciti I na nacin da prelazenje granice zadovoljstva donosi bol. ima geslu hriscanske etike. Licna savjest i licno dostojanstvo. ako ostane u okamenjenom stanju. kao sto u trenutku prestanka bola pocinje zadovoljstvo. biti nikada izvor zadovoljstva I srece. zbog cega ih treba istrajno njegovati. I eventualna pozicija skeptika moze covjeku pomoci da sacuva svoju duhovnu I moralnu nezavisnost. I na poraze. cega bi se jednoga dana moga stidjeti. Za trece. nepromisljenom politikom najmocnijih drzava I socijalnih grupa. Jedni potenciraju nekultivisani dio ljudske prirode. koji pociva na egoizmu. I zadovoljstvom I patnjom. covjek.

I najmanji doprinos da se zlo. U zivotu rijetko pobjedjuju pravi. radost. koji im je nametnut ili ga sami sebi namecu. neeticna jurnjava do pobjede suparnika. naravno. pa I opasno. bilo bi apsolutno amoralno. ni u kom slucaju. na zalost. Postoji li nacin da se bol izbjegne?” Mogli bi uzvratiti sa pitanjem Bensetritu na njegove. Uzurbanost bi. moze biti I izvor bola I izvor sukoba. Navescemo I jedno drugacije stanoviste u “borbi” protiv zla. I jos dodaje:”Mrzim agresivnost pobjednika. Iako smo o ovome vec nesto ranije rekli. Margaret Diras. kako bih izbjegao ranjavanje. smirenost I uravnotezenost izrazava I onu vrstu dostojanstvene uljudnosti. Otpor zlu – u najrazlicitijim oblicima – je dokaz da smo zivi ljudi. u vezi s ovim. uz koriscenje svih sredstava. Rad – nanosi bol.Vidojevic) U ocuvanju vlastitog moralnog digniteta ovo je minimum koji bi svaki covjek morao uciniti. nemoralno. Masovno je rasiren osjecaj bespomocnosti. predstavlja veliki doprinos toj borbi. Ma koliko bila znacajna za ljudski zivot (I u egzistencijalnom I u socio-psiholoskom pogledu) jurnjava za karijerom ne bi smjela da proguta “zivot” u cjelini.govori cinjenica da je zla u svijetu sve vise I da se ono manifestuje sve drasticnije. jer ona u sustini nikome i nikada ne donosi dobro od trajnije vrijednosti. Ono je. koju moze da podari porodicno vaspitanje I istrajan “rad na sebi”. za razliku od dobre I zdrave kompeticije (koja je korisna I za pojedinca I za zajednicu) stetno. pa zato i opasno bice? Receno o zlu. teorija I empirija to nedvojbeno dokazuju. naime. u svakom slucaju. trebalo izbjegavati koliko god je to moguce. kako da uspore uistinu ubitacni tempo zivota. u kojoj ona govori da je uzurbanost plebejska osobina I da nju prate grimace I gestovi kelnera. zadovoljstvo? To. Navijanje za neki fudbalski tim – nanosi bol. cini nam se potrebnim da ovdje jos po nesto dodamo. Na suprot tome. da smo moralni ljudi i da smo uopste ljudi. Pravi se I ne takmice!” Za uvecanje kvaliteta. u osnovi. koji rezignirano izjavljuje:”Cio svoj zivot sam se trudio da ne radim nista. u vezi s ovim. uspori njegov ritam. ako ne I bitno. Bol je vjerovatnija i u situaciji loseg suparnistva. onda je rijec o tastoj osobi. pa i onda kada im se nanosi zlo. Rijec je. u bilo kom vidu. To se. najjaci dokaz da je covjek u sustini slabo. pogotovo ne licnu slobodu I integritet porodicnog 63 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . tacne tvrdnje: “Pa sta ste ocekivali od zivota?” Samo ljubav. korisno nastojanje da se barem minimalno. koje. A individualno iskustvo svakodnevnog zivota to osjeca I dozivljava gotovo u svakom trenutku. nezainteresovanosti I neosjetljivosti prema drugima. Ako se neeticnim sredstvima zeli ostvariti prednost. misli Isidora. barem. svakako. Ovdje je. dubine I smisla svakodnevnog zivota bilo bi. obzirom na moralnu otupjelost. ne uvecava. ne preporucujemo. dakako. Zar sve ne postoji samo kroz svoju suprotnost? Istorija. rijec o ljudskoj tastini. Nije slucajno da u svijetu vec poodavno djeluju drustva koja “uce” ljude kako da sporije zive. razumljivo. Prvo da podsjetimo na jednu opsku Isidore Sekulic. kaze da je zaljubljena u gubitnike. kuvarice I nosaca. kao i na rasirenu naviknutost na zlo. Imati defetisticki stav I indiferentno ponasanje u odnosu na zlo. o neobicnom stavu mladog francuskog rezisera Samuela Bensetrita. nije moguce ni teorijski. Da li je to. mozda. Necasno ometanje suparnika I sebicna. Ima pisaca koji misle da smo kao ljudi vec definitivno porazeni u borbi sa zlom. Jedan autor je to ovako definisao: “Ne dopusti da te gaze i ucini sto mozes da drugi ne budu gazeni!”(Z. odnosi I na takozvanu karijeru. A o moralu je tesko govoriti uz prisustvo izrazene tastine. ne znaci da se protiv zla nije moguce boriti i da se ne treba boriti. Ljubav – nanosi bol.

da uvazavaju druge. mesa I krvi. koju (vecina) ljudi radi iz egzistencijalne nuzde pogotovo! Samo je po sebi jasno das u nam u zivotu potrebni I racio I emocije. Zato se i kaze da samo jaki prastaju. Samo zdrave emocije mogu da otklanjaju raznovrsne prepreke za istinsku ljudsku komunikaciju. da li I koliko ima pravih prijatelja? Da li I koliko ljudi bezrezervno voli? Da li I koliko ljudi postoji. saosjecanja I humanizma. treba praviti razliku izmedju sentimentalnog I osjecajnog. I jedna Jevandjeoska poruka glasi:”Neka vam rijeci budu blage. pa zato I ne osjecaju potrebu da svoje unutrasnje neuravnotezenosti. uz ostalo. a djela jaka!” Ako. jedino tako I tada moze istinski siriti prostore ljudske slobode. stalna borba sa njom. nego od drugih? Za tako nesto je potrebna. da vole I postuju druge. samosvojni. iskreno I smisaono? Postoje li ljudi sa kojima se razumije I onda kada cute? Postoji li neko prema kome se odnosi sa blagoscu. jos posjeduju smisao za humor I spremnost na samoironiju. nije malo – osteceni su za bitnu (u mnogim situacijama I najbitniju) dimenziju zivota. dodatna garancija za stvarni LJUDSKI TRAG u zivotu ovih ljudi. na zalost.upravo zato. barem. kako se to obicno misli. Skromni I neoptereceni sujetom nisu slabi (slabici). trenutno povodljive. oni imaju snage. altruizma. vec upravo obrnuto. istinski osjecajna osoba je u biti takva trajno. bez iskrenih I snaznih emocija – kakvih. koji ne boluju od nerava. ali I autonomnih osnova stvarnog I zdravog covjekoljublja. I sigurni u sebe. Emil Sioran ce reci: “Mrzim mudrost onih ljudi koje istina ne boli. koje ne mora ni u sta da ubjedjuje I uvjerava? Postoje li ljudi prema kojima se uzajamno odnosi duboko. No. koja umije da prasta? Malo je vjerovatno da su moguci masovniji pozitivni odgovori na ova I ovakva pitanja u uslovima ekstremnog individualizma. nepouzdane. pri tome. Za razliku od sentimentalne. vlastita skromnost I “oslobadjanje” od vlastite sujete ili. osjecajna osoba nikada ne moze biti okrutna. onda je to. Racio da pokusavamo dolaziti do istine. kao I u uslovima dominacije razlicitih formi ekstremnog kolektivizma. a emocije da dajemo I primamo toplinu I ljubav. da li je moguce ugusiti sebicnost I zlo u sebi I stvoriti mjesto za ljubav prema drugom I drugima? Da li smo u stanju da od sebe trazimo znatno vise. Covjek zato treba nastojati da se oslobadja ovih krajnosti koliko god je to moguce. zelje I potrebe da vide druge. svakako. moralnih i emotivnih uvjerenja i osjecanja. 64 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . a nekada i interesno uslovljene samilosti. Covjek se uvijek treba pitati. iz najdubljih racionalnih.” Oni. a da se slabi svete. A u ovoj vrsti rada. Pri tome.zivota. strahove I frustracije kompenzuju vanjskom arogancijom I jeftinim gestikulacijama. Povrh toga ili. Iako je u radu moguce ostvriti dio smisla zivota (“u radu je spas!”) sasvim je izvjesno da njegovu punocu I cjelinu samo u radu nije moguce doseci. Oni su jaki. Za razliku od sentimentalne. Jer. koja se vec u slijedecem trenutku moze transformisati u u okrutnu bezosjecajnost.

na zalost. svodeci svoj zivotni bilans. koju niko I nista ne moze da pokoleba. Ni nase zelje nisu sporne.To je. Kako izbjeci ove I ovakve “bilanse”? Kako neprotraciti vlastite zivote? Kako tu “pustolovinu zvanu zivot” ostvariti u svojoj punoci I. U pogledu tih vrijednosti nuzna je samouvjerenost. nuzno. posebno ona moralne prirode? Ako nismo. Upravo se u najtezim situacijama covjek uistinu pokazuje onakvim kakav jeste. Bez toga 65 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I mjera naseg samopostovanja. svako od nas mora znati donju granicu eventualnih moralnih ustupaka. vrlo cesta). To je. kooperativan. Na njegov tok I karakter bitno utice I djetinjstvo. I moralnost svakodnevnog zivota? Da li smo pomagali drugima? Da li smo se borili protiv zla I nepravde? Da li smo imali cvrsta moralna uvjerenja I da li smo ih dosljedno slijedili? Da li smo uopste ikada I sta zrtvovali za nase principe I nasa uvjerenja. ali I pojedinacnih postupaka ponaosob. mogucnosti izbora za takav zivot I te kako ima. pri tom. Ali. odnosno pokazuje cvrstinu svojih uvjerenja. kako na “mracna vremena” u istoriji (koja su.* NJEGOS: “Blago tome ko dovijek zivi. sloziti sa Sioranom. imao se rasta I roditi!” * * * * * Vjerovatno. U tom kontekstu je logicno I pitanje da li smo intenzivno zivjeli. Od njega se cesto ocekuje da bude fleksibilan. na muci se poznaju junaci!”) Zivot je. to je stalno preispitivanje smisla vlastitog zivota u cjelini. odnosno ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG? Ono sto nesporno jeste potreba. istovremeno. sa drugih prostora I iz drugih kultura? Da li smo stekli prave prijatelje? Da li je nas emotivni zivot bio bogat I bez frustracija? Da li smo ostvarili neko znacajnije djelo – bez obzira u kojoj sferi ljudskog stvaralastva. Da li cemo ih prepoznati I iskoristiti na najprimjereniji nacin. Ali. razumljivo. u vise navrata. ako bi bili posteni prema sebi I drugima. Zato se treba pitati I da li smo imali zanimljivo I srecno djetinjstvo? Da li smo bili voljeni? Da li smo radili ono sto smo zeljeli? Da li smo tokom zivota upoznali mnogo drugih ljudi. odnosno da li intenzivno zivimo? Emil Sioran kaze: “Ja sam za povisenu temperature. racunajuci. naravno. a ja se bavim sitnicama!” Koliko bi tek “obicnih” ljudi. strahu? Kao sto je prethodno. mogli slicno iskazati “smisaoni bilans” svojih zivota. mozemo li sebi to priznati? Da li smo zivjeli slobodno I bili svoji ili smo svoju savjest podredjivali polozaju. naravno.” Ne moramo se. Nasa kooperativnost ne bi nikada smjela ici na racun kljucnih moralnih principa i nasih temeljnih uvjerenja. Covjek se prosto mora I prilagodjavati okolnostima. I tezak I nepredvidiv. interesu. ponajvise (ako ne I u cjelini) zavisi od nas samih. ukoliko covjek uopste zeli zivjeti u bilo kakvoj ljudskoj zajednici. tako I na ona “normalna”. To se podjednako odnosi. ali svakako treba da tezimo sto sadrzajnijem zivotu. receno “recepta” za ostvarivanje moralnog I smisaonog zivota jednostavno nema I ne moze ga ni biti. tolerantan. pri tom. Samo mediokriteti zive na normalnoj temperature zivota. Zar nije I veliki Gete pisao dam u nista ljudsko nije strano. jedan pjesnik je snazno I dramaticno iskazao (be)smisao svog zivota stihom:”Smrt dosla. (“U dobru je lako dobar biti. ostati “uspravan”.

” Epilog je “logican”. U pravilu se to najcesce odnosi na profesiju.jednostavno ne mozemo zivjeti “uspravno” I casno. Kako bi. To. Rijec je o obzirnosti u 66 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . iskreno. Odnosno. razumljivo. U tome se I ogleda odgovornost savremenog covjeka za sopstveni zivot I njegovo istrajavanje . ipak se cini da zivotno iskustvo uci da manja ocekivanja uvecavaju sansu za zivotna zadovoljstva. posebno) dobro relativno lako preokrece u zlo. U najboljem slucaju to bi se moglo okarakterisati kao moralni utilitarizam. U tom kontekstu je vrlo korisno I (barem djelimicno) iskustvo trpljenja. tezii “istini zivljenja”. inace. Naravno. iznad svega. Kada su jednom utamnicenom ceskom intelektualcu iz XV vijeka ponudili dam u sve oproste. To. nuzno je ciniti dobro u svakoj prilici i na svakom mjestu u praksi svakodnevnog zivota. Treba prosto ici “svojim putem”! Amoralnost drugih ne smije nas pokolebati. sto nas drugi vide. Ako smo moralni samo zato sto su to I drugi. kao i obrnuto. cuva I brani) ako bi olako pristajali na sve I svasta. slobodi i autenticnosti. Tu je bitna jos jedna stvar. kada je rijec o odnosima izmedju pojedinaca. (iako su mu oba oka bila zdrava). govoriti I djelovati slobodno. takvo ponasanje se ne moze podvesti pod ponasanje u skladu sa autenticnim etickim nacelima. Odgovorio je slijedecim rijecima: “I kada bi to tvrdio cio svijet. a onda. ponistavali I na kraju ponistili nasu licnost. Ovaj covjek je zrvovao svoj zivot zbog svoje savjesti! Nuzno je. bez obzira koliko se ono pravdalo eventualnim amoralnim reciprocitetom. ceznje i poraze. Sta vise. ma koliko to bilo tesko. svoje pobjede. po vlastitoj savjesti. jer u suprotnom se ne moze govoriti o bilo kakvoj autenticnoj moralnosti. sto se (u ovom vremenu I na ovom prostoru. Kada je rijec o pojedincima. Zato je bitan otpor savjesti! Mozda I slijedeci primjer. otvoreno i autenticno. Istinski ljudsko i lezi u autonomiji. Jer. pak. na porodicu. A. raspolazuci razumom ja ne bih mogao to da dopustim. bez otpora savjesti. ulaze veliki trud (svjesno ili nesvjesno) da bi se “uvalio” u nesrecu. Covjeku je nekada tako malo potrebno za srecu. pa u krajnjoj liniji I dobro ljudskog roda kao takvog. a. ako bi ocutali I onda kada se ne bi smjelo cutati? Time bi. pogotovo prema onome I u onome sto predstavlja njegov Slobodan izbor. ovo vazi I za manje ili vece drustvene grupe. dakle. tu gradi. to uvjerljivo potvrdjuje. Nuzno je pred sobom i drugima priznati ipriznavati svoje istine i svoje zablude. onda je najbitnije da covjek spozna stag a cini sretnim. dakako. covjek mora izdrzati sve sto ga u zivotu snadje. isti kriterijumi vaze I za amoralno ponasanje. Nikakav amoral drugih ne moze biti razlog za nasu amoralnost. svoja uvjerenja i svoje dileme. niti misliti. rijec je o djelovanju za opste dobro. na prijatelje. Koliko za pojedince. I zato covjek treba da hrabro zivi svoj zivot. Mada je tesko uociti pravilnost. uprkos svemu. a zlo u dobro. takvo ponasanje zasluzuje svaku osudu. Ukoliko drzi do sebe. pa se u ime navodnog najviseg dobra cine I najveca zla. na putovanja I sl. odricanja I svakovrsne skromnosti. prosto. A cemu se covjek moze nadati ako I kada cini dobro? Najbitnije je da se ne smije zanositi pretjerano velikim nadama I nagradama za sebe licno. podrazumijeva I borbu protiv zla. svoj moral branili u svakodnevnom zivotu (a on se. u svakom njegovom obliku “ovdje” I “sada”. medju brojnim. sta ga ispunjava. prema svojoj savjesti I osjecanjima. ne rijetko. ako bi nasa rijec bila upotrijebljena zaludo ili. na druzenja. mucno I bolno. ukoliko se pokori Koncilu i prizna da ima jedno oko. on je to energicno odbio. a time I za zivot kao takav. to ne bi smio da bude glavni motiv za djelovanje u skladu sa najvisim etickim principima. prvenstveno. sto je to u odredjenim okolnostima korisno. a danas se dijelom odnosi I na covjecanstvo. tim prije. I upornost u ostvarivanju tih pretpostavki. koje se opravdava amoralnoscu drugih.

cinimo druge boljim i time uvecavamo “kolicinu dobra” u ovom svijetu. pri tome. Cineci dobro. culnim. on ce. da nemaju granica u vremenu I prostoru. samo po sebi. ne treba ocekivati nikakve posebne nagrade. podrazumijeva i postovanje integriteta i dostojanstva druge osobe. do Hegela. inace se jaz u nesporazumima samo moze uvecavati. I pociva I. biti pravi I istinski covjek I zivjeti na ljudski nacin”. tu rijec treba izgovoriti bas tu I bas tada. 67 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . istovremeno. (pisuci o odgoju svog Emila). ne misleci. Nicea I egzistencijalista. kada se procijeni da bi ona mogla djelovati destruktivno na medjusobne odnose. Platona. ni vojnik. (teoloski: prociscenje). posebno kada su u pitanju najblizi. znaci da se drugoga nikada I nigdje ne smije instrumentalizovati. I. pisaca. koja uznosi. prije svega. dovoljna I jedna jedina pogresna rijec da izazove velike nesporazume. (I kada je rijec o odnosu prema drugima). Nije zato slucajno das u velike teme smisla ljudskog postojanja gotovo iste u svim epohama. od neposrednog interesa. a to je “biti covjek. pored slobode i moralne hrabrosti.” A. Nekada je. (sto je. snagu nade u odnosu na beznadje. pored postenog vlastitog zivota. kazu oni. Mnogi filozofi I narocito teolozi su nastojali da dokazu kako ce vrlina biti nagradjena blazenstvom. A dobro je ono sto uvijek vec nekako unaprijed znamo I sta u osnovi uvijek uistinu osjecamo. Zato bi cinjenje dobra trebalo da bude vrhovni moralni princip I glavno moralno geslo svakog covjeka. U zivotnoj borbi. dominira jedna jedina sustastvena tema I pitanje – kako postati covjek. koja se za to mora platiti. Ukoliko ono sto radi uradi najbolje sto moze u datim okolnostima. barem. u krajnjoj liniji. nagonskim. on nece biti – a ja se s tim slazem – ni sudija. covjek dozivljava svojevrsno moralno sazrijevanje. ne samo imati mirnu I cistu savjest. materijalnim i statusnim. istrajava ljudski rod. Aristotela. Iako za autenticno moralno ponasanje. Slican stav nalazimo I kod Kanta. covjek treba da cini dobro u svakoj prilici I na svakom mjestu. odnosno svakog onog ko uistinu zeli da se tako zove. biti covjek. pjesnika. U svakom slucaju je potrebna zdrava.komunikaciji sa drugim. Covjek vremenom pocinje da shvata da mu zivot u razlicitim vidovima vraca ono sto je dao I daje drugima. nekada je dovoljna jedna jedina prava rijec da prevlada ili doprinese prevladavanju nesporazuma. mi prosto. autor ovog teksta je sklon stavu da se “dobro dobrim vraca”. veliko I znacajno). kroz cijelu istoriju ljudskog postojanja. I. Neovisno. odnosno o maksimalnom uvazavanju sagovornika. Prije njega je to Ruso. snagu istine u odnosu na laz. A upravo na tome. A covjek je moralan. na neku metafizicku “kosmicku pravdu” ili na principe teoloske eshatologije. biti covjek. posebno u situacijama velikih moralnih iskusenja . istina. kao I u filozofskoj tradiciji od Sokrata. iskazao slijedecim rijecima: “Zivjeti – eto zanata kojem hocu da naucim Emila! Kada bude izisao iz mojih ruku. Oni su tako direktno povezivali covjekovu srecu I covjekovu moralnost. Tako I tada precutno pristajemo I na svaku cijenu. kako doseci ljudsko bivstvo? I Bela Hamvas. odmjerena I obazriva komunikacija. kao sto je ranije receno. u krajnjoj liniji. u smislu medjusobne uslovljenosti. obrnuto. naime. u kojem ljubav. Kod najrazlicitijih mislilaca. dakle. covjek ce. dobrota i ljepota zadobivaju primat nad tjelesnim. ni svestenik. Zato tu rijec ne treba izgovoriti ili. u mjeri u kojoj preferira snagu zivota u odnosu na mrznju. snagu mira u odnosu na nasilje. naravno. vec ce obogatiti moralnu riznicu covjecanstva. ne tada. u svojoj knjizi “Antologija humana” – pet hiljada godina mudrosti – pise da sve sto je napisano za tih pet milenijuma ima samo jednu svrhu. proroka. uprkos svemu. To.

iskrenoscu prema svojoj djeci. nauciti. ne samo da nema zivotne radosti i zivotnog smisla. Zato ih treba kultivisati. moguce poucnog. Treba. posebno ne onim koje je u neskladu sa njihovim stvarnim ponasanjem. zivot u bilo kojem obliku zajednistva. dilemma I zivotnih neprijatnosti. nacin da se zivot “uredi”. odredjuje svoju sudbinu. To se podjednako odnosi na svakodnevni zivot. jer osjecanja imaju neprocjenljivu vrijednost u medjuljudskim odnosima. moguc je zdrav. uopste nije rijetka pojava. dakako. Ovo poslednje. prije svega. inace.) I nastavlja:”Ja cu ti ispricati nekoliko prica. upita majka. Djeci. prevladavati ukoliko covjek za svaku situaciju ima alternative I ukoliko planira “vise koraka” unaprijed. cetvrti je put umjetnosti i maste.pouzdan su oslonac u prevladavanju problema. vjera u sebe I druge (posebno. Moramo. kao sopstveno I vlastito. ispunjen i sretan zivot. u osnovi. jesu li adam I Eva bili crnci ili bjelci?” “Otkud ti sad to pitanje?”. dakle. (Gadamer) A kada je rijec o odnosu roditelja prema djeci. drugo I drugacije. kao I mnoga djeca prije nas. pita dijete. nego stalnim dociranjem. Moramo nauciti da ne budemo uvijek u pravu. (“U tudjem oku vidi I najsitniji trun. Istina. po misljenju nekih. od koga su nastali crnci I indijanci?” Majka odgovara: “Pa mozda mi od njih I nismo nastali”. Sedmogodisnje dijete pita majku: “Mama. sadrzajnog I smisaonog zivota. vec ni zivota kao takvog. samosvjesnost I istrajnost. uvecava I ne prasta. Evo jednog. kao sustinu vlastitog bica I postojanja.” “A sta ti mislis?”. Takvim ponasanjem. treci je put mitologije i legendi. ali je moguce I da se oni obnavljaju. roditelji mogu mnogo vise I korisnije uciniti u odgoju svoje djece. kao I na kljucne odluke u procesu “stvaranja sopstvenog svijeta” u cjelini. znati prepoznati drugo I drugacije. odnosi u zajednicama se vremenom “trose”. treba ostaviti I mogucnost slobode izbora.” Sve receno treba da bude u funkciji slobodnog. Samo sa takvim odnosom prema drugom. bliznje!). kao I za druge primarne drustvene grupe. interesantnijim. nema alternative. svakako. napokon. zivjeti kao drugi drugoga”. razumljivo. na zalost.” (Majka uzima papir I bojice I crta mu puteve – jedan je put znanja i nauke. u pravilu. I za porodicu. Majka na kraju odgovara:”Mislim da je lijepo sto postoji ta tajna I sto o njoj mozemo sada ti I ja da mastamo. uz nuznu odgovornost za vlastite odluke. koje. drugi je put vjere i religije. imati i “svoj alternativni svijet”. kako kaze Hans Georg Gadamer “zivjeti s drugim. a to znaci. a pogotovo u primarnim ljudskim zajednicama. primjera takvog odnosa izmedju roditelja I djece. A bez drugog. a u svom ni balvan”. pa I onda kada je to rezultat nepravdi. a ti odaberi onu koja ti se najvise dopadne ili smisli svoju.) Moramo nauciti da postujemo drugoga. da se ucini sadrzajnijim. Dijete nastavlja: “Ako smo mi od njih nastali. Poznato je. Lakse ih je. Ptimizam. mozda je kljucno saznanje I iskustvo ono koje upucuje na potrebu sto prirodnijeg ponasanja roditelja. a pogotovo onda kada smo imali plemenite namjere. Ako je covjeku data (barem relativna) sloboda da uoblicava sebe I svoj zivot I da. realizam. Svaka slicnost je neponovljiva i neupitna vrijednost po sebi. Moramo nauciti I da gubimo. ukazivanjem na tudje. A u tom cilju 68 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . licnim primjerom. uprkos svim nedacama koji ga prate. intenzivnijim. onda ga u tom “kljucu’ I treba pripremati za zivot. dakle. dakle. Nije sramota biti porazen. A dijete uzvraca:”A od koga smo?” Na to majka objasnjava:”To je jedna velika tajna I do te tajne vodi nekoliko puteva. To vazi. ukoliko se zeli djelovati u tom cilju. u mjeri u kojoj je to uopste moguce u svijetu u kojem. Postoji.A pogotovo svoje greske covjek ne smije da pravda. da osjecanja imaju velike sposobnosti ponovnog “budjenja”.

ima I snaznu edukativnu I moralnu (smisaonu) pouku za svakodnevni ljudski zivot. naravno. I to za cio zivot. Tekst pjesme glasi: “Imaj vremena za rad. u stvaralastvu. U ovom kontekstu nije toliko bitna ni sama duzina covjekovog zivota. I da zakljucimo. Imaj vremena za sanjarenje. trebalo bi da postavlja sebi bukvalno svaki covjek. Zivot treba zivjeti bez straha I malodusnosti.se. suvise je kratak dan za sebicnost. Gdje nema samosvijesti nema ni odgovornosti. Kardinalno pitanje: zasto covjek zivi I cemu sav taj njegov napor I sva ta muka I patnja. Imaj vremena da gledas oko sebe. to je tajna mladosti. to je osnova mudrosti. Imaj vremena za igru. u odnosima prema drugima. Slobodno I samosvjesno misljenje o tome je vaznije od mnogih pozitivistickih znanja. A jeste I biva slobodan samo u mjeri u kojoj je samosvjestan I odgovoran. Imaj vremena za prijateljstvo. prvenstveno. srece I ostvarene punine u zivotu svakog covjeka. kroz sopstveno djelovanje. cini se. Znanje o smislu zivota I svijeta trebalo bi biti prva I najpreca potreba covjeka. to je muzika duse.” 69 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . to je izvor moci. sta vise. Imaj vremena za razmisljanje. to je cijena uspjeha. a narocito (moralno) smisaoni kvalitet tog zivota. to je put do srece. to je put ka zvijezdama. u krajnjoj liniji. Moglo bi se. koliko svakovrsni. Imaj vremena za smijeh. koji covjek ostavlja I ostavi u svom zivotu – u radu. Imaj vremena da volis I da budes voljen. zavisi I osjecaj zadovoljstva. Rijec je o procesu koji se nikada ne moze dovrsiti. pune i trajne (ili trajnije) srece covjekovog zivota. na to se ne treba pretjerano oslanjati. kako kaze Hamlet. Daleko bolja varijanta je ‘aktivisticka nada”! A nerazluciv dio tako (blohovski) shvacene nade I najznacajnija pretpostavka njenog (moguceg) ostvarenja. Iskustvo smisla je vjerovatno jedino iskustvo koje eventualno moze biti izvor prave. koja. Covjekom se postaje. Ponovicemo jos jednom da moralnost omogucava dusevni mir I ravnotezu u sebi. jeste istrajan rad na “izgradnji” samog sebe. Sustinski dio tog kvaliteta se materijalizuje u (NE)LJUDSKOM TRAGU. On treba da bude ispunjen ljudskim traganjem za smislom zivota I njegovim pravim vrijednostima. Od toga. to je privilegija bogova. reci da je upravo covjekova moralna snaga (plemenitost I moralna hrabrost) u tome da zivi I onda kada se cini da su svi razlozi za zivot unisteni. Na kraju ovog dijela teksta navescemo jos rijeci jedne nenaslovljene irske pjesme. covjek je “osudjen” na nadu. Imaj vremena za citanje. I sam mora stalno usavrsavati. to je sve!” Mada u “princip nade” spada I iscekivanje da ce nesto sto dolazi spolja dati smisao covjekovom zivotu. Ali. “teba biti spreman. Uprkos svemu.

O MORALNIM (ANTI)UZORIMA 70 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

naravno. a to znaci svojim ponasanjem I svojim odnosom prema sebi. nekada I bez ikakvog intelektualnog opusa. Svoje zivote su istinski zrtvovali za “nesto vise” (B. kulturnih. Mada su u ljudskoj populaciji. jer njihova djela “kao duhovne osobe” zive i danas. Medju pomenute bi se mogle ubrojiti I one licnosti koje su. oni su se. da postoje mnoge istorijske licnosti oko kojih postoje razlicite nesaglasnosti u vezi sa njihovim znacajem I uticajem. I razlicite percepcije jedne te iste licnosti I njenog intelektualnog I moralnog digniteta u razlicitim vremenima. politickih. zapravo. Svojom pamecu. kao I licnost autora. bilo da su osudjeni od drugih ili su. etnickih. odnosno permanentno pokazivati I dokazivati. kako svojim stvaralastvom I svojim djelom. Tako ih je smrt. istovremeno. Rijec je o licnostima koji su svoju moralnost potvrdjivale “ziveci” za druge. ucinila besmrtnim. svakako. Neke od tih licnosti su svjesno dali I zivot u odbrani vlastitih uvjerenja. to je saglasnost oko intelektualnog I moralnog znacaja ovih licnosti veca I obrnuto. od strane razlicitih socijalnih. mogla da predstavlja uzor za druge. Oni su smrtni dio sebe poklonili svom vremenu.* SOKRAT: “Bolje nepravdu trpiti. Opste je poznato. uistinu zivjeli “za gornju polovinu tela”. uopste nije lako definisati kriterije po kojima bi jedna licnost u intelektualnom. I pored recenog. 71 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I u nacelu I u svakom pojedinacnom slucaju. Cineci besprimjerna dobra djela . Postoje . istovremeno. Odgovor na ovo pitanje. a pogotovo u moralnom smislu. I to. moralnom hrabroscu I odgovornoscu. doprinosi I upotpunjavaju smisla zivota drugih ljudi. plemenitoscu. Zivjeti u skladu sa etickim nacelima i u tome pronalaziti i pronaci smisao vlastitog zivota. I prema prirodi. ostavljale I ostavile izuzetan moralni trag iza sebe. Oni su. do Oto Vajningera). Sto je duze vrijeme u pitanju. Kada se k tome jos doda I cinjenica da kod. razlicita valorizacija djela I licnosti u jednom vremenu. skopcan je sa vecim ili manjim dilemama. kao sto je pisao Milos Djuric. Zato se I kaze da su svi pravi zivoti lijepi I teski. koji su tokom svog zivota (a dijelom I poslije toga) uistinu napravili moralni podvig. prije svega. covjek u svakodevnom zivotu istovremeno iskazuje I najvisi smisao vlastitog zivota. Na tom “moralnom kontinuumu” su. zatim. cije je djelo izdrzalo provjeru vremena. nego je nanositi!” * * * * * Svoju moralnost I moralnu dosljednost covjek doista moze I mora pokazati I dokazati. Ili. Rijec je o ljudima. vjerskih I drugih drustvenih grupa. sami sebi presudili (od Sokrata. ipak nisu ni tako rijetki oni koji su svoje zivote “trosili” i “potrosili” gotovo iskljucivo brinuci za druge. na primjer. konkretnom manifestacijom vrlina u svakodnevnom zivotu. odnosno licnosti koje su. uspjele da “otrpe vlastito djelo”. ostavilo trajne pozitivne posljedice u vremenu I prostoru. odnosno za opste dobro covjeka I njegovoga svijeta. malobrojni. ne malog broja. pak.Hamvas). ali u skladu sa snagom svoga djela I svoje licnosti. prema drugom I drugima. preko Djordana Bruna. tako I svojim zivotom. tako borili I protiv zla u svijetu. Sa tog stanovista nesporne su licnosti. na razlicite nacine. a besmrtni – preko svojih intelektualnih i moralnih djela – vjecnosti. moguce je. oni cije je djelo I stvaralastvo uopste (u najrazlicitijim formama). pak.

koji mogu da osmisljavaju puteve covjecanstva i da hrabro”guraju” naprijed. bez dvoumljenja. Rijec je. barem najuzvisenijih u moralnom ili amoralnom pogledu. teologiju I praksu. koji su. Jedni su to bili za krace vremensko razdoblje. ne samo iskreno zeljeli uciniti nesto dobro za druge I za ljudski rod. treci dobrotom prema drugima. u najpunijem smislu te rijeci. Tome. na zalost. ona koja se odnose na “cudjenje” od kuda toliko zla. lijepom rijecju. zelimo u najkracem. o cemu je upravo bilo govora. jer je kvalitet inace uvijek u manjini. nisu davani pouzaniji I trajniji odgovori. prije svega. Jedni su bili I ostali uzor u nekoj od formi ljudskog stvaralastva. a pogotovo u cjelokupnoj istoriji ljudskog roda. o cemu ce biti govora kasnije. Da se u jednoj licnosti susretnu najvisi moralni ikreativni kvaliteti. Pa ipak. Svjesni smo. Oni se obracaju drugom svojim snaznim licnim primjerom. nezavisno da li su to cinili filozofski I naucno smireno ili umjetnicki sa strascu. bilo zbog toga sto je tesko definisati jasne kriterijume za njihovu moralnu atribuciju. cini nam se da bi govor o LJUDSKOM TRAGU bio uveliko osiromasen bez ove personifikacije. Ovdje ce. za koje se. barem do sada. Bitno je das u visoko vrednovali ljudsku slobodu I sirili njene prostore (sebi I drugima). slicno se moze reci I za moralne antiuzore. o moralno snaznim licnostima. to jeste da je covjek moralno bice ili nije uopste ljudsko bice. Iako su u istoriji ljudskog roda zivjele I stvarale brojne licnosti. pa I kada je o ljudima rijec. rizika koji sobom nosi maker I ovakav skroman pokusaj – bilo zbog toga sto ne mozemo pomenuti ni one najznacajnije (a pogotovo ne sve). o altruistima. u pravilu. moze se govoriti o (bez)brojnim znanim I neznanim ljudima.znamenitih licnosti nalazimo manje ili vece protivrjecnosti u njihovom ucenju i/ili ponasanju. filozofiju. cak. koji su se na razlicite nacine borili za “svoju istinu”. kao ilustraciju. radeci ono sto su najbolje umjeli I ziveci u skladu sa najisim etickim nacelima. svakako. razocarenje u zivot. medjutim. licnosti u kojima su se sretno susreli I 72 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . cije je djelo i/ili ciji zivot je uistinu predstaljao I predstavlja moralni uzor. I personalno ukazati na tek neke od onih cije je ime (u svijetu i/ili kod nas) bilo I jeste sinonim za jednu ili drugu vrstu moralne inspiracije. Pri tome je od manje vaznosti ili. u ukupnoj ljudskoj popuaciji. onda se vidi da pomenute teskoce I nisu slucajne. nebitno da li su sa svojim radom I nacinom zivota sirili vjeru I nadu ili. drugi u beskompromisnom moralnom stavu. Na zalost. ne rijetko. od kuda toliko pristalica zlocinaca u pojedinim razdobljima ljudske istorije? Upravo. To je nametalo teska pitanja pred nauku. ipak. vec su u tome najcesce nalazili istinsku radost I srecu. mudrom mislju i dobrim djelom. naravno. Rijec je o ljudima koji su vjerovali da moral. cak. cinili neznatnu manjinu. za cjelokupnu istoriju ljudske kulture. a drugi za siri I najsiri krug ljudi. dakle. Ni to. ostvarivali veci uticaj od svojih moralnih pandana. U periodima najvecih istorijskih I moralnih izazova pogotovo. sasvim je izvjesno da su ovakvi ljudi. Oni govore kada se ne smije cutati i cute kada nemaju sta novo da kazu. legitimise ljudsko bice. na koja. U pitanju su. sa izuzetkom najnovijeg ratnog perioda kod nas. pri tome. moze tvrditi da su ostavile dubok misaoni I moralni trag kroz prostor I vrijeme. od kuda toliki zlocinci. treba dodati I neminovna saznajna I iskustvena ogranicenja u ovom pogledu I samog autora ovog teksta. biti rijeci o licnostima iz najrazlicitijih podrucja ljudskog duha I stvaralastva uopste. Pa. kao takvo. pak. nije cudno. dakle. a drugi za duze ili. Kljucna su. najcesce uz velike zrtve. kojih je oduvijek bilo vise nego uzora I koji su. u ovom dijelu teksta. Jedni su bili I ostali uzor za uzi. uistinu predstavlja “boziji dar”. autenticne licnosti.

u ovom pogledu. jednim od najvecih evropskih filozofa dvadesetog vijeka. psiholoska stabilnost I. vec I potonjim vjekovima. Problem je. visoka samosvijest. bez obzira da li je rijec o filozofima. takodje. Aktivno je ucestvovao u Spanskom gradjanskom ratu na strain Republike. Ili. ne samo vremenu u kojem su zivjele. pak. medjutim. kreativnost. zaduzili covjecanstvo. istovremeno. a time I veliki uticaj. o praskovima koji ce podsticati blagost I dobrotu. ni u misljenju. slobodarski duh. dobrota. Sta vise. sa Karlom Smitom. Mnogo su brojniji oni koji su ostavili dubok trag. odnosno u pogledu moralno protivrjecne licnosti. mozda bi mogla da posluzi I poznata Aristotelova izreka o Platonu I istini. ali ne I na moralnom planu. U izvjsnom smislu. koje se nisu ogrijesile o moralne principe. jer su bili uvjereni d aim je savjest cista. bilo kao “vodici duha”. Kao moralna paradigma. u tome sto su ovakve licnosti. A nisu rijetki ni oni koji su ostavili zavidan. Naravno. posebno dosljedni I hrabri u apokalipticnim vremenima. Eticke norme su nastojali ispunjavati I onda kada su racionalni razlozi ukazivali da se zlo ne moze iskorijeniti ili. to je bio slucaj i sa Djerdjom Lukacem. Odani istini. katkada. umjetnosti. Od fasista je bio osudjen I na smrt. Zato I jesu njihov zivot I djelo (nekad vise djelo. svakako. u odnosu na Staljina. istinoljubivost. pravdoljubivost. publicistike. medjutim. i mnogo teze. ni u djelanju. Bio je veoma dinamican minister culture Francuske I dugogodisnji bliski saradnik De Gola. I najzesce neosnovane optuzbe I moralne klevete su primali smireno. bio sa Martinom Hajdegerom. Takav je slucaj. Napisao je mnostvo djela iz oblasti knjizevnosti. toliko i svojom moralnom dosljednoscu. sto je bilo daleko od istine. drzavnicima. moralni antiuzori. to jeste I u stvaralastvu I u svakodnevnom zivotu. nekad vise zivot) bili I ostali izvor mudrosti I moralnosti. sto je. velikim madjarskim filozofom. ideji slobode. medjutim. pricu da je zavrsio studije orijentalistike I da je 73 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kultura. ali mi je veca prijateljica Istina. pa I milenijumima. vjerskim liderima. zasluzuju da budu intelektualni. te o farmaceutskim preparatima za odricanje u korist drugih. pa I izuzetan trag u stvaralastvu. koji se prema nacistima slicno ponio. koju je. Oni su se I u najtezim situacijama cvrsto drzali svojih moralnih nacela. moralni I zivotni uzori drugim ljudima I oni to uistinu I jesu. Veliki francuski biolog I humanista Zan Rostan je cak (naivno) razmisljao o pilulama za odanost I pozrtvovanost prema drugima. sasvim sigurno. neko konkretno zlo u dogledno vrijeme pobijediti. koja glasi:”Prijatelj mi je Platon. u tom pogledu. naucnicima. narocito. niti kajati za vlastiti izbor moralnih principa. I Andre Malro je zanimljiv u ovom pogledu. U tom smislu su bili I moralni idealisti. sretno izbjegao. pravde I dobra. iako oni. jer su dijelom svoga bica potpali pod uticajem duha zlog vremena (umjesto da mu daju svoj pecat). Ali ti rijetki. On je. bio svestran I veoma talentovan stvaralac. uporno prikrivao svoje porijeklo Tvrdio je da je sin uglednog bankara I dame ‘iz visokog drustva”. koliko svojom misaonom originalnoscu. Sirio je. u prvom planu su licnosti koje su istinski LJUDSKI TRAG ostavili I na intelektualnom I na moralnom planu.” (“Amicuss Plato sed magic amica Veritas!”) Zato nije ni cudno das u ovakve licnosti utisnule pecat. umjetnicima. oni se nisu dali pokolebati. kao sto je poznato. Malro je. veliki talenat. neki od njih su bili ili bi mogli biti. o sebi nisu mislili tako. primjera radi. kao I u antifasistickom pokretu tokom Drugog svjetskog rata. bilo kao osobe od osvjedocenog moralnog integriteta. u koje su cvrsto vjerovali. dakle. odnosno koje su intelektualno superiorne I moralno osjetljive I medju najvecima uistinu rijetke. koji je podrzavao naciste.harmonicno prozeli siroko znanje. licno postenje I moralna hrabrost. Oni su.

primjera radi. Bili su (i danasnji su. tesko da bi uopste pronasli “moralno bezgresne”. nije imao polozenu ni maturu. zbog cega je bio I sudski gonjen. trpeci sve bez srdzbe I smatrajuci sebe sicusnim. neiskrenosti I kukavicluka. Musolini. naravno. licemjerja. nisu potrebne jeftine socijalne i psiholoske kompenzacije iz vana. pa i svjesno biranu marginalnost. U ovu vrstu kompleksa spada I tzv. opet. naravno. nije “zdrav”. na zalost. koji je video svoj lik u vodi I beznadezno se zaljubio u njega!) Zamjena ponosa tastinom je. cak. svoju nesigurnost.neznalicama. Pa. odnosno oni koji su moralno jaki i koji su intimno ubijedjeni u univerzalnu vrijednost etickih principa. proizvodi manje stetne posljedice. zato. prosto. jer njima nikada nije dovoljno pohvala I poniznog klanjanja drugih ljudi. a svoje djelovanje uskladjeno sa savjescu. u svoj mesijanski poziv. naravno. dakako. koji su sobom beskrajno zadovoljni I kada za to imaju najmanje razloga. na primjer. Tu su I oni koji pate od zelje za jeftinim publicitetom. uvijek izrazavaju sumnju I nezadovoljstvo vlastitim djelom. Hitler je. moralnih antiuzora istorija je. To monasi u svakodnevnom zivotu ispoljavaju dosljedno. Naravno. takodje. Ne mogu biti. prepuna. odnosno koji onemogucava ispravan moralni stav. Staljin…). istovremeno. Sa nekog iole strozijeg kriterija. Napoleonov kompleks (“visak vlasti zbog manjka santimetara”). medjutim. odnosno koji i svojim “djelom” i svojim zivotom predstavljaju sinonime zla. kao I oni koji olako hvale. vjerovatno. onda pogotovo. gdje ovakvi “lijece” svoje komplekse “zeljom za vladanjem” nad ljudima I “voljom za moci”. Uz sve ovo. takvi) ubijedjeni u svoju posebnu istorijsku ulogu. Inace. i u trenutku samoubistva vjerovao da je u pravu I da je ucinio dobro djelo! Na suprot kompleksu superiornosti. koji se “lijeci” naglasenom 74 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sebi mogu da dopuste i dopustaju samo oni koji su sigurni u sebe. stetna. koji. za razliku od onih drugih. vecina ljudi su manje ili vise tasti. da bi eventualno povratili izgubljeno samopouzdanje I samopostovanje. skromnost. Ako su u pitanju javne licnosti. Mogli bi ih uslovno podijeliti na “djelimicne” i “totalne” moralne antiuzore. Na suprot tome. Nisu. poslusnosti. Koliko to ljudi. ni svi antiuzori jednaki. A diktatori su. Sumnju. sto je veliki grijeh. Ali. vjerovatno. a jos lakse osudjuju I presudjuju. na primjer. A. Prvu grupu cine oni koji pate od nekog vida moralne insuficijencije. lijepom mladicu. ne I u politici. Prva grupa je masovna I kada je rijec o poznatim licnostima I kada je rijec o “obicnom” svijetu. Naravno. posebno ako je rijec o patoloskoj formi narcisoidnosti. svoju tastinu I sujetu. kao i kompleks govorne mane. kojim se mjeri “moralno cistunstvo”. iako. kod mnogih ljudi postoji kompleks inferiornosti. I ne samo istorija. izmedju vrijednosti i slave. moralni uzori oni koji su opsjednuti zeljom za moci bez granica. Hriscanska etika. odnosno gresnicima koji zive miloscu bozjom. Mnogi mislioci su pravili jasnu dinstinkciju izmedju ponosa i tastine. moralne pouke je moguce izvlaciti I iz ovih moralno protivrjecnih primjera I zivotnih sudbina. vec I svakodnevni zivot u ovom vremenu. koji time najcesce nastoje da kompenzuju svoje mane. bili I veliki narcissi (Hitler. Njima. bez izuzetka. a drugu oni koji u svakom pogledu predstavljaju moralne nakaze. suvisno je isticati da su oni sebe smatrali visokomoralnim licnostima. rade sa teznjom da to bude najbolje sto oni mogu dati. I najblize saradnike su birali. iako se znalo da. ne patio d narcisoidnosti? (Prisjetimo se anticke legende o Narcisu. prema sebi su najstrozije sudije! Sve sto rade. po kriterijima potpune poniznosti .doktorirao. on je u Indokini pljackao drevne sculpture. cak I iskazivanje pameti smatra za gordost.

Sokrat je kao sedamdesetogodisnjak. koju treba isticati. ovdje u najkracem. Kao sto je dobro poznato. Melet. evo gotovo dva i po milenijuma predstavlja sinonim covjekove moralne snage. jednog od osnivaca filozofije. koja kaze da “rijeci lete.) * * * SOKRAT: “Ako u Atini ne bude pekara. I to.da ga ucini “nesposobnim za uzivanja ovoga svijeta”. Anit i Likon su ga optuzili za kvarenje Atinske omladine I za nevjerovanje u bogove u koje je vjerovala drzava. 75 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koliko zbog plemenitih vrlina koje posjeduju. pri tom. nije bio u najboljim odnosima sa svojom suprugom Ksantipom) bio optuzen. Uprkos tome. jos rijec o uistinu intelektualno I moralno snaznim licnostima. 399. kako ih je interpretirao Platon u svom tekstu “Odbrana Sokratova”. na teskom zivotnom putu ocovjecenja. zbog cega. O njegovoj intelektualnoj I moralnoj snazi doznajemo preko Ksenofonovih I . a zapisi ostaju da uvijek svjedoce o nama”). jer je svoje ucenike na Agori poducavao besplatno. zato.potrebom za govornistvom (sjetimo se Demostena!). onda njihov uticaj ostaje kroz vreme – pa I vijekove I milenijume. koji su dovodili do nipodostavanja licnosti. isto tako i zbog njihovog uvjerljivog dokaza svakodnevne istrajnosti. godine stare ere ( po mnogim izvorima. u punom smislu te rijeci. koje drzi covjeka na ispitu tokom cijelog zivota. nije nista sam neposredno napisao. Ako ne bude ucitelja. znacajni I njihovo djelo I njihov nacin zivota. kojima se rukovodio u svom zivotu. To posebno vazi za one cije je djelo potvrdilo vrijeme. putu koji se. (Prisjetimo se ovdje da je mudri Paskal. Ako ne bude obucara. uvazavati I postovati. vitla ga iz iskusenja u iskusenje. kao sto je vec receno.u “Molitvi za dobu upotrebu bolesti”. Gotovo je suvisno da ovdje dodajemo I koristoljublje I koriscenje razlicitih vidova privilegija. molio Boga . Vrijeme koje razrjesava sve sporove. upravo zbog univerzalnosti moralnih principa. neumitni sudija ljudskim djelima I nedjelima. ici cemo bosi. Sokratovih stavova o moralnosti i smislu ljudskog zivota. te neki drugi vidovi hendikepa. koji je bio njegov najznamenitiji ucenik. ni to ne mora da bude tako. kao sto je poznato. najmudriji covjek svoga doba. na primjer. od strane drzavnih tuzilaca za dva (ne)djela. U ovom kontekstu. oni visokomoralni predstavljaju jos vecu vrijednost. Platonovih tekstova. ali I medju najsiromasnijima. necemo imati hljeba. Podsjetimo se. za moralni uticaj istorijskih licnosti na savremenike I potonje generacije. Jedan od najuverljivijih dokaza za to je licnost antickog filozofa Sokrata. Ako je. on. necemo imati Atinjane!” * * * Iako su.narocito. jasno je da protokom vremena slabi ovaj drugi izvor. mora proci da bi se postalo covjekom. navodno. ako je taj zivot intelektualno osmisljen u odgovarajucem djelu od strane samih tih licnosti ili njihovih savremenika (u duhu one stare latinske izreke. sudara ga za zlom I nepravdom. posebno u djetinjstvu. pokazuje sve zablude I predrasude. pa I poslije njega. kao veoma rasiren oblik manje ili vece amoralnosti. koji. Medjutim. prosto.

76 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . necu prestati da se bavim ispitivanjem istine”. ima u vidu. nego bih I glavu dao. S tim u vezi. Sokrat je iskazao i nekoliko bitnih moralnih staova o zivotu. a nimalo “za slavu.Pred pet stotina I jednim sudijom. biti i u buducnosti!). od koje je ubrzo I umro! Onima koji su ga nagovarali na bjekstvo. ni ako bih imao po nekoliko puta glavom da platim”. vrlina se ne radja iz blaga. ponajvise mora paziti “na sramotu”. okruzen svojim rasplakanim ucenicima. govorio je da bi bjekstvo bilo krsenje zakona. zbog njihove trajne inspirativosti. izricit je Sokrat. ni iko drugi. zbog koje su mnogi stradali u proslosti. on kaze da oni najvaznije stvari najmanje cijene. I radi otklanjanja opasnosti ne smije da ucini ista nedostojno slobodna covjeka. ne samo svoju nevinost. ni u ratu – kaze Sokrat – ne smijem ni ja. zato. tristasezdeset sudija je prihvatilo Meletov prijedlog I Sokrat je bio osudjen na smrt. I dalje kaze: “Ja se ne bih ni u jednom slucaju povukao mimo pravde iz straha pred smrcu. te da bi svojim bjekstvom I krsenjem zakona sam sebe porekao I da ce on. (a ima indicija da je to prizeljkivala I vlast). Pa ipak. Sokrat je to odbio I. “ Zivot bez takvog ispitivanja nije vrijedan da se zivi”. sto nije dobro ciniti. po Sokratu. “Ni u sudu. Tako je pobijedila ljudska zavist prema Sokratovoj mudrosti i njegovoj moralnoj dosljednosti. Iako je imao priliku da izbjegne izvrsenje presude – mnogi su mu savjetovali da pobjegne iz Atine.kako bi po svaku cijenu izbjegao smrt”. (I mnogo stosta drugo). da pravednost I vrlina nalazu postovanje zakona. vec pokazao I svoju intelektualnu moralnu superiornost. (u skladu s kojima je i zivio). Kada se sve ovo. Sokrat je mirno prihvatio odluku sudija da “ide u smrt”. vec i tesko prasta u svojoj prevrtljivosti! Izlazuci svoju odbranu. dovijati se tome. a ne bih uzmicao”. za pamet I za istinu”. (Kriton. Rukovodeci se ovim I ovakvim nacelima. toliko vijekova kasnije. pri tom. pored izvanredne umnosti. Sokrat je uvjerljivo dokazivao I dokazao. kaze on. Po njemu. on energicno izjavljuje “pustili vi mene ispod sudjenja ili ne. sto masa (pa i atinska) ne samo nerado prihvata. kojom je Sokrat osporavao tvrdnje svojih tuzilaca I vjesto usmjeravao svoja pitanja tuziocima. smatraju zivim elementom svoje tradicije. kasnije je nazvan “sokratovska ironija”. Mnogi Grci i danas nose ime ovog davnasnjeg uzora mudrosti i moralnosti. ja necu nikako drugacije da radim. mirno ispio pehar sa otrovom kukute. Zivot sam. Kritikujuci Atinjane sto se I previse “staraju” kako da sto vise blaga nagomilaju. Takodje je govorio da je dobrovoljno prihvatio zakone Atine. cast. vec se iz vrline radja blago. na primjer). (a tako ce. posvetio “ispitivanju sebe I ostalih” I “dokle god bude daha u meni I dokle god budem snage imao. “kao I sva ostala dobra”. Ukazujuci na rasprostranjenost ljudske zavisti. onda nije ni malo slucajno sto ga I savremeni Grci. vjerovatno. na koje ovdje zelimo jos jednom ukazti. Taj nacin odbrane. vezano za ime Sokratovo. a nistavnije vise. zakone do kraja ispostovati. jer je “mnogo teze izbjeci nevaljalstvo nego smrt”. Sokrat kaze da se mora racunati “sa opasnostima zivota i smrti”. ali da se. godinu proglasili Sokratovom godinom. Covjek. U tom duhu su i 2001. da bi dobio zeljene odgovore.

s razlogom). kljucne eticke kategorije – sloboda. naime. kako ce kasnije. ujedno. Ono sustinsko u Kantovoj filozofiji je. a ocigledno da ce je imati I u buducnosti. kao neospornom intelektualnom i moralnom uzoru. na pitanje sta je covjek i. istovremeno. na pitanje sta. te ciljevi. okrivam svoju povezanost. prava beskrajnost moze zapazii. receno Fihteovim rijecima. On. isto kao i u licnosti drugoga. S druge strane. je covjek I covjekov zivot. Zato. nego da predstavlja samu ljudsku supstanciju. pravda su u neraskidivoj vezi sa temeljnim strukturama svijeta. drugi nikada ne smije biti intrumntalizovan. sloboda.* * * IMANUEL KANT: “Postupaj tako da covjecanstvo u svojoj licnosti. mojom licnoscu i istupa u jedan svijet. ne samo moralne filozofije. Kant je ujerljivo pokazao. covjeka poima kao integralni entitet unutar svega postojeceg. besumnje imaju snagu I danas. spoznaja (do koje je on prvi dosao) da se sva filozofska pitanja svode na jedno. kao covjek. imperativ i bezuslovan. uvijek koristis kao svrhu. ne samo slozenost etickog problema u teoriji. Drugacije kazano. svrhe I sredstva tog djelovanja. Transcendentna sloboda podrazumijeva samodeterminaciju ljudske volje moralnim zakonima . 77 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao sto je I u njegovim djelima vidljivo jedinstvo teorijske I prakticne filozofije. vec samo svrha. A to je. i s onim vidljivim svjetovima). ovdje mu se vracamo jos jednom. Upravo kroz moralni zakon sloboda se ispoljava kao sloboda ljudske volje. a nikada kao puko sredstvo. vec I to da eticka dimenzija covjekovog zivota nije tek jedna od brojnih dimenzija. nikada sredstvo. istina. nego kao opstu i neminovnu. a ne svijet covjeku. odnosno da covjek pripada svijetu. kao takvog. kao svojom najvisom svrhom. Moralni zakon u meni.” Moralni zakon je. uistinu bio i ucitelj i vaspitac i moralni oplemenjitelj ljudskog roda.” * * * Mada je o Imanuelu Kantu. vec bilo govora u prethodnom tekstu. kao utemeljivacu moderne etike. ali samo umom i s kojim (a time. ne samo kao slucajnu. kaze Kant “zapocinje mojim nevidljivim ja. Sinteticki oznaceni kao kategoricki imperativ – temeljni principi modernog evropskog filozofskog etosa – koje je ovaj filozof formulisao jos u drugoj polovini osamnaestog vijeka. (odnosno Fihteovim odredjenjem trostruke uloge mislioca). naravno. ali mu je kljucna pretpostavka . svakako. vec filozofije kao takve. On je. treba da cinim? U sredistu. odnosno bitak covjeka. sljedstveno tome. odnosno kljucni motivi I uporista njegovog moralnog djelovanja. u najtjesnjoj vezi sa metafizickim temeljima naseg postojanja. Sloboda omogucava covjeku da spozna granice te iste slobode. I sam nacin Kantovog zivota bio je u duhu tih nacela. kojim se. dakle. jos kompleksnije dokazivati Hegel. kao sto je to I u mottu naznaceno. po njemu. i to u vise navrata (nadam se.

vezana za njegov zivot. Rasel je uveo niz preciznih logickih formi. njegova teorijska preokupacija je bila logicka analiza. u daljinu. svaki dan odlazio u setnju u isto vrijeme. nepersonalnom I istinom oslobodjenom predrasuda. Kant je potvrdjivao i nacinom svoga zivota. Na Kembridzu je studirao matematiku I filozofiju. Na tome Kant zasniva I svoju koncepciju “vjecnog mira”.” Najdublja teznja Kantove moralne filozofije jeste bila uspostavljanje eticke zajednice covjecanstva na umnim temeljima. jer u protivnom filozof (i svaki drugi istrazivac) cini izdaju. I u svom svakodnevnom zivotu. u tom kontekstu. jedan od najblistavijih umova dvadesetog stoljeca. na samrti je porucio:”U daljinu. u vezi sa pretpostavkama ostvarivanja covjeka kao moralnog bica.Kant izricito kaze:”Postupaj tako kao da osnovni princip tvog postupka. u okviru koje se obezbjedjuje najvisi stepen slobode svakog pojedinca. naime. spada I engleski filozof Bertrand Rasel. egzaktnom. On je. opet. Los Andjelesu I drugdje. u cijem sredistu je traganje za istinom. ovaj filozof je iskazivao divljenje prema dvjema stvarima. uveo pojmove I sintagme. Njegova izvanredna samodisciplina. Za Rasela je borba za istinu kljucna. Cikagu. Svakako otidjimo dovoljno daleko!” Naravno. geografskom smislu? * * * BERTRAND RASEL: “Mi smo nemocni: to je garancija nase nezavisnosti!” * * * Medju nesporne moralne uzore. Pekingu. sto je. U svom monumentalnom djelu “Principi 78 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . putem tvoje namjere. On je. Idealno ostvarivanje uma moguce je samo tako sto ce etika djelovati kroz pravo I na taj nacin dovesti do saglasnosti drustvenog poretka sa prirodnom istorijom ljudskog roda. Kao gostujuci profesor predavao je na univerzitetima u Oksfordu. O njegovoj samodisciplini govori I jedan detalj iz svakodnevnog zivota. kao nov filozofski metod. mozda vrijedi da se pomene. svakako. za koju je moralno odgovoran. Jos jedna zanimljivost. kao I njegova izrazita dusevnost I urodjena skromnost. Kao sto je poznato. kao sto su “filozofska logika” I “logicki atomizam”. je dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost. Da je unutrasnja sloboda. te prava I morala. bili su nadaleko poznati. gdje je 1910. Bitno je. treba da bude opsti prirodni zakon”. sinonim za vlastitu odgovornost. Kao briljantan pisac. odnosno “radi tako da svaki tvoj postupak sluzi kao opsti moralni osnovni zakon. koje su ispunjavale njegovu dusu: prema “zvjezdanom nebu nad nama I moralnom zakonu u sebi”. zapravo. I njegovo shvatanje odnosa politike I morala. Iako za zivota nikada nije napustio svoj Kenigsberg. pri tome. Iza sebe je ostavio izuzetno filozofsko djelo. godine biran I za profesora. To je potvrdjivao ispoljavajuci raznovrsne moralne vrline. ostaje otvoreno pitanje da li je to mislio i u bukvalnom. njegovo postivanje I pozitivnog I prirodnog zakona. istorijski process nuzno vodi svjetskom gradjanskom poretku. tako da su sugradjani mogli po njemu da navijaju sopstvene casovnike. Prema Kantu. koji cini spoljasnji okvir istinskog ljudskog zivota. kojima su se adekvatnije mogli izraziti filozofski problemi. godine 1950.

on je gotovo sve matematicke stavove izveo iz logickih principa. godine. kao najugledniji pacifista svoga vremena. Neki ga zato I nazivaju poslednjim filozofom u klasicnom smislu te rijeci. Sud je trebao da “sudi” ratnim zlocinima vlada SAD. kao Medjunarodni sud pravde. Tako je 1916. upravo zato. sa sjedistem u Hagu. I. ratova I svih oblika degradacije I dehumanizacije covjeka I svijeta. Jedan od vidova njegovog protesta bio je I sjedenje na ulici I ometanje normalnog odvijanja saobracaja. koja je. Sud nije mogao od njih. On je bio i poslednji veliki filozof koji je nastojao svoja teorijska uvjerenja spojiti sa slobodoumnim. Njegovi clanovi nisu predstavljali ni vlade. Rasel je. pri osnivanju “Raselovog suda”. Sud djeluje I danas. Kao sto je u svojim filozofskim istrazivanjima manifestovao odvaznost I istrajnost u traganju za istinom. bio glas (samo)svjesne javnosti. vec je morao I u zatvor! A u zatvor ce ponovo dospjeti I kao osamdesetogodisnjak. zbog protesta protiv rata u Vijetnamu. kada je. ni partije. To je narocito ispoljavao u svom dosljednom pacifizmu. sto je grandiozan zadatak. na kojem je radio punih deset godina. koliko njegovu institucionalnu nemoc. ju je I platio. odbio da se odazove pozivu d aide u vojsku. prosto. kao radikalni pacifista I humanista. bila je u proslom vijeku gotovo bez premca. kao logicnu posljedicu. I zato je Rasel potencirao. godine. On je. I. opet. ne jednom. Iako eticka pitanja nisu bila u sredistu njegove filozofije. kojeg se poduhvatio Bertrand Rasel. bila primarna sa stanovista moralnih principa. Raselova prakticna angazovanost na principima humanizma I borbe protiv nasilja. Misao. primate nikakva naredjenja ili “porudzbe”. Rijec je o misliocu ogromne naucne I filozofske erudicije. za koje se borio. za koji je bio spreman platiti veliku cijenu I. Sve je to imalo za cilj da utemelji I poveze ljudsko znanje. niti od bilo koga drugog. Poenta ove misli je u tome da Sud nije sluzbena institucija I da on ne zamjenjuje nikakvu institucionalnu vlast. ne samo izgubio mjesto profesora na Kembridzu.matematike”. Novog Zelanda I Australije. nekoliko decenija bio na celu Pagvaskog pokreta za borbu protiv nuklearnog oruzja. istaknuta kao motto na pocetku ovog fragmenta. izrekao je Rasel u svom inauguralnom govoru 1967. naravno. On je ispitivao cinjenice “po dusi I savjesti” I u “potpunoj duhovnoj slobodi” svojih uglednih clanova. Juzne Koreje. hrabrim i dosljednim prakticnim angazovanjem. 79 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Rasel je isto tako I u svom drustvenom angazmanu iskazivao rijetko vidjenu upornost u borbi za moralne vrijednosti. toliko I njegovu nezavisnost. ciji je bio prvi predsjednik. ne slucajno. kao takvo. Pred kraj svog zivota je osnovao Sud za utvrdjivanje ratnih zlocina u Vijetnamu. naoruzavanja. zabrinute zbog zlocina.

ima ogromnu tezinu I vrijednost. das u sve rjedji! Upravo zbog takvih navodimo I slijedece Ajnstajnove rijeci:”Najvaznije ljudsko nastojanje je borba za moralnost u nasim akcijama.” Evo. dvije njegove odluke te vrste. vjerovatno dobio status drzavnog naucnika broj jedan u Trecem Rajhu. Ajnstajn je dosao do grandioznih otkrica. Najuvjerljivije su. Na istom mjestu (u istom djelu). samo po sebi. svakako. kada je razocaran (zlo)upotrebom svojih otkrica. autenticne nauke. kako svojim poimanjem moralnih nacela. To uzbudjenje stoji kraj kolevke autenticne umjetnosti. iako bi. to je vidljivo iz njegovog neumornog traganja za istinom u svom naucnom radu. kao sto je vec pomenuto. Onaj ko nije uznesen. kao visokomoralan covjek. u nekim svojim djelima. po nama. Medjutim. i Teorija polja. Kao naucnik-fizicar I filozof prirode. kao I u svom zivotu je pokazao I dokazao da je visokomoralna licnost. jos snaznije. da je podrzao Hitlera. kada je odlucno osudio nacizam I napustio Njmacku. povezana cak I sa strahom. O uzbudljivosti istrazivacke avanture. Sasvim je izvjesno das u takvi. zivih i pokojnih. onda je to. godine. da se divi pred cudom prirode – isto je sto I mrtvac. Prva. Samo moralnost u nasim akcijama moze dati ljepotu i dostojanstvo zivljenja. druga. bez obzira na svoje jevrejsko porijeklo. iz takvog uzbudjenja I zacudjenosti. A kada to u svom zivotu I potvrdjuje. I to. jedan od najumnijih ljudi I najvecih naucnika u istoriji nauke uopste. tako I njihovim zivotnim praktikovanjem. Ajnstajn kaze I ovo:”Po sto puta na dan podsjecam sam sebe na to da moj dusevni i moj radni zivot zavise od djelanja drugih ljudi.” (podvukao K.) Kada ovako nesto kaze vrhunski naucnik. S druge strane. besumnje. po mnogo cemu zasluzuje “status” moralnog uzora. sta vise. moralno osjetljivi I odgovorni vise nego rijetki I. on je utuljena svijeca. Ajnstajn je to demonstrirao u vise navrata. to je vidljivo I iz njegovih stavova o najraznovrsnijim zivotnim pitanjima. ko nije sposoban da odaje priznanje. Kvantna teorija. koje je posebno izlozio u svom djelu “Svijet kako ga ja vidim”(“Mein Weltbild”).M. lezi u osnovi religije. te je red da vracam u istoj mjeri u kojoj sam uzimao i u kojoj nastavljam da uzimam. Ajnstajn se nije teorijski bavio problemima morala. Nasa unutrasnja ravnoteza I cak nasa istinska egzistencija zavise od toga. kakva su Teorija relativiteta. A. Svijet je to I prepoznao kao vrhove saznanja I dodijelio mu Nobelovu nagradu 1921.* * * ALBERT AJNSTAJN: “Da sam znao cemu ce moja istrazivanja voditi. Ali. radije bih bio casovnicar!” * * * I Albert Ajnstajn. Osjecanje pravednosti. Ajnstajn kaze:”Najbajoslovnije uzbudjenje kakvo nam je podareno dozivljavamo pred licem nesaznatljivoga. odnosno kada su atomske bombe posijale masovnu smrt po japanskim gradovima 80 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zacudjenost pred tajnom. uz rijedak talenat I veliku istrajnost. drustvene odgovornosti veoma je razvijeno kod mene…” Gotovo da je suvisno pitati se koliko obicnih smrtnika osjeca “dug” prema drugim ljudima I kakvu odgovornost iskazuju u pogledu “vracanja duga” prema njima. onda to.

izjavio da je znao cemu ce njegova istrazivanja voditi. Ajnstajn je jos 1932. Oni su i prakticno manifestovali “etiku odgovornosti”. drzanje. Ovakav odnos prema smislu zivota. Naime. To ce izraziti I svojom pregnantnom 81 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .M. koje su ravnodusne prema drustvenim problemima I koje gledaju “na ratovanje. pa I svog vlastitog. vec das u I mudre. a pomalo I kajuci se. * * * MARTIN HAJDEGER: “Ovaj trojni element – odnos prema svijetu. Ali. za ovakve licnosti se moze reci da nisu samo razumne. bez obzira cime se profesionalno bavili. uzgred receno. Za njega je bivstvovanje osnovni problem filozofskog misljenja. Istina je nesakrivenost (aletheia). odnosno. njegov intelektualni doprinos evropskoj I svjetskoj filozofiji je toliki da se rijetko koji filozof u novijoj istoriji moze mjeriti s njim. odnosno o cjelini covjekova zivota I svijeta. samokriticki. da prepoznaju vrhovne vrijednosti zivota. Medjutim. da bi radije bio casovnicar. jer bi prihvatanje nagrade znacilo.Weber. Martina Hajdegera mozemo pojednostavljeno oznaciti kontroverznom licnoscu.” U tom kontekstu. H. priznavanje legitimiteta ovoga svijeta I njegovog prava da vrednuje. a razumjeti tako malo!”(podvukao K. mnogo govori I njegova slijedeca misao: “Ko bi mislio pocetkom vijeka da cemo kroz pedeset godina znati tako mnogo. vec je ono sto ga od sebe napravi. mogu imati. Izlazuci kritici dotadasnju teoriju opazanja I teoriju istine. besumnje. po kojoj spoznaji stvarnosti prethode opazanja.(M. godine govorio da postoje drustvene grupe. Zato. samo istinski veliki stvaraoci I moralno veoma odgovorni ljudi. naprosto kao na prilike da unaprijede svoje licne interese I da prosire svoj licni autoritet. I uzorom I antiuzorom. za razliku od bivstvovanja. koja nema fiksiranu prirodu. da ne odvajaju segment od cjeline. predstave I pojmovi. da nisu samo ucene. svakako. njegov stav I prakticni odnos prema nacional-socijalizmu u Njemackoj. proizvodnju oruzja I trgovinu oruzjem. istovremeno.) Pomenute Ajnstajnove misli neodoljivo podsjecaju na slicne misli koje ce nesto kasnije izgovoriti I Emil Sioran. odnosno da im je na umu dobrobit covjeka I zajednice.(Hirosima i Nagasaki). ne moze dam u sluzi na cast. Hajdeger dokazuje da mi otkrivamo ono sto bivstvuje bez posredovanja pojmova I sudova. pitajuci se – kada je bio na vrhuncu slave – ne bi li bilo bolje da je ostao cobanin u svom selu (Rasinar) u Rumuniji! On je. kako je govorio. vec I umne. Samo su oni u stanju da (samo)svjesno spoznaju I priznaju granice svoje I svake nauke. odbio da primi I Nobelovu nagradu I nagradu Francuske akademije nauka. da razmisljaju o etickoj dimenziji stvaralastva. prodor – u svom korjenitom jedinstvu usadjuje u naucnu egzistenciju odusevljenu jednostavnost i ostrinu konkretne egzistencije. konkretni individualni covjek je egzistencija.Jonas).” * * * Kao sto je naprijed receno. kojoj su se mnogi drugi tek retoricki priklanjali i tako nadisli okvire naucno-tehnickog uma.

rijec o neizbrisivoj moralnoj mrlji u zivotu ovog. On je. odnosno u “nihilizmu”. industrijsko drustvo. O tome su vodjene brojne polemike I izricani razliciti. godine. covjekovo otudjenje. A pad se sastoji u “zaboravu bivstvovanja”. masovna kultura. kao sto je ranije pomenuto. U tom kontekstu je govorio I o tome da je istorija zapadne filozofije istorija njenog pada. znatno manje tehnicke). nije sasvim jasno. na zalost. Hajdeger je postao clan Nacional-socijalisticke partije. Dolazak Hitlera na vlast zatekao je Hajdegera na mjestu rektora Berlinskog univerziteta. buduci da se izjasnio u prilog nove vlasti. tehnologija. (I. tako masovno izrazena kod vecine smrtnika . svi pripadnici Frankfurtskog kruga). pa I oprecni sudovi. nasuprot cinjenici da je najveci dio pripadnika humanisticke inteligencije. najvjerovatnije motivisan profesionalnom koriscu. Da li je bilo u pitanju njegovo odusevljenje “jednostavnoscu I ostrinom konkretne egzistencije”. pravio herbarijume. Decenijama je zivio sam u svojoj brvnari na Svarcvaldu. pristupio Nacional-socijalistickoj partiji I dobio Katedru za pravo na Berlinskom univerzitetu. pisao pjesme I rijetko koga primao u posjetu!) No. Maja 1933. tesko je izricito tvrditi. buducnost je primarna dimenzija vremena. Nastojao je da igra ulogu “krunskog pravnika” Hitlerovog rezima. Hajdegera smo u moralnom smislu svrstali I u svojevrsni antiuzor.koji su se slicno ponijeli u odnosu na nacizam. bio je I razlog da su Smitova djela bila gotovo zaboravljena sve donedavno. Na zalost. Hajdeger je I radikalno prevrednovao dotadasnje ocjene o filozofskim pravcima I pojedinim filozofima. Hajdeger se bavio I kritikom nekih fenomena savremenog drustva. Medjutim. o cemu je ranije pisao u svojim tekstovima I koju je mozda “prepoznao” u novoj ideologiji? Da li je ta ideologija bila odgovor na njegov rezolutan stav da je “cilj odnosa prema svijetu – samo egzistencija I nista drugo.sentencijom. a mnogi od njih platiti I golim zivotima takav svoj stav. u duhu vlastitih uvjerenja ili iz razloga puke tastine. Takav neoprostiv moralni gest. na kojem je I nadalje ostao. I to. inace. energicno osudio nacizam. (Ne treba iskljuciti ni njegov – moguci – osjecaj usamljenosti. Razlog tome je. pak. Da li je on to ucinio iskreno. svakako. U okviru svojih filozofskih preokupacija. kao sto su: dominacija. bilo je jos intelektualaca visokog ranga. Jedan od njih je I veliki njemacki teoreticar prava I politike Karl Smit. u njegovoj podrsci nacionalsocijalistickom pokretu I ideologiji Adolfa Hitlera. obicna sujeta.” Ili. 82 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kad I Hajdeger. Zaborav konacnosti ljudskog bivstvovanja – odbijanje da se prizna neizbjeznost sopstvene smrti – pokazuje neautenticnost odredjene egzistencije. Mnogi su morali da bjeze iz Njemacke (na primjer. nesporno je da je bez obzira na ove dileme. velikog mislioca. koja glasi:”Vise od stvarnosti stoji mogucnost!” U tom smislu.

Nista manje nije interesantan I. bilo I prirodno za licnost. Moje pretenzije su vece. tek nedavno otkriven I u samoj Madjarskoj. Medju poslednjim je I rijetko vrijedno djelo “Antologija humana”. jer je smatrao da je “sramno odlikovati ljude za ubijanje. Heraklita. toliko jos vise njegovo interesovanje za uistinu sustinske probleme covjekove egzistencije I uopste sudbonosna pitanja ljudskog roda. Jedina njegova knjiga. dvotomnu “Scientia sacra”). “Naime”. bila je “Nevidljivo zbivanje”. On je. Zaratustre. rodjen u Slovackoj (grad Presov). Mladost je proveo u Bratislavi. sasvim sigurno. u kojem je Hamvas pratio I pregnantno izlozio “pet hiljada godina ljudske mudrosti”. Neki kriticari su ga odmah nazvali “cudnim Madjarem” i svrstali ga u najuzi krug velikih mislilaca dvadesetog vijeka. zahvaljujuci neumornom prevodiocu Savi Babicu.” * * * Evo kratkog osvrta I na jos jednu izuzetno zanimljivu licnost. istovremeno. o madjarskom piscu I filozofu Beli Hamvasu. objavljena za zivota. Interesantno je da su Hamvasa podjednako privlacile tako razlicite teme. cak I vise nego u samoj Madjarskoj Za ovaj tekst je zanimljiv.”(podvukao K. kao sto su.M. uvijek davao odlucnu prednost ovom drugom. koju smo u prethodnom dijelu teksta u vise navrata pominjali. koji je. hladjenje jagoda ili obrada povrtnjaka. s jedne strane i autenticnog zivota u skladu sa svojim uvjerenjima i unutrasnjim porivima. moralno inspirativan njegov neobican. iako je zbog toga. I njegovo djelo i njegov osoben nacin zivota nose sobom izuzetne moralne vrijednosti i pouke. na primjer. I nasi citaoci su imali priliku da u najkracem vremenu upoznaju Hamvaseva glavna djela (sedmotomni roman “Karneval”. Na nasu srecu. moze se slobodno reci.” Hamvas je.* * * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtvovati za nesto vece. Dva puta je bio ranjavan. To je. “Novo leto”. cije je moralno geslo. najprakticnija pitanja svakodnevnog zivota. naravno. mnogo propatio. Odbio je da primi odlikovanje. naime. upravo.inace. kao novinar. kao prevodlac…Ili je. Zelim da budem normalan covjek. gdje Hamvas studira 83 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . a jednom je dozivio I nervni slom. s druge strane. kao prodavac na pijaci. kao bastovan. ali I veoma mukotrpan I castan zivot. I zato je ovdje postao gotovo kultni pisac.) Poslije Prvog svjetskog rata njegova porodica se seli u Budimpestu. koliko nekonvencionalan I pomalo paradoksalan nacin razmisljanja I pisanja. izmedju (moguceg) zivotnog konfora i sigurnosti i izvjesnosti karijere. Bude do mislilaca njegovog vremena) i. obrnuto! Zbog sirokog interesovanja I zelje da zadovolji svoju neutazivu radoznalost bio spreman na svaku vrstu novog iskustva I svaku vrstu zrtve. kao zemljoradnik. Rijec je. pogotovo. kao sto je rekonstrukcija najvecih misaonih sistema u istoriji (u luku od Lao Cea. kao bibliotekar. Da li je I to posljedica cinjenice da se izdrzavao I radeci kao fizicki radnik. doduse. glasilo: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. Upoznao je strahote Prvog svjetskog rata na ukrajinskom I italijanskom frontu. koje smo ranije vec pominjali.

. ali radi I razne druge poslove da bi se izdrzavao. Evo jos jedne zanimljive i pomalo ironicne misli Bele Hamvasa. korupcije I drobljenja izvornog ljudsko bivstva. koja razdvaja “zlatno doba”. kao i Suman i Contvari i Gogolj i Nice. On otkriva seststotu godinu prije nove ere. od potonje istorije. Prilikom opsade Budimpeste 1945. on ispisuje svoj ogroman opus. U medjuvremenu pise.” 84 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zato on I kaze (sto smo. apstrakcija I nadrealizam u Madjarskoj”. u kojem se. Hamvas potencira I znacaj svakodnevnice. Punoca svakodnevnice. magacioner. kao granicnu godinu. Njegova supruga je sacuvala rukopise I tek dvadesetak godina poslije Beline smrti pocece objavljivanje tih tekstova. kao sto su: “Tresnje brati”. U vezi s tim.godine) bio onemogucen da objavljuje svoje tekstove. cini ljudski zivot. prevodi I objavljuje. godinama mukotrpno pripremane. godine objavljuje knjigu “Revolucija u umjetnosti. “Filozofija vina”(molitvenik za ateiste). Ona cini ono stanje svijesti koje je otvoreno za spoznaju cjeline stvarnosti. kolektiva. Medju Evropejcima se ludi smatraju simpaticnijim. To stanje svijesti on oznacava kao “buducnost”. prirode I boga. Nekim slucajem je sacuvan samo tekst. niti da dobije dostojno zaposlenje.Od tada je. (1969. a jedna granata unistava njegov stan I u njemu sve rukopise. zbog cega I pise radove. u Jevandjelju). Govoreci o odnosu ludih i trezvenih. “Drvece”. Uprkos tome. zbog koje gubi mjesto bibliotekara I dospijeva na “crnu listu”.” A krajnji smisao posvecenosti zivotu jeste I spremnost na odricanje od zivota. U dubljem spoznavanju sebe i svijeta pokusavao je da sebi obezbijedi mir. I u toku Drugog svjetskog rata biva mobilisan I upucen na rusko ratiste. ranije vec pominjali) da je “lud onaj ko nije pripremljen za vjecni zivot. godine dezertira. Poslije rata pise I 1948. on kaze da je ljubav “izvorno normalno stanje postojanja” i da “nema individualnog spasenja”. U svojim djelima Hamvas pokusava da rekonstruise zapretena znanja starih civilizacija (“Bastina”). te fizicki radnik na hidroelektrani. vrijeme sklada pojedinca. po njemu. kao I mogucnost ostvarenja novog “zlatnog doba” zadrzalo se u velikim religijskim sistemima (na primjer. kako da se domognu novca iz tudjih dzepova ili korbaca iz tudjih ruku. takodje. koja ima i izvjesnu moralnu tezinu. “Krevet”. koju Hamvas vidi kao istoriju kvarenja. Tada je shvati i to da je “sloboda iznutra”. I u tom periodu se izdrzavao radeci kao bastovan. jer se trezvenima uvijek mota po glavi. Hamvas kaze:”Van Gog je bio lud. inace. kapitalne studije “Scientia sacra”. Sjecanje na izvornu cjelinu. cije objavljivanje nije docekao. “Pjesma ptica”. onda spoznaje I sopstveno mjesto u toj cjelini. koji nude integralnu sliku cjeline svijeta. pa sve do svoje smrti. spremnost da se u smrt zakoraci “otvorenih ociju”.njemacki I madjarski.

Kljucni kriterijumi. kroz decenije ili. Zalaganje za druge.U pitanju su i one licnosti. Naravno. isto tako. uvijek ce biti samo manjina. jer je cijena te dosljednosti izuzetno visoka I. vec kao moralni osjecaj duznosti. pomenucemo samo mali broj od onih najznamenitijih. samo o onima koji poodavno nisu medju zivima. koji su osmisljavali puteve covjecanstva I koji su bili dovoljno hrabri da na tom putu istraju. u skromnosti. jer ce o periodu poslije toga biti govora kasnije. I vijekove postoji manje ili vise nepodijeljeno misljenje. od sebe “pravili hram”. u cinjenju za druge. na dobro zajednica. U njihovom zivotnom stavu. nego kulturnih. mnogo veca nego drugdje. veoma tesko biti originalan u sferi stvaralastva (to polazi za rukom samo najtalentovanijima). estetskih ili politickih pogleda). ali samo do raspada Druge Jugoslavije. u samokritici. Iako je. oni I ne dozivljavaju kao zrtvu. pri tome. nikad dovrsen. na dobro covjecanstva. dosljedni moralni stavovi i. takvi su prava rijetkost! I. ako je uopste prisutno. iznad svega. na primjer. ali. u istoriji je ono najbolje davala manjina. u njihovom ponasanju I svakodnevnom zivotu “vrlina je trijumfovala nad bogatstvom”. cak. cini se da je na ovim prostorima. stalno izgradjivali sebe. inace. u novijoj istoriji. ispunjenim stalnim turbulencijama I “istorijskim lomovima”. Utoliko je znacaj I vrijednost takvih licnosti jos veci ili bi trebalo da bude jos veci. “Kvalitet je svagda u manjini”. u stvaralastvu. Kod nekih je k tome jos dodata i razvijena eticka misao. odnosno oni koji su “gurali naprijed”. kako to. A ako se I kada se u jednoj licnosti susretnu I jedno I drugo (I originalnost I moralnost.. vjerovatno. ali I velicanstven u svojoj zamisli I izvodjenju. Uvijek je mnogo vise obrazovanih. onda je to uistinu “dar boziji”. Razumljivo. nego onih visokomoralnih. kaze Djuro Susnjic. zasigurno. pa I vise od toga. teorijskih. naravno. kazano rijecnikom Malteskog viteskog reda. oko cijeg moralnog lika I stvaralackog djela (nezavisno od filozofskih. sto je. visokomoralan zivot. Svoju srecu su trazili u velikom radu.” * * * * * U ovom dijelu teksta bice rijeci o mogucim moralnim (anti)uzorima na ovom – juznoslavenskom – prostoru. Rijec je o licnostima kojima je licno dobro potpuno u drugom planu. kojeg treba cuvati I njegovati I na njega se ugledati. Za ovakve rijetke I uzorne licnosti niukom slucaju nije dovoljno samo dobro obrazovanje. u odricanju. Oni su. primjecuje kratko I jasno filozof Milan Kangrga u svom tekstu “Izvan povijesnog dogadjanja”. ciji uticaj ne prelazi granice ovih prostora. uz velike zrtve. gotovo pravilo. odnosno talenat I postenje). Ti rijetki su one licnosti koje gledaju na dobro drugih. pri tome. Rijec je. jos teze biti I ostati moralno dosljedan. kao na sopstveno dobro. su nam bili znacajnost intelektualnog djela.* IVO ANDRIC: “Zvezdanog neba I ljudskih lica nikad mi nije dovoljno da gledam. i obrazovanih i kulturnih. To je bila I. istovremeno. kao dublji smisao ljudske egzistencije. naravno. sem rijetkih izuzetaka. Uz ogroman doprinos u sferama duha 85 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

I neke opstepoznate stvari o njima. Uprkos svemu. medju kojima I neke od kontroverznih licnosti nase istorije I nase culture. autenticnost njihovih zivota I. nekada I mnogo veci od onih koji su predstavljali nesporne intelektualne I moralne gorostase. ostvarivale veliki uticaj na najsire narodne mase. Iako. je bio od ogromnog znacaja. u znaku prosvjetiteljstva I industrijske revolucije. sto su se u najtezim okolnostima ponijeli kao ljudi. I to. odnosno licnost koje su oko sebe sirile vedro raspolozenje ili. ne rijetko. Djuric I jos neki. kulturno. Naravno. Oni su bili izraz svojevrsnog diskontinuiteta u odnosu na tradicionalne strukture. ali u svakom slucaju ih. das u podsticali otvaranje ovdasnjih prostora I kultura prema drugima. moralna cvrstina I dosljednost. zasnovanog na razvoju nauke I kulture. zavisno od vrste I rigoroznosti kriterijuma. odnosno na svakovrsni dogmatizam i zatvorenost drustvenih zajednica na ovim prostorima. Navescemo. upravo time sto su bili moralno jaci od drugih. Njegos. u umjetnosti. vjerovatno. onda treba istaci I to das u oni mahom bili proevropski orjentisani ili. vecina njih je daleko od upravo ocrtane slike visokomoralnog covjeka. pak. Tom sintagmom on je precizno oznacio relativno brojan sloj obrazovanih ili relativno obrazovanih. kao sto su Andric. Neke od njih smo vec pominjali na prethodnim stranicama.kojima su se bavili. u teologiji. u duhu one latinske: neuki neka nauce. iznad svega. Zato u ovom tekstu pominjemo I neke od tih licnosti. Selimovic. To je tim znacajnije ako se znaju sve teskoce I prepreke na koje su nailazile njihove ideje. dosljedniji od dguih i. najcesce I njihovo postenje. Ali. temperament. moralno I duhovno toliko siromasan da bi se moglo reci da je zakrzljao. Vjerujemo da bi se lako moglo dokazati da je danas I u relativnom I u apsolutnom smislu ovakav “top intelektualca” mnogo rasireniji nego u Jovanovicevo vrijeme. zivot I svijet) njih nesporno povezuje potpuna posvecenost radu. bilo da se radilo o politickoj. koje bi se mogle oznaciti kao moralni (anti)uzori. vec ljudska bica sa vrlinama I Manamanjihov lik I njihovo djelo. pokusacemo. neovisno od toga da li su bili optimisti. (Jos je Ciceron primijetio das u umni uglavnom tuzni!) I moralno kontroverzne licnosti. nema previse. njihova skromnost I savjesnost. pesimisti. u duhu ovoga rada. Veljacic. u najmanju ruku. u politici I svim drugim djelatnostima. pogled na ljudsku prirodu. svakako. Doprinos ovih licnosti pospjesivanju procesa modernizacije. U nastavku cemo o nekima od njih jos ponesto dodati. treba sacuvati od zaborava. ima ih I. naravno. ali I pomenuti jos barem desetak nespornih ljudskih velicina iz nase novije istorije. ukratko izdiferencirati moralne vrijednosti njihovog dijela I njihovog zivota. svakako. ovdje je bilo. I kada je rijec o (visokim) intelektualcima. Rijec je o ljudima koji su i moralno obiljezili svoje vrijeme i veci ili manji dio istorije. Kis. taj broj moze biti veci ili manji. Kada je rijec o moralnim uzorima. mentalitet. koji je. ni oni nisu “andjeli”. pri tom. u nauci. naravno. Ali. istovremeno. bilo o 86 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . oni su jos vise drzali do toga da se ne ogrijese o kljucna moralna nacela. I neupitno priznati rezultati toga rada. kao I u javnom zivotu uopste. kakvih je I medju nasim uglednim licnostima bilo ponajvise. njihovo neumorno traganje za istinom. a uceni neka se podsjete (indocti discant et ament meminisse periti!). Iako medju ovim licnostima postoje razlike u mnogo cemu (podrucje stvaralastva. ce biti uzornih licnosti (u punom smislu te rijeci) u svim oblastima ljudskog stvaralastva – u filozofiji. Slobodan Jovanovic je pocetkom dvadesetog vijeka pisao o “obrazovanim primitivcima”. njihova iskrenost. Naravno. iskreniji od drugih. posebno. Cvijic. u knjizevnosti. ovdje su.

skole. Do ovakvog zakljucka se moze doci I uvidom u njegova glavna knjizevna djela – “Zivot I prikljucenija” I “Sovjeti zdravog razuma”. Sam po sebi je. kod njega. neka bude sto biti ne moze!” * * * * * Medju intelektualne. besumnje spadaju Dositej Obradovic. odnosno Sveti Sava. Ljudski trag koji je ostavljao u svom zivotu. iako su njeni rezultati u tom vremenu bili vise nego skromni. odnosno za ono sto sluzi dobru najsireg kruga ljudi. u potpuno drugacijim uslovima I po drugacijem intelektualnom obrascu. Ako se I danas. duhovno. tesko je uporediv sa bilo kim na ovim prostorima. bilo o drustvenoj I kulturnoj modernizaciji. kao o “nedostojnom.” Mnogo vijekova kasnije Dositej Obradovic ce obnoviti I nastaviti jedan segmet djelatnosti Svetog Save – na polju prosvjete I kulture – naravno. ne slucajno. Dositej je unekoliko bio olicenje I simbol nase nacionalne renesanse. Dositej je istrajno djelovao na prosvjecivanju sirokih narodnih slojeva I u borbi protiv neukosti. Neke od ovih licnosti su postali I znak prepoznavanja kulturnog I duhovnog ideniteta ovih prostora. onda nije cudno da je tako bilo prije vijek ili dva. Sama cinjenica da je zrtvovao vladarski presto.ekonomskoj. kao I svaki drugi visokomoralan I odgovoran covjek. sa podozrenjem I ksenofobijom dijelovi drustva odnose prema novinama. vec I svjetovni. za duhovni zivot i rad. svakovrsnog nazadnjastva I klerikalnog mracnjastva. crkvanu autokefalnost trazio na istoku (u Carigradu). Mada ovdje necemo ici tako daleko u istoriju. ispoljio I smisao za realnost u ostvarivanju svoje duhovne I svjetovne misije u datim okolnostima. (bio je najmladji sin osnivaca dinastije Stefana Nemanje). on sebe ne precjenjuje. Naprotiv! Jednom prilikom je o sebi cak govori. kao i trag koji je ostavio u svom djelu. a simbole drzavne nezavisnosti na Zapadu (u Rimu). ponajvise govori o jasnoj hijerarhiji vrijednosti. U daljoj proslosti sam vrh u tom pogledu je predstavljao Rastko Nemanjic. kao prvi srpski arhiepiskop I svestrani prosvjetitelj. a ne zvona I praporce. za Istok na Zapadu). pa je. On I danas predstavlja. Kao veliki pobornik slobodoumnih ideja doba evropskog prosvjetiteljstva. kulturne. U naglasenoj antiintelektualistickoj i antiindividualistickoj sredini. duhovne I moralne vertikale ovih prostora. Ali. To je. Bio je svjestan da je Srbija na razmedju (za Zapad na Istoku. Vuk Karadzic I Petar Petrovic Njegos. On je. ne bas rijetko. Takav je ostao do kraja zivota – dosljedan I istrajan u borbi za ono kulturno. naravno. moralno. * NJEGOS: “Neka bude borba neprestana. to je bilo i za ocekivati. odnosno moralni uzor. snazno izrazio u svom poznatom geslu “skole. lenjom I ludom monahu. ipak cemo ukratko skrenuti paznju na ono moralno najvrijednije I najtrajnije u Savinom zivotu I djelu. istovremeno. I kao knjizevnik I kao duhovnik. ne samo duhovni. univerzalno.” Kao Karadjordjev popecitelj 87 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . narocito. prihvacenoj u najranijoj mladosti. razumljiv ogroman doprinos ovih licnosti afirmaciji osobenosti ovdasnje kulture (kultura) u Evropi I svijetu.

kao sto je. Njegos je ostavio neizbrisiv trag. objavljeno poshumno u Becu. objavljenom 1818. Vukov Srpski rijecnik predstavlja pravu riznicu dragocjene gradje o narodnom zivotu. Jos znacajnije djelo u tom smislu jeste “Zivot I obicaji naroda srpskog”. kao najvazniju u licnom i kolektivnom zivotu. na primjer. knjazu Srbije. Neuporedivo veci doprinos knjizevnom I kulturnom preporodu u nas. odnosno “neprestane borbe” za njihovo ozivotvorenje. knjizevnu I naucnu vrijednost. kao I istorijske radove o obicajima Srba I Juznih Slovena. sto je standardizovao u svom Srpskom rijecniku. Nema sumnje da je najsire prosvjecivanje naroda moglo biti I da je. godine. on je bio i pobornik racionalnog utemeljenja moralnih nacela i njihovog materijalizovanja u svakodnevnom zivotu. vladika I vladar.(ministar) prosvjete. kad umrijet morate!” U istom duhu je I ona sentencija koja kaze:”Blago tome ko dovijeka zivi. Kao izrazito misaona priroda. Kao pjesnik. saznajnom. knjizevnik. licnost I djelo Petra Ptrovica Njegosa su od nemjerljivog znacaja. dao je Vuk Stefanovic Karadzic. zamijenivsi ga modernijom upravom I priblizivsi ga tako tadasnjem sistemu upravljanja u Evropi. barem djelimicno. 1876. imao se rasta I roditi!” Njegos je I plemensko upravljanje u Crnoj Gori bitno reformisao. godine u almanahu “Danica”. U strukturu uprave je. Bio je uvjeren da se u svakoj jedinici ponaosob odvija borba dobra i zla.godine. On direktno porucuje da I u najtezim situacijama treba biti covjek. U svom zivotu I svom djelu bio je okupiran vjecnom borbom dobra I zla. poslovice. U drugom dijelu ovog spisa. pa I u samom smrtnom casu: “Slavno mrite. narocito na polju reforme srpskog knjizevnog jezika. koja. kao institucije najvise drzavna vlasti. nije nista manje upecatljiv. drustvenom. koji ni danas. Vuk opisuje ustanove turske vlasti nad Srbima. pripovijesti. odnosno Boga i Sotone. koju smo naveli kao moto za ovaj fragment. Vuk nas je uveo u svijet knjizevnosti srednje Evrope. poput one o Milosu obrenovicu. istorijskom. sto je veoma pregnantno iskazano u njegovoj misli iz “Gorskog vijenca”. godine) I osnovao prvu osnovnu skolu u Crnoj Gori. takodje. istorijsku. uveo Senat I Gvardiju. u tom cilju. Dva kljucna Njegoseva djela (“Gorski vijenac” I “Luca mikrokozma”) su uistinu prepuna univerzalnih etickih vrijednosti. objavljenom 1827. radovima na njemackom jeziku I prisnim vezama sa najuglednijim piscima tog vremena. nije mnogo kasnila u odnosu na druge evropske narode. Njegos je obezbijedio I prvu stampariju na ovim prostorima (1834. Neke od tih dragocjenosti je obradio I u posebnim studijama. Prikupljao je I publikovao blago narodne knjizevnosti – pjesme. ali I u moralnom smislu. i 1852. naglasavajuci eticku komponentu. To je bio i izraz nasih teznji ka modernizaciji. bilo u toj funkciji. 88 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koju je svesrdno prihvatio. U duhu racionalisticke filozofije. Vuk je uveo cistu narodnu stokavstinu u srpsku knjizevnost I pojednostavio srpsku cirilicu na fonetskoj osnovi. vijek I po poslije njegove smrti. Njegova zitija znamenitih ljudi imaju. mislilac. Kodifikacijom srpskog jezika. barem kada je rijec o jeziku. Njegos je dao izvanredno sugestivnu I neizbrisivu sliku zivota ljudi svoga vremena. Dositej je napravio I pocetne korake na planu uvodjenja narodnog jezika u srpsku knjizevnost. U intelektualnom. spis “Geograficesko – statisticesko opisivanje Srbije”. svojom mnogostrukom kulturnoistorijskom djelatnoscu.

kao licni prijatelj tadasnjeg americkog predsjednika Vudroa Vilsona.* JOVAN CVIJIC: “Istina je iznad otadzbine!” * * * * * I u djelu I u nacinu zivota nasih znamenitih naucnika moguce je pronaci moralnu inspiraciju za ponasanje ljudi u svakodnevnom zivotu. on je zivio I umro gotovo u bijedi. Za zivot I skolovanje je zaradjivao baveci se najtezim poslovima. gdje je. Rijec je o covjeku potpuno posvecenom opstem dobru ljudskog roda! Nikad opsjednut voljom za moc. da je Tesla na samome sebi vrsio eksperimente sa strujnim udarima od vise hiljada volti. upecatljivo govori o visokomoralnoj licnosti. koja je bila potpuno predana radu i nauci. Iako je mogao biti medju najbogatijim ljudima svoga doba. ostao I danas. kao na primjer Edison. cak. svojim djelom I svojim zivotom u moralne uzore. Iako u naucnom pogledu manje znacajan od Tesle. odnosno sinhronog I asinhronog motora. Kao I Tesla I Pupin je veci dio svog zivota proveo u Americi. poznat I priznat sirom Planete. koje se upotrebljavaju u terapijske I druge svrhe. svakako. sam. To je. Patentirao je oko sedam stotina pronalazaka. Zato cemo se sada najkrace podsjetiti onog najznacajnijeg u zivotu I djelu samo nekolicine od njih: Nikole Tesle. po mnogo cemu. to cinili na kucicima. I zato je I u naucnom I u moralnom smislu bio I ostao uzor u punom smislu te rijeci. na drugim ljudima. Rijec je o izumima do kojih je dosao u Americi. Njegov doprinos nauci je najveci u oblasti telefonije I radio tehnike. I u moralnom smislu je zadivljujuca njegova potpuna posvecenost nauci. Mihaila Pupina I Jovana Cvijica. umnogome doprinio adekvatnijem definisanju 89 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Nikola Tesla je bio jedan od najvecih naucnika I najoriginalnijih pronalazaca svoga vremena. spada i Mihajlo Pupin. (Drugi su. Biran je za predsjednika Americkog drustva elektroinzenjera. bez imovine I bez materijalnih dobara. godine I u tom svojstvu veoma angazovan na organizaciji pomoci Srbiji u toku Prvog svjetskog rata. Sve to. u pravilu. Patentirao je 24 pronalaska. ali i postivanju etickih nacela i u misljenju I u djelanju.Zivio je I radio. te visokofrekventnih struja visokog napona. Ucestvovao je I na mirovnoj konferenciji u Parizu. Ne treba zaboraviti ni Teslin pionirski rad na raketama I satelitima. Predavao je matematicku fiziku na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. a posebno izumima koji su omogucili upotrebu naizmjenicne struje. U Americi je bio I pocasni konzul Kraljevine Srbije od 1911-1919. najcesce osudjenicima!) Svojim otkricima Tesla je I bukvalno prosvijetlio covjecanstvo! U moralnom smislu je bitno I to da je bio neopterecen licnom karijerom. Proslavio se izumima na polju elektrotehnike I radio-tehnike. U tom kontekstu nije beznacajan ni podatak. besumnje. od kojih je vise desetina dobilo siroku prakticnu primjenu. a to znaci – obzirom na njegov talenat – I posvecenost svog zivota za dobro covjecanstva. Kao sto je poznato. macicima ili. gdje je I umro. gdje je zivio od svojih dvadesetih godina do smrti.

Njegov naucni opus je impresivan I po obimu I po originalnosti. Njegovo djelo je uistinu prepuno izbrusenih. koje protokom vremena ni najmanje ne gube na znacaju. iako su dobro poznata njegova patriotska osjecanja. Svoju doktorsku disertaciju “Das phenomen Kras” odbranio je I objavio na njemackom jeziku u Becu. ali sa veoma “tijesnim” rezultatom. U cilju utvrdjivanja granice sa Austrijom. naseg najveceg geografa. Predsjednik Komisije za organizaciju tog referenduma bio je Jovan Cvijic. Za Jovana Cijica. Cvijiceva misao. posebno kada je rijec o njegovoj moralnoj dosljednosti. koje imaju univerzalnu vrijednost I u sadrzinskom I u vremenskom smislu. To se ponajvise odnosi na uticaj zivotne sredine na psihosocijalne osobine ljudi I etnickih grupa na ovom prostoru. nista manje znacajne. bilo je organizovano izjasnjavanje Slovenaca u Koruskoj. Milosa Djurica I Danila Kisa. Hrvata I Slovenaca. vec I licnost koja je u svemu I svagda dosljedno postivala moralne skrupule. Razumije se. svestrane. temeljit. uporan. posebno onih koji imaju trajniju moralnu vrijednost. njegovom svijetu I zivotu. moralne vrijednosti. geomorfologa I antropogeografa. ustvrditi da je bio. neki su predlagali Cvijicu da se to zanemari (“previdi”) I da se “nategnu” rezultati u prilog njihovog prikljucenja Kraljevini. predsjednik Srpske kraljevske akademije nauka. sistematican. skroman I samokritican. on je ucestvovao na Mirovnoj konferenciji u Parizu. siroke I duboke spoznaje o covjeku. Posto je ishod referenduma bio u prilog ostanka u okvirima Austrije. ovdje cemo se ukratko podsjetiti samo zivota I djela njih trojice – Ive Andrica. Naime. ne samo evropski cijenjen naucnik. Hrvata I Slovenaca. naime. u kojem je izlozio rezultate svojih istrazivanja geografskih I antropogeografskih karakteristika Balkanskog poluostrva. da u njihovom stvaralastvu I u njihovom svakodnevnom zivotu postoji mnostvo teorijskih I prakticnih moralnih pouka. kao veliki poznavalac obiljezja etnickih grupa na ovim prostorima. izjavivsi da je “istina iznad otadzbine”. kao I posljedice migracija na te osobine. Vec pomenutim. Cvijic je to energicno odbio. * DANILO KIS: “Ako ne mozes reci istinu –cuti!” * * * * * Iz citave plejade nasih uglednih knjizevnika.granica nove drzave – Kraljevine Srba. posebno prema Rumuniji I Italiji. misaono I moralno izuzetno vrijednih iskaza I poruka o (be)smislu ljudskog zivota. odnosno u postupku utvrdjivanja granica novoformirane Kraljevine Srba. mislilaca I humanista novijeg vremena. U prethodnom dijelu teksta u vise navrata smo pominjali razlicite misli naseg jedinog nobelovca I najveceg knjizevnika Ive Andrica. I u njegovom nacinu zivota je moguce ocitavati. rektor Beogradskog univerziteta. Bio je izrazito radan. ovdje cemo dodati jos nekolicinu tih “bisera” iz bogate “niske” njegove sadrzajne.Bio je profesor Velike skole. utemeljitelj I prvi predsjednik Srpskog geografskog drustva. Medjutim. bez dvoumljenja. 90 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . mozda najbolje govori o njegovoj moralnosti. moze se. Uvjereni smo. istaknuta kao moto ovog fragmenta. da to ni najmanje nije slucajno.

toliko. (“Ono sto moze biti I ne biti. casno I hrabro je izjavio:”Ja ne gudim u gudalo. sto je. vec I visoke moralne odgovornosti prema drugima. da bi ga ubrzo prosirio na opstecovjecanske motive. (posebno “Grobnica za Borisa davidovica” I “Enciklopedija mrtvih”). njegovim uvjerljivim I dosljednim moralnim ponasanjem u zivotu. narocito.” Tu je nalazio I uporiste za Spinozino geslo da je “covjek covjeku svetinja”. realisticno i minuciozno pronikao u orijentalnu filozofiju smisla (svakodnevnog) zivota i. Takvo svoje uvjerenje u potrebu “zivljenja” etike duznosti Milos Djuric je mozda najubjedljivije potvrdio. Iako je zivio veoma kratko I knjizevnik Danilo Kis je svojim izvanrednim djelom I svojim iskrenim I autenticnim zivotom uistinu ostavio upecatljiv intelektualni I moralni trag. Nije zato ni malo slucajno da je on bio u vise navrata kandidat za Nobelovu nagradu. Tu je zadivljujuce kompleksno. ne samo razvijene samosvijesti o vlastitim mogucnostima. U javnom zivotu je svjesno birao poziciju marginalca. godine. poput “Istorije helenske etike” I “istorije helenske knjizevnosti”. “Gospodjica”). Iako ga je to moglo kostati glave. kao I to das u djela Danila Kisa veoma citana I poslije njegove smrti. praznog hoda. 1961. Bio je ubijedjen i uvjerljivo je dokazao da helenska etika predstavlja “majdan neprolaznih zivotnih vrednosti i zivu moc. Djurica i to. koliko zbog njegovih teorijskih preokupacija etickim fenomenom. uvek se na kraju krajeva pokori onome sto mora biti!”) I nije slucajno da su ova djela od strane svjetske knjizevne kritike prepoznata kao vrhunska literarna ostvarenja. u njen fatalizam. gotovo da “prodju u ludo”! Sada cemo ukratko podsjetiti I na naseg filozofa I klasicnog filologa Milosa N. Istovremeno. znak. aludirajuci na kolegu profesora violine. teme I probleme (“Ex ponto”. Jednom je cak izjavio da svoju duznost u Jugoslaviji vidi u tome da cuti i da tako “bar za jedan glas umanji haos i dreku svih oko sebe”. U svojoj zreloj fazi posvetice se hronici Bosne. “Travnicka hronika”. To je. nekorisno izgubljenog vremena. za sebe tako govori. ali dostojanstveno. koji. sebe nikada nije precjenjivao. niti drustveni polozaj da istakne sebe kao pisca. helenske etike. Drzao se po strain od svakodnevnih dogadjanja I medijske halabuke. svakako. ja predajem etiku”. sistematicnosti I racionalnosti. kada je energicno odbio prijedlog da potpies izjavu lojalnosti okupatorskim vlastima u toku Drugog svjetskog rata. o cemu je ostavio I kapitalna djela. njenih vjera I naroda. povuceno. Kada covjek koji je stvorio takva djelo I koji je uistinu uzor temeljitosti. Preveo je I neka temeljna djela anticke filozofije I anticke knjizevnosti. pod turskom vlascu (“Na Drini cuprija”. koji je podlegao ovom moralnom iskusenju I potpisao izjavu. besumnje. pa i u najtezim zivotnim okolnostima. “Nemiri”). bilo u duhu njegove devize da “suvisna rec nikada ne bi trebalo da bude izgovorena!” Nikada nije zloupotrijebio svoj ugled. Ocigledno mu nije bilo lako nositi breme vlastite darovitosti. posebno. helenske culture I. moralno snazno i aktuelno. Ivo Andric je zivio veoma tiho. skromno.Svoje knjizevno interesovanje Andric je u pocetku ispoljavao u pisanju rodoljubivih stihova. I jos vise. Neuporedivo je vise davao nego dobivao. 91 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ne rijetko. sto je bilo I njegovo trajno zivotno opredjeljenje I u misljenju I u djelanju. Kao sto je poznato. Nije se povodio za drugima. koja su Ivu Andrica I kvalifikovala za Nobelovu nagradu za knjizevnost. sta bi onda drugi trebali da kazu za sebe I svoje zivote. Koliko vidovito. U “Znakovima pored puta” naci cemo I zestoke rijeci samokritike na racun sopstvene neracionalnosti u radu. Profesor Djuric je svoj zivot posvetio izucavanju helenske filozofije.

ali I ovakvog svijeta kakav je.u XX veku on je dosao na ideju Svetog Save i. a kada zivi. nacinom na koji je uredjen svijet. bilo zbog moralne nedosljednosti. odnosno da cuti.kao laik. (“Imaj o svemu svoje misljenje. I. ima utisak da uzalud traci svoje dane. geniju i heroju. znali su zadiviti. Ono omogucava da pomocu knjizevnih I umjetnikih sredstava iskazemo svoj stav prema zivotu I kljucnim zivotnim vrijednostima. pak. jedan hladan i nesiguran mehanizam. Svojim stavom ili. godine). ali I najsnaznije govori misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta. Za Danila Kisa je I samo pisanje. ako se covjek oslanja samo na jednu knjigu. vec i nastoji da ga zastupa u svakodnevnom zivotu. moze se odati postovanje sadasnjem nemackom Vodji. Zato su ove licnosti u istoriji ostale. politickim poretkom. Medju neeticka sredstva on ubraja I tastinu. kako kaze Kis u “Enciklopediji mrtvih” (u pripovijetci “Knjiga kraljeva I budala”) opasna. a njegovo oruzje sumnja. drzanjem u odredjenim zivotnim situacijama. bilo zbog svojih zabluda. uvideo da je nacionalizam bez vere anomalija. da je nezadovoljan samim sobom. Drugacije kazano. o odnosu zivota I literature kaze da vrijeme koje provodi u pisanju uvijek osjeca kao vrijeme izgubljeno u odnosu na zivot. prije svega. ali I neprijatno iznenaditi.” * * * I znamenite istorijske licnosti su. ne rijetko. Ovo drugo je. bilo o prakticnom zivotu. Jedna knjiga je. da vodi beskoristan i nistavan zivot. katkad. od kojih ni jedan nije pravi? * * * VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIC: “Ipak. I zato mu pisanje sluzi kao neka vrsta “nadoknade za zivot”. poduzeo u svom narodu onaj najvazniji posao. koji prilici jedino svetitelju. pa maker to bila I sveta knjiga. jer jedna knjiga ne sije sumnju! Pisanje je I vid “pobune” protiv sebe. ono sto se obicno zove zivotom. sta vise. ako ne moze reci istinu. sto i autor ovog teksta. Pisac treba biti otvoren. nije moguce. po njemu. kontroverzne. svojim pisanjem(!). koji nastoje da neetickim sredstvima dodju do izvjesne slave. Tu je rijec o jednom od desetak savjeta mladom piscu. bilo zbog svoje nesmotenosti. Kako izabrati – pita se Kis – izmedju dva zivota. Zato on u jednom interjuu ( 1986. Pri tom. on osudjuje one pisce (koji. moralni cin. evo. a njihovo djelo protivrjecno. naravno. koji je kao prost zanatlija i covjek iz naroda. odnosno da hijerarhija vrijednosti postoji. opasno je vlastita uvjerenja formirati samo na osnovu jedne knjige. 92 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . godine I u kojem “poducava” mladog kolegu da govori istinu. Kis I za sebe kaze da je “pobunjenik”. koje je Kis formulisao 1984. Nemoj o svemu reci svoje misljenje!”) Sa moralnog stanovista zavrjdjuje da se pomene I onaj savjet u kojem Kis izricito savjetuje mladom piscu da ne zastupa relativizam svih vrijednosti. bilo da je rijec o teorijskoj misli. svojim zivotom. To. znalo da djelimicno ili gotovo potpuno zasjeni sve njihove I dobre namjere I velika djela. nisu rijetki).O njegovom shvatanju znacaja morala I moralnosti u ljudskom zivotu mozda najjednostavnije. ne samo da u potpunosti prihvata. kao mogucu prepreku moralnom djelovanju.

takodje. Iako u mnogome drugacija priroda. najzasluznija licnost za nacionalno oslobodjenje srpskog naroda. zicki vladika Nikolaj Velimirovic. on je “visak” ove vrline toliko puta superiorno demonstrirao – od ucesca u austrijsko-turskom ratu (Kocina krajina) do svoje pogibije. pa i na njenu moralnu dimenziju. I to. godine Drzavni savjet ogranicio knezevu vlast. krasile su brojne vrline. Bio je I ostao symbol budjenja nacionalne svijesti Srba I pocetka njihove borbe za nacionalno oslobodjenje. u moralnom smislu je. I potencijalni moralni uzori I moguci moralni antiuori. toliko I nagovjestaj ulaska Srbije u epohu modernosti. Postoji. po nekim osobenostima svoje licnosti. bilo da je rijec o naucnoj valorizaciji njegove uloge u istoriji. pod sultanovom vrhovnom vlascu I ruskom zastitom. od kojih je. po nalogu Milosa Obrenovica. medjutim. nije mogla I ne moze sluziti kao moralna inspiracija. Bio je to. Na Zboru u Orasju ( 1804. Nesporno je. I tamnija strana Karadjordjeve licnosti. najizrazenija bila njegova neustrasivost I hrabrost. koja ni u kom slucaju. vodja Drugog srpskog ustanka i srpski knjaz u dva navrata. uistinu. porazeni (a Karadjordje morao da bjezi iz Srbije). vodju Prvog srpskog ustanka. kao sto je poznato. Odlukom Svetoandrejske skupstine 1858. i Milos Obrenovic. da Srbija udje u njgovu ujedinjenu Evropu. Kada je Ustavom iz 1838. uz uspjesnu borbu ustanika. pred naletom visestruko nadmocnije turske vojske. ali. sto je imalo uticaja i na ocjenu njegove istorijske uloge u cjelini. Medju takve kontroverzne licnosti. Na oslobodjenim teritorijama je organizovao prve upravne I sudske organe. Godine 1833. uz Karadjordja. je uistinu od neprocjenljivog istorijskog znacaja. da su njegova prijekost i rijetko vidjena naglost. ipak. Djordja Petrovica. U toku svoje vladavine i Milos nastoji modernizovati Srbiju. U toku svog. naime. U tom kontekstu je i malo poznata cinjenica da se Karadjordje obraca Napoleonu. godine) biran je za vrhovnog vodju Prvog srpskog ustanka. da je Milos Obrenovic. u odnosu na Karadjordja. i oduzimanje zivota svom ocu i svom bratu!) bacile veliku sjenku na njegovu licnost. godine je vracen na presto. Iako su ustanici. strogo gledano. svakako. protivrjecna licnost. otvarao prve skole. burnog zivota. je uspio da ostvari I granice Srbije iz Prvog srpskog ustanka. unapredjivao trgovinu I ucvrscivao centralnu vlast. za obnovu srpske drzave u novom dobu. poznatijeg kao Karadjordja. pa i povremena nepromisljenost u donosenju odluka (posledica toga je. Nesporno je.istovremeno. (Volnej) Na ovo je vrlo vjerovatno uticalo I ranije opredjeljivanje Rusije za zapadni model modernizacije. iskazano u borbi srpskog naroda za slobodu. on je uspio Srbiji osigurati autonomiju. ne bas dugog. Vjestom diplomatijom. kao I onih koje su omogucile prodor u Sandzak. sa ponudom. koliko diskontinuitet sa organizacijom turske drzave I orijentalne civilizacije. Milos se naredne godine odrekao prestola u korist sina Milana I napustio Srbiju. pored ostalog. vise su u pitanju crte njegovog temperamenta. poput one na Misaru ili one za oslobodjenje Beograda. u duhu 93 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ipak. U borbama sa Turima ubrzo je izvojevovao nekoliko znacajnih pobjeda. bilo o laickoj percepciji njegove licnosti u najsiroj javnosti. te istaknuti duhovnik Srpske pravoslavne crkve. na kraju. nego njegovog morala. i/ili svog djela spadaju I obnovitelji srpske drzavnosti u novom dobu – Djordje Petrovic (Karadjordje) I Milos Obrenovic. odnosno na njegovo zivotno djelo u cjelini. poslije visevjekovne turske vladavine. Karadjordjevo revolucionarno djelo. Istina.

vrijednosti zapadne civilizacije. To je bilo posebno vidljivo iz tadasnjih ustava Srbije I prvih institucija, koje su na tim osnovama formirane u javnoj upravi, u organizaciji vlasti, u skolstvu, zdravstvu, kulturi, nauci. Medjutim, Miloseva “vjesta diplomatija” je, na zalost, podrazumijevala I lukavo ubistvo Karadjordja (inace, njegovog kuma) I morbidno slanje njegove glave sultanu u Stambol. Bez obzira na motive (pa i, eventualne, dobitke za Srbiju) za ovaj cin, sa moralnog stanovista, se ne mogu naci nikakva opravdanja. To ne moze da relativizuje ni cinjenica da ovakva gnusna ubistva svojih najblizih nisu bila rijetkost ni na kraljevskim dvorovima srednjevjekovne Srbije. Ako se ovome zlocinu doda I, ne bas mnogo moralan, njegov privatni zivot, onda se za Milosa Obrenovica ne bi moglo tvrditi da ispunjava uslove za moralno uzornu licnost, bez obzira na njegove nesporne istorijske zasluge. I vladiku Nikolaja Velimirovica, odnosno njegovu licnost I djelo, obiljezavale su kardinalne protivrjecnosti I kontroverze, pa I u moralnom pogledu. Odlucili smo se da ovdje kazemo koju rijec o njemu, pored strukturalnih razloga, koje podrazumijeva ovaj I ovakav tekst, I zbog toga sto se danas ponovo podstice stvaranje kulta ovog vladike. On se ugradjuje u demokratske ideale danasnje Srbije. On se slavi kao simbol mudrosti I pravoslavne duhovnosti. Rokeri pisu muziku prema njegovim tekstovima. Nedavno mu je podignut I spomenik u nadnaravnoj velicini, kod manastira Soko, nadomak Ljubovije. U toj eparhiji – sabacko-valjevskoj – on slov kao “boziji ugodnik” I njemu se redovno sluzi crkvena sluzba. A poznato je da mehanizam izgradnje svakog kulta licnosti podrazumjeva nekriticku glorifikaciju licnosti I hiperbolisanje samo jedne njene dimenzije, a svjesno I potpuno zanemarivanje svih drugih njenih osobina I obiljezja. To je, razumije se, najcesce grubo falsifikovanje cinjenica, koje nema veze sa istinom. Kada je rijec o vladici Nikolaju, onda se, takodje, dijelom koristi ovaj mehanizam. Iz razlicitih motiva I razloga se potencira sirina njegovih filozofskih I teoloskih znanja, odnosno njegova (navodna) duboka misaonost. Mada bi se ovo moglo tesko dokazati, ako bi se primijenili strogi kriterijumi teorijske originalnosti (neki kriticari pominju cak I plagijate u djelu vladike), nesporno je da se u djelu vladike Nikolaja mogu naci znacajne misli iz razlicitih oblasti zivota i duhovnog stvaralastva. Ilustracije radi, pomenucemo tek nekoliko njegovih sentencija. Poredeci Istok I Zapad, na primjer, vladika kaze:”Covek na Zapadu od rada ne moze da razmislja, a na Istoku od razmisljanja da radi.” I, dalje:”Balkan se nalazi zemljopisno izmedju Istoka i Zapada, a idejno stoji iznad Istoka I Zapada.” Simpatije vladike su vise okrenute ka Istoku, obzirom da je Evropa “pogubna po Srbe”, da u njoj vlada “bela demonija” I da se zato “trulom zapadu” treba odupirati. U svojoj knjizi “Indijska pisma” kaze da je Indija nasa “rasna pramater” I da se njoj treba okretati. Vrijedna je, pa I za ovo vrijeme korisna njegova misao da “mi hriscani ne mozemo govoriti o nacionalnoj religiji ili nacionalnoj teologiji…nacionalna religija ne moze biti drugacija, nego bezboznicka.” Zalagao se I za teoduliju, kao nacin zivota I funkcionisanja drustva, sto podrazumijeva saglasje Crkve I Drzave u sluzenju Boga. Pominjemo jos I poucnu misao o znacaju iskustva u sazrijevanju covjeka I naroda. “Covjek I narod, koji ne prodju golgotski put, samo su kandidati za covjeka I narod”, izricit je vladika Nikolaj. Istovremeno se svjesno zaobilazi i prepusta zaboravu vladicin naglasen antisemitizam, dobrano prisutan u njegovom djelu, kao i njegovo velicanje Adolfa Hitlera. O tome nedvojbeno govori I misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta, a

94

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

koja je preuzeta iz publikacije “Nacionalizam Svetog Save”. Rijec je o publikaciji, koja, zapravo, predstavlja sadrzaj jednog predavanja vladike Nikolaja iz 1935. godine, a koju jet e iste godine objavilo Udruzenje srpskog pravoslavnog svestenstva Arhijepiskopije beogradsko-karlovacke. Zanimljivo je da se u kasnije objavljenim djelima (na primjer, u sabranim tekstovima pod nazivom “Pravoslavlje I politika”, objavljenim 1997. godine, kao I u onima prije toga) misao o Hitleru redovno izostavlja, iako stavovi o antisemitizmu ostaju. Da li mozda zbog toga sto je ironija sudbine I samog vladiku ucinila Hitlerovim suznjem, u koncentracionom logoru u Dahauu? Pitanje je, medjutim, da li se od Srpske pravoslavne crkve I moglo ocekivati osuda antisemitizma vladike Nikolaja, kada se i danas medju njenim molitvama nalazi i ona u kojoj se govori o jevrejskom bezumlju, o Jevrejima kao tudjincima i varalicama, o Jevrejima kao “sinovima tame”. (“Gde je jevrejsko bezumlje? Gde je neverje? Dokada tudjini? Dokada varalice? Gledate umrlog kako izlazi na glas. I ne verujete Hristu. Vaistinu ste sinovi tame, svi vi.”) Podsjecamo da je Katolicka crkva u medjuvremenu ukinula dijelove bogosluzenja u kojima se na uvredljiv nacin govori o jevrejskom narodu. Nije onda cudno, u ovom kontekstu, sto je patrijarh Pavle, pocetkom devedesetih proslog vijeka, odbijajuci prijedlog za kanonizaciju vladike Nikolaja, naveo cinjenicu da je vladika pusio I da ga to diskvalifikuje za moguceg sveca, ne pominjuci, pri tom, ni njegov antisemitizam, ni njegove pohvale Hitleru! (Sve to nije smetalo Srpsku pravoslavnu crkvu da, samo desetak godina kasnije, jednodusno proglasi vladiku Nikolaja Velimirovica za svetitelja i jos zesce podstakne sveopste i svakovrsno jacanje njegovog kulta!)

95

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

S

A

D

R

Z

A

J

III SVAKODNEVNI ZIVOT - MORAL - SMISAO……………..4 O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA………………..5 O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA………………………37 O MORALNIM (ANTI)UZORIMA…………………………..70

96

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

Banja Luka Za stampariju: Branislav Ivankovic Tiraz: 500 Stampanje zavrseno: marta 2003. godine 97 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .Krstan Malesevic LJUDSKI TRAG II Izdavac: Media centar “PRELOM” Banja Luka Za izdavaca: Miodrag Zivanovic Stampa: GRAFID.

MORALNA FILOZOFIJA MFN = 001184 Winisis-Biblio 98 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .Katalogizacija u publikaciji “Narodna I univerzitetska biblioteka Republike Srpske. Krstan Ljudski trag II: fragmenti – drugi dio trilogije/ krstan Malesevic – Banja Luka: “Prelom”. (Banja Luka: Grafid) – 251 str.1 MALESEVIC.CIP.022. 21 cm – (Mala knjiga) Tiraz: 500 ISBN 99938 – 648 – 5 – 4 ZIVANOVIC.O. Banja Luka 17. ZIVOT (filozofija). 2003. Miodrag 340 P..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful