P. 1
LJUDSKI TRAG II

LJUDSKI TRAG II

|Views: 284|Likes:
Published by Srdan Pejnovic

More info:

Published by: Srdan Pejnovic on Jun 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/01/2013

pdf

text

original

MALA KNJIGA

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II

MEDIA CENTAR

PRELOM
B A NJ A L U K A

1

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

M A L A K NJ I G A

Urednik: Miodrag Zivanovic

Recenzenti: Ivan Sijakovic Miodrag Zivanovic

2

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II
-

fragmenti–

DRUGI DIO TRILOGIJE

MEDIA CENTAR

PRELOM
BANJA LUKA

3

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

III SVAKODNEVNI ZIVOT MORAL SMISAO 4 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA 5 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

odnosno samu “svijetlu buducnost”. vec su najcesce iza sebe ostavljali zrtve. Sve one se mogu svesti na onu: kako (p)ostati covjek i kako ostvariti istinsko ljudsko bivstvo. sve sto se odnosi na dusu – snu I dimu. ljubavi i mrznje. da je ista sudbina za sve prethodne I sve buduce generacije. uprkos svemu. beskrajno raznovrstan i raznorodan.” U tom pogledu se u protekla dva milenijuma nije nista promijenilo. odnosno kako izbjeci nistavilo i besmisao? S druge strane. kljucnih odgovora. tesko i uticati u smislu njegove potpune racionalizacije. bolje reci. ne znaci da covjek na zivot uopste ne moze da utice I da fakticki ne utice. dakle. pisana prije nego sto ce postati poznati vojskovodja i rimski car. ovaj stav upucuje na to das mo jadni I konacni. otuda. neuhvatljiv i dramski tesko predvidljiv. pa je na njega. Zivot nuzno izmice takvim pokusajima “satjerivanja” bogate i protivrjecne konfiguracije u “prokrustovu postelju”. To su. Niko pouzdano ne moze do kraja da zna te zakone zivota I ljudske prirode da bi mogao iskljucivo racionalno upraljati zivotom. doduse. 6 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ipak ukazuje na to da je svaki covjek srz ljudskog roda i da ideja smisla ne zastarjeva. ali. Velike teme smisla ljudskog postojanja iste su u svim epohama i na svim meredijanima. To. Zivot je. da bi “konstruisao” samo “svijetlu stranu zivota”. u pravilu je iza sebe ostavljao najmracnije dionice. nade i strepnje istovremeno. prozet stalnom igrom suprotnih sila: dobra i zla. ideja traganja za smislom. Marko Aurelije to iskazuje u nastavku rijecima da je “…struktura citavog tijela trosna. uistinu. U pitanju je vjecno trazenje. dusa – nepostojana. Mracni su lavirinti i individualne i grupne ljudske psihe. Kao takav. cak i ono sto je u njemu i najvaznije. beznadje I pustos. ova misao Marka Aurelija. odnosno spremnosti da se podnese i podnesu zakoni prirode I zakoni zivota. To I jeste bio razlog stoicke trpeljivosti. grrijeha i nevinosti. Ili. pa i svakodnevni zivot. neke ideologije I pokreti pokusavali. Sustina tog zivota je vjeciti tok. u odnosu na pomodnu apsolutizaciju nauke I njene navodne svemoci u razumijevanju svih nepoznanica zivota I svijeta. u mnogo cemu nespoznatljiv. zivot nam uvijek iznova namece izvjesnu skepsu u odnosu na ideologiju scijentizma. i najcesce nenalazenje. Istorija nedvojbeno potvrdjuje da je zivot uopste. naravno. iskazana u njegovom filozofskom dneviku (“Samo sebi”) najsnazniji stav o sudbonosnom usudu covjekovog zivota. sva sto se odnosi na tijelo slicno je rijeci. slavanepouzdana. svjetlosti i tame. ne napusta covjeka i jedino on sam (ne)moze dati odgovor na esencijalna pitanja svog I zivota uopste. ali i carstvo neizvjesnosti.” * * * Mozda je ova lucidna misao znanog rimskog stoickog filozofa Marka Aurelija. ne samo da nisu usijevali. Mnogo toga u njemu je neizrecivo. sudbina-zagonetna. Zivot je. Ko je god u istoriji to pokusavao. (iako je rijec o pesimistickoj filozofiji). Naprotiv! Istorija nas uci da je zivot upravo popriste “borbe neprestane”. S jedne strane.MARKO AURELIJE: “Vrijeme ljudskog zivota je trenutak.

kao izvor moci. da li se oduprijeti pritisku ili se povinovati. ne moze se podrediti nikakvom autoritetu. To ne znaci da I oni nemaju svoje unutrasnje dileme. kao sredstvo vlasti. Na nivou svakodnevnice bitnija su neka druga mjerila. koliko su nauka i znanje zasnovano na njoj sluzili (posebno u dvadesetom veku). kao sredstvo sirenja mrznje. tuge. gdje je 1942. godine. naravno. tako jos I vise I jos cesce na cinjenje zla. casti i slave!”) izvjesno je da mnogi ljudi gotovo da nisu svjesni (be)smisla svog zivota. kako je to pisao Stefan Cvajg u svom oprostajnom pismu. racionalno I moralno. Ovdje je. umjetnicke i teoloske probleme neprimjereno i gotovo nekorisno. pa i prema onoj. prvenstveno mislimo na vrijednosti. kao sto su iskrenost i ljubav. Suvisno je govoriti da je takva (zlo)upotreba nauke bila cesto uperena i protiv ljudske slobode – i pojedinacne i opste. kod vecine to ostaje izvan sfere svijesti. ali i za puniji dozivljaj zivotnog smisla. odnosno vise “lutajuci”. a prolaznost izbjeci. Pri tome. izbjegao u Brazil. Sustinska diferencijacija ljudi je i moguca upravo po tome koliko su ljudi (ne)iskreni i koliko su sposobni da (ne)vole i da budu (ne)voljeni. Upravo cijena kojom su oni najmoralniji tokom istorije cesto placali tu vrstu slobode (katkada i sopstvenim zivotom – i prije i poslije Sokrata!) to najbolje potvrdjuje. poznato. nesigurnosi. to je besmrtnost!” * * * Iako je nesporno da svaki covjek ponaosob jedino (ne)moze obezbjediti sopstveni zivotni smisao. kako na cinjenje dobra. nasilja i razaranja.Naravno. u odredjenim (“povoljnim”) okolnostima ove frustracije znaju da “eksplodiraju” I da proizvedu ekstremne histericne emocije. naime. * * * LAO CE: “Umrijeti. komplekse. to ne znaci da je teorijsko osmisljavanje zivota nebitno za “otkrivanje smisla bica” I u svakodnevnom zivotu. Ali. knjizevne. (Euripid: “Svako bira svoj put propasti.) Sloboda. 7 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pogotovo ako je rijec o moralnoj dimenzije svaodnevnog zivota. rijec o dostojanstvu ljudske licnosti. onda je jasno da je i nauka (naravno. pa ni autoritetu nauke ili kvazi nauke. koje mogu biti usmjerene. zajedno sa suprugom. Dobro je. koja je sama po sebi neupitna vrijednost. pa i na nivou svakodnevnice. pred najezdom nacizma. Medjutim. frustracije. patnje. nade. pa i zlocina. A sloboda je “najvece i licno i blago sveta”. Ako se to desavalo mimo najvisih principa uma i ljudske moralnosti. (Podsjecamo da je Cvajg. posebno sloboda vlastite savjesti. izvan smislenije racionalizacije I mogucnosti da se to osecanje suvislo iskaze. koje su kljucne za moralni osnov ljudskog zivota. jednim svojim dijelom) bila u funkciji moralne degradacije ljudskog zivota. Slobodno i odgovorno raspolaganje svojom licnoscu i slobodno se opredjeljivati prema zivotnim dilemama. kao sredstvo eksploatacije i manipulacije. uistinu nema cijenu.Oni ga zive vise instinktivno I nagonski. izvrsio samoubistvo. Ali je primjena metoda nauke u odnosu na filozofske. nego smisleno. radosti.

vec da je vjerovatnije da se zivot moze. Kada su poznatu francusku spisateljicu Fransoaz Sagan (koja je. kada se sugerise cutanje. ona je iskreno odgovorila da ona nije napisala ni jedno ozbiljno djelo! A na pitanje zasto. realnog i idealnog. iskljucuju. On samo moze da se uijek iznova otriva. autoru ovoga teksta se ipak cini realnijim stav da se zivot ne moze istovremeno i zivjeti i razumjeti. ili. imamo zivot da ne bismo umrli od umjetnosti!) A oni koji misle da je zivot avantura i eksperiment. ideologija tesko mogu izdrzati “kritiku svakodnevnog zivota”. Iako je u istoriji moguce naci pojedinacne primjere za sve vrste kombinacija izmedju onoga “zivjeti zivot” I onoga “razumjeti zivot”. na pitanje novinara. stavova. 8 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Van Gog I jos poneki. da li sebe smatra velikim slikarem – sto je on van svake sumnje bio – odgovoro odrecno. naucne i umjetnicke koncepcije. da bi se uopste mogao vidjeti. Cjelina zivota je bogatija od svake logike. covjek tesko da moze da razlikuje sebe od njih. mirovanje. zivjeti i uglavnom nerazumjeti . zivot se tesko moze i razumski cjelovito zahvatiti. i u svakodnevnom zivotu ne postoji definitivno i univerzalno otkrivanje smisla. inace. Medjutim. Goja. pak. jer valja zivjeti! Zanimljivo je (u ovom kontekstu neuobicajene iskrenosti) da je I genijalni Pablo Pikaso u jednom intervjuu. prozimaju.Kada se tome doda da u mnogim kulturama postoji I ono sto direktno sputava (samo)osvjescivanje. manje ili vise intenzivo. pa onda i razumjeti taj okvir. koji se sudaraju. pa i ideju smisla u kontekstu Moderne. (Nice bi rekao. spoznaje. bez razuma I duha. Tavi “zive zivot” vodjeni samo neposrednim potrebama. a da ga ona nema. istovremeno. sadasnjeg i proslog. On izmice i najiscrpnijoj racionalnoj argumentaciji. odgovorila je da bi za to trebalo mnogo vremena. A jedna od najitnijih pretpostavki za to jested a se. odnosno slobodno ispoljavanje sopstvenih misli. a pogotovo da razumije siri kontekst. dozivljava ili ne. On obesnazuje velike ideje Moderne. ali i citaocu!) da li se zaista zivot moze zivjeti svom svojom punocom i raznovrsnoscu i. najcesce. onda takav (moguci ) epilog nije iznenadjujuci. jedno drugo iskljucuje? Naravno. barem povremeno. dogadjajima i brigama. pak. oni bjeze od slobode I olako pristaju da budu obican predmet u rukama nasilnika. a on slika tek da bi zabavljao ljude! Oba primjera su navedena samo zato da bi postavili pitanje (autor ovoga teksta sebi. teorija sistema. Velaskez. zivot i u relativnom smislu je moguce razumjeti samo ukoliko postoje ambicije I pretpostavke za tako nesto. podsvjesnog i nesvjesnog. odnosno instinktivno I nagonski. ponistavaju. Dok je “do grla” u svakodnevnim poslovima. Sustina zivota se najcesce ne moze ocitati na njegovom pojavnom nivou. Ogromni su slojevi svjesnog. dopunjavaju. individualnih I grupnih frustracija. ga dobro razumjeti – do granica do kojih je to uopste moguce – ili. (Kafka) Oni. U svakom slucaju. “izadje” iz vlastitog (zivotnog) okvira. Veliki su. Takvi ne mogu dugo da izrze u statusu slobodnog covjeka. pogotovo su manje skloni teoretiziranju o zivotu. koje su zastupale stav o “zagarantovanom smislu” u okviru odredjenih koncepcija. napisala preko cetrdeset knjiga) pitali sta misli o svom djelu. Cini se da filozofske. i ne postavljaju kljucnu moralnu dilemu da li se povinovati ili se oduprijeti I nastavljaju da duhovno i moralno sterilno “vegetiraju”. kazao je on tada. Cini nam se da je prosto nemoguce I jedno I drugo! Postmoderni preokret (utemeljen na ideji oslobadjanja individue – na slobodi izbora i slobodi ponasanja pojedinca) je upravo usmjeren na uvjerljivost svakodnevnog i obicog. tako ne zivjeti relativno ga razumjeti. stvarnog i utopijskog. povlacenje.

Dovoljno je biti iskren da bi se dosegla “moralna istina”!A to moze svako. Temeljna obiljezja vrhovnih moralnih vrijednosti (dobra i zla. kao sto je poznato. Permanentno samoposmatranje. nada beznadjem. Naravno. nacin je istrajne primjene tih univerzalnih moralnih mjerila. ljubavi i mrznje) i pored sve svoje slozenosti. Ali. u okviru kojih su ponisteni univerzalni moralni oslonci. ideologizovane i instrumentalizovane – da se zivot zamjeni smrcu. onda je istorija ndvosmisleno potvrdila (a potvrdjuje i sadasnjost) da onih koji lazu. Brojni su primjeri pozivanja (i ne samo pozivanja) u ime vjere – dakako. odnosno sebi uzurpiraju i veca prava. onda je ta moralna istina jos potpunija. Kada je. ljudsko od neljudskog. koji bi ljude obavezivali na covjecnost u njihovom ponasanju. I ne samo nihilizmu. na srecu. Vjerovatno je i zato jos Rene Dekart smatrao da treba stvarati neki drugi. jos tada bio uveliko uzdrman i u koji se vise tesko moze pouzdati. i u moralnoj sferi su logicne sumnje. odnosno “objektivno vazenje”) koja odvajaju dobro od zla. racionalni. pri tome. pa ni zivota kao takvog. pitanja. odnosno stalno preispitivaje sopstvenog zivota i njegovo “podvodjenje” pod odredjena eticka pravila i eticku dosljednost. Ni sva vremenska i socio-kulturna raznorodnost konkretnog manifestovanja ovih i srodnih vrijednosti u svakodnevnom zivotu ne moze da toliko relativizuje njihovo znacenje da ih se ne bi moglo prepoznavati i uvazavati Ako je sa gnoseoloskog stanovista cesto veoma tesko identifikovati istinu – pogotovo u nekom metafizickom smislu – sa etickog stanovista to ipak nije uvijek tako. koji to ne cine. iako je rijec o milenijumskim razdobljima. na primjer. vec i nekom sirem moralnom relativizmu. ostala su manje-vise ista kroz prostor i vrijeme i relative su lako prepoznatljiva. nezavisno od intelektualnih i drugih sposobnosti. imaju. sebicnosti i solidarnosti. Mnogi umnji ljudi. Na zalost. sta vise. Naime. ponizenja. misle da je kriza savremenog svijeta ponajvise posljedica dominacije moralnog relativizma i moralnog nihilizma. ubijaju i cine druga zla. pocinjena u ime boga i vjere. istine i lazi. Ako se. moralnom nihilizmu zbog toga ne bi trebalo biti mjesta. to je najcesce cinjeno prikrivenom retorikom i pozivanjem na “uzvisene” motive. Kao i onih. Ni opstanak ljudskog roda. bijedu. mrznju. da bi kategoricki imperativ mogao biti taj novi univerzalni moral. ima i medju vjernicima i nevjernicima. a ponajmanje moralni zivotni smisao. kradu. mislimo da ne znace. sve to uveliko ovisi i o (ne)zrelosti same licnosti. pravde i nepravde. Pri tom. u vremenu u kojem zivimo evidentna je izrazita moralna insuficijencija u svakom pogledu. po njemu. rijec o vjeri i vjerskim uvjerenjima. pak. smatrao. o stepenu njene individuacije i njenih vjerskih i drugih zivotnih uvjerenja. moral u zamjenu za hriscanski. dileme. Naravno. Zivimo u vremenu u kojem je sve moguce i sve dozvoljeno. bilo da je rijec o razumu ili o emocijama. Kant je. Tesko je i samo nabrojati velika zla i zlodjela. koji je. posebno ne onih kljucnih vrijednosti moralnog karaktera. 9 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .Da li onda ove teskoce u razumijevanju sustine zivota znace i odbacivanje mogucnosti postojanja univerzalnih vrijednosti? I pored svega recenog. jos i posjeduje moralna osjetljivost na laz. vise nije svetinja! Zato je nuzno moralno osmisljavanje svakodnevnog zivota. uz Kantovo uvjerenje (iz “Kritike moci sudjenja”) da postoje univerzalna mjerila (neka vrsta opste saglasnosi. Tesko bi bilo dokazati da je covjek – u etickom smislu – postao mnogo bolji od objave velikih monoteistickih religija. nista I nikome nije unaprijed zagarantovano. Oni koji imaju vecu moc. ljubav mrznjom. mir nasiljem.

po Delezu. oni su pretvarali ljude u puke izvrsioce. Uistinu su nepojamne dubine ljudske nade I covjek je.ipak. prema prirodi. saucesnike u mehanizmu smrti. Pa. na zalost. buduci da je snazna veza izmedju pojedinacnih sudbina i opstedrustvenih prilika. kako to. ka dosezanju zivotne mudrosti. Nice se moze i drugacije “citati” i razumjeti. kao mislioca “volje za moc”. ljude nikada nije napustala vjera. cini i Zil Delez u djelu “Nice i filozofija”. nego na igri sila ili moci u samom zivotu. Sloboda. kao zagovornika prevrednovanja svih vrijednosti. u zivotu – se moze naci (I treba traziti) smisaoni oslonac I opstanak. nada I ljubav. Sloboda i odgovornost. pa I vjera u ljudsku slobodu. uvecava moralnu supstancu ili barem pruza sansu za njeno uvecavanje Ona je uslov da nase pravo bivstvo (samo)potvrdimo u onome sto stvaramo I sto zivimo. ka istinskom LJUDSKOM TRAGU! * FRIDRIH NICE: “Mogu da izdrzim skoro sve. Bas u tom kontekstu Niceova misao. prema sopstvenim rijecima i djelima. kao mislioca koji je utemeljioucenje o “nadcovjeku”. prema drugom i drugima. odnosno represivnom masinerijom . kao izraza neogranicene sposobnosti izbora izmedju dobra I zla. da u svijetu ima vise patnje nego zadovoljstva. o “antihristu”. Samo u tom kontekstu je moguce da sloboda bude nuzan (mada ne i dovoljan) uslov dosezanja smisla zivota svakog covjeka. Svojom represijom. Sam zivot je. koji su ostavljali duboke otiske na svijest. kako je to pisala Hana Arent. o zapadnom nihilizmu. imalo pogubne posljedice. I u njemu samom – dakle.Bezkrupulozno krsenje moralnih normi u sferi politike bilo je. Tu je cesto bila na djelu. s toga . shvacena u sirem smislu. uz slobodu ide i odgovornost.shvacene u Paskalovom smislu. besumnje. jednom rijecju. Ovo je bilo najizrazenije u vrijeme totalitarnih rezima. Tu on uvjerljivo pokazuje da je upravo Nice u filozofiji uveo pojmove smisla i vrijednosti. puke zupcanike i ne rijetko. naravno. mrznju. On je uvijek iznova pokusavao siriti prostore licne I zajednicke slobode. da je svijet krparija. Medjutim. kao bazicna moralna vrednost – iz koje proisticu i mnoge druge. obuhvata odgovornost prema sebi. su nezaobilazne vrijednosti na putu ka uspostavljanju zivotnog sklada. od kada bivstvuje na ovoj Planeti. ima subverzivni karakter I u odnosu na moderno misljenje. nasilje. Odgovornost. 10 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . najvaznija vrijednost. za Nicea. Nice je ranije govorio da zlo vlada. vec vrlo cesto i po same fizicke zivote ljudi. Nicea se najcesce” vidjelo” kao “mracnog mislioca”. Naravno. pruzao otpor zlu. prema zivotu i svijetu. ne samo po moralni poredak. pojava zle volje za zivotom. savjest i moral ljudi. Njegovo ucenje o smislu se ne temelji na ucenju o bicu. Samo ako razumijem zasto!” * * * * * I ova misao Fridriha Nicea govori o osobenom Niceovom poimanju zivota. To je. cudna medjuzavisnost plitkoumnosti totalitarnih sistema i zla (“banalnost zla”). na primjer. jos cesce.

po ovom shvatanju. A “saznanje koje ne nalazi svoj odjek i svoju mjeru u licnom zivotu duha i duse. izvjesno je da ona ne mora i da najcesce nije u pozitivnoj korelaciji. davali su i daju razlicite odgovore. A ako je taj pojedinac jos k 11 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . paralelno sirila I siri . u do sada nevidjenim razmjerama. koja je u sustini protiv slobode I protiv svjesne odgovornosti. u izvornom znacenju tih pojava? Suvisno je isticati da bez tih vrijednosti covjek. Medjutim. Takvo saznanje. oni koji su se bavili ovim problemom i na teorijskom i na empirijskom planu. da li (ne)znanje utice na osjecaj (dozivljaj (ne)zadovoljstva. sa burnim razvojem nauke I prave “eksplozije” svakovrsnih znanja. Cini se da nauka. niti je moguc jednoznacan odgovor. tvrde da samo postavljanje takvih pitanja uvecava covjekove dileme I neizjesnosti. nacinom svoga zivota. kao takvi. odnosno neznanje odmoci? Konkretnije receno. a time I zivotne patnje I osjecanje nesrece. naime. na profesiju. ma ko I kakav on bio. Podrazumijeva se da je to traganje praceno hrabroscu. Zato se uijek iznova postavlja pitanje kuda to idemo – i kao pojedinci i kao pripadci ljudskog roda – kuda nas vodi savremena nauka. on I ne moze da osjeti potrebu traganja za zivotnim smislom. nesreca. instrumenata i svrhe zivota? Da li mozda najdublji zivotni ciljevi i krajnje zivotne svrhe. na mir i sl. najbolje govori cinjenica da se u doba Moderne. ne moze da se samopotvrdjuje i samorealizuje kao istinsko bice. Minimalna saglasnost medju njima je vezana za stav da je osjecanje srece vezano za ostvarivanje ciljeva koji su bitni za odredjenu licnost. nestaju u svijesti savremenog covjeka i svijeta? Da li je u danasnjem svijetu sve manje (ako ih uopste ima) pravih vrijednosti? Da li je savremeni svijet i svaki covjek ponaosob lisen moralnosti i smisla. I pored tolikih saznanja. a time i osjecaj zadovoljstva. ne moze doprinijeti “ozdravljenju svijeta”. prosto. jer je zivotni smisao. Sreca.A koliko tome znanje moze pomoci. materijalnom? Da li covjek u takvim okolnostima uopste moze biti slobodan u sustinskom smislu. tesko bi mogao da kaze da je uopste zivio! A da li traganje za zivotnim smislom garantuje covjekovu srecu? Naravno. odnosno cemu sluze ta silna naucna i tehnoloska dostignuca? Da li se nastavlja zamjena sredstava i cilja. prosto nemoguce pronaci. postoje i oni koji misle da je samo trazenje zivotnog smisla vise izvor covjekove nesrece nego srece. odnosno svojom svakodnevnom zivotnom praksom (“svako je kovac svoje srece”). odnosno protiv autenticnih formi ljudskog zivota uopste. po njima. na materijalna dobra. ponajmanje zavisi od samog pojedinca. O tome. ne moze doprinijeti u nutrasnjem prociscavanju covjeka i promjeni njegovog moralnog i duhovnog habitusa. (ne)srece I (be)smisla? Mada se ova veza. na ovo pitanje nije lako odgovoriti. povjerenjem u sebe i drugim vrlinama. vanjskom. Preciznije receno. kao takav. opet. najcesce odnose na porodicu. a koji se. ne moze do kraja negirati. a to onda znaci i autenticnog ljudskog zivljenja? Da li je covjek ovog vremena i suvise okrenut povrsnom . Pa ipak. Oni. odgovara svaki covjek za sebe. sta vise. Vecina istrazivaca je takodje saglasna da traganje za smislom zivota samo po sebi predstavlja izvor zadovoljstva I srece. kaze veliki holandski mislilac Johan Hajzinha. Ostvarujuci ove ciljeve ljudi jacaju vjeru u sebe. mozda. neovisno od stepena ostvarenja punoce zivota. zapravo. nije bitnije doprinijela rjesavanju kljucnih problema covjeka svijeta. naravno. odnosno da li moze biti samostalno i odgovorno bice. On je u tom slucaju mehanicki dio bezlicne mase. nasilje. Na njega. odnosno (eventualno i) srece. ljudska bijda. mrtvo je i bez vrijednosti”. A ko nije tragao za smislom zivota. raznovrsne nastranosti.

To shvatanje je . bolest. casnim ciljevima I cistom savjescu. siromastvo. Oni su srecu I zadovoljstvo smatrali najvisim dobrom. onda on pogotovo ne moze doseci srecu. Cak i ako nemaju srece (ili. Gabrijel Garsija Markes ce u jednoj prilici reci da je naucio “da citav svjet zeli da zivi na vrhu planine. ako je sujetan ili. Dzon Stjuart Mil je vjerovao da je “zadovoljstvo jedina pozeljna stvar. prema buducnosti. srecu je lakes naci. Za neke je sreca u zadovoljavanju elementarnih potreba. mozda vodi ka dozivljaju smisla I srece. ide vrlo malo ljudi. putem pentranja po liticama zivota. jednim dijelo moze pridodati ovom I ovakvom shvatanju srece.negoje zadrzati. ako ljudi to tako osjecaju) ovakvi ljudi drze do casti I zive u sladu sa moralnim nacelima. oholost. teoloski. na filozofski. da pobijedi sebe (svoju sujetu. jer. spokojstvo. pa I njegovim tamnim nalicjem (mrznja. sasvim sigurno uticalo I na sirenje neravde. umjetnicki ili kakav drugi nacin. Zato. Nisu malobrojni ni oni koji misle da su srecni ljudi sa slobodnim umom. kao vrhovnog dobra. kako kaze stara latinska izreka. jer su ljudi najsrecniji onda kada za njeno pravo znacenje I ne znaju (na primjer. zapravo. Cini se da je ovakvo (liberalno) shvatanje etike definitivo i pobijedilo u dobrom dijelu savremenog svijeta. Sreca. a da ne zna da je istinska sreca u nacinu savladavanja litica. ako je nesposoban za prijateljstvo I ljubav. Deo istrazivaca ljudsku srecu vezuje iskljucivo za kreativnost. lenjost. navodno. pa ako neki covjek bezuslovno ide za svojim zadovoljstvom nema nikakvog smisla govoriti mu da treba da cini nesto drugo”. To uvidjaju I sami liberalni mislioci. pa I nevjerovatno stanoviste o sreci poznatog knjizevnika Paula Koelja. prirodnoj teznji svih ljudi da budu srecni (vjeciti san o sreci. Po tom gledistu. kao autenticnu potvrdu vlastitog postojanja. nasilje. A u stvari oni nemaju (dovoljno) ljubavi . a nesrecu I bol najvisim zlom.tome takav da ni sam ne zna sta hoce. Medjutim. samoca…) Kreativno iskazati. sa svim njegovim protivrecnim svojstvima. neskromnost. kao 12 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . tezim putem. Postoji I glediste da je sreca genetski uslovljena. zatupnici ovog stanovista kazu da teziti da se bude srecan je isto tako besmisleno kao I teziti da se bude visok! Jos vise protivrjeci. zla I nesrece. covjek je rodjen srecan ili ne. pak. vodi preko razumijevanja prave prirode svijeta. da bi se dosegli smisa I sreca. U svakom slucaju. takodje. Naucio sam da covjek ima pravo da gleda drugog odozgo jedino kada treba da mu pomogne da se uspravi”. prema prirodi. uz korisno sirenje individualnih sloboda I prava. A put do srece. u ovom vidjenju. pak. ni snage. u doba djetinjstva). Za tako nesto vecina (misli da) nema ni volje. ni sposobosti. On izricito kaze: “Nisam nikada pokusao da budem srecan. bez spremnosti da covjek upozna sebe. koji se. niti bilo koju drugu vrstu duhovnog I moralnog dobra. naucni. Prisjetimo se ovdje I znanog stiha nase poetese Desanke Maksimovic (“Sreca je lepa dok se ceka!”). mrznju I druge mane) nije vjerovatan dublji I Trajan dozivljaj srece. Poznato je da su zastupnici takozvane utilitarne etike (poput Dzeremi Bentama) drzali da je najvisi cilj covjecanstva najveca sreca za najveci broj ljudi. maker I djelic tog I takvog svijeta. misle da realna ljudska sreca izmice prezentu. ispunjen mrznjom. humanosti I odgovornosti prema drugima. sazima I izrazava sve moguce suprotnosti izmedju imati (posjedovati) I biti (postojati). Sreca se iskazuje I kao plod umijeca zivljenja. jer je vise nego ocigledno slabljenje solidarnosti. posto mi to daje utisak da smo stigli do tacke gdje prestaje pokret I od tada nista se ne mijenja”. mit o sreci!) neoicno. Neki. moralnosti. bez “volje za smislom zivota” (Viktor Frankl).

iskrenosti. sa drugima. dobrote. sa prirodom? Da li je moguce obnoviti helenski ideal mjere u svemu.najuzvisenije vrline (Dante: ljubav prati trpeljivost I dobrota!) kao osjecanja koje sublimira gotovo sva druga osjecanja I gotovo sve covjekove najvise I najcistije mogucnosti. po njima. rijec je I o ljubavi za stvaralastvo I u cinu stvaralastva. o vrlini koja je “pounutarnjena” I koja.on. zahvaljujuci onima koji su do vrline drzali! U tome je. posebno u dvadesetom stoljecu. odnosno sklada I mudrosti u zivotu? Kako u svijetu koji je gotovo lisen smisla pronaci put ka sebi. odnosno za rad I u radu uopste. od nacela vrline poticu I velike misli I velika djela. pridavati znaaj vrlini? Da li zbog izvjesnosti covjekovog kraja (“Samo je smrt izvjesna!”) odbaciti samoodricanje I samozrtvovanje. besumnje. U nadilazenju neposrednih (materijalnih i tjelesnih) zadovoljstava se i nalazi prostor covjekovog moralnog. u razumijevanju i uvazavanju drugoga. mozda. duhovnog i smisaonog postojanja i razvoja. Da li je covjek ovog vremena spreman na to? * * * EUGEN FINK: “ Najmoralniji preuzimaju duhovnu odgovornost za smisao zivota svih ljudi. mrznjom. od vjere u lijepo I dobro. Rijec je. kulture. tek kao takva. moze (da li bitno) da utice na to kako ce zivjeti? Kada se izuzme ono sto nasljedjuje. produhove I oplemene covjeka I njegov zivot. religije. vrijedi ponovo pokusati I uvijek iznova pokusavati ocovjecavati covjeka I njegov svijet? Ali. poljeu kojem covjek moze da 13 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . umjetnosti u teznji da humanizuju. sta ako na tom putu covjek ostane sam ili. moze biti osnov za prevladavanje moralnog dremeza. moralne hrabrosti. zapravo. ispunjenom svakovrsnim nasiljem. ne moze da bira vrijeme u kojem ce zivjeti. zlom. bez obzira na (ne)prilike. a ne rijetko i svojim zivotom su upravo oni pokazali i dokazali da svijet pociva i da je do danas opstao upravo zahvaljujuci vrlini. neogranicenom teznjom za moci? Ili. najdublji smisao zivota i izvjesnost nade za ljudski rod – u brizi za drugoga.” * * * Iako covjek. svojim djelom. Razumije se. u afirmaciji nacela vrline u svakodnevnom zivotu. pogotovo kada to ne nailazi na razumjevanje vecine? Oni najmoralniji u istoriji ljudskog roda kazu da se to ni tada ne smije ciniti! Svojom rijecju. da covjeka ucine boljim . ka smislu zivljenja? Ili je ideja smisla za (post)moderni nacin zivota mozda “zastarjela”? Da li je silan napor (ili “napor”) nauke. To je. o vrlini koja nadilazi saznanje o dobru I zlu. No. upravo. odnosno osnov za moralno djelovanje I moralni razvoj. osjecajnosti. odnosno nacela zivota u harmoniji sa sobom. naravno. sve vise je razloga za pitanje moze li se u ovom I ovakvom svijetu I posebno u svakodnevnom zivotu uspostavljati I uspostaviti nacelo vrline? Da li covjek moze u sebi spojiti nacelo ljepote. Od ljubavi. stekne takav osjecaj? Ako ga nastojanje ka vrlini odvoji od druih? Da li se tada odreci vrline ili drugih ljudi? Da li zbog omedjenosti ljudskog zivota uopste. dozivio istorijski poraz. njemu I dalje ostaje manje ili vise znacajno polje slobode djelovanja I slobode izbora. barem. odnosno dovoljan prostor za “rad na sebi”.

onog racionalnog i iracionalnog. nebeskog i zemaljskog dobra i zla. to za nas rade sociolozi”. odosno da se ne nalazi vec “gotov u svijetu” (Lesek Kolakovski) I da nema konacnog smisla. koja ga. Covjek se tako ne pokazuje kao bice. Medjutim. Ta stalna zapitanost covjeka o smislu svog postojanja . predstavlja sustinu onog najvrijednijeg u istoriji ljudske misli I covjekove prakse – od staroegipatske. anticke. On. kao pojedinca I kao clana zajednce. svojih osjecanja. koje. koliko i slika neke galaksije. Apolona i Dionisa. na primjer. Naravno. Dakle. U okviru grcke filozofije. To protivrjecje ljudske prirode. tezi ili cezne za smislom. o svijetu. renesansne I prosvjetiteljske ere do najnovijeg doba. svoje savjesti. I sam A. iskazivano u paru bogova. u ovom pogledu? Da li on uopste zeli i hoce (odnosno. uz ogranicenja drustva i istorije. svjenog i podsvjesnog) i neke manifestacije zivota u ovom vremenu vise umnozavaju nego pojasnjavaju zagonetke covjeka i svijeta. sputava na tom putu samoosvjestavanja. hriscanske. neosvjestena “knjiga utisaka”. svojih postupaka. a dvojstvo izmedju vidljivog I nevidljivog. istice da “zadubljeni u svakodnevne poslove. Zivot tada i tako postaje i o(p)staje kao puka. da je putanja jednog ljudskog zivota isto toliko slozena. upravo kroz individualne zivote se mogu iskazivati I iskazuju esencijalna pitanja dramatike zivota kao takvog. kroz koju se iskazivala i suprotnost ljudske licnosti. da li osjeca potrebu) da daje smisao sopstvenom zivotu i svijetu oko sebe? I na ovo pitanje nije lako dati jednoznacan odgovor. stalnim preispitivanjem sebe. to je. judejske. Nema sumnje da time bitno osiromasujemo i nas zivot i zivot uopste.o(be)smisli svoj zivot. A sta se desava sa covjekom savremenog doba. i to i za filozofiju i za nauku i za iskustvo. 14 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . za covjeka (post)industrijske ere je karakteristicno ono na sto ukazuje Zigmund Bauman. manifestovalo se svom svojom silinom I u ljudskoj istoriji – u vidu najvisih dostignuca I istovremeno istinskih apokalipticnih poraza I padova. ako je tacno da zivotni smisao ne postoji sam po sebi. Jer. dam u nije lako pronaci “svoju duboku mjeru”. kao suprotnosti. Pored saznanja da sustina zivota manje ili vise izmice ljudskom poimanju i da covjekov zivot trajno prati egzistencijalna protivrjecnost (izmedju osjecanja i razuma. ako se zna . Na individualnom planu odgovore ili barem djelimicne odgovore mogu da daju i daju samo pojedinci. na ta pitanja veliki mislioci nikada nisu davali ni jednostavne ni jednosmjerne odgovore.Kami je upozoravao (u lirskom eseju “Pirovanje i Tipazi”. izmedju trenutnog I vjecnog ostaje neprevladano. kao I u “Pisma njemackom prijatelju”) da covjeku nije lako postati ono sto jeste. jos manje imamo mogucnosti da uporedimo svoje licno iskustvo sa sudbinom drugih ljudi. odnosno svaki covjek ponaosob. da uocimo drustveno u pojedinacnom ili opste u posebnom. Naime. pravde i nepravde. onda je izvjesno da ga jedno covjek moze zadobivati I “osvajati odozdo”. I mnogi drugi su upozoravali na covjekovu nesavrsenost. naime. kako to kaze Margerit Jursenar. individualnog i grupnog. kamijevski receno. o racionalnoj utemeljenosti sudbonosnih pitanja. I to samo “borbom neprestanom”. rijetko kada se zaustavljamo da razmislimo o znacenju onoga sto smo upravo prezivjeli. kao I konkretniji smisao ili besmisao zivota pojedinca. To nije cudno. I smisao zivotnog trenutka I cjeline zivota u trajanju. svojih odluka. Istina. istine i lazi. koju su mislioci davno spoznali. koja ga muce. o svrsi postojanja institucija koje covjek stvara. Zato njegova “ceznja za smislom” – I kada je covjek posjeduje I kada je svjestan nje – najcesce ostaje neostvarena ili barem neostvarena u potpunosti.

dominantan mentalni sklop. onda se upotpunjava slika covjekove zivotne drame u (ne)traganju za (be)smislom. kako ono sto je u njoj bilo dobro. sam nisam nista!” Ali. andjela i djavola.(Paskal) Otuda i skepsa u njegove autenticne (moralne) moci i posebno u njegovu etiku transcendentnog smisla. i ljubav i mrznja. a ne onakvim kakav je. te system vaspitanja i kvalitet obrazovanja. i punoca i praznina. zadobiva vrijednost samo ako neko drugo Ja priznaje njegovu vrijednost. inteligenciju) tip culture. kako pripadati grupi (grupama) – sto predstavlja i biolosku i kulturnu i socio-psiholosku neminovnost – a istovremeno ostati svoj? Jer. do Paskala. u covjeku samom. briga i strepnja”. Covjek se cesto prosto mora bezuslovno prilagodjavati. nasuprot misljenja solipsista da jedino postoji subjektivno ja. dakle. svakako treba dodati I specificnost individualnog iskustva. cak i bez prava na osobenost. Tome. karakter. na prsustvo boga i sotone. nista ne zivi bez svoje suprotnosti. grijeha i nevinosti u njemu. na empirijskom planu. zapravo. A tu dramu i u pojedinacnoj i u zajednickoj egzistenciji ispunjava i bol i radost. On. Paradoks je. ono sto bas nije htio biti? Pa i kada se covjeku cini da zivi vlastiti zivot. tako I ono sto je u njoj bilo lose. I to. jer covjeka uvijek “prati” njegova proslost. kako su to neki pisci mislili I misle? Doduse. Tek pomocu svoje suprotnosti sve nalazi svoj pravi smisao. ili kakav bi (jos) mogao biti. Da li je zaista moguce bilo kakvo jedinstvo ovih protivrecnih fenomena u ljudskoj prirodi. Da li to znaci da pojedinacni covjek za sebe ne posjeduje bit covjeka. odnosno domnantni socio-kulturni obrazac i. To je kljucni paradoks i vjerovatno neprevladiva antinomija u zivotu izmedju pojedinca i drustvene grupe.Zato ima osnova za pitanje da li je covjek uopste uopste ono sto mu se desava. Kamija i brojnih drugih) – ukazivali na protivrjecja u ljudskoj prirodi. po mnogima. na “provaliju” u covjekovom srcu. koje. Oblik i sadrzaj ovih relacija je uslovljen brojnim faktorima. na koje najcesce nema nikakvog uticaja. i ocaj i nada. a ne na sebe samog. (danas narocito) zivi po diktatu vidljivih i nevidljivih sila. Marka Aurelija. pa i potcinjavati da bi opstao. Ako se tome doda i nesporna cinjenica da je sama ljudska priroda “sklop suprotnih sila”. da li on u vrtlogu zivota cesto biva ono sto u svojoj sustini mozda I nije ili. Cini se da je u tom pogledu Karl Jaspers najradikalniji. Lao Cea. Naravno da se odnos pojedinca i grupe. kod konkretnih licnosti. on. vazi i za nase Ja. Sokrata. Covjek postaje onakvim (i tako se ponasa) kakvog ga ocekuju. trajno ugradjeni “nesigurnost. nego kao izraz vlastitog izbora. u njegovoj egzistenciji. pored hereditarne osnove (sto uveliko determinise temperament. od kojih su najbitniji. sa razlicitim osjecanjima 15 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . zatim socijalno poreklo i pozicija u soijalnoj hijerarhiji. naime. posredstvom nekog drugog. Ja trazi priznanje sebe samog. mentalitet. manifestuje na najrazlicitije nacine. cak. Kjerkegora. odnosno pojedinca i drugog covjeka. pripadati nekome znaci i dijeliti iste ili slicne vrijednosti – u nekim grupama i do kraja. izricito tvrdi: “…ja postojim samo kad sam s drugim. prizeljkuju i formiraju. Mislioci su od vajkada – i sa misticnog Istoka i sa racionalnog Zapada (od Zaratuastre. Tada se vlastiti zivot dozivljava mnogo vise kao rezultat okolnosti. kako kaze Hegel. U njemu su. s njim u vezi. To. Zar to onda ne vodi do toga da covjek na kraju lici na onoga kakvog ga hoce odredjena grupa. a da je objektivno svijet samo sadrzaj svijesti vlastitog ja? Upravo je tako – bit covjeka se i u moralnom i u smisaonom pogledu manifestuje samo u zajednici s drugim covjekom.

Kod vecine preovladava ona druga vrsta iskustva i osjecanja. Osjetiti protok zivota u njegovoj neprolaznosti. ozivljavaju. pa i neprestano namecu. sto mislimo. nenacelno. i u odnosu prema svojoj okolini. vec zivot kao cjelinu. pa i potpuno brisu. zapravo. da li ce covjek svoje vrijednosti staviti u sluzbu dobra ili zla? Drugacije kazano. odnosno u cemu vidi smisao zivota. onda vrlo vjerovatno nema ni nacela kojih bi se pridrzavao za njihovo ostvarivanje. ma koliko se pojedincu cinilo da sve prolazi s njim. znaci uvidjeti dublje znacenje I smisao zivotnih damara. direktno ili indirektno manifestuje u svom ponasanju. Jos je Heraklit govorio da je isto u nama. Covjek je tada neminovno ophrvan brojnim pitanjima. kao i ona koja ih cuvaju. pri tom. dilemama. Nije. Autenticno zivotno iskustvo temelji se na uvidu u jedinstvenost prividno suprotstavljenih pojava. on odredjuje I sredstva I nacin zivota da ga dosegne. u pitanju su protivrjecna osjecanja – i ona koja ih slabe. pri tome. Na tezini takvog iskustva zasniva se zivotno opstojanje I sposobnost trazenja izlaza. nacelnog. intelektualnog znanja i socijalnih uslova da bude dosljedan u postivanju tih principa? Sasvim je izvjesno da to moze da cini i da zaista cini tek manjina. Sa moralnog stanovista je. Ali. I obrnuto.koja idu uz jednu ili drugu vrstu iskustva. dozivljava. gotovo nagonsko i instinktivno ponasanje. teske.” * * * Upravo je svakodnevnica taj zivotni. Tako covjek manifestuje cjelinu svoje licnosti gotovo u svakom detalju svog ponasanja. Nasa dusevnost. kao takvog I. Bol I patnja. kao fragment. podsticu. * * * BELA HAMVAS: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. dakako. Naravno. posjedovati i postovati odredjene principe u svom svakodnevnom zivotu. znaci biti u saglasnosti sa samim sobom. koje covjek. zapravo. cini ljudski zivot. vidjeti vjecno u trenutku. kljucno pitanje. I ne samo zivot kao trenutak. brigama. Moje pretenzije su vece. smisao sopstvenog zivota. Svaki covjek ili gotovo svaki covjek u zivotu donosi najrazlicitije odluke. Da li i onim moralnog. se ogledaju u onome sto cinimo. neizvjesne i opasne. ugrozavaju. zivot kao trajanje. sto govorimo. beznacajno koja od ovih iskustava i ovih osjecanja dominiraju u odredjenoj licnosti. Koliko je ljudi u stanju da se tako ponasa?Koliko njih ima moralne snage. na koji “utiskuje” pecat svoje unutrasnjosti – i u odnosu prema sebi. smisaonog karaktera? Izgraditi. Uvidjeti das u takva stanja (I osjecanja) 16 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zelim da budem normalan covjek. Punoca svakodevnice. zivot kao vjecnost. poebno. pa i one osjetljive. uslov su za potonju zivotnu radost. pa i nasa moralnost. drustveni i vremenski prostor u kojem je eventualno moguce doseci tu pretenziju da se bude “normalan covjek”. on svjesno ili nesvjesno. Sve sto covjek nosi u sebi. Zavisno od tog cilja (ciljeva). koju bismo mogli oznaciti kao spontano. najbitnije je sta covjek pojedinac postavlja sebi kao glavni zivotni cilj. i u odnosu prema drugima. ukoliko nema (jasnih) prioriteta u svom zivotu.

ni siromasni. Zato se tek u ovakvim slucajevima moze ovoriti das u moralne norme (u smislu kategorickog imperativa) uistinu interiorizovane I da one predstavljaju glavni izvor dozivljaja zivotnog smisla. Oni nisu pronasli svoje (smisaone) ciljeve I. moralnim I duhovnim sposobnostima. ni interesa. ponasanje u skladu sa etickim nacelima je uistinu ono I onakvo ponasanje. a najcesce ni bilo kakav publicitet. Oni vide smisao zivota u tome da drugima smanjuju patnju. Ovdje je rijec o ljudima koji uistinu “rade ono sto ne moraju” I u tome je upravo njihova velicina. koje sebi covjek uopste moze da postavi. ispunjen rutinom I prazninom. nisu dosegli potrebu za ljudskim samopotvdjivanjem. rezultat diktata vlastite savjesti I unutrasnje moralne obaveze. Svakodnevni zivot najveceg broja ljudi je. prosto. tako I sposobnost da vidimo suprotnosti u njihovoj medjuzavisnosti predstavlja znak mudrosti. vjecnom. Rijec je o tragu o sopstvenom (ne)ucescu u uzvisenom. A. Oni su. ni bogati. finansijskog.medjusobno povezana. odnosno cemu sav njegov trud I napor. bilo pred prazninom. pa. makar ih do kraja I ne bili svjesni. Oni naslucuju da dobrota predstavlja ontolosko pitanje opstanka u skucenoj dimenziji materijalnog svijeta. Znanje ili osjecanje smisla (svakodnevnog) zivota je vjerovatno primarna covjekova potreba. ljudskom. nije nista drugo do (NE)LJUDSKI TRAG koji covjek utiskuje u zivot svojim kognitivnim. konacno. Oni se rukovode geslom (bili toga svjesni ili ne). nezavisno od toga koliko su ljudi svjesni te potrebe I koliko je njeno zadovoljenje uopste moguce. znaci steci potrebnu zivotnu I duhovnu zrelost. Pitanje. kao sto je I ostvarenje istine. ( Erkart) Dobrota ispunjava njihov zivot. kao sto je ono. koje kaze: “Ne mozez voleti sebe. bilo pred egzistencijalnom neizvjesnoscu. opstaje I traje. Istina je medjutim. ni manipulacije. moguce dozivjeti I “iskustvo smisla”. vjerovatno. statusnog I slicnog interesa. starim vise vjekova. kao kljucni izvor zivotnog ispunjenja I dozivljaja ljudske srece. Za takvo ponasanje se ne ocekuje nikakva naknada I nagrada. sredstvo u postizanju ciljeva drugih. pa I na moralnom plan. nepravde I patnje. Sta vise. moglo bi se reci da ovaj svijet upravo na njima I pociva. Put do zvijezda posut je trnjem. I onda kada ne postoji direktan interes za takvo ponasanje. Ta nacela podrazumevaju cinjenje dobra u svakom vidu I u svakoj prilici. opet. kaze Vergilije. uglavnom. da su u savremenom svijetu tek rijetki spremni na ovakvo ponasanje. na suprot tome. pa I strahom od zivota. jer oni znaju (i/ili osjecaju) da bez dobrote ne mogu biti srecni. uglavnom. ako manje volis drugoga od sebe”. U tome je. Svoje poimanje dobra oni jednostavno dokazuju djelom. ni straha. S toga su najcesce nezadovoljni I sobom I okolinostima u kojima su. zasto covjek zivi. Ali. briga. Kao sto iz velikih zivotnih “lomova” covjek izlazi zreliji. Ta manjina predstavlja bolju stranu ovoga svijeta. naravno. Drugacije kazano. Na individualnom planu visokomoralno ponasanje se manifestuje u djelovanju u skladu sa etickim nacelima humanizma. onda je njegovo trajanje upravo u onome sto je radio I uradio na svakom. I Agnes Heler je pisala da je savremeno drustvo u biti 17 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ono je. socijalnim. priblizava I samoj istini. I onda kada je takvo ponasanje protiv neposrednog vlastitog materijalnog. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. Sta vise. Dobrota nas. ako je tacno da je “covjek ono sto uradi” (Hegel). univerzalnom. Ljudima koji su dosegli ovaj nivo moralne emancipacije mnogo je vaznije samo djelo nego medijska slika o tom djelu. muka I patnja je uistinu sustinsko zivotno pitanje. to. koje nije rezultat ni prisile. emocionalnim.

pa I brisanju duhovnog bogatstva ljudske svijesti I na to mjesto “stavljaju” broj. (I drustvo u cjelini. U svojoj ulozi “sluge” oni su uglavnom konformiti I beskicmenjaci. zapravo. covjekov zivot I svijet ostaju sve vise nespoznatljivi za njega. Covjeku se cini da zivi vlastiti zivot. jer one objektivno I nemaju granica. psiholosku. Zarobjen mnostvom prohtjeva.Zivot se zato. zivot po vlastitom izboru. Cini se da takvu poziciju covjeka u savremenom drustvu jos vise ucvrscuje sveopsta informatizacija. mnogi se I net rude u tom smislu I ponasaju se kao bica. zivi po diktatu vidljivih I nevidljivih sila. koliko im se nacna misao prividno priblizava. Razumije se. po misljenju Agnes Heler. * VERGILIJE: “Ljubav sve pobjedjuje!” (“Amor vicit omnia!”) * * * * * Staro je I prastaro saznanje (ili. pa. koja. Kao da najizvornija pitanja . emotivnu I moralnu –a time I njegovog obesmisljavanja. Rijec je o zivotu u znaku duboke alijenacije. naravno. ove tehnike ocigledno doprinose I slabljenju. Cojek je prisiljen da se bezuslovno prilagodjava da bi smanjio nivo neizvjesnosi. Kao sredstvo “industrije zabave” I generalizacije amnezije. a on ga. posebno zivotni smisao. rijec je o najrazlicitijim oblicima I vrstama ljubavi. za slavom. I onog svakodnevnog. bez obzira koliko protagonisti bili toga svjesni ili ne. Koliko god pomazu covjeku I olaksavaju mu zivot. Uprkos ubrzanom I nevidjenom narastanju pozitivnih znanja. kod. po diktatu anonimnih instance.vec cak ni da ga otkrije u njegovoj osnovi. Taj apsolutni naglasak na “imati” umjesto “biti” uveliko. niti mogu. za moci) je prosto nemoguce do kraja zadovoljiti. Neogranicene I neselektivne potrebe. Ona je tvrdila da covjek u to drustvu umire nezadovoljan. Uistinu imamo pravo jedino na ono sto iskreno volimo. totalna informaizacija (kakvoj se tezi) predstavlja I vid osiromasenja svakodenog zivota. iz svoje zadate zivotne I radne uloge. socijalnu. dakako) covjek nije u prilici. robotizacija I kibernetizacija. uglavnom. saznanje i osjecanje. preciznije receno. Samo istinska ljubav omogucava pravo 18 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koja je vec uveliko preplavila covjekov svakodnevni zivot. jer je struktura potreba obiljezena neogranicenoscu ljudskih prohtjeva. niti hoce da izadju iz sebe.nezadovoljo drustvo.u cistoj ljubavi. prohtjeve I zelje (za posjedovanjem. za njegove sustinske dimenzije – prije svega za umjetnicku. antinomije I paradoksi zivota sve vise izmicu. ne samo da istinski njeguje vastiti identitet. simol. a objektivno u poziciji da ostvaruje uloge koje mu uglavom namecu drugi. To je I razlog njegove sve vece neizvjesnosti i straha od buducnosti. ugrozava identitet I integritet licnosti. Sta vise. dozivljaj) da je vrhunski smisao ljudskog zivota. dozivljava kao rezultat okolnosti. A bez spoznaje vlastitog identiteta malo je vjerovatno da je moguce osmisljavanje zivota I ispunjavanje njegovog smisla.

droga. Rijec je. tjeskobi. Sivilu. Nije ih. I to. koja je. jos cesce. Poznato je da je otac psihoanalize Sigmund Frojd izveo radikalan zakljucak u vezi s ovim. Zato bi I na Vergilijevu uzvisenu misao o svemoci ljubavi. doduse. a jos manje ovovremenom nacinu zivota. posebno na Zapadu. U tom kontekstu covjek je formirao I svoj odnos prema smrti I strahuod smrti. Ova kriza je. prema legendi. sigurno predstavlja. U mnogim zemljama ovog dijela svijeta cak vise od polovine stanovnika zivi izvan porodice. I to ne samo zato sto je ljutio bogove. istovremeno. dakako. inace nephodna svakom covjeku je. obrazovnih I zdravstvenih funkcija. covjek je. vec prvenstveno zato sto je krsio nacela sopstvene ljudskosti I moralne odgovornosti. placao I kazne. odosno mjesto gdje bi je trebalo biti najvise. znaci I zato sto je smisao zivota trazio iskljucivo u eksploziji strasti I u nasilju. Iz tog zatvorenog kruga “nasilnog bitisanja” je tesko pobjeci. Ona kao da prestaje biti primarna drustvena grupa. odnosno zivotnom besmislu. drustvena I duhovna zajednica u okviru koje se dijele zajednicke vrijednosti I uvjerenja I koja je. prostitucija…). Ne htjeti ili ne znati voljeti nikoga I nista. a koji glasi da je cilj zivota smrt! Strah od smrti je toliko snazno osjecanje da se covjek od njega brani na najrazlicitije nacine.stvaralastvo. prisnosti. bijedi. Kao da prestaje biti prirodna. tanatologije (nauke o smrti) svijest o smrti I strah od smrti su gotovo univerzalne. masovni razvodi brakova I razaranje porodica. a da je nje. nasilje u porodici. Kaina I Avelja. mucnini. tako I u odnosu na sebe sama. Sizifa. sebicnosti. Paralelno sa gubitkom mnogih ekonomskih. zahvacena dubokom I sirokom krizom. pa I ono u moralnom smislu. covjek je pokusavao da “doskoci” razuzdavanjem nagona I koriscenjem nasilja. o porodici. sto je bila kroz milenijume. neposrednosti. Prometeja. ne samo odsustvo kvaliteta I punoce zivota. u kojem se “oslobadjao” od krivice za promasenu sopstven egzistenciju. Kakofila (zlih ljudi ili potencijalno zlih). Ove I slicne vrste gresaka I grijehova ocigledno nisu strane ljudskoj prirodi. I od samog nastanka covjeka – od Adama I Eve. ne rjetko biva I razlogom traganja za zivotnim smislom iskljucivo izvan porodice. U mrznji (ili zavisti. sto bi Ivo Andric rekao. cini se. kako u odnosu na druge. bila najjacemjesto slobode. sve manje. ali I covjekove individualnosti. umjetnosti I. egoizam. Kako pokazuju saznanja filozofije. sve rjedja u porodici. vec samo rusiti I razarati. nasuprot malobrojnih tzv. teologije. Ili. mogli dodati da su toliki covjekovi porazi I padovi upravo uvjerljiv dokaz da je u istoriji ljudskog roda bilo malo I premalo ljubavi. Ta. vec I vrhunac ljudske bijede I nesrece. ekstremni individualizam. na zalost. izraz sveopste krize nacina zivota. posebno. Tantala… Za pocinjene grijehe. Agatofila (dobrih ljudi). Srdacnost. manjkalo ni tokom ljudske istorije. Neki cak misle da je cjelokupni covjekov zivot sacinjen od odbrane od straha od smrti. I o svjesnim I o podsvjesnim (pa I 19 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . To. a. traganje za “smislom” u manje ili vise patoloskim formama individualnog I kolektivnog zivota (izbjegavanje formiranja porodice.sve cesca. covjek je stvoren da cini nasilje I da se na njmu cini nasilje. naravno. Rijec je. kako istorija odmice. odnosno svakovrsnom animalnoscu. po mnogima. porodica je istovremeno gubila I bitne socijalne I psiholoske funkcije. dakako. neiskrenosti) se ne moze stvarati. toplina I emotivna povezanost. nauke. nemogucnost ostvarenja zivotnog smisla u okvirima porodice. cini se da vecina ljudi nije upoznala ljubav! Svojom voljom ili uticajem okoline I okolosti oni su u velikoj grupi tzv. Ova “bezljubav” sve vise pogadja I (mozda) njeno poslednje utociste. naravno. Ili. Na zalost.

upravljanja osjecanjima I sl. on ce zapisati I to da bez vremena ne postojimo. koje je. da su nase uspomene nas raj I nase prokletstvo. gubitak volje. osjecanje krivice. U znamenitom djelu “U traganju za izgubljenim vremenom” Prust kaze da je to sto posjedujemo cula I divno I strasno. vjerovatno imaju veci strah od smrti. zaborava. nego za svoj bioloski nestanak. bezvrijednost. Karakter straha od smrti (koji je manje ili vise slican. A to je direktno vezano za osjecanje (dozivljaj) zivotnog smisla. koji bi mozda imali vise razloga za ovakvu brigu. onda je vjerovatno d ace takav zivot biti pracen patnjom. 20 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .” Drugi. Spoznaja predstojece smrti podstice ovaj tip ljudi na intenzivnije prozivljavanje zivota. Smatrao je da covjek umire svakoga dana. patnje. nadajuci se da je vrijeme drugo ime za Boga. niti da se izvinim svima onima kojima sam zlo nanio. nikada ne prestajemo da igramo igru traganja za njim. ta svijest o smrti I taj strah od smrti nije identican u svim kulturama I nije nepromjenljiv. Oni ne gube samopouzdanje. bola). Pa ipak. bolom. ostavili neljudski trag. znam da su moji dani izbrojani…necu stici vise da ispravim nepravdu. da to pokusavamo da razumijemo. U ovom romanu. ni najmanje je ne pokazuju. Zato je tuzna moja dusa. a nalazeci uvijek da je ono samo drugo ime za nasu izvjesnu smrt. Pri tom svodjenju zivotnog bilansa. ako uopste postavljaju pitanje smisla svog zivota. kada je rijec o strahu od umiranja. samokontrole. a ako ga prihvatimo da nas ono ubija. Najznacajniji vid nesvjesne odbrane je upravo potiskivanje smrti I straha od smrti iz svijesti. uvjerenja I iskustava. oni svjesno ili nesvjesno tragaju za zrncem besmrtnosti u samome sebi I svom zivotnom djelu. ipak se razlikuje. narcisoidni. Oni samozaljubljeni. neostvareni. Smrti se. usamljenosti. Tim prije I tim vise. pa I radost zivljenja I u takvoj situaciji.nesvjesnim) I o uspjesnim I o neuspjesnim mehanizmima odbrane. ako je rijec o sistemima vrijednosti koji pocivaju na (ekstremnom) individualizmu. nacije. osjecanjem umora. apatiju. ziveci zivotom koji ne vrijedi. nije bojao. moglo bi se matematicki iskazati. prazninu. zavisno od persoalnih saznanja. nemoci. Medjutim. odnosno u besmislu I oni koji nisu ostavili ljudski I stvaralacki trag ili su. Poznato je da je Marsel Prust diktirao tekst gotovo u trenutku kada je umirao I to tekst o smrti. ali da nam cesto ne uspijeva. u obrnutoj proporciji sa strahom od smrti. medjutim. Oni drugi ce se I u samrtnom casu vise pitati za svoj (ne)ljudski trag. Ako se tome doda cinjenica da je starost inace pracena bolestima. religije I kulture kojoj pojedinac pripada. potiskivanja. ciji je zivot protekao ili uglavnom protekao u nagonskom zadovoljavaju materijalnih I finansijskih potreba. pak. Pjesnik Zbignjev Herbert (Poljska) bukvalno pred svoju smrt pjeva: “Gospode. prazni. da svi nosimo maske na licu. Upitima o svrsi I dosezima vlastitog zivota. ali jos vise od karaktera socijalne grupe. najcesce dozivljavaju razocarenje. pa I ocajem. depresiju. a da nas ogledala lazu.

podsjetiti na Paskalovu opasku o Kleopatri. ako je i sam zivot u svojoj biti apsurdan? Sta vise. I kasnije ce mislioci slucaju pridavati manji ili veci znacaj i to. Ivo Andric ce u svojoj paraboli o Suncu uvjerljivo pokazati kako ono od izvora zivota moze postati i ono sto unistava i oduzima zivot. (“Metuendum est semper ess si tutus velis!”) To jednostavno ne postoji! To nije ni teorijski moguce! I po misljenju vodecih fizicara. srece. samo vjerovatnoca je sastavni dio svijeta. Te suprotnosti uvijek iznova grade i razgradjuju covjekovo paradoksalno bice. Kao sto je poznato. i sreci i ocaju. kao od prezrele I ispraznjene mahune ili od presvislog cvrcka na borovoj kori”. o neumitnom napretku slobode. on je primjetio da bi istorija svijeta bila drugacije da je Kleopatrin nos bio malo kraci! I mnogi drugi (Nice. Proces covjekovog formiranja odvija se u interakciji onoga sto svjesno smatra da jeste I onoga sto (nesvjesno) naslucuje da moze biti. Ona je data u njegovoj strukturi. jedna vrsta igre na srecu. Sve je (ne)moguce! Ne kaze slucajno jedna stara latinska izreka da se uvijek mora plasiti onaj koji zeli da bude potpuno siguran. Dovoljno je. o opstem permanentnom napretku. “Na suncu misao postaje spora. i riziku i sigurnosti. ono antinomicno je mozda i kljucno obiljezje ljudskog zivota. Tek se po neki mislilac 21 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da je on samo jedna kocka. Ceo covek se prazni I trosi I kad bi se sav potpuno predao Suncu I suncanju. I pored slucaja. Dakle. zivot je. tj. Sa ovakvim shvatanjima su. nespojiva ona shvatanja koja govore o istorijskoj nuznosti. I povrh toga. I filozof Karl Poper je dokazivao da ni u nauci nista nije izvjesno I da je svaka teorija podlozna opovrgavanju. vjerovali su oni. i nadi i beznadju. Time je vise razvijao mit o nauci I na njoj zasnovan mit o stalnom napretku (kao I mit o tehnici I tehnologiji) nego sto je nalazio prave odgovore na te probleme. mogli bismo slicno dokazivati I za bilo koju drugu prirodnu pojavu. u vezi s tim. covjeku je ostavljena mogucnost da vlastitim zalaganjem “popunjava” zivotnim sadrzajem taj “okvir sudbine”. I zapadni racionalizam je vjekovima vjerovao I vjeruje da nauka moze dati konacne odgovore na probleme smisla covjekove egzistencije. Sartr. U njima ima mjesta i namjeri i slucaju. Nagoni tela rastu I gone neodoljivo ka svom zadovoljavanju. naravno. kojom biramo sopstvenu zivotnu srecu. Rorti…) su u slucaju vidjeli pokretaca univerzuma. jer je apsurdno!” (“Credo quia absurdum est!”) * * * Zasto ne vjerovati u apsurd. Isto su govorili za citav svijet. sudbine. od njega bi na kraju ostala samo ljuska. i slobodi i poniznosti. U zivotu I svijetu zaista nista nije sigurno. sve moze prijeci u svoju suprotnost.Naravno. Buduci nepredvidiv. i istini i lazi. Jos su stari Grci vjerovali da je covjekova sudbina odredjena kockom. ugrozava se I bledi sve vise do potpunog nestanka. zapravo.* * * TERTULIJAN: “Vjerujem. Ime za sudbinu je bila kocka. U principu nam nije dato da saznajemo (konacne) istine. obrazlaze Andric protivrjecnu prirodu ovog izvora zivota. kako u individualnom. vec u najboljem slucaju da prepoznamo greske I da navodne nesporne cinjenice prevodimo u hipoteze. tako i u zivotu zajednica. trajnoj ljudskoj sustini.

po njemu. godine). U suprotnom bi to bio kraj ljudske istorije i covjekovog svijeta. ucenost I mudrost. jedini nacin da utvrdimo ko smo I sta smo. A ona moze sluziti tim vrijednostima samo ako ujedini razum I um. Sam svakodnevni covjekov zivot demantuje apsolutizaciju mogucnosti nauke. Spremnost na povecani rizik moze biti I rezultat socjalnih. Istina. odnosno odredene drustvene grupe. pokretanje istorijskih promjena I traganje za alternativama. ne samo da misli. Oni se tek u rizicnim situacijama osjecaju “kao kod kuce”. A mnogo prije njega Platon je poucavao da je utopizam vatra kojom se prosto moramo igrati. Visok kvalitet zivota. u sluzbi porobljavanja. ako njeni rezultati ne sluze najvisim vrijednostima ljudskog zivota – slobodi. Njoj nedostaju dimenzije cjelovitosti. Nauka moze da ojasni sve. jer im je sigurnost neinteresantna i dosadna. jer ni sami ljudi nisu cisto racionalna bica. bjekstvo od dosade moze biti I rusilacko I razaracko (kakvi su ratovi. Ona zato I ne moze naci smisao unutar sebe same. kriticnosti I smisaonosti. vec I da vrijednosno osmisljava svoju djelatnost. koji se u savremenom drustvu i uvecavaju. ali nije samosvjesna! Za nju svijet vrijednosnih sudova ne postoji. ne znaci da vecina nije protiv dosade. a ne sirenje slobode covjeka I svijeta.sto. ma koliko nada bila i snaga i laz. sto je malo vjerovatno. smislu – onda je ona ojektivno. odnosno moguce posljedice svoje djelatnosti. pravdi. naravno. Po nekima je ovakva cak vecina ljudi. ljubavi. (“Budimo realisti. uvijek iznova. Sartrje s pravom govorio da je progress djelo buntovnika. umijece istinitog misljenja I dobrog zivljenja.(Urlih Bek) Medjutim.. One su upozorile da nauka mora. A to je i jedan od izvora za. On je pracen svakovrsnim rizicima (od voznje autom. ali nije mudra! Ona je svjesna. I u teoriji se uveliko odomacila sintagma “svjetsko drustvo rizika”. mjeren uobicajenim statistickim 22 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . podrazumijeva I borbu za sirenje islama) koji pociva na doktrini da je velika cast poginuti u svetom ratu. a da ne razumije nista! Nauka je razumna. na primjer) kao kreativno I stvaralacko I nesto sto donosi promjene na bolje. pored znacenja borbe protiv zla u sebi. kulturnih. htjela to ili ne. Otuda su I prve znacajnije kritike mita o nauci I njenih fakticki nezeljeih posljedica. ali snazan stih americkog pjesnika naseg porijekla Carlsa Simica (iz pjesme “Kasni poziv”) predstavlja svojevrsnu paradigmu za zivot velikog broja ljudi danas. * * * CARLS SIMIC: “Jas am zivio dobro. do genetskih mutacija i kloniranja). To je.odvazio da ustvrdi da se odnosi izmedju ljudi ne mogu urediti cisto racionalno. trazimo nemoguce” – bio je vodeci slogan studenata Sorbone u njihovim demonstracijama 1968. Potreba za rizikom nije tipicno ljudska. ali nije umna! Nauka je ucena. koji je za druge nezamisliv. Tipican primjer za to je dzihad u islamu (koji. ali zivot bese ocajan!” * * * Ovaj jednostavan. Zbog toga se ovi vojnici izlazu riziku. teologije. postoje I ljudi koji prihvataju izazove rizika svjesno I namjerno. religijskih I ideoloskih obelezja odredjene sredine. posebno na Zapadu. Jer. uslijedile od strane filozofije. umjetnosti.

s druge strane. naravno. on je ne rijetko prazan. Odnos prema prirodi je skoro u potpunosti instrumentalizovan. povrsan. U duhu svoje radikalne kritike nalicja globalizacije. Opsteprihvacena je deviza manijakalne potrosnje. odnosno da je sve slabija veza izmedju visokog standarda. ipak. travama. kako to kaze psiholog Antonio de Melo. potencira cetiri kljucne institucije: Medjunarodni monetarni fond. koje ce se opirati 23 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . skoro da je izgubljena sposobnost uzivanja u svakodnevnom zivotu. Zato. Istinskog kontakta sa cvijecem. Svajcarski profesor Zan Cigler je na tu temu do sada objavio cak 16 knjiga. Koristeci ove kriterijume i metode jedan drugi profesor – Endrju Osvald . kaze Cigler. Po njegovom misljenju. u svojoj studiji “Groznica luksuza”. mi zivimo na Planeti nevjerovatnog bogatstva I razorenih ljudi. vec i manje ili vise svaki pojedinacni zivot. kojom je izazvao pravu uzbunu u Americi. Cigler cak I za Evropsku uniju tvrdi da predstavlja samo jednu “racionalizovanu kapitalisticku fabriku”. jos vise se kupuju nepotrebne. Siri kontekst ovakvih manifestacija svakodnevnog zivota je ponajvise vezan za process globalizacije. istice ispitivanje samih ljudi o tome. drvecem. postoje indikatori po kojima se ona moze meriti. uvijek imati sto vise ili cak “uspjeti ili umrijeti”. nije ni malo slucajno. pa i perverzne stvari i usluge. ne mora biti. To. Ostali su sve manje srecni. On. pri tome. manijakalne potrosnje i bogatstva. s jedne strane i srece ljudi. Uveliko se “raspukla” cjelina zivota. Svjetsku trgovinsku organizaciju i NATO. Sta vise. sociolog Zan Ciglar cak govori o“privatizaciji svijeta”. zatim mjerenje nivoa stresa . Kroz takav zivot vecina ljudi ide “neprobudjena”. koji je svojevrsni pandan onom Svjetskom ekonomskom forumu (koji se inace odrzava u Davosu). Kljucne teze Roberta Franka.(uglavnom materijalnim) parametrima. O ovome jos uvjerljivije pise americki profesor Robert Frank.je utvrdo da su ljudi sve manje srecni. Takodje je utvrdio visi nivo osjecaja srece kod mladih ljudi. a na drugoj strain svijet se pretvara u masovnu grobnicu. (pa i sve vise vidljivo) ima I svoje nalicje. dakako. jednolican. a sta ne” I da je “svenesrecniji”. Svjetsku banku. Ucestvovao je I u radu Svjetskog socijalnog foruma u Porto Alegreu. besmislene. On se zalaze za izgradnju “svjetskog gradjanskog drustva”. gotovo besmisleno. Jednom rijecju. Iako je. Ali. Ovdje je osnovni moto zivota uvijek naprijed. kao vojno krilo finansijskih gospodara. po Robertu Franku. Ali u kulturama ekstremnog individualizma i naglasenog materijalizma takva protivrjecja su izrazenija i mahom uslovljena vanjskim poticajima. O njemu su pisali i pisu mnogi. On. dosadan. nivoa samoubistava i sl. Pored potrebnih. I kao takav. koje izlaze u ovoj knjizi su da svijet zivi u vremenu “duboke propasti”. pri tome. biljkama i zivotinjama gotovo da nema. da je “suocen sa ozbiljnim gubitkom kriterija sta je vrijedno. a koji je svoje poslednje zasjedanje imao u Njujorku. i najcesce nije. u njegovim jednostavnim i izvornim vidovima. ljudsku srecu tesko mjeriti (po nekima i nemoguce). odnosno o tome da svijet postaje vlasnistvo jedne grupe ljudi. I ne samo zivot kao takav. kao sto je dobro poznato. Rijec je o necemu sto je supstancijalno i imanentno “kvantitativnim civilizacijama”. A ovaj proces. uz aktivno djelovanje u antiglobalistickim drustvenim pokretima. pa cak i konstituisana cultura “kupuj dok ne umres”. Zivot inace je ispunjen i trenucima ocaja i srece. Na jednoj strain funkcionise liberalizam. i da je ta veza cvrsca kod ljudi koji se nalaze nize na socijalnoj skali. Zato globalizacija mora da bude porazena. pracen i ostvarenim zivotnim smislom. koji na globalnom nivou izgradjuju institucije preko kojih gospodare svijetom.

Moguce ga je istrazivati I spoznavati samo do odredjene granice. Za unutrasnji zivot Isidora Sekulic (u eseju “Silueta Milana Rakica”) kaze da predstavlja “najvisu pobedu I najvisi dar od Boga”. harmoniju duha I tijela. mocniji. I nastavlja: “Ne zbirka radova. u odnosu prema biljkama I zivotinjama. osete jednog dana skepsu. svoga uma. bogatstva njegovih emocija. Ako ima srece za coveka. I u zapadnoj kulturi (kulturama0 je moguce naci taj unutrasnji mir ili barem individualno tragati za njim. kao I prema prirodi uopste. kao puta u traganju za ljubavlju. To otkrice blazenstva I zivotnog zadovoljstva u jednostavnom. ponajvise odnosi na ljude “od duha I pera”. istinom I duhovnim prosvjetljenjem. odnosno uvjerenje da sustina zivota izice ljudskom saznanju. nemira I dilemma. naime. 24 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pri cemu. nego svetlu skepsu prema svemu sto je pojava I sadrzina spoljasnjega sveta. Ma koliko uslovljen socokulturnim I religijskim obrascima. istovremeno. srecniji. bilo o neunistivosti zivotnog kontinuiteta. on istice primjer francuskih poljoprivrednika i argentinskih bezemljasa. statusom I slavom. ali I uzburkanosti. I u kulturama Istoka svakodnevni zivot ljudi je ispunjen najraznovrsnijim sadrzajima – I radoscu I tugom. povezao I sve one koji se tome protive u svjetskim razmjerama. koji su se rodili tako da ce ga imati. stalnu prisebnost I razboritost. beskrajnog ponavljanja radjanja I umiranja. uvecao profit najbogatijih I uopste uvecao mogucnosti kapitalizma. U nacinu svakodevnog zivota to podrazumijeva izvjesnu zivotnu mudrost. Zato je I sve veci broj ljudi u svijetu. te pouzdanost I postojanost. predstavlja pravi kontrapunkt nepodnosljivom tempu u zapadnackoj trci za profitom. Ne cudi onda da je budizam samo u Italiji do sada dobio preko sedamdeset hiljada pristalica I da u Evropi I Americi vec postoje brojni centri za sirenje ovog uenja. s jedne strane. Upravo iz toga proizilazi bolnost egzistencije. Sve to svoj izlaz nalazi I u specificnom nacinu ishrane (makrobiotika). kao kljucni motiv u poimanju zivota. Ta usmjerenost ka unutrasnjem zivotu je osnov I izvor unutrasnje snage. ali I mogucnost utrnuca (nirvane) I poriva (zedji za bivstvovanjem). ona je samo u unutrasnjem zivotu”. ali je. ne sivu. tj. koje e se boriti I prevladavati ovakav I suvise materijalisticki. moci. Oni su I nucleus novog svjetskog gradjanskog drustva. Naravno. kljucno je obiljezje istocnjackog poimanja zivota. na primjer. kao kontrast zapadnjackom imperativu otkrivanja dominira tajanstvenost. Skepsa je svetla zato sto covjek zadrzi I ljubav I razumevanje za spoljasnji svet. u kojem je samostalniji. unutrasnji zivot je rezultat sopstvenih napora svakog pojedica. ali ceni I meri taj svet iz jednog drugog sveta. svoje duse.izrabljivanju svijeta od strane novih svjetskih gospodara. Kult tajne I misterije. I to bilo da je rijeco njegovoj indiviualnoj prolaznosti. pa I na Zapadu. To se. Naravno. ovi drugi predstavljaju potencijalno nove socijalne pokrete. unutrasnji mir. da sve budisticke skole stoje na stanovistu permanentne reinkarnacije. medjutim. profiterski I koristoljubivi svijet. covjekovih ubjedjenja I uvjerenja. dusevnu rvnotezu. da je kljucno u budizmu. I bolom I prolaznoscu. u prirodnom I ta novootkrivena mogucnost poniranja u samog sebe. I internet je. prolaznost svega I lisenost sustine. odnosno koji na razlicite nacine tragaju za zivotnim smislom. Po Cigleru. kao najuticajnijem filozofskom I religijskom ucenju Istoka. u malom. na one koji putem razlicitih formi stvaralastva obogacuju svoj unutrasnji zivot. sklon prihvatanju ove filozofije zivota. Oni koji imaju unutrasnji zivot.). Ovdje. Znano je. u sportu I rekreaciji (joga I sl. razumljivo. Poznato je. u dubinu svog ega. Tek pritajena svjetlost diskretno obasjava ljudski zivot. koji vodi stalnom obnavljanju egzistencije.

u piscevom prirodnom stanistu. dakle. Zivot stvaralackih licnosti jednostavno nije moguc bez ideja. Kasno opazismo da je taj put krug. cini se da je taj govor I previse u kljucu pozitivizma I pragmatizma. a to se najbolje vidi u tom djelu. Vjerovatno je Nabokov zato i napisao da “ svaki istinski veliki pisac emigrira u svoje djelo i tamo ostaje”. tuzi. ono je u sustini najcesce veoma ustalasano I mnogo uzburkanije od zivota drugih ljudi. shvacene u najdubljem smislu.Ma koliko citanje. U okviru te stvarnosti moguce je sretati sebi slicne. Ovdje pominjemo samo onaj (koji navodi Vladimir Stanojevic u knjizi “Tragedija genija”) da je od sedam americkih nobelovaca njih pet umrlo od alkohola. Stvarnost knjige nije nista manje vrijedna od “zivotne stvarnosti”. odnosno pravom borbom sa samim sobom sve do ocaja I sadizma. smrti. kada pisac napise svoje djelo. za “putovanje” kroz prazninu svijeta. Sve to je uglavnom praceno skepsom. za umne ljude ona katkad predstavlja “visu stvarnost”. (Danilo Kis kaze: “Literatura je sloboda!”) U pitanju je iskonska teznja za punijim zivotom. na zalost. voljeti. * TIN UJEVIC: “Mi smo isli putem. razmisljanje I razgovori ljudi od duha spolja djelovali smireno. Nedavno su usli u upotrebu I tzv. A da taj nesporazum moze da zavrsi I kobno. mastati. strepnji. Zato nije cudno da su neki pisali da je talenat “privilegium odiosum” (Sestov) I da rijetko kada onome ko ga ima donosi zemaljsku srecu. bez ideala.” * * * * * Mada se o kvalitetu svakodnevnog ljudskog zivota sve vise I sve cesce govori. Ili. bez obzira da li ga je uopste moguce doseci. postaje preglednija. Medjutim. u tome kako doseci osjecaj (dozivljaj) smisla postojanja. pa I bez iluzija. u kojem je moguce I prozivjeti zivot – raditi. buduci da je relativno cest tragican nesporazum izmedju pisca I drustvene okoline. Ona predstavlja I izraz pretenzija na vjecnost. vjecna borba sa prazninom – bez obzira da li je riec o ljubavi. Sa manje li vise uspjeha. veci dio okoline to ne razumije I ne pokusava da razumije. patnji. To je I kljuc za postizanje unutrasnje ravnoteze. Put je bio dug. kroz prostore svekolike stvarnosne sumnje I neumitnog puta u nistavilo. za nadvladavanje opsena svijeta pojavnog. ceznji. Iako su nesto siri 25 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . na njegovu ekolosku sadrzinu. dilemama. postoji mnostvo dokaza. uglavnom svodi na ekonomsku I politicku dimenziju. naime. Umjtnicki dozivljaj stvarnosti je jedno osjecanje egzistencije. drugacije receno. Problem je. najvise pribjeziste duha.eventualno. Sta vise. Drugi ce kazati da je to zato sto se. protivrjecima. njegova dusa “uredi”. oni to prenose I na svoje citaoce. koliko god radost I uzbudjenje. Oto Vajninger ce cak zapisati I to da je “mrznja prema sebi moralno visa od ljubavi prema sebi!” Citanje I pisanje su. Merserovi kriterijumi za mjerenje kvaliteta svakodnevnog zivota. pisanje. ocaju. bez duhovnih vrijednosti. sumnji. toliko I jos vise izraz egzistencijalne potrebe. Taj govor se.radosti. na tehnoloska unapredjenja I .

covjeka I drustva. za istinsku drustvenost. za moralnu autonomnost I primjenu univerzalnih moralnih vrijednosti. izvan ovog horizontal ostaju brojne I nista manje znacajne komponente kvaliteta ljudskog zivota. Rijec je o svijetu impersonalnosti. Medjutim. Rijec je o antropocentricnom svijetu I zivotu. nacinom na koji postoji. kao “slobode od” (nekog autoriteta) I kao “sloboda za” (slobode izbora). moralne I duhovne. pa I sami temelji zivota kao takvog. sve popularnijem “mjerenju” kvaliteta zivota izmice upravo ono sto je sustinsko. odnosno to poniranje u sopstveni unutrasnji kosmos/haos! Bez toga je tesko govorit I o slobodi I o moralnosti I o punoci svakodnevnog zivota. trazi oko sebe I izvan sebe. kaze Ivo Andric “da covek cesto mora da se stidi onoga sto je najlepse u njemu I da upravo to skriva od sveta. te bezumne brzine. postindustrijske. to znanje (dozivljaj) o smislu zivota je I najpreca potreba covjeka. za osjecanja. zagospodario svim I svacim. zbog interesa najmocnijih grupa. prisutna I u okviru najuzih covjekovih zivotnih jedinica. ne rijetko. Sve stravicnije nalicje savremene. za istinu. I zato ono sto nema u sebi. muka I patnja. Istinska komunikacija medju ljudima razlicitih kultura. Po onim najumnijim. u sebi I 26 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . za pravdu. politickog I tehnoloskog napretka kvaliteta covjekovog svakodnevnog zivota. “Takav je zivot”. te masovne povrsnosti. Osvajanje slobode. upravo. jedino moguce zivjeti kao cjelovit. kako to lijepo kaze I tacno zapaza Danilo Kis u svojoj “Enciklopediji mrtvih”. odnosno o izvanjskoj I unutrasnjoj slobodi. kulturne. A glavno u njemu je. neprijateljstvo u ovom I ovakvom svijetu samo umnozavaju. ali ne I samim sobom. odnosno to pitanje zasto zivimo. U svakodnevnom zivotu to znaci I jasno opredjeljivanje. A upravo od ovih sadrzaja ponajvise ovisi covjekov dozivljaj zivotnog smisla ili besmisla. zrtvuje sve. Zato neki misled a je ovaj svijet. Dakle. Ogromna vecina je zarobljenik tog privida. civilizacije upucuje neke I na (ekstreman) zakljucak da je danasni svijet “najnesrecniji od svih svjetova”. Kada bi to bilo I tacno. mrznja. pa zato fragmentiran pristup ne moze dati pravu sliku o njemu. pa I od onih koji su mu najblizi”. kao kljucnog nacela njegovog ustrojstva. u kojem je razbijeno jedinstvo I cjelovitost covjeka I drgugog covjeka. tehnoloskim I materijalnim. toliko je I u strahu od tih istih sila. tek malobrojni vide “neprimjetnu razliku izmedju Privida punoce I Punoce”. duboko besmislen I da se nesporazumi. pa time I za stvarnu ljudsku srecu. te covjeka I prirode. (ili ga nije spoznao). to znanje. vjera. Ta “izokrenuta vrijednosna dioptrija” je. za stvaralastvo. U savremenom svijetu apsolutizovane hladne racionalnosti. u kojem je covjek cvrsto uhvacen u mrezu mocnih manipulativnih sistema I tehnologija. strah. Zivot je. Zivot je cjelovit ili ga nema. naime. Covjek je. Po njima je iskustvo smisla vjerovatno jedino sto moze donijeti I donositi pravu I trajnu ljudsku srecu. shvacene u znacenju koje joj pripisuju novovjekovna politicka I pravna filozofija. I u kojem se. nepovjerenje. Primjena ovih kriterija u osnovi podrazumijeva apsolutizaciju rezultata razvoja pozitivne nauke I kvantitativno dokazivanje navodno permanentnog ekonomskog. jer je koliko ponosan na sile koje poseduje. zahvaljujuci I razvoju pozitivne nauke. kao sto su socio-psiholoske. nema mnogo mjesta za autenticnu ljudsku slobodu. cemu sav nas trud. civilizacija sve je teze. donosenje svakovrsnih odluka I preuzimanje licne odgovornosti I rizika od njih. te fascinacije ekonomskim. Ovdje je onda tesko govoriti I o iole sirim prostorima ljudske slobode .nego sto je to bio slucaj sa ranijim poimanjem ove sintagme (“kvalitet zivota”) oni u sustini ostaju u granicama pozitvisticke paradigme. osjecanje I zivljene (be)smisla.

u kontekstu opsesije o kraju vremena. ali ne kao u anticko doba. samokritike. odnosno otvorene I slobodne ljudske individualnosti.” Bez obzira da li saglasavali sa ovakvim gledistem ili ne. Silno se rasirilo osjecanje straha. moralnosti. sto se inace desava na prelomu milenijuma. inace. uz uvjerenje da je covjek preslab da mijenja same stvari ili da upravlja njihovim tokom. samo manjina osjeca potrebu da se bori za vlastitu I slobodu drugih I da je koristi za autenticnu ljudsku egzistenciju. Posebno poslije teroristickog napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vasingtonu za predpostaviti je da se ovakva razmisljanja umnozavaju. ponajvise zato sto ga u sustini I nemaju. jednakosti. izjavio da je “tehnika novi oblik ropstva”. vec na mnogo rafiniraniji nacin. ne posjeduje moc samorefleksije. prvenstveno u sebi. To je. nesigurnosti i neizvjesnosti pred buducnoscu.” * * * * * Nedavno je u jednom intervjuu (milanskom dnevniku “Korijera dela sera”). vec i kod tzv. ma koliko nam bilo emotivno blisko ili cak I “nase”. kako bi rekao nas uvazeni filozof-eticar Milan Kangrga: “Primitivac ne cijeni sebe. I nastavio: “Citava informatika je jedan inteligentni lanac robova. niti se u tom smislu trudi. Ili. I to. a posten zivot je jos neuporedivo tezi. zato ne cijeni ni drugoga”. Istovremeno. Do moralnog habitusa covjek moze doci tek kao samosvjesno bice. A to je I uslov da I sebe I drugog tretira kao covjeka. kao takvog. vecina ljudi nije u stanju da podnese tezinu svoga “ja”. pa onda. pravde. otac hermeneutike. je prosto nemoguce izvan pune odgovornosti. to podrazumijeva I pruzanje otpora svemu sto nije ljudsko. kao jedinstvene dragocjenosti. ne samo kod naucnika i filozofa. koja nuzno “prati” slobodu. za razliku od uvrezenog misljenja das u neposteni “sposobni”. svakako. besumnje. Robovi smo misleci das mo gospodari. samoodgovornosti. Ona velika vecina nije u stanju da dosegne taj nivo moralne odgovornosti. Hans Georg Gadamer. Otuda se samo po sebi namece pitanje. kakav je ovaj nas svijet i kuda ide svijet. To je. Covjek mora sam traziti izlaz I utehu u zivotu I boriti se protiv zla. Ali samo rjetk sun a to spremni. * RADJARD KIPLING: “Sa vrijedi galopirati. Drugacije receno. Ona ne posjeduje svijest o samopostovanju.oko sebe. obicnog svijeta. neposredno pred svoju smrt. pa ni postovanja zivota. moralan zivot je jedino istinski ljudski zivot I jedini garant dozivljaja dubljeg I trajnijeg zivotnog smisla. treba istaci da ovakav stav prema modernoj tehnici nije ni nov ni usamljen. Neposteno zive samo nesposobni (nesposobni za moralan zivot). uslov samosvjesne moralnosti. Zato ga I zive samo moralno najjaci. moralnija pozicija od one koja praktikuje prepustanje “toku stvari”. Ali. Zivot je. naravno. sto je mimo istine. odnosno sta ce biti sa nama ako se neslucene covjekove tehnicke I tehnoloske moci 27 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ako se krecemo u pogresnom pravcu. ni svijest (ili ne dovoljno razvijenu svijst) o potrebi postovanja drugih. tezak.

Kao i (a)moralnost. Jahaci Apokalipse se sve cesce obznanjuju. srece. izgubili dusu. emotivnim I posebno moralnim pitanjima. Oni teze osjecanju harmonije. po ko zna koji put. odnosno za punijim smislom ljudskog zivota. uz sav eventualni optimizam volje. istice da “ne uspijeva da shvati ono krajnje opravdanje. Naravno. U nedavnom dijalogu Umberta Eka i milanskog kardinala Martinija o smislu zivota. bilo da se razumije i osjeca smisao dogadjanja ili ne. koji je. dakle. pravicnosti.“okrenu” protiv covjeka I svijeta? Svijet se sve vise pretvara u dehumanizovanu pustos. da li istorija uopste ima smisla?Da li se uopste moze voljeti ovakva “zemaljska stvarnost. o teskim ontoloskim.podjednako blizak ili udaljen i laicima i vjernicima. Zato se. Na to mu Umberto Eko .”? (U. katkada i svjesni toga. Fuko. To se podjednako odnosi na vjerujuce I na one koji to nisu. jedino je bice koje je toga svjesno. sam cardinal kaze: “Znam da postoje ljudi koji su. istovremeno. Ostvarenje moralnosti I postizanje smisla moguci su 28 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Iz centra moci sve vise zjapi nistavilo.” Kardinal misli na one koji ne vjeruju u transcendentnu tajnu. rukovodjen principom “drugi je u nama. odnosno da su patnja i briga njen stalni pratilac. moguca I ona pociva na solidarnosti s drugim. u svakom slucaju.” Dakle. u kojem je “kapital vrhovno bozanstvo”. kako ne bi iznevjerili svoja moralna ubjedjenja “. kardinal. koje oni nude za te svoje postupke. Rijec je.(Liotar) On je mjesto gdje ljudski zivot sve manje vrijedi. to se podjednako odnosi i na poimanje. uopste nevjerujuci u jednog licnog Boga. laicka etika je. na altruizmu. Iako to priznaje. kao sto ih ni vjera u Boga ne sprecava da ne cine dobro ili cak da cine zlo. samo na one svjesne I odgovorne. nije uvijek tako. platili svojim zivotom. Pa otuda. koji su uopste spremni da se suoce s takvim pitanjima. ostvarenja. Dodali bismo ovome da je (a)moralnost zajednicki teren . iskrenosti. Cini se da je ona (sreca) iz ovog konteksta jedino i razumljiva. poslije katolicke. na postovanju dostojanstva licnosti drugog. pak. bilo svjetovnim moralnim nacelima. ponovo postavlja pitanje smisla istorije. imamo pesimizam razuma ili. odnosno konkretije. Derida. Delez. po njemu. oni rjedji) tragaju za sustinom. ljudi (istina. koji su sustinski “izgubili sebe”. izmedju grize savjesti (patnje zbog neizvrsene duznosti) i spokojstva (zbog izvrsene duznosti i ostvarene ljubavi) covjek se stalno iznova uvjerava da sreca – u mjeri u kojoj je uopste dostizna – nikada ne ide sama. kao osnovu njihove moralne akcije. njegovog prava na srecu i njegove moralne – i svake druge – odgovornosti prema uzem i sirem okruzenju.Eko) Da li jos ima mjesta za nadu? Da li ova Planeta jos uvijek moze biti covjekov univerzalni znacaj? Da li se stavovi postmodernista (Liotar. prihvatio laicku perspektivu. Covjek je “bacen” u situaciju smrtnika i sto je jos gore. i njihov zivot cesto prate manje ili vece moralne dileme izmedju slobode pojedinca. na individualnom planu ne mora biti tako sumorno i. Bodrijar…) o tome da su se sve velike utopije izblamirale i da su “bunari smisla presusili” pokazuju kao tacni? Naravno. Odsustvo vjere u Boga. ne sprecava ljude da cine dobro. odnosno dozivljaj zivotnog (be)smisla. No. On govori o nedovoljnosti jednog cisto humanistickog utemeljenja moralnosti. intelektualnim. odgovara da se covjek nekoristoljubivo angazuje u ime uzvisenih vrijednosti. za trajnijim i uzvisenim vrijednostima od sustinskog znacaja za covjeka i covjecanstvo. obrnuto. Rastrzan izmedju razloga srca i moralne duznosti. na srecu. sa sve manje slobode I ljubavi I sve vise ispraznjenog zivota ljudi. Bilo da su motivisani vjerskim pobudama.

Takodje je izvjesno da nema konacnog smisla. To. odnosno sve izrazenije virtuelno lice sadasnjice. To se prevashodno odnosi na postovanje prava neporedivosti drugog. obavezu covjeka da ne cini ono sto ne zeli da se njemu cini. “za ljudsku vrstu”. Izrazita unifikacija. Na vrijednosnom planu to se manifestuje I u preovladjujucem cinizmu I nihilizmu ove epohe. U drustvu totalne komunikacije mocne medijske sile su “sve pojele”. na koji nacin i gdje ce ostvariti smisao svog postojanja. medjutim. pri tom. Kada se tome doda sve veca neizvjesnost I samog covjekovog fizickog postojanja. One su “izbrisale” negativno 29 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . otvoreno pitanje koliko je ljudi spremno na postivanje uzvisenih moralnih vrijednosti. On. ne stvara nista osim “organizovane napustenosti” i “slobode cestica bez slobode”. Pa ipak. fragmentacija I komercijalizacija zivota savremenog covjeka ucinile su I cine ga toliko isposcenim da se gotovo moze govoriti o moralnoj I smisaonoj pustinji. Eticka dimenzija se. po Eku. kojima se izrazava laicka etika. Jos su stari Egipcani govorili da je savrsen samo onaj ko je mrtav! Samo onaj koji se vise ne moze mijenjati. razaracka moc savremene tehnologije. Peter Sloterdajk govori o postmoderom drustvu. on je rob!” * * * Nesporno je da niko unaprijed ne moze pouzdano da zna da li ce. posebno ukazuje na potrosacku maniju I nestanak humanosti I humanizma. predstavljaju samo najdramaticnije razloge covjekovog nemira I nespokoja danas. misli da nije vise moguce obnoviti ideju dobrog zivota u ovoj “kulturi bez projekta” i “medijumizmu bez poruke”. * * * A. U svojoj zbirci eseja “U istom camcu” on se pita sta demokratsko doba namjerava sa covjekom? Odgovor mu je uveliko pesimistican. naravno. sveopstom komercijalizacijom. kojoj je izlozen danasnji covjek. egzistencijalna pitanja. U takvim okolnostima se. otvara I mnoga nova. onda se sumorna slika upotpunjuje. te globalne klimatske promjene. ne predstavlja plodno tle za moralno osmisljavanje vlastitog zivota. javlja uvijek kada drugi stupa na scenu. Eko cak dodaje. Tu moralnu I smisaonu isposcenost covjeka ovog doba uvecava I moderna tehnologija. a jos manje zivota uopste. On. u kontekstu semantike. kao drustvu terora. naime. Cini se da savremena civilizacija – posebno ona u zapadnoj hemisferi – svojom naglasenom fragmentarnoscu. po Sloterdajku.V. I Zan Bodrijar (kojeg Dzon Lehta ubraja medju pedeset “vodecih savremenih mislilaca”) ukazuje na potencijalne “razarace” nase civilizacije. Desifrovanje humanog genoma I kloniranje humanih celija. bez obzira na (ne)religijski kontekst I motive. Ostaje.I u vjerujucih I u odsustvu vjere I providjenja. mnostvo znakova iz zivota covjeka moderne epohe nedvojbeno ukazuje da je vecina ispraznjena od bilo kakvog smisla. Postmoderna nema iluzija o covjeku!. neprirodnom zivotnom dinamikom I sve rasirenijom virtuelnom stvarnoscu. da postoje zajednicki pojmovi za sve culture.ROBERISON: “Ako covjek radi samo ono sto se od njega trazi.

za materijalnim dobrima. za nasilje. ne znaci da mediji obavezno moraju biti takvi. Umjesto istine imamo trijumf montaze! Ukazujuci na ogromnu razliku izmedju vjestacke inteligencije i ljudskog misljenja. kao autonomna sila. Tu za smisao vise nema nade! On se “ubrzano istrebljuje. Tako je. nezavisno od toga da li ga priznajemo ili ne. nista manje. probleme ovovremenog svijeta. U jednom relativno novijem istrazivanju. od 50 000 ispitaika – mladih Britanaca. Smisao. u negativnom konteksu. a covjek simulakrum. Dodali bismo da se istina tu vise I ne trazi. To se narocito ogleda u preferiranju nasilja. eventualno. doslo do “smrti subjekta” i svojevrsne “devalorizacije idiskvalifikacije misljenja kao takvog. kica I sunda. Oni mogu biti I emancipatorski. po Bodrijaru. vec kao pitanje pukog opstanka covjeka.” Elektronski mediji. barem djelimicno. one ipak postoje I za njihovo ostvarivanje se valja uvijek iznova potruditi. mogu imati samo segmenti svijeta I zivota. za AIDS. Ma koliko su ozbiljne sanse za tako nesto male. naravno. Zato je umjesto o jednom apsolutnom zivotnom smislu. a ucvrstile konformisticko i revizionisticko misljenje i uvecale otudjenje. nestanak sistema vrijednosti. visestruki individualni I zajednicki identitet? Ako masine preuzimaju veci dio poslova. o gubitku alternacije. po Bodrijaru. posebno televizija. nema sistem vrijednosti. za radijaciju. Ovo ipak. ohrabruju podaci iz nekih istrazivanja da. a posebno. I pored enormno brzog sirenja Interneta I drugih savremenih informacionih tehnologija. posredstvom medija. mozda primjerenije govoriti o zivotnim smislovima. za svakodnevnom moci. uveliko doprinose ekonomski dominantni drustveni slojevi. licemjerstva. Virtualna stvarnost. dvolicnosti. Svijet je postao simulacija. 30 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . A ona je. Vrijednoso ispraznjena kultura u medijima (“kicizacija) je. Bodrijar tvrdi da je rijec o dekadenciji misljenja. Ona je jedan od najcvrscih stubova diktatorskih rezima u njihovoj borbi za oblikovanje podanicke svijesti. uistinu zastrasujuce. po njemu. Zan Bodrijar vidi veliku opasnost u potiskivanju ovoga drugoga. nije intelektualno.” Zivot u cjelini je sve vise vrijednosno neutralan. imaju ogroman uticaj u oblikovanju I jos vise u razaranju sistema vrijednosti. za drogue i brojne druge. Kada se imaju u vidu sve izrazeniji ekoloski problemi. ukoliko se o smislu uopste I moze govoriti u doba (post)moderne. interes za citanje knjiga ne slabi ili barem ne slabi brzinom koju su mnogi ocekivali I nagovjestavali. malogradjanstine. Ogromne razmjere ljudske pohlepe za novcem. koje. Na medijima apsolutno dominira zvanicno misljenje (odnosno zvanicni stavovi). po Abrahamu Molu “totalitarizam bez nasilja”. ali pod predpostavkama koje su za sada tesko dostizne. ako u svemu ovome uopste uspije preostati bilo kakvo misljenje. I izraz neslobode.ocigledno nuzan. Jos nepovoljnija posljedica virtualizacije misljena i zivota jeste. kao I u “proizvodnji” vjestackih potreba. zivota i svijeta. izokrenutom sistemu vrijednosti. istovremeno. po Bodrijaru. onda se pitanje eticke dimenzije zivota postavlja. cine urgentnom potrebu za reafirmacijom moralnosti u zivotu I svijetu. U tom cilju.misljenje i kritiku. njih cak 75% je izjavilo da vise uziva u citanju knjiga nego u surfovanju Internetom. Kako onda u takvom svijetu graditi istinski ljudski identitet. odnosno o gubitku transcendencije. Iako zlo postoji. vec politicko. da li je mozda moguce da covjek “ostane sam sa misljenjem po sebi”. te problemi vezani za geetski inzenjering. a onda se u takvom kontekstu ne postavlja ni problem slobode kao takav. nasa kultura vizuelna. sto naziva kolosalnim dogadjajem. Ovakvom.

Crnjanski “slucaj komedijant. nauke. uvijek otvoreno bice. barem. 31 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I sama filozofija u ovom vremenu kao da je prestala biti ono sto je vjekovima bila cjelovit. Ali. U tome je.sa sve manje novih ideja. I bez obzira da li to bilo praceno spokojem ili nemirom. nepovjerenja. ne rijetko. Ali. jer zivotom vlada. nije moguc bez bola. i smisao i tezina tog famoznog “rada na sebi”. onda. U suprotnom.ocigledno je da se ono enormno uvecava. A to. napetosti. harmoniju i razumijevanje u okviru i izmedju drustvenih grupa i zajednica. Veoma su cesti “iracionalni upadi” u stvarnost. Naravno. moralnim – covjek nesporno moze da dosegne. cini se da je pouzdanijih odgovora o najdubljim tajnama zivota. i. da sprijeci razaranje zivotnih vrijednosti i da pokaze da je covjek. o hamletovskom pitanju smisla ljudske egzistencije sve manje. koji cesto preokrecu tok stvari i katkad covjeka sve vise udaljavaju od zeljenog cilja. svakodnevnim zivotnim i. to moze biti (i. zivot pruza mogucnosti. naucnim. oni moralno najjaci pojedinci) pokusavao da se uzdigne . Ova kriza je. Ta raznolikost. da se covjek bori I (mozda) izbori za svoju slobodu. U pravilu. Ovome dobrim dijelom doprinosi i nova tehnologija. pa i najzescih drustvenih sukoba. znaci i za slobodu izbora izmedju dobra i zla. naravno. iako ne uvijek jasno i lako. cijena tog i takvog traganja je najcesce visoka. za cvrscim stozerima smisla. umjetnosti I posebno tehnologije I materijalne moci. Oni najjaci uporno tragaju za zivotnim konstantama. predrasuda. na srecu. Svojim djelom i svojim djelovanjem -filozofskim.” Mnoge stvari ne idu kako covjek planira i zeli. kritcki I umni odnos prema svijetu I covjeku . spontanosti I duhovne suptilnosti. covjek je (ili. po misljenju ne bas malog broja relevantnih mislilaca. Uprkos svemu ovome. odnosno cesto eufemisticko preimenovanje zla u puki nesrecan slucaj. opravdanom Bodrijarova tvrdnja da nove tehnologije i tehnicke operacije ne prepoznaju sistem vrijednosti. to se osjeca I veca potreba za ucescem etickog u njegovom promisljanju i prevladavanju. taj proces unutrasnjeg sazrijevanja I dosezanja unutrasnjeg reda. jeste) izvor stalnih nesporazuma. Cini nam se. izgleda das to jedan problem postaje veci. Sta vise. Vrijeme u kojem zivimo je ocigledno vrijeme izgubljene prirodnosti. sav taj napredak je uvecavao krizu ljudskog duha. kako kaze nas ugledni pisac M. narocito. Istovremeno je evidentna I opasna tendencija brisanja razlika izmedju dobra I zla. samo dotle dok to omogucava makar i minimalo jedinstvo. prema Jungu. naravno. cini ljepotu I bogatstvo ljudskog zivota. bice mogucnosti. Bez obzira na sav napredak filozofije. umjetnickim. u vezi s ovim. To. danas veca nego sto je ikad bila u istoriji ljudskog roda. * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtovati za nesto vece!” * * * * * Staro je i prastaro saznanje da se ljudi (veoma) razlikuju u svakom pogledu. neminovno podrazumijeva I rehabilitaciju kritickog misljenja izbiljsko prosirivanje prostora ljudske slobode. i pored svega. da spozna iosjeti dubinu soptvene egzistencije. I kada je najvise padao. zapravo.

spajajuci. teoriju relativiteta. On razmislja I o mogucem naseljavanju ljdi negdje u kosmosu. poput pijanih kreatura ili zive u znaku (a)moralne mimikrije I (be)smislene praznine. Ljubav. nije srecniji nego u ranijim vremenima) vec je cesto I bez elementarnog identiteta. vidljivim I nevidljivim problemima savremenog covjeka I svijeta. tiranije beznacajnog. neprimjetno I. a samo nekoliko trenutaka nekolicini samoubica da ga pretvore u gomilu rusevina. Dok jedni prezivljavaju prave ljudske drame I drustvene lomove u ocajnickom traganju za odgovorima na zivotne dileme.Hiljadama ljudi je. pri tom. covjek je ostao sam. U konzumerskom drustvu. naravno. sto je paradoksalno. globalno otopljavanje. izvor sumnjicavosti. socijalnom I duhovnom. oci u oci sa smislom postojanja I umiranja. dosada I poroci) I dok im uvijek nedostaje vremena da urade sta zele ili sta moraju. rasirene banalnosti I monotonije. Da li je on I definitivno izgubio potrebu za cjelovitom 32 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ocigledno. ukoliko se te razlike svjesno i tendenciozno prikazuju vecim nego sto jesu i. Covjek se gotovo dobrovoljno (iako. razumjevanje I saradnju. svakodnevnim. psiholoskom. kako je pisao Volter. koji je. barem. neizvjesnosti. Tesko ga je I spoznati. dobrota i kreativnost. od 1986. Za jedne su razlike medju ljudima i kulturama izvor iskrene radosti i stalne radoznalosti. On pokusava (posebno u svojim radovima “Univerzum u orahovoj ljusci” I “Kratka povijest vremena”) da konstituise I tzv. osim u odnosu prema sebi samome. kvantnu teoriju I neke druge teorije.Hoging razmislja I o mogucem izlazu. U vladavini licemjerja I obmana.I pored najvecih patnji drugih. dotle je drugima beskrajno dosadno I ni u cemu ne nalaze zivotni smisao. Njegova moc je silno narasla u svim domenima. posebno ukazuje na geneticki promijenjene viruse. osjeca sve vecu bespomocnost. A cini se da oni ponajvise proisticu iz toga sto je covjek ovog vremena izgubio sva bitna uporista. (ili. Jos je gore. da je to tesko I izraziti rijecima. na primjer. kulturne i civilizacijske svrhe. posebno. zla i destrukcije sazrijevaju veoma sporo i na rijetkim mjestima. I nije suvise inteligentno. “totalni zivot” mu sve vise izmice. vjerske. Sustinski. sto neki traze I “nalaze” smisao u razaranju – materijalnom. bilo potrebno vise od deset godina da izgrade Svjetski trgovinski centar (WTC). nepovjerenja. A do jednog takvog “rjesenja”valja se nositi sa ovozemaljskim. sto se vidi I po stalnom uvecavanju agresije. drugi su vise – svjesno ili nesvjesno – na pozicijama sirenja mrznje I konflikata. po njemu. teoriju o svemu. Dok jedni uporno tragaju za moralnim konstantama sopstvenog I zivota uopste. manifestuje I na individualnom planu u svakodnevnom zivotu. On. za druge. pri tom. prijetnje i strahove. godine I nijem) upozorava da bi se covjecanstvo moglo razoriti samo od sebe. nesvjesno) odrice sopstvenog dostojanstva.Utoliko vise. a jos teze ostvariti. Zato on. uz to. I ko zna po koji put se ponovo potvrdilo pravilo da za ljubav I stvaranje treba neuporedivo vise vremena I truda nego za mrznju I razaranje. zloupotrebu atomske energije. ne samo da nije srecan. dotle drugi tumaraju u zivotu. naprotiv. cini toliko toga u korist vlastite stete. nacin da se izbjegnu tri nevolje: siromastvo. Sve to se. ukoliko se politizuju i zloupotrebljavaju u ideoloske. Dok jedni preferiraju ljubav. putem naucne I tehnicke moci koju posjeduje. Covjek. najcesce. I genijalni Stefan Hoking (profesor na Kembridzu. nacionalne. za razliku od mrznje. on. pa I ona moralnog karaktera. dotle su drugi smrtno ravnodusni. u invalidskim kolicima. Dok je za jedne rad I stvaralastvo istinska zivotna potreba (a ne samo. pa i straha. Covjecanstvo.

za ljubavlju. nesporno je da brzina zivljenja (I sve vece ubrzanje – nekima je cak brzina racunara. I da razlikujemo dobro od zla. Samo on moze istinski da bude opterecen konfliktom osjecanja I razuma. jos vise. a to onda znaci I potreba za pripadanjem. Kundera dalje ukazuje da je stepen sporosti direktno srazmjeran jacini sjecanja.To je. a ni zena ne pomislja da dirne vozaca rukom. takvo ubrzanje ne moze da prodje bez ozbiljnih I opasnih posljedica po kvalitet ljudskog zivota. pored velikog I sirokog saznanja I jos vece moralno htijenje I odvaznost.” Bez obzira da li prihvatali ili ne ove opservacije Milana Kundere o svakodnevnom zivotu. jer je shvatao blazn zivot na izuzetno skeptican nacin: moze da uziva samo onaj ko ne pati. dobro ni sa moralnog stanovista. da li se imao rasta I roditi?) Ali. prosto onemogucava “kontrolu” toka I smisla covjekovog zivota. znaci. a posto uzivanje cesto donosi vise nesrece nego blazenstva. jer gotovo sve u nacinu zivota covjeka savremenog doba djeluje u suprotnom pravcu. U jednom od njih kaze: “Gledam u retrovizor. za pravdom. prvi veliki teoreticar uzivanja.spoznajom. koja ne mogu da me preteknu zbog saobracaja iz suprotnog pravca. na primjer. Zato ni (moralna) buducnost ne moze bez sjecanja. on tvrdi. razuma I vjere. ljubavlju. Ovim problemom se bavi I Milan Kundera u svom romanu “Usporenje” I to na vrlo zanimljiv nacin. istrgnut iz proslosti I buducnosti. potpuno sprecava zadovoljavanje tako vitalnih ljudskih potreba. Covjek se grcevito drzi jednog djelica vremena. pa I za trazenjem konkretnog smisla licne egzistencije? A znano je. ne samo sa drugima. prema Kunderi. odnosno da je brzina oblik ekstaze. Kundera zakljucuje da se boji “da srecan zivot. za dostojanstvom. pored ostalog. zasto uopste zivjeti? (Njegosevski receno. koji je tehnicka revolucija poklonila covjeku. U tako bezumno brzom ritmu zivljenja. naime. pak. za slobodom. odnosno praznine I zivotne smisaonosti. solidarnoscu. za duhovnom slikom svijeta. sjecanje je znanje. ako ne I poroku. da je Epikur. On. odnosno sa cjelinom zivota nije. nije spojiv sa ljudskom prirodom. a da je “stepen brzine direktno srazmjeran intenzitetu zaborava. Jos uvijek ista kola. Sta vise. kakav nam se predlaze. Ona u mislima vozi s njim I takodje me proklinje. iscupan iz toka vremena. pragmaticnosti I morala. Ta brzina cesto otezava ili. Eto. Njegova fanaticna vezanost za djelic vremena. nagona I culture. da je “konkretni smisao” jedinstven I osoben za svakog covjeka. sustinski pojam hedonizma: covjek je srecan u mjeri u kojoj uspijeva da izbjegne patnju. Epikur preporucuje samo obazriva I umjerena uzivanja. On tu pise da nase doba placa danak brzini. telefona i liftova uzasno spora!) bitno osiromasuje zivot covjeka ovoga vremena.” Tu grcevitu vezanost za djelic vremena I izgubljeni smisao uzivanja u sporosti Kundera ilustruje mnogim primjerima. Zasto joj covjek ne prica nesto smijesno? Zasto ne stavi dlan na njeno koljeno? Umjesto toga. to nije ni malo lako. brzina kojom se zivi.” Svoj odnos prema uzivanju u sporosti Kundera objasnjava I uistinu zanimljivim shvatanjem hedonizma. koje omogucava. kaze da u svakodnevnom govoru pojam hedonizma oznacava amoralnu sklonost prema uzivanju. Za tako nesto je potrebno. Jer. u savremenom drustvu. Patnja je. kao sto su druzenje. vec I sa samim sobom. netacno. on proklinje automobilistu pred sobom. naravno. za moralom. Prihvatajuci ovo. 33 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . njegov prekid sa prosloscu I sa buducnoscu. koji ne vozi dovoljno brzo. nema mjesta ni elementarnoj zivotnoj mudrosti. Pored vozaca sjedi zena. Sta vise. Samo on moze da trazi odgovore na pitanja kako smisaonije zivjeti I. Samo pojedinac moze da (ne) trazi i (ne)pronalazi smisao svog zivota.

(I nece ih ni biti). vec je to cisti konstrukt. Iako definitivnih odgovora na pitanje o smislu zivota nema. ne moze prenositi ili predavati. cini se da iskustvo – posebno ono novijeg datuma – ne daje mnogo argumenata za takvo uvjerenje. * MARSEL PRUST: “Sjecanje na ljubav mi pomaze da se ne plasim smrti. Mrznja im katkad dodje I kao zamjena za tugu. pa ni prirodni identitet. Oni su ubijedjeni da moraju imati neprijatelja u zivotu. da se on uveliko ogleda u tome da radimo ono sto volimo I da usrecujemo one koje volimo. 34 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . u odredjenim (posebno teskim. odnosno da je ljudsko bice uvijek popravljivo. Da li je. Po njima se ne moze izjednacavati ono ljudsko I ono prirodno. Da li zbog straha. oni tvrde da je ljubav vise prirodjena covjeku nego mrznja. Posredstvom ljubavi. Iako je autor ovih redova intimno veoma blizak uvjerenju da u svakom cojeku potencijalno postoji I dobrota I ljubav. pod pritiskom okolnosti. Oni umjereniji (poput americkog filozofa Dejvida Roberta Vilsija) stoje na stanovistu da ne postoji nesto sto je ljudsko u cistom smislu. tako I da voli.(Be)smisao ljudskog zivota je u najtjesnjoj vezi sa osjecajem (dozivljajem) ljudske srece. manje je bitno. I za stvaralastvo I za destrukciju. pogotovo srece svedene na trenutna zadovoljstva.” * * * * * Antropoloski optimisti tvrde da se duboko u srcu I dusi svakog covjeka nalazi saosjecajnost I dobrodusnost. izvjesno je. koje ce ga primorati na izbjegavanje zla? Cini se da bas jeste. stvaralastva I osjecaja zivotnog ostvarenja I sama smrt se donekle prevrednuje I “prevazilazi”. dakle. pa I samu smrt. Naime. a spremni su I da idu “korak dalje” pa da drugome nanose I zlo. Sta vise. Covjek. iako je moguce da covjek posjeduje podjednake mogucnosti I za ljubav I za mrznju. Neki od njih misle da prirodno I ne postoji. dramaticnim) okolnostima neuporedivo lakse I cesce se opredjeljuje za ovo drugo. a pogotovo zivotne nedace. A to je nesto sto nam niko drugi ne moze garantovati. Istinski ispunjen zivot ne moze da obeshrabri ni toliko izvjesna covjekova konacnost. Naravno. Oni stoje na stanovistu da se covjek moze nauciti kako da mrzi. Ko “osvoji” odnosno pronadje zivotni smisao uistinu lakse podnosi I svakovrsne zivotne teskoce. neizvjesnim. tokom zivota mijenja identitet. po njihovom misljenju. posebno kod onih koje bi mogli oznaciti kao zivotno “promasene ljude”. I oni su svjesni velikog uticaja drustvenih okolnosti na prevalenciju odredjene vrste ljudskih osjecanja. koji prosto I bezrazlozno mrze sve one koji nesto znaju I koji su nesto u zivotu uradili. neznanja. vec se moze I mora samo licno izboriti. ipak. koje su skoro neminovne. I za istinu I za laz. Da li je covjek tako slabo I krhko bice da pozivanje na njegovu svijest uvijek daje slabije rezultate od zakonom utvrdjenih zabrana. interesa ili neceg drugog. ali I vlastitog truda u tom procesu vlastitog mijenjanja na bolje. Iako je izvjesno da je smisao iznad srece. samo zato da bi “lijecili” svoje frustracije.

niti da iskreno voli. dehumanizam) ili. uvazi. da nekome pripada. Oni znaju I osjecaju da covjek uistinu vrijedi onoliko koliko u sebi ima ljubavi za druge. A to znaci spoznaju. a svoju prazninu nastoji da ispuni ili iluzijama laznog zivota (idolatrija robe. (U Skandinaviji. kakva je porodica. pogotovo u postmoderno doba se manifestuje I u zivotu drugih. dok se raduje.) Predinamican I povrsan zivot silno je ubrzao potrosnju osjecanja. I to barem sa stanovista manifestovanja njihovog odnosa prema drugima I prema sebi. dok se cudi. odnosno njegova sklonost ka mrznji I zlu univerzalna pojava? I najnovija iskustva sa ovih prostora nedvojbeno potvrdjuju tezu da je tek manjina spremna. mrznji I svakovsnom zlu. da se iskreno brine za druge. posebno u krugu zapadne civilizacije. da se saosjeca sa drugim. Sta vise. da zapaza I bude zapazen. s toga ili kratkog trajanja ili su povezane iskljucivo materijalnim. dok se uzbudjuje. (Jos je Hegel pisao da Moderna boluje od laznih identiteta.ukorijenjenost zla u covjeku. Ovo kao da dovodi u pitanje rasireno uvjerenje da je svaki covjek svijet za sebe I da je neponovljivo bice. ali ne I duhovnim I emocionalnim nitima. destrukciji. njihovog nacina zivota. ljudskih zajednica –srodnickih. grubom destrukcijom. nesigurna. izmjenama fizickog imidza. depersonalizacija. prozivljavanje I pridrzavanje uvijek I svagda bazicnih ljudskih vrijednosti – razumijevanj. Vecina nije sposobna da iskreno vjeruje u covjeka. Fetisizam konformizma I nespremnost da se zajednicki izdrze I savladavaju zivotne teskoce. Svaku krizu duha I krizu identiteta (podsvjesno) pokusavaju prevladati nerazumnom potrosnjom. da iskreno voli. nekada I banalnim. da se istinski otvori prema drugima. preprekama. Velikoj Britaniji I SAD samacka domacinstva I domacinstva sa nepotpunim porodicama premasuju 50% domacinstava. postuje I voli drugi. kojem se I suvise lako priklanjanju. odnosno da voli I da bude voljen. sposobna I odvazna da se uvijek I svagda javno odupire lazima. jednostrana. Otuda. strpljenja. odnosno smisla I besmisla njihovog svakodnevnog zivota. Nespremnost da se razumije . 35 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . samosvjesno bice. Vecina. individualizovano. u dobra djela. stetusnim I slicnim interesima. da se moralno odvazi u borbi protiv zla u sebi I oko sebe. covjek ima I snaznu potrebu da bude prihvacen od drugih. teritorijalnih. oni su ubijedjeni da je covjek I istinski ziv samo dok voli. Njemackoj.cak. Emocionalne veze su u pravilu kratke I uglavnom vodjene strastima I trenutnim zadovoljstvima. zivot I rad u ovim zajednicama cesto “proizvodi” osjecaj usamljenosti I praznine. neuka I uplasena. Jednom rijecju. vanporodicnog zivota velikog broja ljudi. Pored potrebe da bude zrelo. Tek manjina je u stanju da se nosi sa izvjesnoscu ljudskog kraja I neizvjesnoscu toka zivota. radnih. u stvaralastvo. Samo ona je u stanju da donekle spozna sustinu zivota I. bez obzira na cijenu.) U ekstremnim istorijskim okolnostima. koja prati covjekovo postojanje. svoj identitet traze I u razaranju. Holandiji. sve cesce dovodi do izbora samackog. Ova filozofija “cvrstog individualizma”. koju pri tome mora da “plati”. sto je bitnije. odnosno iskrenosti I ljubavi. solidarnosti. dok ima potrebe za drugim. etnickih… Ove zajednice su. njihovih potreba I aspiracija. da daje I da prima. uzih I sirih. dovode do njihovog olakog “pucanja” pri prvim. na zalost. pa I razlicitim okultnim radnjama. odnosno u zlocinu najgore vrste. da postuje I bude postovan. Neumjereni egoizam I hipertrofija vlastitog “ja” sve vise ugrozava I primarne ljudske zajednice. nije spremna na tako nesto. uvecavanjem vlastite moci I bogatstva. Ona je povrsna. pak.

Nije. iskrene saosjecajnosti I odgovornosti za zajednicko dobro. istina iz iskustva lazi.U zivotu. Pri tome. onda je. 36 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naravno. bitno upotpunjavaju smisao covjekovog zivota. a time I vlastite sigurnosti. To se posebno vidi u relativno lakom I masovnom prihvatanju razlicitih formi obicajnosti u svakodnevnom zivotu. besumnje. ali I psiholoski (I ne samo psiholoski) oslonac u prevladavanju zivotnih neizvjesnosti I turbulencija. veliko je pitanje da li je on u ovakvom svijetu I moguc. Da je to tacno govore I brojni primjeri manje ili vise nemoralnih djela. medjutim. znatno veci nego drugdje. u nauci se cesto istice Japan. “uputio samo jednom jedinom cilju. mogli bismo dodati. Istinske moralne vrijednosti. No. dakle. oni postizu visi kvalitet zivota I rada. nije bez znacaja I zivotno iskustvo. u najtjesnjoj uzrocno-posljedicnoj vezi sa moralnim vrijednostima. Kao primjer culture u kojoj se jos uvijek dobrim dijelom ocuvao duh saradnje I zajednistva. odnosno uzajamne ljubavi u svakodnevnom zivotu. a to je Pakao. Zato. I to u tolikoj mjeri da se bez njih o punom kvalitetu zivota. poretku I prepoznatljivosti traze I nalaze oslonac. A njeno odsustvo. Ljudi se plase pretjerane otvorenosti. zivota dostojnog covjeka. kada je rijec o moralnim vrijednostima. odnosno japanske zivotne I radne zajednice. sporno da je jedino uz ove I ovakve vrijednosti moguce naci utociste za izgubljenog covjeka ovoga vremena. a lakse prevladavaju zivotne krize. znaci gubitak nade I mogucnost pretvaranja svega u pakao. Tesko je potvrdno odgovoriti na pitanje da li je moguca obnova covjekoljublja. dakle.” Izvjesno je. da bez obnove moralnog smisla zivota svakog covjeka i revitalizacije autenticne ljudske zajednice nije moguce transcendiranje granica puke fizicke egzistencije i ostvarenje punoce ljudskog zivota. Katkada I iz “moralnog kontra-iskustva” – dobro iz iskustva zla. u interiorizaciji moralnih vrijednosti. laz iz iskustva istine. koji cesto predstavlja puku varku. U nekom redu. rizika I moguce drustvene izopcenosti. mnogo znacajnije duboko ih osjecati I dozivljavati. nego u pukom obrazovanju. svjetlo iz iskustva tame… Iako je izvjesna potreba za “novim humanizmom”. nego posjedovati znanje o njima. iskrena ljubav jeste pravi odgovor. U njima je osjecaj uzajamnog uvazavanja. koji se. tesko uopste moze govoriti. Zivotni (be)smisao je. cini se. koje omogucava da se potpunije spozna I dozivi smisao I znacaj moralnih vrijednosti. koja su ucinili “uceni” ili “visokouceni”. kako to radikalno tvrdi Umberto Eko. Takva ljubav “pretvara sve u apokalipsu ljepote”. kako je to divno zapisao Helderin. zlo iz iskustva dobra. a time i utiskivanje istinskog LJUDSKOG TRAGA u nasim svakidasnjim zivotima. u moralnom vaspitanju I moralnoj socijalizaciji mnogo vise. Stvar je. Ze I sire zivotne zajednice su I kod drugih naroda I kultura izvor I osnov grupnog identiteta.

O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA 37 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

kako misliti o sustini. to treba ciniti( I neki uistinu cine) I onda kada to djeluje uzaludno. vec I prakticno djelovali u tom smijeru. posebno ne medju mocnicima. Umjesto da bira. u celjustima zivota. covjek cesto. Ne samo da nemamo takve namjere. On je. Oni znaju da je vidljivo cesto privid. naime. godine).Vjetrovi zivota bacaju covjeka tamo-amo. ali I mogucnosti obogacivanja moralne I ukupne smisaonosti covjekovog zivota. cinimo u uvjerenju da je moguce izvlaciti pouke iz zivota drugih ljudi I da one (mozda) mogu biti I od koristi za nekog I danas. I sam covjek je mnogo vise socio-psiholosko.” * * * Mada ove rijeci velikog Tagore (iz pjesme “Zalazak vijeka”. vrlo krivudavi I trnoviti I koje s velikim naporom valja savladjivati. kulturno I duhovno. kao I na cinjenicu da svako prosto mora zivjeti SVOJ zivot. Uz to. bilo o svakodnevnom ponasanju. sudeci prema onome sta se sve desavalo u dvadesetom vijeku. Na vlastitom zivotnom iskustvu je to znatno teze ciniti. kako bi rekao Robert Muzil u svom djelu “Covjek bez svojstava” uistinu “nesto neprijatno”. jer. verovali u mogucnosti sopstvene promjene I promjene svijeta na bolje. od strane okolnosti. inace pisane poslednjeg dana devetnaestog vijeka – 1899. uprkos svemu. dogadjaja. nisu. koju je katkada trebalo platiti. biva biran. Namjera nam je da. na zalost. bilo da je rijec o teoriji. nego samo tjelesno bice. kako kaze stara( latinska) mudrost kljucni paradoks zivota jeste u tome sto se mora zivjeti unaprijed. a nevidljivo najcesce sustina. On je tesko predvidljiv. istina. nije lako odgovoriti. prakticno. a jos manje “uhvatljiv”. na srecu. o cjelini covjeka I svijeta. obzirom na neopisivu raznovrsnost okolnosti I situacija u kojima ljudi zive.* * * RABINDRANT TAGORE: “Vasa kruna neka bude smjernost i vasa sloboda sloboda duse… i znajte da ono sto je golemo nije veliko i da gordost ne traje vjecito. Oni. Zivot je. znaju da stvarnost nije samo culna. na bazi teorijskog I prakticnog iskustva. naravno. postojali I oni ljudi – mada. o sustini smisla ljudskog zivota? Upravo zato cemo se u ovom dijelu teksta pozabaviti mogucim teorijskim I empirijskim (iskustvenim) poukama. vec mnogo vise nadculna. svakako. To. takodje. ni u kom slucaju ne znaci da pretendujemo na “davanje savjeta” I recepeta o tome kako treba zivjeti. tek ovlas ukazemo na neke od protivrjecnosti. nasle bas mnogo poklonika. a ne obrnuto. Uvijek su. Pri tome. ne rijetko. Zivotna mudrost se ponajvise “probija” kroz kolektivna iskustva I taj “zivotni logos” valja osluskivati I 38 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . licno iskustvo je u pravilu veoma ograniceno. I ne samo vjerovali. kako u tom smjeru djelovati efikasno I kako da to cini vecina. kroz unutrasnje nastoje razumjeti izvanjsko. Ali. koji su. drugih ljudi. vezanim za unapredjenje moralne I smisaone sadrzine ljudskog zivota. najcesce u majini – koji su. bez obzira na visoku cijenu. vec je to prakticno I nemoguce. Ali. To. Medjutim. izvjesno je da ljude nikada nije napustala nada u bolje sutra. u neprestanom kolebanju izmedju razlicitih puteva. a moze razumjeti samo unazad.

I ne samo vlastite slobode. A da li I do nivoa kada se moze govoriti o tome da “sudbina” prestaje to biti? Rijec je. takodje. kako u teoriji. uvjerenjem u “uzaludnost” moralnih nacela. obazrivost. sa prirodom. Iz toga je. I ostvarivati? Pored tog neznanja. pravde. na zalost. I. ipak. tako. odvajkada znalo. van svake sumnje je prirodno nastojanje da on bude sto sadrzajniji. prastanje. moze da prodje “u ludo”. ljubavi I dobrote. koja kaze: “Mudar covjek sve vidi na pocetku. koju bi valjalo prepoznati. moralnu odvaznost I hrabrost. I to u mjeri koliko je to uopste moguce. ne samo da moze. Ali. posebno u sadejstvu protivrjecnih sila. sa drugima. pa I vlastitog zivota na kocku. Buduci da je zivot jedan. uostalom. imovine. To nastojanje u razlicitim vidovima se moze pratiti u velikom istorijskom luku. dakle. prije svega. osmisljavati I koristiti. istrajnost u ostvarivanju ovih I srodnih vrijednosti je katkada povezano I sa veoma visokom cijenom. Nepodijeljena je. u pukom vegetiranju ili zadovoljavanju samo materijalnih I nagonskih potreba. U svakodnevnom zivotu to nastojanje se iskazuje u afirmaciji. poodavno shvatili da covjek ne poznaje dovoljno ni samoga sebe. podsjetiti jos jedne stare izreke. narocito. smisleniji i srecniji. I nastala teorijska misao o covjeku. Oni su spremni da pruze otpor svemu sto unizava ljudsku licnost I svijet moralnih vrijednosti. blgost. svakako. znano I na procelju Apolonovog hrama u Delfima pise: “Upoznaj samog sebe!” Umni ljudi su. A znati sta hocemo u zivotu I tako nastojati zivjeti. Treba se. ljepote. o stalnom sirenju granica ljudske slobode. istine. sto nije ni malo lako. unutrasnja ravnoteza. vec I slobode drugih. zapravo. moralnost I moralna hrabrost. kao najbitnije sadrzaje zivota. Zato vecina nije spremna da se bori za ove vrijednosti po svaku cijenu. Oni ne pristaju na zivot bez hrabrosti. Prvi korak u nastojanju da se ovako osmisli I “zivi” vlastiti zivot jste. sto direktno implicira jos vece nepoznavanje drugoga i drugih. u suprotnom. misljenje da je najvaznije da covjek zna sta hoce od svog zivota. svijetu I zivotu. naime. ispunjeniji. spoznaj sebe samog!”. bez obzira na okolnosti. doduse. pametan covjek na sredini. Cak je I pitanje. Kao sto je. jedinstven i neponovljiv. Cak bi se prije moglo govoriti o udaljavanju od ovih anticki 39 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . dostojnog covjeka. sve do stavljanja karijere. To se. vec kod ne malog broja. nije lako postizati ni onima koji njima svesno teze.cak. Prisjetimo se da je jos Sokrat lansirao maksimu: “Covjece. Inace. znaci upravljati svojom sudbinom. zivot. a budala na kraju!” Djelimo I ono uvjerenje das am zivot iz sebe razvija odredjenu mudrost. strpljenje.koristiti u vlastitom zivotu. pa I nedopustivim moralnim ustupcima ili. I biva. (u)poznavanje sebe. kao sto su: zivot u harmoniji (homeostaza) sa sobom. slobode. naravno. kako instrumentalnih. pri tom. U ovom pogledu se u poslednja dva milenijuma nije nista bitnije promijenilo. tako I ciljnih vrijednosti. kako ih. od Lao Cea (pa I ranije) do nasih dana. To podrazumijeva. razumijevanje. radinost. Ljudi koji drze do samopostovanja spremni su gotovo na bilo koju cijenu za osvajanje I ocuvanje vlastite slobode. umjerenost. sta ove vrijednosti sva podrazumijevaju – I u univerzalnom I u relativnom smislu – I. tako I u empiriji – kod najumnijih I najmoralnijih. ove vrijednosti. odnosno sta zeli postici u svom zivotu I sta sum u kljucne vrijednosti kojima tezi. kreativnost. sto je po mnogima predstavljalo pocetke evropskog humanizma. Njihov svakodnevni zivot je mahom pracen moralnim kompromisima. tolerancija.

kao sredstva da ga ostvari. covjek. sto moze biti!) zavisi od onoga sto on zaista jeste. moralno I duhovo bice. religiozno. odnosno upravlja svojom sudbinom. u punom smislu te rijeci. prije svega. glavno je pronesite je kroz zivot kao svetinju i ne izneverite dusu svoju nikad. Na intelektualnoj I svakoj drugoj ljenosti I moralnoj neosjetljivosti. dakle. Zato su mnogi umni I upucivali I upucuju covjeka da “krene” od sebe. Sta vise. Njegovo prethodno iskustvo uveliko odredjuje njegovu buducnost. Pri tome. Zato bi primarni zivotni kredo svakog covjeka trebao da bude ono sto je Volter savjetovao svom uceniku Kandidu. odredjuje svoj zivot. I. obrnuto. ali I kao samo jedno od beskrajno mnogo drugih bica u prirodi. * * * IVO ANDRIC: “Svejedno je koja je vasa istina. Treba. psiholosko. prividima. ono sto ce covjek biti (ili. da “pronadje” I upozna (je) sebe kao biolosko. trci za materijalnim dobrima) vise radio na sebi samom I svom bicu. I u obmanama. njegov karakter. ako covjek ne radi na samome sebi – u smislu obrazovanja I kulturnog I moralnog oplemenjivanja . Onaj drugi dio. pa uglavnom I ne djeluje na tom planu. umjesto pretjerane okrenutosti spoljnom svijetu (posebno. toga najcesce nije ni svjestan. koji se zadovoljava prividima. besumnje. ukoliko zeli ostaviti sopstveni trag. niti treba da bjezimo!. Kada bi covjek. Tako je vjerovatnije da ce covjek razviti odgovornost kao samosvijest. on za covjeka ne bi smio nikada da bude potpuno zadovoljavajuci. svakako bi bilo bolje I za pojedinca I za njegove zajednice. nikada. Doba Moderne prolazi u znaku radikalnog svodjenja svijeta gotovo iskljucivo na njegov vidljiv I opipljiv dio. Drugacije receno. sto ce kasnije potencirati mnogi mislioci (sve do Petera Sloterdajka) u razlicitim varijantama. sasvim sigurno. kulturno. Njegov stvarni identitet (a to znaci. kao najdublje odredjenje naseg identiteta) u krajnjoj liniji odredjuje covjekovu sudbinu. naime. Onda I nije cudno zasto je svijet Moderne prosto ogrezao u krizi smisla I sto covjek ovog doba zadovoljstvo i srecu uglavnom trazi (da li I nalazi?) u iluzijama. socijalno. toga je duboko svjestan. I ispunjeniji zivot u svakom pogledu.” * * * Ovo Andricevo geslo (iz “Ex ponta”) – da je istina na prvom mjestu I da istinu kroz zivot treba pronositi. treba znati da je proces “ocovjecenja” permanentan I da nikada nije konacan. Ovo podrazumjeva da se covjek prosto mora sam slobodno definisati u zivotnoj praksi. kao svetinju – besumnje predstavlja vrhovnu moralnu I misaonu 40 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ne samo manje “lutanja” u zivotu. o tome da “svako obradjuje svoj vrt”.malo je vjerovatno da ce uopste ikada postati covjekom. pogledati. vec. politicko. zasnovanu na moralnim nacelima. Naprotiv! Biti (samo)svjestan sebe (razluciti svoje realno I nerealno “ja”) znaci. svojim izborom. I gotovo svakodnevno se u to uvjerava. ali I pronaci smisao svog zivota. Dakle. Onaj dio svijeta koji traga za istinom. Od sebe niti mozemo. manje ili vise. sebe I “raditi na sebi”. Rijec je. Osjecaj zivotnog smisla I postojanja moze da “izraste” samo iz cvrstih moralnih korjena.poziva. dobrotom I smislom.

ukoliko drzi do sustinskih vrijednosti I do samog sebe. ako je uopste I postojana. takodje. zapravo. Njegov savjet da “ne izneverite dusu svoju nikada” mogao bi se shvatiti. naravno. S jedne strane smo svjedoci cestih privida. zelja. nije tako. uostalom. Koliko god se olako daju obecanja. predstavlja stvaralacki I moralni cin. on “svoju torbu do kraja moze izruciti samo u trenucima velikog nadahnuca. niti mogu da se suoce sa istinom o sebi. Za istinu je potrebna velika snaga I moralna hrabrost. ta teznja da se priblizi istini o sebi I svijetu. institucija. jos vise I brze se zaboravljaju (ili “zaboravljaju”) uz ocigledno odsustvo svijesti o vlastitoj odgovornosti za neodrzanu rijec. To traganje za istinom. ne mora o svemu I iznositi svoje misljenje. Toga je. dakle. ocekujuci da pridobiju naklonost. Istina ponajvise i jeste u traganju za istinom. materijalne I druge koristi ili. Jer. Sem onih rijetkih opstih I sveprisutnih. moze imati o svemu svoje misljenje. Moralnih dilemma I osjecanja griznje savjesti kod njih najcesce nema. Andricev savjet je. zabluda. to I mislim. dakle. vec I oprecno. ako cesto zaista i ne znamo sta je istina. Kako to lijepo kaze jedan pisac. bio svjestan I Andric. Pojedinci I grupe. njegova elementarna moralna obaveza. odnosno moralnom dosljednoscu. uplase. naravno. Drugacije kazano. I neistine. odustaju I lakse nalaze put do neistine I obmane. sto bi u mnogim situacijama mogao biti I sinonim za covjekovu iskrenost. zato. Saznanja o sebi i svijetu najcesce su pod uplivom licnih osjecanja. organizacija I mass medija. Najveca saglasnost upravo I postoji oko toga da (apsolutnu) istinu niko nije ni video. kao poziv na djelovanje u skladu sa vlastitom savjescu. svaki covjek. istine su uglavnom licne I viseznacne. On. A s druge strane je izvjesno da malobrojni zive u znaku iskrenosti I autenticnosti. Istinu. To se podjednako odnosi na svakog I u svakoj prilici. kao primereno moralno geslo (a ne samo logicka igra rijeci) moglo da bude ono koje kaze da “sve sto govorim. kako svjesni I osmisljeni. ne bez razloga. A tako zivjeti moze. ali su mnogi vidjeli put koji vodi istini. predrasuda. pa I svjesnih lazi I neistina. da je sa moralnog stanovista. Razlicite vrste I gotovo masovne neistine su evidentne “na svakom koraku” – od najuzih primarnih ljudskih grupa. da se izbjegnu ili umanje ocekivani gubici. pri tome. krsenja date vlastite rijeci. Prosto je nevjerovatno koliko su razmjere. to ne govorim. i obrnuto za sisteme vjerovanja. medjutim. i protivrjecnih sadrzaja. Zato se. ono o 41 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Motivi napustanja “puta istine I iskrenosti” su. Ovo vazi. jer oni niti hoce. Pri tome bi. Saznanja su katkad toliko protivrjecna I zamrsena da I najveci umovi o istoj stvari misle ne samo razlicito. katkad.vrijednost covjekovog zivota. Ukoliko zeli da uistinu bude covjek. pak. u svakodnevnom zivotu to. odnosno statusne. ni govoriti. ocekivanja i fantazija. a sve sto mislim. na iskren I autentican zivot. a cesto ni bez protivrjecnih obiljezja. koji uglavnom nisu bez saznajnih. sistemi saznanja nisu bez elemenata vjerovanja. I kada su najrazvijeniji. I kaze da je apsolutna istina neuhvatljiva. istovremeno.” Covjek. nije uvijek lako ni spoznati. dakako. do onih najsirih ustanova. tako I nesvjesni I podsvjesni. jeste da govori istinu.Danojlic) Ali. o drugima I o svijetu. poziv na iskrenost. odnosno poziv da se zivi zivot kakav nam je dat. ne rijetko I svjesno obmanjuju druge. ukoliko to zaista hocemo! Na zalost. da cilj opravdava sredstvo. Mnogi se. uvijek znamo sta je iskrenost i uvijek mozemo biti iskreni. sa svim svojim slabostima. Iako je covjek odgovoran za obe vrste ovih motiva. kao. bez obzira na okolnosti. odnosno da bude iskren ili barem da ne laze. znatno odgovorniji za svjesno i sracunato izbjegavanje istine i iskrenosti. Osnovno geslo je.”(M. bilo cim da se bavi. najcesce. On upravo zato I govori o “vasoj istini”. na primjer.

obecanja ne davati olako. sticanje osnovnog povjerenja u sebe I druge ljude. U ovom kontekstu psihologija I psiholozi pokusavaju da definisu I pojam “normalne licnosti”. idu I druge vrijednosti – estetske. savladavanje stida. a bice I u njegovom nastavku. na zalost. tek zajedno mogu ciniti smislenim zivot u cjelini. jer se bas tako i bas tada provjerava i dokazuje i njihova vrijednost i cvrstina nasih moralnih uvjerenja. jer je evidentan besprimjerno rasiren moralni relativizam i nihilizam. smirenost I bistrina uma. Hana Arent je pisala da je tesko lagati druge. sto je I razumljivo. kako za postizanje zeljenog individualnog zadovoljstva I osjecanja srece. I u domenu takozvane prakticne psihologije potencira se cinjenica das u za covjekovu srecu neophodne vrline I srca I uma. psiholoske. koji okruzuju pojedinca. osjecanja krivice I agresivnosti I. Iako o tome postoje veoma razlicita misljenja. koji je u stanju neprekidne promjene. To je tim potrebnije. treba da razvija brojne prirodne mehanizme odbrane u borbi s problemima zivljenja. traumama I stresovi. mnogi cine. To znaci da ni jedna zivotna nedaca ne moze odagnati stanje srece. hrabrost. Sledstveno tome. To je bitno. da razvije I reprodukuje visoke norme drustvenosti I moralnosti. Prvi korak. na realni svijet. sa povjerenjem u sebe i u druge. razvija i manifestuje svijest o toj odgovornosti i pred sobom i pred drugima. tj. Jednom rijecju. 42 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . je napor za razumijevanje prave prirode svijeta. u tom smislu. kao I strpljenje u ostvarivanju zivotnih ciljeva. dijelom je vec bilo govora u ovom tekstu. Svijet egzaktnog. saznajne. vec “komplementarni svjetovi”. prevazilazenje destruktivne samoljubivosti. kao o srecnom umu I da se koncentrise na “sada I ovdje”. istina i lijepo najcesce idu zajedno. usvojiti. za sve sto cini i govori. izgraditi. straha. Po njemu su najznacajniji elementi za razvoj normalne licnosti. tako I za ljudske zajednice. strahom. A uz vrhunske moralne. to mora biti u saglasnosti sa onim sto zaista misli. prema Tomasu Sasu. Dobro. vise je nego ocigledna potreba obnove sustinskih etickih vrijednosti. odnosno mora biti istinito I iskreno. kako za pojedince. kao I sposobnost da n avec razvijenu personalizovanost nadogradi I sposobnost za socijalizaciju. svijet moralnog i svijet lijepog nisu tri odvojena svijeta. cini nam se korisnim da ovde navedemo stav Tomasa Sasa.cemu govori I o cemu iznosi svoje misljenje. koji. A upravo to. razvoj sposobnosti za ljubav I seksualnost. covjek treba da nosi vlastitu moralnu odgovornost. A u izgradnji “spoljasnje realnosti” pojedinac. u cijem vrhu bi. prihvatiti cistim srcem i jasnim umom. u pravilu. odnosno da posjeduje. milosrdje. kako to. Dodali bismo jos I skromnost – posebno u odnosu na materijalne vrijednosti. Psiholozi koji se bave prakticnom psihologijom stoje na stanovist da je stanje srece u stvari stanje naseg uma. Ovo podrazumijeva uvazavanje postojanja hijerarhije vrijednosti. treba nauciti. u najmanju ruku. zapravo. I zadatu rijec treba po svaku cijenu odrzati ili. najzad. odnosno “unutrasnje realnosti”: netraumatsko iskustvo tokom razvoja. covjeka ovoga vremena ostavlja bez pouzdanog i trajnijeg moralnog oslonca i cini ga “taocem praznine. Stanje srece. U svakom slucaju. trebale biti kljucne morale i smisaone vrijednosti. tako I za ostvarivanje sirih drustvenih ciljeva. Pri tom se posebno ukazuje na slijedece vrline: povjerenje. Ove moralne principe treba postovati i kada nam nisu trenutno u interesu. svakako.” Koje su sve posljedice toga. a da ne lazemo sebe. pri tom. ukoliko um “misli’ o sebi.

Na zalost. uveliko ovladati svojom “sudbinom’ i uistinu biti kovac sopstvene srece. neophodno dobro upoznati sebe. (Zak Prever je svako jutro pjevao. nasom pasivnoscu i rezignacijom “prepustamo” sudbini ili stihiji da manifestuje svoju moc nad nama. I. Ali i preferirajuci ono BITI u odnosu na ono IMATI. vjerovatno srecan sto moze da vidi. obrnuto. uz skromno zadovoljstvo cinjenicom das mo zivi I zdravi. pri tome. pri tome. svoje sklonosti I zelje. Pogotovo u igri. bilo da je rijec o vlastitom samouzdizanju. uprkos svemu. mnoge druge. odnosno postojati naspram posjedovati. kulturnog I duhovnog. Za to je. Dakle. Zatim. prije svega. osjeti. ne savladaju. najcesce pojednostavljeno I redukcionisticki. privremena patnja trajanja vrednija od konacne praznine nistavila. direktno povezano I sa tzv. svakako. kao sto su: mir. dajuci. Rijec je. traganjem za onim dubljim I trajnijim izvorima ljudskog zadovoljstva. svakodnevnim zadovoljstvima I radostima. Da li je I kako to moguce preduprijediti? Pa. ono sto je najbolje u njemu. povoda. To je podjednako znacajno. bez obzira na vremenske prilike. ljubav. bilo o profesionalnom djelovanju. od najradije dobi. izazvana najcesce izvanjskim podrazajima. ne rijetko. A to je. naravno. Nekada je takvo osjecanje moguce I bez posebnog. I onda istrajno djelovati u tom pravcu.* * * DANILO KIS: “… jer je. Ta zadovoljstva. umijece zivljenja. na zalost. konkretnog. najcesce ostaju po strain. kratkorocna i povrsna. ritam zivljenja. odnosno sposobnost uzivanja u sitnim. I ne samo zadovoljstva. Ona su trentna. ostavljaju svaki put jos veci osjecaj praznine u srcu i dusi covjeka. A znano je iz iskustva (narocito iz mladjih dana gotovo svakog covjeka) da ako si srecan. Uzeti svoj zivot u svoje ruke znaci. svoje vrlie I mane. zapravo. cistiju prirodnu okolinu I rekreativne aktivnosti. kakav divan dan”. Malo se ko pita kako se osjecamo u vezi sa sobom I 43 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . vec I zivotne punoce I smisla iza kojih bi ostajao I ostao istinski LJUDSKI TRAG. jasno odrediti sta covjek zeli od svog zivota I u svom zivotu postici. Sve ovo je i te kako vezano za tzv.” * * * I ovaj stav Danila Kisa (iz njegove “Grobnice za Borisa Davidovica) implicira stanoviste da istinski kvalitet ljudskog zivota. na zalost. ne mogu biti izvor osvajanja trajnijeg zivotnog smisla. Sfera psihickog. na kvalitetniju ishranu. samopostovanje. u sustini. Ona zato i brzo prodju i. kao necemu najljepsem sto je covjeku dato. pa I ljudska sreca. bilo o porodicnom zivotu ili o odnosu prema drugom I drugima uopste.” To je tacno. odnos pojedinca I njegovih zajednica I. naravno. “Oh. Samo tako I tada se postizu trajna (ili trajnija) zadovoljstva I osjecanje srece. onda mislis da je “cio svijet tvoj.) To se odnosi I na sposobnost radovanja najobicnijim “sitnicama”. harmonija. odnosno te vrste potreba. dozivi svijet I tog jutra. socijalnog. jer nema nista iznad ljudskog osjecanja srece. o iluziji ostvarene srece. o cemu se poslednjih godina sve vise govori I pise. kvalitetom zivota. Kvalitet zivota se u ovoj dioptriji u najboljem slucaju svodi na visi materijalni standard. koje tokom citavog zivota mnogi. ne zaviseod trenutnih zadovoljstava. iako. mnogi ljudi su izgubili smisao za to. odnosno zivotne ispunjenosti I licne ostvarenosti. po strain ostaju takve vrijednosti.

Pri svemu tome je. Ili. nije mali broj (I. bitno sta covjek sebi postavlja kao primaran cilj (ciljeve) u svom zivotu. Ali. odnosno ovakva socio-psiholoska funkcija porodice. U hijerarhiji motiva koje posjeduje nase psihicko bice. izrazena kroz osjecanje emotivne stabilnosti i spoznaju da negdje i nekome pripadamo. Od toga ponajvise I zavisi poimanje kljucnih komponenti kvaliteta zivota. kao potreba. sklada. odnosno. Na zalost. kao i “ucenje” kako zivjeti s njima. raditi za vlastitu srecu ili protiv nje. uz ostalo.onim sto se oko nas desava. kao bitne predpostavke za unapredjenje kvaliteta zivota. Nesto veci procenat je medju mladjima koji rade na najnovijim informatickim tehnologijama. i vlastitih slabosti. Porodica (naravno. i porodicu dozivljavaju kao najznacajniji oslonac u svom zivotu. pa I porodicnog zivota je. sasvim sigurno. zadovoljstva. To. ne moze. koji pruza sigurnu zastitu svojim clanovima. razumijevanja. prije svega. njegovanje najvisih etickih. naravno. U uslovima robno-novcanih odnosa. pored vrlina. te dosezanje (moguce) zivotne mudrosti. i prije samog rada (profesije). svakog covjeka prate u zivotu. radosti I ispunjenosti svakog covjeka. estetskih. Izvjesno je da vecina ljudi. barem. uz rad. koliko ljudi sebe pronalazi u radu. za zdrav rast I razvoj. Patologija svakidasnjeg. potreba za sigurnoscu i izvjesnoscu. koliko njih osjeca zadovoljstvo. onda to podrazumijeva posjedovanje (sticanje I razvijanje) sposobnosti da se “pronadje” vlastiti zivot. uz to. 44 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao igra) nezaobilazan dio smisla ljudskog zivota. ma koliko to na prvi pogled djelovalo paradoksalno. Bez njega se ne mogu rjesavati svakodnevni egzistencijalni problemi. Balzak je pisao da je stalni rad “zakon umjetnosti” (dodali bismo I “zakon zivota”). Ako je tacno da se zivotni smisao “osvaja odozdo”. koji tako dozivljavaju rad. A o kvalitetu iskustva. za osjecaj ljubavi. da se izbjegavaju jos brojnije mogucnosti koje sobom nosi zivotni besmisao. se permanentno uvecava) ljudi kojima je uskracena ovakva porodica. Zdrava porodica je u tom smislu “skloniste” od svih oluja koje manje ili vise. uz nastojanje da ih se prevlada. u ekspanziji na svim meredijanima. Otuda. dosade I poroka. radost I ispunjenje u radu? Empirijska istrazivanja pokazuju da je rijec o (relativno) malom procentu. a Volter da nas rad cuva od tri velika zla – siromastva. ne bilo kakva) predstavlja psiholoski I socijalni prostor. Miran I harmonican porodicni zivot je neophodan za psihicku ravnotezu. na zalost. zauzima veoma visoko mjesto. Ali je sasvim izvjesno da se samo sa novcem ne moze rijesiti ni jedan esencijalni problem ljudskog zivota. smisaonu dimenziju ljudskog zivota. Ili. odnosno da se iz mnostva mogucnosti izabere (I trajno bira) ono sto omogucava postizanje smisla vlastitog zivota. da se I ne govori. Ovo podrazumijeva i spoznavanje. kao moguci izvor mira. kao i radost u zivotu (sto je najcesce vezano za porodicu) su kljucne pretpostavke ostvarivanja zivotnog smisla. gdje katkad zaista nema jasne granice izmedju rada I igre. Samopouzdanje I zadovoljsto u radu. moguce je. Vjerovatno je suvisno isticati da je rad kao takav I stvaralastvo u najrazlicitijim vidovima (kao profesija. odnosno poboljsavanju tog kvaliteta. U tom smislu se I sreca moze zadobivati I gubiti. svakako. ne pogadja sustinsku. cak. bez novca se. svodjenje sintagme “kvalitet zivota” samo na tu materijalnu dimenziju ili prvenstveno. porodicu. podrazumijeva ovladavanje praiskonskim nagonima i strastima. uspostavljanje unutrasnjeg dusevnog i duhovnog mira. psiholoskih i duhovnih vrijednosti. punoce i srece.

Jos su stari Kinezi znali za uzajamno djelovanje dva suprotna kozmicka principa: mracnog JIN i svetlog JANG. u laksem sporazumijevanju ljudi. Inace. po njemu. Sta vise. sumnje. isto tako. mora biti “sjekira za zaledjeno more u nama. Zanimljivo je sta o pisanju misli. Uvjerenja crpljena samo iz jedne knjige – Biblija. culture I medij za prenos intelektualnih. jedna koncepcija. od juce. samo moze biti od koristi u boljem razumjevanju zivota I svijeta. Knjige su izvor i moralnosti i bezakonja. patnje. Doduse. Marks. On kaze da vrijeme provedeno u pisanju smatra izgubljenim vremenom. inace. Upravo na to upucuje gore navedena Kafkina misao iz njegovog “Procesa”. jedno uvjerenje. (do sada uglavnom sabrana u knjigama. odnosi I na saznanja o zivotu. Nije zato slucajno da on u obracanju mladom piscu preporucuje da njegovo oruzje bude sumnja. naoruzanog mahnitoscu I mrznjom”. Kuran.* * * FRANC KAFKA: “Njihova sigurnost dolazi samo od njihove gluposti!” * * * Potreba za saznanjem spada u osnovne covjekove potrebe. ceznje. Knjiga. opasna je samo jedna”. zapravo “ulazimo” u razlicita iskustva I time obogacujemo sopstveni zivot iskustvima drugih ljudi. kultura. dozivljaj besmisla. Slicne misli srecemo I u Kisevoj “Grobnici za Borisa Davidovica”. pisanje sluzi kao nadoknada za zivot. pa time I njegovu moralnu I smisaonu dimenziju. ali. ali da su plodovi slatki. temelj obrazovanja. u tom kontekstu.” I u njegovim knjigama je to ocigledno. preporucuje da treba citati samo one knjige koje nas “bodu”. a u novije vrijeme I na Internet mrezi I drugim informacionim tehnologijama). To se. besumnje. naucnih. a narocito od Hegela. Homeini ne razvijaju sumnju. Jedno misljenje. strepnje. citajuci – posebno pazljivim I kritickim citanjem “pravih” knjiga – mi. nauke. ovo je poznato od ranije. na primjer. Kis.To vazi I za pisanje. u traganju za cjelinom svijeta . Kafka. u suceljavanju sa drugim. tek u priznanju od drugog. naravno. samo po sebi ne znaci mnogo. naravno. naroda. “Mnoge knjige nisu opasne. bez kojih je tesko razumjeti cjelinu zivota. To nam. odnosno one knjige koje nas “bude udarcem pesnice po glavi”. otudjenja I beznadeznog ocajanja. kaze on. Razumije se da su ta saznanja. jedna ideja. jedan stav. a citanje jedne jedine knjige do neznanja. Zivot je sam po sebi protivrjecan I zato treba citati vise knjiga. moglo bi se pouzdano ustvrditi da je covjekova iskljucivost u obrnutoj proporciji sa covjekovim znanjem. Rijec je o borbi I jedinstvu suprotnosti 45 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . istice da knjige ne sluze samo dobru. svoju istinu i svoju stvarno egzistenciju oni zadobivaju tek u dijalogu. koje je (iako djelo I tastine) u osnovi moralni cin. gdje on kaze da “…Citanje mnogih knjiga dovodi do mudrosti. Svoj legitimitet. i milosti I zlocina. odnosno za nase predstave o (zeljenom) zivotu. pa i suprotnog. od njega razlicitog. ali I za smislom zivota svakog pojedinca. vrijeme izvan pisanja smatra tracenjem vremena. da bi se doseglo do tih protivrjecnosti. tahnickih I drugih tekovina ljudskog duha. Po njemu. Ove spozaje nisu. Oduvijek se zna da su korijeni znanja gorki. Danilo Kis. U njih su utkani Kafkini unutrasnji sukobi.

vidljivog (svijetlog) I nevidljivog (tamnog). To se, medjutim, podjednako odnosi na kosmos I na covjeka. A da bi se zivot u ovoj koncepciji stalne borbe razumio I uspjesno usmjeravao, neophodno je I poznavanje svojevrsnih tablica mudrosti, tj. poznavanje tzv. Strategema. Njihovo poznavanje olaksava covjeku ponasanje I djelovanje, posebno u nestandardnim zivotnim situacijama . Znacaj saznanja za ljudski zivot potencirali su I drugi. Aristotel je, na primjer, na pitanje koliko se razlikuju obrazovani od neobrazovanih ljudi, odgovorio: “Onoliko, koliko zivi od mrtvih!” A, prema Diogenu Laercaninu, Aristotel je svoja predavanja uvijek zapocinjao rijecima: “Kao sto vid prima svjetlost iz vazduha, tako dusa prima svjetlost od nauke (obrazovanja).” Obrazovanje je I uslov da se, kako je to, takodje, govorio Aristotel, misli kao mudrac, a govori kao obican covjek. Obrazovanje je za njega bilo I “najljepsa priprema za starost”. Ovdje, naravno, nije rijec o bilo kakvom saznanju, vec prvenstveno o onom cjelovitom, kritickom, sintetickom, odnosno o saznanju koje moze da ima trajniji znacaj za ljudski zivot. Rijec je, zapravo, o zivotnoj mudrosti, o mudrosti zivljenja. Jedna stara izreka kaze da “pametan covjek nastoji sva napraviti ispravno, a mudar covjek nastoji pociniti sto manje gresaka.” A Heraklit je, jos prije dva I po milenijuma govorio da mnogoznalastvo ne vodi mudrosti. Mnogo vijekova kasnije Mark Tven ironicno zapisuje: “Nikada nisam dozvolio da svoje obrazovanje ugrozim svojim skolovanjem.” Prvi korak do novog znanja je saznanje da nesto ne znamo. A o cjelini stvarnosti i njenim dubljim slojevima uistinu malo ko sta zna, tim prije, sto je ona sama po sebi veoma protivrjecna i veoma promjenljiva. Svako novo znacajnije saznanje uzdrma temelje dotasnje samouvjerenosti, kojoj su, u pravilu, skloni poluinteligentni, odnosno oni kojima je pozitivisticko znanje vrhunac znanja, koji robuju poznavanju “prvog sloja stvarnosti” ili su, cak, zarobljenici zabluda, predrasuda, iluzija I svakovrsnih gluposti. –risjetimo se ovdje da je genijalni Ajnstajn o ljudskoj gluposti ironicno zapisao da su “samo dvije stvari beskrajne – univerzum I ljudska glupost, s tim sto za univerzum I nisam toliko siguran.” Protivrjecna obiljezja stvarnosti “prizvode”, naravno,I protivrjecna saznanja. Ako hoce da razumije druge ljude, covjek prosto mora u sebi imati mnoge protivrjecnosti. Pa ipak, sirenjem I produbljavanjem saznanja, covjek uvecava svoje sposobnosti da jezgrovitije, sazetije I racionalnije iskazuje svoje misli. Pored teorijskih, ovdje su, svakako, znacajna I iskustvena saznanja. I to, kako ona individualna, tako I ona kolektivna. Uslov je, naravno, das u ta iskustva osvijestena, odnosno osmisljena. Za trajnost nasih saznanja I njihovih rezultata, bitno je da se njeguje temeljitost, predanost I zadubljenost u ono sto se misli, govori I radi, na suprot danas toliko rasirenoj povrsnosti, kratkotrajnosti I otudjenosti. Danas se znanje cesto svodi na puku informaciju. To je, naravno, daleko od pravog znanja, a jos dalje od zivotne mudrosti. Naravno da se covjek, pod uticajem novih saznanja, posebno onih kapitalnih, mijenja. Moze da se mijenja cak I njegov intelektualni identitet, kao I njegovo ponasanje. U susretu sa novim spoznajama, on moze da se oslobadja I laznog (ili laznih) identiteta. Ali u ontoloskom I karakternom smislu, covjek, svakako, treba “da ostane svoj”. Jos je Dante pisao da je postojan u svojoj promjenljivosti. Mijenjati se, a, istovremeno, ostati svoj je temeljni moralni zakon ljudskog zivota. To, dakako, podrazumijeva da covjek

46

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

u svom zivotu ne treba da razdvaja saznajne I moralne vrijednosti, niti svoju misao od svoje prakticne djelatnosti. A zivot bolje razumjeti znaci biti vise spreman i na prastanje, na vecu blagost. Jer, blagost je izraz i saznanja, iskustva, sirine i svojevrsne moci vece od prezrenja, cak i u odnosu na najvece licne uvrede. I, obrnuto, ljudi uzih vidika, labilnije psihicke konstitucije I moralne nedosljednosti svoje mane najcesce pripisuju drugima, ljute se na druge I olako sude o drugima, pa I presudjuju. U pitanju je, u psihologiji dobro poznat “metod projekcije”. * * *

IVO ANDRIC: “Tako se tesko zivi, tako se kratko zivi, pa jos polovina tog teskog i kratkog zivota nam prodje u mrznji i nesporazumima. Oh, ugasite mrznju! Ljudi su nama potrebni i nikako se, nikako ne moze zivjeti bez oprastanja.” * * *

Pocetkom dvadesetog vijeka jedan francuski humanista (Ernest Renan) je pisao da ljudsko drustvo ide ka “organizovanoj sebicnosti”. Na zalost, dvadeseti vijek je potvrdio tacnost ove dijagnoze, I to u drasticnoj formi, bilo da je rijec o individualnoj, bilo o grupnoj sebicnosti. A najtamnije tacke ovog vijeka - kojih je bilo I previse - su najvecim dijelom posljedice te sebicnosti. Sebicnost je, naime, neminovno pracena zaviscu, licemjerjem, mrznjom, nasiljem, odnosno udaljavanjem od drugog, drugih I drugacijih. A, znano je, da samo s drugim I u odnosu prema drugom mozemo spoznati sebe (do mere do koje je to uopste moguce), da mozemo iskazati sebe, sa svim svojim vrlinama I Manama I da jedino tako mozemo istinski dozivljavati trajna zadovoljstva, istinsku radost I srecu. Mjereci sebe samo sobom, ne samo da necemo razumjeti sebe, vec necemo ni osjetiti zivot u njegovoj raznovrsnosti I mnogostrukosti. Ovo, istovremeno, znaci I nikoga ne voljeti. A po mnogima, ne voljeti nikoga predstavlja vrhunac ljudske bijede. Sve je to, dakle, u krajnjoj liniji vezano za ljubav, odnosno za (ne)posjedovanje ljubavi, shvacene u univerzalnom znacenju. Ljubav je, besumnje, najdublji izvor zivotne radosti, ushicenja, zanosa, svakodnevnog stvaralastva i zivotnog smisla. Na suprot tome, odsustvo ljubavi dovodi do osjecanja apatije, rezignacije, dosade, praznine i zivotnog besmisla. I duhovna I svjetovna literature, a jos vise zivot, pa I onaj svakodnevni ovo nedvojbeno potvrdjuje. Stara latinska izreka kaze da postoje samo dvije stvari za koje vrijedi zivjeti. To su ljubav i moc. Covjek se treba opredjeliti za jednu, jer obe nikada ne moze imati. Jedna drugu iskljucuje. Razdvaja nas I unistava mrznja, a spaja I odrzava ljubav, pa I onda kada teskom mukom “isplivava” na povrsinu u neravnopravnoj borbi sa mrznjom. I u danasnjem svijetu, zahvacenom svakovrsnom entropijom, kada se cini da ljubav prosto nije moguca, od tih nastojanja ne treba odustajati. Temelje hriscanstva apostol Pavle, kao sto je poznato, vidi upravo u ljubavi, koju kao vrlinu stavlja I ispred vjere I nade. Neki mislioci – I duhovni I svjetovni – idu toliko

47

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

daleko da tvrde da spoznaju treba zrtvovati zarad ljubavi, ako spoznaja eventualno ometa ljubav! Nesporno je da velika djela nastaju iz velike ljubavi. I, obrnuto, nikada iz mrznje, kao inferiornog osjecanja u odnosu na ljubav. A znano je da samo inferiorne osobe imaju potrebu da produkuju mrznju. Rijec je o osobama koje sun a ovaj ili onaj nacin ostecene. Takodje je poznato da se, u pravilu, mrze slicne osobe I grupe. U vokabularu psihoanalize to se najcesce objasnjava “narcisoidnoscu malih razlika”. Genijalni Betovn je govorio da ne priznaje drugi znak nadmocnosti osim dobrote, to jest ljubavi. Dodali bismo da samo ljubav moze iznijeti na vidjelo ono najvrijednij, ali I najskrivenije u svakom covjeku, u njegovom srcu, u njegovoj dusi, u njegovom intelekt. Davno je receno da se samo ljubav uvecava dijeljenjem. Istinski, nase je samo ono sto dajemo drugima. Takodje je staro saznanje da se lakse zivi kada covjek nikoga ne mrzi, kao I ono da se uz bilo kaku mrznju ne moze biti sretan. Kod onih koji mrze o oprastanju se, naravno, ne moze govoriti. A biti covjek I uopste zivjeti prosto nije moguce bez prastanja, kako nas upozoravaju najveci I duhovni I svjetovni mislioci I stvaraoci. Sasvim sigurno se lakse zivi ako se I kada se prasta drugima I od drugih prima oprost. Jer, prastati znaci voljeti, a voljeti znaci “vidjeti zadovoljstvo u sreci drugih”. (G.V.Lajbnic) To, naravno, mogu da cine samo oni koji su vodjeni sirinom slobodnog ljudskog duha, duse I srca. Na individualnom planu I u svakodnevnom zivotu to se narocito ogleda u postojanju ili odsustvu medjusobnog iskrenog prijateljstva. Jos je Sokrat govorio da je od svih blaga najvece blago dobar i pouzdan prijatelj. Na pitanje sta je prijatelj, Aristotel je govorio da je to “jedna dusa koja boravi u dva tijela.”Vjerovatno rukovodjen ovim uvjerenjem, on je u sadmoj knjizi svoje “Etike” napisao da “ko ima mnogo prijatelja, nema pravog prijatelja.” A prema Seneki, prijateljstvo uvijek cini dobro, a ljubav moze I da povrijedi. Zato ce i Volter, mnogo vijekova kasnije, preporucivati da “ne otvarate svakom covjeku svoje srce, jer moze biti ranjeno”, a Ivo Andric ce izbjegavati da se povjerava i onima koji su mu bili najblizi. I zaista, kako su to mnogi i prije i poslije ovdje pomenutih mislilaca govorili i pisali, u zivotu nije nista tako rijetko kao susret dva ljudska bica, koja se razumiju, vole, postuju i uvazavaju, sa svim svojim vrlinama i manama. Sta vise, nije rijetkost da se i najmanje (sustinski) zna o onima koji su najblizi. Iskreno I istinsko prijateljstvo se, dakle, gradi sporo I u pravilu, od mladjih dana. Ono se dokazuje, izgradjuje, razvija I provjerava u najrazlicitijim zivotnim situacijama. Zato je, I po misljenju autora ovoga teksta, pravo prijateljstvo uistinu svetinja, koja se treba pazljivo I stalno njegovati. Dodajmo ovome da I relevantna empirijska istrazivanja pokazuju da su osobe koje imaju dobre I stalne prijatelje psiholoski stabilnije, socijalizovanije I sa osjecajem zivotne ispunjenosti, odnosno da imaju manje problema sa stresovima I sa bolestima, pa cak I da duze zive. Zivjeti bez iskrenih prijatelja I iskrenog prijateljstva zaista je tesko. Zivot proveden tako je, sasvim sigurno, osiromasen za njegovu mozda I najbitniju dimenziju. Na zalost, to nije rijetkost u zivotu mnogih ljudi. Malo je utjesno da to mnogi shvate tek u poznim godinama. Alternativa odsustvu prijateljstva je, naravno, samoca, koja je najmanje pozeljan “saveznik”.Pol Valeri bi rekao da “covjek koji je sam u losem je drustvu”. A Margarit Diras ide jos dalje pa kaze da “usamljenost znaci smrt ili knjigu!” Iako, istina, fizicka

48

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

A Ivo Andric pise. samoca. nije podsticajna za rad. kao I uz negiranje slobode I istine. do one da je srecu moguce ostvariti.” I mnogi drugi su isticali da patnja moze da oplemeni. oni najjaci. nije dobar ni za tijelo ni za duh i dusu. jer je t. Ti pogledi se krecu u dijapazonu izmedju dvije krajnosti – od one da je sreca nedostizna. pogotovo ona trajnija I prisilna. zavisno od okolnosti. tesko je naci dva identicna pogleda. smisla I nade moze ici uz socijalnu nepravdu. a za sebe sama kaze: “Najbolji sam kad sam ocajan!” Marsel Prust slicno pise u “U traganju za izgubljenim vremenom” da mu tuga. nije zdrava (ni fizicki. i dakako. kao uslova za zajednicku srecu. na primjer. a onda I da se stvore najuzvisenija djela. patnja. motiva I. Paolo Koeljo. A zna da sazri u pravi cas. zivot ispunjen jakim (pozitivnim) emocijama I velikim zadovoljstvima. nije dobra. oni ne mogu biti ni srecni. Ipak. vjerovati da trajni (ji) dozivljaj srece. svjesno mogucnostima i nacinu ostvarivanja srece u svakodnevnom zivotu. ako pod njom podrazumijevamo samo zivot pun radosti. uz nepostivanje mjere u svemu (tog zivotnog antickog ideala). biti fizicki sam. Medjutim. pise da nikada nije ni pokusao da bude srecan. Neosporno je. odnosno u potpunom marginalizovanju vlastite individualnosti. Ekstremno je. ono koje smatra da je licna sreca iskljucivo u zrtvovanju za srecu drugih. kraj kreativnosti. Na suprot ovim krajnostima. ni mentalno) I. * * * PUSKIN: “Srecan je onaj koji je mlad za mladih dana.” * * * Naravno I o (individualnoj0 ljudskoj sreci postoje. koju svakodnevno osjeca “donosi poneku dobru filozofsku misao. Iskustvo (relativne) neimastine I odricanja cesto moze djelovati blagotvorno na stvaralastvo. U petoj knjizi “Zakona” Platon pise da bogati ne mogu biti dobri. sama po sebi. I tada nije moguca sreca. vec I oprecna misljenja. opet. narocito. stojimo na stanovistu da je sreca ipak moguca i to u ravnotezi izmedju zdravog individualizma i umjerenog i iskrenog zajednistva. Tesko je. nije dovoljna za to! Ali je izvjesno da pretjerani konformizam. neprihvatljivo I ono shvatanje individualne srece. a ne osjecati se usamljeno. koji su u stanju da I u takvoj situaciji nalaze I pronadju motiv za stvaralastvo I zivotni smisao. da gotovo sva ljudska bica na ovaj ili onaj nacin. neostvariva. od do tada ostvarenog smisla vlastitog zivota. Stvarnu samocu mogu da izdrze samo malobrojni . po njemu. bez imalo bola. a posto nisu dobri. otuda. pa cak I nepozeljna. pak. dozivjeti. ne samo razlicita. oni koji su u stanju da se odupru najtezim iskusenjima. Naravno. koje ne trazi negiranje individualnosti.samoca I stvarni osjecaj usamljenosti ne moraju uvijek znaciti isto. naime. u svakom slucaju. kao I obrnuto. da pomogne da se sazre ili prije sazre. Covjek moze biti I u grupi. postici gotovo u svakom trenutku. najcesce. stvaralastvo I dozivljaj zivotne punoce uopste. koje tezi licnoj sreci I po cijenu nesrece drugih ili. a osjecati se beskrajno usamljeno. ako covjek nema (pre) velika ocekivanja. sasvim sigurno. da nas “svijet truje”. Ona je 49 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

a onda I moguce srece. a za svakog covjeka ni jedan dan bez korisnog gesta (djela) I bez lijepe rijeci. A filozof Miodrag Zivanovic u svojim sjajnim “Plavim predavanjima” o neuspjehu kaze: “Rekao bih da i u filozofiji. ni jedan dan bez retka (za pisca) I tako redom. neefikasnu I iscrpljujucu brigu o svemu I svacemu. godine knjigu. uveliko. ako je svjestan svojih mogucnosti I ako zna gdje mu je mjesto. uz ostalo. a mozda jos vise u zivotu. odnosno naci mjeru i balans izmedju brige. Spoznati to I postici unutrasnju ravnotezu olaksava I odrzavanje dobrog mentalnog zdravlja. pa time. Tome u prilog moze ici I. osvojimo I razvijamo unutrasnju slobodu I nas unutrasnji svijet uopste. nego od drugih. Ovakve situacije postoje samo kod onih koji se ne povode za povrsnim i trenutnim. Kljucna saznanja o zivotu ipak sticemo sami iz sopstvenog iskustva I promisljajuci iskustva drugih. najvecim dijelom iznutra. kada je rijec o “traganju za srecom”.A ovo se ponajvise vezuje za zdrav i skladan zajednicki zivot sa onim koje najvise volimo. Neki bi to. osnov autenticnog zivota. Stara istocnjacka mudrost kaze da je teze zivjeti sa pobjedama nego sa porazima. A to predpostavlja. pod nazivom “Dozivljaji jednog psihologa u koncentracionom logoru”. treba nastojati ocuvati energiju i optimizam. ide vrlina skromnosti. Ako uspijemo da spoznamo. medjutim. koji su mogli da zamisljaju ili zele nesto u buducnosti. u pomalo pojednostavljenoj formuli. Kami. a ne cesto bezrazloznu. ni jedan dan bez note (za muzicara). sopstveno I svojih bliznjih. iskazali na nacin da svako moze naci svoju srecu. svakako. Korisno je. ono sto nije uspjelo proizvodi visi kvaliteta. Uz ta dva osnovna zivotna stuba. Sloboda je. U domenu stvaralastva to prakticno znaci ni jedan dan bez crte (za slikara). da se u porazu ne treba poniziti. u pravilu. Sta vise. gdje je potencirao das u sansu da prezive imali oni logorasi. umni su poodavno uocili da se iz (osmisljenog) poraza moze “izvuci” mnogo vise korisnih pouka za ljudski zivot nego iz pobjeda. da zna sta zeli od svog zivota. To nam omogucava da se I u najtezim situacijama ocuva ljudsko dostojanstvo I vjera u “ljudsku supstancu”. kao vrlo bitnu predpostavku za “mudrost zivljenja”. koju dozivljavamo kao izazov. barem. vec za trajnim i dubljim izvorima zadovoljstava i srece u svakodnevnom zivotu. i zivotne srece. dakle. potencira I smisao za humor. kaze 50 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ali ni u pobjedi zanijeti. a stara jevrejska da bi se od slave valjalo stititi kao od hrdje. ni u porazu covjeka ne treba da napusta nada. Rijetke su zivotne situacije (I individualne egzistencije) kada je ovo prvo mnogo vece I cesce od ovog drugog. ocuvanje “smisla za srecu”. Psiholog Viktor Frankel je napisao 1945. osjecanja tuge I praznine. tada ce I nasa sreca vise zavisiti od nas samih. kojom se bavimo. Kljucni preduslov za to jeste da covjek spozna sebe. pa I u (prividno) najtezim okolnostima. Hrabrost. pogotovo ako su u pitanju prividne I trenutne pobjede. iskrenost i jednostavnost su. patnji. Nasa stara narodna izreka kaze: “Ako ocekujes sve I nesto ce biti nista. a ako ne ocekujes nista I nesto ce biti sve. moguce je ostvarenje (relativne) srece ili.” Dakle. postojanje I jasne I realne liste prioriteta. da definise svoje zivotne vrijednosti I “optimalno” postavi svoje zivotne ciljeve I da se predano trudi u njihovom ostvarivanju. kako je to pisao A.On.” Ovo podrazumijeva da i u najtezim trenucima bola. kao I dobro raspolozenje. Malodusnosti ni tada nema mjesta. tuge i bijede.moguca I to najcesce u relativnom smislu samo kao sreca svjesnog zivljenja. Da bi smo otkrili nadu I u teskim okolnostima “moramo visoko uprti pogled”. ali I bez jakih I stalnih bolova. I upozorenje. (uglavnom porodica i prijatelji) i profesiju. odgovornosti i zadovoljstva. pri tom. Nada je izvor snage. bez jakih I stalnih zadovoljstava.

Cak I tolike I takve. koji mu uvijek izmice! Njegovo poimanje srece (hedone) nalazi se u bezgranicnom (apeiron). zaputio u “ludilo trosenja”. nailaze na najraznovrsnije probleme I prepreke. U ostvarivanju sopstvenih zivotnih ciljeva. ostaje otvoreno pitanje. nije moguca ni zivotna radost. koja ugrozava I sam opstanak zivota na nasoj Planeti. Vazno je imati. gdje siromastvo masovno ugrozava opstanak. a moralne vrijednosti gotovo suvisne. interes) kaze se kako bogacenje i neumjereno trosenje nikoga nisu ucinili srecnijim! Svijet se. kada su I pojedinacno I kolektivno bili (znatno) siromasniji. a ne biti! Covjek je poistovijecen sa onim sto posjeduje I onim sto trosi. To se jos vise odnosi na igru – u najrazlicitijim formama – u kojima se. dakle. u najtjesnjoj vezi sa covjekovom “aktivnom nadom”. Medju prigovorima na nalaze ovog istrazivanja bio je i onaj da ljudi svijest o sreci mogu da imaju tek kada je ona iza njih. u Americi izazvala veliki. Ako je to tako. najvise dozivljava taj osjecaj srece. upravo bez ovih. tim najljudskijim od svih dusevnih uzbudjena. Ali. Neka druga istrazivanja su pokazala da je osecanje srece ponajvise vezano za poimanje jasnog cilja (ciljeva) u vlastitom zivotu. cak uz izvjesnu “izgubljenost”. u drustvu gdje je novac osnovni pokretac zivota. a da se ne zapadne u zlobu. Bez te dinamike u razlicitim zivotnim situacijama nije moguce. rast potreba bez granica (naravno. na pokret “lijepo je u malom” i slicno. mislimo i na razlicite alternativne akcije na ovom planu – na antiglobalisticki pokret. nego sto su bili prije koju deceniju. odnosno za aktivnosti na njegovom (njihovom) ostvarivanju. pored nekih institucionalnih formi. Oni slojevi ciji su se prihodi u medjuvremenu znatno povecali. onda nije ni malo cudno da empirijska istrazivanja pokazuju das u ljudi danas mahom manje srecni. jednostavnosti i. kulturnim. malodusnost i rezignaciju. po njima. Frank ( i interpretirao u svojoj knjizi o luksuzu I novcu. Samo u siromasnim zemljama. U kontekstu dominacije potrosackog mentaliteta u savremenom drustvu. ne osjecaju se srecniji od onih slojeva ciji su prihodi u tom periodu ostali isti. ljudi.Paskal. nekada I bolnih iskustava. za razliku od osjecaja nesrece o kojoj ljudi posjeduju svijest tada kada I dozivljavaju tu nesrecu. koje je zahvatilo cak I relativno siromasne slojeve. na ekoloski pokret. umjerenosti u svakodnevnom zivotu. dosadasnji pokusaji obuzdavanja egoizma i pohlepe u medjunarodnim razmjerama nisu dali vidnije rezultate. ni odgovarajuce psihicko zdravlje. cini bitan uslov uspjesnog traganja za srecom. Pri tome. ali i protivrjecan. Inace. uz istovremeno odsustvo svijesti o njoj. moralnim I duhovnim) uzrokuje “placanje” i previsoke cijene modernizacije. prihodi u znatnoj mjeri uticu na dozivljaj srece. Po nekim strucnim misljenjima. pohlepi I otudjenju dusa postaje “sve tanja”. po njemu. koje je organizovao R. a profit bespogovorna istina i univerzalno mjerilo uspjesnosrti. Medjutim. U jednom od tih istrazivanja . ali ne I saznajnim. Sposobnost da se podnese bol i nezadovoljstvo. Sreca je. naravno. koja je. samo kada je rijec o materijalnim I tjelesnim. koja se odnosi na najsire I najsvjetlije horizonte. prema ovim nalazima. narocito. usput receno. 51 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Nikada mu nije dovoljno! Obilje mu je san. kako ocuvati nadu i “ostvariti srecu” u savremenom (post)modernom drustvu. U sveopstem postvarenju. jedna od bitnih predpostavki (moguceg) dosezanja osjecaja srece podrazumijeva nastojanje rehabilitacije vrlina prirodnosti. vjerovatno.

odnosno neiskrenog. moralnog I autenticnog. zato svako jeste sposoban da pronadje ono polje gdje moze dati najvise. srecu i smisao. ako nemamo iole jasne ciljeve I uporisne tacke u tom zivotu. naravno. beskrajno polje najrazlicitijih mogucnosti ikada je rijec o oblicima rada i stvaralastva. dakle. licemjernog I laznog. A. pametnije. bez dvoumljenja. slavu i moc placaju “debelim komadima” savjesti i ljudskog dostojanstva. “cestito utrosimo”. mehanickog. onda je to pouzdan znak da si ti sam veoma nevaljao. uzvratio odgovorom: “Da umrem sto prije!” * * * JOVAN CVIJIC: “Ljudski organizam je zato da se cestito utrosi!” * * * Ako zaista ne znamo sta cemo od sebe I svog zivota. mimo obicajnih. pak. Upravo ovi I ovakvi ljudi su najvise skloni da o drugima govore lose. eventualno glorifikujuci karijeru I zaradu. Iz I iza njih najcesce. korisnije I nadasve ljudskije I moralnije da taj organizam. ako si se vec rodio. A da bi se razumio drugi. ne mora obavezno da bude vrhunsko stvaralastvo. treba nastojati 52 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ako tako mislis.Nadajmo se. kako legenda kaze. pa se to. Naime. sta je onda za tebe najveca sreca?” Silen je. ono sto moze ciniti najbolje i u cemu moze dozivjeti radost. povrsnog. na primjer. potrebna nikakva posebna sposobnost da bi covjek bio odgovoran prema drugom covjeku. pogotovo. rade mimo nacela ljudskosti. ne rijetko. autentican LJUDSKI TRAG? Ako nam zivot inace prolazi (organizam se neminovno trosi!). ne samo da ne ostaje ljudski trag. o svojim greskama (rijecima I djelima) otvorenije razmisljati I govoriti. zar onda nije bolje. da se na kraju necemo morati saglasiti sa zloslutnom preporukom iz jednog od starogrckih mitova. Ali. na primjer. i svakodnevnom odnosu prema drugom i drugima. Steceni novac. moralnih I pravnih principa. u vezi s ovim. nego o greskama drugih. kako cemo onda uopste ostavljati I ostaviti trag u zivotu I. Lav Tolstoj u tekstu “Put u zivot” pise:”Ti kazes kako su oko tebe sve sami nevaljali ljudi. rutinskog. svakako. ovakav nacin zivota zakonito proizvodi I ostavlja NELJUDSKI TRAG za sobom. na zalost. zadovoljstvo. Za tako nesto vecina prosto nije sposobna I talentovana. Jer. moralna dosljednost podrazumijeva da najstroziji treba biti prema sebi (uz.” Mnogo prije je. ipak desava vrlo rijetko. U svakodnevnom zivotu su mnogo vise rasirene one forme zivota koje nose obiljezja inertnog. Za neke od ovih I ovakvih zivota se moze reci da prolaze gotovo “u ludo”. kako kaze Jovan Cvijic. Nije. A to je. po svaku cijenu odrzao datu sopstvenu rijec. maksimalno samopostovanje!). praznog I besmislenog. naravno. i kada je rijec o nacinu zivota. a imati razumijevanja za slabosti drugih. uprkos svemu. uvijek I svagda ili da bi. kada je kralj Midas poslije velikih napora uspio da ulovi legendarnog Silena (za koga se vjerovalo da zna odgovore na sva pitanja) postavio mu je pitanje: “Koja je najveca sreca dostupna covjeku?” Silen mu nje odgovorio: “Da se nikada nije ni rodio!” Kralj ga ponovo pita: “Ali. To. sveti Augustin zapisao: “Sramotno je ne imati srama!” Ljudski je. Zarobljenici ovakvog zivota ili gotovo nista ne rade ili rade iskljucivo pod prisilom ili. vec nit rag kao takav. nego one koje su u znaku sadrzajnog. a da nikada ne preispituju sami sebe.

Svako. na suprot rasirenom uvjerenju I praksi izbora “linije MANJEG otpora”. sreci i smislu. uvjereni smo da nije I nemoguce uskladjivati individualne I zajednicke sklonosti. dobro uzajamno poznavanje. Uvijek iznova treba pokusavati zivjeti iskreno. naravno. buducnosti. a dobrota u glupost”. Zato je nuzan napor da se medju njima uspostavi ravnoteza. odnosno postojanje takvih razlicitosti. odnosno spremnost da se o njoj otvoreno govori. koliko god potrebno. “hladan” I racionalan. a u zivotnim situacijama katkad I iskljucju. a to znaci da uopste bude covjek. emotivnih I drugih vrijednosti. odnosno cemu dati prednost u slucaju njihove kolizije? Nekada je nesto sto se cini 53 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . (“slicno se slicnom raduje”) toliko i komplementarnost. odgovornost I istrajnost. odnosno moralnosti. treba da nosi punu odgovornost za ono sto govori i cini. “da um ne prijedje u zlocu. sa svim osobenostima njegove licnosti. a emocije su “tople” I katkad slijepe. koliko slicnost. iskrenosti. potrebe I interese. relativizirati. kao i nuzno djelimicno uzajamno odricanje od nekih individualnih sklonosti. solidarnosti. a u zivotu funkcionisu po razlicitim principima. zivot u zajednici podrazumijeva jos neke predpostavke – od izbora zivotnog partnera. Uz stalno preispitivanje sopstvenih postupaka. Svakodnevni zivot namece potrebu uskladjivanja razlicitih vrijednosti. ali I neophodno. kako se to. razvijati. A zivot u primarnoj zajednici podrazumijeva. pa I takvu da covjek bude pravi “stranac” u ovom svijetu. Uzajamno razumijevanje I sigurnost u primarnim ljudskim zajednicama predpostavlja I pravo na (nenamjernu) gresku. na primjer. slobodi. razumijevanje i prihvatanje onog drugog. Ove eticke vrijednosti izrazavaju stanje licnog karaktera. Pri izboru partnera vazna je. solidarnosti. da se ona otkloni. to nije uvijek I lako. one se mogu. Covjek moze biti tako percipiran I u svojoj najuzoj okolini. ucvrscivati. po definiciji. topline. 16). koje se uzajamno dopunjavaju. njegujuci. Ali. posebno kada je u pitanju odnos prema kljucnim zivotnim vrijednostima – istini. Um je. moralni principi I principi racionalnosti se ne malo razlikuju. odnosno do privrzenosti zajednickim zivotnim idealima I vrijednostima. radinosti. Mada nije uvijek jednostavno. Uzmimo za primjer odnos izmedju uma I emocija ili izmedju moralnosti I racionalnosti. pa I potpuno napustati. Zato ih je tesko uskladjivati. Na moralnom planu to posebno podrazumijeva uzajamnu iskrenost. kao I slabiti. pravednosti. ovakvo ponasanje moze da ima veliku cijenu.“staviti” se u poziciju onog drugog I postovati licnost onog drugog. ali i da ima mogucnost da govori i djeluje slobodno. naravno. koje je prosto nemoguce drugacije postizati – od bioloske reprodukcije. sigurnosti. do ljubavi. Za ovakav pristup bi se moglo reci da zagovara u zivotu “liniju VECEG otpora”. kaze u Jevandjelju po Mateju (10. ne mora biti tako. da to. zivjeti zivotom zajednice (zajednica) kojoj covjek po prirodi pripada ili je sam bira. Vjerujemo. mijenjati. Istina. spadaju u vrijednosti razlicitih kvaliteta. potrebno je I prosudjivati (ali ne I presudjivati!) ponasanje drugih. Ove vrijednosti. do izbora nacina svakodnevnog zivota. da se iz gresaka “uci”. jer samo slobodan covjek moze da misli. Zato neki tvrde da je covjek osudjen da u zivotu bude “glumac” ili da ostane sam. kao I svijest o gresci. humanosti.ipak. Isto tako. istovremeno. u ocima one vecine koja takvo ponasanje niti razumije niti prihvata. potreba i interesa. Za uzvrat se u zajednici obezbedjuje ostvarivanje onih zajednickih socio-psiholoskih. One ne moraju biti staticne. medjutim. po mnogo cemu. Pored spremnosti na uzajamno upoznavanje i prihvatanje neminovnih razlika. Kako naci ravnotezu. slobodno I autenticno I.

ipak. da je tesko naci rijeci kojima bi se to iskazalo. toliko I zbog drugih.najracionalnijim. U krajnjoj liniji. od mnogih vanjskih I jos vise unutrasnjih faktora. Strpljenje. treba da. Ali. naoruzajmo se I naoruzavajmo se strpljenjem! * * * TALMUD: “Ako covjek vidi da su ga spopale patnje. ukoliko do njih dodje. strpljenje je I humano I moralno I korisno. na spoznaju da nista vrijednije I trajnije se ne moze dobiti. koliko god je to moguce. Koliko zbog sebe. otkrije I ostvari (ili ne) smisao vlastite egzistencije. budu preferirani. Tek ovladavajuci svojim nagonima I instinktima. kojeg. Djuro Susnjic je to na jednom mjestu ovako kratko I snazno definisao:”Zivot za ideju. na licnost koja se ne povodi samo za trenutnim interesima I trenutnim zadovoljstvima. Strpljiv covjek pokazuje da je u stanju da razumije drugog. Nesporno je da strpljenje (steceno ili nauceno) izrazava superiornu ljudsku. u odnosu na trenutnu racionalnost. da se unese u njegovu situaciju i onda kada je mozda njegova vlastita objektivno teza. ova vrijednost ima I znacajnu moralnu dimenziju. I nauka. odnosno kultivisuci ih. Dakle. I kultura. truditi se I nastojati preispitivati svoje mogucnosti. tako I za zivot u bilo kojoj zajednici. posebno primarnih ljudskih zajednica. Svjestan je toga I autor ovog “savjeta”. istovremeno. covjek je u mogucnosti da zivi u zajednici s drugim ljudima. Pored socio-psiholoske I kulturno-duhovne. kako za licni zivot. pa time I konkretne punoce I smisla ili praznine I besmisla sopstvenog postojanja.” Jos jedna vrijednost je toliko znacajna za svakodnevni zivot pojedinca I zajedicu. prema misljenju autora ovog teksta. Ono ukazuje na spoznatu I dozivljenu zivotnu mudrost. Pa I (be)smisao I punoca ili praznina njegova nose nuzno licni pecat I ispoljavaju se u 54 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ali tako ih I razvijati. Ono ukazuje na duhovno I kulturno bogatu licnost. naravno. Danas pogotovo u eri bjesomucne zivotne jurnjave (“neuroticne civilizacije”) za svim I svacim. zavisi. Kakva ce ta egzistencija zaista I biti. a to onda. takodje. ideju za istinu. I najnemoralnije I obrnuto. Ljudski zivot je nepredvidiv i neponovljiv u njegovoj konkretnoj manifestaciji. Uz to. bez upornosti I srtrpljenja jednostavno nema. veru za nadu. odnosno na poznavanje I uvazavanje dubljih dimenzija zivota. umanjuje povode za moguce nesporazume ili olaksava njihovo rjesavanje. uraditi ili rijesiti na brzinu. nije lako.I religija potenciraju znacaj ove vrline (strpljenja) I to. Zato. Dugorocni interesi i sustinski ciljevi. Zivot je bogatiji i raznovrsniji od svake logike. kojega sve manje ima u ovom koercijalizovanom I hiperdinamicnom vremenu I svijetu. neka razmotri svoja djela!” * * * Svakodnevni zivot (“mali svijet”) je mjesto nase istinske egzistencije. u pravilu znaci davanje prednosti moralnim principima i vrijednostima.tek strpljiv covjek moze da se potpuno koncentrise na neki ozbiljan rad I stvaralastvo. Rijec je o strpljenju.opet. vrijedi pokusati I uvijek iznova pokusavati. naravno. ipak. Zasto ga onda ne njegovati? To. svako za sebe mora da prepozna. odnosno moralnu poziciju.

kao kljucnu predpostavku punoce zivota. kako on kaze “sposobnost da se stvara svijet. iako. kako to moderna psihologija naziva “krhki self”. kad nema uslova. To bi se u jednom dubljem smislu moglo izjednaciti sa iskrenom ljubavlju prema zivotu – uzimanje i davanje onog najvrijednijeg. nije samo za rijetke i u rijetkim trenucima. nuzno znaci I osiromasenje ljudskog zivota za neke od njegovih bitnih dimenzija. istovremeno. bogatstvo I sloboda unutrasnjeg zivota I. pak. nesto da urade za sebe. po njemu. a zivjeti treba 55 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sposobnost da se zivi kreativno. Ova VITA ACTIVA u boljem slucaju podrazumijeva i VITA CONTEMPLATIVA. monotone. osmisljavati) i zivot zivjeti u punoci njegove raznovrsnosti. To su ona. u svakom trenutku. malo je vjerovatno da je moguce. kako da zive. dobrim dijelom. I one oko sebe. istrazivati. cini se da je upravo takvih ljudi ponajvise. Za ove ljude se prosto moze reci da ne znaju zasto zive. niti da jasno odrede sopstvene zivotne vrijednosti I ciljeve. vec potencijalno za svakog. On kreativnost definise veoma siroko. kako ih Kafka naziva “kukavna I bijedna stvorenja. isprazne i promasene zivote. vec I socijalno nezdravo po blisku okolinu. kako kaze Nice “onaj ko zna zasto zivi. Jos krace receno. nadasve. pri tom. I oni koji kukaju nad sopstvenom sudbinom. tome treba teziti u mjeri u kojoj je to uopste moguce. po Vinikotu. Oni nisu u stanju da uspostave kontrolu nad sopstvenim zivotom. zelja I mogucnosti da zivi sadrzajno. kao i samog sebe.(bez)brojnim varijantama. katkad. a da toga najcesce nisu ni svjesni. ali. duha I vrline. kao sposobnost da sve vidi I uvijek svjezim okom. mogu li. uprkos svemu. posebno. i osmisljavanje tog djelovanja. istina I opasnih) vec i spremnost na aktivnost u cilju mijenjanja zivotnih okolnosti. spontanost. Kreativnost. uma I strasti. Istina. Apsolutizacija samo jednog od to dvoje neminovno znaci jednostranost I razdvojenost razuma I emocija. Jer. sadrzaja I forme. onda. podnijece gotovo svakojako kako da zivi. To je. Ali. samostalnost. A to. A. kao takvom I prema sopstvenom zivotu. naravno. Nikako ocajanjem I demobilizacijom. Ali. I on se najuspjesnije (“najzdravije”) savladava stvaralastvom I druzenjem sa najdrazima. Tako I duhovno izrasta licost. u zavisnosti od odnosa ljudi prema zivotu. Jos gora je varijanta kada je covjek uskracen za obe ove dimenzije zivota – kada nije u mogucnosti ili ne zeli da kroz razlicite forme duha upoznaje zivot drugih ljudi ili. potrebno je prijeci objektivno tezak put da bi se od fizicke individue doseglo do nivoa zrele i odgovorne licnosti.” Pa i Jevandjelje upozorava da se umjesto tugovanja. Rijec je o ljudima koji imaju. odnosno zivotno djelovanje. jeste: ocuvanje (djecije) radoznalosti. upali svijeca! U zivotu je. svakako. zbog tame. Ono sto zivot cini vrijednim zivljenja.” Izvjesno je da stalnim kreativnim radom I samousavrsavanjem oplemenjujemo I sebe. odnosno onih koji zive i prozive svoje dosadne. A to je I najvisi smisao kulture I ljudskog zivota. dobro poznavati zivot (izucavati. a posredno. Britanski psihoanaliticar Donald Vinikot u svom djelu “Igranje i stvarnost” upravo potencira kreativnost. kao I oni malodusni I ravnodusni. Izvjeso je da pozitivan stav podrazumijeva ne samo vecu duhovnu otvorenost i radoznalost (kao jednu od najljepsih ljudskih osobina. raznorodno. ne samo psihicki nezdravo za ove pojedince. ne pitajuci se.” Tu spadaju. istovremeno. kome je potrebna stalna potpora I potvrda. I previse razloga za povremeni pesimizam. pa onda se. zanimljivo I ispunjeno. Medjutim. zivot treba voljeti. i ne trude da pronadju odgovore na pitanja. koja se odricu svoje slobode I prihvataju da budu obican predmet u rukama nasilnika. ili.

naravno. stoji I ovo: “Upropastila nas je. Zivotna punina podrazumijeva I covjekove ideale. bezbojno i BEZ TRAGA. Anticki mislilac Menandra je govorio da moze reci da je zivio samo onaj koji se znao radovati zivotu. a narocito prakticna iskustva. Jedna od posljedica toga jeste I to da sve manje osudjuje. povrsno. medjutim. I nezavisniji u svakom pogledu. niti da bude “u gomili”. Neki sa strahom. I ovdje je izuzetno bitna punoca zivota I osjecaj ostvarenog zivotnog smisla. On je tada. covjek. koliko god je to moguce u odredjenim okolnostima. Na individualnom planu je bitno I specificno zivotno iskustvo svakog pojedinca. Na primjer. sto je bitnije. Zivot I istorijsko iskusto. kada ne bi stalno iznova posezao za onim sto je nemoguce. i sadrzajniji. u Knjizi propovjednika se kaze:”Ne budi suvise pravedan. Poznato je da je Aristotelovo moralno nacelo bilo –NI U CEMU NE PRETJERUJ! I mnogi rimski mislioci I eticari su naglasavali vrijednost ove vrline. realisticni. I mnogi drugi su savjetovali da covjek ne smije ni da se sasvim odvoji od ljudi. Ali. odanosti. sve vise misli I na svoj kraj. alternativa takvom zivotu je. na smrt. savjeti I u svetim knjigama. U toj dobi. Sa uvecavanjem ovog iskustva menjaju se. svakako. I zivotne preferencije. manje prihvatljiva sa stanovista kvaliteta zivota. a sa sto vise blagosti. sto sadrzajnijem I sto iskrenijem zivotu. Jos je Marko Aurelije je pisao da. Mada donosi I radosti. drugi sa izvjesnom ravnodusnoscu . ni suvise mudar. a to znaci I slobodniji. Takav zivot bi trebao da bude bez zavisti I bolesne ambicije za velicinom I slavom. odnosno prozivljen jednostrano. protivrjecni. A u Ciceronovim “Intimnim prepiskama” na jednom mjestu. i smisleniji. ne nasa pokvarenost. neiskreno (“pod maskom”). Zivjeti tako. zavisno od tipa licnosti. Zivot je uistinu I suvise kratak da bi bio protracen. pocinje da strozije razlikuje bitno od nebitnog ili manje bitnog. nedvojbeno potvrdjuju misao Maksa Vebera. Seneka je u tom duhu upozoravao da je mana vjerovati svakome i ne vjerovati nikome. napokon. pa I bez straha. kao I to da covjek ne treba postupati ni brzopleto ni bojazljivo! Interesantno je da se o potrebi umjerenosti mogu pronaci slicni. zivjeti sa istinom (ma sta to sve znacilo) nije. koja kaze da covjek nikada ne bi postigao ono sto je moguce. ali I sebe I drugih ljudi posebno. On tada jednostavno primjenjuje strozije kriterije selekcije u odnosu na ono sto radi. ni malo lako. ma koliko oni nadilazili zivotne mogucnosti. da se upozna I osjeti pravo lice zivota. naime. istina cesto I boli. u pismu svojoj supruzi Terenciji. Zato treba nastojati da se zivi sto punijim zivotom. A Ciceron je isticao da ce covjek postici drustvenu harmoniju ako nema suvisnih ni zelja ni nada – ako slijedi “zlatnu sredinu”(“aurea mediocritas”) I ne ocekuje “nista previse” (nihil nimis”). 56 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ali. A u duhu Antike. shvacenog u sustinskom smislu. naravno. slusa. nego postenje!” Iako su katkad I teorijske spoznaje o svakodnevnom zivotu.umjeti. monotono. zasto bi sebe upropastio?” Po nekim izvorima I sam Hrist navodno nije gledao blagonaklono na preteranu revnost. od vrste iskustva I zivotnih okolnosti. Covjek zaista tada ulazi u fazu izvjesnog smirivanja svog zivotnog ritma I. dobrote. zivot u ravnotezi s prirodom I s drugim ljudima. covjek biva oslobodjen (nekih) strasti I tada moze da se posveti “razmisljanju I kontemplaciji lijepog”. to je podrazumijevalo I zivot sa mjerom. dakako. u svakom slucaju je nesporno da treba teziti sto autenticnijem. rezultat boljeg razumijevanja zivota kao takvog. To je i uslov da zivot bude i ljepsi. s kim se druzi i slicno. Horacije je govorio da krajnosti kvare vrlinu. To je. gleda. a sve vise razumije I prasta. kada dodje u zrelije godine. prema njoj se ne odnose razliciti ljudi na isti nacin. cita. nade I stremljenja.

Ukoliko nismo u mogucnosti da cinimo velika djela (od znacaja za covjecanstvo). zato sto definitivnog I univerzalnog “zagarantovanog” smisla jednostavno nema I sto je smisao uvijek I samo individualan. jer su oni uvijek spremni na odlazak I. u granicama sopstvenih mogucnosti. I obrnuto. * * * STARA JEVREJSKA IZREKA: “Ako mislis da si pedeset odsto u pravu. nasom slobodnom voljom mozemo ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG za sobom. To pogotovo vazi za one koji. osjetljive. humano I moralno bice. Takvi u svakom poslu. Covjek u svakodnevnom zivotu. zivotno znacajne. To je narocito izrazeno u vremenima velikih istorijskih lomova I kataklizmi. Bitno je. u svakoj situaciji I u odnosu prema svakom drugom manifestuju svoju licnost u cjelini. razliciti ljudi na razlicite nacine. pravde i pravicnosti. kulturnim. neizvjesne I pracene sa mnogim dilemama I mogucim rizicima. u razlicitim vremenima. naravno. na zalost. I upravo su te I takve situacije pravi test cvrstine I ukorijenjenosti covjekovih moralnih principa. i po cijenu neizvjesosti zadovoljavanja elementarnih egzistencijalnih potreba. covjek ostavi sopstveni LJUDSKI TRAG. Svakako. grdan je nasilnik. moralnim. cesto ponestaje) iskrenosti. Ovo je dodatni razlog za traganje za stvaralackim. daju prednost nacelima morala. mora I sam boriti I izboriti. nedostaje (ili. kako se to uobicajeno kaze “otvoreno srce I cist obraz”. 57 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ali da to. spremni su “zakoraciti u smrt otvorenih ociju”. sta vise. Bilo bi prirodno da u tom prostoru covjekove slobode. duhovnim I svakim drugim zivotnim smislom. kao I onda kada se grubo I masovno gaze moralni principi I vrijednosti. ipak.Ne kaze se slucajno da smrt nikada ne iznenadjuje mudre. Cini se da se smrti najmanje plase oni ciji zivot ima najvecu vrijednost. mozemo reci da je uistinu ljudsko. Skloni smo vjerovanju da to moze svako. A onaj koji misli da je stotinu odsto u pravu. pa I one teske. za toga. sumnjivo je. Tragati. strasna lopuza I najveca hulja. odnosno oni koji su u zivotu ostavljali I ostavili najupecatljiviji TRAG. dobro je. Onoj vecini. dostojanstva. niti odazimo iz ovoga svijeta. svakako. htio ili ne. odgovornosti i.” * * * Iako svojom voljom niti dolazimo na ovaj svijet. pored elementarnih egzistencijalnih potreba I materijalnih I statusih aspiracija. moralnih nacela I moralne dosljednosti. za cije sirenje se. ali I konkretnih drustvenih okolnosti. drzi I do postenja. moralne hrabrosti (“cojstva”) za cinjenje moralnih dijela I ostavljanje istinskog ljudskog traga. Ko u takvim okolnostima. izmedju te dvije kardinalne tacke ljudske egzistencije postoji dovoljno prostora za slobodu naseg djelovanja. htijenja I znanja. odnosno covjek u punom smislu te rijeci. cini samo manjina. bez obzira na okolnosti. uz upotrebu sile ili prijetnju silom. narocito. Kad mislis da si sedamdeset odsto u pravu. sitne. Sta vise. ljudskosti u svakodnevnom zivotu. to nas ni malo ne oslobadja moralne obaveze da cinimo male. odnosno ostavljaju pecat svoje (moralne) unutrasnjosti. mora da donosi najraznovrsnije odluke.

dusama i srcima upravo ili. Svako od nas se zato mora uvijek iznova (sam)propitivati. da li ostavlja i kakav trag u svijesti. jos i postenim covjekom) onda dolaze u pitanje i sami temelji ljudskog zivota i. pa time I zdravih temelja gradjanskog drustva I pravne drzave. neuhvatljivo je za bilo kakvo sematsko projektovanje. jednostavno nije moguc. nije tesko zakljuciti da ih nema bas mnogo! A koliko bi ih priznalo da nisu moralni. ne treba zadovoljiti postignutim. 58 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao socijano I moralno bice. To. uvijek lako naci mjeru izmedju individualnih I zajednickih potreba. To je bila I ostala tesko savladiva dilema I u teoriji I u zivotnoj praksi. kako se “ne utopiti” u grupu. naravno. Nije. uz to. odgovore n ate dileme u odnosu pojedinca I grupe svako mora uvijek iznova traziti I (ne)nalaziti. racunajuci i one primarne. a. ne ostati sam? Bez grupe ne mozemo. Tek u odnosu prema drugima. Nikada se. kako bi rekli teolozi “sotonin ideal!” Ona remeti sve kriterijume I vrijednosti. nego od sebe samih. isto tako je izvjesno da bez drugog I drugih. A. I to. pa i opstanka ljudskih zajednica. istovremeno. Samodovoljnost je I ovdje veoma opasna. ne samo onih egzistencijalnih. pojedinacni odgovori u svakodnevnom zivotu su prosto nuzni. Oni su egzistencijalni I u elementarnom I u najdubljem smislu te rijeci. a to znaci u praksi svakodnevnog zivota. a narocito one moralne. A samim tim nije moguce ni dosezanje zivotnog smisla. nije realno! Ali. ukoliko se ne postuju ni elementarni moralni principi (a. Pa I kada je rijec o primarnim zivotnim zajednicama. manifestujemo nase poimanje zivotnih vrijednosti. u moralnom pogledu. nesporno da bez afirmacije principa individualizma nema sirenja prostora licne slobode (kao I osjecaja samosvojnosti. narocito manifestovanim u odnosu prema drugim ljudima. pri tome. Trajno je otvoreno pitaje. Gotovih I trajnih odgovora. Iako od drugih. Dakle. kako ostati svoj. pa nadalje. medjutim. u tom socijalnom okruzenju. (I na makro I na mikro nivou). odnosno bez drustvenih grupa I ljudskih zajednica. a pogotovo ne proglasavati moralnim one ocigledno amoralne. onda. ni kada je rijec o moralnim vrijednostima. treba ocekivati manje. prije svega. u pravilu.Ali. Ona je. Iako je. svakako. ma koliko bio skupo placen. Naravno da se ne moze ocekivati od svakog covjeka idealno ponasanje u moralnom smislu. naime. svako se zeli nazivati covjekom. vjerovatno jos od kada covjek postoji. uistinu dragocjen. a “bez sebe samih” jos manje. interesa I htijenja. Razumljivo. nema I ne moze ih ni biti. to ne znaci da se bilo koga moze amnestirati od minimuma moralnosti. od njegovih najblizih. I pojedinci I zajednice I zivotne situacije su u principu jedinstveni I neponovljivi. funkcionisanja. Ali. pa I onih moralnih. s toga. pa . A takvih primjera je I previse. I u sirem. da se u svom ponasanju ni najmanje ne rukovode moralnim principima? Malo je vjerovatno da bi to priznao iko. Zato je i najmanji korak u pravcu moralnog i duhovnog uzdizaja. Kako obezbijediti sklad psihickih funkcija u sebi. nema mogucnosti zadovoljavanja brojnih ljudskih potreba. vec jos I vise onih autenticnih ljudskih (I individualnih I zajednickih) izvan kojih covjek. koliko je takvih? Obzirom na ono sto se sve desava u svijetu I zivotu.prosto. samopouzdanja I dostojanstva). posebno. pa I sklad sa blizom okolinom. kako se snalaziti u najrazlicitijim situacijama I obezbijediti odnos. to se ponajvise odnosi na one s kojima covjek ostvaruje neposredne kontakte.

ovaj process. odnosno brisanje moguce alternative? Da li kompjuter uistinu moze misliti umjesto nas? Da li brzina zivljenja u doba (post)moderne moze obezbijediti minimalan kvalitet zivota? Zar nije brzina. bijede I masovne socijalne patologije diljem nase Planete. O protivrjecnim obiljezjima I posljedicama globalizacije bilo je govora u prethodnim dijelovima ovog teksta. Na planu svakodnevnog zivota globalizacija . kao njenog jedinog prirodnog stanja? Da l ice nova saznanja. Naravno. uklopivsi ga u racionalne structure? Da li je I pomama za putovanjem (pored iskonske covjekove potrebe za promjenom I korisnim iskustvima. koje ce sve teze biti sastaviti. sakralni prostor. mogu biti podsticajni za stvaralastvo. koje ono donosi) I izraz bjekstva od stvarnosti. odnosno buran naucno-tehnoloski razvoj.” * * * Naravno da je svakodnevni zivot danas pod snaznim I sve vecim uticajem procesa globalizacije. globalizacija dopriosi planetarnom sirenju univerzalnih vrijednosti.* * * MAHATMA GANDI: “Najvece nasilje nad covjekom je siromastvo. uvecati covjekove moci harmonije sa drugim ljudima I sa prirodom. Jos uvijek je tesko pouzdanije tvrditi da li globalizacija vodi prevladavanju naglasene fragmentacije i razdrobljenosti svijeta i zivota. obzirom da je utemeljen u neoliberalnoj strategiji. izraz ceznje za smislom. unosi velike promjene u odnosu na raniji nacin zivota. sirenju siromastva. 59 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . doprinosi uvecanju jaza u razvijenosti. ako to uopste vise bude moguce? Da l ice razvoj u znaku globalizacije uvecati broj AGATOFILA (dobrih ljudi) ili KAKOFILA (zlih ljudi)? Dakle. moralan i smisaon zivot? Ima I previse razloga da ova I ovakva pitanja svi zajedno I svako ponaosob uvijek iznova pred sebe postavljamo. S druge strane. te promjene nisu istovjetne. uistinu uvecati kvalitet ljudskog zivljenja u njegovom sustinskom smislu. sadrzaja I intenziteta na svim meredijanima. da li ce nove tehnologije jos vise rasprsiti “cestice smisla” po svijetu. Drugacije kazano. Samim tim. takodje nisu iste u razlicitim dijelovima svijeta I u razlicitim socijalnim grupama. Da li ce univerzalizacija virtuelnog umanjiti eticnost. upropastila mitski. svojstvenog dobu Moderne. Da li ce integrativni procesi u svjetskim razmjerama voditi I ka jacanju cjelovitosti licnosti. za sadrzajan.svakako. ljudi. S jedne strane. odnosno nisu istih karakteristika. odnosno raspolucenosti covjekovog bica. Nesporno je da ovaj proces ima najmanje dva lica. kulturnom. I to kako pojedinaca. pitanje je kuda idemo I cemu I kome sluzi takav razvoj? Kuda nas vodi ta nekriticka fascinacija (pozitivnom)naukom I tehnologijom I to rapidno slabljenje kriticke distance. humanist I punocu zivota. odnosno vid bjekstva od “kraljevstva besmisla”? Da li ideologija masovne potrosnje. moralnom I svakom drugom planu. jer se cini da se I nadalje puka sredstva proglasavaju za srhe I ciljeve po sebi. ni njihove implikacije na socio-psiholoskom. glorifikacija licnog uspjeha i toliko ojacan konformizam. kako kaze Lesek Kolakovski. zahvaljujuci (post)modernism informacionim tehnologijama I slobodi kretanja ideja. tako I ljudskih zajednica? Da li ce razvoj. utemeljen na znanju. roba I kapitala.

ali I od njihovog pojedinacnog odnosa prema stresovima I stresogenim situacijama. Moralno geslo. a da iskustvo. Taj razvoj. pri tom. Stresom istrosena zivotna energija se tesko moze povratiti. citati ono sto je najvrijednije. Zato se mora oprezno raspolagati sopstvenom zivotnom energijom. planirati I svakodnevne aktivnosti (pa I vrijeme za izvjesnu spontanost!) I. Preventivno. obicno. Treba nastojati osmisljaati I vlastito I iskustvo drugih. u najsiren smislu). svakako. Ako se u tome uspije. a time I zdraviji zivot I u fizickom I u mentalnom smislu. odnosno “pretapati” ga u mudrost.Moguce je da cemo na taj nacin unijeti I neke promjene u nase zivote. koje bi podrazumijevale smireniji. u cetvrtom vijeku prije nove ere. nego kroz vasionu!” * * * * * Karl Gustav Jung je u okviru svog ucenja o individuaciji. pored bioloske. I teorija I iskustvo upozoravaju da racionalno “koriscenje” vlastitog zivota podrazumijeva neprestano utvrdjivanje prioriteta. definisati dostizne ciljeve. Vrlo je vjeroatno. naravno. medju prvim zastupao stanoviste da se covjekov psihicki razvoj proteze na cio zivot. reagovanje na stresne okolnosti moze I u zdravstvenom smislu biti veoma korisno. kao I nacine njihovog ostvarivanja. kulturolosku. Stres. * NARODNA IZREKA: “Korisnije je proci kroz zivot. realnost I odgovarajuca kultura zivljenja. sadrzajniji I smisleniji zivot. uz odlucnost I upornost da se oni I dosegnu. Podsjecamo da je jos Heraklit govorio da je bolest greska protiv zivota (vjerujemo. Zato ce neki to smatrati cak I zlocinom prema vlastitom zivotu. Naime. To je nenadoknadivo. moralnu I filozofsku dimenziju. Zato je covjeku potrebna zivotna mudrost. zdravo. ima. Jos je Teofrast. u ovom kontekstu. (Post)moderno doba je izrazito stresogeno. Utvrdjivanje I uvazavanje hijerarhije zivotnih vrijednosti treba podrediti prvim ciljevima I istinskom smislu covjekovog zivota. potice iz losih procjena. kao sto neki cine. vec se dosta ucinilo na oslobadjanju od pritiska I na otklanjanju ili ublazavanju mogucih stresnih okolnosti. pisati sto temeljitije. odnosno o razvoju licnosti. fizioloske. odnosno pravljenje selekcije I sto strozijeg izbora u odnosu na nase potrebe. taj gotovo savrseno racionalan covjek I pisac (sa stanovista organizacije svakodnevnog zivota) u jednoj prilici je izjaio da je I on dobar dio svoga zivota protracio! To je zaista nevjerovatno. govorio da je gubitak vremena najskuplji trosak. Vrijeme zaista ne treba traciti uzalud. Ne kaze se slucajno da dobre procjene poticu iz iskustva. A da vecina ljudi bukvalno traci barem dio svog zivota (manjina I cio zivot!) mozda je najbolji dokaz jedan iskaz Ive andrica. uz slijedjenje vlastitog ritma. dakle. ima razlicita obiljezja u razlicitim zivotnim dobima. obaveze zelje. naime. Sta da kazemo mi ostali? Neophodo je. bi trebalo da bude: raditi najbolje sto se moze. A to ponajvise zavisi od socio-kulturnih obrazaca zivljenja pojedinaca I drustvenih grupa. druziti se sa onima s kojima osjecamo zadovoljno I sretno. medicinske I svoju sociopsiholosku . odnosno izbjegavanje prejakog tempa zivljenja. Razvoj autonomne 60 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da bi na taj nacin bitno umanjili I negativno dejstvo danas toliko rasirenog stresa.

pa I eventualna spremnost na “pokajanje” I “iskupljenje”. a onda. Kako kaze jedna francuska izreka . slozenim I specificnim istorijskim I drustvenim okolnostima. posten ili “ne daj boze” da je sposobniji. On nije ni lak ni kontinuiran. Kako od takvih ocekivati da ce smoci snage (naravno. toliko su im “prncipi” uzviseniji. u politici. Rijec je o onoj. Cini se da je malo onih jakih I pouzdanih licnosti. na potpunu. Do autonomne licnosti se vrlo tesko dolazi. da vremenom. cjelovitu licnost. poput onog “daj mi danas”. barem kod nekih. naravno. Ali. nanosi stetu I konkretnom pojedincu I njegovoj okolini. Moc licnog ubjedjenja katkad je snaznija od grupnog. onaj ko pretenduje na atribut licnosti. sto. prema Jungu. pa I agresivnost. Cak bi se moglo reci da ostvarenje potpune I cjelovite licnosti vise predstavlja idealni. svjesno ili nesvjesno. posteniji. Taj smisao I ta sreca. jednostavno duzan da se bori za svoje ideje. skladnu. bolji. a ne 61 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sa smisaonom egzistencijom. u sportu. Griznja savjesti. cak. kako ih je nazivao spanski mislilac Hose Ortega i Gaset. apsolutna potvrda individualnog postojanja I najuspjesnije prilagodjavnje na opste datosti. strah od zivota. vrlo rijetko.svijesti I samosvijesti je. u nauci. Malo je vjerovatno da (na kraju) moze biti zadovoljan sobom. mukotrpan proces. sa moralnog stanovista. Neki. Upravo je nedavno. To. uvjerljivo pokazano da je dosezanje autonomije licnosti. Licnost je. ko u svom zivotu barem nije pokusao da nesto uradi i za druge (po diktatu vlastite savjesti). nesigurnosti. na ovim prostorima. u zivotu uopste – priznaju da je sposoban. kojima ovakvo egoisticno ponasanje prikazuju kao stvar nacela. moralne) da svom protivniku. “ja sam najbolji”. bez obzira sto mu niko u toj borbi ne moze garantovati uspjeh. To ni u kom slucaju ne smije da bude razlog za odustajanje. konkurentu ili partneru – u radu. prije svega. medjutim. nego realno dostizni cilj. bez obzira na obrasce vaspitanja I karakter culture. ta samozavaravanja “proizvedu” losu savjest. Moglo bi se reci da je zivotni smisao I istinska sreca upravo u nacinu savladavanja mnogobrojnih zivotnih litica. koje su u stanju da se odupru moralno diskutabilnim ili. medjutim. u kulturi. dobar. koja je okrenuta neprekidnom usavrsavanju. uravnotezenu. prelomnim. ne samo da ne uspijeva svima. Izvjesno je. “daj mi sto vise I sto prije”. kolektivnog ubjedjenja. uz najvecu mogucu slobodu sopstvenog odlucivanja. odnosno njeno izdvajanje iz mase I demonstriranje svijesti o stvarnoj individualnosti. potencira Jung. se javlja I kod onih koji najmanje drze do etickih normi. taj prosto mora biti spreman na borbu sa svim iskusenjima. pak. Dodali bismo ovome da upravo zato nikome nije zagarantovano da ce od individue nuzno postati i licnost. nemira. nesporno amoralnim iskusenjima. koriste I opsenarske trikove. vec je vjerovatnije da do nivoa licnosti (u punom smislu tog pojma) doseze tek manji dio ljudskih bica. I osjecaj neslobode. “neka mene mimoidje”. barem katkad. nisu u danas preovladjujucoj “zivotnoj filozofiji” (u svjetskim razmjerama) izrazenoj u egocentricnom stavu neposredne korisnosti. najcesce. Covjek je. sto su im namjere prizemnije. “probranoj manjini”. (“O postajanju licnosti”) djelo najvise hrabrosti. Razvitak licnosti je takva sreca da se mora skupo platiti. u umjetnosti. pri tome. Naravno da ne moze biti slobodan ni moralan covjek koji je uplasen. Jos manje je onih koji istinski uspijevaju nadvladati rutinu I prazninu svakodnevnog zivota ili. To potvrdjuje ponasanje vecine ljudi u kriticnim.

Zelite li biti sretni UVIJEK. I na poraze. oprostite!” Slobodu svoje savjesti covjek ne moze I ne smije da podredi nikakvom autoritetu izvan sebe (bilo da je rijec o pojedincu.I na radosti. ukazuju da su korijeni I. da dopre do pune svijesti o sebi. ublazavanje zla. taj se I ne prosvijeti!”. u najmanju ruku. Ljude niti treba slijediti. Sujeta I mrznja ne mogu. narocito. povezani sa najvecim dostignucima (naucnim) ljudskog uma – od stvaranja oruzja do ekocida – koja imanentno ugrozavaju sam ljudski opstanak na Planeti. Mjesta. zlo je uslovljeno losom. I zadovoljstvom I patnjom. kao sto u trenutku prestanka bola pocinje zadovoljstvo. I bolom. dakle. Gotovo da se moze tvrditi da su ljubav i saznanje jedini lijek od uzaludnosti zivota. da u sebi probudi uspavano bice I nadje (moralni I svaki drugi) smisao svog postojanja. kao temeljnoj vrijednosti. zbog cega ih treba istrajno njegovati. Jedni potenciraju nekultivisani dio ljudske prirode. organizaciji…). naprotiv. koje kaze:”zelite li biti sretni JEDAN trenutak. ali I na bol. Za trece. U suprotnom. traga I za mirom u sebi. arogantnom. Samo tada covjek nece nista svjesno ciniti mimo vlastite savjesti I pod pritiskom. odnosno vlastita moralna uvjerenja. a onda I sa drugima. Staro pagansko geslo. Koliko se one uvecavaju – a za njih dna nema – toliko je covjek dalje od istinskog zadovoljstva I srece. odnosno nece ciniti bilo sta. cega bi se jednoga dana moga stidjeti. nepravde I patnje. ako ostane u okamenjenom stanju. I na padove. ciji je jedini prtljag neiscrpna radoznalost. treba da budu vrhovne. Licna savjest i licno dostojanstvo. ni sa funkcionalnog stanovista. mora biti spreman I na nesporazume. da se covjek probudi. To je jos manje vjerovatno kod onih koji nisu u stanju “da izadju na kraj” sa sopstvenim zivotom. Covjek na tom putu mora da “traga za sobom”. Covjekov zivot je neminovno pracen I radoscu. To bi mogli tumaciti I na nacin da prelazenje granice zadovoljstva donosi bol. da bude “vjecni putnik”. A otkuda zlo u covjeku I svijetu? Iako ne postoji potpuna saglasnost ni oko odgovora na ovo pitanje (filozofije. To je I uslov da razumije druge. pri tome. nauka je jos manje definisala ostvarive “terapije” za iskorjenjivanje ili. koje kaze da “ko se ne osveti. Ili ce. teologije I nauke. Neki autori su zato konstruisali I sintagmu “bol zadovoljstva” I “zadovoljstvo bola”. kao I unutar njih) izvjesno je da je vecina mislilaca saglasna barem oko nekih grupa uzroka. nastojati da se tako ponasa. ovdje apsolutno nema mjesta. Drugi.barem. Kao sto nije odgovorila na pitanje otkud zlo. odnosno ono animalno u njoj. zapravo. kao sto je I ostvarenje istine. osvetite se. odnosno profitu. ima geslu hriscanske etike. I eventualna pozicija skeptika moze covjeku pomoci da sacuva svoju duhovnu I moralnu nezavisnost. Za cetvrte. covjek. da “upozna sebe”. da drzi oci otvorene. upravo. ako svoj zivot prespava. zlo je u najtjesnjoj vezi sa karakteristikama kapitalistickog sistema reprodukcije. Kljucno je. dakle. nepromisljenom politikom najmocnijih drzava I socijalnih grupa. koji pociva na egoizmu. ni sa moralnog. neupitne i nepobjedive vrijednosti. zato. instituciji. jeste da druge sto bolje razumije.samo za sebe. Tome u prilog najuvjerljivije 62 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . To su nezaobilazna iskustva. kojima je pojedinac izlozen u procesu svoje individuacije I psiholoskog sazrijevanja. biti nikada izvor zadovoljstva I srece. covjek je kriv I za svoje I za opste zlo. U tom traganju za samim sobom. uvecanje moci zla. I na uzlete. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. On. Jos je Vergilije pisao da je “put do zvijezda” posut trnjem. niti traziti da vas slijede. Najvise sto covjek moze I sto se od njega ocekuje.

ne uvecava. dubine I smisla svakodnevnog zivota bilo bi. To se. kuvarice I nosaca. Iako smo o ovome vec nesto ranije rekli. Ako se neeticnim sredstvima zeli ostvariti prednost. ni u kom slucaju. moze biti I izvor bola I izvor sukoba. naravno. kako bih izbjegao ranjavanje.govori cinjenica da je zla u svijetu sve vise I da se ono manifestuje sve drasticnije. ne znaci da se protiv zla nije moguce boriti i da se ne treba boriti. Rad – nanosi bol. pa zato i opasno bice? Receno o zlu. bilo bi apsolutno amoralno. pogotovo ne licnu slobodu I integritet porodicnog 63 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . trebalo izbjegavati koliko god je to moguce. kaze da je zaljubljena u gubitnike. nije moguce ni teorijski. svakako. koje. koju moze da podari porodicno vaspitanje I istrajan “rad na sebi”. onda je rijec o tastoj osobi. nemoralno. u kojoj ona govori da je uzurbanost plebejska osobina I da nju prate grimace I gestovi kelnera. kako da uspore uistinu ubitacni tempo zivota. A individualno iskustvo svakodnevnog zivota to osjeca I dozivljava gotovo u svakom trenutku. na zalost. pa i onda kada im se nanosi zlo. kao i na rasirenu naviknutost na zlo. smirenost I uravnotezenost izrazava I onu vrstu dostojanstvene uljudnosti. o neobicnom stavu mladog francuskog rezisera Samuela Bensetrita. odnosi I na takozvanu karijeru. za razliku od dobre I zdrave kompeticije (koja je korisna I za pojedinca I za zajednicu) stetno. Ono je.Vidojevic) U ocuvanju vlastitog moralnog digniteta ovo je minimum koji bi svaki covjek morao uciniti. naime. Bol je vjerovatnija i u situaciji loseg suparnistva. Na suprot tome. da smo moralni ljudi i da smo uopste ljudi. Masovno je rasiren osjecaj bespomocnosti. teorija I empirija to nedvojbeno dokazuju. tacne tvrdnje: “Pa sta ste ocekivali od zivota?” Samo ljubav. Necasno ometanje suparnika I sebicna. Prvo da podsjetimo na jednu opsku Isidore Sekulic. u osnovi. Navescemo I jedno drugacije stanoviste u “borbi” protiv zla. uz koriscenje svih sredstava. pa I opasno. rijec o ljudskoj tastini. dakako. Ima pisaca koji misle da smo kao ljudi vec definitivno porazeni u borbi sa zlom. neeticna jurnjava do pobjede suparnika. radost. predstavlja veliki doprinos toj borbi. jer ona u sustini nikome i nikada ne donosi dobro od trajnije vrijednosti. u vezi s ovim. u vezi s ovim. razumljivo. u svakom slucaju. Otpor zlu – u najrazlicitijim oblicima – je dokaz da smo zivi ljudi. misli Isidora. A o moralu je tesko govoriti uz prisustvo izrazene tastine. koji im je nametnut ili ga sami sebi namecu. U zivotu rijetko pobjedjuju pravi. I najmanji doprinos da se zlo. uspori njegov ritam. Zar sve ne postoji samo kroz svoju suprotnost? Istorija. Margaret Diras. Jedan autor je to ovako definisao: “Ne dopusti da te gaze i ucini sto mozes da drugi ne budu gazeni!”(Z. ne preporucujemo. obzirom na moralnu otupjelost. Nije slucajno da u svijetu vec poodavno djeluju drustva koja “uce” ljude kako da sporije zive. Ovdje je. ako ne I bitno. Ma koliko bila znacajna za ljudski zivot (I u egzistencijalnom I u socio-psiholoskom pogledu) jurnjava za karijerom ne bi smjela da proguta “zivot” u cjelini. zadovoljstvo? To. Rijec je. koji rezignirano izjavljuje:”Cio svoj zivot sam se trudio da ne radim nista. Uzurbanost bi. cini nam se potrebnim da ovdje jos po nesto dodamo. u bilo kom vidu. barem. Navijanje za neki fudbalski tim – nanosi bol. Postoji li nacin da se bol izbjegne?” Mogli bi uzvratiti sa pitanjem Bensetritu na njegove. Ljubav – nanosi bol. nezainteresovanosti I neosjetljivosti prema drugima. Imati defetisticki stav I indiferentno ponasanje u odnosu na zlo. Pravi se I ne takmice!” Za uvecanje kvaliteta. I jos dodaje:”Mrzim agresivnost pobjednika. mozda. Da li je to. najjaci dokaz da je covjek u sustini slabo. korisno nastojanje da se barem minimalno.

altruizma. Iako je u radu moguce ostvriti dio smisla zivota (“u radu je spas!”) sasvim je izvjesno da njegovu punocu I cjelinu samo u radu nije moguce doseci. Skromni I neoptereceni sujetom nisu slabi (slabici). nepouzdane. pa zato I ne osjecaju potrebu da svoje unutrasnje neuravnotezenosti. samosvojni.upravo zato. a djela jaka!” Ako. Pri tome. saosjecanja I humanizma. I jedna Jevandjeoska poruka glasi:”Neka vam rijeci budu blage. moralnih i emotivnih uvjerenja i osjecanja. Jer. onda je to. koji ne boluju od nerava. da vole I postuju druge. Emil Sioran ce reci: “Mrzim mudrost onih ljudi koje istina ne boli. mesa I krvi. da li je moguce ugusiti sebicnost I zlo u sebi I stvoriti mjesto za ljubav prema drugom I drugima? Da li smo u stanju da od sebe trazimo znatno vise. Samo zdrave emocije mogu da otklanjaju raznovrsne prepreke za istinsku ljudsku komunikaciju. uz ostalo. Zato se i kaze da samo jaki prastaju. Covjek zato treba nastojati da se oslobadja ovih krajnosti koliko god je to moguce.zivota. a da se slabi svete. kako se to obicno misli. istinski osjecajna osoba je u biti takva trajno. jos posjeduju smisao za humor I spremnost na samoironiju. ali I autonomnih osnova stvarnog I zdravog covjekoljublja. pri tome. jedino tako I tada moze istinski siriti prostore ljudske slobode. nije malo – osteceni su za bitnu (u mnogim situacijama I najbitniju) dimenziju zivota. koja umije da prasta? Malo je vjerovatno da su moguci masovniji pozitivni odgovori na ova I ovakva pitanja u uslovima ekstremnog individualizma. a nekada i interesno uslovljene samilosti. Za razliku od sentimentalne. oni imaju snage. bez iskrenih I snaznih emocija – kakvih. dodatna garancija za stvarni LJUDSKI TRAG u zivotu ovih ljudi. nego od drugih? Za tako nesto je potrebna.” Oni. svakako. Oni su jaki. kao I u uslovima dominacije razlicitih formi ekstremnog kolektivizma. vec upravo obrnuto. zelje I potrebe da vide druge. trenutno povodljive. Povrh toga ili. Covjek se uvijek treba pitati. Racio da pokusavamo dolaziti do istine. da uvazavaju druge. a emocije da dajemo I primamo toplinu I ljubav. da li I koliko ima pravih prijatelja? Da li I koliko ljudi bezrezervno voli? Da li I koliko ljudi postoji. treba praviti razliku izmedju sentimentalnog I osjecajnog. koju (vecina) ljudi radi iz egzistencijalne nuzde pogotovo! Samo je po sebi jasno das u nam u zivotu potrebni I racio I emocije. vlastita skromnost I “oslobadjanje” od vlastite sujete ili. I sigurni u sebe. koja se vec u slijedecem trenutku moze transformisati u u okrutnu bezosjecajnost. No. 64 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . stalna borba sa njom. barem. osjecajna osoba nikada ne moze biti okrutna. strahove I frustracije kompenzuju vanjskom arogancijom I jeftinim gestikulacijama. iskreno I smisaono? Postoje li ljudi sa kojima se razumije I onda kada cute? Postoji li neko prema kome se odnosi sa blagoscu. na zalost. iz najdubljih racionalnih. Za razliku od sentimentalne. A u ovoj vrsti rada. koje ne mora ni u sta da ubjedjuje I uvjerava? Postoje li ljudi prema kojima se uzajamno odnosi duboko.

I moralnost svakodnevnog zivota? Da li smo pomagali drugima? Da li smo se borili protiv zla I nepravde? Da li smo imali cvrsta moralna uvjerenja I da li smo ih dosljedno slijedili? Da li smo uopste ikada I sta zrtvovali za nase principe I nasa uvjerenja. mozemo li sebi to priznati? Da li smo zivjeli slobodno I bili svoji ili smo svoju savjest podredjivali polozaju. nuzno. Na njegov tok I karakter bitno utice I djetinjstvo.To je. razumljivo. U tom kontekstu je logicno I pitanje da li smo intenzivno zivjeli. sa drugih prostora I iz drugih kultura? Da li smo stekli prave prijatelje? Da li je nas emotivni zivot bio bogat I bez frustracija? Da li smo ostvarili neko znacajnije djelo – bez obzira u kojoj sferi ljudskog stvaralastva.* NJEGOS: “Blago tome ko dovijek zivi. sloziti sa Sioranom. Nasa kooperativnost ne bi nikada smjela ici na racun kljucnih moralnih principa i nasih temeljnih uvjerenja. Kako izbjeci ove I ovakve “bilanse”? Kako neprotraciti vlastite zivote? Kako tu “pustolovinu zvanu zivot” ostvariti u svojoj punoci I. kako na “mracna vremena” u istoriji (koja su. mogli slicno iskazati “smisaoni bilans” svojih zivota. Samo mediokriteti zive na normalnoj temperature zivota. vrlo cesta). svako od nas mora znati donju granicu eventualnih moralnih ustupaka. posebno ona moralne prirode? Ako nismo. Zar nije I veliki Gete pisao dam u nista ljudsko nije strano. Ali. interesu.” Ne moramo se. kooperativan. pri tom. (“U dobru je lako dobar biti. istovremeno. u vise navrata. Da li cemo ih prepoznati I iskoristiti na najprimjereniji nacin. jedan pjesnik je snazno I dramaticno iskazao (be)smisao svog zivota stihom:”Smrt dosla. racunajuci. a ja se bavim sitnicama!” Koliko bi tek “obicnih” ljudi. ostati “uspravan”. koju niko I nista ne moze da pokoleba. naravno. odnosno ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG? Ono sto nesporno jeste potreba. I tezak I nepredvidiv. Ni nase zelje nisu sporne. na muci se poznaju junaci!”) Zivot je. I mjera naseg samopostovanja. mogucnosti izbora za takav zivot I te kako ima. ukoliko covjek uopste zeli zivjeti u bilo kakvoj ljudskoj zajednici. To je. odnosno pokazuje cvrstinu svojih uvjerenja. Ali. U pogledu tih vrijednosti nuzna je samouvjerenost. Bez toga 65 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Upravo se u najtezim situacijama covjek uistinu pokazuje onakvim kakav jeste. ako bi bili posteni prema sebi I drugima. na zalost. strahu? Kao sto je prethodno. naravno. ali svakako treba da tezimo sto sadrzajnijem zivotu. to je stalno preispitivanje smisla vlastitog zivota u cjelini. ponajvise (ako ne I u cjelini) zavisi od nas samih. svodeci svoj zivotni bilans. ali I pojedinacnih postupaka ponaosob. To se podjednako odnosi. imao se rasta I roditi!” * * * * * Vjerovatno. tako I na ona “normalna”. Zato se treba pitati I da li smo imali zanimljivo I srecno djetinjstvo? Da li smo bili voljeni? Da li smo radili ono sto smo zeljeli? Da li smo tokom zivota upoznali mnogo drugih ljudi. receno “recepta” za ostvarivanje moralnog I smisaonog zivota jednostavno nema I ne moze ga ni biti. pri tom. Covjek se prosto mora I prilagodjavati okolnostima. odnosno da li intenzivno zivimo? Emil Sioran kaze: “Ja sam za povisenu temperature. tolerantan. Od njega se cesto ocekuje da bude fleksibilan.

takvo ponasanje zasluzuje svaku osudu. kao i obrnuto. Ako smo moralni samo zato sto su to I drugi. ako bi nasa rijec bila upotrijebljena zaludo ili. Nikakav amoral drugih ne moze biti razlog za nasu amoralnost. To. uprkos svemu. prosto. odricanja I svakovrsne skromnosti. pa u krajnjoj liniji I dobro ljudskog roda kao takvog. Tu je bitna jos jedna stvar. kada je rijec o odnosima izmedju pojedinaca. Rijec je o obzirnosti u 66 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . (iako su mu oba oka bila zdrava).” Epilog je “logican”. to uvjerljivo potvrdjuje. sto se (u ovom vremenu I na ovom prostoru. a. mucno I bolno. Odnosno. U najboljem slucaju to bi se moglo okarakterisati kao moralni utilitarizam. ipak se cini da zivotno iskustvo uci da manja ocekivanja uvecavaju sansu za zivotna zadovoljstva. tim prije. covjek mora izdrzati sve sto ga u zivotu snadje. ulaze veliki trud (svjesno ili nesvjesno) da bi se “uvalio” u nesrecu. svoj moral branili u svakodnevnom zivotu (a on se. Istinski ljudsko i lezi u autonomiji. Mada je tesko uociti pravilnost. U tome se I ogleda odgovornost savremenog covjeka za sopstveni zivot I njegovo istrajavanje . Odgovorio je slijedecim rijecima: “I kada bi to tvrdio cio svijet. razumljivo. na porodicu. raspolazuci razumom ja ne bih mogao to da dopustim. dakle. ovo vazi I za manje ili vece drustvene grupe. na druzenja.jednostavno ne mozemo zivjeti “uspravno” I casno. Zato je bitan otpor savjesti! Mozda I slijedeci primjer. iskreno. svoje pobjede. A. ceznje i poraze. slobodi i autenticnosti. tezii “istini zivljenja”. I zato covjek treba da hrabro zivi svoj zivot. ukoliko se pokori Koncilu i prizna da ima jedno oko. inace. a danas se dijelom odnosi I na covjecanstvo. bez otpora savjesti. posebno) dobro relativno lako preokrece u zlo. podrazumijeva I borbu protiv zla. sto nas drugi vide. onda je najbitnije da covjek spozna stag a cini sretnim. pogotovo prema onome I u onome sto predstavlja njegov Slobodan izbor. sto je to u odredjenim okolnostima korisno. u svakom njegovom obliku “ovdje” I “sada”. niti misliti. Kako bi. medju brojnim. Kada su jednom utamnicenom ceskom intelektualcu iz XV vijeka ponudili dam u sve oproste. ponistavali I na kraju ponistili nasu licnost. iznad svega. Covjeku je nekada tako malo potrebno za srecu. dakako. pa se u ime navodnog najviseg dobra cine I najveca zla. pak. ma koliko to bilo tesko. Ovaj covjek je zrvovao svoj zivot zbog svoje savjesti! Nuzno je. jer u suprotnom se ne moze govoriti o bilo kakvoj autenticnoj moralnosti. a time I za zivot kao takav. prema svojoj savjesti I osjecanjima. To. Koliko za pojedince. I upornost u ostvarivanju tih pretpostavki. ako bi ocutali I onda kada se ne bi smjelo cutati? Time bi. po vlastitoj savjesti. na putovanja I sl. cuva I brani) ako bi olako pristajali na sve I svasta. sta ga ispunjava. a onda. to ne bi smio da bude glavni motiv za djelovanje u skladu sa najvisim etickim principima. Naravno. ne rijetko. otvoreno i autenticno. isti kriterijumi vaze I za amoralno ponasanje. prvenstveno. Nuzno je pred sobom i drugima priznati ipriznavati svoje istine i svoje zablude. na prijatelje. nuzno je ciniti dobro u svakoj prilici i na svakom mjestu u praksi svakodnevnog zivota. tu gradi. Kada je rijec o pojedincima. U pravilu se to najcesce odnosi na profesiju. svoja uvjerenja i svoje dileme. U tom kontekstu je vrlo korisno I (barem djelimicno) iskustvo trpljenja. A cemu se covjek moze nadati ako I kada cini dobro? Najbitnije je da se ne smije zanositi pretjerano velikim nadama I nagradama za sebe licno. Sta vise. Jer. koje se opravdava amoralnoscu drugih. takvo ponasanje se ne moze podvesti pod ponasanje u skladu sa autenticnim etickim nacelima. bez obzira koliko se ono pravdalo eventualnim amoralnim reciprocitetom. on je to energicno odbio. Ukoliko drzi do sebe. rijec je o djelovanju za opste dobro. Treba prosto ici “svojim putem”! Amoralnost drugih ne smije nas pokolebati. a zlo u dobro. govoriti I djelovati slobodno.

covjek treba da cini dobro u svakoj prilici I na svakom mjestu. Nicea I egzistencijalista. Covjek vremenom pocinje da shvata da mu zivot u razlicitim vidovima vraca ono sto je dao I daje drugima. do Hegela. Nije zato slucajno das u velike teme smisla ljudskog postojanja gotovo iste u svim epohama. 67 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . barem. materijalnim i statusnim. on ce. vec ce obogatiti moralnu riznicu covjecanstva. A dobro je ono sto uvijek vec nekako unaprijed znamo I sta u osnovi uvijek uistinu osjecamo. To. nagonskim. pisaca. odmjerena I obazriva komunikacija. prije svega. da nemaju granica u vremenu I prostoru. u krajnjoj liniji. covjek dozivljava svojevrsno moralno sazrijevanje. obrnuto. kroz cijelu istoriju ljudskog postojanja. autor ovog teksta je sklon stavu da se “dobro dobrim vraca”. U zivotnoj borbi. Oni su tako direktno povezivali covjekovu srecu I covjekovu moralnost. Tako I tada precutno pristajemo I na svaku cijenu. ne misleci. cinimo druge boljim i time uvecavamo “kolicinu dobra” u ovom svijetu. tu rijec treba izgovoriti bas tu I bas tada. pored slobode i moralne hrabrosti. dakle. nekada je dovoljna jedna jedina prava rijec da prevlada ili doprinese prevladavanju nesporazuma. Nekada je. veliko I znacajno). (sto je. posebno u situacijama velikih moralnih iskusenja . od neposrednog interesa. podrazumijeva i postovanje integriteta i dostojanstva druge osobe. pjesnika. (pisuci o odgoju svog Emila). odnosno svakog onog ko uistinu zeli da se tako zove. ne treba ocekivati nikakve posebne nagrade. biti covjek. Platona. u smislu medjusobne uslovljenosti. uprkos svemu. mi prosto. iskazao slijedecim rijecima: “Zivjeti – eto zanata kojem hocu da naucim Emila! Kada bude izisao iz mojih ruku. odnosno o maksimalnom uvazavanju sagovornika. kazu oni. samo po sebi. A upravo na tome. biti covjek. dobrota i ljepota zadobivaju primat nad tjelesnim. Mnogi filozofi I narocito teolozi su nastojali da dokazu kako ce vrlina biti nagradjena blazenstvom. I. Neovisno. covjek ce. naravno. inace se jaz u nesporazumima samo moze uvecavati. u kojem ljubav. biti pravi I istinski covjek I zivjeti na ljudski nacin”. I. Prije njega je to Ruso. dovoljna I jedna jedina pogresna rijec da izazove velike nesporazume. snagu nade u odnosu na beznadje. on nece biti – a ja se s tim slazem – ni sudija. u krajnjoj liniji. ni svestenik. Zato bi cinjenje dobra trebalo da bude vrhovni moralni princip I glavno moralno geslo svakog covjeka. u mjeri u kojoj preferira snagu zivota u odnosu na mrznju. znaci da se drugoga nikada I nigdje ne smije instrumentalizovati. kao sto je ranije receno. I pociva I. naime. proroka. posebno kada su u pitanju najblizi. Slican stav nalazimo I kod Kanta. ni vojnik. Aristotela. pored postenog vlastitog zivota. koja uznosi. dominira jedna jedina sustastvena tema I pitanje – kako postati covjek. Cineci dobro.” A. istovremeno. na neku metafizicku “kosmicku pravdu” ili na principe teoloske eshatologije. ne tada. kako doseci ljudsko bivstvo? I Bela Hamvas. snagu mira u odnosu na nasilje. kada se procijeni da bi ona mogla djelovati destruktivno na medjusobne odnose.komunikaciji sa drugim. culnim. istrajava ljudski rod. u svojoj knjizi “Antologija humana” – pet hiljada godina mudrosti – pise da sve sto je napisano za tih pet milenijuma ima samo jednu svrhu. (teoloski: prociscenje). (I kada je rijec o odnosu prema drugima). koja se za to mora platiti. A covjek je moralan. Ukoliko ono sto radi uradi najbolje sto moze u datim okolnostima. kao I u filozofskoj tradiciji od Sokrata. a to je “biti covjek. ne samo imati mirnu I cistu savjest. istina. U svakom slucaju je potrebna zdrava. Kod najrazlicitijih mislilaca. snagu istine u odnosu na laz. Zato tu rijec ne treba izgovoriti ili. pri tome. Iako za autenticno moralno ponasanje.

razumljivo. kao sustinu vlastitog bica I postojanja. dakle. (“U tudjem oku vidi I najsitniji trun. upita majka. Postoji. (Gadamer) A kada je rijec o odnosu roditelja prema djeci. odredjuje svoju sudbinu. nauciti. drugo I drugacije. Ako je covjeku data (barem relativna) sloboda da uoblicava sebe I svoj zivot I da. ali je moguce I da se oni obnavljaju. cetvrti je put umjetnosti i maste. Lakse ih je. moguce poucnog.) Moramo nauciti da postujemo drugoga. A bez drugog. kako kaze Hans Georg Gadamer “zivjeti s drugim. Evo jednog. kao I za druge primarne drustvene grupe. treci je put mitologije i legendi. A dijete uzvraca:”A od koga smo?” Na to majka objasnjava:”To je jedna velika tajna I do te tajne vodi nekoliko puteva. inace. jesu li adam I Eva bili crnci ili bjelci?” “Otkud ti sad to pitanje?”. Poznato je. da se ucini sadrzajnijim. Sedmogodisnje dijete pita majku: “Mama. koje.” (Majka uzima papir I bojice I crta mu puteve – jedan je put znanja i nauke. onda ga u tom “kljucu’ I treba pripremati za zivot. Zato ih treba kultivisati. ne samo da nema zivotne radosti i zivotnog smisla. Majka na kraju odgovara:”Mislim da je lijepo sto postoji ta tajna I sto o njoj mozemo sada ti I ja da mastamo. Samo sa takvim odnosom prema drugom. dakle. Moramo. imati i “svoj alternativni svijet”. u pravilu. uvecava I ne prasta. pa I onda kada je to rezultat nepravdi. Svaka slicnost je neponovljiva i neupitna vrijednost po sebi. sadrzajnog I smisaonog zivota.A pogotovo svoje greske covjek ne smije da pravda. moguc je zdrav. napokon. ispunjen i sretan zivot. iskrenoscu prema svojoj djeci. ukoliko se zeli djelovati u tom cilju. na zalost. Dijete nastavlja: “Ako smo mi od njih nastali. To vazi. vjera u sebe I druge (posebno. Ptimizam. Treba. a to znaci. Ovo poslednje. zivot u bilo kojem obliku zajednistva. To se podjednako odnosi na svakodnevni zivot. nema alternative. vec ni zivota kao takvog.pouzdan su oslonac u prevladavanju problema.” “A sta ti mislis?”.” Sve receno treba da bude u funkciji slobodnog. primjera takvog odnosa izmedju roditelja I djece. ukazivanjem na tudje. mozda je kljucno saznanje I iskustvo ono koje upucuje na potrebu sto prirodnijeg ponasanja roditelja. u mjeri u kojoj je to uopste moguce u svijetu u kojem. treba ostaviti I mogucnost slobode izbora. bliznje!). licnim primjerom. prije svega. nacin da se zivot “uredi”. a pogotovo u primarnim ljudskim zajednicama. svakako. uz nuznu odgovornost za vlastite odluke. kao I na kljucne odluke u procesu “stvaranja sopstvenog svijeta” u cjelini. A u tom cilju 68 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . posebno ne onim koje je u neskladu sa njihovim stvarnim ponasanjem. I za porodicu. Moramo nauciti da ne budemo uvijek u pravu. drugi je put vjere i religije. interesantnijim. od koga su nastali crnci I indijanci?” Majka odgovara: “Pa mozda mi od njih I nismo nastali”. Takvim ponasanjem. a ti odaberi onu koja ti se najvise dopadne ili smisli svoju. znati prepoznati drugo I drugacije.) I nastavlja:”Ja cu ti ispricati nekoliko prica. kao sopstveno I vlastito. realizam. a pogotovo onda kada smo imali plemenite namjere. jer osjecanja imaju neprocjenljivu vrijednost u medjuljudskim odnosima. da osjecanja imaju velike sposobnosti ponovnog “budjenja”. Istina. kao I mnoga djeca prije nas. dakle. uprkos svim nedacama koji ga prate. Moramo nauciti I da gubimo. dakako. Nije sramota biti porazen. odnosi u zajednicama se vremenom “trose”. pita dijete. samosvjesnost I istrajnost. Djeci. dilemma I zivotnih neprijatnosti. po misljenju nekih. prevladavati ukoliko covjek za svaku situaciju ima alternative I ukoliko planira “vise koraka” unaprijed. uopste nije rijetka pojava. roditelji mogu mnogo vise I korisnije uciniti u odgoju svoje djece. u osnovi. a u svom ni balvan”. zivjeti kao drugi drugoga”. nego stalnim dociranjem. intenzivnijim.

reci da je upravo covjekova moralna snaga (plemenitost I moralna hrabrost) u tome da zivi I onda kada se cini da su svi razlozi za zivot unisteni. to je privilegija bogova. zavisi I osjecaj zadovoljstva. to je sve!” Mada u “princip nade” spada I iscekivanje da ce nesto sto dolazi spolja dati smisao covjekovom zivotu. a narocito (moralno) smisaoni kvalitet tog zivota. A jeste I biva slobodan samo u mjeri u kojoj je samosvjestan I odgovoran. Covjekom se postaje. to je put do srece. Na kraju ovog dijela teksta navescemo jos rijeci jedne nenaslovljene irske pjesme.se. I sam mora stalno usavrsavati. u odnosima prema drugima. Tekst pjesme glasi: “Imaj vremena za rad. koja. suvise je kratak dan za sebicnost. kako kaze Hamlet. Imaj vremena da gledas oko sebe. Od toga. Zivot treba zivjeti bez straha I malodusnosti. to je cijena uspjeha. Kardinalno pitanje: zasto covjek zivi I cemu sav taj njegov napor I sva ta muka I patnja. pune i trajne (ili trajnije) srece covjekovog zivota. Ali. Uprkos svemu. Gdje nema samosvijesti nema ni odgovornosti. cini se. u krajnjoj liniji. Ponovicemo jos jednom da moralnost omogucava dusevni mir I ravnotezu u sebi. Imaj vremena za citanje. to je izvor moci. ima I snaznu edukativnu I moralnu (smisaonu) pouku za svakodnevni ljudski zivot. Imaj vremena za prijateljstvo. Znanje o smislu zivota I svijeta trebalo bi biti prva I najpreca potreba covjeka. to je osnova mudrosti. to je muzika duse. Imaj vremena za smijeh. kroz sopstveno djelovanje. Imaj vremena da volis I da budes voljen. I to za cio zivot. Iskustvo smisla je vjerovatno jedino iskustvo koje eventualno moze biti izvor prave. Rijec je o procesu koji se nikada ne moze dovrsiti.” 69 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . U ovom kontekstu nije toliko bitna ni sama duzina covjekovog zivota. trebalo bi da postavlja sebi bukvalno svaki covjek. On treba da bude ispunjen ljudskim traganjem za smislom zivota I njegovim pravim vrijednostima. to je put ka zvijezdama. covjek je “osudjen” na nadu. to je tajna mladosti. na to se ne treba pretjerano oslanjati. Imaj vremena za sanjarenje. u stvaralastvu. sta vise. koji covjek ostavlja I ostavi u svom zivotu – u radu. “teba biti spreman. Imaj vremena za igru. jeste istrajan rad na “izgradnji” samog sebe. koliko svakovrsni. I da zakljucimo. naravno. srece I ostvarene punine u zivotu svakog covjeka. Sustinski dio tog kvaliteta se materijalizuje u (NE)LJUDSKOM TRAGU. Daleko bolja varijanta je ‘aktivisticka nada”! A nerazluciv dio tako (blohovski) shvacene nade I najznacajnija pretpostavka njenog (moguceg) ostvarenja. prvenstveno. Moglo bi se. Slobodno I samosvjesno misljenje o tome je vaznije od mnogih pozitivistickih znanja. Imaj vremena za razmisljanje.

O MORALNIM (ANTI)UZORIMA 70 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

malobrojni. naravno. tako I svojim zivotom. od strane razlicitih socijalnih. istovremeno. uistinu zivjeli “za gornju polovinu tela”. moralnom hrabroscu I odgovornoscu. jer njihova djela “kao duhovne osobe” zive i danas. I u nacelu I u svakom pojedinacnom slucaju. Sa tog stanovista nesporne su licnosti. a besmrtni – preko svojih intelektualnih i moralnih djela – vjecnosti. preko Djordana Bruna. da postoje mnoge istorijske licnosti oko kojih postoje razlicite nesaglasnosti u vezi sa njihovim znacajem I uticajem. Cineci besprimjerna dobra djela . ostavilo trajne pozitivne posljedice u vremenu I prostoru. odnosno permanentno pokazivati I dokazivati. cije je djelo izdrzalo provjeru vremena. mogla da predstavlja uzor za druge. to je saglasnost oko intelektualnog I moralnog znacaja ovih licnosti veca I obrnuto. I razlicite percepcije jedne te iste licnosti I njenog intelektualnog I moralnog digniteta u razlicitim vremenima. doprinosi I upotpunjavaju smisla zivota drugih ljudi. Rijec je o licnostima koji su svoju moralnost potvrdjivale “ziveci” za druge. kao sto je pisao Milos Djuric. Na tom “moralnom kontinuumu” su. zapravo. ipak nisu ni tako rijetki oni koji su svoje zivote “trosili” i “potrosili” gotovo iskljucivo brinuci za druge. prema drugom I drugima. Medju pomenute bi se mogle ubrojiti I one licnosti koje su. Ili. 71 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Oni su smrtni dio sebe poklonili svom vremenu. razlicita valorizacija djela I licnosti u jednom vremenu. zatim. Svojom pamecu. ali u skladu sa snagom svoga djela I svoje licnosti. Neke od tih licnosti su svjesno dali I zivot u odbrani vlastitih uvjerenja. prije svega. Opste je poznato. odnosno licnosti koje su. Mada su u ljudskoj populaciji. I prema prirodi. pak. na primjer. svakako.Hamvas). Svoje zivote su istinski zrtvovali za “nesto vise” (B. skopcan je sa vecim ili manjim dilemama. I pored recenog. kulturnih. oni cije je djelo I stvaralastvo uopste (u najrazlicitijim formama). plemenitoscu. a to znaci svojim ponasanjem I svojim odnosom prema sebi. Zato se I kaze da su svi pravi zivoti lijepi I teski. Oni su. oni su se. na razlicite nacine. Tako ih je smrt. ne malog broja. Sto je duze vrijeme u pitanju. bilo da su osudjeni od drugih ili su. I to. Postoje . Rijec je o ljudima. kao I licnost autora. koji su tokom svog zivota (a dijelom I poslije toga) uistinu napravili moralni podvig. etnickih. Zivjeti u skladu sa etickim nacelima i u tome pronalaziti i pronaci smisao vlastitog zivota. nekada I bez ikakvog intelektualnog opusa. konkretnom manifestacijom vrlina u svakodnevnom zivotu. covjek u svakodevnom zivotu istovremeno iskazuje I najvisi smisao vlastitog zivota. pak. vjerskih I drugih drustvenih grupa. ucinila besmrtnim. Kada se k tome jos doda I cinjenica da kod. kako svojim stvaralastvom I svojim djelom. odnosno za opste dobro covjeka I njegovoga svijeta. politickih. uopste nije lako definisati kriterije po kojima bi jedna licnost u intelektualnom. moguce je. sami sebi presudili (od Sokrata. istovremeno. nego je nanositi!” * * * * * Svoju moralnost I moralnu dosljednost covjek doista moze I mora pokazati I dokazati. tako borili I protiv zla u svijetu.* SOKRAT: “Bolje nepravdu trpiti. a pogotovo u moralnom smislu. do Oto Vajningera). Odgovor na ovo pitanje. ostavljale I ostavile izuzetan moralni trag iza sebe. uspjele da “otrpe vlastito djelo”.

dakle. Pri tome je od manje vaznosti ili. Kljucna su. bez dvoumljenja. radeci ono sto su najbolje umjeli I ziveci u skladu sa najisim etickim nacelima. ipak. dakle. pak. ne samo iskreno zeljeli uciniti nesto dobro za druge I za ljudski rod. razocarenje u zivot. koji mogu da osmisljavaju puteve covjecanstva i da hrabro”guraju” naprijed. biti rijeci o licnostima iz najrazlicitijih podrucja ljudskog duha I stvaralastva uopste. filozofiju. cije je djelo i/ili ciji zivot je uistinu predstaljao I predstavlja moralni uzor. od kuda toliki zlocinci. sasvim je izvjesno da su ovakvi ljudi. kao ilustraciju. Rijec je o ljudima koji su vjerovali da moral. mudrom mislju i dobrim djelom. sa izuzetkom najnovijeg ratnog perioda kod nas. moze se govoriti o (bez)brojnim znanim I neznanim ljudima. koji su se na razlicite nacine borili za “svoju istinu”. cak. pa I kada je o ljudima rijec. treci dobrotom prema drugima. cini nam se da bi govor o LJUDSKOM TRAGU bio uveliko osiromasen bez ove personifikacije. legitimise ljudsko bice. svakako. nisu davani pouzaniji I trajniji odgovori. Rijec je. cinili neznatnu manjinu. na koja. Svjesni smo. nezavisno da li su to cinili filozofski I naucno smireno ili umjetnicki sa strascu. Ovdje ce. ostvarivali veci uticaj od svojih moralnih pandana. rizika koji sobom nosi maker I ovakav skroman pokusaj – bilo zbog toga sto ne mozemo pomenuti ni one najznacajnije (a pogotovo ne sve). Oni govore kada se ne smije cutati i cute kada nemaju sta novo da kazu. vec su u tome najcesce nalazili istinsku radost I srecu. drugi u beskompromisnom moralnom stavu. nije cudno. Jedni su to bili za krace vremensko razdoblje. Na zalost. u ovom dijelu teksta. pri tome. Ni to. o moralno snaznim licnostima. Da se u jednoj licnosti susretnu najvisi moralni ikreativni kvaliteti. o altruistima. Iako su u istoriji ljudskog roda zivjele I stvarale brojne licnosti. naravno. teologiju I praksu. medjutim. Pa. na zalost. treba dodati I neminovna saznajna I iskustvena ogranicenja u ovom pogledu I samog autora ovog teksta. licnosti u kojima su se sretno susreli I 72 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nebitno da li su sa svojim radom I nacinom zivota sirili vjeru I nadu ili. Jedni su bili I ostali uzor za uzi. u najpunijem smislu te rijeci. a drugi za duze ili. koji su. autenticne licnosti. Oni se obracaju drugom svojim snaznim licnim primjerom. To je nametalo teska pitanja pred nauku. a drugi za siri I najsiri krug ljudi. o cemu je upravo bilo govora. barem najuzvisenijih u moralnom ili amoralnom pogledu.znamenitih licnosti nalazimo manje ili vece protivrjecnosti u njihovom ucenju i/ili ponasanju. cak. uistinu predstavlja “boziji dar”. moze tvrditi da su ostavile dubok misaoni I moralni trag kroz prostor I vrijeme. bilo zbog toga sto je tesko definisati jasne kriterijume za njihovu moralnu atribuciju. ona koja se odnose na “cudjenje” od kuda toliko zla. slicno se moze reci I za moralne antiuzore. I personalno ukazati na tek neke od onih cije je ime (u svijetu i/ili kod nas) bilo I jeste sinonim za jednu ili drugu vrstu moralne inspiracije. ne rijetko. Pa ipak. U periodima najvecih istorijskih I moralnih izazova pogotovo. barem do sada. kojih je oduvijek bilo vise nego uzora I koji su. najcesce uz velike zrtve. a pogotovo u cjelokupnoj istoriji ljudskog roda. u ukupnoj ljudskoj popuaciji. prije svega. onda se vidi da pomenute teskoce I nisu slucajne. U pitanju su. lijepom rijecju. od kuda toliko pristalica zlocinaca u pojedinim razdobljima ljudske istorije? Upravo. za cjelokupnu istoriju ljudske kulture. u pravilu. Tome. o cemu ce biti govora kasnije. Jedni su bili I ostali uzor u nekoj od formi ljudskog stvaralastva. jer je kvalitet inace uvijek u manjini. za koje se. zelimo u najkracem. Bitno je das u visoko vrednovali ljudsku slobodu I sirili njene prostore (sebi I drugima). kao takvo. to jeste da je covjek moralno bice ili nije uopste ljudsko bice.

kultura. u tome sto su ovakve licnosti. primjera radi. umjetnicima. pa I milenijumima. Malro je. visoka samosvijest. mozda bi mogla da posluzi I poznata Aristotelova izreka o Platonu I istini. koje se nisu ogrijesile o moralne principe. publicistike. istovremeno. Odani istini. ni u djelanju. A nisu rijetki ni oni koji su ostavili zavidan. pravdoljubivost. Bio je veoma dinamican minister culture Francuske I dugogodisnji bliski saradnik De Gola. u tom pogledu. sasvim sigurno. oni se nisu dali pokolebati. ne samo vremenu u kojem su zivjele. I najzesce neosnovane optuzbe I moralne klevete su primali smireno. nekad vise zivot) bili I ostali izvor mudrosti I moralnosti. pravde I dobra. niti kajati za vlastiti izbor moralnih principa. odnosno u pogledu moralno protivrjecne licnosti. Ili.harmonicno prozeli siroko znanje. sa Karlom Smitom. ali ne I na moralnom planu. Takav je slucaj. moralni I zivotni uzori drugim ljudima I oni to uistinu I jesu. naucnicima. vec I potonjim vjekovima. neko konkretno zlo u dogledno vrijeme pobijediti.” (“Amicuss Plato sed magic amica Veritas!”) Zato nije ni cudno das u ovakve licnosti utisnule pecat. o praskovima koji ce podsticati blagost I dobrotu. pricu da je zavrsio studije orijentalistike I da je 73 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . bilo kao osobe od osvjedocenog moralnog integriteta. jer su bili uvjereni d aim je savjest cista. velikim madjarskim filozofom. drzavnicima. veliki talenat. posebno dosljedni I hrabri u apokalipticnim vremenima. zaduzili covjecanstvo. Napisao je mnostvo djela iz oblasti knjizevnosti. uporno prikrivao svoje porijeklo Tvrdio je da je sin uglednog bankara I dame ‘iz visokog drustva”. zasluzuju da budu intelektualni. odnosno koje su intelektualno superiorne I moralno osjetljive I medju najvecima uistinu rijetke. istinoljubivost. u ovom pogledu. koji je podrzavao naciste. Zato I jesu njihov zivot I djelo (nekad vise djelo. dobrota. sto je. bio svestran I veoma talentovan stvaralac. a time I veliki uticaj. pak. bio sa Martinom Hajdegerom. Ali ti rijetki. u prvom planu su licnosti koje su istinski LJUDSKI TRAG ostavili I na intelektualnom I na moralnom planu. Problem je. jer su dijelom svoga bica potpali pod uticajem duha zlog vremena (umjesto da mu daju svoj pecat). sretno izbjegao. Mnogo su brojniji oni koji su ostavili dubok trag. umjetnosti. ni u misljenju. svakako. kreativnost. Aktivno je ucestvovao u Spanskom gradjanskom ratu na strain Republike. Oni su se I u najtezim situacijama cvrsto drzali svojih moralnih nacela. medjutim. On je. U izvjsnom smislu. takodje. slobodarski duh. ideji slobode. Kao moralna paradigma. toliko i svojom moralnom dosljednoscu. kao sto je poznato. Oni su. koji se prema nacistima slicno ponio. bez obzira da li je rijec o filozofima. bilo kao “vodici duha”. dakle. kao I u antifasistickom pokretu tokom Drugog svjetskog rata. medjutim. u odnosu na Staljina. pa I izuzetan trag u stvaralastvu. to je bio slucaj i sa Djerdjom Lukacem. koja glasi:”Prijatelj mi je Platon. Sirio je. narocito. Eticke norme su nastojali ispunjavati I onda kada su racionalni razlozi ukazivali da se zlo ne moze iskorijeniti ili. Naravno. licno postenje I moralna hrabrost. Sta vise. neki od njih su bili ili bi mogli biti. sto je bilo daleko od istine. medjutim. Veliki francuski biolog I humanista Zan Rostan je cak (naivno) razmisljao o pilulama za odanost I pozrtvovanost prema drugima. psiholoska stabilnost I. koju je. I Andre Malro je zanimljiv u ovom pogledu. katkada. U tom smislu su bili I moralni idealisti. vjerskim liderima. to jeste I u stvaralastvu I u svakodnevnom zivotu. Od fasista je bio osudjen I na smrt. o sebi nisu mislili tako. moralni antiuzori. koliko svojom misaonom originalnoscu. jednim od najvecih evropskih filozofa dvadesetog vijeka. te o farmaceutskim preparatima za odricanje u korist drugih. iako oni. u koje su cvrsto vjerovali. ali mi je veca prijateljica Istina. i mnogo teze.

poslusnosti. onda pogotovo. bez izuzetka. stetna. Uz sve ovo. Hitler je. a jos lakse osudjuju I presudjuju. jer njima nikada nije dovoljno pohvala I poniznog klanjanja drugih ljudi. cak. kao i kompleks govorne mane. izmedju vrijednosti i slave. ni svi antiuzori jednaki. skromnost. na primjer. da bi eventualno povratili izgubljeno samopouzdanje I samopostovanje. na zalost. svoju tastinu I sujetu. moralnih antiuzora istorija je. Njima. Naravno. naravno. Prva grupa je masovna I kada je rijec o poznatim licnostima I kada je rijec o “obicnom” svijetu. licemjerja. tesko da bi uopste pronasli “moralno bezgresne”. nije “zdrav”. a svoje djelovanje uskladjeno sa savjescu. vecina ljudi su manje ili vise tasti. Pa. Bili su (i danasnji su. bili I veliki narcissi (Hitler. posebno ako je rijec o patoloskoj formi narcisoidnosti. u svoj mesijanski poziv. Ne mogu biti.neznalicama. medjutim. prema sebi su najstrozije sudije! Sve sto rade. Mogli bi ih uslovno podijeliti na “djelimicne” i “totalne” moralne antiuzore. vjerovatno. Ali. na primjer. nije imao polozenu ni maturu. odnosno koji onemogucava ispravan moralni stav. gdje ovakvi “lijece” svoje komplekse “zeljom za vladanjem” nad ljudima I “voljom za moci”. vjerovatno. Sa nekog iole strozijeg kriterija. To monasi u svakodnevnom zivotu ispoljavaju dosljedno. on je u Indokini pljackao drevne sculpture. po kriterijima potpune poniznosti . Prvu grupu cine oni koji pate od nekog vida moralne insuficijencije. Hriscanska etika. koji. prosto. odnosno gresnicima koji zive miloscu bozjom. moralne pouke je moguce izvlaciti I iz ovih moralno protivrjecnih primjera I zivotnih sudbina. sto je veliki grijeh. lijepom mladicu. Mnogi mislioci su pravili jasnu dinstinkciju izmedju ponosa i tastine. zbog cega je bio I sudski gonjen. opet. Napoleonov kompleks (“visak vlasti zbog manjka santimetara”). nisu potrebne jeftine socijalne i psiholoske kompenzacije iz vana. takodje. naravno. ne I u politici. vec I svakodnevni zivot u ovom vremenu. takvi) ubijedjeni u svoju posebnu istorijsku ulogu. cak I iskazivanje pameti smatra za gordost. proizvodi manje stetne posljedice. A diktatori su. primjera radi. Koliko to ljudi. kao I oni koji olako hvale. Tu su I oni koji pate od zelje za jeftinim publicitetom. I najblize saradnike su birali. Nisu. kod mnogih ljudi postoji kompleks inferiornosti. I ne samo istorija. trpeci sve bez srdzbe I smatrajuci sebe sicusnim. Na suprot tome. koji se “lijeci” naglasenom 74 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . iako se znalo da. Staljin…). i u trenutku samoubistva vjerovao da je u pravu I da je ucinio dobro djelo! Na suprot kompleksu superiornosti. U ovu vrstu kompleksa spada I tzv. naravno. koji je video svoj lik u vodi I beznadezno se zaljubio u njega!) Zamjena ponosa tastinom je. A. a drugu oni koji u svakom pogledu predstavljaju moralne nakaze. Inace. dakako.doktorirao. suvisno je isticati da su oni sebe smatrali visokomoralnim licnostima. za razliku od onih drugih. Ako su u pitanju javne licnosti. neiskrenosti I kukavicluka. zato. sebi mogu da dopuste i dopustaju samo oni koji su sigurni u sebe. iako. ne patio d narcisoidnosti? (Prisjetimo se anticke legende o Narcisu. uvijek izrazavaju sumnju I nezadovoljstvo vlastitim djelom. odnosno koji i svojim “djelom” i svojim zivotom predstavljaju sinonime zla. Sumnju. prepuna. svoju nesigurnost. rade sa teznjom da to bude najbolje sto oni mogu dati. moralni uzori oni koji su opsjednuti zeljom za moci bez granica. koji su sobom beskrajno zadovoljni I kada za to imaju najmanje razloga. kojim se mjeri “moralno cistunstvo”. koji time najcesce nastoje da kompenzuju svoje mane. Musolini. odnosno oni koji su moralno jaki i koji su intimno ubijedjeni u univerzalnu vrijednost etickih principa. istovremeno. pa i svjesno biranu marginalnost. Naravno.

jednog od osnivaca filozofije. jer je svoje ucenike na Agori poducavao besplatno. koje drzi covjeka na ispitu tokom cijelog zivota. Ako ne bude obucara. vitla ga iz iskusenja u iskusenje. molio Boga . Medjutim. ako je taj zivot intelektualno osmisljen u odgovarajucem djelu od strane samih tih licnosti ili njihovih savremenika (u duhu one stare latinske izreke. Jedan od najuverljivijih dokaza za to je licnost antickog filozofa Sokrata. kao sto je vec receno. nije nista sam neposredno napisao. O njegovoj intelektualnoj I moralnoj snazi doznajemo preko Ksenofonovih I . kako ih je interpretirao Platon u svom tekstu “Odbrana Sokratova”. jos rijec o uistinu intelektualno I moralno snaznim licnostima. Platonovih tekstova. Uprkos tome. godine stare ere ( po mnogim izvorima. a zapisi ostaju da uvijek svjedoce o nama”). prosto. necemo imati hljeba. ici cemo bosi.da ga ucini “nesposobnim za uzivanja ovoga svijeta”. isto tako i zbog njihovog uvjerljivog dokaza svakodnevne istrajnosti. Sokratovih stavova o moralnosti i smislu ljudskog zivota. mora proci da bi se postalo covjekom. 399. jasno je da protokom vremena slabi ovaj drugi izvor. znacajni I njihovo djelo I njihov nacin zivota. I to. Gotovo je suvisno da ovdje dodajemo I koristoljublje I koriscenje razlicitih vidova privilegija. oni visokomoralni predstavljaju jos vecu vrijednost. (Prisjetimo se ovdje da je mudri Paskal. necemo imati Atinjane!” * * * Iako su. zato. sudara ga za zlom I nepravdom. U ovom kontekstu.narocito. ali I medju najsiromasnijima. Melet. kao sto je poznato. Anit i Likon su ga optuzili za kvarenje Atinske omladine I za nevjerovanje u bogove u koje je vjerovala drzava. na teskom zivotnom putu ocovjecenja. kao veoma rasiren oblik manje ili vece amoralnosti. te neki drugi vidovi hendikepa. Podsjetimo se.u “Molitvi za dobu upotrebu bolesti”. Vrijeme koje razrjesava sve sporove. on. koji je bio njegov najznamenitiji ucenik. u punom smislu te rijeci. koji su dovodili do nipodostavanja licnosti. navodno. onda njihov uticaj ostaje kroz vreme – pa I vijekove I milenijume. pa I poslije njega. ovdje u najkracem. ni to ne mora da bude tako. zbog cega. pri tom. koliko zbog plemenitih vrlina koje posjeduju. posebno u djetinjstvu. koja kaze da “rijeci lete.potrebom za govornistvom (sjetimo se Demostena!). najmudriji covjek svoga doba. Sokrat je kao sedamdesetogodisnjak. nije bio u najboljim odnosima sa svojom suprugom Ksantipom) bio optuzen. 75 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . za moralni uticaj istorijskih licnosti na savremenike I potonje generacije. upravo zbog univerzalnosti moralnih principa. Kao sto je dobro poznato.) * * * SOKRAT: “Ako u Atini ne bude pekara. neumitni sudija ljudskim djelima I nedjelima. pokazuje sve zablude I predrasude. kojima se rukovodio u svom zivotu. putu koji se. na primjer. To posebno vazi za one cije je djelo potvrdilo vrijeme. uvazavati I postovati. Ako je. evo gotovo dva i po milenijuma predstavlja sinonim covjekove moralne snage. koju treba isticati. od strane drzavnih tuzilaca za dva (ne)djela. Ako ne bude ucitelja. koji.

na koje ovdje zelimo jos jednom ukazti. ponajvise mora paziti “na sramotu”. Zivot sam. sto masa (pa i atinska) ne samo nerado prihvata. dovijati se tome. posvetio “ispitivanju sebe I ostalih” I “dokle god bude daha u meni I dokle god budem snage imao. pored izvanredne umnosti. nego bih I glavu dao. 76 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Sokrat je to odbio I.Pred pet stotina I jednim sudijom. govorio je da bi bjekstvo bilo krsenje zakona. pri tom. onda nije ni malo slucajno sto ga I savremeni Grci. Iako je imao priliku da izbjegne izvrsenje presude – mnogi su mu savjetovali da pobjegne iz Atine. od koje je ubrzo I umro! Onima koji su ga nagovarali na bjekstvo. toliko vijekova kasnije. (u skladu s kojima je i zivio). on energicno izjavljuje “pustili vi mene ispod sudjenja ili ne. S tim u vezi. za pamet I za istinu”. godinu proglasili Sokratovom godinom. jer je “mnogo teze izbjeci nevaljalstvo nego smrt”. zakone do kraja ispostovati. ima u vidu. zato. vrlina se ne radja iz blaga. vec se iz vrline radja blago. Mnogi Grci i danas nose ime ovog davnasnjeg uzora mudrosti i moralnosti. ni ako bih imao po nekoliko puta glavom da platim”.kako bi po svaku cijenu izbjegao smrt”. sto nije dobro ciniti. (a ima indicija da je to prizeljkivala I vlast). U tom duhu su i 2001. vjerovatno. Pa ipak. Sokrat je uvjerljivo dokazivao I dokazao. “kao I sva ostala dobra”. okruzen svojim rasplakanim ucenicima. (Kriton. Sokrat je iskazao i nekoliko bitnih moralnih staova o zivotu. Sokrat kaze da se mora racunati “sa opasnostima zivota i smrti”. Takodje je govorio da je dobrovoljno prihvatio zakone Atine. I radi otklanjanja opasnosti ne smije da ucini ista nedostojno slobodna covjeka. necu prestati da se bavim ispitivanjem istine”. ni iko drugi. I dalje kaze: “Ja se ne bih ni u jednom slucaju povukao mimo pravde iz straha pred smrcu. vezano za ime Sokratovo. “ Zivot bez takvog ispitivanja nije vrijedan da se zivi”. Po njemu. a ne bih uzmicao”. Kada se sve ovo. cast. Sokrat je mirno prihvatio odluku sudija da “ide u smrt”. ni u ratu – kaze Sokrat – ne smijem ni ja. “Ni u sudu. smatraju zivim elementom svoje tradicije. ali da se. (I mnogo stosta drugo). ne samo svoju nevinost. Taj nacin odbrane. na primjer). kojom je Sokrat osporavao tvrdnje svojih tuzilaca I vjesto usmjeravao svoja pitanja tuziocima. Ukazujuci na rasprostranjenost ljudske zavisti. mirno ispio pehar sa otrovom kukute. vec pokazao I svoju intelektualnu moralnu superiornost. ja necu nikako drugacije da radim. izricit je Sokrat. on kaze da oni najvaznije stvari najmanje cijene. zbog koje su mnogi stradali u proslosti. Kritikujuci Atinjane sto se I previse “staraju” kako da sto vise blaga nagomilaju. da pravednost I vrlina nalazu postovanje zakona. tristasezdeset sudija je prihvatilo Meletov prijedlog I Sokrat je bio osudjen na smrt. a nistavnije vise. Tako je pobijedila ljudska zavist prema Sokratovoj mudrosti i njegovoj moralnoj dosljednosti. kasnije je nazvan “sokratovska ironija”. Rukovodeci se ovim I ovakvim nacelima. zbog njihove trajne inspirativosti. biti i u buducnosti!). te da bi svojim bjekstvom I krsenjem zakona sam sebe porekao I da ce on. da bi dobio zeljene odgovore. Covjek. po Sokratu. vec i tesko prasta u svojoj prevrtljivosti! Izlazuci svoju odbranu. a nimalo “za slavu. kaze on. (a tako ce.

kao covjek. na pitanje sta. ne samo moralne filozofije. kao utemeljivacu moderne etike. naravno. i s onim vidljivim svjetovima). mojom licnoscu i istupa u jedan svijet. po njemu. kao sto je I u njegovim djelima vidljivo jedinstvo teorijske I prakticne filozofije. On je. sloboda. kojim se. a ocigledno da ce je imati I u buducnosti.” * * * Mada je o Imanuelu Kantu. A to je. nego kao opstu i neminovnu. istina. vec filozofije kao takve. istovremeno. ne samo slozenost etickog problema u teoriji. 77 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . dakle. i to u vise navrata (nadam se. Moralni zakon u meni. kljucne eticke kategorije – sloboda. treba da cinim? U sredistu. svakako. u najtjesnjoj vezi sa metafizickim temeljima naseg postojanja. Kant je ujerljivo pokazao. ali mu je kljucna pretpostavka . s razlogom). okrivam svoju povezanost. besumnje imaju snagu I danas. On. Upravo kroz moralni zakon sloboda se ispoljava kao sloboda ljudske volje. drugi nikada ne smije biti intrumntalizovan. kao sto je to I u mottu naznaceno. ujedno. isto kao i u licnosti drugoga. jos kompleksnije dokazivati Hegel. S druge strane. kao takvog. Sinteticki oznaceni kao kategoricki imperativ – temeljni principi modernog evropskog filozofskog etosa – koje je ovaj filozof formulisao jos u drugoj polovini osamnaestog vijeka. (odnosno Fihteovim odredjenjem trostruke uloge mislioca). kao svojom najvisom svrhom. vec bilo govora u prethodnom tekstu. vec I to da eticka dimenzija covjekovog zivota nije tek jedna od brojnih dimenzija. Ono sustinsko u Kantovoj filozofiji je. je covjek I covjekov zivot. kaze Kant “zapocinje mojim nevidljivim ja. ne samo kao slucajnu. te ciljevi. spoznaja (do koje je on prvi dosao) da se sva filozofska pitanja svode na jedno. covjeka poima kao integralni entitet unutar svega postojeceg. svrhe I sredstva tog djelovanja. na pitanje sta je covjek i. imperativ i bezuslovan.” Moralni zakon je. uvijek koristis kao svrhu. Transcendentna sloboda podrazumijeva samodeterminaciju ljudske volje moralnim zakonima . kako ce kasnije. nikada sredstvo. I sam nacin Kantovog zivota bio je u duhu tih nacela. uistinu bio i ucitelj i vaspitac i moralni oplemenjitelj ljudskog roda. Drugacije kazano. receno Fihteovim rijecima. a nikada kao puko sredstvo. vec samo svrha. Zato.* * * IMANUEL KANT: “Postupaj tako da covjecanstvo u svojoj licnosti. sljedstveno tome. a ne svijet covjeku. ali samo umom i s kojim (a time. kao neospornom intelektualnom i moralnom uzoru. prava beskrajnost moze zapazii. naime. odnosno da covjek pripada svijetu. ovdje mu se vracamo jos jednom. nego da predstavlja samu ljudsku supstanciju. odnosno bitak covjeka. pravda su u neraskidivoj vezi sa temeljnim strukturama svijeta. odnosno kljucni motivi I uporista njegovog moralnog djelovanja. Sloboda omogucava covjeku da spozna granice te iste slobode.

u cijem sredistu je traganje za istinom. spada I engleski filozof Bertrand Rasel. sinonim za vlastitu odgovornost. koje su ispunjavale njegovu dusu: prema “zvjezdanom nebu nad nama I moralnom zakonu u sebi”. Kao sto je poznato. Cikagu. pri tome. naime. u vezi sa pretpostavkama ostvarivanja covjeka kao moralnog bica. Bitno je. u okviru koje se obezbjedjuje najvisi stepen slobode svakog pojedinca. I u svom svakodnevnom zivotu. sto je. geografskom smislu? * * * BERTRAND RASEL: “Mi smo nemocni: to je garancija nase nezavisnosti!” * * * Medju nesporne moralne uzore. kao I njegova izrazita dusevnost I urodjena skromnost. nepersonalnom I istinom oslobodjenom predrasuda. On je. odnosno “radi tako da svaki tvoj postupak sluzi kao opsti moralni osnovni zakon. mozda vrijedi da se pomene. koji cini spoljasnji okvir istinskog ljudskog zivota. njegova teorijska preokupacija je bila logicka analiza. Da je unutrasnja sloboda. U svom monumentalnom djelu “Principi 78 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Njegova izvanredna samodisciplina. Jos jedna zanimljivost. Na Kembridzu je studirao matematiku I filozofiju. Iako za zivota nikada nije napustio svoj Kenigsberg.Kant izricito kaze:”Postupaj tako kao da osnovni princip tvog postupka. za koju je moralno odgovoran. vezana za njegov zivot. Na tome Kant zasniva I svoju koncepciju “vjecnog mira”. Iza sebe je ostavio izuzetno filozofsko djelo. treba da bude opsti prirodni zakon”. kojima su se adekvatnije mogli izraziti filozofski problemi. Svakako otidjimo dovoljno daleko!” Naravno. jedan od najblistavijih umova dvadesetog stoljeca. Kao briljantan pisac. O njegovoj samodisciplini govori I jedan detalj iz svakodnevnog zivota. gdje je 1910. opet.” Najdublja teznja Kantove moralne filozofije jeste bila uspostavljanje eticke zajednice covjecanstva na umnim temeljima. bili su nadaleko poznati. Kao gostujuci profesor predavao je na univerzitetima u Oksfordu. je dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost. svaki dan odlazio u setnju u isto vrijeme. I njegovo shvatanje odnosa politike I morala. egzaktnom. Pekingu. putem tvoje namjere. te prava I morala. u daljinu. kao sto su “filozofska logika” I “logicki atomizam”. ovaj filozof je iskazivao divljenje prema dvjema stvarima. Idealno ostvarivanje uma moguce je samo tako sto ce etika djelovati kroz pravo I na taj nacin dovesti do saglasnosti drustvenog poretka sa prirodnom istorijom ljudskog roda. zapravo. Za Rasela je borba za istinu kljucna. svakako. Prema Kantu. u tom kontekstu. To je potvrdjivao ispoljavajuci raznovrsne moralne vrline. godine biran I za profesora. Rasel je uveo niz preciznih logickih formi. Los Andjelesu I drugdje. kao nov filozofski metod. tako da su sugradjani mogli po njemu da navijaju sopstvene casovnike. Kant je potvrdjivao i nacinom svoga zivota. ostaje otvoreno pitanje da li je to mislio i u bukvalnom. godine 1950. njegovo postivanje I pozitivnog I prirodnog zakona. On je. na samrti je porucio:”U daljinu. jer u protivnom filozof (i svaki drugi istrazivac) cini izdaju. uveo pojmove I sintagme. istorijski process nuzno vodi svjetskom gradjanskom poretku.

primate nikakva naredjenja ili “porudzbe”. koja je. ni partije. na kojem je radio punih deset godina. bila je u proslom vijeku gotovo bez premca. hrabrim i dosljednim prakticnim angazovanjem. pri osnivanju “Raselovog suda”.matematike”. kao Medjunarodni sud pravde. bio glas (samo)svjesne javnosti. za koji je bio spreman platiti veliku cijenu I. ciji je bio prvi predsjednik. vec je morao I u zatvor! A u zatvor ce ponovo dospjeti I kao osamdesetogodisnjak. naoruzavanja. kao najugledniji pacifista svoga vremena. zabrinute zbog zlocina. odbio da se odazove pozivu d aide u vojsku. ne slucajno. I zato je Rasel potencirao. Jedan od vidova njegovog protesta bio je I sjedenje na ulici I ometanje normalnog odvijanja saobracaja. izrekao je Rasel u svom inauguralnom govoru 1967. On je ispitivao cinjenice “po dusi I savjesti” I u “potpunoj duhovnoj slobodi” svojih uglednih clanova. za koje se borio. sto je grandiozan zadatak. Rasel je. niti od bilo koga drugog. kojeg se poduhvatio Bertrand Rasel. To je narocito ispoljavao u svom dosljednom pacifizmu. Iako eticka pitanja nisu bila u sredistu njegove filozofije. godine. I. godine. Sud nije mogao od njih. Rasel je isto tako I u svom drustvenom angazmanu iskazivao rijetko vidjenu upornost u borbi za moralne vrijednosti. sa sjedistem u Hagu. nekoliko decenija bio na celu Pagvaskog pokreta za borbu protiv nuklearnog oruzja. Sud djeluje I danas. Rijec je o misliocu ogromne naucne I filozofske erudicije. kao takvo. I. Poenta ove misli je u tome da Sud nije sluzbena institucija I da on ne zamjenjuje nikakvu institucionalnu vlast. ratova I svih oblika degradacije I dehumanizacije covjeka I svijeta. Raselova prakticna angazovanost na principima humanizma I borbe protiv nasilja. toliko I njegovu nezavisnost. koliko njegovu institucionalnu nemoc. ne samo izgubio mjesto profesora na Kembridzu. bila primarna sa stanovista moralnih principa. 79 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Neki ga zato I nazivaju poslednjim filozofom u klasicnom smislu te rijeci. Kao sto je u svojim filozofskim istrazivanjima manifestovao odvaznost I istrajnost u traganju za istinom. kao radikalni pacifista I humanista. zbog protesta protiv rata u Vijetnamu. Tako je 1916. ne jednom. Juzne Koreje. opet. on je gotovo sve matematicke stavove izveo iz logickih principa. naravno. kada je. Sve je to imalo za cilj da utemelji I poveze ljudsko znanje. Njegovi clanovi nisu predstavljali ni vlade. Pred kraj svog zivota je osnovao Sud za utvrdjivanje ratnih zlocina u Vijetnamu. Sud je trebao da “sudi” ratnim zlocinima vlada SAD. kao logicnu posljedicu. ju je I platio. prosto. upravo zato. On je bio i poslednji veliki filozof koji je nastojao svoja teorijska uvjerenja spojiti sa slobodoumnim. Novog Zelanda I Australije. On je. Misao. istaknuta kao motto na pocetku ovog fragmenta.

M. besumnje. Onaj ko nije uznesen. svakako. Prva. to je vidljivo I iz njegovih stavova o najraznovrsnijim zivotnim pitanjima.” Evo. odnosno kada su atomske bombe posijale masovnu smrt po japanskim gradovima 80 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . samo po sebi. kao I u svom zivotu je pokazao I dokazao da je visokomoralna licnost. A kada to u svom zivotu I potvrdjuje. I to. Samo moralnost u nasim akcijama moze dati ljepotu i dostojanstvo zivljenja. Ajnstajn kaze:”Najbajoslovnije uzbudjenje kakvo nam je podareno dozivljavamo pred licem nesaznatljivoga. Kao naucnik-fizicar I filozof prirode. Nasa unutrasnja ravnoteza I cak nasa istinska egzistencija zavise od toga. kada je razocaran (zlo)upotrebom svojih otkrica. koje je posebno izlozio u svom djelu “Svijet kako ga ja vidim”(“Mein Weltbild”). te je red da vracam u istoj mjeri u kojoj sam uzimao i u kojoj nastavljam da uzimam. ima ogromnu tezinu I vrijednost. radije bih bio casovnicar!” * * * I Albert Ajnstajn. zivih i pokojnih. Ajnstajn kaze I ovo:”Po sto puta na dan podsjecam sam sebe na to da moj dusevni i moj radni zivot zavise od djelanja drugih ljudi. i Teorija polja. u nekim svojim djelima. iz takvog uzbudjenja I zacudjenosti. sta vise. Ajnstajn se nije teorijski bavio problemima morala. autenticne nauke. Zacudjenost pred tajnom. bez obzira na svoje jevrejsko porijeklo. Ali.* * * ALBERT AJNSTAJN: “Da sam znao cemu ce moja istrazivanja voditi. kakva su Teorija relativiteta. druga. da se divi pred cudom prirode – isto je sto I mrtvac. povezana cak I sa strahom. onda to. O uzbudljivosti istrazivacke avanture. das u sve rjedji! Upravo zbog takvih navodimo I slijedece Ajnstajnove rijeci:”Najvaznije ljudsko nastojanje je borba za moralnost u nasim akcijama. kao visokomoralan covjek. to je vidljivo iz njegovog neumornog traganja za istinom u svom naucnom radu. on je utuljena svijeca.” (podvukao K. S druge strane. Svijet je to I prepoznao kao vrhove saznanja I dodijelio mu Nobelovu nagradu 1921. lezi u osnovi religije. kao sto je vec pomenuto. godine. kada je odlucno osudio nacizam I napustio Njmacku. vjerovatno dobio status drzavnog naucnika broj jedan u Trecem Rajhu. Medjutim. onda je to. Osjecanje pravednosti. ko nije sposoban da odaje priznanje. Najuvjerljivije su. jos snaznije. iako bi. dvije njegove odluke te vrste.) Kada ovako nesto kaze vrhunski naucnik. To uzbudjenje stoji kraj kolevke autenticne umjetnosti. Kvantna teorija. po mnogo cemu zasluzuje “status” moralnog uzora. drustvene odgovornosti veoma je razvijeno kod mene…” Gotovo da je suvisno pitati se koliko obicnih smrtnika osjeca “dug” prema drugim ljudima I kakvu odgovornost iskazuju u pogledu “vracanja duga” prema njima. Sasvim je izvjesno das u takvi. kako svojim poimanjem moralnih nacela. A. Ajnstajn je to demonstrirao u vise navrata. da je podrzao Hitlera. moralno osjetljivi I odgovorni vise nego rijetki I. Na istom mjestu (u istom djelu). uz rijedak talenat I veliku istrajnost. Ajnstajn je dosao do grandioznih otkrica. po nama. jedan od najumnijih ljudi I najvecih naucnika u istoriji nauke uopste. tako I njihovim zivotnim praktikovanjem.

besumnje. jer bi prihvatanje nagrade znacilo. Naime. mnogo govori I njegova slijedeca misao: “Ko bi mislio pocetkom vijeka da cemo kroz pedeset godina znati tako mnogo. koje su ravnodusne prema drustvenim problemima I koje gledaju “na ratovanje. Ali. da bi radije bio casovnicar. ne moze dam u sluzi na cast. odnosno o cjelini covjekova zivota I svijeta. prodor – u svom korjenitom jedinstvu usadjuje u naucnu egzistenciju odusevljenu jednostavnost i ostrinu konkretne egzistencije. a razumjeti tako malo!”(podvukao K. kojoj su se mnogi drugi tek retoricki priklanjali i tako nadisli okvire naucno-tehnickog uma. priznavanje legitimiteta ovoga svijeta I njegovog prava da vrednuje. Zato. da nisu samo ucene. da prepoznaju vrhovne vrijednosti zivota. pitajuci se – kada je bio na vrhuncu slave – ne bi li bilo bolje da je ostao cobanin u svom selu (Rasinar) u Rumuniji! On je. konkretni individualni covjek je egzistencija. proizvodnju oruzja I trgovinu oruzjem.” U tom kontekstu. I uzorom I antiuzorom. To ce izraziti I svojom pregnantnom 81 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno da im je na umu dobrobit covjeka I zajednice. svakako. odbio da primi I Nobelovu nagradu I nagradu Francuske akademije nauka. da ne odvajaju segment od cjeline. bez obzira cime se profesionalno bavili. Ovakav odnos prema smislu zivota.M. Hajdeger dokazuje da mi otkrivamo ono sto bivstvuje bez posredovanja pojmova I sudova. H. a pomalo I kajuci se. Medjutim. samo istinski veliki stvaraoci I moralno veoma odgovorni ljudi. izjavio da je znao cemu ce njegova istrazivanja voditi. vec das u I mudre. kako je govorio. po kojoj spoznaji stvarnosti prethode opazanja. * * * MARTIN HAJDEGER: “Ovaj trojni element – odnos prema svijetu.Jonas). za razliku od bivstvovanja.Weber.(Hirosima i Nagasaki). vec I umne. samokriticki. drzanje. mogu imati. Oni su i prakticno manifestovali “etiku odgovornosti”. predstave I pojmovi. vec je ono sto ga od sebe napravi. pa I svog vlastitog.” * * * Kao sto je naprijed receno. Samo su oni u stanju da (samo)svjesno spoznaju I priznaju granice svoje I svake nauke. godine govorio da postoje drustvene grupe. uzgred receno. za ovakve licnosti se moze reci da nisu samo razumne. Za njega je bivstvovanje osnovni problem filozofskog misljenja. koja nema fiksiranu prirodu. njegov intelektualni doprinos evropskoj I svjetskoj filozofiji je toliki da se rijetko koji filozof u novijoj istoriji moze mjeriti s njim. Izlazuci kritici dotadasnju teoriju opazanja I teoriju istine. Istina je nesakrivenost (aletheia). Ajnstajn je jos 1932. da razmisljaju o etickoj dimenziji stvaralastva. Martina Hajdegera mozemo pojednostavljeno oznaciti kontroverznom licnoscu.(M. istovremeno.) Pomenute Ajnstajnove misli neodoljivo podsjecaju na slicne misli koje ce nesto kasnije izgovoriti I Emil Sioran. njegov stav I prakticni odnos prema nacional-socijalizmu u Njemackoj. naprosto kao na prilike da unaprijede svoje licne interese I da prosire svoj licni autoritet. odnosno.

bio je I razlog da su Smitova djela bila gotovo zaboravljena sve donedavno. energicno osudio nacizam. buducnost je primarna dimenzija vremena.” Ili. svakako.sentencijom. velikog mislioca. Zaborav konacnosti ljudskog bivstvovanja – odbijanje da se prizna neizbjeznost sopstvene smrti – pokazuje neautenticnost odredjene egzistencije. nije sasvim jasno. kao sto je ranije pomenuto. pristupio Nacional-socijalistickoj partiji I dobio Katedru za pravo na Berlinskom univerzitetu. godine. obicna sujeta. odnosno u “nihilizmu”. koja glasi:”Vise od stvarnosti stoji mogucnost!” U tom smislu. u njegovoj podrsci nacionalsocijalistickom pokretu I ideologiji Adolfa Hitlera. u duhu vlastitih uvjerenja ili iz razloga puke tastine. buduci da se izjasnio u prilog nove vlasti. Hajdegera smo u moralnom smislu svrstali I u svojevrsni antiuzor.koji su se slicno ponijeli u odnosu na nacizam. Decenijama je zivio sam u svojoj brvnari na Svarcvaldu. Jedan od njih je I veliki njemacki teoreticar prava I politike Karl Smit. pa I oprecni sudovi. U tom kontekstu je govorio I o tome da je istorija zapadne filozofije istorija njenog pada. Hajdeger je postao clan Nacional-socijalisticke partije. 82 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I to. na zalost. O tome su vodjene brojne polemike I izricani razliciti. (Ne treba iskljuciti ni njegov – moguci – osjecaj usamljenosti. nesporno je da je bez obzira na ove dileme. bilo je jos intelektualaca visokog ranga. Razlog tome je. tako masovno izrazena kod vecine smrtnika . Hajdeger se bavio I kritikom nekih fenomena savremenog drustva. Hajdeger je I radikalno prevrednovao dotadasnje ocjene o filozofskim pravcima I pojedinim filozofima. On je. kao sto su: dominacija. pisao pjesme I rijetko koga primao u posjetu!) No. tesko je izricito tvrditi. svi pripadnici Frankfurtskog kruga). Mnogi su morali da bjeze iz Njemacke (na primjer. industrijsko drustvo. covjekovo otudjenje. rijec o neizbrisivoj moralnoj mrlji u zivotu ovog. Dolazak Hitlera na vlast zatekao je Hajdegera na mjestu rektora Berlinskog univerziteta. najvjerovatnije motivisan profesionalnom koriscu. znatno manje tehnicke). Na zalost. masovna kultura. kad I Hajdeger. na kojem je I nadalje ostao. Takav neoprostiv moralni gest. Nastojao je da igra ulogu “krunskog pravnika” Hitlerovog rezima. inace. tehnologija. o cemu je ranije pisao u svojim tekstovima I koju je mozda “prepoznao” u novoj ideologiji? Da li je ta ideologija bila odgovor na njegov rezolutan stav da je “cilj odnosa prema svijetu – samo egzistencija I nista drugo. (I. Da li je bilo u pitanju njegovo odusevljenje “jednostavnoscu I ostrinom konkretne egzistencije”. pak. U okviru svojih filozofskih preokupacija. A pad se sastoji u “zaboravu bivstvovanja”. Da li je on to ucinio iskreno. Maja 1933. a mnogi od njih platiti I golim zivotima takav svoj stav. pravio herbarijume. Medjutim. nasuprot cinjenici da je najveci dio pripadnika humanisticke inteligencije.

moze se slobodno reci. toliko jos vise njegovo interesovanje za uistinu sustinske probleme covjekove egzistencije I uopste sudbonosna pitanja ljudskog roda. koji je. o madjarskom piscu I filozofu Beli Hamvasu. kao sto je rekonstrukcija najvecih misaonih sistema u istoriji (u luku od Lao Cea. gdje Hamvas studira 83 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Na nasu srecu. kao prodavac na pijaci. dvotomnu “Scientia sacra”). cak I vise nego u samoj Madjarskoj Za ovaj tekst je zanimljiv. hladjenje jagoda ili obrada povrtnjaka. a jednom je dozivio I nervni slom. objavljena za zivota. Dva puta je bio ranjavan. I njegovo djelo i njegov osoben nacin zivota nose sobom izuzetne moralne vrijednosti i pouke. Bude do mislilaca njegovog vremena) i. “Naime”. kao novinar. u kojem je Hamvas pratio I pregnantno izlozio “pet hiljada godina ljudske mudrosti”. Rijec je. bilo I prirodno za licnost. Heraklita.* * * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtvovati za nesto vece. pogotovo. kao prevodlac…Ili je. Interesantno je da su Hamvasa podjednako privlacile tako razlicite teme. glasilo: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. kao zemljoradnik. kao bibliotekar. na primjer. koju smo u prethodnom dijelu teksta u vise navrata pominjali. koje smo ranije vec pominjali. I zato je ovdje postao gotovo kultni pisac. ali I veoma mukotrpan I castan zivot. naravno. tek nedavno otkriven I u samoj Madjarskoj. Nista manje nije interesantan I. cije je moralno geslo. To je.inace. Zelim da budem normalan covjek. upravo. Moje pretenzije su vece. mnogo propatio.) Poslije Prvog svjetskog rata njegova porodica se seli u Budimpestu. naime. s druge strane. istovremeno. Da li je I to posljedica cinjenice da se izdrzavao I radeci kao fizicki radnik. s jedne strane i autenticnog zivota u skladu sa svojim uvjerenjima i unutrasnjim porivima. obrnuto! Zbog sirokog interesovanja I zelje da zadovolji svoju neutazivu radoznalost bio spreman na svaku vrstu novog iskustva I svaku vrstu zrtve.” Hamvas je. Upoznao je strahote Prvog svjetskog rata na ukrajinskom I italijanskom frontu. kao bastovan. I nasi citaoci su imali priliku da u najkracem vremenu upoznaju Hamvaseva glavna djela (sedmotomni roman “Karneval”.” * * * Evo kratkog osvrta I na jos jednu izuzetno zanimljivu licnost. Odbio je da primi odlikovanje.M.”(podvukao K. Zaratustre. bila je “Nevidljivo zbivanje”. “Novo leto”. Neki kriticari su ga odmah nazvali “cudnim Madjarem” i svrstali ga u najuzi krug velikih mislilaca dvadesetog vijeka. uvijek davao odlucnu prednost ovom drugom. iako je zbog toga. Medju poslednjim je I rijetko vrijedno djelo “Antologija humana”. Jedina njegova knjiga. moralno inspirativan njegov neobican. On je. jer je smatrao da je “sramno odlikovati ljude za ubijanje. zahvaljujuci neumornom prevodiocu Savi Babicu. kao sto su. rodjen u Slovackoj (grad Presov). doduse. sasvim sigurno. najprakticnija pitanja svakodnevnog zivota. izmedju (moguceg) zivotnog konfora i sigurnosti i izvjesnosti karijere. koliko nekonvencionalan I pomalo paradoksalan nacin razmisljanja I pisanja. Mladost je proveo u Bratislavi.

kao sto su: “Tresnje brati”. inace. apstrakcija I nadrealizam u Madjarskoj”. te fizicki radnik na hidroelektrani. U vezi s tim. niti da dobije dostojno zaposlenje. Evo jos jedne zanimljive i pomalo ironicne misli Bele Hamvasa. u Jevandjelju). spremnost da se u smrt zakoraci “otvorenih ociju”. “Drvece”. zbog koje gubi mjesto bibliotekara I dospijeva na “crnu listu”. godinama mukotrpno pripremane. “Krevet”. Tada je shvati i to da je “sloboda iznutra”. kolektiva. kao granicnu godinu. koja razdvaja “zlatno doba”. prirode I boga.” A krajnji smisao posvecenosti zivotu jeste I spremnost na odricanje od zivota. Govoreci o odnosu ludih i trezvenih. on kaze da je ljubav “izvorno normalno stanje postojanja” i da “nema individualnog spasenja”. jer se trezvenima uvijek mota po glavi. koja ima i izvjesnu moralnu tezinu. koji nude integralnu sliku cjeline svijeta. I u tom periodu se izdrzavao radeci kao bastovan. zbog cega I pise radove. Hamvas potencira I znacaj svakodnevnice. Medju Evropejcima se ludi smatraju simpaticnijim. prevodi I objavljuje. kao i Suman i Contvari i Gogolj i Nice. Ona cini ono stanje svijesti koje je otvoreno za spoznaju cjeline stvarnosti. Sjecanje na izvornu cjelinu. Njegova supruga je sacuvala rukopise I tek dvadesetak godina poslije Beline smrti pocece objavljivanje tih tekstova. kao I mogucnost ostvarenja novog “zlatnog doba” zadrzalo se u velikim religijskim sistemima (na primjer. Uprkos tome.Od tada je. od potonje istorije.godine) bio onemogucen da objavljuje svoje tekstove. vrijeme sklada pojedinca. u kojem se. cini ljudski zivot.njemacki I madjarski. magacioner. On otkriva seststotu godinu prije nove ere. U dubljem spoznavanju sebe i svijeta pokusavao je da sebi obezbijedi mir. . cije objavljivanje nije docekao. takodje. U svojim djelima Hamvas pokusava da rekonstruise zapretena znanja starih civilizacija (“Bastina”). korupcije I drobljenja izvornog ljudsko bivstva. pa sve do svoje smrti. “Filozofija vina”(molitvenik za ateiste). Zato on I kaze (sto smo.” 84 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . godine objavljuje knjigu “Revolucija u umjetnosti. I u toku Drugog svjetskog rata biva mobilisan I upucen na rusko ratiste. onda spoznaje I sopstveno mjesto u toj cjelini. Hamvas kaze:”Van Gog je bio lud. Nekim slucajem je sacuvan samo tekst. kako da se domognu novca iz tudjih dzepova ili korbaca iz tudjih ruku. ali radi I razne druge poslove da bi se izdrzavao. To stanje svijesti on oznacava kao “buducnost”. a jedna granata unistava njegov stan I u njemu sve rukopise. kapitalne studije “Scientia sacra”. Poslije rata pise I 1948. godine dezertira. “Pjesma ptica”. U medjuvremenu pise. Punoca svakodnevnice. (1969. Prilikom opsade Budimpeste 1945. on ispisuje svoj ogroman opus. po njemu. koju Hamvas vidi kao istoriju kvarenja. ranije vec pominjali) da je “lud onaj ko nije pripremljen za vjecni zivot.

ali. Razumljivo. jer ce o periodu poslije toga biti govora kasnije. i obrazovanih i kulturnih. jos teze biti I ostati moralno dosljedan. pomenucemo samo mali broj od onih najznamenitijih. Kljucni kriterijumi. vjerovatno. U njihovom zivotnom stavu. nikad dovrsen. kaze Djuro Susnjic. Oni su. Zalaganje za druge. na dobro zajednica. I vijekove postoji manje ili vise nepodijeljeno misljenje. pri tome. od sebe “pravili hram”. gotovo pravilo. kroz decenije ili. sto je. na primjer. cak. pri tome. zasigurno. pa I vise od toga. To je bila I. na dobro covjecanstva. vec kao moralni osjecaj duznosti.. kako to. takvi su prava rijetkost! I. veoma tesko biti originalan u sferi stvaralastva (to polazi za rukom samo najtalentovanijima). ali samo do raspada Druge Jugoslavije. Ti rijetki su one licnosti koje gledaju na dobro drugih. naravno. Uz ogroman doprinos u sferama duha 85 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naravno. Rijec je o licnostima kojima je licno dobro potpuno u drugom planu. kojeg treba cuvati I njegovati I na njega se ugledati. u odricanju. koji su osmisljavali puteve covjecanstva I koji su bili dovoljno hrabri da na tom putu istraju. Svoju srecu su trazili u velikom radu. oko cijeg moralnog lika I stvaralackog djela (nezavisno od filozofskih. ispunjenim stalnim turbulencijama I “istorijskim lomovima”. Kod nekih je k tome jos dodata i razvijena eticka misao. Naravno. u samokritici. su nam bili znacajnost intelektualnog djela. dosljedni moralni stavovi i. oni I ne dozivljavaju kao zrtvu.” * * * * * U ovom dijelu teksta bice rijeci o mogucim moralnim (anti)uzorima na ovom – juznoslavenskom – prostoru. samo o onima koji poodavno nisu medju zivima. odnosno oni koji su “gurali naprijed”. isto tako. inace. Uvijek je mnogo vise obrazovanih. estetskih ili politickih pogleda). jer je cijena te dosljednosti izuzetno visoka I. kao na sopstveno dobro. Iako je. mnogo veca nego drugdje. nego kulturnih. primjecuje kratko I jasno filozof Milan Kangrga u svom tekstu “Izvan povijesnog dogadjanja”. stalno izgradjivali sebe. nego onih visokomoralnih. odnosno talenat I postenje). kazano rijecnikom Malteskog viteskog reda. Za ovakve rijetke I uzorne licnosti niukom slucaju nije dovoljno samo dobro obrazovanje. A ako se I kada se u jednoj licnosti susretnu I jedno I drugo (I originalnost I moralnost.U pitanju su i one licnosti. u stvaralastvu. u cinjenju za druge. onda je to uistinu “dar boziji”. Utoliko je znacaj I vrijednost takvih licnosti jos veci ili bi trebalo da bude jos veci. ako je uopste prisutno. kao dublji smisao ljudske egzistencije. uz velike zrtve. u novijoj istoriji. u njihovom ponasanju I svakodnevnom zivotu “vrlina je trijumfovala nad bogatstvom”.* IVO ANDRIC: “Zvezdanog neba I ljudskih lica nikad mi nije dovoljno da gledam. istovremeno. ciji uticaj ne prelazi granice ovih prostora. iznad svega. visokomoralan zivot. uvijek ce biti samo manjina. teorijskih. sem rijetkih izuzetaka. “Kvalitet je svagda u manjini”. u skromnosti. cini se da je na ovim prostorima. u istoriji je ono najbolje davala manjina. Rijec je. ali I velicanstven u svojoj zamisli I izvodjenju.

(Jos je Ciceron primijetio das u umni uglavnom tuzni!) I moralno kontroverzne licnosti. I kada je rijec o (visokim) intelektualcima. medju kojima I neke od kontroverznih licnosti nase istorije I nase culture. Slobodan Jovanovic je pocetkom dvadesetog vijeka pisao o “obrazovanim primitivcima”. temperament. taj broj moze biti veci ili manji. Njegos. u umjetnosti. Oni su bili izraz svojevrsnog diskontinuiteta u odnosu na tradicionalne strukture. moralna cvrstina I dosljednost. naravno. onda treba istaci I to das u oni mahom bili proevropski orjentisani ili. iznad svega. autenticnost njihovih zivota I. naravno. zasnovanog na razvoju nauke I kulture. ce biti uzornih licnosti (u punom smislu te rijeci) u svim oblastima ljudskog stvaralastva – u filozofiji. Djuric I jos neki. das u podsticali otvaranje ovdasnjih prostora I kultura prema drugima. kao I u javnom zivotu uopste. Uprkos svemu. pri tom. Cvijic. treba sacuvati od zaborava. Naravno. Rijec je o ljudima koji su i moralno obiljezili svoje vrijeme i veci ili manji dio istorije. zavisno od vrste I rigoroznosti kriterijuma. ne rijetko. kao sto su Andric. moralno I duhovno toliko siromasan da bi se moglo reci da je zakrzljao. Ali. mentalitet. a uceni neka se podsjete (indocti discant et ament meminisse periti!). I neke opstepoznate stvari o njima. ali u svakom slucaju ih. sto su se u najtezim okolnostima ponijeli kao ljudi. koji je. pokusacemo. vjerovatno. pesimisti. ni oni nisu “andjeli”. Naravno. u najmanju ruku. Tom sintagmom on je precizno oznacio relativno brojan sloj obrazovanih ili relativno obrazovanih. odnosno licnost koje su oko sebe sirile vedro raspolozenje ili. I to. je bio od ogromnog znacaja. upravo time sto su bili moralno jaci od drugih. ukratko izdiferencirati moralne vrijednosti njihovog dijela I njihovog zivota. njihova skromnost I savjesnost.kojima su se bavili. njihovo neumorno traganje za istinom. svakako. u politici I svim drugim djelatnostima. najcesce I njihovo postenje. posebno. zivot I svijet) njih nesporno povezuje potpuna posvecenost radu. iskreniji od drugih. u nauci. U nastavku cemo o nekima od njih jos ponesto dodati. Neke od njih smo vec pominjali na prethodnim stranicama. Vjerujemo da bi se lako moglo dokazati da je danas I u relativnom I u apsolutnom smislu ovakav “top intelektualca” mnogo rasireniji nego u Jovanovicevo vrijeme. odnosno na svakovrsni dogmatizam i zatvorenost drustvenih zajednica na ovim prostorima. vec ljudska bica sa vrlinama I Manamanjihov lik I njihovo djelo. u znaku prosvjetiteljstva I industrijske revolucije. nekada I mnogo veci od onih koji su predstavljali nesporne intelektualne I moralne gorostase. ima ih I. vecina njih je daleko od upravo ocrtane slike visokomoralnog covjeka. Kada je rijec o moralnim uzorima. ovdje je bilo. Selimovic. Doprinos ovih licnosti pospjesivanju procesa modernizacije. u duhu one latinske: neuki neka nauce. ostvarivale veliki uticaj na najsire narodne mase. dosljedniji od dguih i. Veljacic. bilo da se radilo o politickoj. kakvih je I medju nasim uglednim licnostima bilo ponajvise. Iako. u knjizevnosti. bilo o 86 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Iako medju ovim licnostima postoje razlike u mnogo cemu (podrucje stvaralastva. To je tim znacajnije ako se znaju sve teskoce I prepreke na koje su nailazile njihove ideje. neovisno od toga da li su bili optimisti. nema previse. kulturno. svakako. ali I pomenuti jos barem desetak nespornih ljudskih velicina iz nase novije istorije. I neupitno priznati rezultati toga rada. koje bi se mogle oznaciti kao moralni (anti)uzori. oni su jos vise drzali do toga da se ne ogrijese o kljucna moralna nacela. istovremeno. pak. ovdje su. njihova iskrenost. Navescemo. u duhu ovoga rada. Ali. Zato u ovom tekstu pominjemo I neke od tih licnosti. Kis. u teologiji. pogled na ljudsku prirodu.

to je bilo i za ocekivati. odnosno za ono sto sluzi dobru najsireg kruga ljudi. za duhovni zivot i rad. duhovno. duhovne I moralne vertikale ovih prostora. svakovrsnog nazadnjastva I klerikalnog mracnjastva. Dositej je istrajno djelovao na prosvjecivanju sirokih narodnih slojeva I u borbi protiv neukosti. prihvacenoj u najranijoj mladosti. iako su njeni rezultati u tom vremenu bili vise nego skromni. a simbole drzavne nezavisnosti na Zapadu (u Rimu). neka bude sto biti ne moze!” * * * * * Medju intelektualne. odnosno moralni uzor. pa je. besumnje spadaju Dositej Obradovic. ispoljio I smisao za realnost u ostvarivanju svoje duhovne I svjetovne misije u datim okolnostima. vec I svjetovni. crkvanu autokefalnost trazio na istoku (u Carigradu). Ali. Neke od ovih licnosti su postali I znak prepoznavanja kulturnog I duhovnog ideniteta ovih prostora. kulturne. kod njega. kao i trag koji je ostavio u svom djelu. Naprotiv! Jednom prilikom je o sebi cak govori. Ljudski trag koji je ostavljao u svom zivotu. Do ovakvog zakljucka se moze doci I uvidom u njegova glavna knjizevna djela – “Zivot I prikljucenija” I “Sovjeti zdravog razuma”. istovremeno.” Kao Karadjordjev popecitelj 87 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Dositej je unekoliko bio olicenje I simbol nase nacionalne renesanse. tesko je uporediv sa bilo kim na ovim prostorima. kao prvi srpski arhiepiskop I svestrani prosvjetitelj. univerzalno. To je. ne slucajno. za Istok na Zapadu). * NJEGOS: “Neka bude borba neprestana. (bio je najmladji sin osnivaca dinastije Stefana Nemanje). Vuk Karadzic I Petar Petrovic Njegos. a ne zvona I praporce. Mada ovdje necemo ici tako daleko u istoriju. kao o “nedostojnom. On je. U naglasenoj antiintelektualistickoj i antiindividualistickoj sredini. onda nije cudno da je tako bilo prije vijek ili dva. narocito. ne samo duhovni. skole. moralno. Takav je ostao do kraja zivota – dosljedan I istrajan u borbi za ono kulturno. ne bas rijetko. Ako se I danas. Bio je svjestan da je Srbija na razmedju (za Zapad na Istoku. snazno izrazio u svom poznatom geslu “skole. U daljoj proslosti sam vrh u tom pogledu je predstavljao Rastko Nemanjic. razumljiv ogroman doprinos ovih licnosti afirmaciji osobenosti ovdasnje kulture (kultura) u Evropi I svijetu. lenjom I ludom monahu.ekonomskoj. odnosno Sveti Sava. ponajvise govori o jasnoj hijerarhiji vrijednosti. ipak cemo ukratko skrenuti paznju na ono moralno najvrijednije I najtrajnije u Savinom zivotu I djelu. On I danas predstavlja. naravno. Sama cinjenica da je zrtvovao vladarski presto. Kao veliki pobornik slobodoumnih ideja doba evropskog prosvjetiteljstva. sa podozrenjem I ksenofobijom dijelovi drustva odnose prema novinama. bilo o drustvenoj I kulturnoj modernizaciji. I kao knjizevnik I kao duhovnik. kao I svaki drugi visokomoralan I odgovoran covjek. on sebe ne precjenjuje. Sam po sebi je. u potpuno drugacijim uslovima I po drugacijem intelektualnom obrascu.” Mnogo vijekova kasnije Dositej Obradovic ce obnoviti I nastaviti jedan segmet djelatnosti Svetog Save – na polju prosvjete I kulture – naravno.

pripovijesti. Vuk je uveo cistu narodnu stokavstinu u srpsku knjizevnost I pojednostavio srpsku cirilicu na fonetskoj osnovi. licnost I djelo Petra Ptrovica Njegosa su od nemjerljivog znacaja. Njegova zitija znamenitih ljudi imaju. kao najvazniju u licnom i kolektivnom zivotu. kao institucije najvise drzavna vlasti. objavljenom 1818. objavljenom 1827. Kodifikacijom srpskog jezika. Dositej je napravio I pocetne korake na planu uvodjenja narodnog jezika u srpsku knjizevnost. radovima na njemackom jeziku I prisnim vezama sa najuglednijim piscima tog vremena. U intelektualnom. poput one o Milosu obrenovicu. godine) I osnovao prvu osnovnu skolu u Crnoj Gori. koju je svesrdno prihvatio. On direktno porucuje da I u najtezim situacijama treba biti covjek. nije mnogo kasnila u odnosu na druge evropske narode. kao sto je. knjizevnu I naucnu vrijednost. nije nista manje upecatljiv. koju smo naveli kao moto za ovaj fragment. istorijskom. uveo Senat I Gvardiju. Njegos je ostavio neizbrisiv trag. Kao izrazito misaona priroda. Dva kljucna Njegoseva djela (“Gorski vijenac” I “Luca mikrokozma”) su uistinu prepuna univerzalnih etickih vrijednosti. objavljeno poshumno u Becu. poslovice. Kao pjesnik. knjizevnik. U strukturu uprave je. imao se rasta I roditi!” Njegos je I plemensko upravljanje u Crnoj Gori bitno reformisao. godine. saznajnom. ali I u moralnom smislu. vladika I vladar. Vuk opisuje ustanove turske vlasti nad Srbima. Njegos je obezbijedio I prvu stampariju na ovim prostorima (1834. odnosno Boga i Sotone. sto je standardizovao u svom Srpskom rijecniku. kao I istorijske radove o obicajima Srba I Juznih Slovena. Jos znacajnije djelo u tom smislu jeste “Zivot I obicaji naroda srpskog”. koji ni danas. drustvenom. To je bio i izraz nasih teznji ka modernizaciji. barem kada je rijec o jeziku. on je bio i pobornik racionalnog utemeljenja moralnih nacela i njihovog materijalizovanja u svakodnevnom zivotu.godine. 1876. Neuporedivo veci doprinos knjizevnom I kulturnom preporodu u nas. Vuk nas je uveo u svijet knjizevnosti srednje Evrope. Prikupljao je I publikovao blago narodne knjizevnosti – pjesme. takodje. barem djelimicno. koja. bilo u toj funkciji. U drugom dijelu ovog spisa. pa I u samom smrtnom casu: “Slavno mrite. spis “Geograficesko – statisticesko opisivanje Srbije”. istorijsku. u tom cilju. Nema sumnje da je najsire prosvjecivanje naroda moglo biti I da je. narocito na polju reforme srpskog knjizevnog jezika. dao je Vuk Stefanovic Karadzic. kad umrijet morate!” U istom duhu je I ona sentencija koja kaze:”Blago tome ko dovijeka zivi.(ministar) prosvjete. odnosno “neprestane borbe” za njihovo ozivotvorenje. svojom mnogostrukom kulturnoistorijskom djelatnoscu. Vukov Srpski rijecnik predstavlja pravu riznicu dragocjene gradje o narodnom zivotu. zamijenivsi ga modernijom upravom I priblizivsi ga tako tadasnjem sistemu upravljanja u Evropi. na primjer. Njegos je dao izvanredno sugestivnu I neizbrisivu sliku zivota ljudi svoga vremena. sto je veoma pregnantno iskazano u njegovoj misli iz “Gorskog vijenca”. Bio je uvjeren da se u svakoj jedinici ponaosob odvija borba dobra i zla. Neke od tih dragocjenosti je obradio I u posebnim studijama. knjazu Srbije. mislilac. U svom zivotu I svom djelu bio je okupiran vjecnom borbom dobra I zla. naglasavajuci eticku komponentu. i 1852. godine u almanahu “Danica”. vijek I po poslije njegove smrti. 88 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . U duhu racionalisticke filozofije.

I u moralnom smislu je zadivljujuca njegova potpuna posvecenost nauci. u pravilu. gdje je. To je. a posebno izumima koji su omogucili upotrebu naizmjenicne struje. ali i postivanju etickih nacela i u misljenju I u djelanju. kao licni prijatelj tadasnjeg americkog predsjednika Vudroa Vilsona.* JOVAN CVIJIC: “Istina je iznad otadzbine!” * * * * * I u djelu I u nacinu zivota nasih znamenitih naucnika moguce je pronaci moralnu inspiraciju za ponasanje ljudi u svakodnevnom zivotu. U tom kontekstu nije beznacajan ni podatak. I zato je I u naucnom I u moralnom smislu bio I ostao uzor u punom smislu te rijeci.Zivio je I radio. Biran je za predsjednika Americkog drustva elektroinzenjera. po mnogo cemu. Za zivot I skolovanje je zaradjivao baveci se najtezim poslovima. koje se upotrebljavaju u terapijske I druge svrhe. Sve to. to cinili na kucicima. umnogome doprinio adekvatnijem definisanju 89 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . od kojih je vise desetina dobilo siroku prakticnu primjenu. Iako je mogao biti medju najbogatijim ljudima svoga doba. poznat I priznat sirom Planete. sam. Mihaila Pupina I Jovana Cvijica. gdje je I umro. Kao sto je poznato. Zato cemo se sada najkrace podsjetiti onog najznacajnijeg u zivotu I djelu samo nekolicine od njih: Nikole Tesle. gdje je zivio od svojih dvadesetih godina do smrti. godine I u tom svojstvu veoma angazovan na organizaciji pomoci Srbiji u toku Prvog svjetskog rata. Njegov doprinos nauci je najveci u oblasti telefonije I radio tehnike. Nikola Tesla je bio jedan od najvecih naucnika I najoriginalnijih pronalazaca svoga vremena. besumnje. ostao I danas. Patentirao je oko sedam stotina pronalazaka. najcesce osudjenicima!) Svojim otkricima Tesla je I bukvalno prosvijetlio covjecanstvo! U moralnom smislu je bitno I to da je bio neopterecen licnom karijerom. Patentirao je 24 pronalaska. Kao I Tesla I Pupin je veci dio svog zivota proveo u Americi. Proslavio se izumima na polju elektrotehnike I radio-tehnike. Ne treba zaboraviti ni Teslin pionirski rad na raketama I satelitima. svakako. odnosno sinhronog I asinhronog motora. Ucestvovao je I na mirovnoj konferenciji u Parizu. Rijec je o covjeku potpuno posvecenom opstem dobru ljudskog roda! Nikad opsjednut voljom za moc. koja je bila potpuno predana radu i nauci. Iako u naucnom pogledu manje znacajan od Tesle. te visokofrekventnih struja visokog napona. (Drugi su. da je Tesla na samome sebi vrsio eksperimente sa strujnim udarima od vise hiljada volti. svojim djelom I svojim zivotom u moralne uzore. spada i Mihajlo Pupin. kao na primjer Edison. U Americi je bio I pocasni konzul Kraljevine Srbije od 1911-1919. macicima ili. na drugim ljudima. a to znaci – obzirom na njegov talenat – I posvecenost svog zivota za dobro covjecanstva. bez imovine I bez materijalnih dobara. Predavao je matematicku fiziku na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. on je zivio I umro gotovo u bijedi. upecatljivo govori o visokomoralnoj licnosti. Rijec je o izumima do kojih je dosao u Americi. cak.

iako su dobro poznata njegova patriotska osjecanja. naseg najveceg geografa. koje protokom vremena ni najmanje ne gube na znacaju.Bio je profesor Velike skole. Njegovo djelo je uistinu prepuno izbrusenih.granica nove drzave – Kraljevine Srba. Razumije se. posebno onih koji imaju trajniju moralnu vrijednost. To se ponajvise odnosi na uticaj zivotne sredine na psihosocijalne osobine ljudi I etnickih grupa na ovom prostoru. Njegov naucni opus je impresivan I po obimu I po originalnosti. U cilju utvrdjivanja granice sa Austrijom. ne samo evropski cijenjen naucnik. siroke I duboke spoznaje o covjeku. * DANILO KIS: “Ako ne mozes reci istinu –cuti!” * * * * * Iz citave plejade nasih uglednih knjizevnika. Medjutim. Cvijic je to energicno odbio. moze se. da to ni najmanje nije slucajno. ustvrditi da je bio. posebno kada je rijec o njegovoj moralnoj dosljednosti. uporan. kao veliki poznavalac obiljezja etnickih grupa na ovim prostorima. kao I posljedice migracija na te osobine. istaknuta kao moto ovog fragmenta. Svoju doktorsku disertaciju “Das phenomen Kras” odbranio je I objavio na njemackom jeziku u Becu. moralne vrijednosti. Cvijiceva misao. on je ucestvovao na Mirovnoj konferenciji u Parizu. skroman I samokritican. koje imaju univerzalnu vrijednost I u sadrzinskom I u vremenskom smislu. mislilaca I humanista novijeg vremena. da u njihovom stvaralastvu I u njihovom svakodnevnom zivotu postoji mnostvo teorijskih I prakticnih moralnih pouka. Hrvata I Slovenaca. misaono I moralno izuzetno vrijednih iskaza I poruka o (be)smislu ljudskog zivota. 90 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nista manje znacajne. naime. Za Jovana Cijica. ovdje cemo se ukratko podsjetiti samo zivota I djela njih trojice – Ive Andrica. bilo je organizovano izjasnjavanje Slovenaca u Koruskoj. izjavivsi da je “istina iznad otadzbine”. neki su predlagali Cvijicu da se to zanemari (“previdi”) I da se “nategnu” rezultati u prilog njihovog prikljucenja Kraljevini. ovdje cemo dodati jos nekolicinu tih “bisera” iz bogate “niske” njegove sadrzajne. Predsjednik Komisije za organizaciju tog referenduma bio je Jovan Cvijic. vec I licnost koja je u svemu I svagda dosljedno postivala moralne skrupule. bez dvoumljenja. utemeljitelj I prvi predsjednik Srpskog geografskog drustva. I u njegovom nacinu zivota je moguce ocitavati. U prethodnom dijelu teksta u vise navrata smo pominjali razlicite misli naseg jedinog nobelovca I najveceg knjizevnika Ive Andrica. sistematican. predsjednik Srpske kraljevske akademije nauka. rektor Beogradskog univerziteta. Milosa Djurica I Danila Kisa. temeljit. u kojem je izlozio rezultate svojih istrazivanja geografskih I antropogeografskih karakteristika Balkanskog poluostrva. Vec pomenutim. ali sa veoma “tijesnim” rezultatom. mozda najbolje govori o njegovoj moralnosti. Bio je izrazito radan. Uvjereni smo. posebno prema Rumuniji I Italiji. Hrvata I Slovenaca. Posto je ishod referenduma bio u prilog ostanka u okvirima Austrije. svestrane. geomorfologa I antropogeografa. Naime. njegovom svijetu I zivotu. odnosno u postupku utvrdjivanja granica novoformirane Kraljevine Srba.

koliko zbog njegovih teorijskih preokupacija etickim fenomenom. Tu je zadivljujuce kompleksno. sto je bilo I njegovo trajno zivotno opredjeljenje I u misljenju I u djelanju. U “Znakovima pored puta” naci cemo I zestoke rijeci samokritike na racun sopstvene neracionalnosti u radu. kada je energicno odbio prijedlog da potpies izjavu lojalnosti okupatorskim vlastima u toku Drugog svjetskog rata. realisticno i minuciozno pronikao u orijentalnu filozofiju smisla (svakodnevnog) zivota i. helenske etike. sta bi onda drugi trebali da kazu za sebe I svoje zivote. 91 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . njenih vjera I naroda. To je. aludirajuci na kolegu profesora violine. skromno. Nije zato ni malo slucajno da je on bio u vise navrata kandidat za Nobelovu nagradu. godine. bilo u duhu njegove devize da “suvisna rec nikada ne bi trebalo da bude izgovorena!” Nikada nije zloupotrijebio svoj ugled. helenske culture I. znak. ja predajem etiku”. Profesor Djuric je svoj zivot posvetio izucavanju helenske filozofije. Djurica i to. Kao sto je poznato. casno I hrabro je izjavio:”Ja ne gudim u gudalo. “Nemiri”).” Tu je nalazio I uporiste za Spinozino geslo da je “covjek covjeku svetinja”. (posebno “Grobnica za Borisa davidovica” I “Enciklopedija mrtvih”). niti drustveni polozaj da istakne sebe kao pisca. sistematicnosti I racionalnosti. Drzao se po strain od svakodnevnih dogadjanja I medijske halabuke. pod turskom vlascu (“Na Drini cuprija”. vec I visoke moralne odgovornosti prema drugima. Ivo Andric je zivio veoma tiho. Jednom je cak izjavio da svoju duznost u Jugoslaviji vidi u tome da cuti i da tako “bar za jedan glas umanji haos i dreku svih oko sebe”. ne rijetko. Neuporedivo je vise davao nego dobivao. Bio je ubijedjen i uvjerljivo je dokazao da helenska etika predstavlja “majdan neprolaznih zivotnih vrednosti i zivu moc.Svoje knjizevno interesovanje Andric je u pocetku ispoljavao u pisanju rodoljubivih stihova. Iako ga je to moglo kostati glave. Kada covjek koji je stvorio takva djelo I koji je uistinu uzor temeljitosti. “Gospodjica”). nekorisno izgubljenog vremena. Istovremeno. 1961. I jos vise. posebno. Iako je zivio veoma kratko I knjizevnik Danilo Kis je svojim izvanrednim djelom I svojim iskrenim I autenticnim zivotom uistinu ostavio upecatljiv intelektualni I moralni trag. Ocigledno mu nije bilo lako nositi breme vlastite darovitosti. Preveo je I neka temeljna djela anticke filozofije I anticke knjizevnosti. koji. njegovim uvjerljivim I dosljednim moralnim ponasanjem u zivotu. u njen fatalizam. Nije se povodio za drugima. gotovo da “prodju u ludo”! Sada cemo ukratko podsjetiti I na naseg filozofa I klasicnog filologa Milosa N. da bi ga ubrzo prosirio na opstecovjecanske motive. uvek se na kraju krajeva pokori onome sto mora biti!”) I nije slucajno da su ova djela od strane svjetske knjizevne kritike prepoznata kao vrhunska literarna ostvarenja. teme I probleme (“Ex ponto”. sto je. koji je podlegao ovom moralnom iskusenju I potpisao izjavu. svakako. (“Ono sto moze biti I ne biti. koja su Ivu Andrica I kvalifikovala za Nobelovu nagradu za knjizevnost. sebe nikada nije precjenjivao. U svojoj zreloj fazi posvetice se hronici Bosne. “Travnicka hronika”. pa i u najtezim zivotnim okolnostima. o cemu je ostavio I kapitalna djela. povuceno. Koliko vidovito. praznog hoda. narocito. toliko. U javnom zivotu je svjesno birao poziciju marginalca. Takvo svoje uvjerenje u potrebu “zivljenja” etike duznosti Milos Djuric je mozda najubjedljivije potvrdio. besumnje. ali dostojanstveno. kao I to das u djela Danila Kisa veoma citana I poslije njegove smrti. ne samo razvijene samosvijesti o vlastitim mogucnostima. za sebe tako govori. moralno snazno i aktuelno. poput “Istorije helenske etike” I “istorije helenske knjizevnosti”.

ono sto se obicno zove zivotom. drzanjem u odredjenim zivotnim situacijama. ima utisak da uzalud traci svoje dane. pa maker to bila I sveta knjiga. prije svega. jedan hladan i nesiguran mehanizam. naravno. ne rijetko. koji nastoje da neetickim sredstvima dodju do izvjesne slave. svojim zivotom. da vodi beskoristan i nistavan zivot. pak. sto i autor ovog teksta. bilo zbog svojih zabluda. moralni cin. Kako izabrati – pita se Kis – izmedju dva zivota.” * * * I znamenite istorijske licnosti su. Za Danila Kisa je I samo pisanje. odnosno da cuti. znalo da djelimicno ili gotovo potpuno zasjeni sve njihove I dobre namjere I velika djela. on osudjuje one pisce (koji. kontroverzne. To. Ono omogucava da pomocu knjizevnih I umjetnikih sredstava iskazemo svoj stav prema zivotu I kljucnim zivotnim vrijednostima. ne samo da u potpunosti prihvata. ali I najsnaznije govori misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta. politickim poretkom. bilo zbog moralne nedosljednosti. Jedna knjiga je. svojim pisanjem(!). godine I u kojem “poducava” mladog kolegu da govori istinu. katkad. po njemu. ali I neprijatno iznenaditi. koji je kao prost zanatlija i covjek iz naroda. evo. vec i nastoji da ga zastupa u svakodnevnom zivotu. nisu rijetki). jer jedna knjiga ne sije sumnju! Pisanje je I vid “pobune” protiv sebe. Svojim stavom ili. a njihovo djelo protivrjecno. kao mogucu prepreku moralnom djelovanju. ali I ovakvog svijeta kakav je. koje je Kis formulisao 1984. I. 92 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koji prilici jedino svetitelju. Ovo drugo je. a njegovo oruzje sumnja. da je nezadovoljan samim sobom. ako ne moze reci istinu. Tu je rijec o jednom od desetak savjeta mladom piscu. bilo o prakticnom zivotu. Pisac treba biti otvoren. I zato mu pisanje sluzi kao neka vrsta “nadoknade za zivot”. Pri tom. nacinom na koji je uredjen svijet. kako kaze Kis u “Enciklopediji mrtvih” (u pripovijetci “Knjiga kraljeva I budala”) opasna. bilo da je rijec o teorijskoj misli. poduzeo u svom narodu onaj najvazniji posao. opasno je vlastita uvjerenja formirati samo na osnovu jedne knjige. Medju neeticka sredstva on ubraja I tastinu. moze se odati postovanje sadasnjem nemackom Vodji. a kada zivi. Nemoj o svemu reci svoje misljenje!”) Sa moralnog stanovista zavrjdjuje da se pomene I onaj savjet u kojem Kis izricito savjetuje mladom piscu da ne zastupa relativizam svih vrijednosti. Kis I za sebe kaze da je “pobunjenik”. ako se covjek oslanja samo na jednu knjigu. odnosno da hijerarhija vrijednosti postoji. znali su zadiviti. nije moguce. Zato on u jednom interjuu ( 1986.u XX veku on je dosao na ideju Svetog Save i. uvideo da je nacionalizam bez vere anomalija. Drugacije kazano. od kojih ni jedan nije pravi? * * * VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIC: “Ipak. geniju i heroju.kao laik. bilo zbog svoje nesmotenosti. Zato su ove licnosti u istoriji ostale. sta vise. godine). o odnosu zivota I literature kaze da vrijeme koje provodi u pisanju uvijek osjeca kao vrijeme izgubljeno u odnosu na zivot.O njegovom shvatanju znacaja morala I moralnosti u ljudskom zivotu mozda najjednostavnije. (“Imaj o svemu svoje misljenje.

Na oslobodjenim teritorijama je organizovao prve upravne I sudske organe. medjutim. bilo da je rijec o naucnoj valorizaciji njegove uloge u istoriji. uistinu. vodju Prvog srpskog ustanka. porazeni (a Karadjordje morao da bjezi iz Srbije). poznatijeg kao Karadjordja. U tom kontekstu je i malo poznata cinjenica da se Karadjordje obraca Napoleonu. najzasluznija licnost za nacionalno oslobodjenje srpskog naroda. pred naletom visestruko nadmocnije turske vojske. u duhu 93 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . U toku svog. toliko I nagovjestaj ulaska Srbije u epohu modernosti. i Milos Obrenovic. Vjestom diplomatijom. i oduzimanje zivota svom ocu i svom bratu!) bacile veliku sjenku na njegovu licnost. po nalogu Milosa Obrenovica. zicki vladika Nikolaj Velimirovic. ali. Na Zboru u Orasju ( 1804. krasile su brojne vrline. odnosno na njegovo zivotno djelo u cjelini. te istaknuti duhovnik Srpske pravoslavne crkve. vise su u pitanju crte njegovog temperamenta. u odnosu na Karadjordja.istovremeno. da je Milos Obrenovic. ipak. Bio je I ostao symbol budjenja nacionalne svijesti Srba I pocetka njihove borbe za nacionalno oslobodjenje. svakako. on je uspio Srbiji osigurati autonomiju. u moralnom smislu je. burnog zivota. sa ponudom. I potencijalni moralni uzori I moguci moralni antiuori. je uistinu od neprocjenljivog istorijskog znacaja. da Srbija udje u njgovu ujedinjenu Evropu. najizrazenija bila njegova neustrasivost I hrabrost. pa i povremena nepromisljenost u donosenju odluka (posledica toga je. naime. ne bas dugog. kao sto je poznato. Medju takve kontroverzne licnosti. Postoji. strogo gledano. U borbama sa Turima ubrzo je izvojevovao nekoliko znacajnih pobjeda. poput one na Misaru ili one za oslobodjenje Beograda. Godine 1833. po nekim osobenostima svoje licnosti. (Volnej) Na ovo je vrlo vjerovatno uticalo I ranije opredjeljivanje Rusije za zapadni model modernizacije. uz uspjesnu borbu ustanika. iskazano u borbi srpskog naroda za slobodu. je uspio da ostvari I granice Srbije iz Prvog srpskog ustanka. U toku svoje vladavine i Milos nastoji modernizovati Srbiju. Iako u mnogome drugacija priroda. I to. takodje. godine Drzavni savjet ogranicio knezevu vlast. koliko diskontinuitet sa organizacijom turske drzave I orijentalne civilizacije. vodja Drugog srpskog ustanka i srpski knjaz u dva navrata. bilo o laickoj percepciji njegove licnosti u najsiroj javnosti. protivrjecna licnost. nego njegovog morala. i/ili svog djela spadaju I obnovitelji srpske drzavnosti u novom dobu – Djordje Petrovic (Karadjordje) I Milos Obrenovic. Iako su ustanici. koja ni u kom slucaju. pored ostalog. I tamnija strana Karadjordjeve licnosti. Kada je Ustavom iz 1838. on je “visak” ove vrline toliko puta superiorno demonstrirao – od ucesca u austrijsko-turskom ratu (Kocina krajina) do svoje pogibije. godine je vracen na presto. Istina. unapredjivao trgovinu I ucvrscivao centralnu vlast. Milos se naredne godine odrekao prestola u korist sina Milana I napustio Srbiju. od kojih je. pod sultanovom vrhovnom vlascu I ruskom zastitom. kao I onih koje su omogucile prodor u Sandzak. ipak. Odlukom Svetoandrejske skupstine 1858. pa i na njenu moralnu dimenziju. Nesporno je. poslije visevjekovne turske vladavine. godine) biran je za vrhovnog vodju Prvog srpskog ustanka. sto je imalo uticaja i na ocjenu njegove istorijske uloge u cjelini. Karadjordjevo revolucionarno djelo. Djordja Petrovica. nije mogla I ne moze sluziti kao moralna inspiracija. za obnovu srpske drzave u novom dobu. Bio je to. uz Karadjordja. Nesporno je. otvarao prve skole. na kraju. da su njegova prijekost i rijetko vidjena naglost.

vrijednosti zapadne civilizacije. To je bilo posebno vidljivo iz tadasnjih ustava Srbije I prvih institucija, koje su na tim osnovama formirane u javnoj upravi, u organizaciji vlasti, u skolstvu, zdravstvu, kulturi, nauci. Medjutim, Miloseva “vjesta diplomatija” je, na zalost, podrazumijevala I lukavo ubistvo Karadjordja (inace, njegovog kuma) I morbidno slanje njegove glave sultanu u Stambol. Bez obzira na motive (pa i, eventualne, dobitke za Srbiju) za ovaj cin, sa moralnog stanovista, se ne mogu naci nikakva opravdanja. To ne moze da relativizuje ni cinjenica da ovakva gnusna ubistva svojih najblizih nisu bila rijetkost ni na kraljevskim dvorovima srednjevjekovne Srbije. Ako se ovome zlocinu doda I, ne bas mnogo moralan, njegov privatni zivot, onda se za Milosa Obrenovica ne bi moglo tvrditi da ispunjava uslove za moralno uzornu licnost, bez obzira na njegove nesporne istorijske zasluge. I vladiku Nikolaja Velimirovica, odnosno njegovu licnost I djelo, obiljezavale su kardinalne protivrjecnosti I kontroverze, pa I u moralnom pogledu. Odlucili smo se da ovdje kazemo koju rijec o njemu, pored strukturalnih razloga, koje podrazumijeva ovaj I ovakav tekst, I zbog toga sto se danas ponovo podstice stvaranje kulta ovog vladike. On se ugradjuje u demokratske ideale danasnje Srbije. On se slavi kao simbol mudrosti I pravoslavne duhovnosti. Rokeri pisu muziku prema njegovim tekstovima. Nedavno mu je podignut I spomenik u nadnaravnoj velicini, kod manastira Soko, nadomak Ljubovije. U toj eparhiji – sabacko-valjevskoj – on slov kao “boziji ugodnik” I njemu se redovno sluzi crkvena sluzba. A poznato je da mehanizam izgradnje svakog kulta licnosti podrazumjeva nekriticku glorifikaciju licnosti I hiperbolisanje samo jedne njene dimenzije, a svjesno I potpuno zanemarivanje svih drugih njenih osobina I obiljezja. To je, razumije se, najcesce grubo falsifikovanje cinjenica, koje nema veze sa istinom. Kada je rijec o vladici Nikolaju, onda se, takodje, dijelom koristi ovaj mehanizam. Iz razlicitih motiva I razloga se potencira sirina njegovih filozofskih I teoloskih znanja, odnosno njegova (navodna) duboka misaonost. Mada bi se ovo moglo tesko dokazati, ako bi se primijenili strogi kriterijumi teorijske originalnosti (neki kriticari pominju cak I plagijate u djelu vladike), nesporno je da se u djelu vladike Nikolaja mogu naci znacajne misli iz razlicitih oblasti zivota i duhovnog stvaralastva. Ilustracije radi, pomenucemo tek nekoliko njegovih sentencija. Poredeci Istok I Zapad, na primjer, vladika kaze:”Covek na Zapadu od rada ne moze da razmislja, a na Istoku od razmisljanja da radi.” I, dalje:”Balkan se nalazi zemljopisno izmedju Istoka i Zapada, a idejno stoji iznad Istoka I Zapada.” Simpatije vladike su vise okrenute ka Istoku, obzirom da je Evropa “pogubna po Srbe”, da u njoj vlada “bela demonija” I da se zato “trulom zapadu” treba odupirati. U svojoj knjizi “Indijska pisma” kaze da je Indija nasa “rasna pramater” I da se njoj treba okretati. Vrijedna je, pa I za ovo vrijeme korisna njegova misao da “mi hriscani ne mozemo govoriti o nacionalnoj religiji ili nacionalnoj teologiji…nacionalna religija ne moze biti drugacija, nego bezboznicka.” Zalagao se I za teoduliju, kao nacin zivota I funkcionisanja drustva, sto podrazumijeva saglasje Crkve I Drzave u sluzenju Boga. Pominjemo jos I poucnu misao o znacaju iskustva u sazrijevanju covjeka I naroda. “Covjek I narod, koji ne prodju golgotski put, samo su kandidati za covjeka I narod”, izricit je vladika Nikolaj. Istovremeno se svjesno zaobilazi i prepusta zaboravu vladicin naglasen antisemitizam, dobrano prisutan u njegovom djelu, kao i njegovo velicanje Adolfa Hitlera. O tome nedvojbeno govori I misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta, a

94

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

koja je preuzeta iz publikacije “Nacionalizam Svetog Save”. Rijec je o publikaciji, koja, zapravo, predstavlja sadrzaj jednog predavanja vladike Nikolaja iz 1935. godine, a koju jet e iste godine objavilo Udruzenje srpskog pravoslavnog svestenstva Arhijepiskopije beogradsko-karlovacke. Zanimljivo je da se u kasnije objavljenim djelima (na primjer, u sabranim tekstovima pod nazivom “Pravoslavlje I politika”, objavljenim 1997. godine, kao I u onima prije toga) misao o Hitleru redovno izostavlja, iako stavovi o antisemitizmu ostaju. Da li mozda zbog toga sto je ironija sudbine I samog vladiku ucinila Hitlerovim suznjem, u koncentracionom logoru u Dahauu? Pitanje je, medjutim, da li se od Srpske pravoslavne crkve I moglo ocekivati osuda antisemitizma vladike Nikolaja, kada se i danas medju njenim molitvama nalazi i ona u kojoj se govori o jevrejskom bezumlju, o Jevrejima kao tudjincima i varalicama, o Jevrejima kao “sinovima tame”. (“Gde je jevrejsko bezumlje? Gde je neverje? Dokada tudjini? Dokada varalice? Gledate umrlog kako izlazi na glas. I ne verujete Hristu. Vaistinu ste sinovi tame, svi vi.”) Podsjecamo da je Katolicka crkva u medjuvremenu ukinula dijelove bogosluzenja u kojima se na uvredljiv nacin govori o jevrejskom narodu. Nije onda cudno, u ovom kontekstu, sto je patrijarh Pavle, pocetkom devedesetih proslog vijeka, odbijajuci prijedlog za kanonizaciju vladike Nikolaja, naveo cinjenicu da je vladika pusio I da ga to diskvalifikuje za moguceg sveca, ne pominjuci, pri tom, ni njegov antisemitizam, ni njegove pohvale Hitleru! (Sve to nije smetalo Srpsku pravoslavnu crkvu da, samo desetak godina kasnije, jednodusno proglasi vladiku Nikolaja Velimirovica za svetitelja i jos zesce podstakne sveopste i svakovrsno jacanje njegovog kulta!)

95

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

S

A

D

R

Z

A

J

III SVAKODNEVNI ZIVOT - MORAL - SMISAO……………..4 O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA………………..5 O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA………………………37 O MORALNIM (ANTI)UZORIMA…………………………..70

96

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

Krstan Malesevic LJUDSKI TRAG II Izdavac: Media centar “PRELOM” Banja Luka Za izdavaca: Miodrag Zivanovic Stampa: GRAFID. godine 97 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Banja Luka Za stampariju: Branislav Ivankovic Tiraz: 500 Stampanje zavrseno: marta 2003.

1 MALESEVIC.O. 2003.Katalogizacija u publikaciji “Narodna I univerzitetska biblioteka Republike Srpske. MORALNA FILOZOFIJA MFN = 001184 Winisis-Biblio 98 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .022. Banja Luka 17. (Banja Luka: Grafid) – 251 str. ZIVOT (filozofija). Krstan Ljudski trag II: fragmenti – drugi dio trilogije/ krstan Malesevic – Banja Luka: “Prelom”.CIP. 21 cm – (Mala knjiga) Tiraz: 500 ISBN 99938 – 648 – 5 – 4 ZIVANOVIC.. Miodrag 340 P.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->