MALA KNJIGA

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II

MEDIA CENTAR

PRELOM
B A NJ A L U K A

1

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

M A L A K NJ I G A

Urednik: Miodrag Zivanovic

Recenzenti: Ivan Sijakovic Miodrag Zivanovic

2

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II
-

fragmenti–

DRUGI DIO TRILOGIJE

MEDIA CENTAR

PRELOM
BANJA LUKA

3

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

III SVAKODNEVNI ZIVOT MORAL SMISAO 4 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA 5 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

U pitanju je vjecno trazenje. pisana prije nego sto ce postati poznati vojskovodja i rimski car. ova misao Marka Aurelija. uistinu. dusa – nepostojana. ne napusta covjeka i jedino on sam (ne)moze dati odgovor na esencijalna pitanja svog I zivota uopste.” U tom pogledu se u protekla dva milenijuma nije nista promijenilo. ideja traganja za smislom. (iako je rijec o pesimistickoj filozofiji). sva sto se odnosi na tijelo slicno je rijeci. odnosno samu “svijetlu buducnost”. naravno. To. Naprotiv! Istorija nas uci da je zivot upravo popriste “borbe neprestane”. slavanepouzdana. kljucnih odgovora. neuhvatljiv i dramski tesko predvidljiv. beznadje I pustos. ali i carstvo neizvjesnosti. uprkos svemu. zivot nam uvijek iznova namece izvjesnu skepsu u odnosu na ideologiju scijentizma. svjetlosti i tame. tesko i uticati u smislu njegove potpune racionalizacije.” * * * Mozda je ova lucidna misao znanog rimskog stoickog filozofa Marka Aurelija. Ili. ne samo da nisu usijevali. Zivot je. pa je na njega. 6 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . u odnosu na pomodnu apsolutizaciju nauke I njene navodne svemoci u razumijevanju svih nepoznanica zivota I svijeta. Marko Aurelije to iskazuje u nastavku rijecima da je “…struktura citavog tijela trosna. sve sto se odnosi na dusu – snu I dimu. beskrajno raznovrstan i raznorodan. ali. S jedne strane. ljubavi i mrznje. dakle. Istorija nedvojbeno potvrdjuje da je zivot uopste. bolje reci. iskazana u njegovom filozofskom dneviku (“Samo sebi”) najsnazniji stav o sudbonosnom usudu covjekovog zivota. Kao takav. odnosno spremnosti da se podnese i podnesu zakoni prirode I zakoni zivota. Ko je god u istoriji to pokusavao. sudbina-zagonetna. vec su najcesce iza sebe ostavljali zrtve.MARKO AURELIJE: “Vrijeme ljudskog zivota je trenutak. odnosno kako izbjeci nistavilo i besmisao? S druge strane. prozet stalnom igrom suprotnih sila: dobra i zla. da bi “konstruisao” samo “svijetlu stranu zivota”. pa i svakodnevni zivot. cak i ono sto je u njemu i najvaznije. To su. otuda. Niko pouzdano ne moze do kraja da zna te zakone zivota I ljudske prirode da bi mogao iskljucivo racionalno upraljati zivotom. ne znaci da covjek na zivot uopste ne moze da utice I da fakticki ne utice. grrijeha i nevinosti. Sve one se mogu svesti na onu: kako (p)ostati covjek i kako ostvariti istinsko ljudsko bivstvo. u pravilu je iza sebe ostavljao najmracnije dionice. i najcesce nenalazenje. Mnogo toga u njemu je neizrecivo. nade i strepnje istovremeno. Mracni su lavirinti i individualne i grupne ljudske psihe. Zivot je. neke ideologije I pokreti pokusavali. Velike teme smisla ljudskog postojanja iste su u svim epohama i na svim meredijanima. Zivot nuzno izmice takvim pokusajima “satjerivanja” bogate i protivrjecne konfiguracije u “prokrustovu postelju”. Sustina tog zivota je vjeciti tok. doduse. ovaj stav upucuje na to das mo jadni I konacni. To I jeste bio razlog stoicke trpeljivosti. ipak ukazuje na to da je svaki covjek srz ljudskog roda i da ideja smisla ne zastarjeva. da je ista sudbina za sve prethodne I sve buduce generacije. u mnogo cemu nespoznatljiv.

pa i prema onoj. umjetnicke i teoloske probleme neprimjereno i gotovo nekorisno. radosti. (Euripid: “Svako bira svoj put propasti. frustracije. koje mogu biti usmjerene. Suvisno je govoriti da je takva (zlo)upotreba nauke bila cesto uperena i protiv ljudske slobode – i pojedinacne i opste. Ali je primjena metoda nauke u odnosu na filozofske. to ne znaci da je teorijsko osmisljavanje zivota nebitno za “otkrivanje smisla bica” I u svakodnevnom zivotu. Medjutim. nego smisleno. nesigurnosi. a prolaznost izbjeci. zajedno sa suprugom. * * * LAO CE: “Umrijeti. Slobodno i odgovorno raspolaganje svojom licnoscu i slobodno se opredjeljivati prema zivotnim dilemama. tako jos I vise I jos cesce na cinjenje zla. godine. Ako se to desavalo mimo najvisih principa uma i ljudske moralnosti. pred najezdom nacizma. pa ni autoritetu nauke ili kvazi nauke. nade. Na nivou svakodnevnice bitnija su neka druga mjerila. rijec o dostojanstvu ljudske licnosti. onda je jasno da je i nauka (naravno. (Podsjecamo da je Cvajg. kao sredstvo vlasti.Oni ga zive vise instinktivno I nagonski. odnosno vise “lutajuci”. knjizevne. kao izvor moci. uistinu nema cijenu. poznato. kako je to pisao Stefan Cvajg u svom oprostajnom pismu. kao sredstvo eksploatacije i manipulacije. racionalno I moralno. ne moze se podrediti nikakvom autoritetu. jednim svojim dijelom) bila u funkciji moralne degradacije ljudskog zivota. posebno sloboda vlastite savjesti. ali i za puniji dozivljaj zivotnog smisla. kako na cinjenje dobra. u odredjenim (“povoljnim”) okolnostima ove frustracije znaju da “eksplodiraju” I da proizvedu ekstremne histericne emocije. nasilja i razaranja. prvenstveno mislimo na vrijednosti. naime. gdje je 1942. izvrsio samoubistvo. naravno.Naravno. Pri tome. koje su kljucne za moralni osnov ljudskog zivota. to je besmrtnost!” * * * Iako je nesporno da svaki covjek ponaosob jedino (ne)moze obezbjediti sopstveni zivotni smisao. kao sredstvo sirenja mrznje. Ali. koliko su nauka i znanje zasnovano na njoj sluzili (posebno u dvadesetom veku). pa i na nivou svakodnevnice. Upravo cijena kojom su oni najmoralniji tokom istorije cesto placali tu vrstu slobode (katkada i sopstvenim zivotom – i prije i poslije Sokrata!) to najbolje potvrdjuje. kao sto su iskrenost i ljubav. Ovdje je. patnje. da li se oduprijeti pritisku ili se povinovati. kod vecine to ostaje izvan sfere svijesti.) Sloboda. izbjegao u Brazil. pa i zlocina. komplekse. 7 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Dobro je. izvan smislenije racionalizacije I mogucnosti da se to osecanje suvislo iskaze. pogotovo ako je rijec o moralnoj dimenzije svaodnevnog zivota. tuge. Sustinska diferencijacija ljudi je i moguca upravo po tome koliko su ljudi (ne)iskreni i koliko su sposobni da (ne)vole i da budu (ne)voljeni. koja je sama po sebi neupitna vrijednost. A sloboda je “najvece i licno i blago sveta”. casti i slave!”) izvjesno je da mnogi ljudi gotovo da nisu svjesni (be)smisla svog zivota. To ne znaci da I oni nemaju svoje unutrasnje dileme.

tako ne zivjeti relativno ga razumjeti. prozimaju. da bi se uopste mogao vidjeti. On izmice i najiscrpnijoj racionalnoj argumentaciji. dozivljava ili ne. jer valja zivjeti! Zanimljivo je (u ovom kontekstu neuobicajene iskrenosti) da je I genijalni Pablo Pikaso u jednom intervjuu. istovremeno. ali i citaocu!) da li se zaista zivot moze zivjeti svom svojom punocom i raznovrsnoscu i. realnog i idealnog. pogotovo su manje skloni teoretiziranju o zivotu. dogadjajima i brigama. sadasnjeg i proslog. mirovanje. ona je iskreno odgovorila da ona nije napisala ni jedno ozbiljno djelo! A na pitanje zasto. iskljucuju. pa i ideju smisla u kontekstu Moderne. Ogromni su slojevi svjesnog. imamo zivot da ne bismo umrli od umjetnosti!) A oni koji misle da je zivot avantura i eksperiment. a on slika tek da bi zabavljao ljude! Oba primjera su navedena samo zato da bi postavili pitanje (autor ovoga teksta sebi. Cini nam se da je prosto nemoguce I jedno I drugo! Postmoderni preokret (utemeljen na ideji oslobadjanja individue – na slobodi izbora i slobodi ponasanja pojedinca) je upravo usmjeren na uvjerljivost svakodnevnog i obicog. pak. Iako je u istoriji moguce naci pojedinacne primjere za sve vrste kombinacija izmedju onoga “zivjeti zivot” I onoga “razumjeti zivot”. dopunjavaju. najcesce. “izadje” iz vlastitog (zivotnog) okvira. Cini se da filozofske. On samo moze da se uijek iznova otriva. Dok je “do grla” u svakodnevnim poslovima. povlacenje. odnosno slobodno ispoljavanje sopstvenih misli. Takvi ne mogu dugo da izrze u statusu slobodnog covjeka. (Nice bi rekao. a pogotovo da razumije siri kontekst. Veliki su. jedno drugo iskljucuje? Naravno. stavova. autoru ovoga teksta se ipak cini realnijim stav da se zivot ne moze istovremeno i zivjeti i razumjeti. zivjeti i uglavnom nerazumjeti . onda takav (moguci ) epilog nije iznenadjujuci. Velaskez. podsvjesnog i nesvjesnog. On obesnazuje velike ideje Moderne. 8 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . inace. barem povremeno. bez razuma I duha. manje ili vise intenzivo. koje su zastupale stav o “zagarantovanom smislu” u okviru odredjenih koncepcija. a da ga ona nema. Medjutim. pa onda i razumjeti taj okvir. zivot i u relativnom smislu je moguce razumjeti samo ukoliko postoje ambicije I pretpostavke za tako nesto.Kada se tome doda da u mnogim kulturama postoji I ono sto direktno sputava (samo)osvjescivanje. individualnih I grupnih frustracija. odnosno instinktivno I nagonski. Van Gog I jos poneki. kada se sugerise cutanje. zivot se tesko moze i razumski cjelovito zahvatiti. ili. pak. naucne i umjetnicke koncepcije. koji se sudaraju. Tavi “zive zivot” vodjeni samo neposrednim potrebama. (Kafka) Oni. odgovorila je da bi za to trebalo mnogo vremena. A jedna od najitnijih pretpostavki za to jested a se. na pitanje novinara. kazao je on tada. Goja. i ne postavljaju kljucnu moralnu dilemu da li se povinovati ili se oduprijeti I nastavljaju da duhovno i moralno sterilno “vegetiraju”. spoznaje. i u svakodnevnom zivotu ne postoji definitivno i univerzalno otkrivanje smisla. da li sebe smatra velikim slikarem – sto je on van svake sumnje bio – odgovoro odrecno. napisala preko cetrdeset knjiga) pitali sta misli o svom djelu. Kada su poznatu francusku spisateljicu Fransoaz Sagan (koja je. oni bjeze od slobode I olako pristaju da budu obican predmet u rukama nasilnika. stvarnog i utopijskog. ga dobro razumjeti – do granica do kojih je to uopste moguce – ili. ponistavaju. U svakom slucaju. ideologija tesko mogu izdrzati “kritiku svakodnevnog zivota”. teorija sistema. Sustina zivota se najcesce ne moze ocitati na njegovom pojavnom nivou. Cjelina zivota je bogatija od svake logike. vec da je vjerovatnije da se zivot moze. covjek tesko da moze da razlikuje sebe od njih.

Permanentno samoposmatranje. mislimo da ne znace. jos i posjeduje moralna osjetljivost na laz. Na zalost. racionalni. na primjer. ljubav mrznjom. nada beznadjem. o stepenu njene individuacije i njenih vjerskih i drugih zivotnih uvjerenja. Vjerovatno je i zato jos Rene Dekart smatrao da treba stvarati neki drugi. ponizenja. ostala su manje-vise ista kroz prostor i vrijeme i relative su lako prepoznatljiva. ubijaju i cine druga zla. koji to ne cine. rijec o vjeri i vjerskim uvjerenjima. vec i nekom sirem moralnom relativizmu. ima i medju vjernicima i nevjernicima. 9 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Brojni su primjeri pozivanja (i ne samo pozivanja) u ime vjere – dakako. vise nije svetinja! Zato je nuzno moralno osmisljavanje svakodnevnog zivota. pravde i nepravde. da bi kategoricki imperativ mogao biti taj novi univerzalni moral. Ali. u okviru kojih su ponisteni univerzalni moralni oslonci. to je najcesce cinjeno prikrivenom retorikom i pozivanjem na “uzvisene” motive. misle da je kriza savremenog svijeta ponajvise posljedica dominacije moralnog relativizma i moralnog nihilizma. sebicnosti i solidarnosti. bijedu. Kao i onih. smatrao. Oni koji imaju vecu moc. Kant je. pak. koji je. moralnom nihilizmu zbog toga ne bi trebalo biti mjesta. pitanja. Ni sva vremenska i socio-kulturna raznorodnost konkretnog manifestovanja ovih i srodnih vrijednosti u svakodnevnom zivotu ne moze da toliko relativizuje njihovo znacenje da ih se ne bi moglo prepoznavati i uvazavati Ako je sa gnoseoloskog stanovista cesto veoma tesko identifikovati istinu – pogotovo u nekom metafizickom smislu – sa etickog stanovista to ipak nije uvijek tako. dileme. Temeljna obiljezja vrhovnih moralnih vrijednosti (dobra i zla. pocinjena u ime boga i vjere. nezavisno od intelektualnih i drugih sposobnosti. onda je istorija ndvosmisleno potvrdila (a potvrdjuje i sadasnjost) da onih koji lazu. nacin je istrajne primjene tih univerzalnih moralnih mjerila. sve to uveliko ovisi i o (ne)zrelosti same licnosti. Naravno. Naravno. mrznju. i u moralnoj sferi su logicne sumnje. Kada je. Tesko bi bilo dokazati da je covjek – u etickom smislu – postao mnogo bolji od objave velikih monoteistickih religija. pa ni zivota kao takvog. kradu. Dovoljno je biti iskren da bi se dosegla “moralna istina”!A to moze svako. Tesko je i samo nabrojati velika zla i zlodjela. posebno ne onih kljucnih vrijednosti moralnog karaktera.Da li onda ove teskoce u razumijevanju sustine zivota znace i odbacivanje mogucnosti postojanja univerzalnih vrijednosti? I pored svega recenog. uz Kantovo uvjerenje (iz “Kritike moci sudjenja”) da postoje univerzalna mjerila (neka vrsta opste saglasnosi. sta vise. iako je rijec o milenijumskim razdobljima. Ni opstanak ljudskog roda. pri tome. koji bi ljude obavezivali na covjecnost u njihovom ponasanju. istine i lazi. I ne samo nihilizmu. ljudsko od neljudskog. Pri tom. bilo da je rijec o razumu ili o emocijama. kao sto je poznato. Mnogi umnji ljudi. Naime. imaju. ideologizovane i instrumentalizovane – da se zivot zamjeni smrcu. u vremenu u kojem zivimo evidentna je izrazita moralna insuficijencija u svakom pogledu. odnosno “objektivno vazenje”) koja odvajaju dobro od zla. odnosno stalno preispitivaje sopstvenog zivota i njegovo “podvodjenje” pod odredjena eticka pravila i eticku dosljednost. Zivimo u vremenu u kojem je sve moguce i sve dozvoljeno. a ponajmanje moralni zivotni smisao. Ako se. po njemu. na srecu. moral u zamjenu za hriscanski. ljubavi i mrznje) i pored sve svoje slozenosti. odnosno sebi uzurpiraju i veca prava. mir nasiljem. nista I nikome nije unaprijed zagarantovano. onda je ta moralna istina jos potpunija. jos tada bio uveliko uzdrman i u koji se vise tesko moze pouzdati.

po Delezu. da je svijet krparija. oni su pretvarali ljude u puke izvrsioce. cini i Zil Delez u djelu “Nice i filozofija”. o “antihristu”. Pa. najvaznija vrijednost. nasilje. pojava zle volje za zivotom. uvecava moralnu supstancu ili barem pruza sansu za njeno uvecavanje Ona je uslov da nase pravo bivstvo (samo)potvrdimo u onome sto stvaramo I sto zivimo. kao izraza neogranicene sposobnosti izbora izmedju dobra I zla. jos cesce. od kada bivstvuje na ovoj Planeti. ima subverzivni karakter I u odnosu na moderno misljenje. ljude nikada nije napustala vjera. saucesnike u mehanizmu smrti. Odgovornost. To je. prema prirodi. kao zagovornika prevrednovanja svih vrijednosti. ka istinskom LJUDSKOM TRAGU! * FRIDRIH NICE: “Mogu da izdrzim skoro sve. prema drugom i drugima. Bas u tom kontekstu Niceova misao. Svojom represijom. su nezaobilazne vrijednosti na putu ka uspostavljanju zivotnog sklada. pa I vjera u ljudsku slobodu. buduci da je snazna veza izmedju pojedinacnih sudbina i opstedrustvenih prilika. Sloboda i odgovornost. odnosno represivnom masinerijom . na zalost. kako je to pisala Hana Arent. da u svijetu ima vise patnje nego zadovoljstva. mrznju.Bezkrupulozno krsenje moralnih normi u sferi politike bilo je. Sloboda. o zapadnom nihilizmu. ne samo po moralni poredak. vec vrlo cesto i po same fizicke zivote ljudi. kao bazicna moralna vrednost – iz koje proisticu i mnoge druge. imalo pogubne posljedice. uz slobodu ide i odgovornost. kao mislioca koji je utemeljioucenje o “nadcovjeku”. puke zupcanike i ne rijetko. Nice je ranije govorio da zlo vlada. Ovo je bilo najizrazenije u vrijeme totalitarnih rezima. s toga . Tu je cesto bila na djelu. Samo u tom kontekstu je moguce da sloboda bude nuzan (mada ne i dovoljan) uslov dosezanja smisla zivota svakog covjeka. kao mislioca “volje za moc”. On je uvijek iznova pokusavao siriti prostore licne I zajednicke slobode. Sam zivot je. prema sopstvenim rijecima i djelima. za Nicea. besumnje. cudna medjuzavisnost plitkoumnosti totalitarnih sistema i zla (“banalnost zla”). Naravno. u zivotu – se moze naci (I treba traziti) smisaoni oslonac I opstanak. jednom rijecju. I u njemu samom – dakle. shvacena u sirem smislu. Tu on uvjerljivo pokazuje da je upravo Nice u filozofiji uveo pojmove smisla i vrijednosti. koji su ostavljali duboke otiske na svijest. Samo ako razumijem zasto!” * * * * * I ova misao Fridriha Nicea govori o osobenom Niceovom poimanju zivota. na primjer. nego na igri sila ili moci u samom zivotu.ipak. Uistinu su nepojamne dubine ljudske nade I covjek je. Nice se moze i drugacije “citati” i razumjeti. savjest i moral ljudi. Medjutim. naravno. pruzao otpor zlu. Njegovo ucenje o smislu se ne temelji na ucenju o bicu. nada I ljubav. ka dosezanju zivotne mudrosti. Nicea se najcesce” vidjelo” kao “mracnog mislioca”. 10 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . obuhvata odgovornost prema sebi.shvacene u Paskalovom smislu. prema zivotu i svijetu. kako to.

jer je zivotni smisao. prosto nemoguce pronaci. Vecina istrazivaca je takodje saglasna da traganje za smislom zivota samo po sebi predstavlja izvor zadovoljstva I srece. instrumenata i svrhe zivota? Da li mozda najdublji zivotni ciljevi i krajnje zivotne svrhe. Medjutim. davali su i daju razlicite odgovore. kao takvi. Cini se da nauka. nestaju u svijesti savremenog covjeka i svijeta? Da li je u danasnjem svijetu sve manje (ako ih uopste ima) pravih vrijednosti? Da li je savremeni svijet i svaki covjek ponaosob lisen moralnosti i smisla. oni koji su se bavili ovim problemom i na teorijskom i na empirijskom planu. on I ne moze da osjeti potrebu traganja za zivotnim smislom. odnosno protiv autenticnih formi ljudskog zivota uopste. Na njega. povjerenjem u sebe i drugim vrlinama. kaze veliki holandski mislilac Johan Hajzinha. Oni. tesko bi mogao da kaze da je uopste zivio! A da li traganje za zivotnim smislom garantuje covjekovu srecu? Naravno. nasilje. Ostvarujuci ove ciljeve ljudi jacaju vjeru u sebe. a time I zivotne patnje I osjecanje nesrece. odnosno neznanje odmoci? Konkretnije receno. Pa ipak. Minimalna saglasnost medju njima je vezana za stav da je osjecanje srece vezano za ostvarivanje ciljeva koji su bitni za odredjenu licnost. A “saznanje koje ne nalazi svoj odjek i svoju mjeru u licnom zivotu duha i duse. opet. po njima. odnosno (eventualno i) srece. a to onda znaci i autenticnog ljudskog zivljenja? Da li je covjek ovog vremena i suvise okrenut povrsnom . zapravo. A ako je taj pojedinac jos k 11 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I pored tolikih saznanja. (ne)srece I (be)smisla? Mada se ova veza. nije bitnije doprinijela rjesavanju kljucnih problema covjeka svijeta. a time i osjecaj zadovoljstva. na ovo pitanje nije lako odgovoriti. po ovom shvatanju. nesreca. O tome. na materijalna dobra. materijalnom? Da li covjek u takvim okolnostima uopste moze biti slobodan u sustinskom smislu. nacinom svoga zivota. niti je moguc jednoznacan odgovor. odnosno da li moze biti samostalno i odgovorno bice. mozda. ma ko I kakav on bio. Sreca. odgovara svaki covjek za sebe. ne moze do kraja negirati. na profesiju.A koliko tome znanje moze pomoci. paralelno sirila I siri . kao takav. na mir i sl. raznovrsne nastranosti. Zato se uijek iznova postavlja pitanje kuda to idemo – i kao pojedinci i kao pripadci ljudskog roda – kuda nas vodi savremena nauka. odnosno svojom svakodnevnom zivotnom praksom (“svako je kovac svoje srece”). najbolje govori cinjenica da se u doba Moderne. naime. Takvo saznanje. ne moze da se samopotvrdjuje i samorealizuje kao istinsko bice. On je u tom slucaju mehanicki dio bezlicne mase. ne moze doprinijeti u nutrasnjem prociscavanju covjeka i promjeni njegovog moralnog i duhovnog habitusa. tvrde da samo postavljanje takvih pitanja uvecava covjekove dileme I neizjesnosti. Podrazumijeva se da je to traganje praceno hrabroscu. najcesce odnose na porodicu. u izvornom znacenju tih pojava? Suvisno je isticati da bez tih vrijednosti covjek. koja je u sustini protiv slobode I protiv svjesne odgovornosti. neovisno od stepena ostvarenja punoce zivota. sta vise. A ko nije tragao za smislom zivota. vanjskom. Preciznije receno. prosto. u do sada nevidjenim razmjerama. da li (ne)znanje utice na osjecaj (dozivljaj (ne)zadovoljstva. ne moze doprinijeti “ozdravljenju svijeta”. postoje i oni koji misle da je samo trazenje zivotnog smisla vise izvor covjekove nesrece nego srece. ljudska bijda. izvjesno je da ona ne mora i da najcesce nije u pozitivnoj korelaciji. sa burnim razvojem nauke I prave “eksplozije” svakovrsnih znanja. a koji se. ponajmanje zavisi od samog pojedinca. mrtvo je i bez vrijednosti”. odnosno cemu sluze ta silna naucna i tehnoloska dostignuca? Da li se nastavlja zamjena sredstava i cilja. naravno.

vodi preko razumijevanja prave prirode svijeta.negoje zadrzati. kao 12 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Cini se da je ovakvo (liberalno) shvatanje etike definitivo i pobijedilo u dobrom dijelu savremenog svijeta. Poznato je da su zastupnici takozvane utilitarne etike (poput Dzeremi Bentama) drzali da je najvisi cilj covjecanstva najveca sreca za najveci broj ljudi. onda on pogotovo ne moze doseci srecu. da bi se dosegli smisa I sreca. Naucio sam da covjek ima pravo da gleda drugog odozgo jedino kada treba da mu pomogne da se uspravi”. Za neke je sreca u zadovoljavanju elementarnih potreba. bez spremnosti da covjek upozna sebe. uz korisno sirenje individualnih sloboda I prava. pa ako neki covjek bezuslovno ide za svojim zadovoljstvom nema nikakvog smisla govoriti mu da treba da cini nesto drugo”. teoloski. Neki. ide vrlo malo ljudi. moralnosti. a nesrecu I bol najvisim zlom. covjek je rodjen srecan ili ne. To shvatanje je . zapravo. lenjost. kao vrhovnog dobra. pak. jednim dijelo moze pridodati ovom I ovakvom shvatanju srece. mozda vodi ka dozivljaju smisla I srece. Po tom gledistu. Cak i ako nemaju srece (ili. pa I njegovim tamnim nalicjem (mrznja. jer su ljudi najsrecniji onda kada za njeno pravo znacenje I ne znaju (na primjer. humanosti I odgovornosti prema drugima. kako kaze stara latinska izreka. zla I nesrece. pa I nevjerovatno stanoviste o sreci poznatog knjizevnika Paula Koelja. Nisu malobrojni ni oni koji misle da su srecni ljudi sa slobodnim umom. koji se. jer je vise nego ocigledno slabljenje solidarnosti. mrznju I druge mane) nije vjerovatan dublji I Trajan dozivljaj srece. jer. na filozofski. A u stvari oni nemaju (dovoljno) ljubavi . ni snage. sa svim njegovim protivrecnim svojstvima. kao autenticnu potvrdu vlastitog postojanja. casnim ciljevima I cistom savjescu. u doba djetinjstva). oholost. a da ne zna da je istinska sreca u nacinu savladavanja litica. ako je nesposoban za prijateljstvo I ljubav. Za tako nesto vecina (misli da) nema ni volje. Sreca. Postoji I glediste da je sreca genetski uslovljena. ako je sujetan ili. misle da realna ljudska sreca izmice prezentu. zatupnici ovog stanovista kazu da teziti da se bude srecan je isto tako besmisleno kao I teziti da se bude visok! Jos vise protivrjeci. mit o sreci!) neoicno. To uvidjaju I sami liberalni mislioci. sazima I izrazava sve moguce suprotnosti izmedju imati (posjedovati) I biti (postojati). navodno. neskromnost. prema prirodi. umjetnicki ili kakav drugi nacin. siromastvo. niti bilo koju drugu vrstu duhovnog I moralnog dobra. On izricito kaze: “Nisam nikada pokusao da budem srecan. tezim putem. pak.tome takav da ni sam ne zna sta hoce. Gabrijel Garsija Markes ce u jednoj prilici reci da je naucio “da citav svjet zeli da zivi na vrhu planine. srecu je lakes naci. prema buducnosti. naucni. Sreca se iskazuje I kao plod umijeca zivljenja. Deo istrazivaca ljudsku srecu vezuje iskljucivo za kreativnost. samoca…) Kreativno iskazati. Zato. Medjutim. Prisjetimo se ovdje I znanog stiha nase poetese Desanke Maksimovic (“Sreca je lepa dok se ceka!”). A put do srece. nasilje. bez “volje za smislom zivota” (Viktor Frankl). posto mi to daje utisak da smo stigli do tacke gdje prestaje pokret I od tada nista se ne mijenja”. takodje. u ovom vidjenju. spokojstvo. bolest. da pobijedi sebe (svoju sujetu. U svakom slucaju. ispunjen mrznjom. ako ljudi to tako osjecaju) ovakvi ljudi drze do casti I zive u sladu sa moralnim nacelima. sasvim sigurno uticalo I na sirenje neravde. Oni su srecu I zadovoljstvo smatrali najvisim dobrom. Dzon Stjuart Mil je vjerovao da je “zadovoljstvo jedina pozeljna stvar. prirodnoj teznji svih ljudi da budu srecni (vjeciti san o sreci. ni sposobosti. maker I djelic tog I takvog svijeta. putem pentranja po liticama zivota.

on. dozivio istorijski poraz. barem. To je. moralne hrabrosti. mrznjom. U nadilazenju neposrednih (materijalnih i tjelesnih) zadovoljstava se i nalazi prostor covjekovog moralnog. sve vise je razloga za pitanje moze li se u ovom I ovakvom svijetu I posebno u svakodnevnom zivotu uspostavljati I uspostaviti nacelo vrline? Da li covjek moze u sebi spojiti nacelo ljepote. zapravo. rijec je I o ljubavi za stvaralastvo I u cinu stvaralastva. od nacela vrline poticu I velike misli I velika djela. ka smislu zivljenja? Ili je ideja smisla za (post)moderni nacin zivota mozda “zastarjela”? Da li je silan napor (ili “napor”) nauke.” * * * Iako covjek. najdublji smisao zivota i izvjesnost nade za ljudski rod – u brizi za drugoga. a ne rijetko i svojim zivotom su upravo oni pokazali i dokazali da svijet pociva i da je do danas opstao upravo zahvaljujuci vrlini. da covjeka ucine boljim . odnosno sklada I mudrosti u zivotu? Kako u svijetu koji je gotovo lisen smisla pronaci put ka sebi. umjetnosti u teznji da humanizuju. osjecajnosti. odnosno nacela zivota u harmoniji sa sobom. produhove I oplemene covjeka I njegov zivot. ispunjenom svakovrsnim nasiljem. ne moze da bira vrijeme u kojem ce zivjeti. stekne takav osjecaj? Ako ga nastojanje ka vrlini odvoji od druih? Da li se tada odreci vrline ili drugih ljudi? Da li zbog omedjenosti ljudskog zivota uopste. u afirmaciji nacela vrline u svakodnevnom zivotu. besumnje. sta ako na tom putu covjek ostane sam ili. duhovnog i smisaonog postojanja i razvoja. zlom. No. moze (da li bitno) da utice na to kako ce zivjeti? Kada se izuzme ono sto nasljedjuje. sa drugima. upravo. vrijedi ponovo pokusati I uvijek iznova pokusavati ocovjecavati covjeka I njegov svijet? Ali. bez obzira na (ne)prilike. o vrlini koja nadilazi saznanje o dobru I zlu. o vrlini koja je “pounutarnjena” I koja. Da li je covjek ovog vremena spreman na to? * * * EUGEN FINK: “ Najmoralniji preuzimaju duhovnu odgovornost za smisao zivota svih ljudi. Razumije se. Od ljubavi. neogranicenom teznjom za moci? Ili. pridavati znaaj vrlini? Da li zbog izvjesnosti covjekovog kraja (“Samo je smrt izvjesna!”) odbaciti samoodricanje I samozrtvovanje. u razumijevanju i uvazavanju drugoga. njemu I dalje ostaje manje ili vise znacajno polje slobode djelovanja I slobode izbora. sa prirodom? Da li je moguce obnoviti helenski ideal mjere u svemu. od vjere u lijepo I dobro. svojim djelom. po njima.najuzvisenije vrline (Dante: ljubav prati trpeljivost I dobrota!) kao osjecanja koje sublimira gotovo sva druga osjecanja I gotovo sve covjekove najvise I najcistije mogucnosti. naravno. posebno u dvadesetom stoljecu. pogotovo kada to ne nailazi na razumjevanje vecine? Oni najmoralniji u istoriji ljudskog roda kazu da se to ni tada ne smije ciniti! Svojom rijecju. tek kao takva. kulture. mozda. odnosno osnov za moralno djelovanje I moralni razvoj. odnosno za rad I u radu uopste. dobrote. religije. Rijec je. moze biti osnov za prevladavanje moralnog dremeza. poljeu kojem covjek moze da 13 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno dovoljan prostor za “rad na sebi”. zahvaljujuci onima koji su do vrline drzali! U tome je. iskrenosti.

rijetko kada se zaustavljamo da razmislimo o znacenju onoga sto smo upravo prezivjeli. onog racionalnog i iracionalnog. I smisao zivotnog trenutka I cjeline zivota u trajanju. to je. Zivot tada i tako postaje i o(p)staje kao puka. Naime. koja ga. kao pojedinca I kao clana zajednce. uz ogranicenja drustva i istorije. kao suprotnosti. koja ga muce. neosvjestena “knjiga utisaka”. nebeskog i zemaljskog dobra i zla. pravde i nepravde. I to samo “borbom neprestanom”. u ovom pogledu? Da li on uopste zeli i hoce (odnosno. predstavlja sustinu onog najvrijednijeg u istoriji ljudske misli I covjekove prakse – od staroegipatske. o racionalnoj utemeljenosti sudbonosnih pitanja. Istina. To protivrjecje ljudske prirode. ako je tacno da zivotni smisao ne postoji sam po sebi. na primjer. o svrsi postojanja institucija koje covjek stvara. kamijevski receno. svjenog i podsvjesnog) i neke manifestacije zivota u ovom vremenu vise umnozavaju nego pojasnjavaju zagonetke covjeka i svijeta. svojih odluka. naime. Nema sumnje da time bitno osiromasujemo i nas zivot i zivot uopste. odosno da se ne nalazi vec “gotov u svijetu” (Lesek Kolakovski) I da nema konacnog smisla. manifestovalo se svom svojom silinom I u ljudskoj istoriji – u vidu najvisih dostignuca I istovremeno istinskih apokalipticnih poraza I padova. kako to kaze Margerit Jursenar.Kami je upozoravao (u lirskom eseju “Pirovanje i Tipazi”. svoje savjesti. Jer. tezi ili cezne za smislom. koju su mislioci davno spoznali. istice da “zadubljeni u svakodnevne poslove. svojih osjecanja. Naravno. istine i lazi. hriscanske. a dvojstvo izmedju vidljivog I nevidljivog. kroz koju se iskazivala i suprotnost ljudske licnosti. i to i za filozofiju i za nauku i za iskustvo. dam u nije lako pronaci “svoju duboku mjeru”. U okviru grcke filozofije. Ta stalna zapitanost covjeka o smislu svog postojanja . upravo kroz individualne zivote se mogu iskazivati I iskazuju esencijalna pitanja dramatike zivota kao takvog. ako se zna . renesansne I prosvjetiteljske ere do najnovijeg doba. kao I u “Pisma njemackom prijatelju”) da covjeku nije lako postati ono sto jeste. Dakle. individualnog i grupnog. svojih postupaka. anticke. iskazivano u paru bogova. A sta se desava sa covjekom savremenog doba. judejske. I sam A. Pored saznanja da sustina zivota manje ili vise izmice ljudskom poimanju i da covjekov zivot trajno prati egzistencijalna protivrjecnost (izmedju osjecanja i razuma. Medjutim. za covjeka (post)industrijske ere je karakteristicno ono na sto ukazuje Zigmund Bauman. na ta pitanja veliki mislioci nikada nisu davali ni jednostavne ni jednosmjerne odgovore. Covjek se tako ne pokazuje kao bice. to za nas rade sociolozi”. Zato njegova “ceznja za smislom” – I kada je covjek posjeduje I kada je svjestan nje – najcesce ostaje neostvarena ili barem neostvarena u potpunosti. Na individualnom planu odgovore ili barem djelimicne odgovore mogu da daju i daju samo pojedinci. onda je izvjesno da ga jedno covjek moze zadobivati I “osvajati odozdo”. 14 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . To nije cudno. stalnim preispitivanjem sebe. koliko i slika neke galaksije. izmedju trenutnog I vjecnog ostaje neprevladano. I mnogi drugi su upozoravali na covjekovu nesavrsenost.o(be)smisli svoj zivot. On. kao I konkretniji smisao ili besmisao zivota pojedinca. sputava na tom putu samoosvjestavanja. da li osjeca potrebu) da daje smisao sopstvenom zivotu i svijetu oko sebe? I na ovo pitanje nije lako dati jednoznacan odgovor. Apolona i Dionisa. o svijetu. odnosno svaki covjek ponaosob. da uocimo drustveno u pojedinacnom ili opste u posebnom. da je putanja jednog ljudskog zivota isto toliko slozena. jos manje imamo mogucnosti da uporedimo svoje licno iskustvo sa sudbinom drugih ljudi. koje.

a ne onakvim kakav je. To je kljucni paradoks i vjerovatno neprevladiva antinomija u zivotu izmedju pojedinca i drustvene grupe. posredstvom nekog drugog. po mnogima. tako I ono sto je u njoj bilo lose. pripadati nekome znaci i dijeliti iste ili slicne vrijednosti – u nekim grupama i do kraja. ili kakav bi (jos) mogao biti. dominantan mentalni sklop. U njemu su. i ocaj i nada. Mislioci su od vajkada – i sa misticnog Istoka i sa racionalnog Zapada (od Zaratuastre. andjela i djavola. pored hereditarne osnove (sto uveliko determinise temperament. odnosno domnantni socio-kulturni obrazac i. manifestuje na najrazlicitije nacine. To. odnosno pojedinca i drugog covjeka. Ja trazi priznanje sebe samog. koje. na prsustvo boga i sotone. ono sto bas nije htio biti? Pa i kada se covjeku cini da zivi vlastiti zivot. Oblik i sadrzaj ovih relacija je uslovljen brojnim faktorima. Covjek postaje onakvim (i tako se ponasa) kakvog ga ocekuju. trajno ugradjeni “nesigurnost. dakle. a ne na sebe samog. Tome. s njim u vezi. Covjek se cesto prosto mora bezuslovno prilagodjavati. u njegovoj egzistenciji. jer covjeka uvijek “prati” njegova proslost. sam nisam nista!” Ali. nasuprot misljenja solipsista da jedino postoji subjektivno ja. Paradoks je. cak i bez prava na osobenost. Zar to onda ne vodi do toga da covjek na kraju lici na onoga kakvog ga hoce odredjena grupa. A tu dramu i u pojedinacnoj i u zajednickoj egzistenciji ispunjava i bol i radost. onda se upotpunjava slika covjekove zivotne drame u (ne)traganju za (be)smislom. zapravo. a da je objektivno svijet samo sadrzaj svijesti vlastitog ja? Upravo je tako – bit covjeka se i u moralnom i u smisaonom pogledu manifestuje samo u zajednici s drugim covjekom. na koje najcesce nema nikakvog uticaja.Zato ima osnova za pitanje da li je covjek uopste uopste ono sto mu se desava. pa i potcinjavati da bi opstao. grijeha i nevinosti u njemu.(Paskal) Otuda i skepsa u njegove autenticne (moralne) moci i posebno u njegovu etiku transcendentnog smisla. kako pripadati grupi (grupama) – sto predstavlja i biolosku i kulturnu i socio-psiholosku neminovnost – a istovremeno ostati svoj? Jer. Kamija i brojnih drugih) – ukazivali na protivrjecja u ljudskoj prirodi. naime. Lao Cea. Tada se vlastiti zivot dozivljava mnogo vise kao rezultat okolnosti. Naravno da se odnos pojedinca i grupe. prizeljkuju i formiraju. karakter. inteligenciju) tip culture. on. zatim socijalno poreklo i pozicija u soijalnoj hijerarhiji. sa razlicitim osjecanjima 15 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Marka Aurelija. nego kao izraz vlastitog izbora. vazi i za nase Ja. da li on u vrtlogu zivota cesto biva ono sto u svojoj sustini mozda I nije ili. i ljubav i mrznja. briga i strepnja”. na “provaliju” u covjekovom srcu. cak. mentalitet. nista ne zivi bez svoje suprotnosti. On. na empirijskom planu. Ako se tome doda i nesporna cinjenica da je sama ljudska priroda “sklop suprotnih sila”. Kjerkegora. Da li to znaci da pojedinacni covjek za sebe ne posjeduje bit covjeka. kod konkretnih licnosti. kako su to neki pisci mislili I misle? Doduse. (danas narocito) zivi po diktatu vidljivih i nevidljivih sila. kako kaze Hegel. te system vaspitanja i kvalitet obrazovanja. kako ono sto je u njoj bilo dobro. u covjeku samom. od kojih su najbitniji. I to. Sokrata. do Paskala. Da li je zaista moguce bilo kakvo jedinstvo ovih protivrecnih fenomena u ljudskoj prirodi. svakako treba dodati I specificnost individualnog iskustva. Tek pomocu svoje suprotnosti sve nalazi svoj pravi smisao. Cini se da je u tom pogledu Karl Jaspers najradikalniji. zadobiva vrijednost samo ako neko drugo Ja priznaje njegovu vrijednost. i punoca i praznina. izricito tvrdi: “…ja postojim samo kad sam s drugim.

on svjesno ili nesvjesno. beznacajno koja od ovih iskustava i ovih osjecanja dominiraju u odredjenoj licnosti. Nasa dusevnost. Svaki covjek ili gotovo svaki covjek u zivotu donosi najrazlicitije odluke. ma koliko se pojedincu cinilo da sve prolazi s njim. onda vrlo vjerovatno nema ni nacela kojih bi se pridrzavao za njihovo ostvarivanje. Ali. dilemama. Zavisno od tog cilja (ciljeva). kao i ona koja ih cuvaju. na koji “utiskuje” pecat svoje unutrasnjosti – i u odnosu prema sebi. Covjek je tada neminovno ophrvan brojnim pitanjima. ukoliko nema (jasnih) prioriteta u svom zivotu. znaci uvidjeti dublje znacenje I smisao zivotnih damara. zapravo. koju bismo mogli oznaciti kao spontano. vidjeti vjecno u trenutku. ugrozavaju. nacelnog. koje covjek. smisao sopstvenog zivota. cini ljudski zivot. Jos je Heraklit govorio da je isto u nama. direktno ili indirektno manifestuje u svom ponasanju. najbitnije je sta covjek pojedinac postavlja sebi kao glavni zivotni cilj. zivot kao trajanje. i u odnosu prema drugima. I obrnuto. kao fragment. Tako covjek manifestuje cjelinu svoje licnosti gotovo u svakom detalju svog ponasanja. i u odnosu prema svojoj okolini. sto mislimo. pa i neprestano namecu. * * * BELA HAMVAS: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. vec zivot kao cjelinu. Kod vecine preovladava ona druga vrsta iskustva i osjecanja. Da li i onim moralnog.koja idu uz jednu ili drugu vrstu iskustva. pa i nasa moralnost. Koliko je ljudi u stanju da se tako ponasa?Koliko njih ima moralne snage. pri tome. pa i potpuno brisu. nenacelno. Autenticno zivotno iskustvo temelji se na uvidu u jedinstvenost prividno suprotstavljenih pojava. znaci biti u saglasnosti sa samim sobom. kao takvog I. teske. Nije. I ne samo zivot kao trenutak. zapravo. zivot kao vjecnost. smisaonog karaktera? Izgraditi. on odredjuje I sredstva I nacin zivota da ga dosegne. pa i one osjetljive. Uvidjeti das u takva stanja (I osjecanja) 16 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Bol I patnja. Punoca svakodevnice. kljucno pitanje. neizvjesne i opasne. da li ce covjek svoje vrijednosti staviti u sluzbu dobra ili zla? Drugacije kazano. intelektualnog znanja i socijalnih uslova da bude dosljedan u postivanju tih principa? Sasvim je izvjesno da to moze da cini i da zaista cini tek manjina. odnosno u cemu vidi smisao zivota. Zelim da budem normalan covjek. uslov su za potonju zivotnu radost. drustveni i vremenski prostor u kojem je eventualno moguce doseci tu pretenziju da se bude “normalan covjek”. ozivljavaju. u pitanju su protivrjecna osjecanja – i ona koja ih slabe. posjedovati i postovati odredjene principe u svom svakodnevnom zivotu. gotovo nagonsko i instinktivno ponasanje. Naravno. Na tezini takvog iskustva zasniva se zivotno opstojanje I sposobnost trazenja izlaza.” * * * Upravo je svakodnevnica taj zivotni. podsticu. brigama. Osjetiti protok zivota u njegovoj neprolaznosti. Moje pretenzije su vece. Sa moralnog stanovista je. poebno. sto govorimo. dakako. dozivljava. pri tom. Sve sto covjek nosi u sebi. se ogledaju u onome sto cinimo.

socijalnim. ako manje volis drugoga od sebe”. S toga su najcesce nezadovoljni I sobom I okolinostima u kojima su. Ta nacela podrazumevaju cinjenje dobra u svakom vidu I u svakoj prilici. Ali. statusnog I slicnog interesa. Oni su. opstaje I traje. I Agnes Heler je pisala da je savremeno drustvo u biti 17 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kaze Vergilije. ako je tacno da je “covjek ono sto uradi” (Hegel). rezultat diktata vlastite savjesti I unutrasnje moralne obaveze. opet. muka I patnja je uistinu sustinsko zivotno pitanje. Sta vise. kao kljucni izvor zivotnog ispunjenja I dozivljaja ljudske srece. Oni nisu pronasli svoje (smisaone) ciljeve I. sredstvo u postizanju ciljeva drugih. starim vise vjekova. Ovdje je rijec o ljudima koji uistinu “rade ono sto ne moraju” I u tome je upravo njihova velicina. ni siromasni. Ta manjina predstavlja bolju stranu ovoga svijeta. Svoje poimanje dobra oni jednostavno dokazuju djelom. ni bogati. Oni vide smisao zivota u tome da drugima smanjuju patnju. moglo bi se reci da ovaj svijet upravo na njima I pociva. ljudskom. bilo pred prazninom. zasto covjek zivi. Zato se tek u ovakvim slucajevima moze ovoriti das u moralne norme (u smislu kategorickog imperativa) uistinu interiorizovane I da one predstavljaju glavni izvor dozivljaja zivotnog smisla. prosto. pa.medjusobno povezana. ni straha. koje sebi covjek uopste moze da postavi. univerzalnom. onda je njegovo trajanje upravo u onome sto je radio I uradio na svakom. makar ih do kraja I ne bili svjesni. kao sto je I ostvarenje istine. Istina je medjutim. Kao sto iz velikih zivotnih “lomova” covjek izlazi zreliji. priblizava I samoj istini. moguce dozivjeti I “iskustvo smisla”. to. koje nije rezultat ni prisile. kao sto je ono. nezavisno od toga koliko su ljudi svjesni te potrebe I koliko je njeno zadovoljenje uopste moguce. a najcesce ni bilo kakav publicitet. pa I na moralnom plan. uglavnom. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. jer oni znaju (i/ili osjecaju) da bez dobrote ne mogu biti srecni. Drugacije kazano. I onda kada je takvo ponasanje protiv neposrednog vlastitog materijalnog. znaci steci potrebnu zivotnu I duhovnu zrelost. konacno. vjecnom. na suprot tome. Put do zvijezda posut je trnjem. pa I strahom od zivota. Ljudima koji su dosegli ovaj nivo moralne emancipacije mnogo je vaznije samo djelo nego medijska slika o tom djelu. moralnim I duhovnim sposobnostima. tako I sposobnost da vidimo suprotnosti u njihovoj medjuzavisnosti predstavlja znak mudrosti. I onda kada ne postoji direktan interes za takvo ponasanje. finansijskog. Ono je. Za takvo ponasanje se ne ocekuje nikakva naknada I nagrada. A. Svakodnevni zivot najveceg broja ljudi je. ni interesa. Sta vise. koje kaze: “Ne mozez voleti sebe. ponasanje u skladu sa etickim nacelima je uistinu ono I onakvo ponasanje. nisu dosegli potrebu za ljudskim samopotvdjivanjem. odnosno cemu sav njegov trud I napor. uglavnom. Na individualnom planu visokomoralno ponasanje se manifestuje u djelovanju u skladu sa etickim nacelima humanizma. Rijec je o tragu o sopstvenom (ne)ucescu u uzvisenom. Znanje ili osjecanje smisla (svakodnevnog) zivota je vjerovatno primarna covjekova potreba. Oni se rukovode geslom (bili toga svjesni ili ne). da su u savremenom svijetu tek rijetki spremni na ovakvo ponasanje. ni manipulacije. Oni naslucuju da dobrota predstavlja ontolosko pitanje opstanka u skucenoj dimenziji materijalnog svijeta. ( Erkart) Dobrota ispunjava njihov zivot. nepravde I patnje. naravno. ispunjen rutinom I prazninom. Pitanje. emocionalnim. nije nista drugo do (NE)LJUDSKI TRAG koji covjek utiskuje u zivot svojim kognitivnim. Dobrota nas. briga. vjerovatno. bilo pred egzistencijalnom neizvjesnoscu. U tome je.

u cistoj ljubavi. * VERGILIJE: “Ljubav sve pobjedjuje!” (“Amor vicit omnia!”) * * * * * Staro je I prastaro saznanje (ili. bez obzira koliko protagonisti bili toga svjesni ili ne. jer one objektivno I nemaju granica. robotizacija I kibernetizacija. saznanje i osjecanje. kod. totalna informaizacija (kakvoj se tezi) predstavlja I vid osiromasenja svakodenog zivota. ne samo da istinski njeguje vastiti identitet. uglavnom. Ona je tvrdila da covjek u to drustvu umire nezadovoljan. Kao da najizvornija pitanja .vec cak ni da ga otkrije u njegovoj osnovi. Kao sredstvo “industrije zabave” I generalizacije amnezije. psiholosku. socijalnu. I onog svakodnevnog. jer je struktura potreba obiljezena neogranicenoscu ljudskih prohtjeva. zivi po diktatu vidljivih I nevidljivih sila. prohtjeve I zelje (za posjedovanjem. Cini se da takvu poziciju covjeka u savremenom drustvu jos vise ucvrscuje sveopsta informatizacija. Uprkos ubrzanom I nevidjenom narastanju pozitivnih znanja. dakako) covjek nije u prilici. simol. covjekov zivot I svijet ostaju sve vise nespoznatljivi za njega. ove tehnike ocigledno doprinose I slabljenju. posebno zivotni smisao. naravno. pa. koliko im se nacna misao prividno priblizava. za njegove sustinske dimenzije – prije svega za umjetnicku. dozivljava kao rezultat okolnosti. antinomije I paradoksi zivota sve vise izmicu. To je I razlog njegove sve vece neizvjesnosti i straha od buducnosti. pa I brisanju duhovnog bogatstva ljudske svijesti I na to mjesto “stavljaju” broj. ugrozava identitet I integritet licnosti. koja. niti mogu. za slavom. Cojek je prisiljen da se bezuslovno prilagodjava da bi smanjio nivo neizvjesnosi. Neogranicene I neselektivne potrebe. za moci) je prosto nemoguce do kraja zadovoljiti. Taj apsolutni naglasak na “imati” umjesto “biti” uveliko. koja je vec uveliko preplavila covjekov svakodnevni zivot. preciznije receno. Koliko god pomazu covjeku I olaksavaju mu zivot. Zarobjen mnostvom prohtjeva.Zivot se zato. po diktatu anonimnih instance. dozivljaj) da je vrhunski smisao ljudskog zivota. Razumije se. Samo istinska ljubav omogucava pravo 18 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .nezadovoljo drustvo. mnogi se I net rude u tom smislu I ponasaju se kao bica. po misljenju Agnes Heler. Uistinu imamo pravo jedino na ono sto iskreno volimo. A bez spoznaje vlastitog identiteta malo je vjerovatno da je moguce osmisljavanje zivota I ispunjavanje njegovog smisla. (I drustvo u cjelini. emotivnu I moralnu –a time I njegovog obesmisljavanja. zivot po vlastitom izboru. Covjeku se cini da zivi vlastiti zivot. niti hoce da izadju iz sebe. zapravo. Sta vise. rijec je o najrazlicitijim oblicima I vrstama ljubavi. a objektivno u poziciji da ostvaruje uloge koje mu uglavom namecu drugi. Rijec je o zivotu u znaku duboke alijenacije. a on ga. U svojoj ulozi “sluge” oni su uglavnom konformiti I beskicmenjaci. iz svoje zadate zivotne I radne uloge.

Sizifa. U tom kontekstu covjek je formirao I svoj odnos prema smrti I strahuod smrti. egoizam. sigurno predstavlja. I od samog nastanka covjeka – od Adama I Eve. tjeskobi. sto bi Ivo Andric rekao. sebicnosti. cini se da vecina ljudi nije upoznala ljubav! Svojom voljom ili uticajem okoline I okolosti oni su u velikoj grupi tzv. umjetnosti I. mogli dodati da su toliki covjekovi porazi I padovi upravo uvjerljiv dokaz da je u istoriji ljudskog roda bilo malo I premalo ljubavi. a. Kaina I Avelja. odnosno zivotnom besmislu. nemogucnost ostvarenja zivotnog smisla u okvirima porodice. odnosno svakovrsnom animalnoscu. U mnogim zemljama ovog dijela svijeta cak vise od polovine stanovnika zivi izvan porodice. ekstremni individualizam. posebno na Zapadu. u kojem se “oslobadjao” od krivice za promasenu sopstven egzistenciju. prema legendi.stvaralastvo. zahvacena dubokom I sirokom krizom. vec I vrhunac ljudske bijede I nesrece. a da je nje. dakako. droga. sve rjedja u porodici. a koji glasi da je cilj zivota smrt! Strah od smrti je toliko snazno osjecanje da se covjek od njega brani na najrazlicitije nacine. kako u odnosu na druge. doduse. istovremeno. tanatologije (nauke o smrti) svijest o smrti I strah od smrti su gotovo univerzalne. Tantala… Za pocinjene grijehe. Agatofila (dobrih ljudi). Rijec je. pa I ono u moralnom smislu. neposrednosti. vec samo rusiti I razarati. Prometeja. dakako. covjek je stvoren da cini nasilje I da se na njmu cini nasilje. ne rjetko biva I razlogom traganja za zivotnim smislom iskljucivo izvan porodice. po mnogima. neiskrenosti) se ne moze stvarati. naravno. traganje za “smislom” u manje ili vise patoloskim formama individualnog I kolektivnog zivota (izbjegavanje formiranja porodice. Na zalost. placao I kazne. cini se. I to. prostitucija…). jos cesce. ne samo odsustvo kvaliteta I punoce zivota. Ove I slicne vrste gresaka I grijehova ocigledno nisu strane ljudskoj prirodi. nauke. Paralelno sa gubitkom mnogih ekonomskih. Ili. odosno mjesto gdje bi je trebalo biti najvise. vec prvenstveno zato sto je krsio nacela sopstvene ljudskosti I moralne odgovornosti. izraz sveopste krize nacina zivota. Ova “bezljubav” sve vise pogadja I (mozda) njeno poslednje utociste. tako I u odnosu na sebe sama. mucnini. I o svjesnim I o podsvjesnim (pa I 19 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . prisnosti. Kao da prestaje biti prirodna. porodica je istovremeno gubila I bitne socijalne I psiholoske funkcije. Ta. kako istorija odmice. Ona kao da prestaje biti primarna drustvena grupa. naravno. U mrznji (ili zavisti. sve manje. manjkalo ni tokom ljudske istorije. inace nephodna svakom covjeku je. znaci I zato sto je smisao zivota trazio iskljucivo u eksploziji strasti I u nasilju. Poznato je da je otac psihoanalize Sigmund Frojd izveo radikalan zakljucak u vezi s ovim. sto je bila kroz milenijume. covjek je. nasuprot malobrojnih tzv. posebno. bila najjacemjesto slobode. Neki cak misle da je cjelokupni covjekov zivot sacinjen od odbrane od straha od smrti. toplina I emotivna povezanost. bijedi. Nije ih. a jos manje ovovremenom nacinu zivota. teologije. ali I covjekove individualnosti. Kakofila (zlih ljudi ili potencijalno zlih). drustvena I duhovna zajednica u okviru koje se dijele zajednicke vrijednosti I uvjerenja I koja je. na zalost. Sivilu. koja je. Iz tog zatvorenog kruga “nasilnog bitisanja” je tesko pobjeci. masovni razvodi brakova I razaranje porodica. Ili. obrazovnih I zdravstvenih funkcija. Rijec je. I to ne samo zato sto je ljutio bogove. Zato bi I na Vergilijevu uzvisenu misao o svemoci ljubavi. Ova kriza je. Kako pokazuju saznanja filozofije. Srdacnost.sve cesca. nasilje u porodici. To. covjek je pokusavao da “doskoci” razuzdavanjem nagona I koriscenjem nasilja. o porodici. Ne htjeti ili ne znati voljeti nikoga I nista.

ipak se razlikuje. bezvrijednost. Oni drugi ce se I u samrtnom casu vise pitati za svoj (ne)ljudski trag. Smrti se. Pa ipak. medjutim. Karakter straha od smrti (koji je manje ili vise slican. najcesce dozivljavaju razocarenje. depresiju. Najznacajniji vid nesvjesne odbrane je upravo potiskivanje smrti I straha od smrti iz svijesti. Upitima o svrsi I dosezima vlastitog zivota. gubitak volje. U znamenitom djelu “U traganju za izgubljenim vremenom” Prust kaze da je to sto posjedujemo cula I divno I strasno. ciji je zivot protekao ili uglavnom protekao u nagonskom zadovoljavaju materijalnih I finansijskih potreba. zaborava. ni najmanje je ne pokazuju. a ako ga prihvatimo da nas ono ubija. A to je direktno vezano za osjecanje (dozivljaj) zivotnog smisla. bolom. U ovom romanu. prazninu. Medjutim. a da nas ogledala lazu. apatiju. Pri tom svodjenju zivotnog bilansa. nikada ne prestajemo da igramo igru traganja za njim. da to pokusavamo da razumijemo. Oni ne gube samopouzdanje. Smatrao je da covjek umire svakoga dana. religije I kulture kojoj pojedinac pripada. pak. Pjesnik Zbignjev Herbert (Poljska) bukvalno pred svoju smrt pjeva: “Gospode. odnosno u besmislu I oni koji nisu ostavili ljudski I stvaralacki trag ili su. neostvareni. uvjerenja I iskustava. u obrnutoj proporciji sa strahom od smrti. vjerovatno imaju veci strah od smrti. Spoznaja predstojece smrti podstice ovaj tip ljudi na intenzivnije prozivljavanje zivota. prazni. kada je rijec o strahu od umiranja. moglo bi se matematicki iskazati. ali jos vise od karaktera socijalne grupe. da svi nosimo maske na licu. niti da se izvinim svima onima kojima sam zlo nanio. Tim prije I tim vise. onda je vjerovatno d ace takav zivot biti pracen patnjom. ostavili neljudski trag. ali da nam cesto ne uspijeva. koji bi mozda imali vise razloga za ovakvu brigu. patnje. ziveci zivotom koji ne vrijedi. osjecanjem umora. narcisoidni. pa I radost zivljenja I u takvoj situaciji. nemoci. da su nase uspomene nas raj I nase prokletstvo. zavisno od persoalnih saznanja. nacije. upravljanja osjecanjima I sl. Oni samozaljubljeni. 20 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nego za svoj bioloski nestanak. pa I ocajem. Ako se tome doda cinjenica da je starost inace pracena bolestima. ako uopste postavljaju pitanje smisla svog zivota. a nalazeci uvijek da je ono samo drugo ime za nasu izvjesnu smrt. nije bojao. oni svjesno ili nesvjesno tragaju za zrncem besmrtnosti u samome sebi I svom zivotnom djelu. usamljenosti. koje je. znam da su moji dani izbrojani…necu stici vise da ispravim nepravdu. bola). on ce zapisati I to da bez vremena ne postojimo. Poznato je da je Marsel Prust diktirao tekst gotovo u trenutku kada je umirao I to tekst o smrti. nadajuci se da je vrijeme drugo ime za Boga. Zato je tuzna moja dusa. osjecanje krivice. potiskivanja. ta svijest o smrti I taj strah od smrti nije identican u svim kulturama I nije nepromjenljiv. ako je rijec o sistemima vrijednosti koji pocivaju na (ekstremnom) individualizmu.nesvjesnim) I o uspjesnim I o neuspjesnim mehanizmima odbrane.” Drugi. samokontrole.

i nadi i beznadju. ono antinomicno je mozda i kljucno obiljezje ljudskog zivota. jer je apsurdno!” (“Credo quia absurdum est!”) * * * Zasto ne vjerovati u apsurd. ugrozava se I bledi sve vise do potpunog nestanka. srece. U principu nam nije dato da saznajemo (konacne) istine. (“Metuendum est semper ess si tutus velis!”) To jednostavno ne postoji! To nije ni teorijski moguce! I po misljenju vodecih fizicara. mogli bismo slicno dokazivati I za bilo koju drugu prirodnu pojavu. Dakle. obrazlaze Andric protivrjecnu prirodu ovog izvora zivota. i riziku i sigurnosti. covjeku je ostavljena mogucnost da vlastitim zalaganjem “popunjava” zivotnim sadrzajem taj “okvir sudbine”. vjerovali su oni. i istini i lazi. Buduci nepredvidiv. vec u najboljem slucaju da prepoznamo greske I da navodne nesporne cinjenice prevodimo u hipoteze. Ceo covek se prazni I trosi I kad bi se sav potpuno predao Suncu I suncanju. “Na suncu misao postaje spora. I povrh toga. Kao sto je poznato. Sve je (ne)moguce! Ne kaze slucajno jedna stara latinska izreka da se uvijek mora plasiti onaj koji zeli da bude potpuno siguran. Jos su stari Grci vjerovali da je covjekova sudbina odredjena kockom. samo vjerovatnoca je sastavni dio svijeta. i slobodi i poniznosti. u vezi s tim. ako je i sam zivot u svojoj biti apsurdan? Sta vise. sve moze prijeci u svoju suprotnost. Proces covjekovog formiranja odvija se u interakciji onoga sto svjesno smatra da jeste I onoga sto (nesvjesno) naslucuje da moze biti. Rorti…) su u slucaju vidjeli pokretaca univerzuma. Time je vise razvijao mit o nauci I na njoj zasnovan mit o stalnom napretku (kao I mit o tehnici I tehnologiji) nego sto je nalazio prave odgovore na te probleme. kako u individualnom. nespojiva ona shvatanja koja govore o istorijskoj nuznosti. od njega bi na kraju ostala samo ljuska. Te suprotnosti uvijek iznova grade i razgradjuju covjekovo paradoksalno bice. I pored slucaja. I filozof Karl Poper je dokazivao da ni u nauci nista nije izvjesno I da je svaka teorija podlozna opovrgavanju. kojom biramo sopstvenu zivotnu srecu. U zivotu I svijetu zaista nista nije sigurno. Nagoni tela rastu I gone neodoljivo ka svom zadovoljavanju. naravno. sudbine. on je primjetio da bi istorija svijeta bila drugacije da je Kleopatrin nos bio malo kraci! I mnogi drugi (Nice. Sa ovakvim shvatanjima su. U njima ima mjesta i namjeri i slucaju. I zapadni racionalizam je vjekovima vjerovao I vjeruje da nauka moze dati konacne odgovore na probleme smisla covjekove egzistencije. o neumitnom napretku slobode.* * * TERTULIJAN: “Vjerujem. Ona je data u njegovoj strukturi. Isto su govorili za citav svijet. jedna vrsta igre na srecu. Sartr. zivot je.Naravno. Dovoljno je. zapravo. tako i u zivotu zajednica. trajnoj ljudskoj sustini. da je on samo jedna kocka. Ime za sudbinu je bila kocka. tj. I kasnije ce mislioci slucaju pridavati manji ili veci znacaj i to. o opstem permanentnom napretku. kao od prezrele I ispraznjene mahune ili od presvislog cvrcka na borovoj kori”. Ivo Andric ce u svojoj paraboli o Suncu uvjerljivo pokazati kako ono od izvora zivota moze postati i ono sto unistava i oduzima zivot. i sreci i ocaju. Tek se po neki mislilac 21 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . podsjetiti na Paskalovu opasku o Kleopatri.

pravdi. podrazumijeva I borbu za sirenje islama) koji pociva na doktrini da je velika cast poginuti u svetom ratu. uvijek iznova. koji je za druge nezamisliv. uslijedile od strane filozofije. do genetskih mutacija i kloniranja). Visok kvalitet zivota. smislu – onda je ona ojektivno. U suprotnom bi to bio kraj ljudske istorije i covjekovog svijeta. Po nekima je ovakva cak vecina ljudi. pored znacenja borbe protiv zla u sebi. ljubavi. I u teoriji se uveliko odomacila sintagma “svjetsko drustvo rizika”. mjeren uobicajenim statistickim 22 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . religijskih I ideoloskih obelezja odredjene sredine. ali nije umna! Nauka je ucena. Sartrje s pravom govorio da je progress djelo buntovnika.. A mnogo prije njega Platon je poucavao da je utopizam vatra kojom se prosto moramo igrati. Otuda su I prve znacajnije kritike mita o nauci I njenih fakticki nezeljeih posljedica. Jer. godine). po njemu. Oni se tek u rizicnim situacijama osjecaju “kao kod kuce”. On je pracen svakovrsnim rizicima (od voznje autom. Sam svakodnevni covjekov zivot demantuje apsolutizaciju mogucnosti nauke. Istina. sto je malo vjerovatno. vec I da vrijednosno osmisljava svoju djelatnost. pokretanje istorijskih promjena I traganje za alternativama. jer im je sigurnost neinteresantna i dosadna. postoje I ljudi koji prihvataju izazove rizika svjesno I namjerno. bjekstvo od dosade moze biti I rusilacko I razaracko (kakvi su ratovi. odnosno moguce posljedice svoje djelatnosti. umijece istinitog misljenja I dobrog zivljenja. Zbog toga se ovi vojnici izlazu riziku. ali zivot bese ocajan!” * * * Ovaj jednostavan. koji se u savremenom drustvu i uvecavaju. To je. na primjer) kao kreativno I stvaralacko I nesto sto donosi promjene na bolje. naravno. teologije. trazimo nemoguce” – bio je vodeci slogan studenata Sorbone u njihovim demonstracijama 1968. * * * CARLS SIMIC: “Jas am zivio dobro. a da ne razumije nista! Nauka je razumna. One su upozorile da nauka mora. Tipican primjer za to je dzihad u islamu (koji. Ona zato I ne moze naci smisao unutar sebe same. odnosno odredene drustvene grupe. ne znaci da vecina nije protiv dosade. A to je i jedan od izvora za. ucenost I mudrost. umjetnosti. Njoj nedostaju dimenzije cjelovitosti.odvazio da ustvrdi da se odnosi izmedju ljudi ne mogu urediti cisto racionalno. ali nije samosvjesna! Za nju svijet vrijednosnih sudova ne postoji. ali nije mudra! Ona je svjesna. htjela to ili ne. ako njeni rezultati ne sluze najvisim vrijednostima ljudskog zivota – slobodi.(Urlih Bek) Medjutim. (“Budimo realisti. kriticnosti I smisaonosti. a ne sirenje slobode covjeka I svijeta. posebno na Zapadu. jer ni sami ljudi nisu cisto racionalna bica. ma koliko nada bila i snaga i laz. ali snazan stih americkog pjesnika naseg porijekla Carlsa Simica (iz pjesme “Kasni poziv”) predstavlja svojevrsnu paradigmu za zivot velikog broja ljudi danas. A ona moze sluziti tim vrijednostima samo ako ujedini razum I um. jedini nacin da utvrdimo ko smo I sta smo.sto. Nauka moze da ojasni sve. ne samo da misli. Potreba za rizikom nije tipicno ljudska. kulturnih. Spremnost na povecani rizik moze biti I rezultat socjalnih. u sluzbi porobljavanja.

naravno. Svajcarski profesor Zan Cigler je na tu temu do sada objavio cak 16 knjiga. ljudsku srecu tesko mjeriti (po nekima i nemoguce). nije ni malo slucajno. (pa i sve vise vidljivo) ima I svoje nalicje. gotovo besmisleno. s jedne strane i srece ljudi. u njegovim jednostavnim i izvornim vidovima. Zato globalizacija mora da bude porazena. Ucestvovao je I u radu Svjetskog socijalnog foruma u Porto Alegreu. Sta vise. ne mora biti. travama. sociolog Zan Ciglar cak govori o“privatizaciji svijeta”. pa i perverzne stvari i usluge. kao vojno krilo finansijskih gospodara. Jednom rijecju. potencira cetiri kljucne institucije: Medjunarodni monetarni fond. Na jednoj strain funkcionise liberalizam. On. s druge strane. Ali u kulturama ekstremnog individualizma i naglasenog materijalizma takva protivrjecja su izrazenija i mahom uslovljena vanjskim poticajima. kojom je izazvao pravu uzbunu u Americi. On se zalaze za izgradnju “svjetskog gradjanskog drustva”. I ne samo zivot kao takav. da je “suocen sa ozbiljnim gubitkom kriterija sta je vrijedno. Rijec je o necemu sto je supstancijalno i imanentno “kvantitativnim civilizacijama”. besmislene. Ali. koji je svojevrsni pandan onom Svjetskom ekonomskom forumu (koji se inace odrzava u Davosu). manijakalne potrosnje i bogatstva. Pored potrebnih. odnosno o tome da svijet postaje vlasnistvo jedne grupe ljudi. a sta ne” I da je “svenesrecniji”. Koristeci ove kriterijume i metode jedan drugi profesor – Endrju Osvald . Svjetsku banku. koje izlaze u ovoj knjizi su da svijet zivi u vremenu “duboke propasti”. nivoa samoubistava i sl. kao sto je dobro poznato. istice ispitivanje samih ljudi o tome. a koji je svoje poslednje zasjedanje imao u Njujorku. jos vise se kupuju nepotrebne. Siri kontekst ovakvih manifestacija svakodnevnog zivota je ponajvise vezan za process globalizacije. postoje indikatori po kojima se ona moze meriti. zatim mjerenje nivoa stresa . ipak. To. Ovdje je osnovni moto zivota uvijek naprijed. on je ne rijetko prazan. Kroz takav zivot vecina ljudi ide “neprobudjena”. pri tome. Uveliko se “raspukla” cjelina zivota. i da je ta veza cvrsca kod ljudi koji se nalaze nize na socijalnoj skali. Kljucne teze Roberta Franka. Zato. vec i manje ili vise svaki pojedinacni zivot. mi zivimo na Planeti nevjerovatnog bogatstva I razorenih ljudi. kako to kaze psiholog Antonio de Melo. i najcesce nije. skoro da je izgubljena sposobnost uzivanja u svakodnevnom zivotu. uvijek imati sto vise ili cak “uspjeti ili umrijeti”. Zivot inace je ispunjen i trenucima ocaja i srece. Odnos prema prirodi je skoro u potpunosti instrumentalizovan. kaze Cigler. pracen i ostvarenim zivotnim smislom. povrsan. koji na globalnom nivou izgradjuju institucije preko kojih gospodare svijetom. drvecem. po Robertu Franku. biljkama i zivotinjama gotovo da nema. I kao takav. Cigler cak I za Evropsku uniju tvrdi da predstavlja samo jednu “racionalizovanu kapitalisticku fabriku”. a na drugoj strain svijet se pretvara u masovnu grobnicu. Opsteprihvacena je deviza manijakalne potrosnje. Takodje je utvrdio visi nivo osjecaja srece kod mladih ljudi. dakako. odnosno da je sve slabija veza izmedju visokog standarda. U duhu svoje radikalne kritike nalicja globalizacije. On. u svojoj studiji “Groznica luksuza”. pa cak i konstituisana cultura “kupuj dok ne umres”. Ostali su sve manje srecni. jednolican. uz aktivno djelovanje u antiglobalistickim drustvenim pokretima. O ovome jos uvjerljivije pise americki profesor Robert Frank. Iako je.(uglavnom materijalnim) parametrima. Svjetsku trgovinsku organizaciju i NATO. O njemu su pisali i pisu mnogi. Istinskog kontakta sa cvijecem. pri tome. Po njegovom misljenju.je utvrdo da su ljudi sve manje srecni. koje ce se opirati 23 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . A ovaj proces. dosadan.

dusevnu rvnotezu. bogatstva njegovih emocija. predstavlja pravi kontrapunkt nepodnosljivom tempu u zapadnackoj trci za profitom. To se. Naravno. razumljivo. beskrajnog ponavljanja radjanja I umiranja. ona je samo u unutrasnjem zivotu”. bilo o neunistivosti zivotnog kontinuiteta. sklon prihvatanju ove filozofije zivota. mocniji. Skepsa je svetla zato sto covjek zadrzi I ljubav I razumevanje za spoljasnji svet. koji su se rodili tako da ce ga imati. u sportu I rekreaciji (joga I sl. I bolom I prolaznoscu. Po Cigleru. Poznato je. Zato je I sve veci broj ljudi u svijetu. odnosno koji na razlicite nacine tragaju za zivotnim smislom. ali I mogucnost utrnuca (nirvane) I poriva (zedji za bivstvovanjem). ponajvise odnosi na ljude “od duha I pera”. osete jednog dana skepsu. tj. naime. odnosno uvjerenje da sustina zivota izice ljudskom saznanju. ovi drugi predstavljaju potencijalno nove socijalne pokrete. harmoniju duha I tijela. Tek pritajena svjetlost diskretno obasjava ljudski zivot. I internet je. moci. koje e se boriti I prevladavati ovakav I suvise materijalisticki.). u odnosu prema biljkama I zivotinjama. Oni koji imaju unutrasnji zivot. istinom I duhovnim prosvjetljenjem. u dubinu svog ega. te pouzdanost I postojanost. svoje duse. Za unutrasnji zivot Isidora Sekulic (u eseju “Silueta Milana Rakica”) kaze da predstavlja “najvisu pobedu I najvisi dar od Boga”. na one koji putem razlicitih formi stvaralastva obogacuju svoj unutrasnji zivot. da je kljucno u budizmu. profiterski I koristoljubivi svijet. Kult tajne I misterije. uvecao profit najbogatijih I uopste uvecao mogucnosti kapitalizma. svoga uma. Ovdje. da sve budisticke skole stoje na stanovistu permanentne reinkarnacije. I u zapadnoj kulturi (kulturama0 je moguce naci taj unutrasnji mir ili barem individualno tragati za njim. kao kljucni motiv u poimanju zivota. istovremeno. s jedne strane. statusom I slavom. covjekovih ubjedjenja I uvjerenja. U nacinu svakodevnog zivota to podrazumijeva izvjesnu zivotnu mudrost. Ta usmjerenost ka unutrasnjem zivotu je osnov I izvor unutrasnje snage. ali je. pa I na Zapadu. nemira I dilemma. I to bilo da je rijeco njegovoj indiviualnoj prolaznosti. on istice primjer francuskih poljoprivrednika i argentinskih bezemljasa. Oni su I nucleus novog svjetskog gradjanskog drustva. Ako ima srece za coveka. nego svetlu skepsu prema svemu sto je pojava I sadrzina spoljasnjega sveta. ali I uzburkanosti. pri cemu. Upravo iz toga proizilazi bolnost egzistencije. Ma koliko uslovljen socokulturnim I religijskim obrascima. Naravno. kao kontrast zapadnjackom imperativu otkrivanja dominira tajanstvenost.izrabljivanju svijeta od strane novih svjetskih gospodara. u prirodnom I ta novootkrivena mogucnost poniranja u samog sebe. kao puta u traganju za ljubavlju. povezao I sve one koji se tome protive u svjetskim razmjerama. kljucno je obiljezje istocnjackog poimanja zivota. kao najuticajnijem filozofskom I religijskom ucenju Istoka. Znano je. Sve to svoj izlaz nalazi I u specificnom nacinu ishrane (makrobiotika). kao I prema prirodi uopste. I u kulturama Istoka svakodnevni zivot ljudi je ispunjen najraznovrsnijim sadrzajima – I radoscu I tugom. stalnu prisebnost I razboritost. ne sivu. unutrasnji zivot je rezultat sopstvenih napora svakog pojedica. To otkrice blazenstva I zivotnog zadovoljstva u jednostavnom. na primjer. ali ceni I meri taj svet iz jednog drugog sveta. koji vodi stalnom obnavljanju egzistencije. srecniji. medjutim. I nastavlja: “Ne zbirka radova. 24 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ne cudi onda da je budizam samo u Italiji do sada dobio preko sedamdeset hiljada pristalica I da u Evropi I Americi vec postoje brojni centri za sirenje ovog uenja. u kojem je samostalniji. prolaznost svega I lisenost sustine. unutrasnji mir. Moguce ga je istrazivati I spoznavati samo do odredjene granice. u malom.

mastati. * TIN UJEVIC: “Mi smo isli putem. bez obzira da li ga je uopste moguce doseci. tuzi. najvise pribjeziste duha. Zato nije cudno da su neki pisali da je talenat “privilegium odiosum” (Sestov) I da rijetko kada onome ko ga ima donosi zemaljsku srecu. Oto Vajninger ce cak zapisati I to da je “mrznja prema sebi moralno visa od ljubavi prema sebi!” Citanje I pisanje su. Vjerovatno je Nabokov zato i napisao da “ svaki istinski veliki pisac emigrira u svoje djelo i tamo ostaje”. ceznji. shvacene u najdubljem smislu. ocaju. Medjutim. To je I kljuc za postizanje unutrasnje ravnoteze. razmisljanje I razgovori ljudi od duha spolja djelovali smireno. Kasno opazismo da je taj put krug. patnji. voljeti. Sa manje li vise uspjeha. veci dio okoline to ne razumije I ne pokusava da razumije. drugacije receno.” * * * * * Mada se o kvalitetu svakodnevnog ljudskog zivota sve vise I sve cesce govori. Sta vise. Drugi ce kazati da je to zato sto se. (Danilo Kis kaze: “Literatura je sloboda!”) U pitanju je iskonska teznja za punijim zivotom. dakle. Stvarnost knjige nije nista manje vrijedna od “zivotne stvarnosti”. pa I bez iluzija. U okviru te stvarnosti moguce je sretati sebi slicne.eventualno. bez duhovnih vrijednosti. Put je bio dug. bez ideala. toliko I jos vise izraz egzistencijalne potrebe. Sve to je uglavnom praceno skepsom. u tome kako doseci osjecaj (dozivljaj) smisla postojanja. za “putovanje” kroz prazninu svijeta. dilemama. vjecna borba sa prazninom – bez obzira da li je riec o ljubavi. Iako su nesto siri 25 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Merserovi kriterijumi za mjerenje kvaliteta svakodnevnog zivota. za nadvladavanje opsena svijeta pojavnog. na tehnoloska unapredjenja I . Ili. odnosno pravom borbom sa samim sobom sve do ocaja I sadizma. Problem je. njegova dusa “uredi”. oni to prenose I na svoje citaoce. ono je u sustini najcesce veoma ustalasano I mnogo uzburkanije od zivota drugih ljudi. pisanje. naime. na zalost. postaje preglednija. u piscevom prirodnom stanistu. sumnji. cini se da je taj govor I previse u kljucu pozitivizma I pragmatizma. na njegovu ekolosku sadrzinu. A da taj nesporazum moze da zavrsi I kobno. u kojem je moguce I prozivjeti zivot – raditi. uglavnom svodi na ekonomsku I politicku dimenziju. protivrjecima. a to se najbolje vidi u tom djelu. koliko god radost I uzbudjenje. Zivot stvaralackih licnosti jednostavno nije moguc bez ideja. buduci da je relativno cest tragican nesporazum izmedju pisca I drustvene okoline. kroz prostore svekolike stvarnosne sumnje I neumitnog puta u nistavilo. Taj govor se. kada pisac napise svoje djelo. Ona predstavlja I izraz pretenzija na vjecnost. Nedavno su usli u upotrebu I tzv. za umne ljude ona katkad predstavlja “visu stvarnost”. Umjtnicki dozivljaj stvarnosti je jedno osjecanje egzistencije. postoji mnostvo dokaza. smrti. Ovdje pominjemo samo onaj (koji navodi Vladimir Stanojevic u knjizi “Tragedija genija”) da je od sedam americkih nobelovaca njih pet umrlo od alkohola.Ma koliko citanje. strepnji.radosti.

sve popularnijem “mjerenju” kvaliteta zivota izmice upravo ono sto je sustinsko. odnosno o izvanjskoj I unutrasnjoj slobodi. “Takav je zivot”. cemu sav nas trud. te covjeka I prirode. kao sto su socio-psiholoske. za osjecanja. Istinska komunikacija medju ljudima razlicitih kultura. pa I sami temelji zivota kao takvog. U svakodnevnom zivotu to znaci I jasno opredjeljivanje. izvan ovog horizontal ostaju brojne I nista manje znacajne komponente kvaliteta ljudskog zivota. strah. Sve stravicnije nalicje savremene. I u kojem se. odnosno to pitanje zasto zivimo. te fascinacije ekonomskim. Zivot je cjelovit ili ga nema. U savremenom svijetu apsolutizovane hladne racionalnosti. civilizacije upucuje neke I na (ekstreman) zakljucak da je danasni svijet “najnesrecniji od svih svjetova”. tek malobrojni vide “neprimjetnu razliku izmedju Privida punoce I Punoce”. za moralnu autonomnost I primjenu univerzalnih moralnih vrijednosti. A upravo od ovih sadrzaja ponajvise ovisi covjekov dozivljaj zivotnog smisla ili besmisla. Osvajanje slobode. mrznja. za istinu. ali ne I samim sobom. Rijec je o svijetu impersonalnosti. pa time I za stvarnu ljudsku srecu. za pravdu. zbog interesa najmocnijih grupa. Po njima je iskustvo smisla vjerovatno jedino sto moze donijeti I donositi pravu I trajnu ljudsku srecu. Po onim najumnijim. neprijateljstvo u ovom I ovakvom svijetu samo umnozavaju. donosenje svakovrsnih odluka I preuzimanje licne odgovornosti I rizika od njih. kako to lijepo kaze I tacno zapaza Danilo Kis u svojoj “Enciklopediji mrtvih”. ne rijetko. I zato ono sto nema u sebi. Zivot je. za stvaralastvo. kaze Ivo Andric “da covek cesto mora da se stidi onoga sto je najlepse u njemu I da upravo to skriva od sveta. duboko besmislen I da se nesporazumi. Zato neki misled a je ovaj svijet. upravo. te bezumne brzine. politickog I tehnoloskog napretka kvaliteta covjekovog svakodnevnog zivota. Ta “izokrenuta vrijednosna dioptrija” je. to znanje (dozivljaj) o smislu zivota je I najpreca potreba covjeka. zrtvuje sve. nema mnogo mjesta za autenticnu ljudsku slobodu. Covjek je. jer je koliko ponosan na sile koje poseduje. zagospodario svim I svacim. covjeka I drustva. pa I od onih koji su mu najblizi”. muka I patnja. u sebi I 26 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . prisutna I u okviru najuzih covjekovih zivotnih jedinica. jedino moguce zivjeti kao cjelovit. osjecanje I zivljene (be)smisla. naime. u kojem je covjek cvrsto uhvacen u mrezu mocnih manipulativnih sistema I tehnologija. kulturne.nego sto je to bio slucaj sa ranijim poimanjem ove sintagme (“kvalitet zivota”) oni u sustini ostaju u granicama pozitvisticke paradigme. pa zato fragmentiran pristup ne moze dati pravu sliku o njemu. odnosno to poniranje u sopstveni unutrasnji kosmos/haos! Bez toga je tesko govorit I o slobodi I o moralnosti I o punoci svakodnevnog zivota. (ili ga nije spoznao). moralne I duhovne. kao “slobode od” (nekog autoriteta) I kao “sloboda za” (slobode izbora). Kada bi to bilo I tacno. kao kljucnog nacela njegovog ustrojstva. nacinom na koji postoji. Ogromna vecina je zarobljenik tog privida. te masovne povrsnosti. u kojem je razbijeno jedinstvo I cjelovitost covjeka I drgugog covjeka. A glavno u njemu je. nepovjerenje. Medjutim. trazi oko sebe I izvan sebe. to znanje. postindustrijske. za istinsku drustvenost. shvacene u znacenju koje joj pripisuju novovjekovna politicka I pravna filozofija. Primjena ovih kriterija u osnovi podrazumijeva apsolutizaciju rezultata razvoja pozitivne nauke I kvantitativno dokazivanje navodno permanentnog ekonomskog. Rijec je o antropocentricnom svijetu I zivotu. zahvaljujuci I razvoju pozitivne nauke. Dakle. Ovdje je onda tesko govoriti I o iole sirim prostorima ljudske slobode . toliko je I u strahu od tih istih sila. tehnoloskim I materijalnim. civilizacija sve je teze. vjera.

vec na mnogo rafiniraniji nacin. Ali. ali ne kao u anticko doba. moralan zivot je jedino istinski ljudski zivot I jedini garant dozivljaja dubljeg I trajnijeg zivotnog smisla. Istovremeno. tezak. ponajvise zato sto ga u sustini I nemaju. Hans Georg Gadamer. je prosto nemoguce izvan pune odgovornosti. Ili. obicnog svijeta. A to je I uslov da I sebe I drugog tretira kao covjeka. inace. prvenstveno u sebi. samo manjina osjeca potrebu da se bori za vlastitu I slobodu drugih I da je koristi za autenticnu ljudsku egzistenciju. otac hermeneutike. ma koliko nam bilo emotivno blisko ili cak I “nase”. vecina ljudi nije u stanju da podnese tezinu svoga “ja”. pa onda. koja nuzno “prati” slobodu.” * * * * * Nedavno je u jednom intervjuu (milanskom dnevniku “Korijera dela sera”). pa ni postovanja zivota. ni svijest (ili ne dovoljno razvijenu svijst) o potrebi postovanja drugih. sto je mimo istine. * RADJARD KIPLING: “Sa vrijedi galopirati. besumnje. kako bi rekao nas uvazeni filozof-eticar Milan Kangrga: “Primitivac ne cijeni sebe. Covjek mora sam traziti izlaz I utehu u zivotu I boriti se protiv zla.oko sebe. nesigurnosti i neizvjesnosti pred buducnoscu. zato ne cijeni ni drugoga”. Zato ga I zive samo moralno najjaci. naravno.” Bez obzira da li saglasavali sa ovakvim gledistem ili ne. treba istaci da ovakav stav prema modernoj tehnici nije ni nov ni usamljen. Silno se rasirilo osjecanje straha. niti se u tom smislu trudi. Ona ne posjeduje svijest o samopostovanju. Drugacije receno. ne samo kod naucnika i filozofa. ako se krecemo u pogresnom pravcu. to podrazumijeva I pruzanje otpora svemu sto nije ljudsko. Zivot je. za razliku od uvrezenog misljenja das u neposteni “sposobni”. a posten zivot je jos neuporedivo tezi. samokritike. kao takvog. neposredno pred svoju smrt. moralnija pozicija od one koja praktikuje prepustanje “toku stvari”. Ali samo rjetk sun a to spremni. To je. odnosno sta ce biti sa nama ako se neslucene covjekove tehnicke I tehnoloske moci 27 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ona velika vecina nije u stanju da dosegne taj nivo moralne odgovornosti. kakav je ovaj nas svijet i kuda ide svijet. sto se inace desava na prelomu milenijuma. Robovi smo misleci das mo gospodari. pravde. Neposteno zive samo nesposobni (nesposobni za moralan zivot). Do moralnog habitusa covjek moze doci tek kao samosvjesno bice. moralnosti. samoodgovornosti. I to. ne posjeduje moc samorefleksije. vec i kod tzv. I nastavio: “Citava informatika je jedan inteligentni lanac robova. uz uvjerenje da je covjek preslab da mijenja same stvari ili da upravlja njihovim tokom. Posebno poslije teroristickog napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vasingtonu za predpostaviti je da se ovakva razmisljanja umnozavaju. uslov samosvjesne moralnosti. u kontekstu opsesije o kraju vremena. jednakosti. odnosno otvorene I slobodne ljudske individualnosti. svakako. izjavio da je “tehnika novi oblik ropstva”. kao jedinstvene dragocjenosti. To je. Otuda se samo po sebi namece pitanje.

iskrenosti. Jahaci Apokalipse se sve cesce obznanjuju. bilo svjetovnim moralnim nacelima.” Dakle. istice da “ne uspijeva da shvati ono krajnje opravdanje. Pa otuda. na altruizmu. Iz centra moci sve vise zjapi nistavilo. to se podjednako odnosi i na poimanje. Oni teze osjecanju harmonije. koje oni nude za te svoje postupke. Naravno. po njemu. Delez. jedino je bice koje je toga svjesno. na individualnom planu ne mora biti tako sumorno i. uz sav eventualni optimizam volje.Eko) Da li jos ima mjesta za nadu? Da li ova Planeta jos uvijek moze biti covjekov univerzalni znacaj? Da li se stavovi postmodernista (Liotar. laicka etika je. Covjek je “bacen” u situaciju smrtnika i sto je jos gore. odnosno konkretije. na srecu. imamo pesimizam razuma ili. U nedavnom dijalogu Umberta Eka i milanskog kardinala Martinija o smislu zivota. samo na one svjesne I odgovorne.“okrenu” protiv covjeka I svijeta? Svijet se sve vise pretvara u dehumanizovanu pustos. istovremeno. emotivnim I posebno moralnim pitanjima. o teskim ontoloskim. obrnuto. Cini se da je ona (sreca) iz ovog konteksta jedino i razumljiva. na postovanju dostojanstva licnosti drugog. Na to mu Umberto Eko . Bodrijar…) o tome da su se sve velike utopije izblamirale i da su “bunari smisla presusili” pokazuju kao tacni? Naravno. i njihov zivot cesto prate manje ili vece moralne dileme izmedju slobode pojedinca. To se podjednako odnosi na vjerujuce I na one koji to nisu. odnosno dozivljaj zivotnog (be)smisla. ne sprecava ljude da cine dobro. Kao i (a)moralnost. poslije katolicke. odnosno da su patnja i briga njen stalni pratilac. intelektualnim. koji su uopste spremni da se suoce s takvim pitanjima.”? (U. ljudi (istina. Dodali bismo ovome da je (a)moralnost zajednicki teren . sam cardinal kaze: “Znam da postoje ljudi koji su. srece. moguca I ona pociva na solidarnosti s drugim. rukovodjen principom “drugi je u nama. Iako to priznaje. da li istorija uopste ima smisla?Da li se uopste moze voljeti ovakva “zemaljska stvarnost. oni rjedji) tragaju za sustinom. Fuko. platili svojim zivotom. No. za trajnijim i uzvisenim vrijednostima od sustinskog znacaja za covjeka i covjecanstvo. Ostvarenje moralnosti I postizanje smisla moguci su 28 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pravicnosti. Rastrzan izmedju razloga srca i moralne duznosti. kao sto ih ni vjera u Boga ne sprecava da ne cine dobro ili cak da cine zlo. izgubili dusu. u kojem je “kapital vrhovno bozanstvo”. u svakom slucaju. pak. kako ne bi iznevjerili svoja moralna ubjedjenja “. Derida. Odsustvo vjere u Boga. sa sve manje slobode I ljubavi I sve vise ispraznjenog zivota ljudi. bilo da se razumije i osjeca smisao dogadjanja ili ne. kao osnovu njihove moralne akcije. odnosno za punijim smislom ljudskog zivota. prihvatio laicku perspektivu. ostvarenja. Rijec je. koji je. izmedju grize savjesti (patnje zbog neizvrsene duznosti) i spokojstva (zbog izvrsene duznosti i ostvarene ljubavi) covjek se stalno iznova uvjerava da sreca – u mjeri u kojoj je uopste dostizna – nikada ne ide sama. ponovo postavlja pitanje smisla istorije. dakle. odgovara da se covjek nekoristoljubivo angazuje u ime uzvisenih vrijednosti. koji su sustinski “izgubili sebe”. njegovog prava na srecu i njegove moralne – i svake druge – odgovornosti prema uzem i sirem okruzenju. po ko zna koji put. kardinal.(Liotar) On je mjesto gdje ljudski zivot sve manje vrijedi.podjednako blizak ili udaljen i laicima i vjernicima. katkada i svjesni toga.” Kardinal misli na one koji ne vjeruju u transcendentnu tajnu. Zato se. On govori o nedovoljnosti jednog cisto humanistickog utemeljenja moralnosti. Bilo da su motivisani vjerskim pobudama. uopste nevjerujuci u jednog licnog Boga. nije uvijek tako.

Takodje je izvjesno da nema konacnog smisla. po Eku. ne stvara nista osim “organizovane napustenosti” i “slobode cestica bez slobode”. U drustvu totalne komunikacije mocne medijske sile su “sve pojele”. naravno. sveopstom komercijalizacijom. One su “izbrisale” negativno 29 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . a jos manje zivota uopste.V. Pa ipak. egzistencijalna pitanja.ROBERISON: “Ako covjek radi samo ono sto se od njega trazi. Izrazita unifikacija. razaracka moc savremene tehnologije. Eko cak dodaje. Eticka dimenzija se. po Sloterdajku. I Zan Bodrijar (kojeg Dzon Lehta ubraja medju pedeset “vodecih savremenih mislilaca”) ukazuje na potencijalne “razarace” nase civilizacije. ne predstavlja plodno tle za moralno osmisljavanje vlastitog zivota. da postoje zajednicki pojmovi za sve culture. predstavljaju samo najdramaticnije razloge covjekovog nemira I nespokoja danas. kojoj je izlozen danasnji covjek. kao drustvu terora. U svojoj zbirci eseja “U istom camcu” on se pita sta demokratsko doba namjerava sa covjekom? Odgovor mu je uveliko pesimistican. On. on je rob!” * * * Nesporno je da niko unaprijed ne moze pouzdano da zna da li ce. u kontekstu semantike. onda se sumorna slika upotpunjuje. Cini se da savremena civilizacija – posebno ona u zapadnoj hemisferi – svojom naglasenom fragmentarnoscu. To se prevashodno odnosi na postovanje prava neporedivosti drugog. naime. na koji nacin i gdje ce ostvariti smisao svog postojanja. odnosno sve izrazenije virtuelno lice sadasnjice. te globalne klimatske promjene. mnostvo znakova iz zivota covjeka moderne epohe nedvojbeno ukazuje da je vecina ispraznjena od bilo kakvog smisla. Ostaje. Postmoderna nema iluzija o covjeku!. otvara I mnoga nova. neprirodnom zivotnom dinamikom I sve rasirenijom virtuelnom stvarnoscu. Tu moralnu I smisaonu isposcenost covjeka ovog doba uvecava I moderna tehnologija. otvoreno pitanje koliko je ljudi spremno na postivanje uzvisenih moralnih vrijednosti. kojima se izrazava laicka etika. “za ljudsku vrstu”. Peter Sloterdajk govori o postmoderom drustvu. To.I u vjerujucih I u odsustvu vjere I providjenja. medjutim. U takvim okolnostima se. Kada se tome doda sve veca neizvjesnost I samog covjekovog fizickog postojanja. misli da nije vise moguce obnoviti ideju dobrog zivota u ovoj “kulturi bez projekta” i “medijumizmu bez poruke”. * * * A. posebno ukazuje na potrosacku maniju I nestanak humanosti I humanizma. Desifrovanje humanog genoma I kloniranje humanih celija. javlja uvijek kada drugi stupa na scenu. Jos su stari Egipcani govorili da je savrsen samo onaj ko je mrtav! Samo onaj koji se vise ne moze mijenjati. pri tom. fragmentacija I komercijalizacija zivota savremenog covjeka ucinile su I cine ga toliko isposcenim da se gotovo moze govoriti o moralnoj I smisaonoj pustinji. On. obavezu covjeka da ne cini ono sto ne zeli da se njemu cini. bez obzira na (ne)religijski kontekst I motive. Na vrijednosnom planu to se manifestuje I u preovladjujucem cinizmu I nihilizmu ove epohe.

nije intelektualno. odnosno o gubitku transcendencije. Ogromne razmjere ljudske pohlepe za novcem. doslo do “smrti subjekta” i svojevrsne “devalorizacije idiskvalifikacije misljenja kao takvog. mozda primjerenije govoriti o zivotnim smislovima. za AIDS. po Bodrijaru. uistinu zastrasujuce. imaju ogroman uticaj u oblikovanju I jos vise u razaranju sistema vrijednosti. a covjek simulakrum. Na medijima apsolutno dominira zvanicno misljenje (odnosno zvanicni stavovi). Svijet je postao simulacija.” Zivot u cjelini je sve vise vrijednosno neutralan. Tu za smisao vise nema nade! On se “ubrzano istrebljuje.ocigledno nuzan. 30 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . one ipak postoje I za njihovo ostvarivanje se valja uvijek iznova potruditi. nista manje. Ma koliko su ozbiljne sanse za tako nesto male. o gubitku alternacije. ukoliko se o smislu uopste I moze govoriti u doba (post)moderne. vec politicko. Iako zlo postoji. da li je mozda moguce da covjek “ostane sam sa misljenjem po sebi”. naravno. Smisao. Kako onda u takvom svijetu graditi istinski ljudski identitet. nezavisno od toga da li ga priznajemo ili ne. To se narocito ogleda u preferiranju nasilja. zivota i svijeta. uveliko doprinose ekonomski dominantni drustveni slojevi. visestruki individualni I zajednicki identitet? Ako masine preuzimaju veci dio poslova. a onda se u takvom kontekstu ne postavlja ni problem slobode kao takav. mogu imati samo segmenti svijeta I zivota. onda se pitanje eticke dimenzije zivota postavlja. ohrabruju podaci iz nekih istrazivanja da. I pored enormno brzog sirenja Interneta I drugih savremenih informacionih tehnologija. ako u svemu ovome uopste uspije preostati bilo kakvo misljenje. za drogue i brojne druge. za svakodnevnom moci. Oni mogu biti I emancipatorski. te problemi vezani za geetski inzenjering. barem djelimicno. sto naziva kolosalnim dogadjajem. Ona je jedan od najcvrscih stubova diktatorskih rezima u njihovoj borbi za oblikovanje podanicke svijesti. eventualno. od 50 000 ispitaika – mladih Britanaca. nasa kultura vizuelna. Kada se imaju u vidu sve izrazeniji ekoloski problemi. dvolicnosti. I izraz neslobode. posebno televizija. Zato je umjesto o jednom apsolutnom zivotnom smislu. Zan Bodrijar vidi veliku opasnost u potiskivanju ovoga drugoga. Dodali bismo da se istina tu vise I ne trazi. po Bodrijaru. Ovakvom. posredstvom medija. za radijaciju. nestanak sistema vrijednosti. u negativnom konteksu. kao I u “proizvodnji” vjestackih potreba. kao autonomna sila. probleme ovovremenog svijeta.misljenje i kritiku. interes za citanje knjiga ne slabi ili barem ne slabi brzinom koju su mnogi ocekivali I nagovjestavali. cine urgentnom potrebu za reafirmacijom moralnosti u zivotu I svijetu. Tako je. ne znaci da mediji obavezno moraju biti takvi. za nasilje. Virtualna stvarnost. Vrijednoso ispraznjena kultura u medijima (“kicizacija) je. izokrenutom sistemu vrijednosti. U tom cilju. ali pod predpostavkama koje su za sada tesko dostizne. U jednom relativno novijem istrazivanju. Ovo ipak. po njemu. malogradjanstine. kica I sunda. Jos nepovoljnija posljedica virtualizacije misljena i zivota jeste. po Abrahamu Molu “totalitarizam bez nasilja”. a ucvrstile konformisticko i revizionisticko misljenje i uvecale otudjenje. a posebno. vec kao pitanje pukog opstanka covjeka. licemjerstva. njih cak 75% je izjavilo da vise uziva u citanju knjiga nego u surfovanju Internetom. Umjesto istine imamo trijumf montaze! Ukazujuci na ogromnu razliku izmedju vjestacke inteligencije i ljudskog misljenja. istovremeno. koje. za materijalnim dobrima. po Bodrijaru.” Elektronski mediji. Bodrijar tvrdi da je rijec o dekadenciji misljenja. nema sistem vrijednosti. A ona je.

jeste) izvor stalnih nesporazuma. da sprijeci razaranje zivotnih vrijednosti i da pokaze da je covjek. taj proces unutrasnjeg sazrijevanja I dosezanja unutrasnjeg reda. kako kaze nas ugledni pisac M. Sta vise. opravdanom Bodrijarova tvrdnja da nove tehnologije i tehnicke operacije ne prepoznaju sistem vrijednosti. naravno. to se osjeca I veca potreba za ucescem etickog u njegovom promisljanju i prevladavanju. Cini nam se. U pravilu. Ovome dobrim dijelom doprinosi i nova tehnologija. onda. koji cesto preokrecu tok stvari i katkad covjeka sve vise udaljavaju od zeljenog cilja. prema Jungu. A to. Naravno. Ali. Crnjanski “slucaj komedijant. jer zivotom vlada. Ta raznolikost. covjek je (ili. umjetnosti I posebno tehnologije I materijalne moci. da se covjek bori I (mozda) izbori za svoju slobodu. I bez obzira da li to bilo praceno spokojem ili nemirom. po misljenju ne bas malog broja relevantnih mislilaca. danas veca nego sto je ikad bila u istoriji ljudskog roda. izgleda das to jedan problem postaje veci. da spozna iosjeti dubinu soptvene egzistencije. nije moguc bez bola. zapravo. Uprkos svemu ovome. neminovno podrazumijeva I rehabilitaciju kritickog misljenja izbiljsko prosirivanje prostora ljudske slobode. kritcki I umni odnos prema svijetu I covjeku . na srecu. i pored svega. napetosti. bice mogucnosti. * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtovati za nesto vece!” * * * * * Staro je i prastaro saznanje da se ljudi (veoma) razlikuju u svakom pogledu. u vezi s ovim. Istovremeno je evidentna I opasna tendencija brisanja razlika izmedju dobra I zla. 31 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Vrijeme u kojem zivimo je ocigledno vrijeme izgubljene prirodnosti. predrasuda. naravno. Ali. uvijek otvoreno bice. Ova kriza je. Svojim djelom i svojim djelovanjem -filozofskim. svakodnevnim zivotnim i. odnosno cesto eufemisticko preimenovanje zla u puki nesrecan slucaj. pa i najzescih drustvenih sukoba. barem. iako ne uvijek jasno i lako. I kada je najvise padao. spontanosti I duhovne suptilnosti. sav taj napredak je uvecavao krizu ljudskog duha. naucnim. harmoniju i razumijevanje u okviru i izmedju drustvenih grupa i zajednica. i smisao i tezina tog famoznog “rada na sebi”. narocito. To. moralnim – covjek nesporno moze da dosegne. I sama filozofija u ovom vremenu kao da je prestala biti ono sto je vjekovima bila cjelovit. oni moralno najjaci pojedinci) pokusavao da se uzdigne . samo dotle dok to omogucava makar i minimalo jedinstvo. i. ne rijetko. o hamletovskom pitanju smisla ljudske egzistencije sve manje. nepovjerenja. cini se da je pouzdanijih odgovora o najdubljim tajnama zivota. to moze biti (i. U suprotnom. zivot pruza mogucnosti. cijena tog i takvog traganja je najcesce visoka.ocigledno je da se ono enormno uvecava. za cvrscim stozerima smisla. cini ljepotu I bogatstvo ljudskog zivota. Oni najjaci uporno tragaju za zivotnim konstantama. nauke. U tome je. umjetnickim. znaci i za slobodu izbora izmedju dobra i zla. Veoma su cesti “iracionalni upadi” u stvarnost.sa sve manje novih ideja. Bez obzira na sav napredak filozofije.” Mnoge stvari ne idu kako covjek planira i zeli.

Sustinski. Tesko ga je I spoznati. “totalni zivot” mu sve vise izmice. tiranije beznacajnog. putem naucne I tehnicke moci koju posjeduje. zloupotrebu atomske energije. ne samo da nije srecan. pa I ona moralnog karaktera. teoriju relativiteta. Za jedne su razlike medju ljudima i kulturama izvor iskrene radosti i stalne radoznalosti.Hiljadama ljudi je. Covjek. bilo potrebno vise od deset godina da izgrade Svjetski trgovinski centar (WTC). spajajuci. on. On. da je to tesko I izraziti rijecima. najcesce. cini toliko toga u korist vlastite stete. osim u odnosu prema sebi samome. psiholoskom. prijetnje i strahove. nacionalne. osjeca sve vecu bespomocnost. Dok je za jedne rad I stvaralastvo istinska zivotna potreba (a ne samo. Dok jedni uporno tragaju za moralnim konstantama sopstvenog I zivota uopste. Zato on. nije srecniji nego u ranijim vremenima) vec je cesto I bez elementarnog identiteta. a samo nekoliko trenutaka nekolicini samoubica da ga pretvore u gomilu rusevina. dosada I poroci) I dok im uvijek nedostaje vremena da urade sta zele ili sta moraju. godine I nijem) upozorava da bi se covjecanstvo moglo razoriti samo od sebe. I nije suvise inteligentno. I genijalni Stefan Hoking (profesor na Kembridzu. poput pijanih kreatura ili zive u znaku (a)moralne mimikrije I (be)smislene praznine. nacin da se izbjegnu tri nevolje: siromastvo. od 1986. kulturne i civilizacijske svrhe. posebno ukazuje na geneticki promijenjene viruse.Hoging razmislja I o mogucem izlazu. On razmislja I o mogucem naseljavanju ljdi negdje u kosmosu. Covjek se gotovo dobrovoljno (iako. svakodnevnim. U konzumerskom drustvu. pri tom. Ljubav. sto neki traze I “nalaze” smisao u razaranju – materijalnom. naprotiv. posebno. Da li je on I definitivno izgubio potrebu za cjelovitom 32 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . barem. Dok jedni preferiraju ljubav. I ko zna po koji put se ponovo potvrdilo pravilo da za ljubav I stvaranje treba neuporedivo vise vremena I truda nego za mrznju I razaranje. Dok jedni prezivljavaju prave ljudske drame I drustvene lomove u ocajnickom traganju za odgovorima na zivotne dileme. po njemu. neizvjesnosti. zla i destrukcije sazrijevaju veoma sporo i na rijetkim mjestima. Njegova moc je silno narasla u svim domenima. ukoliko se te razlike svjesno i tendenciozno prikazuju vecim nego sto jesu i. pri tom. ukoliko se politizuju i zloupotrebljavaju u ideoloske. naravno. globalno otopljavanje. Jos je gore. manifestuje I na individualnom planu u svakodnevnom zivotu. sto se vidi I po stalnom uvecavanju agresije. U vladavini licemjerja I obmana. A cini se da oni ponajvise proisticu iz toga sto je covjek ovog vremena izgubio sva bitna uporista. socijalnom I duhovnom. Covjecanstvo.I pored najvecih patnji drugih. a jos teze ostvariti. kvantnu teoriju I neke druge teorije. vjerske. rasirene banalnosti I monotonije. (ili. sto je paradoksalno. za druge. dotle su drugi smrtno ravnodusni. nepovjerenja. na primjer. nesvjesno) odrice sopstvenog dostojanstva.Utoliko vise. izvor sumnjicavosti. u invalidskim kolicima. za razliku od mrznje. ocigledno. koji je. vidljivim I nevidljivim problemima savremenog covjeka I svijeta. dotle je drugima beskrajno dosadno I ni u cemu ne nalaze zivotni smisao. dobrota i kreativnost. dotle drugi tumaraju u zivotu. covjek je ostao sam. A do jednog takvog “rjesenja”valja se nositi sa ovozemaljskim. oci u oci sa smislom postojanja I umiranja. pa i straha. Sve to se. On pokusava (posebno u svojim radovima “Univerzum u orahovoj ljusci” I “Kratka povijest vremena”) da konstituise I tzv. kako je pisao Volter. neprimjetno I. drugi su vise – svjesno ili nesvjesno – na pozicijama sirenja mrznje I konflikata. uz to. teoriju o svemu. razumjevanje I saradnju.

sjecanje je znanje. On. ljubavlju. netacno. za dostojanstvom. to nije ni malo lako.” Bez obzira da li prihvatali ili ne ove opservacije Milana Kundere o svakodnevnom zivotu. Sta vise. Kundera dalje ukazuje da je stepen sporosti direktno srazmjeran jacini sjecanja. da je Epikur. on tvrdi. istrgnut iz proslosti I buducnosti. potpuno sprecava zadovoljavanje tako vitalnih ljudskih potreba. Pored vozaca sjedi zena.spoznajom. u savremenom drustvu. za moralom. Jos uvijek ista kola. takvo ubrzanje ne moze da prodje bez ozbiljnih I opasnih posljedica po kvalitet ljudskog zivota. sustinski pojam hedonizma: covjek je srecan u mjeri u kojoj uspijeva da izbjegne patnju. U jednom od njih kaze: “Gledam u retrovizor. zasto uopste zivjeti? (Njegosevski receno. pored velikog I sirokog saznanja I jos vece moralno htijenje I odvaznost. jos vise. koji je tehnicka revolucija poklonila covjeku. kakav nam se predlaze. za ljubavlju. koji ne vozi dovoljno brzo. pa I za trazenjem konkretnog smisla licne egzistencije? A znano je. odnosno praznine I zivotne smisaonosti. Za tako nesto je potrebno. ako ne I poroku. Samo on moze istinski da bude opterecen konfliktom osjecanja I razuma. za pravdom. koje omogucava. Zasto joj covjek ne prica nesto smijesno? Zasto ne stavi dlan na njeno koljeno? Umjesto toga. nije spojiv sa ljudskom prirodom. Jer. pored ostalog. naime. telefona i liftova uzasno spora!) bitno osiromasuje zivot covjeka ovoga vremena. prvi veliki teoreticar uzivanja. Zato ni (moralna) buducnost ne moze bez sjecanja. Patnja je. brzina kojom se zivi. prema Kunderi. Samo on moze da trazi odgovore na pitanja kako smisaonije zivjeti I. I da razlikujemo dobro od zla. jer je shvatao blazn zivot na izuzetno skeptican nacin: moze da uziva samo onaj ko ne pati. On tu pise da nase doba placa danak brzini. 33 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .” Tu grcevitu vezanost za djelic vremena I izgubljeni smisao uzivanja u sporosti Kundera ilustruje mnogim primjerima.To je. jer gotovo sve u nacinu zivota covjeka savremenog doba djeluje u suprotnom pravcu. Ta brzina cesto otezava ili. njegov prekid sa prosloscu I sa buducnoscu. Sta vise. pragmaticnosti I morala. odnosno sa cjelinom zivota nije. Samo pojedinac moze da (ne) trazi i (ne)pronalazi smisao svog zivota. a ni zena ne pomislja da dirne vozaca rukom. kao sto su druzenje. Eto. Njegova fanaticna vezanost za djelic vremena. Covjek se grcevito drzi jednog djelica vremena. da je “konkretni smisao” jedinstven I osoben za svakog covjeka. prosto onemogucava “kontrolu” toka I smisla covjekovog zivota.” Svoj odnos prema uzivanju u sporosti Kundera objasnjava I uistinu zanimljivim shvatanjem hedonizma. nesporno je da brzina zivljenja (I sve vece ubrzanje – nekima je cak brzina racunara. a to onda znaci I potreba za pripadanjem. kaze da u svakodnevnom govoru pojam hedonizma oznacava amoralnu sklonost prema uzivanju. iscupan iz toka vremena. a da je “stepen brzine direktno srazmjeran intenzitetu zaborava. solidarnoscu. Epikur preporucuje samo obazriva I umjerena uzivanja. razuma I vjere. naravno. Kundera zakljucuje da se boji “da srecan zivot. ne samo sa drugima. Ovim problemom se bavi I Milan Kundera u svom romanu “Usporenje” I to na vrlo zanimljiv nacin. za duhovnom slikom svijeta. Ona u mislima vozi s njim I takodje me proklinje. nema mjesta ni elementarnoj zivotnoj mudrosti. U tako bezumno brzom ritmu zivljenja. koja ne mogu da me preteknu zbog saobracaja iz suprotnog pravca. znaci. odnosno da je brzina oblik ekstaze. a posto uzivanje cesto donosi vise nesrece nego blazenstva. on proklinje automobilistu pred sobom. nagona I culture. pak. Prihvatajuci ovo. za slobodom. vec I sa samim sobom. dobro ni sa moralnog stanovista. na primjer. da li se imao rasta I roditi?) Ali.

dakle. a spremni su I da idu “korak dalje” pa da drugome nanose I zlo. ne moze prenositi ili predavati. a pogotovo zivotne nedace. Da li je. pogotovo srece svedene na trenutna zadovoljstva. odnosno da je ljudsko bice uvijek popravljivo. Da li je covjek tako slabo I krhko bice da pozivanje na njegovu svijest uvijek daje slabije rezultate od zakonom utvrdjenih zabrana. ipak. dramaticnim) okolnostima neuporedivo lakse I cesce se opredjeljuje za ovo drugo. Po njima se ne moze izjednacavati ono ljudsko I ono prirodno. da se on uveliko ogleda u tome da radimo ono sto volimo I da usrecujemo one koje volimo. po njihovom misljenju. I za istinu I za laz. (I nece ih ni biti). oni tvrde da je ljubav vise prirodjena covjeku nego mrznja. neizvjesnim. Istinski ispunjen zivot ne moze da obeshrabri ni toliko izvjesna covjekova konacnost. Covjek.(Be)smisao ljudskog zivota je u najtjesnjoj vezi sa osjecajem (dozivljajem) ljudske srece. Mrznja im katkad dodje I kao zamjena za tugu. pa I samu smrt. samo zato da bi “lijecili” svoje frustracije. Da li zbog straha. neznanja. Ko “osvoji” odnosno pronadje zivotni smisao uistinu lakse podnosi I svakovrsne zivotne teskoce. vec se moze I mora samo licno izboriti. Oni su ubijedjeni da moraju imati neprijatelja u zivotu. manje je bitno. 34 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Oni umjereniji (poput americkog filozofa Dejvida Roberta Vilsija) stoje na stanovistu da ne postoji nesto sto je ljudsko u cistom smislu. * MARSEL PRUST: “Sjecanje na ljubav mi pomaze da se ne plasim smrti. pod pritiskom okolnosti. tokom zivota mijenja identitet. interesa ili neceg drugog. Naime. Naravno. posebno kod onih koje bi mogli oznaciti kao zivotno “promasene ljude”. iako je moguce da covjek posjeduje podjednake mogucnosti I za ljubav I za mrznju. I oni su svjesni velikog uticaja drustvenih okolnosti na prevalenciju odredjene vrste ljudskih osjecanja. koje ce ga primorati na izbjegavanje zla? Cini se da bas jeste. koje su skoro neminovne. Oni stoje na stanovistu da se covjek moze nauciti kako da mrzi. izvjesno je. u odredjenim (posebno teskim. Iako je izvjesno da je smisao iznad srece. ali I vlastitog truda u tom procesu vlastitog mijenjanja na bolje. pa ni prirodni identitet. A to je nesto sto nam niko drugi ne moze garantovati. Neki od njih misle da prirodno I ne postoji. koji prosto I bezrazlozno mrze sve one koji nesto znaju I koji su nesto u zivotu uradili. cini se da iskustvo – posebno ono novijeg datuma – ne daje mnogo argumenata za takvo uvjerenje. Posredstvom ljubavi. I za stvaralastvo I za destrukciju. Iako definitivnih odgovora na pitanje o smislu zivota nema. stvaralastva I osjecaja zivotnog ostvarenja I sama smrt se donekle prevrednuje I “prevazilazi”.” * * * * * Antropoloski optimisti tvrde da se duboko u srcu I dusi svakog covjeka nalazi saosjecajnost I dobrodusnost. Sta vise. tako I da voli. vec je to cisti konstrukt. Iako je autor ovih redova intimno veoma blizak uvjerenju da u svakom cojeku potencijalno postoji I dobrota I ljubav.

sto je bitnije.ukorijenjenost zla u covjeku. a svoju prazninu nastoji da ispuni ili iluzijama laznog zivota (idolatrija robe. da iskreno voli. da nekome pripada. (Jos je Hegel pisao da Moderna boluje od laznih identiteta. destrukciji. I to barem sa stanovista manifestovanja njihovog odnosa prema drugima I prema sebi. vanporodicnog zivota velikog broja ljudi. postuje I voli drugi. koja prati covjekovo postojanje. individualizovano. uvecavanjem vlastite moci I bogatstva. da se istinski otvori prema drugima. dehumanizam) ili. Vecina nije sposobna da iskreno vjeruje u covjeka. mrznji I svakovsnom zlu.) Predinamican I povrsan zivot silno je ubrzao potrosnju osjecanja. svoj identitet traze I u razaranju. pogotovo u postmoderno doba se manifestuje I u zivotu drugih. ali ne I duhovnim I emocionalnim nitima. sve cesce dovodi do izbora samackog. Oni znaju I osjecaju da covjek uistinu vrijedi onoliko koliko u sebi ima ljubavi za druge. izmjenama fizickog imidza. Ovo kao da dovodi u pitanje rasireno uvjerenje da je svaki covjek svijet za sebe I da je neponovljivo bice. covjek ima I snaznu potrebu da bude prihvacen od drugih. dok ima potrebe za drugim. Emocionalne veze su u pravilu kratke I uglavnom vodjene strastima I trenutnim zadovoljstvima. bez obzira na cijenu. Vecina. nesigurna. depersonalizacija. Samo ona je u stanju da donekle spozna sustinu zivota I. Jednom rijecju. Ova filozofija “cvrstog individualizma”. Fetisizam konformizma I nespremnost da se zajednicki izdrze I savladavaju zivotne teskoce. u dobra djela. kakva je porodica. odnosno njegova sklonost ka mrznji I zlu univerzalna pojava? I najnovija iskustva sa ovih prostora nedvojbeno potvrdjuju tezu da je tek manjina spremna. Neumjereni egoizam I hipertrofija vlastitog “ja” sve vise ugrozava I primarne ljudske zajednice. A to znaci spoznaju. nekada I banalnim. pak. dovode do njihovog olakog “pucanja” pri prvim. dok se cudi. oni su ubijedjeni da je covjek I istinski ziv samo dok voli. Svaku krizu duha I krizu identiteta (podsvjesno) pokusavaju prevladati nerazumnom potrosnjom. samosvjesno bice. u stvaralastvo. da se iskreno brine za druge. ljudskih zajednica –srodnickih. da postuje I bude postovan. posebno u krugu zapadne civilizacije. grubom destrukcijom. s toga ili kratkog trajanja ili su povezane iskljucivo materijalnim. Pored potrebe da bude zrelo. pa I razlicitim okultnim radnjama. koju pri tome mora da “plati”. kojem se I suvise lako priklanjanju. odnosno u zlocinu najgore vrste. solidarnosti. Tek manjina je u stanju da se nosi sa izvjesnoscu ljudskog kraja I neizvjesnoscu toka zivota. uvazi. dok se uzbudjuje. niti da iskreno voli.) U ekstremnim istorijskim okolnostima. neuka I uplasena. da se moralno odvazi u borbi protiv zla u sebi I oko sebe. prozivljavanje I pridrzavanje uvijek I svagda bazicnih ljudskih vrijednosti – razumijevanj. sposobna I odvazna da se uvijek I svagda javno odupire lazima. strpljenja. Sta vise. da zapaza I bude zapazen. jednostrana. dok se raduje. nije spremna na tako nesto. Ona je povrsna. odnosno da voli I da bude voljen. odnosno smisla I besmisla njihovog svakodnevnog zivota. etnickih… Ove zajednice su. da daje I da prima. preprekama. da se saosjeca sa drugim. Holandiji. njihovog nacina zivota. teritorijalnih. uzih I sirih. Velikoj Britaniji I SAD samacka domacinstva I domacinstva sa nepotpunim porodicama premasuju 50% domacinstava. na zalost. Njemackoj. radnih. odnosno iskrenosti I ljubavi. (U Skandinaviji. Nespremnost da se razumije . njihovih potreba I aspiracija. Otuda. stetusnim I slicnim interesima. 35 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . zivot I rad u ovim zajednicama cesto “proizvodi” osjecaj usamljenosti I praznine.cak.

Tesko je potvrdno odgovoriti na pitanje da li je moguca obnova covjekoljublja. To se posebno vidi u relativno lakom I masovnom prihvatanju razlicitih formi obicajnosti u svakodnevnom zivotu. veliko je pitanje da li je on u ovakvom svijetu I moguc. u najtjesnjoj uzrocno-posljedicnoj vezi sa moralnim vrijednostima. onda je. Nije. nego posjedovati znanje o njima. koje omogucava da se potpunije spozna I dozivi smisao I znacaj moralnih vrijednosti. svjetlo iz iskustva tame… Iako je izvjesna potreba za “novim humanizmom”. odnosno japanske zivotne I radne zajednice. kako to radikalno tvrdi Umberto Eko. 36 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . tesko uopste moze govoriti. cini se. mnogo znacajnije duboko ih osjecati I dozivljavati. kako je to divno zapisao Helderin.” Izvjesno je. znaci gubitak nade I mogucnost pretvaranja svega u pakao. Katkada I iz “moralnog kontra-iskustva” – dobro iz iskustva zla. zlo iz iskustva dobra. laz iz iskustva istine. Ljudi se plase pretjerane otvorenosti. koja su ucinili “uceni” ili “visokouceni”. No. I to u tolikoj mjeri da se bez njih o punom kvalitetu zivota. da bez obnove moralnog smisla zivota svakog covjeka i revitalizacije autenticne ljudske zajednice nije moguce transcendiranje granica puke fizicke egzistencije i ostvarenje punoce ljudskog zivota. Da je to tacno govore I brojni primjeri manje ili vise nemoralnih djela. ali I psiholoski (I ne samo psiholoski) oslonac u prevladavanju zivotnih neizvjesnosti I turbulencija. Ze I sire zivotne zajednice su I kod drugih naroda I kultura izvor I osnov grupnog identiteta. Pri tome. u interiorizaciji moralnih vrijednosti.U zivotu. A njeno odsustvo. iskrena ljubav jeste pravi odgovor. poretku I prepoznatljivosti traze I nalaze oslonac. sporno da je jedino uz ove I ovakve vrijednosti moguce naci utociste za izgubljenog covjeka ovoga vremena. a to je Pakao. koji cesto predstavlja puku varku. naravno. U njima je osjecaj uzajamnog uvazavanja. medjutim. nego u pukom obrazovanju. “uputio samo jednom jedinom cilju. Zato. znatno veci nego drugdje. kada je rijec o moralnim vrijednostima. u moralnom vaspitanju I moralnoj socijalizaciji mnogo vise. a time i utiskivanje istinskog LJUDSKOG TRAGA u nasim svakidasnjim zivotima. istina iz iskustva lazi. zivota dostojnog covjeka. dakle. koji se. dakle. oni postizu visi kvalitet zivota I rada. nije bez znacaja I zivotno iskustvo. besumnje. odnosno uzajamne ljubavi u svakodnevnom zivotu. a time I vlastite sigurnosti. Takva ljubav “pretvara sve u apokalipsu ljepote”. Kao primjer culture u kojoj se jos uvijek dobrim dijelom ocuvao duh saradnje I zajednistva. iskrene saosjecajnosti I odgovornosti za zajednicko dobro. Zivotni (be)smisao je. U nekom redu. mogli bismo dodati. a lakse prevladavaju zivotne krize. rizika I moguce drustvene izopcenosti. Stvar je. bitno upotpunjavaju smisao covjekovog zivota. u nauci se cesto istice Japan. Istinske moralne vrijednosti.

O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA 37 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

godine). a jos manje “uhvatljiv”. izvjesno je da ljude nikada nije napustala nada u bolje sutra. nije lako odgovoriti. na bazi teorijskog I prakticnog iskustva. kako bi rekao Robert Muzil u svom djelu “Covjek bez svojstava” uistinu “nesto neprijatno”. kako misliti o sustini. ali I mogucnosti obogacivanja moralne I ukupne smisaonosti covjekovog zivota. svakako. drugih ljudi. vec I prakticno djelovali u tom smijeru. Uvijek su. obzirom na neopisivu raznovrsnost okolnosti I situacija u kojima ljudi zive. o cjelini covjeka I svijeta.* * * RABINDRANT TAGORE: “Vasa kruna neka bude smjernost i vasa sloboda sloboda duse… i znajte da ono sto je golemo nije veliko i da gordost ne traje vjecito. Ne samo da nemamo takve namjere. ni u kom slucaju ne znaci da pretendujemo na “davanje savjeta” I recepeta o tome kako treba zivjeti. jer. Ali. vezanim za unapredjenje moralne I smisaone sadrzine ljudskog zivota. to treba ciniti( I neki uistinu cine) I onda kada to djeluje uzaludno. na srecu. znaju da stvarnost nije samo culna. I ne samo vjerovali. On je tesko predvidljiv. bez obzira na visoku cijenu. Uz to. I sam covjek je mnogo vise socio-psiholosko. Na vlastitom zivotnom iskustvu je to znatno teze ciniti. takodje. koju je katkada trebalo platiti. posebno ne medju mocnicima. koji su. Ali. sudeci prema onome sta se sve desavalo u dvadesetom vijeku. o sustini smisla ljudskog zivota? Upravo zato cemo se u ovom dijelu teksta pozabaviti mogucim teorijskim I empirijskim (iskustvenim) poukama. On je. a ne obrnuto. ne rijetko. biva biran. u celjustima zivota. vrlo krivudavi I trnoviti I koje s velikim naporom valja savladjivati. Pri tome.Vjetrovi zivota bacaju covjeka tamo-amo. a moze razumjeti samo unazad. covjek cesto. naravno. Medjutim. Namjera nam je da. kroz unutrasnje nastoje razumjeti izvanjsko. istina. prakticno. od strane okolnosti. kako kaze stara( latinska) mudrost kljucni paradoks zivota jeste u tome sto se mora zivjeti unaprijed. a nevidljivo najcesce sustina.” * * * Mada ove rijeci velikog Tagore (iz pjesme “Zalazak vijeka”. nasle bas mnogo poklonika. inace pisane poslednjeg dana devetnaestog vijeka – 1899. verovali u mogucnosti sopstvene promjene I promjene svijeta na bolje. uprkos svemu. tek ovlas ukazemo na neke od protivrjecnosti. bilo o svakodnevnom ponasanju. na zalost. kako u tom smjeru djelovati efikasno I kako da to cini vecina. nego samo tjelesno bice. nisu. To. bilo da je rijec o teoriji. licno iskustvo je u pravilu veoma ograniceno. Umjesto da bira. vec je to prakticno I nemoguce. najcesce u majini – koji su. Zivot je. u neprestanom kolebanju izmedju razlicitih puteva. cinimo u uvjerenju da je moguce izvlaciti pouke iz zivota drugih ljudi I da one (mozda) mogu biti I od koristi za nekog I danas. Zivotna mudrost se ponajvise “probija” kroz kolektivna iskustva I taj “zivotni logos” valja osluskivati I 38 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Oni. To. kao I na cinjenicu da svako prosto mora zivjeti SVOJ zivot. Oni znaju da je vidljivo cesto privid. dogadjaja. vec mnogo vise nadculna. postojali I oni ljudi – mada. kulturno I duhovno. naime.

znaci upravljati svojom sudbinom. I nastala teorijska misao o covjeku. zivot. I biva. koja kaze: “Mudar covjek sve vidi na pocetku. od Lao Cea (pa I ranije) do nasih dana. ipak. kao sto su: zivot u harmoniji (homeostaza) sa sobom. kako u teoriji. takodje. a budala na kraju!” Djelimo I ono uvjerenje das am zivot iz sebe razvija odredjenu mudrost. (u)poznavanje sebe. doduse. To podrazumijeva. nije lako postizati ni onima koji njima svesno teze. dostojnog covjeka. moralnost I moralna hrabrost. tako. A znati sta hocemo u zivotu I tako nastojati zivjeti. bez obzira na okolnosti. sa prirodom. Treba se. sa drugima. ljubavi I dobrote. kreativnost. Cak je I pitanje. imovine. razumijevanje. umjerenost. Oni su spremni da pruze otpor svemu sto unizava ljudsku licnost I svijet moralnih vrijednosti. vec kod ne malog broja. ljepote. sta ove vrijednosti sva podrazumijevaju – I u univerzalnom I u relativnom smislu – I. Prvi korak u nastojanju da se ovako osmisli I “zivi” vlastiti zivot jste. svijetu I zivotu. van svake sumnje je prirodno nastojanje da on bude sto sadrzajniji. posebno u sadejstvu protivrjecnih sila. sto direktno implicira jos vece nepoznavanje drugoga i drugih. Ali. I ne samo vlastite slobode. istine. moze da prodje “u ludo”. prastanje. o stalnom sirenju granica ljudske slobode. osmisljavati I koristiti. uvjerenjem u “uzaludnost” moralnih nacela. sto nije ni malo lako. radinost. znano I na procelju Apolonovog hrama u Delfima pise: “Upoznaj samog sebe!” Umni ljudi su. narocito. Njihov svakodnevni zivot je mahom pracen moralnim kompromisima. slobode. misljenje da je najvaznije da covjek zna sta hoce od svog zivota. pravde. Prisjetimo se da je jos Sokrat lansirao maksimu: “Covjece. tolerancija. kako instrumentalnih. istrajnost u ostvarivanju ovih I srodnih vrijednosti je katkada povezano I sa veoma visokom cijenom. odnosno sta zeli postici u svom zivotu I sta sum u kljucne vrijednosti kojima tezi. Cak bi se prije moglo govoriti o udaljavanju od ovih anticki 39 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . tako I ciljnih vrijednosti. podsjetiti jos jedne stare izreke. Kao sto je. I.koristiti u vlastitom zivotu. vec I slobode drugih. Nepodijeljena je. strpljenje. ove vrijednosti. jedinstven i neponovljiv. na zalost. To nastojanje u razlicitim vidovima se moze pratiti u velikom istorijskom luku. Iz toga je. zapravo. blgost. naime. ispunjeniji. spoznaj sebe samog!”. ne samo da moze. U svakodnevnom zivotu to nastojanje se iskazuje u afirmaciji. sve do stavljanja karijere. koju bi valjalo prepoznati. Inace. moralnu odvaznost I hrabrost. poodavno shvatili da covjek ne poznaje dovoljno ni samoga sebe. prije svega. Ljudi koji drze do samopostovanja spremni su gotovo na bilo koju cijenu za osvajanje I ocuvanje vlastite slobode. kako ih. svakako. A da li I do nivoa kada se moze govoriti o tome da “sudbina” prestaje to biti? Rijec je. smisleniji i srecniji. tako I u empiriji – kod najumnijih I najmoralnijih. pri tom. pametan covjek na sredini. pa I nedopustivim moralnim ustupcima ili. dakle. unutrasnja ravnoteza. uostalom.cak. u suprotnom. obazrivost. Buduci da je zivot jedan. naravno. pa I vlastitog zivota na kocku. I ostvarivati? Pored tog neznanja. sto je po mnogima predstavljalo pocetke evropskog humanizma. I to u mjeri koliko je to uopste moguce. u pukom vegetiranju ili zadovoljavanju samo materijalnih I nagonskih potreba. kao najbitnije sadrzaje zivota. Zato vecina nije spremna da se bori za ove vrijednosti po svaku cijenu. To se. U ovom pogledu se u poslednja dva milenijuma nije nista bitnije promijenilo. Oni ne pristaju na zivot bez hrabrosti. odvajkada znalo.

treba znati da je proces “ocovjecenja” permanentan I da nikada nije konacan.malo je vjerovatno da ce uopste ikada postati covjekom. Osjecaj zivotnog smisla I postojanja moze da “izraste” samo iz cvrstih moralnih korjena. covjek. pa uglavnom I ne djeluje na tom planu. toga najcesce nije ni svjestan. o tome da “svako obradjuje svoj vrt”. Naprotiv! Biti (samo)svjestan sebe (razluciti svoje realno I nerealno “ja”) znaci. njegov karakter. koji se zadovoljava prividima. kao najdublje odredjenje naseg identiteta) u krajnjoj liniji odredjuje covjekovu sudbinu. Njegov stvarni identitet (a to znaci. * * * IVO ANDRIC: “Svejedno je koja je vasa istina. odredjuje svoj zivot. prije svega. on za covjeka ne bi smio nikada da bude potpuno zadovoljavajuci. Onda I nije cudno zasto je svijet Moderne prosto ogrezao u krizi smisla I sto covjek ovog doba zadovoljstvo i srecu uglavnom trazi (da li I nalazi?) u iluzijama. Tako je vjerovatnije da ce covjek razviti odgovornost kao samosvijest. psiholosko. ne samo manje “lutanja” u zivotu. Pri tome. ali I kao samo jedno od beskrajno mnogo drugih bica u prirodi. I. kulturno. I ispunjeniji zivot u svakom pogledu. Onaj dio svijeta koji traga za istinom. sto ce kasnije potencirati mnogi mislioci (sve do Petera Sloterdajka) u razlicitim varijantama. nikada. toga je duboko svjestan. odnosno upravlja svojom sudbinom. Na intelektualnoj I svakoj drugoj ljenosti I moralnoj neosjetljivosti. politicko. Dakle. socijalno. ali I pronaci smisao svog zivota. moralno I duhovo bice. Zato bi primarni zivotni kredo svakog covjeka trebao da bude ono sto je Volter savjetovao svom uceniku Kandidu. glavno je pronesite je kroz zivot kao svetinju i ne izneverite dusu svoju nikad. trci za materijalnim dobrima) vise radio na sebi samom I svom bicu. kao sredstva da ga ostvari. vec. ukoliko zeli ostaviti sopstveni trag. niti treba da bjezimo!. naime. umjesto pretjerane okrenutosti spoljnom svijetu (posebno. u punom smislu te rijeci. ono sto ce covjek biti (ili. religiozno. Treba. Njegovo prethodno iskustvo uveliko odredjuje njegovu buducnost. prividima. Rijec je. da “pronadje” I upozna (je) sebe kao biolosko. obrnuto. svojim izborom. ako covjek ne radi na samome sebi – u smislu obrazovanja I kulturnog I moralnog oplemenjivanja . Zato su mnogi umni I upucivali I upucuju covjeka da “krene” od sebe. Drugacije receno.” * * * Ovo Andricevo geslo (iz “Ex ponta”) – da je istina na prvom mjestu I da istinu kroz zivot treba pronositi. svakako bi bilo bolje I za pojedinca I za njegove zajednice. Kada bi covjek. Doba Moderne prolazi u znaku radikalnog svodjenja svijeta gotovo iskljucivo na njegov vidljiv I opipljiv dio. Sta vise. sebe I “raditi na sebi”. dobrotom I smislom. zasnovanu na moralnim nacelima. Onaj drugi dio. Ovo podrazumjeva da se covjek prosto mora sam slobodno definisati u zivotnoj praksi. pogledati. sasvim sigurno. I gotovo svakodnevno se u to uvjerava. besumnje. dakle. kao svetinju – besumnje predstavlja vrhovnu moralnu I misaonu 40 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I u obmanama. manje ili vise. sto moze biti!) zavisi od onoga sto on zaista jeste. Od sebe niti mozemo.poziva.

on “svoju torbu do kraja moze izruciti samo u trenucima velikog nadahnuca. A tako zivjeti moze. Motivi napustanja “puta istine I iskrenosti” su. S jedne strane smo svjedoci cestih privida. I kada su najrazvijeniji. a cesto ni bez protivrjecnih obiljezja. koji uglavnom nisu bez saznajnih. Koliko god se olako daju obecanja. Iako je covjek odgovoran za obe vrste ovih motiva. predrasuda. materijalne I druge koristi ili. odustaju I lakse nalaze put do neistine I obmane. zapravo. Kako to lijepo kaze jedan pisac. jos vise I brze se zaboravljaju (ili “zaboravljaju”) uz ocigledno odsustvo svijesti o vlastitoj odgovornosti za neodrzanu rijec. dakako. On upravo zato I govori o “vasoj istini”. ta teznja da se priblizi istini o sebi I svijetu. sa svim svojim slabostima. da cilj opravdava sredstvo. istovremeno. Njegov savjet da “ne izneverite dusu svoju nikada” mogao bi se shvatiti. To traganje za istinom.Danojlic) Ali. bio svjestan I Andric. Saznanja o sebi i svijetu najcesce su pod uplivom licnih osjecanja. organizacija I mass medija. odnosno poziv da se zivi zivot kakav nam je dat. pak. uvijek znamo sta je iskrenost i uvijek mozemo biti iskreni. istine su uglavnom licne I viseznacne. do onih najsirih ustanova. ocekivanja i fantazija. zelja. takodje. I kaze da je apsolutna istina neuhvatljiva. znatno odgovorniji za svjesno i sracunato izbjegavanje istine i iskrenosti. ako je uopste I postojana. o drugima I o svijetu. To se podjednako odnosi na svakog I u svakoj prilici. Mnogi se. poziv na iskrenost. A s druge strane je izvjesno da malobrojni zive u znaku iskrenosti I autenticnosti. vec I oprecno. odnosno da bude iskren ili barem da ne laze. ali su mnogi vidjeli put koji vodi istini. uostalom. jeste da govori istinu. kako svjesni I osmisljeni. kao primereno moralno geslo (a ne samo logicka igra rijeci) moglo da bude ono koje kaze da “sve sto govorim. Toga je. odnosno statusne. na primjer. ne mora o svemu I iznositi svoje misljenje. ukoliko to zaista hocemo! Na zalost. ono o 41 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . predstavlja stvaralacki I moralni cin. Za istinu je potrebna velika snaga I moralna hrabrost.vrijednost covjekovog zivota. Istina ponajvise i jeste u traganju za istinom. Istinu. Moralnih dilemma I osjecanja griznje savjesti kod njih najcesce nema. zabluda. Pojedinci I grupe. odnosno moralnom dosljednoscu. kao poziv na djelovanje u skladu sa vlastitom savjescu. nije tako. Osnovno geslo je. pa I svjesnih lazi I neistina. da je sa moralnog stanovista. naravno. Andricev savjet je. ocekujuci da pridobiju naklonost. I neistine. Pri tome bi. Jer. a sve sto mislim. dakle. dakle. niti mogu da se suoce sa istinom o sebi. to I mislim. ne bez razloga. pri tome. i protivrjecnih sadrzaja. Ovo vazi. Sem onih rijetkih opstih I sveprisutnih. bilo cim da se bavi. sto bi u mnogim situacijama mogao biti I sinonim za covjekovu iskrenost. sistemi saznanja nisu bez elemenata vjerovanja. Razlicite vrste I gotovo masovne neistine su evidentne “na svakom koraku” – od najuzih primarnih ljudskih grupa. jer oni niti hoce. ukoliko drzi do sustinskih vrijednosti I do samog sebe. Prosto je nevjerovatno koliko su razmjere.”(M. Najveca saglasnost upravo I postoji oko toga da (apsolutnu) istinu niko nije ni video. najcesce.” Covjek. ni govoriti. Drugacije kazano. On. zato. katkad. njegova elementarna moralna obaveza. tako I nesvjesni I podsvjesni. nije uvijek lako ni spoznati. Saznanja su katkad toliko protivrjecna I zamrsena da I najveci umovi o istoj stvari misle ne samo razlicito. krsenja date vlastite rijeci. u svakodnevnom zivotu to. uplase. kao. ako cesto zaista i ne znamo sta je istina. Zato se. moze imati o svemu svoje misljenje. institucija. Ukoliko zeli da uistinu bude covjek. bez obzira na okolnosti. i obrnuto za sisteme vjerovanja. ne rijetko I svjesno obmanjuju druge. da se izbjegnu ili umanje ocekivani gubici. to ne govorim. na iskren I autentican zivot. naravno. medjutim. svaki covjek.

covjek treba da nosi vlastitu moralnu odgovornost. to mora biti u saglasnosti sa onim sto zaista misli. odnosno da posjeduje. najzad. idu I druge vrijednosti – estetske. tako I za ostvarivanje sirih drustvenih ciljeva. ukoliko um “misli’ o sebi. svakako. na zalost. jer je evidentan besprimjerno rasiren moralni relativizam i nihilizam. A upravo to. mnogi cine. za sve sto cini i govori. U svakom slucaju. razvoj sposobnosti za ljubav I seksualnost. zapravo. hrabrost. je napor za razumijevanje prave prirode svijeta. kao I sposobnost da n avec razvijenu personalizovanost nadogradi I sposobnost za socijalizaciju. To znaci da ni jedna zivotna nedaca ne moze odagnati stanje srece. istina i lijepo najcesce idu zajedno. Po njemu su najznacajniji elementi za razvoj normalne licnosti. tako I za ljudske zajednice. Prvi korak. usvojiti. strahom.” Koje su sve posljedice toga. straha. psiholoske. I zadatu rijec treba po svaku cijenu odrzati ili. kao I strpljenje u ostvarivanju zivotnih ciljeva. Iako o tome postoje veoma razlicita misljenja. u cijem vrhu bi. kako za postizanje zeljenog individualnog zadovoljstva I osjecanja srece. vec “komplementarni svjetovi”. 42 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . svijet moralnog i svijet lijepog nisu tri odvojena svijeta. obecanja ne davati olako. na realni svijet. tek zajedno mogu ciniti smislenim zivot u cjelini. I u domenu takozvane prakticne psihologije potencira se cinjenica das u za covjekovu srecu neophodne vrline I srca I uma. da razvije I reprodukuje visoke norme drustvenosti I moralnosti. savladavanje stida. covjeka ovoga vremena ostavlja bez pouzdanog i trajnijeg moralnog oslonca i cini ga “taocem praznine. sa povjerenjem u sebe i u druge. sticanje osnovnog povjerenja u sebe I druge ljude. Ovo podrazumijeva uvazavanje postojanja hijerarhije vrijednosti. Stanje srece. Psiholozi koji se bave prakticnom psihologijom stoje na stanovist da je stanje srece u stvari stanje naseg uma. vise je nego ocigledna potreba obnove sustinskih etickih vrijednosti. cini nam se korisnim da ovde navedemo stav Tomasa Sasa. odnosno “unutrasnje realnosti”: netraumatsko iskustvo tokom razvoja. prevazilazenje destruktivne samoljubivosti. razvija i manifestuje svijest o toj odgovornosti i pred sobom i pred drugima. koji. u najmanju ruku. Dobro. traumama I stresovi.cemu govori I o cemu iznosi svoje misljenje. pri tom. smirenost I bistrina uma. izgraditi. Hana Arent je pisala da je tesko lagati druge. koji je u stanju neprekidne promjene. treba da razvija brojne prirodne mehanizme odbrane u borbi s problemima zivljenja. prihvatiti cistim srcem i jasnim umom. sto je I razumljivo. Pri tom se posebno ukazuje na slijedece vrline: povjerenje. koji okruzuju pojedinca. u tom smislu. dijelom je vec bilo govora u ovom tekstu. kao o srecnom umu I da se koncentrise na “sada I ovdje”. To je bitno. Jednom rijecju. A uz vrhunske moralne. jer se bas tako i bas tada provjerava i dokazuje i njihova vrijednost i cvrstina nasih moralnih uvjerenja. A u izgradnji “spoljasnje realnosti” pojedinac. Ove moralne principe treba postovati i kada nam nisu trenutno u interesu. osjecanja krivice I agresivnosti I. treba nauciti. Svijet egzaktnog. kako to. tj. a bice I u njegovom nastavku. a da ne lazemo sebe. saznajne. Dodali bismo jos I skromnost – posebno u odnosu na materijalne vrijednosti. Sledstveno tome. trebale biti kljucne morale i smisaone vrijednosti. u pravilu. prema Tomasu Sasu. odnosno mora biti istinito I iskreno. milosrdje. U ovom kontekstu psihologija I psiholozi pokusavaju da definisu I pojam “normalne licnosti”. To je tim potrebnije. kako za pojedince.

ritam zivljenja. uveliko ovladati svojom “sudbinom’ i uistinu biti kovac sopstvene srece. kvalitetom zivota. samopostovanje. I ne samo zadovoljstva. I onda istrajno djelovati u tom pravcu. odnosno sposobnost uzivanja u sitnim. po strain ostaju takve vrijednosti. bilo da je rijec o vlastitom samouzdizanju. jer nema nista iznad ljudskog osjecanja srece. (Zak Prever je svako jutro pjevao. pri tome. pri tome. naravno.” To je tacno. Zatim. vec I zivotne punoce I smisla iza kojih bi ostajao I ostao istinski LJUDSKI TRAG. bilo o porodicnom zivotu ili o odnosu prema drugom I drugima uopste. To je podjednako znacajno. svakako. socijalnog. Sfera psihickog. direktno povezano I sa tzv. kulturnog I duhovnog. kao sto su: mir.) To se odnosi I na sposobnost radovanja najobicnijim “sitnicama”. Pogotovo u igri. mnoge druge. na kvalitetniju ishranu. Ona zato i brzo prodju i. obrnuto. ljubav. I. Sve ovo je i te kako vezano za tzv. ne savladaju. vjerovatno srecan sto moze da vidi. privremena patnja trajanja vrednija od konacne praznine nistavila. jasno odrediti sta covjek zeli od svog zivota I u svom zivotu postici. Samo tako I tada se postizu trajna (ili trajnija) zadovoljstva I osjecanje srece.” * * * I ovaj stav Danila Kisa (iz njegove “Grobnice za Borisa Davidovica) implicira stanoviste da istinski kvalitet ljudskog zivota. cistiju prirodnu okolinu I rekreativne aktivnosti. umijece zivljenja. Ali i preferirajuci ono BITI u odnosu na ono IMATI. Ta zadovoljstva. “Oh. Za to je. svoje vrlie I mane. izazvana najcesce izvanjskim podrazajima. dajuci. dozivi svijet I tog jutra. nasom pasivnoscu i rezignacijom “prepustamo” sudbini ili stihiji da manifestuje svoju moc nad nama. od najradije dobi. svakodnevnim zadovoljstvima I radostima. kakav divan dan”. ne zaviseod trenutnih zadovoljstava. konkretnog. harmonija. na zalost. Rijec je. neophodno dobro upoznati sebe. Da li je I kako to moguce preduprijediti? Pa. ostavljaju svaki put jos veci osjecaj praznine u srcu i dusi covjeka. povoda. o iluziji ostvarene srece.* * * DANILO KIS: “… jer je. A to je. Ona su trentna. Malo se ko pita kako se osjecamo u vezi sa sobom I 43 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnos pojedinca I njegovih zajednica I. odnosno zivotne ispunjenosti I licne ostvarenosti. ne rijetko. Nekada je takvo osjecanje moguce I bez posebnog. naravno. koje tokom citavog zivota mnogi. mnogi ljudi su izgubili smisao za to. ne mogu biti izvor osvajanja trajnijeg zivotnog smisla. Na zalost. bez obzira na vremenske prilike. kao necemu najljepsem sto je covjeku dato. o cemu se poslednjih godina sve vise govori I pise. Uzeti svoj zivot u svoje ruke znaci. Dakle. osjeti. najcesce ostaju po strain. na zalost. ono sto je najbolje u njemu. A znano je iz iskustva (narocito iz mladjih dana gotovo svakog covjeka) da ako si srecan. kratkorocna i povrsna. prije svega. iako. uz skromno zadovoljstvo cinjenicom das mo zivi I zdravi. traganjem za onim dubljim I trajnijim izvorima ljudskog zadovoljstva. odnosno postojati naspram posjedovati. najcesce pojednostavljeno I redukcionisticki. pa I ljudska sreca. bilo o profesionalnom djelovanju. odnosno te vrste potreba. uprkos svemu. u sustini. onda mislis da je “cio svijet tvoj. zapravo. Kvalitet zivota se u ovoj dioptriji u najboljem slucaju svodi na visi materijalni standard. svoje sklonosti I zelje.

pa I porodicnog zivota je. estetskih. Miran I harmonican porodicni zivot je neophodan za psihicku ravnotezu. Pri svemu tome je. koji pruza sigurnu zastitu svojim clanovima. kao i “ucenje” kako zivjeti s njima. radosti I ispunjenosti svakog covjeka. zadovoljstva. i prije samog rada (profesije). ma koliko to na prvi pogled djelovalo paradoksalno. Ali je sasvim izvjesno da se samo sa novcem ne moze rijesiti ni jedan esencijalni problem ljudskog zivota. Ako je tacno da se zivotni smisao “osvaja odozdo”. bitno sta covjek sebi postavlja kao primaran cilj (ciljeve) u svom zivotu. svakako. Otuda. Porodica (naravno. moguce je. koliko ljudi sebe pronalazi u radu. To. Patologija svakidasnjeg. kao bitne predpostavke za unapredjenje kvaliteta zivota. ne pogadja sustinsku. prije svega. smisaonu dimenziju ljudskog zivota. Od toga ponajvise I zavisi poimanje kljucnih komponenti kvaliteta zivota. uz rad. njegovanje najvisih etickih. za osjecaj ljubavi. da se izbjegavaju jos brojnije mogucnosti koje sobom nosi zivotni besmisao. svodjenje sintagme “kvalitet zivota” samo na tu materijalnu dimenziju ili prvenstveno. svakog covjeka prate u zivotu. punoce i srece. Zdrava porodica je u tom smislu “skloniste” od svih oluja koje manje ili vise. razumijevanja. u ekspanziji na svim meredijanima. i porodicu dozivljavaju kao najznacajniji oslonac u svom zivotu. bez novca se. Izvjesno je da vecina ljudi. Ili. raditi za vlastitu srecu ili protiv nje. gdje katkad zaista nema jasne granice izmedju rada I igre. te dosezanje (moguce) zivotne mudrosti. ne bilo kakva) predstavlja psiholoski I socijalni prostor. i vlastitih slabosti. Balzak je pisao da je stalni rad “zakon umjetnosti” (dodali bismo I “zakon zivota”). Ali. uspostavljanje unutrasnjeg dusevnog i duhovnog mira. psiholoskih i duhovnih vrijednosti. koliko njih osjeca zadovoljstvo. kao potreba. na zalost. Ovo podrazumijeva i spoznavanje. kao i radost u zivotu (sto je najcesce vezano za porodicu) su kljucne pretpostavke ostvarivanja zivotnog smisla. kao moguci izvor mira. sklada. nije mali broj (I. odnosno da se iz mnostva mogucnosti izabere (I trajno bira) ono sto omogucava postizanje smisla vlastitog zivota. se permanentno uvecava) ljudi kojima je uskracena ovakva porodica. odnosno ovakva socio-psiholoska funkcija porodice. dosade I poroka. U tom smislu se I sreca moze zadobivati I gubiti. izrazena kroz osjecanje emotivne stabilnosti i spoznaju da negdje i nekome pripadamo. zauzima veoma visoko mjesto. uz to. onda to podrazumijeva posjedovanje (sticanje I razvijanje) sposobnosti da se “pronadje” vlastiti zivot. porodicu. koji tako dozivljavaju rad. da se I ne govori. radost I ispunjenje u radu? Empirijska istrazivanja pokazuju da je rijec o (relativno) malom procentu. uz ostalo. podrazumijeva ovladavanje praiskonskim nagonima i strastima. ne moze. U uslovima robno-novcanih odnosa. Nesto veci procenat je medju mladjima koji rade na najnovijim informatickim tehnologijama. uz nastojanje da ih se prevlada. naravno. 44 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Vjerovatno je suvisno isticati da je rad kao takav I stvaralastvo u najrazlicitijim vidovima (kao profesija. barem. U hijerarhiji motiva koje posjeduje nase psihicko bice. odnosno. sasvim sigurno. cak. Ili. Na zalost. Samopouzdanje I zadovoljsto u radu. kao igra) nezaobilazan dio smisla ljudskog zivota. a Volter da nas rad cuva od tri velika zla – siromastva. Bez njega se ne mogu rjesavati svakodnevni egzistencijalni problemi. A o kvalitetu iskustva. za zdrav rast I razvoj. potreba za sigurnoscu i izvjesnoscu. odnosno poboljsavanju tog kvaliteta.onim sto se oko nas desava. pored vrlina.

temelj obrazovanja. Knjiga. odnosno za nase predstave o (zeljenom) zivotu. culture I medij za prenos intelektualnih. bez kojih je tesko razumjeti cjelinu zivota. Oduvijek se zna da su korijeni znanja gorki. moglo bi se pouzdano ustvrditi da je covjekova iskljucivost u obrnutoj proporciji sa covjekovim znanjem. ali da su plodovi slatki. i milosti I zlocina. u tom kontekstu. jedna koncepcija. gdje on kaze da “…Citanje mnogih knjiga dovodi do mudrosti. To nam. koje je (iako djelo I tastine) u osnovi moralni cin. ali I za smislom zivota svakog pojedinca. patnje. u traganju za cjelinom svijeta . To se. kultura. na primjer. Sta vise. Slicne misli srecemo I u Kisevoj “Grobnici za Borisa Davidovica”. “Mnoge knjige nisu opasne. u laksem sporazumijevanju ljudi. jedno uvjerenje. naucnih. Nije zato slucajno da on u obracanju mladom piscu preporucuje da njegovo oruzje bude sumnja. citajuci – posebno pazljivim I kritickim citanjem “pravih” knjiga – mi. pa i suprotnog. ceznje. od juce. svoju istinu i svoju stvarno egzistenciju oni zadobivaju tek u dijalogu. Kuran. odnosno one knjige koje nas “bude udarcem pesnice po glavi”. ali. tahnickih I drugih tekovina ljudskog duha. opasna je samo jedna”. jedan stav. otudjenja I beznadeznog ocajanja. Ove spozaje nisu. Marks. odnosi I na saznanja o zivotu. Inace. Po njemu. Doduse. inace. Danilo Kis. Jos su stari Kinezi znali za uzajamno djelovanje dva suprotna kozmicka principa: mracnog JIN i svetlog JANG. jedna ideja. Uvjerenja crpljena samo iz jedne knjige – Biblija.* * * FRANC KAFKA: “Njihova sigurnost dolazi samo od njihove gluposti!” * * * Potreba za saznanjem spada u osnovne covjekove potrebe. Svoj legitimitet. tek u priznanju od drugog. Rijec je o borbi I jedinstvu suprotnosti 45 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . od njega razlicitog. U njih su utkani Kafkini unutrasnji sukobi. kaze on. samo moze biti od koristi u boljem razumjevanju zivota I svijeta. zapravo “ulazimo” u razlicita iskustva I time obogacujemo sopstveni zivot iskustvima drugih ljudi. istice da knjige ne sluze samo dobru. preporucuje da treba citati samo one knjige koje nas “bodu”. naravno. naoruzanog mahnitoscu I mrznjom”. vrijeme izvan pisanja smatra tracenjem vremena. Zanimljivo je sta o pisanju misli. naroda.” I u njegovim knjigama je to ocigledno. Knjige su izvor i moralnosti i bezakonja. ovo je poznato od ranije. samo po sebi ne znaci mnogo. Jedno misljenje. a narocito od Hegela. Homeini ne razvijaju sumnju. u suceljavanju sa drugim.To vazi I za pisanje. besumnje. dozivljaj besmisla. pisanje sluzi kao nadoknada za zivot. mora biti “sjekira za zaledjeno more u nama. a u novije vrijeme I na Internet mrezi I drugim informacionim tehnologijama). Kafka. Kis. pa time I njegovu moralnu I smisaonu dimenziju. (do sada uglavnom sabrana u knjigama. sumnje. Razumije se da su ta saznanja. Zivot je sam po sebi protivrjecan I zato treba citati vise knjiga. naravno. Upravo na to upucuje gore navedena Kafkina misao iz njegovog “Procesa”. da bi se doseglo do tih protivrjecnosti. isto tako. On kaze da vrijeme provedeno u pisanju smatra izgubljenim vremenom. strepnje. nauke. po njemu. a citanje jedne jedine knjige do neznanja.

vidljivog (svijetlog) I nevidljivog (tamnog). To se, medjutim, podjednako odnosi na kosmos I na covjeka. A da bi se zivot u ovoj koncepciji stalne borbe razumio I uspjesno usmjeravao, neophodno je I poznavanje svojevrsnih tablica mudrosti, tj. poznavanje tzv. Strategema. Njihovo poznavanje olaksava covjeku ponasanje I djelovanje, posebno u nestandardnim zivotnim situacijama . Znacaj saznanja za ljudski zivot potencirali su I drugi. Aristotel je, na primjer, na pitanje koliko se razlikuju obrazovani od neobrazovanih ljudi, odgovorio: “Onoliko, koliko zivi od mrtvih!” A, prema Diogenu Laercaninu, Aristotel je svoja predavanja uvijek zapocinjao rijecima: “Kao sto vid prima svjetlost iz vazduha, tako dusa prima svjetlost od nauke (obrazovanja).” Obrazovanje je I uslov da se, kako je to, takodje, govorio Aristotel, misli kao mudrac, a govori kao obican covjek. Obrazovanje je za njega bilo I “najljepsa priprema za starost”. Ovdje, naravno, nije rijec o bilo kakvom saznanju, vec prvenstveno o onom cjelovitom, kritickom, sintetickom, odnosno o saznanju koje moze da ima trajniji znacaj za ljudski zivot. Rijec je, zapravo, o zivotnoj mudrosti, o mudrosti zivljenja. Jedna stara izreka kaze da “pametan covjek nastoji sva napraviti ispravno, a mudar covjek nastoji pociniti sto manje gresaka.” A Heraklit je, jos prije dva I po milenijuma govorio da mnogoznalastvo ne vodi mudrosti. Mnogo vijekova kasnije Mark Tven ironicno zapisuje: “Nikada nisam dozvolio da svoje obrazovanje ugrozim svojim skolovanjem.” Prvi korak do novog znanja je saznanje da nesto ne znamo. A o cjelini stvarnosti i njenim dubljim slojevima uistinu malo ko sta zna, tim prije, sto je ona sama po sebi veoma protivrjecna i veoma promjenljiva. Svako novo znacajnije saznanje uzdrma temelje dotasnje samouvjerenosti, kojoj su, u pravilu, skloni poluinteligentni, odnosno oni kojima je pozitivisticko znanje vrhunac znanja, koji robuju poznavanju “prvog sloja stvarnosti” ili su, cak, zarobljenici zabluda, predrasuda, iluzija I svakovrsnih gluposti. –risjetimo se ovdje da je genijalni Ajnstajn o ljudskoj gluposti ironicno zapisao da su “samo dvije stvari beskrajne – univerzum I ljudska glupost, s tim sto za univerzum I nisam toliko siguran.” Protivrjecna obiljezja stvarnosti “prizvode”, naravno,I protivrjecna saznanja. Ako hoce da razumije druge ljude, covjek prosto mora u sebi imati mnoge protivrjecnosti. Pa ipak, sirenjem I produbljavanjem saznanja, covjek uvecava svoje sposobnosti da jezgrovitije, sazetije I racionalnije iskazuje svoje misli. Pored teorijskih, ovdje su, svakako, znacajna I iskustvena saznanja. I to, kako ona individualna, tako I ona kolektivna. Uslov je, naravno, das u ta iskustva osvijestena, odnosno osmisljena. Za trajnost nasih saznanja I njihovih rezultata, bitno je da se njeguje temeljitost, predanost I zadubljenost u ono sto se misli, govori I radi, na suprot danas toliko rasirenoj povrsnosti, kratkotrajnosti I otudjenosti. Danas se znanje cesto svodi na puku informaciju. To je, naravno, daleko od pravog znanja, a jos dalje od zivotne mudrosti. Naravno da se covjek, pod uticajem novih saznanja, posebno onih kapitalnih, mijenja. Moze da se mijenja cak I njegov intelektualni identitet, kao I njegovo ponasanje. U susretu sa novim spoznajama, on moze da se oslobadja I laznog (ili laznih) identiteta. Ali u ontoloskom I karakternom smislu, covjek, svakako, treba “da ostane svoj”. Jos je Dante pisao da je postojan u svojoj promjenljivosti. Mijenjati se, a, istovremeno, ostati svoj je temeljni moralni zakon ljudskog zivota. To, dakako, podrazumijeva da covjek

46

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

u svom zivotu ne treba da razdvaja saznajne I moralne vrijednosti, niti svoju misao od svoje prakticne djelatnosti. A zivot bolje razumjeti znaci biti vise spreman i na prastanje, na vecu blagost. Jer, blagost je izraz i saznanja, iskustva, sirine i svojevrsne moci vece od prezrenja, cak i u odnosu na najvece licne uvrede. I, obrnuto, ljudi uzih vidika, labilnije psihicke konstitucije I moralne nedosljednosti svoje mane najcesce pripisuju drugima, ljute se na druge I olako sude o drugima, pa I presudjuju. U pitanju je, u psihologiji dobro poznat “metod projekcije”. * * *

IVO ANDRIC: “Tako se tesko zivi, tako se kratko zivi, pa jos polovina tog teskog i kratkog zivota nam prodje u mrznji i nesporazumima. Oh, ugasite mrznju! Ljudi su nama potrebni i nikako se, nikako ne moze zivjeti bez oprastanja.” * * *

Pocetkom dvadesetog vijeka jedan francuski humanista (Ernest Renan) je pisao da ljudsko drustvo ide ka “organizovanoj sebicnosti”. Na zalost, dvadeseti vijek je potvrdio tacnost ove dijagnoze, I to u drasticnoj formi, bilo da je rijec o individualnoj, bilo o grupnoj sebicnosti. A najtamnije tacke ovog vijeka - kojih je bilo I previse - su najvecim dijelom posljedice te sebicnosti. Sebicnost je, naime, neminovno pracena zaviscu, licemjerjem, mrznjom, nasiljem, odnosno udaljavanjem od drugog, drugih I drugacijih. A, znano je, da samo s drugim I u odnosu prema drugom mozemo spoznati sebe (do mere do koje je to uopste moguce), da mozemo iskazati sebe, sa svim svojim vrlinama I Manama I da jedino tako mozemo istinski dozivljavati trajna zadovoljstva, istinsku radost I srecu. Mjereci sebe samo sobom, ne samo da necemo razumjeti sebe, vec necemo ni osjetiti zivot u njegovoj raznovrsnosti I mnogostrukosti. Ovo, istovremeno, znaci I nikoga ne voljeti. A po mnogima, ne voljeti nikoga predstavlja vrhunac ljudske bijede. Sve je to, dakle, u krajnjoj liniji vezano za ljubav, odnosno za (ne)posjedovanje ljubavi, shvacene u univerzalnom znacenju. Ljubav je, besumnje, najdublji izvor zivotne radosti, ushicenja, zanosa, svakodnevnog stvaralastva i zivotnog smisla. Na suprot tome, odsustvo ljubavi dovodi do osjecanja apatije, rezignacije, dosade, praznine i zivotnog besmisla. I duhovna I svjetovna literature, a jos vise zivot, pa I onaj svakodnevni ovo nedvojbeno potvrdjuje. Stara latinska izreka kaze da postoje samo dvije stvari za koje vrijedi zivjeti. To su ljubav i moc. Covjek se treba opredjeliti za jednu, jer obe nikada ne moze imati. Jedna drugu iskljucuje. Razdvaja nas I unistava mrznja, a spaja I odrzava ljubav, pa I onda kada teskom mukom “isplivava” na povrsinu u neravnopravnoj borbi sa mrznjom. I u danasnjem svijetu, zahvacenom svakovrsnom entropijom, kada se cini da ljubav prosto nije moguca, od tih nastojanja ne treba odustajati. Temelje hriscanstva apostol Pavle, kao sto je poznato, vidi upravo u ljubavi, koju kao vrlinu stavlja I ispred vjere I nade. Neki mislioci – I duhovni I svjetovni – idu toliko

47

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

daleko da tvrde da spoznaju treba zrtvovati zarad ljubavi, ako spoznaja eventualno ometa ljubav! Nesporno je da velika djela nastaju iz velike ljubavi. I, obrnuto, nikada iz mrznje, kao inferiornog osjecanja u odnosu na ljubav. A znano je da samo inferiorne osobe imaju potrebu da produkuju mrznju. Rijec je o osobama koje sun a ovaj ili onaj nacin ostecene. Takodje je poznato da se, u pravilu, mrze slicne osobe I grupe. U vokabularu psihoanalize to se najcesce objasnjava “narcisoidnoscu malih razlika”. Genijalni Betovn je govorio da ne priznaje drugi znak nadmocnosti osim dobrote, to jest ljubavi. Dodali bismo da samo ljubav moze iznijeti na vidjelo ono najvrijednij, ali I najskrivenije u svakom covjeku, u njegovom srcu, u njegovoj dusi, u njegovom intelekt. Davno je receno da se samo ljubav uvecava dijeljenjem. Istinski, nase je samo ono sto dajemo drugima. Takodje je staro saznanje da se lakse zivi kada covjek nikoga ne mrzi, kao I ono da se uz bilo kaku mrznju ne moze biti sretan. Kod onih koji mrze o oprastanju se, naravno, ne moze govoriti. A biti covjek I uopste zivjeti prosto nije moguce bez prastanja, kako nas upozoravaju najveci I duhovni I svjetovni mislioci I stvaraoci. Sasvim sigurno se lakse zivi ako se I kada se prasta drugima I od drugih prima oprost. Jer, prastati znaci voljeti, a voljeti znaci “vidjeti zadovoljstvo u sreci drugih”. (G.V.Lajbnic) To, naravno, mogu da cine samo oni koji su vodjeni sirinom slobodnog ljudskog duha, duse I srca. Na individualnom planu I u svakodnevnom zivotu to se narocito ogleda u postojanju ili odsustvu medjusobnog iskrenog prijateljstva. Jos je Sokrat govorio da je od svih blaga najvece blago dobar i pouzdan prijatelj. Na pitanje sta je prijatelj, Aristotel je govorio da je to “jedna dusa koja boravi u dva tijela.”Vjerovatno rukovodjen ovim uvjerenjem, on je u sadmoj knjizi svoje “Etike” napisao da “ko ima mnogo prijatelja, nema pravog prijatelja.” A prema Seneki, prijateljstvo uvijek cini dobro, a ljubav moze I da povrijedi. Zato ce i Volter, mnogo vijekova kasnije, preporucivati da “ne otvarate svakom covjeku svoje srce, jer moze biti ranjeno”, a Ivo Andric ce izbjegavati da se povjerava i onima koji su mu bili najblizi. I zaista, kako su to mnogi i prije i poslije ovdje pomenutih mislilaca govorili i pisali, u zivotu nije nista tako rijetko kao susret dva ljudska bica, koja se razumiju, vole, postuju i uvazavaju, sa svim svojim vrlinama i manama. Sta vise, nije rijetkost da se i najmanje (sustinski) zna o onima koji su najblizi. Iskreno I istinsko prijateljstvo se, dakle, gradi sporo I u pravilu, od mladjih dana. Ono se dokazuje, izgradjuje, razvija I provjerava u najrazlicitijim zivotnim situacijama. Zato je, I po misljenju autora ovoga teksta, pravo prijateljstvo uistinu svetinja, koja se treba pazljivo I stalno njegovati. Dodajmo ovome da I relevantna empirijska istrazivanja pokazuju da su osobe koje imaju dobre I stalne prijatelje psiholoski stabilnije, socijalizovanije I sa osjecajem zivotne ispunjenosti, odnosno da imaju manje problema sa stresovima I sa bolestima, pa cak I da duze zive. Zivjeti bez iskrenih prijatelja I iskrenog prijateljstva zaista je tesko. Zivot proveden tako je, sasvim sigurno, osiromasen za njegovu mozda I najbitniju dimenziju. Na zalost, to nije rijetkost u zivotu mnogih ljudi. Malo je utjesno da to mnogi shvate tek u poznim godinama. Alternativa odsustvu prijateljstva je, naravno, samoca, koja je najmanje pozeljan “saveznik”.Pol Valeri bi rekao da “covjek koji je sam u losem je drustvu”. A Margarit Diras ide jos dalje pa kaze da “usamljenost znaci smrt ili knjigu!” Iako, istina, fizicka

48

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

nije zdrava (ni fizicki. neostvariva. nije dobra. sama po sebi. Medjutim. samoca. otuda. a za sebe sama kaze: “Najbolji sam kad sam ocajan!” Marsel Prust slicno pise u “U traganju za izgubljenim vremenom” da mu tuga.samoca I stvarni osjecaj usamljenosti ne moraju uvijek znaciti isto.” I mnogi drugi su isticali da patnja moze da oplemeni. nije dobar ni za tijelo ni za duh i dusu. i dakako. a posto nisu dobri. Covjek moze biti I u grupi. tesko je naci dva identicna pogleda. oni koji su u stanju da se odupru najtezim iskusenjima. motiva I. oni ne mogu biti ni srecni. ne samo razlicita. Ona je 49 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I tada nije moguca sreca. Ti pogledi se krecu u dijapazonu izmedju dvije krajnosti – od one da je sreca nedostizna. postici gotovo u svakom trenutku. jer je t. pogotovo ona trajnija I prisilna. biti fizicki sam. U petoj knjizi “Zakona” Platon pise da bogati ne mogu biti dobri. Ipak. koje ne trazi negiranje individualnosti. neprihvatljivo I ono shvatanje individualne srece.” * * * Naravno I o (individualnoj0 ljudskoj sreci postoje. * * * PUSKIN: “Srecan je onaj koji je mlad za mladih dana. stojimo na stanovistu da je sreca ipak moguca i to u ravnotezi izmedju zdravog individualizma i umjerenog i iskrenog zajednistva. ono koje smatra da je licna sreca iskljucivo u zrtvovanju za srecu drugih. a ne osjecati se usamljeno. da gotovo sva ljudska bica na ovaj ili onaj nacin. najcesce. Stvarnu samocu mogu da izdrze samo malobrojni . koju svakodnevno osjeca “donosi poneku dobru filozofsku misao. A zna da sazri u pravi cas. oni najjaci. od do tada ostvarenog smisla vlastitog zivota. pak. pise da nikada nije ni pokusao da bude srecan. Tesko je. opet. kao I obrnuto. sasvim sigurno. naime. patnja. kao uslova za zajednicku srecu. kraj kreativnosti. ni mentalno) I. ako pod njom podrazumijevamo samo zivot pun radosti. vjerovati da trajni (ji) dozivljaj srece. Iskustvo (relativne) neimastine I odricanja cesto moze djelovati blagotvorno na stvaralastvo. nije dovoljna za to! Ali je izvjesno da pretjerani konformizam. svjesno mogucnostima i nacinu ostvarivanja srece u svakodnevnom zivotu. po njemu. a osjecati se beskrajno usamljeno. uz nepostivanje mjere u svemu (tog zivotnog antickog ideala). a onda I da se stvore najuzvisenija djela. pa cak I nepozeljna. da pomogne da se sazre ili prije sazre. koje tezi licnoj sreci I po cijenu nesrece drugih ili. Ekstremno je. odnosno u potpunom marginalizovanju vlastite individualnosti. zavisno od okolnosti. vec I oprecna misljenja. stvaralastvo I dozivljaj zivotne punoce uopste. kao I uz negiranje slobode I istine. Paolo Koeljo. A Ivo Andric pise. nije podsticajna za rad. dozivjeti. bez imalo bola. Naravno. Neosporno je. na primjer. do one da je srecu moguce ostvariti. da nas “svijet truje”. ako covjek nema (pre) velika ocekivanja. u svakom slucaju. koji su u stanju da I u takvoj situaciji nalaze I pronadju motiv za stvaralastvo I zivotni smisao. smisla I nade moze ici uz socijalnu nepravdu. zivot ispunjen jakim (pozitivnim) emocijama I velikim zadovoljstvima. Na suprot ovim krajnostima. narocito.

kako je to pisao A. koju dozivljavamo kao izazov. ni jedan dan bez note (za muzicara). a stara jevrejska da bi se od slave valjalo stititi kao od hrdje. kao vrlo bitnu predpostavku za “mudrost zivljenja”. To nam omogucava da se I u najtezim situacijama ocuva ljudsko dostojanstvo I vjera u “ljudsku supstancu”. pogotovo ako su u pitanju prividne I trenutne pobjede. ali ni u pobjedi zanijeti. Ako uspijemo da spoznamo. bez jakih I stalnih zadovoljstava. a ako ne ocekujes nista I nesto ce biti sve. ocuvanje “smisla za srecu”. neefikasnu I iscrpljujucu brigu o svemu I svacemu.moguca I to najcesce u relativnom smislu samo kao sreca svjesnog zivljenja. Neki bi to. Spoznati to I postici unutrasnju ravnotezu olaksava I odrzavanje dobrog mentalnog zdravlja. Malodusnosti ni tada nema mjesta.” Ovo podrazumijeva da i u najtezim trenucima bola. gdje je potencirao das u sansu da prezive imali oni logorasi. a za svakog covjeka ni jedan dan bez korisnog gesta (djela) I bez lijepe rijeci. uveliko. potencira I smisao za humor. a onda I moguce srece. ako je svjestan svojih mogucnosti I ako zna gdje mu je mjesto. da se u porazu ne treba poniziti. iskazali na nacin da svako moze naci svoju srecu. godine knjigu. da definise svoje zivotne vrijednosti I “optimalno” postavi svoje zivotne ciljeve I da se predano trudi u njihovom ostvarivanju. vec za trajnim i dubljim izvorima zadovoljstava i srece u svakodnevnom zivotu. Nada je izvor snage. Korisno je. koji su mogli da zamisljaju ili zele nesto u buducnosti. postojanje I jasne I realne liste prioriteta. ali I bez jakih I stalnih bolova. umni su poodavno uocili da se iz (osmisljenog) poraza moze “izvuci” mnogo vise korisnih pouka za ljudski zivot nego iz pobjeda. medjutim. Kljucni preduslov za to jeste da covjek spozna sebe. kada je rijec o “traganju za srecom”. pri tom. A to predpostavlja. nego od drugih. osjecanja tuge I praznine. svakako. u pravilu. ide vrlina skromnosti. U domenu stvaralastva to prakticno znaci ni jedan dan bez crte (za slikara). kao I dobro raspolozenje. pod nazivom “Dozivljaji jednog psihologa u koncentracionom logoru”. a mozda jos vise u zivotu. odnosno naci mjeru i balans izmedju brige. Nasa stara narodna izreka kaze: “Ako ocekujes sve I nesto ce biti nista. Hrabrost. sopstveno I svojih bliznjih. treba nastojati ocuvati energiju i optimizam. Tome u prilog moze ici I. uz ostalo. iskrenost i jednostavnost su.On. tuge i bijede. Sloboda je. Da bi smo otkrili nadu I u teskim okolnostima “moramo visoko uprti pogled”. odgovornosti i zadovoljstva. osvojimo I razvijamo unutrasnju slobodu I nas unutrasnji svijet uopste. pa I u (prividno) najtezim okolnostima. u pomalo pojednostavljenoj formuli. Rijetke su zivotne situacije (I individualne egzistencije) kada je ovo prvo mnogo vece I cesce od ovog drugog. Kami. (uglavnom porodica i prijatelji) i profesiju. najvecim dijelom iznutra. ni u porazu covjeka ne treba da napusta nada. Psiholog Viktor Frankel je napisao 1945. A filozof Miodrag Zivanovic u svojim sjajnim “Plavim predavanjima” o neuspjehu kaze: “Rekao bih da i u filozofiji. ni jedan dan bez retka (za pisca) I tako redom. Uz ta dva osnovna zivotna stuba. Ovakve situacije postoje samo kod onih koji se ne povode za povrsnim i trenutnim. a ne cesto bezrazloznu. barem. patnji. Kljucna saznanja o zivotu ipak sticemo sami iz sopstvenog iskustva I promisljajuci iskustva drugih. ono sto nije uspjelo proizvodi visi kvaliteta. osnov autenticnog zivota. i zivotne srece. I upozorenje. kaze 50 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . tada ce I nasa sreca vise zavisiti od nas samih. Sta vise. moguce je ostvarenje (relativne) srece ili.” Dakle. kojom se bavimo.A ovo se ponajvise vezuje za zdrav i skladan zajednicki zivot sa onim koje najvise volimo. pa time. da zna sta zeli od svog zivota. Stara istocnjacka mudrost kaze da je teze zivjeti sa pobjedama nego sa porazima. dakle.

rast potreba bez granica (naravno. ne osjecaju se srecniji od onih slojeva ciji su prihodi u tom periodu ostali isti. Sposobnost da se podnese bol i nezadovoljstvo. 51 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uz istovremeno odsustvo svijesti o njoj. malodusnost i rezignaciju. a profit bespogovorna istina i univerzalno mjerilo uspjesnosrti. kako ocuvati nadu i “ostvariti srecu” u savremenom (post)modernom drustvu. ljudi. prihodi u znatnoj mjeri uticu na dozivljaj srece. najvise dozivljava taj osjecaj srece. pored nekih institucionalnih formi. a ne biti! Covjek je poistovijecen sa onim sto posjeduje I onim sto trosi. cini bitan uslov uspjesnog traganja za srecom. po njemu. nego sto su bili prije koju deceniju. pohlepi I otudjenju dusa postaje “sve tanja”. dosadasnji pokusaji obuzdavanja egoizma i pohlepe u medjunarodnim razmjerama nisu dali vidnije rezultate. U ostvarivanju sopstvenih zivotnih ciljeva. vjerovatno. narocito. jedna od bitnih predpostavki (moguceg) dosezanja osjecaja srece podrazumijeva nastojanje rehabilitacije vrlina prirodnosti. To se jos vise odnosi na igru – u najrazlicitijim formama – u kojima se. kada su I pojedinacno I kolektivno bili (znatno) siromasniji. nailaze na najraznovrsnije probleme I prepreke. ostaje otvoreno pitanje. Cak I tolike I takve. umjerenosti u svakodnevnom zivotu. koja se odnosi na najsire I najsvjetlije horizonte. moralnim I duhovnim) uzrokuje “placanje” i previsoke cijene modernizacije. kulturnim. koje je zahvatilo cak I relativno siromasne slojeve. Medju prigovorima na nalaze ovog istrazivanja bio je i onaj da ljudi svijest o sreci mogu da imaju tek kada je ona iza njih. a da se ne zapadne u zlobu. Inace. u drustvu gdje je novac osnovni pokretac zivota. odnosno za aktivnosti na njegovom (njihovom) ostvarivanju. U kontekstu dominacije potrosackog mentaliteta u savremenom drustvu. ni odgovarajuce psihicko zdravlje. Po nekim strucnim misljenjima. usput receno. dakle. gdje siromastvo masovno ugrozava opstanak. nekada I bolnih iskustava. po njima. upravo bez ovih. za razliku od osjecaja nesrece o kojoj ljudi posjeduju svijest tada kada I dozivljavaju tu nesrecu. koja je. prema ovim nalazima. na ekoloski pokret.Paskal. interes) kaze se kako bogacenje i neumjereno trosenje nikoga nisu ucinili srecnijim! Svijet se. Oni slojevi ciji su se prihodi u medjuvremenu znatno povecali. Sreca je. ali i protivrjecan. tim najljudskijim od svih dusevnih uzbudjena. koje je organizovao R. jednostavnosti i. Samo u siromasnim zemljama. Vazno je imati. cak uz izvjesnu “izgubljenost”. mislimo i na razlicite alternativne akcije na ovom planu – na antiglobalisticki pokret. a moralne vrijednosti gotovo suvisne. Neka druga istrazivanja su pokazala da je osecanje srece ponajvise vezano za poimanje jasnog cilja (ciljeva) u vlastitom zivotu. ali ne I saznajnim. u najtjesnjoj vezi sa covjekovom “aktivnom nadom”. na pokret “lijepo je u malom” i slicno. Medjutim. koji mu uvijek izmice! Njegovo poimanje srece (hedone) nalazi se u bezgranicnom (apeiron). nije moguca ni zivotna radost. U jednom od tih istrazivanja . Bez te dinamike u razlicitim zivotnim situacijama nije moguce. Frank ( i interpretirao u svojoj knjizi o luksuzu I novcu. Pri tome. Ako je to tako. naravno. onda nije ni malo cudno da empirijska istrazivanja pokazuju das u ljudi danas mahom manje srecni. zaputio u “ludilo trosenja”. u Americi izazvala veliki. U sveopstem postvarenju. Ali. koja ugrozava I sam opstanak zivota na nasoj Planeti. Nikada mu nije dovoljno! Obilje mu je san. samo kada je rijec o materijalnim I tjelesnim.

slavu i moc placaju “debelim komadima” savjesti i ljudskog dostojanstva. autentican LJUDSKI TRAG? Ako nam zivot inace prolazi (organizam se neminovno trosi!). ako si se vec rodio. na zalost. vec nit rag kao takav. ne rijetko. beskrajno polje najrazlicitijih mogucnosti ikada je rijec o oblicima rada i stvaralastva. kako cemo onda uopste ostavljati I ostaviti trag u zivotu I. uprkos svemu. potrebna nikakva posebna sposobnost da bi covjek bio odgovoran prema drugom covjeku. na primjer. moralnog I autenticnog. pametnije. sveti Augustin zapisao: “Sramotno je ne imati srama!” Ljudski je. kada je kralj Midas poslije velikih napora uspio da ulovi legendarnog Silena (za koga se vjerovalo da zna odgovore na sva pitanja) postavio mu je pitanje: “Koja je najveca sreca dostupna covjeku?” Silen mu nje odgovorio: “Da se nikada nije ni rodio!” Kralj ga ponovo pita: “Ali. praznog I besmislenog. mimo obicajnih. i kada je rijec o nacinu zivota. Iz I iza njih najcesce. zadovoljstvo. Za tako nesto vecina prosto nije sposobna I talentovana. kako legenda kaze. a imati razumijevanja za slabosti drugih. uzvratio odgovorom: “Da umrem sto prije!” * * * JOVAN CVIJIC: “Ljudski organizam je zato da se cestito utrosi!” * * * Ako zaista ne znamo sta cemo od sebe I svog zivota. zato svako jeste sposoban da pronadje ono polje gdje moze dati najvise. pa se to. rade mimo nacela ljudskosti. naravno. A to je. svakako. da se na kraju necemo morati saglasiti sa zloslutnom preporukom iz jednog od starogrckih mitova.” Mnogo prije je. onda je to pouzdan znak da si ti sam veoma nevaljao. Naime. u vezi s ovim. uvijek I svagda ili da bi. na primjer. nego o greskama drugih. Zarobljenici ovakvog zivota ili gotovo nista ne rade ili rade iskljucivo pod prisilom ili. Upravo ovi I ovakvi ljudi su najvise skloni da o drugima govore lose. zar onda nije bolje. treba nastojati 52 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno neiskrenog. Za neke od ovih I ovakvih zivota se moze reci da prolaze gotovo “u ludo”. Jer.Nadajmo se. ne mora obavezno da bude vrhunsko stvaralastvo. Ali. pak. A da bi se razumio drugi. nego one koje su u znaku sadrzajnog. “cestito utrosimo”. povrsnog. moralnih I pravnih principa. ipak desava vrlo rijetko. bez dvoumljenja. moralna dosljednost podrazumijeva da najstroziji treba biti prema sebi (uz. a da nikada ne preispituju sami sebe. naravno. dakle. ono sto moze ciniti najbolje i u cemu moze dozivjeti radost. Ako tako mislis. mehanickog. po svaku cijenu odrzao datu sopstvenu rijec. o svojim greskama (rijecima I djelima) otvorenije razmisljati I govoriti. pogotovo. rutinskog. Lav Tolstoj u tekstu “Put u zivot” pise:”Ti kazes kako su oko tebe sve sami nevaljali ljudi. To. Nije. korisnije I nadasve ljudskije I moralnije da taj organizam. i svakodnevnom odnosu prema drugom i drugima. ako nemamo iole jasne ciljeve I uporisne tacke u tom zivotu. Steceni novac. maksimalno samopostovanje!). ovakav nacin zivota zakonito proizvodi I ostavlja NELJUDSKI TRAG za sobom. kako kaze Jovan Cvijic. srecu i smisao. ne samo da ne ostaje ljudski trag. eventualno glorifikujuci karijeru I zaradu. U svakodnevnom zivotu su mnogo vise rasirene one forme zivota koje nose obiljezja inertnog. sta je onda za tebe najveca sreca?” Silen je. licemjernog I laznog. A.

Isto tako. po definiciji. potreba i interesa. zivot u zajednici podrazumijeva jos neke predpostavke – od izbora zivotnog partnera. a u zivotnim situacijama katkad I iskljucju. sreci i smislu. Istina. Uvijek iznova treba pokusavati zivjeti iskreno. Covjek moze biti tako percipiran I u svojoj najuzoj okolini. solidarnosti. A zivot u primarnoj zajednici podrazumijeva. ne mora biti tako. da se ona otkloni. Svako. ucvrscivati. koje je prosto nemoguce drugacije postizati – od bioloske reprodukcije. da se iz gresaka “uci”. Zato neki tvrde da je covjek osudjen da u zivotu bude “glumac” ili da ostane sam. Vjerujemo. sa svim osobenostima njegove licnosti. koliko slicnost. medjutim. istovremeno. slobodno I autenticno I. relativizirati. kao i nuzno djelimicno uzajamno odricanje od nekih individualnih sklonosti. u ocima one vecine koja takvo ponasanje niti razumije niti prihvata. Ove eticke vrijednosti izrazavaju stanje licnog karaktera. emotivnih I drugih vrijednosti. uvjereni smo da nije I nemoguce uskladjivati individualne I zajednicke sklonosti. Uz stalno preispitivanje sopstvenih postupaka. Svakodnevni zivot namece potrebu uskladjivanja razlicitih vrijednosti. koje se uzajamno dopunjavaju. buducnosti. Zato je nuzan napor da se medju njima uspostavi ravnoteza. kaze u Jevandjelju po Mateju (10. potrebe I interese. odnosno postojanje takvih razlicitosti. sigurnosti. naravno. ali I neophodno. Za uzvrat se u zajednici obezbedjuje ostvarivanje onih zajednickih socio-psiholoskih. Uzajamno razumijevanje I sigurnost u primarnim ljudskim zajednicama predpostavlja I pravo na (nenamjernu) gresku. a dobrota u glupost”. Zato ih je tesko uskladjivati. odnosno spremnost da se o njoj otvoreno govori. Pored spremnosti na uzajamno upoznavanje i prihvatanje neminovnih razlika. kao I slabiti. njegujuci. jer samo slobodan covjek moze da misli. Um je. treba da nosi punu odgovornost za ono sto govori i cini. do ljubavi. razumijevanje i prihvatanje onog drugog. slobodi. kako se to. naravno. razvijati. Mada nije uvijek jednostavno. mijenjati. kao I svijest o gresci. odnosno do privrzenosti zajednickim zivotnim idealima I vrijednostima. Kako naci ravnotezu. a u zivotu funkcionisu po razlicitim principima. Ali. zivjeti zivotom zajednice (zajednica) kojoj covjek po prirodi pripada ili je sam bira. odnosno moralnosti. dobro uzajamno poznavanje. radinosti. odgovornost I istrajnost. Pri izboru partnera vazna je. topline. moralni principi I principi racionalnosti se ne malo razlikuju. do izbora nacina svakodnevnog zivota. to nije uvijek I lako. ali i da ima mogucnost da govori i djeluje slobodno. potrebno je I prosudjivati (ali ne I presudjivati!) ponasanje drugih. Uzmimo za primjer odnos izmedju uma I emocija ili izmedju moralnosti I racionalnosti. pa I potpuno napustati. a to znaci da uopste bude covjek. pravednosti. Za ovakav pristup bi se moglo reci da zagovara u zivotu “liniju VECEG otpora”. na primjer. da to. a emocije su “tople” I katkad slijepe. pa I takvu da covjek bude pravi “stranac” u ovom svijetu. one se mogu. Na moralnom planu to posebno podrazumijeva uzajamnu iskrenost. posebno kada je u pitanju odnos prema kljucnim zivotnim vrijednostima – istini. na suprot rasirenom uvjerenju I praksi izbora “linije MANJEG otpora”. “hladan” I racionalan.ipak. solidarnosti. One ne moraju biti staticne. “da um ne prijedje u zlocu. ovakvo ponasanje moze da ima veliku cijenu.“staviti” se u poziciju onog drugog I postovati licnost onog drugog. odnosno cemu dati prednost u slucaju njihove kolizije? Nekada je nesto sto se cini 53 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . po mnogo cemu. humanosti. (“slicno se slicnom raduje”) toliko i komplementarnost. spadaju u vrijednosti razlicitih kvaliteta. Ove vrijednosti. 16). koliko god potrebno. iskrenosti.

odnosno kultivisuci ih. a to onda. Nesporno je da strpljenje (steceno ili nauceno) izrazava superiornu ljudsku. kojega sve manje ima u ovom koercijalizovanom I hiperdinamicnom vremenu I svijetu. Svjestan je toga I autor ovog “savjeta”. Ljudski zivot je nepredvidiv i neponovljiv u njegovoj konkretnoj manifestaciji.I religija potenciraju znacaj ove vrline (strpljenja) I to. pa time I konkretne punoce I smisla ili praznine I besmisla sopstvenog postojanja. Koliko zbog sebe. Uz to. Zivot je bogatiji i raznovrsniji od svake logike. Strpljenje. toliko I zbog drugih. veru za nadu. posebno primarnih ljudskih zajednica. Tek ovladavajuci svojim nagonima I instinktima. ali tako ih I razvijati. ipak. u pravilu znaci davanje prednosti moralnim principima i vrijednostima. covjek je u mogucnosti da zivi u zajednici s drugim ljudima. Dakle. Dugorocni interesi i sustinski ciljevi. Zasto ga onda ne njegovati? To. da je tesko naci rijeci kojima bi se to iskazalo. ideju za istinu. uraditi ili rijesiti na brzinu. od mnogih vanjskih I jos vise unutrasnjih faktora. naravno. na licnost koja se ne povodi samo za trenutnim interesima I trenutnim zadovoljstvima. kako za licni zivot. treba da. tako I za zivot u bilo kojoj zajednici.najracionalnijim.” Jos jedna vrijednost je toliko znacajna za svakodnevni zivot pojedinca I zajedicu. budu preferirani. I najnemoralnije I obrnuto. I nauka. Pored socio-psiholoske I kulturno-duhovne. Rijec je o strpljenju. ova vrijednost ima I znacajnu moralnu dimenziju. ipak. Strpljiv covjek pokazuje da je u stanju da razumije drugog. truditi se I nastojati preispitivati svoje mogucnosti. Zato.tek strpljiv covjek moze da se potpuno koncentrise na neki ozbiljan rad I stvaralastvo. Pa I (be)smisao I punoca ili praznina njegova nose nuzno licni pecat I ispoljavaju se u 54 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno moralnu poziciju. strpljenje je I humano I moralno I korisno. I kultura. Djuro Susnjic je to na jednom mjestu ovako kratko I snazno definisao:”Zivot za ideju.opet. naoruzajmo se I naoruzavajmo se strpljenjem! * * * TALMUD: “Ako covjek vidi da su ga spopale patnje. istovremeno. naravno. vrijedi pokusati I uvijek iznova pokusavati. takodje. kojeg. neka razmotri svoja djela!” * * * Svakodnevni zivot (“mali svijet”) je mjesto nase istinske egzistencije. umanjuje povode za moguce nesporazume ili olaksava njihovo rjesavanje. Ono ukazuje na spoznatu I dozivljenu zivotnu mudrost. koliko god je to moguce. nije lako. da se unese u njegovu situaciju i onda kada je mozda njegova vlastita objektivno teza. u odnosu na trenutnu racionalnost. prema misljenju autora ovog teksta. U krajnjoj liniji. Ali. odnosno na poznavanje I uvazavanje dubljih dimenzija zivota. Kakva ce ta egzistencija zaista I biti. Ono ukazuje na duhovno I kulturno bogatu licnost. ukoliko do njih dodje. svako za sebe mora da prepozna. bez upornosti I srtrpljenja jednostavno nema. Danas pogotovo u eri bjesomucne zivotne jurnjave (“neuroticne civilizacije”) za svim I svacim. zavisi. otkrije I ostvari (ili ne) smisao vlastite egzistencije. na spoznaju da nista vrijednije I trajnije se ne moze dobiti.

To bi se u jednom dubljem smislu moglo izjednaciti sa iskrenom ljubavlju prema zivotu – uzimanje i davanje onog najvrijednijeg.(bez)brojnim varijantama. mogu li. malo je vjerovatno da je moguce. samostalnost. pri tom. kako on kaze “sposobnost da se stvara svijet. pa onda se. monotone. u zavisnosti od odnosa ljudi prema zivotu. raznorodno. i ne trude da pronadju odgovore na pitanja. po Vinikotu. koja se odricu svoje slobode I prihvataju da budu obican predmet u rukama nasilnika. I one oko sebe. vec potencijalno za svakog. nesto da urade za sebe. kako da zive. A to. tome treba teziti u mjeri u kojoj je to uopste moguce. Britanski psihoanaliticar Donald Vinikot u svom djelu “Igranje i stvarnost” upravo potencira kreativnost. zanimljivo I ispunjeno. nuzno znaci I osiromasenje ljudskog zivota za neke od njegovih bitnih dimenzija. A to je I najvisi smisao kulture I ljudskog zivota. niti da jasno odrede sopstvene zivotne vrijednosti I ciljeve. katkad. kao takvom I prema sopstvenom zivotu. naravno. kako kaze Nice “onaj ko zna zasto zivi. Ali. bogatstvo I sloboda unutrasnjeg zivota I. ne pitajuci se. a zivjeti treba 55 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . duha I vrline. Tako I duhovno izrasta licost. On kreativnost definise veoma siroko. Kreativnost. Rijec je o ljudima koji imaju. ali. zbog tame. po njemu. jeste: ocuvanje (djecije) radoznalosti. svakako. Ali. posebno. Ono sto zivot cini vrijednim zivljenja. osmisljavati) i zivot zivjeti u punoci njegove raznovrsnosti. istovremeno. zivot treba voljeti. I previse razloga za povremeni pesimizam. A. ne samo psihicki nezdravo za ove pojedince. Za ove ljude se prosto moze reci da ne znaju zasto zive. pak. iako. cini se da je upravo takvih ljudi ponajvise. vec I socijalno nezdravo po blisku okolinu. onda. uprkos svemu. dobrim dijelom. Jos gora je varijanta kada je covjek uskracen za obe ove dimenzije zivota – kada nije u mogucnosti ili ne zeli da kroz razlicite forme duha upoznaje zivot drugih ljudi ili. Nikako ocajanjem I demobilizacijom. kao sposobnost da sve vidi I uvijek svjezim okom. Ova VITA ACTIVA u boljem slucaju podrazumijeva i VITA CONTEMPLATIVA. dobro poznavati zivot (izucavati. Medjutim. ili. u svakom trenutku. kako to moderna psihologija naziva “krhki self”. Oni nisu u stanju da uspostave kontrolu nad sopstvenim zivotom. isprazne i promasene zivote. kao I oni malodusni I ravnodusni.” Tu spadaju. upali svijeca! U zivotu je. kome je potrebna stalna potpora I potvrda. kad nema uslova. sposobnost da se zivi kreativno. podnijece gotovo svakojako kako da zivi. Apsolutizacija samo jednog od to dvoje neminovno znaci jednostranost I razdvojenost razuma I emocija. I on se najuspjesnije (“najzdravije”) savladava stvaralastvom I druzenjem sa najdrazima. sadrzaja I forme. odnosno onih koji zive i prozive svoje dosadne. To je. nije samo za rijetke i u rijetkim trenucima. To su ona. kao i samog sebe. zelja I mogucnosti da zivi sadrzajno. Jer. kao kljucnu predpostavku punoce zivota. uma I strasti. a da toga najcesce nisu ni svjesni.” Izvjesno je da stalnim kreativnim radom I samousavrsavanjem oplemenjujemo I sebe. Izvjeso je da pozitivan stav podrazumijeva ne samo vecu duhovnu otvorenost i radoznalost (kao jednu od najljepsih ljudskih osobina. nadasve. spontanost. odnosno zivotno djelovanje. potrebno je prijeci objektivno tezak put da bi se od fizicke individue doseglo do nivoa zrele i odgovorne licnosti. a posredno. i osmisljavanje tog djelovanja. Jos krace receno. I oni koji kukaju nad sopstvenom sudbinom. istina I opasnih) vec i spremnost na aktivnost u cilju mijenjanja zivotnih okolnosti. istovremeno.” Pa i Jevandjelje upozorava da se umjesto tugovanja. istrazivati. kako ih Kafka naziva “kukavna I bijedna stvorenja. Istina.

medjutim. koja kaze da covjek nikada ne bi postigao ono sto je moguce. koliko god je to moguce u odredjenim okolnostima.umjeti. a sve vise razumije I prasta. s kim se druzi i slicno. i smisleniji. slusa. Ali. a narocito prakticna iskustva. Poznato je da je Aristotelovo moralno nacelo bilo –NI U CEMU NE PRETJERUJ! I mnogi rimski mislioci I eticari su naglasavali vrijednost ove vrline. zivjeti sa istinom (ma sta to sve znacilo) nije. zasto bi sebe upropastio?” Po nekim izvorima I sam Hrist navodno nije gledao blagonaklono na preteranu revnost. istina cesto I boli. a to znaci I slobodniji. Anticki mislilac Menandra je govorio da moze reci da je zivio samo onaj koji se znao radovati zivotu. povrsno. Zato treba nastojati da se zivi sto punijim zivotom. A u duhu Antike. To je i uslov da zivot bude i ljepsi. nedvojbeno potvrdjuju misao Maksa Vebera. Jos je Marko Aurelije je pisao da. pocinje da strozije razlikuje bitno od nebitnog ili manje bitnog. naravno. shvacenog u sustinskom smislu. a sa sto vise blagosti. dakako. Covjek zaista tada ulazi u fazu izvjesnog smirivanja svog zivotnog ritma I. rezultat boljeg razumijevanja zivota kao takvog. Zivjeti tako. niti da bude “u gomili”. savjeti I u svetim knjigama. Zivot I istorijsko iskusto. To je. sto sadrzajnijem I sto iskrenijem zivotu. Na individualnom planu je bitno I specificno zivotno iskustvo svakog pojedinca. ni suvise mudar. Mada donosi I radosti. napokon. ni malo lako. ali I sebe I drugih ljudi posebno. da se upozna I osjeti pravo lice zivota. neiskreno (“pod maskom”). I ovdje je izuzetno bitna punoca zivota I osjecaj ostvarenog zivotnog smisla. covjek. realisticni. zivot u ravnotezi s prirodom I s drugim ljudima. A u Ciceronovim “Intimnim prepiskama” na jednom mjestu. sve vise misli I na svoj kraj. I zivotne preferencije. kao I to da covjek ne treba postupati ni brzopleto ni bojazljivo! Interesantno je da se o potrebi umjerenosti mogu pronaci slicni. nego postenje!” Iako su katkad I teorijske spoznaje o svakodnevnom zivotu. svakako. u svakom slucaju je nesporno da treba teziti sto autenticnijem. Neki sa strahom. I mnogi drugi su savjetovali da covjek ne smije ni da se sasvim odvoji od ljudi. gleda. monotono. protivrjecni. prema njoj se ne odnose razliciti ljudi na isti nacin. manje prihvatljiva sa stanovista kvaliteta zivota. sto je bitnije. cita. od vrste iskustva I zivotnih okolnosti. Horacije je govorio da krajnosti kvare vrlinu. Zivotna punina podrazumijeva I covjekove ideale. nade I stremljenja. Seneka je u tom duhu upozoravao da je mana vjerovati svakome i ne vjerovati nikome. Takav zivot bi trebao da bude bez zavisti I bolesne ambicije za velicinom I slavom. Jedna od posljedica toga jeste I to da sve manje osudjuje. u Knjizi propovjednika se kaze:”Ne budi suvise pravedan. u pismu svojoj supruzi Terenciji. 56 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Na primjer. covjek biva oslobodjen (nekih) strasti I tada moze da se posveti “razmisljanju I kontemplaciji lijepog”. stoji I ovo: “Upropastila nas je. odnosno prozivljen jednostrano. bezbojno i BEZ TRAGA. pa I bez straha. zavisno od tipa licnosti. dobrote. ne nasa pokvarenost. On tada jednostavno primjenjuje strozije kriterije selekcije u odnosu na ono sto radi. U toj dobi. i sadrzajniji. On je tada. I nezavisniji u svakom pogledu. kada ne bi stalno iznova posezao za onim sto je nemoguce. ma koliko oni nadilazili zivotne mogucnosti. to je podrazumijevalo I zivot sa mjerom. drugi sa izvjesnom ravnodusnoscu . na smrt. naime. Zivot je uistinu I suvise kratak da bi bio protracen. Ali. Sa uvecavanjem ovog iskustva menjaju se. A Ciceron je isticao da ce covjek postici drustvenu harmoniju ako nema suvisnih ni zelja ni nada – ako slijedi “zlatnu sredinu”(“aurea mediocritas”) I ne ocekuje “nista previse” (nihil nimis”). kada dodje u zrelije godine. naravno. alternativa takvom zivotu je. odanosti.

Tragati.” * * * Iako svojom voljom niti dolazimo na ovaj svijet. Covjek u svakodnevnom zivotu. dostojanstva. covjek ostavi sopstveni LJUDSKI TRAG. naravno. spremni su “zakoraciti u smrt otvorenih ociju”. u granicama sopstvenih mogucnosti. pravde i pravicnosti. moralnih nacela I moralne dosljednosti. za cije sirenje se. odgovornosti i. to nas ni malo ne oslobadja moralne obaveze da cinimo male. pored elementarnih egzistencijalnih potreba I materijalnih I statusih aspiracija. nasom slobodnom voljom mozemo ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG za sobom. mora da donosi najraznovrsnije odluke. za toga. sta vise. Svakako. ali I konkretnih drustvenih okolnosti. 57 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . drzi I do postenja. strasna lopuza I najveca hulja. u svakoj situaciji I u odnosu prema svakom drugom manifestuju svoju licnost u cjelini. Bitno je. cesto ponestaje) iskrenosti. u razlicitim vremenima.Ne kaze se slucajno da smrt nikada ne iznenadjuje mudre. osjetljive. Kad mislis da si sedamdeset odsto u pravu. neizvjesne I pracene sa mnogim dilemama I mogucim rizicima. I obrnuto. Ko u takvim okolnostima. svakako. kulturnim. Ukoliko nismo u mogucnosti da cinimo velika djela (od znacaja za covjecanstvo). To je narocito izrazeno u vremenima velikih istorijskih lomova I kataklizmi. moralnim. odnosno oni koji su u zivotu ostavljali I ostavili najupecatljiviji TRAG. odnosno covjek u punom smislu te rijeci. Sta vise. Onoj vecini. izmedju te dvije kardinalne tacke ljudske egzistencije postoji dovoljno prostora za slobodu naseg djelovanja. niti odazimo iz ovoga svijeta. uz upotrebu sile ili prijetnju silom. dobro je. kao I onda kada se grubo I masovno gaze moralni principi I vrijednosti. daju prednost nacelima morala. I upravo su te I takve situacije pravi test cvrstine I ukorijenjenosti covjekovih moralnih principa. sitne. odnosno ostavljaju pecat svoje (moralne) unutrasnjosti. jer su oni uvijek spremni na odlazak I. zato sto definitivnog I univerzalnog “zagarantovanog” smisla jednostavno nema I sto je smisao uvijek I samo individualan. mozemo reci da je uistinu ljudsko. To pogotovo vazi za one koji. zivotno znacajne. * * * STARA JEVREJSKA IZREKA: “Ako mislis da si pedeset odsto u pravu. Cini se da se smrti najmanje plase oni ciji zivot ima najvecu vrijednost. humano I moralno bice. Skloni smo vjerovanju da to moze svako. htijenja I znanja. Ovo je dodatni razlog za traganje za stvaralackim. duhovnim I svakim drugim zivotnim smislom. Bilo bi prirodno da u tom prostoru covjekove slobode. kako se to uobicajeno kaze “otvoreno srce I cist obraz”. nedostaje (ili. i po cijenu neizvjesosti zadovoljavanja elementarnih egzistencijalnih potreba. na zalost. narocito. A onaj koji misli da je stotinu odsto u pravu. razliciti ljudi na razlicite nacine. mora I sam boriti I izboriti. bez obzira na okolnosti. sumnjivo je. ljudskosti u svakodnevnom zivotu. moralne hrabrosti (“cojstva”) za cinjenje moralnih dijela I ostavljanje istinskog ljudskog traga. ali da to. pa I one teske. htio ili ne. Takvi u svakom poslu. grdan je nasilnik. cini samo manjina. ipak.

pa time I zdravih temelja gradjanskog drustva I pravne drzave. Dakle. u tom socijalnom okruzenju. vjerovatno jos od kada covjek postoji. ni kada je rijec o moralnim vrijednostima. narocito manifestovanim u odnosu prema drugim ljudima. pa I onih moralnih. kako bi rekli teolozi “sotonin ideal!” Ona remeti sve kriterijume I vrijednosti. Razumljivo. svako se zeli nazivati covjekom. jos i postenim covjekom) onda dolaze u pitanje i sami temelji ljudskog zivota i. racunajuci i one primarne. Gotovih I trajnih odgovora. uz to. pa . Oni su egzistencijalni I u elementarnom I u najdubljem smislu te rijeci. da li ostavlja i kakav trag u svijesti. ukoliko se ne postuju ni elementarni moralni principi (a. to se ponajvise odnosi na one s kojima covjek ostvaruje neposredne kontakte. kako se “ne utopiti” u grupu. Naravno da se ne moze ocekivati od svakog covjeka idealno ponasanje u moralnom smislu. isto tako je izvjesno da bez drugog I drugih. medjutim. dusama i srcima upravo ili. a “bez sebe samih” jos manje. u pravilu. nije tesko zakljuciti da ih nema bas mnogo! A koliko bi ih priznalo da nisu moralni. interesa I htijenja. Samodovoljnost je I ovdje veoma opasna. pa nadalje. Ona je.Ali. da se u svom ponasanju ni najmanje ne rukovode moralnim principima? Malo je vjerovatno da bi to priznao iko. kako ostati svoj. a. manifestujemo nase poimanje zivotnih vrijednosti. pojedinacni odgovori u svakodnevnom zivotu su prosto nuzni. pa i opstanka ljudskih zajednica. uvijek lako naci mjeru izmedju individualnih I zajednickih potreba. a pogotovo ne proglasavati moralnim one ocigledno amoralne. To. a narocito one moralne. Svako od nas se zato mora uvijek iznova (sam)propitivati. A samim tim nije moguce ni dosezanje zivotnog smisla. u moralnom pogledu. odgovore n ate dileme u odnosu pojedinca I grupe svako mora uvijek iznova traziti I (ne)nalaziti. prije svega. nema I ne moze ih ni biti. To je bila I ostala tesko savladiva dilema I u teoriji I u zivotnoj praksi. I to. treba ocekivati manje. naime. odnosno bez drustvenih grupa I ljudskih zajednica. a to znaci u praksi svakodnevnog zivota. neuhvatljivo je za bilo kakvo sematsko projektovanje. jednostavno nije moguc. kao socijano I moralno bice. ne samo onih egzistencijalnih. funkcionisanja. s toga. Zato je i najmanji korak u pravcu moralnog i duhovnog uzdizaja. ne ostati sam? Bez grupe ne mozemo. I pojedinci I zajednice I zivotne situacije su u principu jedinstveni I neponovljivi. Kako obezbijediti sklad psihickih funkcija u sebi. nego od sebe samih. pri tome. I u sirem. od njegovih najblizih. 58 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naravno. Nikada se. ma koliko bio skupo placen.prosto. nema mogucnosti zadovoljavanja brojnih ljudskih potreba. ne treba zadovoljiti postignutim. uistinu dragocjen. samopouzdanja I dostojanstva). (I na makro I na mikro nivou). Tek u odnosu prema drugima. istovremeno. A. Pa I kada je rijec o primarnim zivotnim zajednicama. Iako je. nije realno! Ali. A takvih primjera je I previse. Iako od drugih. vec jos I vise onih autenticnih ljudskih (I individualnih I zajednickih) izvan kojih covjek. koliko je takvih? Obzirom na ono sto se sve desava u svijetu I zivotu. to ne znaci da se bilo koga moze amnestirati od minimuma moralnosti. kako se snalaziti u najrazlicitijim situacijama I obezbijediti odnos. Ali. posebno. nesporno da bez afirmacije principa individualizma nema sirenja prostora licne slobode (kao I osjecaja samosvojnosti. Trajno je otvoreno pitaje. Nije. svakako. onda. pa I sklad sa blizom okolinom.

sadrzaja I intenziteta na svim meredijanima. S druge strane. ljudi. Da li ce univerzalizacija virtuelnog umanjiti eticnost. kao njenog jedinog prirodnog stanja? Da l ice nova saznanja. Naravno. odnosno nisu istih karakteristika. izraz ceznje za smislom. kulturnom. I to kako pojedinaca. za sadrzajan. Na planu svakodnevnog zivota globalizacija . svojstvenog dobu Moderne. koje ce sve teze biti sastaviti. zahvaljujuci (post)modernism informacionim tehnologijama I slobodi kretanja ideja. uvecati covjekove moci harmonije sa drugim ljudima I sa prirodom. Jos uvijek je tesko pouzdanije tvrditi da li globalizacija vodi prevladavanju naglasene fragmentacije i razdrobljenosti svijeta i zivota. bijede I masovne socijalne patologije diljem nase Planete. pitanje je kuda idemo I cemu I kome sluzi takav razvoj? Kuda nas vodi ta nekriticka fascinacija (pozitivnom)naukom I tehnologijom I to rapidno slabljenje kriticke distance. obzirom da je utemeljen u neoliberalnoj strategiji. O protivrjecnim obiljezjima I posljedicama globalizacije bilo je govora u prethodnim dijelovima ovog teksta.* * * MAHATMA GANDI: “Najvece nasilje nad covjekom je siromastvo. ovaj process. odnosno vid bjekstva od “kraljevstva besmisla”? Da li ideologija masovne potrosnje. takodje nisu iste u razlicitim dijelovima svijeta I u razlicitim socijalnim grupama. sirenju siromastva. jer se cini da se I nadalje puka sredstva proglasavaju za srhe I ciljeve po sebi. utemeljen na znanju.svakako. Samim tim. ni njihove implikacije na socio-psiholoskom. globalizacija dopriosi planetarnom sirenju univerzalnih vrijednosti. uklopivsi ga u racionalne structure? Da li je I pomama za putovanjem (pored iskonske covjekove potrebe za promjenom I korisnim iskustvima. humanist I punocu zivota. Nesporno je da ovaj proces ima najmanje dva lica. upropastila mitski. uistinu uvecati kvalitet ljudskog zivljenja u njegovom sustinskom smislu. doprinosi uvecanju jaza u razvijenosti. da li ce nove tehnologije jos vise rasprsiti “cestice smisla” po svijetu. 59 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . te promjene nisu istovjetne. tako I ljudskih zajednica? Da li ce razvoj. mogu biti podsticajni za stvaralastvo. sakralni prostor. roba I kapitala. Da li ce integrativni procesi u svjetskim razmjerama voditi I ka jacanju cjelovitosti licnosti. ako to uopste vise bude moguce? Da l ice razvoj u znaku globalizacije uvecati broj AGATOFILA (dobrih ljudi) ili KAKOFILA (zlih ljudi)? Dakle. kako kaze Lesek Kolakovski. odnosno raspolucenosti covjekovog bica. koje ono donosi) I izraz bjekstva od stvarnosti. unosi velike promjene u odnosu na raniji nacin zivota. moralnom I svakom drugom planu. odnosno brisanje moguce alternative? Da li kompjuter uistinu moze misliti umjesto nas? Da li brzina zivljenja u doba (post)moderne moze obezbijediti minimalan kvalitet zivota? Zar nije brzina. moralan i smisaon zivot? Ima I previse razloga da ova I ovakva pitanja svi zajedno I svako ponaosob uvijek iznova pred sebe postavljamo. glorifikacija licnog uspjeha i toliko ojacan konformizam. Drugacije kazano. odnosno buran naucno-tehnoloski razvoj.” * * * Naravno da je svakodnevni zivot danas pod snaznim I sve vecim uticajem procesa globalizacije. S jedne strane.

citati ono sto je najvrijednije. vec se dosta ucinilo na oslobadjanju od pritiska I na otklanjanju ili ublazavanju mogucih stresnih okolnosti. svakako. To je nenadoknadivo. Sta da kazemo mi ostali? Neophodo je. Vrijeme zaista ne treba traciti uzalud. Stres. obaveze zelje. obicno. medicinske I svoju sociopsiholosku . odnosno izbjegavanje prejakog tempa zivljenja. * NARODNA IZREKA: “Korisnije je proci kroz zivot. Taj razvoj. ali I od njihovog pojedinacnog odnosa prema stresovima I stresogenim situacijama. Zato ce neki to smatrati cak I zlocinom prema vlastitom zivotu. odnosno pravljenje selekcije I sto strozijeg izbora u odnosu na nase potrebe. medju prvim zastupao stanoviste da se covjekov psihicki razvoj proteze na cio zivot. ima razlicita obiljezja u razlicitim zivotnim dobima. govorio da je gubitak vremena najskuplji trosak. kao sto neki cine. uz odlucnost I upornost da se oni I dosegnu. Ne kaze se slucajno da dobre procjene poticu iz iskustva. Preventivno. kulturolosku. Naime. Treba nastojati osmisljaati I vlastito I iskustvo drugih. ima. nego kroz vasionu!” * * * * * Karl Gustav Jung je u okviru svog ucenja o individuaciji. taj gotovo savrseno racionalan covjek I pisac (sa stanovista organizacije svakodnevnog zivota) u jednoj prilici je izjaio da je I on dobar dio svoga zivota protracio! To je zaista nevjerovatno. fizioloske. u najsiren smislu). zdravo. (Post)moderno doba je izrazito stresogeno. u ovom kontekstu. Ako se u tome uspije. definisati dostizne ciljeve. potice iz losih procjena. Stresom istrosena zivotna energija se tesko moze povratiti. naravno. A to ponajvise zavisi od socio-kulturnih obrazaca zivljenja pojedinaca I drustvenih grupa. u cetvrtom vijeku prije nove ere. I teorija I iskustvo upozoravaju da racionalno “koriscenje” vlastitog zivota podrazumijeva neprestano utvrdjivanje prioriteta. odnosno “pretapati” ga u mudrost. druziti se sa onima s kojima osjecamo zadovoljno I sretno. Podsjecamo da je jos Heraklit govorio da je bolest greska protiv zivota (vjerujemo. dakle. A da vecina ljudi bukvalno traci barem dio svog zivota (manjina I cio zivot!) mozda je najbolji dokaz jedan iskaz Ive andrica. Zato se mora oprezno raspolagati sopstvenom zivotnom energijom. naime. pri tom. Razvoj autonomne 60 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Jos je Teofrast. koje bi podrazumijevale smireniji.Moguce je da cemo na taj nacin unijeti I neke promjene u nase zivote. realnost I odgovarajuca kultura zivljenja. da bi na taj nacin bitno umanjili I negativno dejstvo danas toliko rasirenog stresa. Vrlo je vjeroatno. Zato je covjeku potrebna zivotna mudrost. reagovanje na stresne okolnosti moze I u zdravstvenom smislu biti veoma korisno. kao I nacine njihovog ostvarivanja. bi trebalo da bude: raditi najbolje sto se moze. sadrzajniji I smisleniji zivot. a time I zdraviji zivot I u fizickom I u mentalnom smislu. Utvrdjivanje I uvazavanje hijerarhije zivotnih vrijednosti treba podrediti prvim ciljevima I istinskom smislu covjekovog zivota. Moralno geslo. a da iskustvo. pored bioloske. odnosno o razvoju licnosti. uz slijedjenje vlastitog ritma. planirati I svakodnevne aktivnosti (pa I vrijeme za izvjesnu spontanost!) I. moralnu I filozofsku dimenziju. pisati sto temeljitije.

koriste I opsenarske trikove. prelomnim. pa I eventualna spremnost na “pokajanje” I “iskupljenje”. I osjecaj neslobode. Rijec je o onoj. Griznja savjesti. u zivotu uopste – priznaju da je sposoban. bez obzira sto mu niko u toj borbi ne moze garantovati uspjeh. apsolutna potvrda individualnog postojanja I najuspjesnije prilagodjavnje na opste datosti. potencira Jung. ta samozavaravanja “proizvedu” losu savjest. taj prosto mora biti spreman na borbu sa svim iskusenjima. slozenim I specificnim istorijskim I drustvenim okolnostima. Covjek je. Neki. poput onog “daj mi danas”. (“O postajanju licnosti”) djelo najvise hrabrosti. konkurentu ili partneru – u radu. nesigurnosti.svijesti I samosvijesti je. Moc licnog ubjedjenja katkad je snaznija od grupnog. Malo je vjerovatno da (na kraju) moze biti zadovoljan sobom. Ali. Upravo je nedavno. mukotrpan proces. u nauci. Moglo bi se reci da je zivotni smisao I istinska sreca upravo u nacinu savladavanja mnogobrojnih zivotnih litica. Cak bi se moglo reci da ostvarenje potpune I cjelovite licnosti vise predstavlja idealni. Naravno da ne moze biti slobodan ni moralan covjek koji je uplasen. u sportu. barem katkad. To ni u kom slucaju ne smije da bude razlog za odustajanje. nisu u danas preovladjujucoj “zivotnoj filozofiji” (u svjetskim razmjerama) izrazenoj u egocentricnom stavu neposredne korisnosti. u politici. “neka mene mimoidje”. moralne) da svom protivniku. prema Jungu. na ovim prostorima. najcesce. sa moralnog stanovista. koje su u stanju da se odupru moralno diskutabilnim ili. barem kod nekih. nanosi stetu I konkretnom pojedincu I njegovoj okolini. nego realno dostizni cilj. Cini se da je malo onih jakih I pouzdanih licnosti. ko u svom zivotu barem nije pokusao da nesto uradi i za druge (po diktatu vlastite savjesti). toliko su im “prncipi” uzviseniji. uravnotezenu. odnosno njeno izdvajanje iz mase I demonstriranje svijesti o stvarnoj individualnosti. svjesno ili nesvjesno. uz najvecu mogucu slobodu sopstvenog odlucivanja. “ja sam najbolji”. u kulturi. To. medjutim. Izvjesno je. onaj ko pretenduje na atribut licnosti. nemira. bez obzira na obrasce vaspitanja I karakter culture. u umjetnosti. pri tome. Jos manje je onih koji istinski uspijevaju nadvladati rutinu I prazninu svakodnevnog zivota ili. Licnost je. Taj smisao I ta sreca. On nije ni lak ni kontinuiran. vec je vjerovatnije da do nivoa licnosti (u punom smislu tog pojma) doseze tek manji dio ljudskih bica. jednostavno duzan da se bori za svoje ideje. posten ili “ne daj boze” da je sposobniji. Razvitak licnosti je takva sreca da se mora skupo platiti. dobar. Dodali bismo ovome da upravo zato nikome nije zagarantovano da ce od individue nuzno postati i licnost. “daj mi sto vise I sto prije”. sto su im namjere prizemnije. strah od zivota. skladnu. ne samo da ne uspijeva svima. sto. sa smisaonom egzistencijom. pak. da vremenom. posteniji. uvjerljivo pokazano da je dosezanje autonomije licnosti. Kako od takvih ocekivati da ce smoci snage (naravno. na potpunu. “probranoj manjini”. kolektivnog ubjedjenja. nesporno amoralnim iskusenjima. Kako kaze jedna francuska izreka . a onda. kojima ovakvo egoisticno ponasanje prikazuju kao stvar nacela. naravno. Do autonomne licnosti se vrlo tesko dolazi. a ne 61 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koja je okrenuta neprekidnom usavrsavanju. medjutim. To potvrdjuje ponasanje vecine ljudi u kriticnim. pa I agresivnost. cak. bolji. cjelovitu licnost. se javlja I kod onih koji najmanje drze do etickih normi. prije svega. kako ih je nazivao spanski mislilac Hose Ortega i Gaset. vrlo rijetko.

naprotiv. Neki autori su zato konstruisali I sintagmu “bol zadovoljstva” I “zadovoljstvo bola”. kao I unutar njih) izvjesno je da je vecina mislilaca saglasna barem oko nekih grupa uzroka. cega bi se jednoga dana moga stidjeti. On.samo za sebe. da dopre do pune svijesti o sebi. zapravo. Za cetvrte. odnosno vlastita moralna uvjerenja. Samo tada covjek nece nista svjesno ciniti mimo vlastite savjesti I pod pritiskom. neupitne i nepobjedive vrijednosti. ima geslu hriscanske etike. da drzi oci otvorene. zlo je uslovljeno losom. Jos je Vergilije pisao da je “put do zvijezda” posut trnjem. Mjesta. instituciji. jeste da druge sto bolje razumije. Za trece. ako ostane u okamenjenom stanju. Covjek na tom putu mora da “traga za sobom”. zbog cega ih treba istrajno njegovati. ciji je jedini prtljag neiscrpna radoznalost. da u sebi probudi uspavano bice I nadje (moralni I svaki drugi) smisao svog postojanja. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. To je jos manje vjerovatno kod onih koji nisu u stanju “da izadju na kraj” sa sopstvenim zivotom. upravo. odnosno profitu. kao sto u trenutku prestanka bola pocinje zadovoljstvo. Covjekov zivot je neminovno pracen I radoscu. I na poraze. Gotovo da se moze tvrditi da su ljubav i saznanje jedini lijek od uzaludnosti zivota. nepromisljenom politikom najmocnijih drzava I socijalnih grupa. Ljude niti treba slijediti. kojima je pojedinac izlozen u procesu svoje individuacije I psiholoskog sazrijevanja. U suprotnom. nauka je jos manje definisala ostvarive “terapije” za iskorjenjivanje ili. biti nikada izvor zadovoljstva I srece. pri tome. Kao sto nije odgovorila na pitanje otkud zlo. kao sto je I ostvarenje istine. To su nezaobilazna iskustva. zlo je u najtjesnjoj vezi sa karakteristikama kapitalistickog sistema reprodukcije. I zadovoljstvom I patnjom. teologije I nauke. narocito. A otkuda zlo u covjeku I svijetu? Iako ne postoji potpuna saglasnost ni oko odgovora na ovo pitanje (filozofije. Kljucno je. Licna savjest i licno dostojanstvo. a onda I sa drugima. koje kaze:”zelite li biti sretni JEDAN trenutak. u najmanju ruku. ako svoj zivot prespava. treba da budu vrhovne. ovdje apsolutno nema mjesta. traga I za mirom u sebi. U tom traganju za samim sobom. osvetite se. dakle. niti traziti da vas slijede. Jedni potenciraju nekultivisani dio ljudske prirode. ni sa funkcionalnog stanovista. Drugi. povezani sa najvecim dostignucima (naucnim) ljudskog uma – od stvaranja oruzja do ekocida – koja imanentno ugrozavaju sam ljudski opstanak na Planeti. nepravde I patnje. nastojati da se tako ponasa. Koliko se one uvecavaju – a za njih dna nema – toliko je covjek dalje od istinskog zadovoljstva I srece.barem. ukazuju da su korijeni I. Zelite li biti sretni UVIJEK. I bolom. organizaciji…). covjek. taj se I ne prosvijeti!”. Sujeta I mrznja ne mogu. da bude “vjecni putnik”. odnosno nece ciniti bilo sta. I na padove. covjek je kriv I za svoje I za opste zlo.I na radosti. kao temeljnoj vrijednosti. da “upozna sebe”. koji pociva na egoizmu. koje kaze da “ko se ne osveti. da se covjek probudi. ali I na bol. zato. I na uzlete. To je I uslov da razumije druge. Najvise sto covjek moze I sto se od njega ocekuje. arogantnom. Ili ce. uvecanje moci zla. To bi mogli tumaciti I na nacin da prelazenje granice zadovoljstva donosi bol. Tome u prilog najuvjerljivije 62 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ublazavanje zla. oprostite!” Slobodu svoje savjesti covjek ne moze I ne smije da podredi nikakvom autoritetu izvan sebe (bilo da je rijec o pojedincu. I eventualna pozicija skeptika moze covjeku pomoci da sacuva svoju duhovnu I moralnu nezavisnost. ni sa moralnog. odnosno ono animalno u njoj. dakle. mora biti spreman I na nesporazume. Staro pagansko geslo.

koju moze da podari porodicno vaspitanje I istrajan “rad na sebi”. Navijanje za neki fudbalski tim – nanosi bol. nije moguce ni teorijski. A individualno iskustvo svakodnevnog zivota to osjeca I dozivljava gotovo u svakom trenutku. Ovdje je. koje. Da li je to. neeticna jurnjava do pobjede suparnika. mozda. misli Isidora. u svakom slucaju. naravno. o neobicnom stavu mladog francuskog rezisera Samuela Bensetrita. Na suprot tome. moze biti I izvor bola I izvor sukoba. nezainteresovanosti I neosjetljivosti prema drugima. Ono je. Zar sve ne postoji samo kroz svoju suprotnost? Istorija. na zalost. A o moralu je tesko govoriti uz prisustvo izrazene tastine. dubine I smisla svakodnevnog zivota bilo bi. pa I opasno. Jedan autor je to ovako definisao: “Ne dopusti da te gaze i ucini sto mozes da drugi ne budu gazeni!”(Z. dakako. tacne tvrdnje: “Pa sta ste ocekivali od zivota?” Samo ljubav. ako ne I bitno. ne znaci da se protiv zla nije moguce boriti i da se ne treba boriti. koji im je nametnut ili ga sami sebi namecu. Postoji li nacin da se bol izbjegne?” Mogli bi uzvratiti sa pitanjem Bensetritu na njegove. I jos dodaje:”Mrzim agresivnost pobjednika. To se. jer ona u sustini nikome i nikada ne donosi dobro od trajnije vrijednosti. teorija I empirija to nedvojbeno dokazuju. Bol je vjerovatnija i u situaciji loseg suparnistva. obzirom na moralnu otupjelost. pa i onda kada im se nanosi zlo. U zivotu rijetko pobjedjuju pravi. Masovno je rasiren osjecaj bespomocnosti. radost. odnosi I na takozvanu karijeru. trebalo izbjegavati koliko god je to moguce. onda je rijec o tastoj osobi. Ljubav – nanosi bol. svakako. uspori njegov ritam. najjaci dokaz da je covjek u sustini slabo. koji rezignirano izjavljuje:”Cio svoj zivot sam se trudio da ne radim nista. kuvarice I nosaca. uz koriscenje svih sredstava. cini nam se potrebnim da ovdje jos po nesto dodamo. korisno nastojanje da se barem minimalno. Imati defetisticki stav I indiferentno ponasanje u odnosu na zlo. Ako se neeticnim sredstvima zeli ostvariti prednost. ni u kom slucaju. u vezi s ovim. Iako smo o ovome vec nesto ranije rekli. Rijec je. u kojoj ona govori da je uzurbanost plebejska osobina I da nju prate grimace I gestovi kelnera. barem.govori cinjenica da je zla u svijetu sve vise I da se ono manifestuje sve drasticnije. Margaret Diras. naime. bilo bi apsolutno amoralno. Rad – nanosi bol. za razliku od dobre I zdrave kompeticije (koja je korisna I za pojedinca I za zajednicu) stetno. Navescemo I jedno drugacije stanoviste u “borbi” protiv zla. kao i na rasirenu naviknutost na zlo. Uzurbanost bi. da smo moralni ljudi i da smo uopste ljudi. Otpor zlu – u najrazlicitijim oblicima – je dokaz da smo zivi ljudi. pogotovo ne licnu slobodu I integritet porodicnog 63 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Prvo da podsjetimo na jednu opsku Isidore Sekulic. Ma koliko bila znacajna za ljudski zivot (I u egzistencijalnom I u socio-psiholoskom pogledu) jurnjava za karijerom ne bi smjela da proguta “zivot” u cjelini. kako bih izbjegao ranjavanje. pa zato i opasno bice? Receno o zlu. u bilo kom vidu. kaze da je zaljubljena u gubitnike.Vidojevic) U ocuvanju vlastitog moralnog digniteta ovo je minimum koji bi svaki covjek morao uciniti. Necasno ometanje suparnika I sebicna. Nije slucajno da u svijetu vec poodavno djeluju drustva koja “uce” ljude kako da sporije zive. ne preporucujemo. I najmanji doprinos da se zlo. zadovoljstvo? To. razumljivo. smirenost I uravnotezenost izrazava I onu vrstu dostojanstvene uljudnosti. nemoralno. kako da uspore uistinu ubitacni tempo zivota. Ima pisaca koji misle da smo kao ljudi vec definitivno porazeni u borbi sa zlom. Pravi se I ne takmice!” Za uvecanje kvaliteta. ne uvecava. u osnovi. predstavlja veliki doprinos toj borbi. rijec o ljudskoj tastini. u vezi s ovim.

samosvojni. Covjek se uvijek treba pitati. vec upravo obrnuto.” Oni. Covjek zato treba nastojati da se oslobadja ovih krajnosti koliko god je to moguce. I jedna Jevandjeoska poruka glasi:”Neka vam rijeci budu blage. koja umije da prasta? Malo je vjerovatno da su moguci masovniji pozitivni odgovori na ova I ovakva pitanja u uslovima ekstremnog individualizma. koje ne mora ni u sta da ubjedjuje I uvjerava? Postoje li ljudi prema kojima se uzajamno odnosi duboko. osjecajna osoba nikada ne moze biti okrutna. a da se slabi svete. oni imaju snage. onda je to. 64 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koja se vec u slijedecem trenutku moze transformisati u u okrutnu bezosjecajnost. Emil Sioran ce reci: “Mrzim mudrost onih ljudi koje istina ne boli. treba praviti razliku izmedju sentimentalnog I osjecajnog. Skromni I neoptereceni sujetom nisu slabi (slabici). svakako. da li I koliko ima pravih prijatelja? Da li I koliko ljudi bezrezervno voli? Da li I koliko ljudi postoji. vlastita skromnost I “oslobadjanje” od vlastite sujete ili. a djela jaka!” Ako. istinski osjecajna osoba je u biti takva trajno. No. A u ovoj vrsti rada. moralnih i emotivnih uvjerenja i osjecanja. strahove I frustracije kompenzuju vanjskom arogancijom I jeftinim gestikulacijama. kao I u uslovima dominacije razlicitih formi ekstremnog kolektivizma. Za razliku od sentimentalne. jos posjeduju smisao za humor I spremnost na samoironiju. Za razliku od sentimentalne. koju (vecina) ljudi radi iz egzistencijalne nuzde pogotovo! Samo je po sebi jasno das u nam u zivotu potrebni I racio I emocije. pa zato I ne osjecaju potrebu da svoje unutrasnje neuravnotezenosti. stalna borba sa njom. Samo zdrave emocije mogu da otklanjaju raznovrsne prepreke za istinsku ljudsku komunikaciju. Oni su jaki. Jer. a emocije da dajemo I primamo toplinu I ljubav. jedino tako I tada moze istinski siriti prostore ljudske slobode. Iako je u radu moguce ostvriti dio smisla zivota (“u radu je spas!”) sasvim je izvjesno da njegovu punocu I cjelinu samo u radu nije moguce doseci. I sigurni u sebe. dodatna garancija za stvarni LJUDSKI TRAG u zivotu ovih ljudi. uz ostalo. Racio da pokusavamo dolaziti do istine. saosjecanja I humanizma. a nekada i interesno uslovljene samilosti.zivota.upravo zato. Povrh toga ili. mesa I krvi. pri tome. nego od drugih? Za tako nesto je potrebna. da li je moguce ugusiti sebicnost I zlo u sebi I stvoriti mjesto za ljubav prema drugom I drugima? Da li smo u stanju da od sebe trazimo znatno vise. da uvazavaju druge. bez iskrenih I snaznih emocija – kakvih. kako se to obicno misli. barem. Zato se i kaze da samo jaki prastaju. nije malo – osteceni su za bitnu (u mnogim situacijama I najbitniju) dimenziju zivota. ali I autonomnih osnova stvarnog I zdravog covjekoljublja. trenutno povodljive. altruizma. koji ne boluju od nerava. na zalost. Pri tome. zelje I potrebe da vide druge. nepouzdane. iz najdubljih racionalnih. iskreno I smisaono? Postoje li ljudi sa kojima se razumije I onda kada cute? Postoji li neko prema kome se odnosi sa blagoscu. da vole I postuju druge.

naravno. a ja se bavim sitnicama!” Koliko bi tek “obicnih” ljudi. koju niko I nista ne moze da pokoleba. Covjek se prosto mora I prilagodjavati okolnostima. kooperativan. Samo mediokriteti zive na normalnoj temperature zivota. U tom kontekstu je logicno I pitanje da li smo intenzivno zivjeli. interesu. Na njegov tok I karakter bitno utice I djetinjstvo. Ali. pri tom. odnosno da li intenzivno zivimo? Emil Sioran kaze: “Ja sam za povisenu temperature. ponajvise (ako ne I u cjelini) zavisi od nas samih. sloziti sa Sioranom. Nasa kooperativnost ne bi nikada smjela ici na racun kljucnih moralnih principa i nasih temeljnih uvjerenja. pri tom. u vise navrata. ako bi bili posteni prema sebi I drugima. istovremeno. svako od nas mora znati donju granicu eventualnih moralnih ustupaka. na muci se poznaju junaci!”) Zivot je. sa drugih prostora I iz drugih kultura? Da li smo stekli prave prijatelje? Da li je nas emotivni zivot bio bogat I bez frustracija? Da li smo ostvarili neko znacajnije djelo – bez obzira u kojoj sferi ljudskog stvaralastva. kako na “mracna vremena” u istoriji (koja su. I mjera naseg samopostovanja. razumljivo. Da li cemo ih prepoznati I iskoristiti na najprimjereniji nacin. strahu? Kao sto je prethodno. Ni nase zelje nisu sporne. nuzno. na zalost. odnosno ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG? Ono sto nesporno jeste potreba. Bez toga 65 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno pokazuje cvrstinu svojih uvjerenja. I moralnost svakodnevnog zivota? Da li smo pomagali drugima? Da li smo se borili protiv zla I nepravde? Da li smo imali cvrsta moralna uvjerenja I da li smo ih dosljedno slijedili? Da li smo uopste ikada I sta zrtvovali za nase principe I nasa uvjerenja. Zato se treba pitati I da li smo imali zanimljivo I srecno djetinjstvo? Da li smo bili voljeni? Da li smo radili ono sto smo zeljeli? Da li smo tokom zivota upoznali mnogo drugih ljudi. imao se rasta I roditi!” * * * * * Vjerovatno. Od njega se cesto ocekuje da bude fleksibilan. Upravo se u najtezim situacijama covjek uistinu pokazuje onakvim kakav jeste. to je stalno preispitivanje smisla vlastitog zivota u cjelini. U pogledu tih vrijednosti nuzna je samouvjerenost. jedan pjesnik je snazno I dramaticno iskazao (be)smisao svog zivota stihom:”Smrt dosla. tolerantan. Zar nije I veliki Gete pisao dam u nista ljudsko nije strano. naravno. vrlo cesta). To se podjednako odnosi. (“U dobru je lako dobar biti. posebno ona moralne prirode? Ako nismo. ali svakako treba da tezimo sto sadrzajnijem zivotu. receno “recepta” za ostvarivanje moralnog I smisaonog zivota jednostavno nema I ne moze ga ni biti. racunajuci. svodeci svoj zivotni bilans. tako I na ona “normalna”. ali I pojedinacnih postupaka ponaosob. I tezak I nepredvidiv.” Ne moramo se. To je. ukoliko covjek uopste zeli zivjeti u bilo kakvoj ljudskoj zajednici.To je. mogucnosti izbora za takav zivot I te kako ima. Ali. ostati “uspravan”. Kako izbjeci ove I ovakve “bilanse”? Kako neprotraciti vlastite zivote? Kako tu “pustolovinu zvanu zivot” ostvariti u svojoj punoci I. mozemo li sebi to priznati? Da li smo zivjeli slobodno I bili svoji ili smo svoju savjest podredjivali polozaju.* NJEGOS: “Blago tome ko dovijek zivi. mogli slicno iskazati “smisaoni bilans” svojih zivota.

on je to energicno odbio. Nikakav amoral drugih ne moze biti razlog za nasu amoralnost. ponistavali I na kraju ponistili nasu licnost. tezii “istini zivljenja”. U najboljem slucaju to bi se moglo okarakterisati kao moralni utilitarizam. a time I za zivot kao takav. sto se (u ovom vremenu I na ovom prostoru. pogotovo prema onome I u onome sto predstavlja njegov Slobodan izbor. Treba prosto ici “svojim putem”! Amoralnost drugih ne smije nas pokolebati. to uvjerljivo potvrdjuje. Zato je bitan otpor savjesti! Mozda I slijedeci primjer. A cemu se covjek moze nadati ako I kada cini dobro? Najbitnije je da se ne smije zanositi pretjerano velikim nadama I nagradama za sebe licno. mucno I bolno. koje se opravdava amoralnoscu drugih. bez otpora savjesti. inace. na prijatelje. ne rijetko. To. Odnosno. na putovanja I sl. pa u krajnjoj liniji I dobro ljudskog roda kao takvog. onda je najbitnije da covjek spozna stag a cini sretnim. a. sto je to u odredjenim okolnostima korisno. raspolazuci razumom ja ne bih mogao to da dopustim. ovo vazi I za manje ili vece drustvene grupe. isti kriterijumi vaze I za amoralno ponasanje. Rijec je o obzirnosti u 66 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . govoriti I djelovati slobodno. bez obzira koliko se ono pravdalo eventualnim amoralnim reciprocitetom. ceznje i poraze. prema svojoj savjesti I osjecanjima. u svakom njegovom obliku “ovdje” I “sada”.jednostavno ne mozemo zivjeti “uspravno” I casno. tu gradi. ako bi nasa rijec bila upotrijebljena zaludo ili. niti misliti. ukoliko se pokori Koncilu i prizna da ima jedno oko. odricanja I svakovrsne skromnosti. Covjeku je nekada tako malo potrebno za srecu. Kako bi. svoj moral branili u svakodnevnom zivotu (a on se. a danas se dijelom odnosi I na covjecanstvo. U tom kontekstu je vrlo korisno I (barem djelimicno) iskustvo trpljenja. ipak se cini da zivotno iskustvo uci da manja ocekivanja uvecavaju sansu za zivotna zadovoljstva. rijec je o djelovanju za opste dobro. Koliko za pojedince. Ovaj covjek je zrvovao svoj zivot zbog svoje savjesti! Nuzno je. ulaze veliki trud (svjesno ili nesvjesno) da bi se “uvalio” u nesrecu. otvoreno i autenticno. pa se u ime navodnog najviseg dobra cine I najveca zla. Jer. takvo ponasanje se ne moze podvesti pod ponasanje u skladu sa autenticnim etickim nacelima. sta ga ispunjava. a zlo u dobro. takvo ponasanje zasluzuje svaku osudu. tim prije. Tu je bitna jos jedna stvar. dakle. to ne bi smio da bude glavni motiv za djelovanje u skladu sa najvisim etickim principima. slobodi i autenticnosti. ako bi ocutali I onda kada se ne bi smjelo cutati? Time bi. Kada je rijec o pojedincima. (iako su mu oba oka bila zdrava). Istinski ljudsko i lezi u autonomiji. kao i obrnuto. na porodicu. To. prosto. cuva I brani) ako bi olako pristajali na sve I svasta. sto nas drugi vide. Nuzno je pred sobom i drugima priznati ipriznavati svoje istine i svoje zablude. jer u suprotnom se ne moze govoriti o bilo kakvoj autenticnoj moralnosti. ma koliko to bilo tesko. kada je rijec o odnosima izmedju pojedinaca. Ako smo moralni samo zato sto su to I drugi. nuzno je ciniti dobro u svakoj prilici i na svakom mjestu u praksi svakodnevnog zivota. Kada su jednom utamnicenom ceskom intelektualcu iz XV vijeka ponudili dam u sve oproste. U tome se I ogleda odgovornost savremenog covjeka za sopstveni zivot I njegovo istrajavanje . na druzenja. covjek mora izdrzati sve sto ga u zivotu snadje. I upornost u ostvarivanju tih pretpostavki. Mada je tesko uociti pravilnost. uprkos svemu. a onda. iznad svega. Naravno.” Epilog je “logican”. posebno) dobro relativno lako preokrece u zlo. podrazumijeva I borbu protiv zla. prvenstveno. pak. Sta vise. medju brojnim. dakako. svoja uvjerenja i svoje dileme. po vlastitoj savjesti. Odgovorio je slijedecim rijecima: “I kada bi to tvrdio cio svijet. iskreno. Ukoliko drzi do sebe. A. svoje pobjede. U pravilu se to najcesce odnosi na profesiju. I zato covjek treba da hrabro zivi svoj zivot. razumljivo.

A dobro je ono sto uvijek vec nekako unaprijed znamo I sta u osnovi uvijek uistinu osjecamo. Nije zato slucajno das u velike teme smisla ljudskog postojanja gotovo iste u svim epohama. naime. (I kada je rijec o odnosu prema drugima). Prije njega je to Ruso. naravno. odnosno svakog onog ko uistinu zeli da se tako zove. Tako I tada precutno pristajemo I na svaku cijenu. Zato bi cinjenje dobra trebalo da bude vrhovni moralni princip I glavno moralno geslo svakog covjeka. nekada je dovoljna jedna jedina prava rijec da prevlada ili doprinese prevladavanju nesporazuma. u mjeri u kojoj preferira snagu zivota u odnosu na mrznju. u kojem ljubav. istina. u smislu medjusobne uslovljenosti. kazu oni. Kod najrazlicitijih mislilaca. biti covjek. ne tada. koja se za to mora platiti. nagonskim. samo po sebi. veliko I znacajno). uprkos svemu. I. kao sto je ranije receno. Nicea I egzistencijalista. od neposrednog interesa. tu rijec treba izgovoriti bas tu I bas tada. proroka. dominira jedna jedina sustastvena tema I pitanje – kako postati covjek. Slican stav nalazimo I kod Kanta. Covjek vremenom pocinje da shvata da mu zivot u razlicitim vidovima vraca ono sto je dao I daje drugima. mi prosto. on ce. da nemaju granica u vremenu I prostoru. koja uznosi. pjesnika. obrnuto. A upravo na tome. kada se procijeni da bi ona mogla djelovati destruktivno na medjusobne odnose. odmjerena I obazriva komunikacija. Zato tu rijec ne treba izgovoriti ili. odnosno o maksimalnom uvazavanju sagovornika. inace se jaz u nesporazumima samo moze uvecavati. u krajnjoj liniji. I. snagu nade u odnosu na beznadje. Oni su tako direktno povezivali covjekovu srecu I covjekovu moralnost. I pociva I. U svakom slucaju je potrebna zdrava. iskazao slijedecim rijecima: “Zivjeti – eto zanata kojem hocu da naucim Emila! Kada bude izisao iz mojih ruku. znaci da se drugoga nikada I nigdje ne smije instrumentalizovati. kako doseci ljudsko bivstvo? I Bela Hamvas. Iako za autenticno moralno ponasanje. biti pravi I istinski covjek I zivjeti na ljudski nacin”. snagu istine u odnosu na laz. Platona. u svojoj knjizi “Antologija humana” – pet hiljada godina mudrosti – pise da sve sto je napisano za tih pet milenijuma ima samo jednu svrhu. autor ovog teksta je sklon stavu da se “dobro dobrim vraca”.” A. podrazumijeva i postovanje integriteta i dostojanstva druge osobe. a to je “biti covjek. 67 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . cinimo druge boljim i time uvecavamo “kolicinu dobra” u ovom svijetu. ne misleci. on nece biti – a ja se s tim slazem – ni sudija.komunikaciji sa drugim. pisaca. Ukoliko ono sto radi uradi najbolje sto moze u datim okolnostima. snagu mira u odnosu na nasilje. u krajnjoj liniji. na neku metafizicku “kosmicku pravdu” ili na principe teoloske eshatologije. istrajava ljudski rod. pored postenog vlastitog zivota. vec ce obogatiti moralnu riznicu covjecanstva. ni vojnik. dobrota i ljepota zadobivaju primat nad tjelesnim. dovoljna I jedna jedina pogresna rijec da izazove velike nesporazume. Cineci dobro. kao I u filozofskoj tradiciji od Sokrata. Neovisno. do Hegela. posebno kada su u pitanju najblizi. (teoloski: prociscenje). Aristotela. (sto je. biti covjek. culnim. ne treba ocekivati nikakve posebne nagrade. ni svestenik. covjek dozivljava svojevrsno moralno sazrijevanje. istovremeno. A covjek je moralan. barem. materijalnim i statusnim. posebno u situacijama velikih moralnih iskusenja . U zivotnoj borbi. covjek ce. pored slobode i moralne hrabrosti. dakle. pri tome. To. Nekada je. covjek treba da cini dobro u svakoj prilici I na svakom mjestu. ne samo imati mirnu I cistu savjest. kroz cijelu istoriju ljudskog postojanja. prije svega. (pisuci o odgoju svog Emila). Mnogi filozofi I narocito teolozi su nastojali da dokazu kako ce vrlina biti nagradjena blazenstvom.

vec ni zivota kao takvog. A u tom cilju 68 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . interesantnijim.” Sve receno treba da bude u funkciji slobodnog. zivjeti kao drugi drugoga”. da osjecanja imaju velike sposobnosti ponovnog “budjenja”. u mjeri u kojoj je to uopste moguce u svijetu u kojem. zivot u bilo kojem obliku zajednistva. upita majka. vjera u sebe I druge (posebno. dakle.A pogotovo svoje greske covjek ne smije da pravda. ali je moguce I da se oni obnavljaju. mozda je kljucno saznanje I iskustvo ono koje upucuje na potrebu sto prirodnijeg ponasanja roditelja. Nije sramota biti porazen. da se ucini sadrzajnijim. odnosi u zajednicama se vremenom “trose”. A bez drugog. Moramo nauciti da ne budemo uvijek u pravu. Sedmogodisnje dijete pita majku: “Mama. Istina. sadrzajnog I smisaonog zivota. koje. Majka na kraju odgovara:”Mislim da je lijepo sto postoji ta tajna I sto o njoj mozemo sada ti I ja da mastamo. Moramo nauciti I da gubimo. pita dijete. pa I onda kada je to rezultat nepravdi.pouzdan su oslonac u prevladavanju problema. a pogotovo onda kada smo imali plemenite namjere. A dijete uzvraca:”A od koga smo?” Na to majka objasnjava:”To je jedna velika tajna I do te tajne vodi nekoliko puteva. nacin da se zivot “uredi”.) Moramo nauciti da postujemo drugoga. uz nuznu odgovornost za vlastite odluke. I za porodicu. dilemma I zivotnih neprijatnosti.” “A sta ti mislis?”. To se podjednako odnosi na svakodnevni zivot. posebno ne onim koje je u neskladu sa njihovim stvarnim ponasanjem.” (Majka uzima papir I bojice I crta mu puteve – jedan je put znanja i nauke. drugo I drugacije. imati i “svoj alternativni svijet”. Evo jednog. onda ga u tom “kljucu’ I treba pripremati za zivot. Postoji. licnim primjerom. u osnovi. znati prepoznati drugo I drugacije. uvecava I ne prasta. To vazi. dakako. kao I mnoga djeca prije nas. uprkos svim nedacama koji ga prate. (“U tudjem oku vidi I najsitniji trun. dakle. napokon. dakle. roditelji mogu mnogo vise I korisnije uciniti u odgoju svoje djece. ispunjen i sretan zivot. kao I na kljucne odluke u procesu “stvaranja sopstvenog svijeta” u cjelini. bliznje!). na zalost. kao I za druge primarne drustvene grupe. Moramo. (Gadamer) A kada je rijec o odnosu roditelja prema djeci. a to znaci. kao sopstveno I vlastito. nauciti. Djeci. primjera takvog odnosa izmedju roditelja I djece. Ovo poslednje. prevladavati ukoliko covjek za svaku situaciju ima alternative I ukoliko planira “vise koraka” unaprijed. a ti odaberi onu koja ti se najvise dopadne ili smisli svoju. Dijete nastavlja: “Ako smo mi od njih nastali. intenzivnijim. Ptimizam. treci je put mitologije i legendi. odredjuje svoju sudbinu. od koga su nastali crnci I indijanci?” Majka odgovara: “Pa mozda mi od njih I nismo nastali”. razumljivo. jesu li adam I Eva bili crnci ili bjelci?” “Otkud ti sad to pitanje?”. kao sustinu vlastitog bica I postojanja. moguc je zdrav. nema alternative. Lakse ih je. po misljenju nekih. cetvrti je put umjetnosti i maste. svakako. Svaka slicnost je neponovljiva i neupitna vrijednost po sebi. moguce poucnog. Zato ih treba kultivisati. treba ostaviti I mogucnost slobode izbora. ne samo da nema zivotne radosti i zivotnog smisla. Ako je covjeku data (barem relativna) sloboda da uoblicava sebe I svoj zivot I da. nego stalnim dociranjem. uopste nije rijetka pojava. ukoliko se zeli djelovati u tom cilju. jer osjecanja imaju neprocjenljivu vrijednost u medjuljudskim odnosima. prije svega. a pogotovo u primarnim ljudskim zajednicama. realizam. ukazivanjem na tudje. u pravilu. Takvim ponasanjem. iskrenoscu prema svojoj djeci. Treba. kako kaze Hans Georg Gadamer “zivjeti s drugim. drugi je put vjere i religije. Samo sa takvim odnosom prema drugom. a u svom ni balvan”.) I nastavlja:”Ja cu ti ispricati nekoliko prica. samosvjesnost I istrajnost. Poznato je. inace.

Moglo bi se. to je privilegija bogova. I da zakljucimo. kako kaze Hamlet. “teba biti spreman. zavisi I osjecaj zadovoljstva. a narocito (moralno) smisaoni kvalitet tog zivota. koja. Na kraju ovog dijela teksta navescemo jos rijeci jedne nenaslovljene irske pjesme.” 69 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Uprkos svemu. Sustinski dio tog kvaliteta se materijalizuje u (NE)LJUDSKOM TRAGU. Imaj vremena za sanjarenje. Tekst pjesme glasi: “Imaj vremena za rad. srece I ostvarene punine u zivotu svakog covjeka. Imaj vremena za citanje. Ali. u krajnjoj liniji. suvise je kratak dan za sebicnost. I sam mora stalno usavrsavati. jeste istrajan rad na “izgradnji” samog sebe. to je muzika duse. Kardinalno pitanje: zasto covjek zivi I cemu sav taj njegov napor I sva ta muka I patnja. Zivot treba zivjeti bez straha I malodusnosti. Gdje nema samosvijesti nema ni odgovornosti. prvenstveno. naravno. to je put do srece. reci da je upravo covjekova moralna snaga (plemenitost I moralna hrabrost) u tome da zivi I onda kada se cini da su svi razlozi za zivot unisteni. Imaj vremena da volis I da budes voljen. Od toga. Imaj vremena za smijeh. trebalo bi da postavlja sebi bukvalno svaki covjek. to je cijena uspjeha. sta vise. On treba da bude ispunjen ljudskim traganjem za smislom zivota I njegovim pravim vrijednostima. to je put ka zvijezdama. I to za cio zivot. Znanje o smislu zivota I svijeta trebalo bi biti prva I najpreca potreba covjeka.se. Iskustvo smisla je vjerovatno jedino iskustvo koje eventualno moze biti izvor prave. to je sve!” Mada u “princip nade” spada I iscekivanje da ce nesto sto dolazi spolja dati smisao covjekovom zivotu. Imaj vremena za razmisljanje. U ovom kontekstu nije toliko bitna ni sama duzina covjekovog zivota. Imaj vremena za prijateljstvo. Daleko bolja varijanta je ‘aktivisticka nada”! A nerazluciv dio tako (blohovski) shvacene nade I najznacajnija pretpostavka njenog (moguceg) ostvarenja. koliko svakovrsni. to je izvor moci. Rijec je o procesu koji se nikada ne moze dovrsiti. Covjekom se postaje. pune i trajne (ili trajnije) srece covjekovog zivota. to je osnova mudrosti. u odnosima prema drugima. na to se ne treba pretjerano oslanjati. covjek je “osudjen” na nadu. Imaj vremena za igru. A jeste I biva slobodan samo u mjeri u kojoj je samosvjestan I odgovoran. Slobodno I samosvjesno misljenje o tome je vaznije od mnogih pozitivistickih znanja. kroz sopstveno djelovanje. Ponovicemo jos jednom da moralnost omogucava dusevni mir I ravnotezu u sebi. ima I snaznu edukativnu I moralnu (smisaonu) pouku za svakodnevni ljudski zivot. u stvaralastvu. Imaj vremena da gledas oko sebe. cini se. to je tajna mladosti. koji covjek ostavlja I ostavi u svom zivotu – u radu.

O MORALNIM (ANTI)UZORIMA 70 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

* SOKRAT: “Bolje nepravdu trpiti. svakako. ostavljale I ostavile izuzetan moralni trag iza sebe. Na tom “moralnom kontinuumu” su. ne malog broja. Ili. I pored recenog. to je saglasnost oko intelektualnog I moralnog znacaja ovih licnosti veca I obrnuto. istovremeno. bilo da su osudjeni od drugih ili su. doprinosi I upotpunjavaju smisla zivota drugih ljudi. da postoje mnoge istorijske licnosti oko kojih postoje razlicite nesaglasnosti u vezi sa njihovim znacajem I uticajem. Neke od tih licnosti su svjesno dali I zivot u odbrani vlastitih uvjerenja. a to znaci svojim ponasanjem I svojim odnosom prema sebi. Sto je duze vrijeme u pitanju. Rijec je o ljudima. Postoje . Cineci besprimjerna dobra djela . odnosno za opste dobro covjeka I njegovoga svijeta. uopste nije lako definisati kriterije po kojima bi jedna licnost u intelektualnom. ucinila besmrtnim. plemenitoscu. politickih. Oni su smrtni dio sebe poklonili svom vremenu. moralnom hrabroscu I odgovornoscu. istovremeno. prema drugom I drugima. konkretnom manifestacijom vrlina u svakodnevnom zivotu. zatim. oni cije je djelo I stvaralastvo uopste (u najrazlicitijim formama). Zivjeti u skladu sa etickim nacelima i u tome pronalaziti i pronaci smisao vlastitog zivota. cije je djelo izdrzalo provjeru vremena. etnickih. I prema prirodi. mogla da predstavlja uzor za druge. odnosno licnosti koje su. odnosno permanentno pokazivati I dokazivati. kulturnih. od strane razlicitih socijalnih. skopcan je sa vecim ili manjim dilemama.Hamvas). ostavilo trajne pozitivne posljedice u vremenu I prostoru. ipak nisu ni tako rijetki oni koji su svoje zivote “trosili” i “potrosili” gotovo iskljucivo brinuci za druge. preko Djordana Bruna. sami sebi presudili (od Sokrata. Sa tog stanovista nesporne su licnosti. kao sto je pisao Milos Djuric. I to. Zato se I kaze da su svi pravi zivoti lijepi I teski. kao I licnost autora. a besmrtni – preko svojih intelektualnih i moralnih djela – vjecnosti. Medju pomenute bi se mogle ubrojiti I one licnosti koje su. moguce je. pak. do Oto Vajningera). I u nacelu I u svakom pojedinacnom slucaju. na razlicite nacine. vjerskih I drugih drustvenih grupa. Odgovor na ovo pitanje. naravno. koji su tokom svog zivota (a dijelom I poslije toga) uistinu napravili moralni podvig. jer njihova djela “kao duhovne osobe” zive i danas. prije svega. covjek u svakodevnom zivotu istovremeno iskazuje I najvisi smisao vlastitog zivota. ali u skladu sa snagom svoga djela I svoje licnosti. Svoje zivote su istinski zrtvovali za “nesto vise” (B. I razlicite percepcije jedne te iste licnosti I njenog intelektualnog I moralnog digniteta u razlicitim vremenima. tako borili I protiv zla u svijetu. Rijec je o licnostima koji su svoju moralnost potvrdjivale “ziveci” za druge. uspjele da “otrpe vlastito djelo”. razlicita valorizacija djela I licnosti u jednom vremenu. kako svojim stvaralastvom I svojim djelom. Tako ih je smrt. Oni su. nego je nanositi!” * * * * * Svoju moralnost I moralnu dosljednost covjek doista moze I mora pokazati I dokazati. tako I svojim zivotom. Opste je poznato. malobrojni. na primjer. oni su se. Kada se k tome jos doda I cinjenica da kod. nekada I bez ikakvog intelektualnog opusa. zapravo. pak. Mada su u ljudskoj populaciji. 71 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . a pogotovo u moralnom smislu. uistinu zivjeli “za gornju polovinu tela”. Svojom pamecu.

ne rijetko. teologiju I praksu. Ovdje ce. svakako. filozofiju. Pri tome je od manje vaznosti ili. Pa. Jedni su bili I ostali uzor u nekoj od formi ljudskog stvaralastva. od kuda toliki zlocinci. koji su se na razlicite nacine borili za “svoju istinu”. u pravilu. ostvarivali veci uticaj od svojih moralnih pandana. Da se u jednoj licnosti susretnu najvisi moralni ikreativni kvaliteti. najcesce uz velike zrtve. a pogotovo u cjelokupnoj istoriji ljudskog roda. sa izuzetkom najnovijeg ratnog perioda kod nas. cinili neznatnu manjinu. medjutim. cini nam se da bi govor o LJUDSKOM TRAGU bio uveliko osiromasen bez ove personifikacije. To je nametalo teska pitanja pred nauku. treci dobrotom prema drugima. licnosti u kojima su se sretno susreli I 72 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Bitno je das u visoko vrednovali ljudsku slobodu I sirili njene prostore (sebi I drugima). Pa ipak. u ovom dijelu teksta. koji mogu da osmisljavaju puteve covjecanstva i da hrabro”guraju” naprijed. barem najuzvisenijih u moralnom ili amoralnom pogledu. legitimise ljudsko bice. ona koja se odnose na “cudjenje” od kuda toliko zla. Jedni su to bili za krace vremensko razdoblje. Kljucna su. pak. u ukupnoj ljudskoj popuaciji. radeci ono sto su najbolje umjeli I ziveci u skladu sa najisim etickim nacelima. barem do sada. a drugi za siri I najsiri krug ljudi. autenticne licnosti. treba dodati I neminovna saznajna I iskustvena ogranicenja u ovom pogledu I samog autora ovog teksta. ipak. pri tome. naravno. Oni govore kada se ne smije cutati i cute kada nemaju sta novo da kazu. Na zalost. nezavisno da li su to cinili filozofski I naucno smireno ili umjetnicki sa strascu. to jeste da je covjek moralno bice ili nije uopste ljudsko bice. nisu davani pouzaniji I trajniji odgovori. biti rijeci o licnostima iz najrazlicitijih podrucja ljudskog duha I stvaralastva uopste. pa I kada je o ljudima rijec. Tome. za cjelokupnu istoriju ljudske kulture. I personalno ukazati na tek neke od onih cije je ime (u svijetu i/ili kod nas) bilo I jeste sinonim za jednu ili drugu vrstu moralne inspiracije. o moralno snaznim licnostima. ne samo iskreno zeljeli uciniti nesto dobro za druge I za ljudski rod. onda se vidi da pomenute teskoce I nisu slucajne. moze se govoriti o (bez)brojnim znanim I neznanim ljudima. cije je djelo i/ili ciji zivot je uistinu predstaljao I predstavlja moralni uzor. Jedni su bili I ostali uzor za uzi. Rijec je o ljudima koji su vjerovali da moral. Ni to. slicno se moze reci I za moralne antiuzore. Svjesni smo. jer je kvalitet inace uvijek u manjini. moze tvrditi da su ostavile dubok misaoni I moralni trag kroz prostor I vrijeme. o cemu ce biti govora kasnije. razocarenje u zivot. dakle. cak. bez dvoumljenja. rizika koji sobom nosi maker I ovakav skroman pokusaj – bilo zbog toga sto ne mozemo pomenuti ni one najznacajnije (a pogotovo ne sve).znamenitih licnosti nalazimo manje ili vece protivrjecnosti u njihovom ucenju i/ili ponasanju. drugi u beskompromisnom moralnom stavu. uistinu predstavlja “boziji dar”. koji su. za koje se. U periodima najvecih istorijskih I moralnih izazova pogotovo. kao ilustraciju. kao takvo. mudrom mislju i dobrim djelom. na zalost. dakle. lijepom rijecju. na koja. cak. Iako su u istoriji ljudskog roda zivjele I stvarale brojne licnosti. u najpunijem smislu te rijeci. o cemu je upravo bilo govora. o altruistima. zelimo u najkracem. Oni se obracaju drugom svojim snaznim licnim primjerom. kojih je oduvijek bilo vise nego uzora I koji su. vec su u tome najcesce nalazili istinsku radost I srecu. Rijec je. bilo zbog toga sto je tesko definisati jasne kriterijume za njihovu moralnu atribuciju. sasvim je izvjesno da su ovakvi ljudi. a drugi za duze ili. nije cudno. od kuda toliko pristalica zlocinaca u pojedinim razdobljima ljudske istorije? Upravo. U pitanju su. prije svega. nebitno da li su sa svojim radom I nacinom zivota sirili vjeru I nadu ili.

I najzesce neosnovane optuzbe I moralne klevete su primali smireno. slobodarski duh. istinoljubivost. zasluzuju da budu intelektualni. bez obzira da li je rijec o filozofima. posebno dosljedni I hrabri u apokalipticnim vremenima. u koje su cvrsto vjerovali. Oni su. koji je podrzavao naciste. Od fasista je bio osudjen I na smrt. u tome sto su ovakve licnosti. takodje. pravdoljubivost. umjetnosti. Eticke norme su nastojali ispunjavati I onda kada su racionalni razlozi ukazivali da se zlo ne moze iskorijeniti ili. koja glasi:”Prijatelj mi je Platon. Veliki francuski biolog I humanista Zan Rostan je cak (naivno) razmisljao o pilulama za odanost I pozrtvovanost prema drugima. naucnicima. o sebi nisu mislili tako. veliki talenat. Zato I jesu njihov zivot I djelo (nekad vise djelo. sto je bilo daleko od istine. U tom smislu su bili I moralni idealisti. ali mi je veca prijateljica Istina. Odani istini. ni u misljenju. bio sa Martinom Hajdegerom. ne samo vremenu u kojem su zivjele. pricu da je zavrsio studije orijentalistike I da je 73 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . licno postenje I moralna hrabrost. uporno prikrivao svoje porijeklo Tvrdio je da je sin uglednog bankara I dame ‘iz visokog drustva”. oni se nisu dali pokolebati. bio svestran I veoma talentovan stvaralac.” (“Amicuss Plato sed magic amica Veritas!”) Zato nije ni cudno das u ovakve licnosti utisnule pecat. u odnosu na Staljina. A nisu rijetki ni oni koji su ostavili zavidan. neko konkretno zlo u dogledno vrijeme pobijediti. u ovom pogledu. Problem je. kultura. narocito. Mnogo su brojniji oni koji su ostavili dubok trag. odnosno koje su intelektualno superiorne I moralno osjetljive I medju najvecima uistinu rijetke. iako oni. umjetnicima. vec I potonjim vjekovima. pa I milenijumima. On je. u prvom planu su licnosti koje su istinski LJUDSKI TRAG ostavili I na intelektualnom I na moralnom planu. mozda bi mogla da posluzi I poznata Aristotelova izreka o Platonu I istini. medjutim. Aktivno je ucestvovao u Spanskom gradjanskom ratu na strain Republike. a time I veliki uticaj. ni u djelanju. Oni su se I u najtezim situacijama cvrsto drzali svojih moralnih nacela. toliko i svojom moralnom dosljednoscu. dobrota. Napisao je mnostvo djela iz oblasti knjizevnosti. u tom pogledu. zaduzili covjecanstvo. koje se nisu ogrijesile o moralne principe. to je bio slucaj i sa Djerdjom Lukacem. i mnogo teze. primjera radi. koju je. publicistike. jer su dijelom svoga bica potpali pod uticajem duha zlog vremena (umjesto da mu daju svoj pecat). nekad vise zivot) bili I ostali izvor mudrosti I moralnosti. svakako. pa I izuzetan trag u stvaralastvu. sto je. kao I u antifasistickom pokretu tokom Drugog svjetskog rata. katkada. medjutim. visoka samosvijest. jednim od najvecih evropskih filozofa dvadesetog vijeka. sasvim sigurno. kao sto je poznato. Sta vise. ideji slobode. U izvjsnom smislu. vjerskim liderima. to jeste I u stvaralastvu I u svakodnevnom zivotu. bilo kao osobe od osvjedocenog moralnog integriteta. te o farmaceutskim preparatima za odricanje u korist drugih. odnosno u pogledu moralno protivrjecne licnosti. moralni I zivotni uzori drugim ljudima I oni to uistinu I jesu. Sirio je. drzavnicima. Malro je. koliko svojom misaonom originalnoscu. istovremeno. jer su bili uvjereni d aim je savjest cista. Bio je veoma dinamican minister culture Francuske I dugogodisnji bliski saradnik De Gola. sa Karlom Smitom. moralni antiuzori. medjutim. I Andre Malro je zanimljiv u ovom pogledu. Takav je slucaj. ali ne I na moralnom planu. pak.harmonicno prozeli siroko znanje. koji se prema nacistima slicno ponio. neki od njih su bili ili bi mogli biti. Kao moralna paradigma. Ili. niti kajati za vlastiti izbor moralnih principa. kreativnost. bilo kao “vodici duha”. dakle. sretno izbjegao. psiholoska stabilnost I. o praskovima koji ce podsticati blagost I dobrotu. pravde I dobra. Ali ti rijetki. velikim madjarskim filozofom. Naravno.

pa i svjesno biranu marginalnost. i u trenutku samoubistva vjerovao da je u pravu I da je ucinio dobro djelo! Na suprot kompleksu superiornosti. da bi eventualno povratili izgubljeno samopouzdanje I samopostovanje. U ovu vrstu kompleksa spada I tzv. jer njima nikada nije dovoljno pohvala I poniznog klanjanja drugih ljudi. odnosno koji i svojim “djelom” i svojim zivotom predstavljaju sinonime zla. vjerovatno. Hitler je. takodje. proizvodi manje stetne posljedice. tesko da bi uopste pronasli “moralno bezgresne”. koji su sobom beskrajno zadovoljni I kada za to imaju najmanje razloga. Pa. trpeci sve bez srdzbe I smatrajuci sebe sicusnim. Nisu. Inace. vjerovatno. dakako. bez izuzetka. a svoje djelovanje uskladjeno sa savjescu. Bili su (i danasnji su. prosto. na zalost. svoju nesigurnost. na primjer. licemjerja. svoju tastinu I sujetu. Prva grupa je masovna I kada je rijec o poznatim licnostima I kada je rijec o “obicnom” svijetu.doktorirao. za razliku od onih drugih. primjera radi. naravno. gdje ovakvi “lijece” svoje komplekse “zeljom za vladanjem” nad ljudima I “voljom za moci”. neiskrenosti I kukavicluka. Mnogi mislioci su pravili jasnu dinstinkciju izmedju ponosa i tastine. on je u Indokini pljackao drevne sculpture. koji. vec I svakodnevni zivot u ovom vremenu. zbog cega je bio I sudski gonjen. Sa nekog iole strozijeg kriterija. bili I veliki narcissi (Hitler. Njima. medjutim. koji time najcesce nastoje da kompenzuju svoje mane. moralnih antiuzora istorija je. ni svi antiuzori jednaki. I najblize saradnike su birali. prema sebi su najstrozije sudije! Sve sto rade. onda pogotovo. cak. Ali. Ne mogu biti. zato. A. Sumnju. iako. Mogli bi ih uslovno podijeliti na “djelimicne” i “totalne” moralne antiuzore. nisu potrebne jeftine socijalne i psiholoske kompenzacije iz vana. Staljin…). I ne samo istorija. Prvu grupu cine oni koji pate od nekog vida moralne insuficijencije. na primjer. ne patio d narcisoidnosti? (Prisjetimo se anticke legende o Narcisu. Hriscanska etika. nije “zdrav”. ne I u politici. lijepom mladicu. Napoleonov kompleks (“visak vlasti zbog manjka santimetara”). Uz sve ovo. poslusnosti. odnosno oni koji su moralno jaki i koji su intimno ubijedjeni u univerzalnu vrijednost etickih principa. takvi) ubijedjeni u svoju posebnu istorijsku ulogu. skromnost. koji se “lijeci” naglasenom 74 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . cak I iskazivanje pameti smatra za gordost. kao I oni koji olako hvale. opet. posebno ako je rijec o patoloskoj formi narcisoidnosti. moralne pouke je moguce izvlaciti I iz ovih moralno protivrjecnih primjera I zivotnih sudbina. A diktatori su. stetna. moralni uzori oni koji su opsjednuti zeljom za moci bez granica. To monasi u svakodnevnom zivotu ispoljavaju dosljedno. Naravno. izmedju vrijednosti i slave. naravno. nije imao polozenu ni maturu. kao i kompleks govorne mane. u svoj mesijanski poziv. po kriterijima potpune poniznosti . Ako su u pitanju javne licnosti. prepuna. Naravno. koji je video svoj lik u vodi I beznadezno se zaljubio u njega!) Zamjena ponosa tastinom je. vecina ljudi su manje ili vise tasti. uvijek izrazavaju sumnju I nezadovoljstvo vlastitim djelom. istovremeno. iako se znalo da. kojim se mjeri “moralno cistunstvo”. sto je veliki grijeh. suvisno je isticati da su oni sebe smatrali visokomoralnim licnostima. Na suprot tome. naravno.neznalicama. rade sa teznjom da to bude najbolje sto oni mogu dati. a drugu oni koji u svakom pogledu predstavljaju moralne nakaze. odnosno koji onemogucava ispravan moralni stav. kod mnogih ljudi postoji kompleks inferiornosti. Tu su I oni koji pate od zelje za jeftinim publicitetom. a jos lakse osudjuju I presudjuju. Koliko to ljudi. sebi mogu da dopuste i dopustaju samo oni koji su sigurni u sebe. odnosno gresnicima koji zive miloscu bozjom. Musolini.

za moralni uticaj istorijskih licnosti na savremenike I potonje generacije. zbog cega. ni to ne mora da bude tako. kako ih je interpretirao Platon u svom tekstu “Odbrana Sokratova”. ovdje u najkracem. kao veoma rasiren oblik manje ili vece amoralnosti. Sokrat je kao sedamdesetogodisnjak. na teskom zivotnom putu ocovjecenja. nije bio u najboljim odnosima sa svojom suprugom Ksantipom) bio optuzen.u “Molitvi za dobu upotrebu bolesti”. ali I medju najsiromasnijima. O njegovoj intelektualnoj I moralnoj snazi doznajemo preko Ksenofonovih I . Gotovo je suvisno da ovdje dodajemo I koristoljublje I koriscenje razlicitih vidova privilegija. sudara ga za zlom I nepravdom. Ako ne bude ucitelja. u punom smislu te rijeci. ici cemo bosi. Melet. koju treba isticati. ako je taj zivot intelektualno osmisljen u odgovarajucem djelu od strane samih tih licnosti ili njihovih savremenika (u duhu one stare latinske izreke. oni visokomoralni predstavljaju jos vecu vrijednost. kao sto je vec receno. koje drzi covjeka na ispitu tokom cijelog zivota. neumitni sudija ljudskim djelima I nedjelima. Uprkos tome. on. te neki drugi vidovi hendikepa. To posebno vazi za one cije je djelo potvrdilo vrijeme. znacajni I njihovo djelo I njihov nacin zivota. pokazuje sve zablude I predrasude. onda njihov uticaj ostaje kroz vreme – pa I vijekove I milenijume. zato. kojima se rukovodio u svom zivotu.da ga ucini “nesposobnim za uzivanja ovoga svijeta”. Anit i Likon su ga optuzili za kvarenje Atinske omladine I za nevjerovanje u bogove u koje je vjerovala drzava. Podsjetimo se. Vrijeme koje razrjesava sve sporove. na primjer. putu koji se. jednog od osnivaca filozofije.) * * * SOKRAT: “Ako u Atini ne bude pekara. uvazavati I postovati. Platonovih tekstova. a zapisi ostaju da uvijek svjedoce o nama”). 399. nije nista sam neposredno napisao. jos rijec o uistinu intelektualno I moralno snaznim licnostima. evo gotovo dva i po milenijuma predstavlja sinonim covjekove moralne snage. Ako je. posebno u djetinjstvu. 75 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . prosto. najmudriji covjek svoga doba. pa I poslije njega. Medjutim. isto tako i zbog njihovog uvjerljivog dokaza svakodnevne istrajnosti. koji. Sokratovih stavova o moralnosti i smislu ljudskog zivota. vitla ga iz iskusenja u iskusenje. necemo imati Atinjane!” * * * Iako su. U ovom kontekstu. (Prisjetimo se ovdje da je mudri Paskal. godine stare ere ( po mnogim izvorima. upravo zbog univerzalnosti moralnih principa. kao sto je poznato. necemo imati hljeba. Ako ne bude obucara. mora proci da bi se postalo covjekom. Kao sto je dobro poznato.narocito.potrebom za govornistvom (sjetimo se Demostena!). pri tom. koji je bio njegov najznamenitiji ucenik. molio Boga . I to. Jedan od najuverljivijih dokaza za to je licnost antickog filozofa Sokrata. jasno je da protokom vremena slabi ovaj drugi izvor. koja kaze da “rijeci lete. koji su dovodili do nipodostavanja licnosti. jer je svoje ucenike na Agori poducavao besplatno. od strane drzavnih tuzilaca za dva (ne)djela. koliko zbog plemenitih vrlina koje posjeduju. navodno.

necu prestati da se bavim ispitivanjem istine”. Taj nacin odbrane. (a ima indicija da je to prizeljkivala I vlast). kasnije je nazvan “sokratovska ironija”. godinu proglasili Sokratovom godinom. Sokrat kaze da se mora racunati “sa opasnostima zivota i smrti”. da pravednost I vrlina nalazu postovanje zakona. zato. sto nije dobro ciniti. ni u ratu – kaze Sokrat – ne smijem ni ja. vrlina se ne radja iz blaga. kojom je Sokrat osporavao tvrdnje svojih tuzilaca I vjesto usmjeravao svoja pitanja tuziocima. Ukazujuci na rasprostranjenost ljudske zavisti. Kritikujuci Atinjane sto se I previse “staraju” kako da sto vise blaga nagomilaju. “ Zivot bez takvog ispitivanja nije vrijedan da se zivi”. ali da se. Zivot sam. ima u vidu. govorio je da bi bjekstvo bilo krsenje zakona. I radi otklanjanja opasnosti ne smije da ucini ista nedostojno slobodna covjeka. Kada se sve ovo. pri tom. na primjer). vezano za ime Sokratovo. nego bih I glavu dao. cast. Mnogi Grci i danas nose ime ovog davnasnjeg uzora mudrosti i moralnosti. on energicno izjavljuje “pustili vi mene ispod sudjenja ili ne. ponajvise mora paziti “na sramotu”. Rukovodeci se ovim I ovakvim nacelima. I dalje kaze: “Ja se ne bih ni u jednom slucaju povukao mimo pravde iz straha pred smrcu. vjerovatno. na koje ovdje zelimo jos jednom ukazti. Takodje je govorio da je dobrovoljno prihvatio zakone Atine. za pamet I za istinu”. po Sokratu. izricit je Sokrat. Po njemu.Pred pet stotina I jednim sudijom. jer je “mnogo teze izbjeci nevaljalstvo nego smrt”. on kaze da oni najvaznije stvari najmanje cijene. Tako je pobijedila ljudska zavist prema Sokratovoj mudrosti i njegovoj moralnoj dosljednosti. (u skladu s kojima je i zivio). toliko vijekova kasnije. da bi dobio zeljene odgovore. mirno ispio pehar sa otrovom kukute. 76 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Sokrat je mirno prihvatio odluku sudija da “ide u smrt”. a ne bih uzmicao”. pored izvanredne umnosti. (Kriton. (I mnogo stosta drugo). dovijati se tome. U tom duhu su i 2001. biti i u buducnosti!). ni ako bih imao po nekoliko puta glavom da platim”. Sokrat je to odbio I. ni iko drugi. (a tako ce. ja necu nikako drugacije da radim. Iako je imao priliku da izbjegne izvrsenje presude – mnogi su mu savjetovali da pobjegne iz Atine. Sokrat je uvjerljivo dokazivao I dokazao. kaze on.kako bi po svaku cijenu izbjegao smrt”. Pa ipak. onda nije ni malo slucajno sto ga I savremeni Grci. sto masa (pa i atinska) ne samo nerado prihvata. Covjek. a nimalo “za slavu. vec pokazao I svoju intelektualnu moralnu superiornost. zbog koje su mnogi stradali u proslosti. tristasezdeset sudija je prihvatilo Meletov prijedlog I Sokrat je bio osudjen na smrt. vec i tesko prasta u svojoj prevrtljivosti! Izlazuci svoju odbranu. vec se iz vrline radja blago. “kao I sva ostala dobra”. smatraju zivim elementom svoje tradicije. Sokrat je iskazao i nekoliko bitnih moralnih staova o zivotu. S tim u vezi. te da bi svojim bjekstvom I krsenjem zakona sam sebe porekao I da ce on. “Ni u sudu. zbog njihove trajne inspirativosti. okruzen svojim rasplakanim ucenicima. a nistavnije vise. od koje je ubrzo I umro! Onima koji su ga nagovarali na bjekstvo. zakone do kraja ispostovati. posvetio “ispitivanju sebe I ostalih” I “dokle god bude daha u meni I dokle god budem snage imao. ne samo svoju nevinost.

kao neospornom intelektualnom i moralnom uzoru. besumnje imaju snagu I danas.” * * * Mada je o Imanuelu Kantu. receno Fihteovim rijecima. nego da predstavlja samu ljudsku supstanciju. kao svojom najvisom svrhom. 77 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Moralni zakon u meni. svakako. kojim se. ne samo moralne filozofije. s razlogom). (odnosno Fihteovim odredjenjem trostruke uloge mislioca). kljucne eticke kategorije – sloboda. svrhe I sredstva tog djelovanja. Zato. a nikada kao puko sredstvo.* * * IMANUEL KANT: “Postupaj tako da covjecanstvo u svojoj licnosti. sloboda. On je. je covjek I covjekov zivot. okrivam svoju povezanost. naime. nikada sredstvo. kao takvog. istina. drugi nikada ne smije biti intrumntalizovan. On. S druge strane. pravda su u neraskidivoj vezi sa temeljnim strukturama svijeta. te ciljevi. odnosno kljucni motivi I uporista njegovog moralnog djelovanja. kao sto je to I u mottu naznaceno. vec bilo govora u prethodnom tekstu. na pitanje sta. spoznaja (do koje je on prvi dosao) da se sva filozofska pitanja svode na jedno. isto kao i u licnosti drugoga. ne samo kao slucajnu. treba da cinim? U sredistu. vec I to da eticka dimenzija covjekovog zivota nije tek jedna od brojnih dimenzija. kako ce kasnije. na pitanje sta je covjek i. Kant je ujerljivo pokazao. i to u vise navrata (nadam se. a ne svijet covjeku. uvijek koristis kao svrhu. vec samo svrha. ovdje mu se vracamo jos jednom. kao covjek. naravno. i s onim vidljivim svjetovima). I sam nacin Kantovog zivota bio je u duhu tih nacela.” Moralni zakon je. ali mu je kljucna pretpostavka . istovremeno. kao utemeljivacu moderne etike. kaze Kant “zapocinje mojim nevidljivim ja. po njemu. odnosno da covjek pripada svijetu. Drugacije kazano. covjeka poima kao integralni entitet unutar svega postojeceg. ali samo umom i s kojim (a time. uistinu bio i ucitelj i vaspitac i moralni oplemenjitelj ljudskog roda. kao sto je I u njegovim djelima vidljivo jedinstvo teorijske I prakticne filozofije. sljedstveno tome. ujedno. Sinteticki oznaceni kao kategoricki imperativ – temeljni principi modernog evropskog filozofskog etosa – koje je ovaj filozof formulisao jos u drugoj polovini osamnaestog vijeka. jos kompleksnije dokazivati Hegel. odnosno bitak covjeka. Sloboda omogucava covjeku da spozna granice te iste slobode. Transcendentna sloboda podrazumijeva samodeterminaciju ljudske volje moralnim zakonima . Upravo kroz moralni zakon sloboda se ispoljava kao sloboda ljudske volje. u najtjesnjoj vezi sa metafizickim temeljima naseg postojanja. ne samo slozenost etickog problema u teoriji. Ono sustinsko u Kantovoj filozofiji je. imperativ i bezuslovan. A to je. prava beskrajnost moze zapazii. vec filozofije kao takve. nego kao opstu i neminovnu. dakle. a ocigledno da ce je imati I u buducnosti. mojom licnoscu i istupa u jedan svijet.

Na tome Kant zasniva I svoju koncepciju “vjecnog mira”. svaki dan odlazio u setnju u isto vrijeme. jer u protivnom filozof (i svaki drugi istrazivac) cini izdaju. koji cini spoljasnji okvir istinskog ljudskog zivota. sinonim za vlastitu odgovornost. U svom monumentalnom djelu “Principi 78 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao I njegova izrazita dusevnost I urodjena skromnost. egzaktnom. treba da bude opsti prirodni zakon”. je dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost. istorijski process nuzno vodi svjetskom gradjanskom poretku. gdje je 1910. ovaj filozof je iskazivao divljenje prema dvjema stvarima. Kao briljantan pisac. Na Kembridzu je studirao matematiku I filozofiju. Jos jedna zanimljivost. Kao sto je poznato. kao nov filozofski metod. na samrti je porucio:”U daljinu. nepersonalnom I istinom oslobodjenom predrasuda. odnosno “radi tako da svaki tvoj postupak sluzi kao opsti moralni osnovni zakon. Kao gostujuci profesor predavao je na univerzitetima u Oksfordu. naime. On je. njegovo postivanje I pozitivnog I prirodnog zakona. koje su ispunjavale njegovu dusu: prema “zvjezdanom nebu nad nama I moralnom zakonu u sebi”. Prema Kantu. To je potvrdjivao ispoljavajuci raznovrsne moralne vrline. tako da su sugradjani mogli po njemu da navijaju sopstvene casovnike. za koju je moralno odgovoran. u vezi sa pretpostavkama ostvarivanja covjeka kao moralnog bica. njegova teorijska preokupacija je bila logicka analiza. kao sto su “filozofska logika” I “logicki atomizam”. Kant je potvrdjivao i nacinom svoga zivota. opet. Iako za zivota nikada nije napustio svoj Kenigsberg. geografskom smislu? * * * BERTRAND RASEL: “Mi smo nemocni: to je garancija nase nezavisnosti!” * * * Medju nesporne moralne uzore. pri tome. u tom kontekstu. Rasel je uveo niz preciznih logickih formi. Cikagu. I u svom svakodnevnom zivotu. zapravo. svakako. Pekingu. Los Andjelesu I drugdje. u okviru koje se obezbjedjuje najvisi stepen slobode svakog pojedinca. Iza sebe je ostavio izuzetno filozofsko djelo. Za Rasela je borba za istinu kljucna. O njegovoj samodisciplini govori I jedan detalj iz svakodnevnog zivota. Njegova izvanredna samodisciplina. putem tvoje namjere. te prava I morala. Idealno ostvarivanje uma moguce je samo tako sto ce etika djelovati kroz pravo I na taj nacin dovesti do saglasnosti drustvenog poretka sa prirodnom istorijom ljudskog roda. On je. spada I engleski filozof Bertrand Rasel.Kant izricito kaze:”Postupaj tako kao da osnovni princip tvog postupka. kojima su se adekvatnije mogli izraziti filozofski problemi. u daljinu. ostaje otvoreno pitanje da li je to mislio i u bukvalnom. vezana za njegov zivot. jedan od najblistavijih umova dvadesetog stoljeca. I njegovo shvatanje odnosa politike I morala. godine 1950. mozda vrijedi da se pomene. godine biran I za profesora. Bitno je. Da je unutrasnja sloboda. uveo pojmove I sintagme. u cijem sredistu je traganje za istinom.” Najdublja teznja Kantove moralne filozofije jeste bila uspostavljanje eticke zajednice covjecanstva na umnim temeljima. bili su nadaleko poznati. Svakako otidjimo dovoljno daleko!” Naravno. sto je.

79 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . primate nikakva naredjenja ili “porudzbe”. opet. bio glas (samo)svjesne javnosti. I zato je Rasel potencirao. Jedan od vidova njegovog protesta bio je I sjedenje na ulici I ometanje normalnog odvijanja saobracaja. izrekao je Rasel u svom inauguralnom govoru 1967. ne samo izgubio mjesto profesora na Kembridzu.matematike”. On je. zabrinute zbog zlocina. nekoliko decenija bio na celu Pagvaskog pokreta za borbu protiv nuklearnog oruzja. on je gotovo sve matematicke stavove izveo iz logickih principa. koja je. Juzne Koreje. kojeg se poduhvatio Bertrand Rasel. upravo zato. kada je. godine. Sve je to imalo za cilj da utemelji I poveze ljudsko znanje. sto je grandiozan zadatak. Novog Zelanda I Australije. Sud nije mogao od njih. kao najugledniji pacifista svoga vremena. I. Kao sto je u svojim filozofskim istrazivanjima manifestovao odvaznost I istrajnost u traganju za istinom. Iako eticka pitanja nisu bila u sredistu njegove filozofije. naravno. Rasel je isto tako I u svom drustvenom angazmanu iskazivao rijetko vidjenu upornost u borbi za moralne vrijednosti. za koji je bio spreman platiti veliku cijenu I. Rijec je o misliocu ogromne naucne I filozofske erudicije. bila primarna sa stanovista moralnih principa. naoruzavanja. kao radikalni pacifista I humanista. To je narocito ispoljavao u svom dosljednom pacifizmu. vec je morao I u zatvor! A u zatvor ce ponovo dospjeti I kao osamdesetogodisnjak. pri osnivanju “Raselovog suda”. kao logicnu posljedicu. ciji je bio prvi predsjednik. hrabrim i dosljednim prakticnim angazovanjem. Sud je trebao da “sudi” ratnim zlocinima vlada SAD. Pred kraj svog zivota je osnovao Sud za utvrdjivanje ratnih zlocina u Vijetnamu. On je ispitivao cinjenice “po dusi I savjesti” I u “potpunoj duhovnoj slobodi” svojih uglednih clanova. kao Medjunarodni sud pravde. ni partije. godine. zbog protesta protiv rata u Vijetnamu. bila je u proslom vijeku gotovo bez premca. prosto. ratova I svih oblika degradacije I dehumanizacije covjeka I svijeta. Sud djeluje I danas. za koje se borio. niti od bilo koga drugog. Poenta ove misli je u tome da Sud nije sluzbena institucija I da on ne zamjenjuje nikakvu institucionalnu vlast. istaknuta kao motto na pocetku ovog fragmenta. koliko njegovu institucionalnu nemoc. odbio da se odazove pozivu d aide u vojsku. On je bio i poslednji veliki filozof koji je nastojao svoja teorijska uvjerenja spojiti sa slobodoumnim. Neki ga zato I nazivaju poslednjim filozofom u klasicnom smislu te rijeci. Njegovi clanovi nisu predstavljali ni vlade. toliko I njegovu nezavisnost. Rasel je. Raselova prakticna angazovanost na principima humanizma I borbe protiv nasilja. ne jednom. Tako je 1916. na kojem je radio punih deset godina. ju je I platio. sa sjedistem u Hagu. ne slucajno. kao takvo. I. Misao.

godine.” (podvukao K. Kao naucnik-fizicar I filozof prirode. tako I njihovim zivotnim praktikovanjem. Kvantna teorija. Medjutim. kao I u svom zivotu je pokazao I dokazao da je visokomoralna licnost. besumnje. odnosno kada su atomske bombe posijale masovnu smrt po japanskim gradovima 80 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . iz takvog uzbudjenja I zacudjenosti. Onaj ko nije uznesen. i Teorija polja. po mnogo cemu zasluzuje “status” moralnog uzora.* * * ALBERT AJNSTAJN: “Da sam znao cemu ce moja istrazivanja voditi. on je utuljena svijeca. koje je posebno izlozio u svom djelu “Svijet kako ga ja vidim”(“Mein Weltbild”). onda to. I to. Sasvim je izvjesno das u takvi.” Evo. dvije njegove odluke te vrste. kada je odlucno osudio nacizam I napustio Njmacku. u nekim svojim djelima. ko nije sposoban da odaje priznanje. svakako. to je vidljivo iz njegovog neumornog traganja za istinom u svom naucnom radu. A kada to u svom zivotu I potvrdjuje. Ajnstajn kaze I ovo:”Po sto puta na dan podsjecam sam sebe na to da moj dusevni i moj radni zivot zavise od djelanja drugih ljudi. Ajnstajn je to demonstrirao u vise navrata. kada je razocaran (zlo)upotrebom svojih otkrica. kao visokomoralan covjek. radije bih bio casovnicar!” * * * I Albert Ajnstajn. onda je to. Svijet je to I prepoznao kao vrhove saznanja I dodijelio mu Nobelovu nagradu 1921. kako svojim poimanjem moralnih nacela. S druge strane. jedan od najumnijih ljudi I najvecih naucnika u istoriji nauke uopste. kakva su Teorija relativiteta. uz rijedak talenat I veliku istrajnost. Ajnstajn kaze:”Najbajoslovnije uzbudjenje kakvo nam je podareno dozivljavamo pred licem nesaznatljivoga. O uzbudljivosti istrazivacke avanture. ima ogromnu tezinu I vrijednost. iako bi. drustvene odgovornosti veoma je razvijeno kod mene…” Gotovo da je suvisno pitati se koliko obicnih smrtnika osjeca “dug” prema drugim ljudima I kakvu odgovornost iskazuju u pogledu “vracanja duga” prema njima. vjerovatno dobio status drzavnog naucnika broj jedan u Trecem Rajhu. te je red da vracam u istoj mjeri u kojoj sam uzimao i u kojoj nastavljam da uzimam. autenticne nauke. Najuvjerljivije su. A.) Kada ovako nesto kaze vrhunski naucnik. moralno osjetljivi I odgovorni vise nego rijetki I. da se divi pred cudom prirode – isto je sto I mrtvac. Ajnstajn je dosao do grandioznih otkrica. Zacudjenost pred tajnom. to je vidljivo I iz njegovih stavova o najraznovrsnijim zivotnim pitanjima. jos snaznije. das u sve rjedji! Upravo zbog takvih navodimo I slijedece Ajnstajnove rijeci:”Najvaznije ljudsko nastojanje je borba za moralnost u nasim akcijama. zivih i pokojnih. Nasa unutrasnja ravnoteza I cak nasa istinska egzistencija zavise od toga. po nama. To uzbudjenje stoji kraj kolevke autenticne umjetnosti. Samo moralnost u nasim akcijama moze dati ljepotu i dostojanstvo zivljenja.M. kao sto je vec pomenuto. da je podrzao Hitlera. druga. Osjecanje pravednosti. sta vise. Prva. bez obzira na svoje jevrejsko porijeklo. samo po sebi. Na istom mjestu (u istom djelu). lezi u osnovi religije. Ajnstajn se nije teorijski bavio problemima morala. Ali. povezana cak I sa strahom.

prodor – u svom korjenitom jedinstvu usadjuje u naucnu egzistenciju odusevljenu jednostavnost i ostrinu konkretne egzistencije. konkretni individualni covjek je egzistencija. predstave I pojmovi. ne moze dam u sluzi na cast. da razmisljaju o etickoj dimenziji stvaralastva. vec das u I mudre. samo istinski veliki stvaraoci I moralno veoma odgovorni ljudi. njegov intelektualni doprinos evropskoj I svjetskoj filozofiji je toliki da se rijetko koji filozof u novijoj istoriji moze mjeriti s njim. po kojoj spoznaji stvarnosti prethode opazanja. bez obzira cime se profesionalno bavili.Weber. Ali. odbio da primi I Nobelovu nagradu I nagradu Francuske akademije nauka. vec I umne. godine govorio da postoje drustvene grupe. njegov stav I prakticni odnos prema nacional-socijalizmu u Njemackoj. Martina Hajdegera mozemo pojednostavljeno oznaciti kontroverznom licnoscu. mogu imati. H. mnogo govori I njegova slijedeca misao: “Ko bi mislio pocetkom vijeka da cemo kroz pedeset godina znati tako mnogo. da ne odvajaju segment od cjeline. svakako. priznavanje legitimiteta ovoga svijeta I njegovog prava da vrednuje.M. To ce izraziti I svojom pregnantnom 81 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .(Hirosima i Nagasaki). koje su ravnodusne prema drustvenim problemima I koje gledaju “na ratovanje. Ajnstajn je jos 1932. kako je govorio. besumnje. naprosto kao na prilike da unaprijede svoje licne interese I da prosire svoj licni autoritet. izjavio da je znao cemu ce njegova istrazivanja voditi. odnosno. koja nema fiksiranu prirodu. samokriticki. Naime.” * * * Kao sto je naprijed receno. jer bi prihvatanje nagrade znacilo. za ovakve licnosti se moze reci da nisu samo razumne. odnosno da im je na umu dobrobit covjeka I zajednice. Samo su oni u stanju da (samo)svjesno spoznaju I priznaju granice svoje I svake nauke.(M. da nisu samo ucene. proizvodnju oruzja I trgovinu oruzjem. * * * MARTIN HAJDEGER: “Ovaj trojni element – odnos prema svijetu. odnosno o cjelini covjekova zivota I svijeta. za razliku od bivstvovanja. Hajdeger dokazuje da mi otkrivamo ono sto bivstvuje bez posredovanja pojmova I sudova. drzanje. pa I svog vlastitog.Jonas). pitajuci se – kada je bio na vrhuncu slave – ne bi li bilo bolje da je ostao cobanin u svom selu (Rasinar) u Rumuniji! On je. a razumjeti tako malo!”(podvukao K. Za njega je bivstvovanje osnovni problem filozofskog misljenja. Istina je nesakrivenost (aletheia). uzgred receno. istovremeno. kojoj su se mnogi drugi tek retoricki priklanjali i tako nadisli okvire naucno-tehnickog uma. I uzorom I antiuzorom.) Pomenute Ajnstajnove misli neodoljivo podsjecaju na slicne misli koje ce nesto kasnije izgovoriti I Emil Sioran. da prepoznaju vrhovne vrijednosti zivota.” U tom kontekstu. Zato. vec je ono sto ga od sebe napravi. Oni su i prakticno manifestovali “etiku odgovornosti”. Medjutim. a pomalo I kajuci se. da bi radije bio casovnicar. Izlazuci kritici dotadasnju teoriju opazanja I teoriju istine. Ovakav odnos prema smislu zivota.

Mnogi su morali da bjeze iz Njemacke (na primjer. Takav neoprostiv moralni gest. odnosno u “nihilizmu”. pravio herbarijume. na zalost. bio je I razlog da su Smitova djela bila gotovo zaboravljena sve donedavno. godine. O tome su vodjene brojne polemike I izricani razliciti. rijec o neizbrisivoj moralnoj mrlji u zivotu ovog. Hajdeger je postao clan Nacional-socijalisticke partije. tako masovno izrazena kod vecine smrtnika . Da li je bilo u pitanju njegovo odusevljenje “jednostavnoscu I ostrinom konkretne egzistencije”. Da li je on to ucinio iskreno. Nastojao je da igra ulogu “krunskog pravnika” Hitlerovog rezima. znatno manje tehnicke). kad I Hajdeger. o cemu je ranije pisao u svojim tekstovima I koju je mozda “prepoznao” u novoj ideologiji? Da li je ta ideologija bila odgovor na njegov rezolutan stav da je “cilj odnosa prema svijetu – samo egzistencija I nista drugo. Na zalost. kao sto su: dominacija. a mnogi od njih platiti I golim zivotima takav svoj stav. bilo je jos intelektualaca visokog ranga. Decenijama je zivio sam u svojoj brvnari na Svarcvaldu. tehnologija. covjekovo otudjenje. industrijsko drustvo.sentencijom. najvjerovatnije motivisan profesionalnom koriscu. (Ne treba iskljuciti ni njegov – moguci – osjecaj usamljenosti. Hajdegera smo u moralnom smislu svrstali I u svojevrsni antiuzor. Hajdeger je I radikalno prevrednovao dotadasnje ocjene o filozofskim pravcima I pojedinim filozofima. I to. pak. nije sasvim jasno. energicno osudio nacizam. Hajdeger se bavio I kritikom nekih fenomena savremenog drustva. Dolazak Hitlera na vlast zatekao je Hajdegera na mjestu rektora Berlinskog univerziteta. inace. masovna kultura. koja glasi:”Vise od stvarnosti stoji mogucnost!” U tom smislu. velikog mislioca. pristupio Nacional-socijalistickoj partiji I dobio Katedru za pravo na Berlinskom univerzitetu.” Ili. Zaborav konacnosti ljudskog bivstvovanja – odbijanje da se prizna neizbjeznost sopstvene smrti – pokazuje neautenticnost odredjene egzistencije. obicna sujeta. u duhu vlastitih uvjerenja ili iz razloga puke tastine. A pad se sastoji u “zaboravu bivstvovanja”. Maja 1933. Jedan od njih je I veliki njemacki teoreticar prava I politike Karl Smit. svi pripadnici Frankfurtskog kruga). pisao pjesme I rijetko koga primao u posjetu!) No. na kojem je I nadalje ostao.koji su se slicno ponijeli u odnosu na nacizam. pa I oprecni sudovi. Razlog tome je. buducnost je primarna dimenzija vremena. nesporno je da je bez obzira na ove dileme. tesko je izricito tvrditi. Medjutim. On je. kao sto je ranije pomenuto. U okviru svojih filozofskih preokupacija. svakako. u njegovoj podrsci nacionalsocijalistickom pokretu I ideologiji Adolfa Hitlera. (I. U tom kontekstu je govorio I o tome da je istorija zapadne filozofije istorija njenog pada. 82 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nasuprot cinjenici da je najveci dio pripadnika humanisticke inteligencije. buduci da se izjasnio u prilog nove vlasti.

pogotovo. rodjen u Slovackoj (grad Presov). gdje Hamvas studira 83 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Heraklita. Neki kriticari su ga odmah nazvali “cudnim Madjarem” i svrstali ga u najuzi krug velikih mislilaca dvadesetog vijeka.) Poslije Prvog svjetskog rata njegova porodica se seli u Budimpestu. Dva puta je bio ranjavan. istovremeno. kao novinar. toliko jos vise njegovo interesovanje za uistinu sustinske probleme covjekove egzistencije I uopste sudbonosna pitanja ljudskog roda. koliko nekonvencionalan I pomalo paradoksalan nacin razmisljanja I pisanja. On je. iako je zbog toga. upravo.inace. u kojem je Hamvas pratio I pregnantno izlozio “pet hiljada godina ljudske mudrosti”. Zaratustre. na primjer. moze se slobodno reci.” * * * Evo kratkog osvrta I na jos jednu izuzetno zanimljivu licnost. kao sto je rekonstrukcija najvecih misaonih sistema u istoriji (u luku od Lao Cea. cak I vise nego u samoj Madjarskoj Za ovaj tekst je zanimljiv. o madjarskom piscu I filozofu Beli Hamvasu.M. kao prevodlac…Ili je.”(podvukao K. sasvim sigurno. najprakticnija pitanja svakodnevnog zivota. To je. bilo I prirodno za licnost. “Naime”. s jedne strane i autenticnog zivota u skladu sa svojim uvjerenjima i unutrasnjim porivima. kao bastovan. Rijec je. hladjenje jagoda ili obrada povrtnjaka. cije je moralno geslo. I nasi citaoci su imali priliku da u najkracem vremenu upoznaju Hamvaseva glavna djela (sedmotomni roman “Karneval”. Upoznao je strahote Prvog svjetskog rata na ukrajinskom I italijanskom frontu.* * * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtvovati za nesto vece. kao sto su. Odbio je da primi odlikovanje. Medju poslednjim je I rijetko vrijedno djelo “Antologija humana”. koji je. koju smo u prethodnom dijelu teksta u vise navrata pominjali. Jedina njegova knjiga. Interesantno je da su Hamvasa podjednako privlacile tako razlicite teme. koje smo ranije vec pominjali. Na nasu srecu. Moje pretenzije su vece. objavljena za zivota. naravno. tek nedavno otkriven I u samoj Madjarskoj. moralno inspirativan njegov neobican. Bude do mislilaca njegovog vremena) i. mnogo propatio. I zato je ovdje postao gotovo kultni pisac. Nista manje nije interesantan I. dvotomnu “Scientia sacra”). izmedju (moguceg) zivotnog konfora i sigurnosti i izvjesnosti karijere. ali I veoma mukotrpan I castan zivot. jer je smatrao da je “sramno odlikovati ljude za ubijanje. s druge strane. naime. “Novo leto”. kao prodavac na pijaci. bila je “Nevidljivo zbivanje”. kao bibliotekar.” Hamvas je. Mladost je proveo u Bratislavi. kao zemljoradnik. a jednom je dozivio I nervni slom. Zelim da budem normalan covjek. zahvaljujuci neumornom prevodiocu Savi Babicu. Da li je I to posljedica cinjenice da se izdrzavao I radeci kao fizicki radnik. glasilo: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. obrnuto! Zbog sirokog interesovanja I zelje da zadovolji svoju neutazivu radoznalost bio spreman na svaku vrstu novog iskustva I svaku vrstu zrtve. I njegovo djelo i njegov osoben nacin zivota nose sobom izuzetne moralne vrijednosti i pouke. uvijek davao odlucnu prednost ovom drugom. doduse.

“Krevet”. cije objavljivanje nije docekao. inace. “Pjesma ptica”. Tada je shvati i to da je “sloboda iznutra”. ranije vec pominjali) da je “lud onaj ko nije pripremljen za vjecni zivot. Zato on I kaze (sto smo. godine objavljuje knjigu “Revolucija u umjetnosti. U vezi s tim. niti da dobije dostojno zaposlenje. Nekim slucajem je sacuvan samo tekst. On otkriva seststotu godinu prije nove ere. te fizicki radnik na hidroelektrani. on kaze da je ljubav “izvorno normalno stanje postojanja” i da “nema individualnog spasenja”. kao sto su: “Tresnje brati”. prirode I boga.” 84 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Medju Evropejcima se ludi smatraju simpaticnijim. U medjuvremenu pise. kao granicnu godinu.godine) bio onemogucen da objavljuje svoje tekstove. koju Hamvas vidi kao istoriju kvarenja. I u toku Drugog svjetskog rata biva mobilisan I upucen na rusko ratiste. U svojim djelima Hamvas pokusava da rekonstruise zapretena znanja starih civilizacija (“Bastina”). kolektiva. kao i Suman i Contvari i Gogolj i Nice. . godine dezertira. kapitalne studije “Scientia sacra”. To stanje svijesti on oznacava kao “buducnost”. apstrakcija I nadrealizam u Madjarskoj”. godinama mukotrpno pripremane. kako da se domognu novca iz tudjih dzepova ili korbaca iz tudjih ruku. Hamvas potencira I znacaj svakodnevnice. pa sve do svoje smrti.njemacki I madjarski. U dubljem spoznavanju sebe i svijeta pokusavao je da sebi obezbijedi mir. koji nude integralnu sliku cjeline svijeta. Sjecanje na izvornu cjelinu. spremnost da se u smrt zakoraci “otvorenih ociju”. Prilikom opsade Budimpeste 1945. po njemu. zbog koje gubi mjesto bibliotekara I dospijeva na “crnu listu”. Evo jos jedne zanimljive i pomalo ironicne misli Bele Hamvasa. magacioner. prevodi I objavljuje. I u tom periodu se izdrzavao radeci kao bastovan. zbog cega I pise radove. Hamvas kaze:”Van Gog je bio lud. vrijeme sklada pojedinca. jer se trezvenima uvijek mota po glavi. koja razdvaja “zlatno doba”.” A krajnji smisao posvecenosti zivotu jeste I spremnost na odricanje od zivota. (1969. Poslije rata pise I 1948.Od tada je. kao I mogucnost ostvarenja novog “zlatnog doba” zadrzalo se u velikim religijskim sistemima (na primjer. cini ljudski zivot. korupcije I drobljenja izvornog ljudsko bivstva. onda spoznaje I sopstveno mjesto u toj cjelini. a jedna granata unistava njegov stan I u njemu sve rukopise. Punoca svakodnevnice. u Jevandjelju). Uprkos tome. “Filozofija vina”(molitvenik za ateiste). u kojem se. takodje. Njegova supruga je sacuvala rukopise I tek dvadesetak godina poslije Beline smrti pocece objavljivanje tih tekstova. Govoreci o odnosu ludih i trezvenih. koja ima i izvjesnu moralnu tezinu. od potonje istorije. “Drvece”. Ona cini ono stanje svijesti koje je otvoreno za spoznaju cjeline stvarnosti. on ispisuje svoj ogroman opus. ali radi I razne druge poslove da bi se izdrzavao.

Uvijek je mnogo vise obrazovanih. sto je. u novijoj istoriji. cak. Kljucni kriterijumi. Uz ogroman doprinos u sferama duha 85 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .. Naravno. oko cijeg moralnog lika I stvaralackog djela (nezavisno od filozofskih. I vijekove postoji manje ili vise nepodijeljeno misljenje. Za ovakve rijetke I uzorne licnosti niukom slucaju nije dovoljno samo dobro obrazovanje. jos teze biti I ostati moralno dosljedan. na dobro covjecanstva. onda je to uistinu “dar boziji”. od sebe “pravili hram”. uvijek ce biti samo manjina. nego kulturnih. U njihovom zivotnom stavu. ispunjenim stalnim turbulencijama I “istorijskim lomovima”. takvi su prava rijetkost! I. cini se da je na ovim prostorima. odnosno oni koji su “gurali naprijed”. u stvaralastvu. istovremeno. veoma tesko biti originalan u sferi stvaralastva (to polazi za rukom samo najtalentovanijima). teorijskih. pri tome. mnogo veca nego drugdje. kojeg treba cuvati I njegovati I na njega se ugledati. ciji uticaj ne prelazi granice ovih prostora. nikad dovrsen. vjerovatno. “Kvalitet je svagda u manjini”. primjecuje kratko I jasno filozof Milan Kangrga u svom tekstu “Izvan povijesnog dogadjanja”. odnosno talenat I postenje). pa I vise od toga. jer je cijena te dosljednosti izuzetno visoka I. naravno.” * * * * * U ovom dijelu teksta bice rijeci o mogucim moralnim (anti)uzorima na ovom – juznoslavenskom – prostoru. pri tome. oni I ne dozivljavaju kao zrtvu. Rijec je.* IVO ANDRIC: “Zvezdanog neba I ljudskih lica nikad mi nije dovoljno da gledam. gotovo pravilo. u samokritici. u istoriji je ono najbolje davala manjina. kaze Djuro Susnjic.U pitanju su i one licnosti. Zalaganje za druge. uz velike zrtve. kako to. Iako je. u skromnosti. stalno izgradjivali sebe. Razumljivo. estetskih ili politickih pogleda). iznad svega. ali samo do raspada Druge Jugoslavije. na dobro zajednica. A ako se I kada se u jednoj licnosti susretnu I jedno I drugo (I originalnost I moralnost. isto tako. nego onih visokomoralnih. ali. vec kao moralni osjecaj duznosti. u odricanju. u cinjenju za druge. i obrazovanih i kulturnih. u njihovom ponasanju I svakodnevnom zivotu “vrlina je trijumfovala nad bogatstvom”. dosljedni moralni stavovi i. Svoju srecu su trazili u velikom radu. naravno. visokomoralan zivot. Kod nekih je k tome jos dodata i razvijena eticka misao. kao dublji smisao ljudske egzistencije. koji su osmisljavali puteve covjecanstva I koji su bili dovoljno hrabri da na tom putu istraju. kroz decenije ili. jer ce o periodu poslije toga biti govora kasnije. kazano rijecnikom Malteskog viteskog reda. Oni su. samo o onima koji poodavno nisu medju zivima. To je bila I. Utoliko je znacaj I vrijednost takvih licnosti jos veci ili bi trebalo da bude jos veci. su nam bili znacajnost intelektualnog djela. sem rijetkih izuzetaka. zasigurno. Ti rijetki su one licnosti koje gledaju na dobro drugih. inace. kao na sopstveno dobro. na primjer. ali I velicanstven u svojoj zamisli I izvodjenju. ako je uopste prisutno. Rijec je o licnostima kojima je licno dobro potpuno u drugom planu. pomenucemo samo mali broj od onih najznamenitijih.

iskreniji od drugih. pogled na ljudsku prirodu. Rijec je o ljudima koji su i moralno obiljezili svoje vrijeme i veci ili manji dio istorije. u nauci. u duhu ovoga rada. bilo o 86 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . vec ljudska bica sa vrlinama I Manamanjihov lik I njihovo djelo. pri tom. kao sto su Andric. naravno. Naravno. Doprinos ovih licnosti pospjesivanju procesa modernizacije. Iako. autenticnost njihovih zivota I. onda treba istaci I to das u oni mahom bili proevropski orjentisani ili. pesimisti. nema previse. nekada I mnogo veci od onih koji su predstavljali nesporne intelektualne I moralne gorostase. u teologiji. ne rijetko. Ali. das u podsticali otvaranje ovdasnjih prostora I kultura prema drugima. pokusacemo. ni oni nisu “andjeli”. iznad svega. koje bi se mogle oznaciti kao moralni (anti)uzori. pak. Zato u ovom tekstu pominjemo I neke od tih licnosti. istovremeno. moralna cvrstina I dosljednost. dosljedniji od dguih i. ovdje je bilo. ce biti uzornih licnosti (u punom smislu te rijeci) u svim oblastima ljudskog stvaralastva – u filozofiji. u duhu one latinske: neuki neka nauce. svakako. zivot I svijet) njih nesporno povezuje potpuna posvecenost radu. mentalitet. (Jos je Ciceron primijetio das u umni uglavnom tuzni!) I moralno kontroverzne licnosti. Slobodan Jovanovic je pocetkom dvadesetog vijeka pisao o “obrazovanim primitivcima”. Veljacic. koji je. naravno. kulturno. Oni su bili izraz svojevrsnog diskontinuiteta u odnosu na tradicionalne strukture. Njegos. Iako medju ovim licnostima postoje razlike u mnogo cemu (podrucje stvaralastva. ali u svakom slucaju ih. zasnovanog na razvoju nauke I kulture. kakvih je I medju nasim uglednim licnostima bilo ponajvise. moralno I duhovno toliko siromasan da bi se moglo reci da je zakrzljao. treba sacuvati od zaborava. ovdje su. Navescemo. sto su se u najtezim okolnostima ponijeli kao ljudi. najcesce I njihovo postenje. u umjetnosti. svakako. Neke od njih smo vec pominjali na prethodnim stranicama. u politici I svim drugim djelatnostima. Kis. To je tim znacajnije ako se znaju sve teskoce I prepreke na koje su nailazile njihove ideje. zavisno od vrste I rigoroznosti kriterijuma. I to. a uceni neka se podsjete (indocti discant et ament meminisse periti!). oni su jos vise drzali do toga da se ne ogrijese o kljucna moralna nacela. kao I u javnom zivotu uopste. upravo time sto su bili moralno jaci od drugih. ostvarivale veliki uticaj na najsire narodne mase. Vjerujemo da bi se lako moglo dokazati da je danas I u relativnom I u apsolutnom smislu ovakav “top intelektualca” mnogo rasireniji nego u Jovanovicevo vrijeme. njihova skromnost I savjesnost. Tom sintagmom on je precizno oznacio relativno brojan sloj obrazovanih ili relativno obrazovanih. neovisno od toga da li su bili optimisti. u knjizevnosti. I neupitno priznati rezultati toga rada. u znaku prosvjetiteljstva I industrijske revolucije. u najmanju ruku. ali I pomenuti jos barem desetak nespornih ljudskih velicina iz nase novije istorije. odnosno licnost koje su oko sebe sirile vedro raspolozenje ili. Djuric I jos neki. Cvijic. U nastavku cemo o nekima od njih jos ponesto dodati. odnosno na svakovrsni dogmatizam i zatvorenost drustvenih zajednica na ovim prostorima. Selimovic. I kada je rijec o (visokim) intelektualcima. posebno. je bio od ogromnog znacaja. vecina njih je daleko od upravo ocrtane slike visokomoralnog covjeka. Ali. Kada je rijec o moralnim uzorima.kojima su se bavili. temperament. medju kojima I neke od kontroverznih licnosti nase istorije I nase culture. njihova iskrenost. Naravno. ima ih I. ukratko izdiferencirati moralne vrijednosti njihovog dijela I njihovog zivota. bilo da se radilo o politickoj. Uprkos svemu. I neke opstepoznate stvari o njima. taj broj moze biti veci ili manji. njihovo neumorno traganje za istinom. vjerovatno.

Bio je svjestan da je Srbija na razmedju (za Zapad na Istoku.” Kao Karadjordjev popecitelj 87 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . On je. Sam po sebi je. odnosno Sveti Sava. bilo o drustvenoj I kulturnoj modernizaciji. prihvacenoj u najranijoj mladosti. univerzalno. Ako se I danas. Ljudski trag koji je ostavljao u svom zivotu. Mada ovdje necemo ici tako daleko u istoriju. kao prvi srpski arhiepiskop I svestrani prosvjetitelj. lenjom I ludom monahu. onda nije cudno da je tako bilo prije vijek ili dva. besumnje spadaju Dositej Obradovic. kod njega. razumljiv ogroman doprinos ovih licnosti afirmaciji osobenosti ovdasnje kulture (kultura) u Evropi I svijetu. skole. vec I svjetovni. * NJEGOS: “Neka bude borba neprestana. pa je. U naglasenoj antiintelektualistickoj i antiindividualistickoj sredini. sa podozrenjem I ksenofobijom dijelovi drustva odnose prema novinama. Kao veliki pobornik slobodoumnih ideja doba evropskog prosvjetiteljstva. ispoljio I smisao za realnost u ostvarivanju svoje duhovne I svjetovne misije u datim okolnostima. Dositej je istrajno djelovao na prosvjecivanju sirokih narodnih slojeva I u borbi protiv neukosti. kulturne. ne samo duhovni. I kao knjizevnik I kao duhovnik. duhovno. Naprotiv! Jednom prilikom je o sebi cak govori. moralno. odnosno za ono sto sluzi dobru najsireg kruga ljudi.” Mnogo vijekova kasnije Dositej Obradovic ce obnoviti I nastaviti jedan segmet djelatnosti Svetog Save – na polju prosvjete I kulture – naravno. ponajvise govori o jasnoj hijerarhiji vrijednosti. To je. u potpuno drugacijim uslovima I po drugacijem intelektualnom obrascu. istovremeno. U daljoj proslosti sam vrh u tom pogledu je predstavljao Rastko Nemanjic. za duhovni zivot i rad. naravno. a ne zvona I praporce. narocito. kao o “nedostojnom. duhovne I moralne vertikale ovih prostora. Ali. Sama cinjenica da je zrtvovao vladarski presto. Do ovakvog zakljucka se moze doci I uvidom u njegova glavna knjizevna djela – “Zivot I prikljucenija” I “Sovjeti zdravog razuma”. kao i trag koji je ostavio u svom djelu. iako su njeni rezultati u tom vremenu bili vise nego skromni. tesko je uporediv sa bilo kim na ovim prostorima. Vuk Karadzic I Petar Petrovic Njegos. crkvanu autokefalnost trazio na istoku (u Carigradu). ne bas rijetko. Takav je ostao do kraja zivota – dosljedan I istrajan u borbi za ono kulturno. (bio je najmladji sin osnivaca dinastije Stefana Nemanje). za Istok na Zapadu).ekonomskoj. svakovrsnog nazadnjastva I klerikalnog mracnjastva. odnosno moralni uzor. Neke od ovih licnosti su postali I znak prepoznavanja kulturnog I duhovnog ideniteta ovih prostora. a simbole drzavne nezavisnosti na Zapadu (u Rimu). snazno izrazio u svom poznatom geslu “skole. ne slucajno. neka bude sto biti ne moze!” * * * * * Medju intelektualne. ipak cemo ukratko skrenuti paznju na ono moralno najvrijednije I najtrajnije u Savinom zivotu I djelu. Dositej je unekoliko bio olicenje I simbol nase nacionalne renesanse. On I danas predstavlja. to je bilo i za ocekivati. on sebe ne precjenjuje. kao I svaki drugi visokomoralan I odgovoran covjek.

U duhu racionalisticke filozofije. Dva kljucna Njegoseva djela (“Gorski vijenac” I “Luca mikrokozma”) su uistinu prepuna univerzalnih etickih vrijednosti. Bio je uvjeren da se u svakoj jedinici ponaosob odvija borba dobra i zla.(ministar) prosvjete. vijek I po poslije njegove smrti. U drugom dijelu ovog spisa. Jos znacajnije djelo u tom smislu jeste “Zivot I obicaji naroda srpskog”. objavljenom 1818. knjizevnik. Nema sumnje da je najsire prosvjecivanje naroda moglo biti I da je. zamijenivsi ga modernijom upravom I priblizivsi ga tako tadasnjem sistemu upravljanja u Evropi. godine. pa I u samom smrtnom casu: “Slavno mrite. kao sto je. dao je Vuk Stefanovic Karadzic. Kodifikacijom srpskog jezika. Dositej je napravio I pocetne korake na planu uvodjenja narodnog jezika u srpsku knjizevnost. godine u almanahu “Danica”. barem djelimicno. Prikupljao je I publikovao blago narodne knjizevnosti – pjesme. objavljenom 1827. kao najvazniju u licnom i kolektivnom zivotu.godine. mislilac. Kao pjesnik. radovima na njemackom jeziku I prisnim vezama sa najuglednijim piscima tog vremena. istorijskom. koja. U strukturu uprave je. 88 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sto je veoma pregnantno iskazano u njegovoj misli iz “Gorskog vijenca”. i 1852. Njegos je ostavio neizbrisiv trag. koji ni danas. Njegos je obezbijedio I prvu stampariju na ovim prostorima (1834. istorijsku. takodje. Vuk nas je uveo u svijet knjizevnosti srednje Evrope. Njegova zitija znamenitih ljudi imaju. On direktno porucuje da I u najtezim situacijama treba biti covjek. U svom zivotu I svom djelu bio je okupiran vjecnom borbom dobra I zla. poslovice. odnosno “neprestane borbe” za njihovo ozivotvorenje. odnosno Boga i Sotone. nije nista manje upecatljiv. sto je standardizovao u svom Srpskom rijecniku. saznajnom. nije mnogo kasnila u odnosu na druge evropske narode. narocito na polju reforme srpskog knjizevnog jezika. objavljeno poshumno u Becu. kao I istorijske radove o obicajima Srba I Juznih Slovena. imao se rasta I roditi!” Njegos je I plemensko upravljanje u Crnoj Gori bitno reformisao. uveo Senat I Gvardiju. Vuk opisuje ustanove turske vlasti nad Srbima. vladika I vladar. ali I u moralnom smislu. koju je svesrdno prihvatio. Neke od tih dragocjenosti je obradio I u posebnim studijama. u tom cilju. Neuporedivo veci doprinos knjizevnom I kulturnom preporodu u nas. licnost I djelo Petra Ptrovica Njegosa su od nemjerljivog znacaja. Njegos je dao izvanredno sugestivnu I neizbrisivu sliku zivota ljudi svoga vremena. knjizevnu I naucnu vrijednost. pripovijesti. on je bio i pobornik racionalnog utemeljenja moralnih nacela i njihovog materijalizovanja u svakodnevnom zivotu. naglasavajuci eticku komponentu. kad umrijet morate!” U istom duhu je I ona sentencija koja kaze:”Blago tome ko dovijeka zivi. godine) I osnovao prvu osnovnu skolu u Crnoj Gori. kao institucije najvise drzavna vlasti. To je bio i izraz nasih teznji ka modernizaciji. poput one o Milosu obrenovicu. svojom mnogostrukom kulturnoistorijskom djelatnoscu. 1876. drustvenom. Vukov Srpski rijecnik predstavlja pravu riznicu dragocjene gradje o narodnom zivotu. knjazu Srbije. Kao izrazito misaona priroda. koju smo naveli kao moto za ovaj fragment. na primjer. barem kada je rijec o jeziku. spis “Geograficesko – statisticesko opisivanje Srbije”. Vuk je uveo cistu narodnu stokavstinu u srpsku knjizevnost I pojednostavio srpsku cirilicu na fonetskoj osnovi. U intelektualnom. bilo u toj funkciji.

Patentirao je 24 pronalaska. svakako. gdje je zivio od svojih dvadesetih godina do smrti. spada i Mihajlo Pupin. Njegov doprinos nauci je najveci u oblasti telefonije I radio tehnike. U Americi je bio I pocasni konzul Kraljevine Srbije od 1911-1919. (Drugi su. bez imovine I bez materijalnih dobara. koja je bila potpuno predana radu i nauci. Biran je za predsjednika Americkog drustva elektroinzenjera. Ucestvovao je I na mirovnoj konferenciji u Parizu. a posebno izumima koji su omogucili upotrebu naizmjenicne struje. macicima ili. svojim djelom I svojim zivotom u moralne uzore. najcesce osudjenicima!) Svojim otkricima Tesla je I bukvalno prosvijetlio covjecanstvo! U moralnom smislu je bitno I to da je bio neopterecen licnom karijerom. umnogome doprinio adekvatnijem definisanju 89 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ne treba zaboraviti ni Teslin pionirski rad na raketama I satelitima. To je. na drugim ljudima. Kao sto je poznato. po mnogo cemu. od kojih je vise desetina dobilo siroku prakticnu primjenu. Kao I Tesla I Pupin je veci dio svog zivota proveo u Americi. gdje je. odnosno sinhronog I asinhronog motora. on je zivio I umro gotovo u bijedi. gdje je I umro. Za zivot I skolovanje je zaradjivao baveci se najtezim poslovima. Predavao je matematicku fiziku na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. te visokofrekventnih struja visokog napona. upecatljivo govori o visokomoralnoj licnosti. u pravilu. Patentirao je oko sedam stotina pronalazaka.* JOVAN CVIJIC: “Istina je iznad otadzbine!” * * * * * I u djelu I u nacinu zivota nasih znamenitih naucnika moguce je pronaci moralnu inspiraciju za ponasanje ljudi u svakodnevnom zivotu. kao licni prijatelj tadasnjeg americkog predsjednika Vudroa Vilsona. Rijec je o covjeku potpuno posvecenom opstem dobru ljudskog roda! Nikad opsjednut voljom za moc.Zivio je I radio. besumnje. Iako je mogao biti medju najbogatijim ljudima svoga doba. Rijec je o izumima do kojih je dosao u Americi. I u moralnom smislu je zadivljujuca njegova potpuna posvecenost nauci. cak. Zato cemo se sada najkrace podsjetiti onog najznacajnijeg u zivotu I djelu samo nekolicine od njih: Nikole Tesle. koje se upotrebljavaju u terapijske I druge svrhe. Nikola Tesla je bio jedan od najvecih naucnika I najoriginalnijih pronalazaca svoga vremena. da je Tesla na samome sebi vrsio eksperimente sa strujnim udarima od vise hiljada volti. ostao I danas. kao na primjer Edison. U tom kontekstu nije beznacajan ni podatak. I zato je I u naucnom I u moralnom smislu bio I ostao uzor u punom smislu te rijeci. godine I u tom svojstvu veoma angazovan na organizaciji pomoci Srbiji u toku Prvog svjetskog rata. a to znaci – obzirom na njegov talenat – I posvecenost svog zivota za dobro covjecanstva. to cinili na kucicima. ali i postivanju etickih nacela i u misljenju I u djelanju. poznat I priznat sirom Planete. Sve to. Proslavio se izumima na polju elektrotehnike I radio-tehnike. sam. Iako u naucnom pogledu manje znacajan od Tesle. Mihaila Pupina I Jovana Cvijica.

uporan. ovdje cemo se ukratko podsjetiti samo zivota I djela njih trojice – Ive Andrica. Njegov naucni opus je impresivan I po obimu I po originalnosti. posebno kada je rijec o njegovoj moralnoj dosljednosti. siroke I duboke spoznaje o covjeku. Posto je ishod referenduma bio u prilog ostanka u okvirima Austrije. sistematican. U prethodnom dijelu teksta u vise navrata smo pominjali razlicite misli naseg jedinog nobelovca I najveceg knjizevnika Ive Andrica. mozda najbolje govori o njegovoj moralnosti. Svoju doktorsku disertaciju “Das phenomen Kras” odbranio je I objavio na njemackom jeziku u Becu. Milosa Djurica I Danila Kisa. moze se. geomorfologa I antropogeografa. Bio je izrazito radan. 90 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Uvjereni smo. Razumije se. misaono I moralno izuzetno vrijednih iskaza I poruka o (be)smislu ljudskog zivota. bez dvoumljenja. Hrvata I Slovenaca. ne samo evropski cijenjen naucnik. mislilaca I humanista novijeg vremena. temeljit. ustvrditi da je bio.granica nove drzave – Kraljevine Srba. skroman I samokritican. U cilju utvrdjivanja granice sa Austrijom. Cvijic je to energicno odbio. Hrvata I Slovenaca. vec I licnost koja je u svemu I svagda dosljedno postivala moralne skrupule. Za Jovana Cijica. naseg najveceg geografa. Njegovo djelo je uistinu prepuno izbrusenih. istaknuta kao moto ovog fragmenta. da u njihovom stvaralastvu I u njihovom svakodnevnom zivotu postoji mnostvo teorijskih I prakticnih moralnih pouka. I u njegovom nacinu zivota je moguce ocitavati. posebno onih koji imaju trajniju moralnu vrijednost. kao I posljedice migracija na te osobine. predsjednik Srpske kraljevske akademije nauka. u kojem je izlozio rezultate svojih istrazivanja geografskih I antropogeografskih karakteristika Balkanskog poluostrva. utemeljitelj I prvi predsjednik Srpskog geografskog drustva. rektor Beogradskog univerziteta. ovdje cemo dodati jos nekolicinu tih “bisera” iz bogate “niske” njegove sadrzajne. To se ponajvise odnosi na uticaj zivotne sredine na psihosocijalne osobine ljudi I etnickih grupa na ovom prostoru. Predsjednik Komisije za organizaciju tog referenduma bio je Jovan Cvijic. svestrane. moralne vrijednosti. neki su predlagali Cvijicu da se to zanemari (“previdi”) I da se “nategnu” rezultati u prilog njihovog prikljucenja Kraljevini. kao veliki poznavalac obiljezja etnickih grupa na ovim prostorima. da to ni najmanje nije slucajno. koje protokom vremena ni najmanje ne gube na znacaju. posebno prema Rumuniji I Italiji. iako su dobro poznata njegova patriotska osjecanja. Vec pomenutim.Bio je profesor Velike skole. Medjutim. Cvijiceva misao. koje imaju univerzalnu vrijednost I u sadrzinskom I u vremenskom smislu. naime. bilo je organizovano izjasnjavanje Slovenaca u Koruskoj. ali sa veoma “tijesnim” rezultatom. * DANILO KIS: “Ako ne mozes reci istinu –cuti!” * * * * * Iz citave plejade nasih uglednih knjizevnika. nista manje znacajne. izjavivsi da je “istina iznad otadzbine”. njegovom svijetu I zivotu. odnosno u postupku utvrdjivanja granica novoformirane Kraljevine Srba. on je ucestvovao na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Naime.

“Gospodjica”). sto je bilo I njegovo trajno zivotno opredjeljenje I u misljenju I u djelanju. pod turskom vlascu (“Na Drini cuprija”. Ocigledno mu nije bilo lako nositi breme vlastite darovitosti. u njen fatalizam. 91 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . znak.Svoje knjizevno interesovanje Andric je u pocetku ispoljavao u pisanju rodoljubivih stihova. ja predajem etiku”. koji. koji je podlegao ovom moralnom iskusenju I potpisao izjavu. godine. Iako ga je to moglo kostati glave. ne rijetko. nekorisno izgubljenog vremena. posebno. Profesor Djuric je svoj zivot posvetio izucavanju helenske filozofije. “Nemiri”). Kada covjek koji je stvorio takva djelo I koji je uistinu uzor temeljitosti. Neuporedivo je vise davao nego dobivao. svakako. Drzao se po strain od svakodnevnih dogadjanja I medijske halabuke. moralno snazno i aktuelno. helenske culture I. koliko zbog njegovih teorijskih preokupacija etickim fenomenom. sistematicnosti I racionalnosti. teme I probleme (“Ex ponto”. kao I to das u djela Danila Kisa veoma citana I poslije njegove smrti. To je. Tu je zadivljujuce kompleksno. niti drustveni polozaj da istakne sebe kao pisca. helenske etike. poput “Istorije helenske etike” I “istorije helenske knjizevnosti”. praznog hoda. kada je energicno odbio prijedlog da potpies izjavu lojalnosti okupatorskim vlastima u toku Drugog svjetskog rata. (posebno “Grobnica za Borisa davidovica” I “Enciklopedija mrtvih”). U “Znakovima pored puta” naci cemo I zestoke rijeci samokritike na racun sopstvene neracionalnosti u radu. Bio je ubijedjen i uvjerljivo je dokazao da helenska etika predstavlja “majdan neprolaznih zivotnih vrednosti i zivu moc. U svojoj zreloj fazi posvetice se hronici Bosne. 1961. Koliko vidovito. da bi ga ubrzo prosirio na opstecovjecanske motive. povuceno. Nije zato ni malo slucajno da je on bio u vise navrata kandidat za Nobelovu nagradu. gotovo da “prodju u ludo”! Sada cemo ukratko podsjetiti I na naseg filozofa I klasicnog filologa Milosa N. casno I hrabro je izjavio:”Ja ne gudim u gudalo. Kao sto je poznato. pa i u najtezim zivotnim okolnostima. bilo u duhu njegove devize da “suvisna rec nikada ne bi trebalo da bude izgovorena!” Nikada nije zloupotrijebio svoj ugled. U javnom zivotu je svjesno birao poziciju marginalca. I jos vise. njegovim uvjerljivim I dosljednim moralnim ponasanjem u zivotu. Iako je zivio veoma kratko I knjizevnik Danilo Kis je svojim izvanrednim djelom I svojim iskrenim I autenticnim zivotom uistinu ostavio upecatljiv intelektualni I moralni trag. realisticno i minuciozno pronikao u orijentalnu filozofiju smisla (svakodnevnog) zivota i. Jednom je cak izjavio da svoju duznost u Jugoslaviji vidi u tome da cuti i da tako “bar za jedan glas umanji haos i dreku svih oko sebe”. toliko. o cemu je ostavio I kapitalna djela. za sebe tako govori. sto je. besumnje. Ivo Andric je zivio veoma tiho. ali dostojanstveno. ne samo razvijene samosvijesti o vlastitim mogucnostima. narocito. njenih vjera I naroda.” Tu je nalazio I uporiste za Spinozino geslo da je “covjek covjeku svetinja”. vec I visoke moralne odgovornosti prema drugima. aludirajuci na kolegu profesora violine. uvek se na kraju krajeva pokori onome sto mora biti!”) I nije slucajno da su ova djela od strane svjetske knjizevne kritike prepoznata kao vrhunska literarna ostvarenja. Nije se povodio za drugima. Takvo svoje uvjerenje u potrebu “zivljenja” etike duznosti Milos Djuric je mozda najubjedljivije potvrdio. sebe nikada nije precjenjivao. sta bi onda drugi trebali da kazu za sebe I svoje zivote. skromno. Istovremeno. koja su Ivu Andrica I kvalifikovala za Nobelovu nagradu za knjizevnost. (“Ono sto moze biti I ne biti. “Travnicka hronika”. Djurica i to. Preveo je I neka temeljna djela anticke filozofije I anticke knjizevnosti.

jedan hladan i nesiguran mehanizam. bilo da je rijec o teorijskoj misli. (“Imaj o svemu svoje misljenje. Kako izabrati – pita se Kis – izmedju dva zivota. moze se odati postovanje sadasnjem nemackom Vodji. godine I u kojem “poducava” mladog kolegu da govori istinu.O njegovom shvatanju znacaja morala I moralnosti u ljudskom zivotu mozda najjednostavnije. vec i nastoji da ga zastupa u svakodnevnom zivotu. koji nastoje da neetickim sredstvima dodju do izvjesne slave. Ono omogucava da pomocu knjizevnih I umjetnikih sredstava iskazemo svoj stav prema zivotu I kljucnim zivotnim vrijednostima. Zato on u jednom interjuu ( 1986. ne samo da u potpunosti prihvata. Pisac treba biti otvoren. koji je kao prost zanatlija i covjek iz naroda. Nemoj o svemu reci svoje misljenje!”) Sa moralnog stanovista zavrjdjuje da se pomene I onaj savjet u kojem Kis izricito savjetuje mladom piscu da ne zastupa relativizam svih vrijednosti. a njegovo oruzje sumnja. sto i autor ovog teksta. pak. uvideo da je nacionalizam bez vere anomalija. I zato mu pisanje sluzi kao neka vrsta “nadoknade za zivot”. odnosno da hijerarhija vrijednosti postoji. Drugacije kazano. da vodi beskoristan i nistavan zivot. naravno. nacinom na koji je uredjen svijet. bilo zbog moralne nedosljednosti. geniju i heroju. nije moguce. To. pa maker to bila I sveta knjiga. a njihovo djelo protivrjecno. on osudjuje one pisce (koji. ono sto se obicno zove zivotom. koje je Kis formulisao 1984. a kada zivi. kontroverzne. odnosno da cuti. opasno je vlastita uvjerenja formirati samo na osnovu jedne knjige. Za Danila Kisa je I samo pisanje. po njemu. kako kaze Kis u “Enciklopediji mrtvih” (u pripovijetci “Knjiga kraljeva I budala”) opasna. znalo da djelimicno ili gotovo potpuno zasjeni sve njihove I dobre namjere I velika djela. Svojim stavom ili. evo. kao mogucu prepreku moralnom djelovanju.u XX veku on je dosao na ideju Svetog Save i. sta vise. Medju neeticka sredstva on ubraja I tastinu. Pri tom. ako ne moze reci istinu. godine). ne rijetko. Zato su ove licnosti u istoriji ostale. katkad. Tu je rijec o jednom od desetak savjeta mladom piscu. Jedna knjiga je. ali I neprijatno iznenaditi. da je nezadovoljan samim sobom. svojim pisanjem(!). svojim zivotom. ima utisak da uzalud traci svoje dane. moralni cin. bilo o prakticnom zivotu. prije svega. nisu rijetki). Kis I za sebe kaze da je “pobunjenik”. jer jedna knjiga ne sije sumnju! Pisanje je I vid “pobune” protiv sebe.kao laik. poduzeo u svom narodu onaj najvazniji posao. znali su zadiviti.” * * * I znamenite istorijske licnosti su. koji prilici jedino svetitelju. drzanjem u odredjenim zivotnim situacijama. bilo zbog svojih zabluda. 92 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I. ako se covjek oslanja samo na jednu knjigu. politickim poretkom. o odnosu zivota I literature kaze da vrijeme koje provodi u pisanju uvijek osjeca kao vrijeme izgubljeno u odnosu na zivot. Ovo drugo je. od kojih ni jedan nije pravi? * * * VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIC: “Ipak. ali I najsnaznije govori misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta. bilo zbog svoje nesmotenosti. ali I ovakvog svijeta kakav je.

pa i na njenu moralnu dimenziju. kao I onih koje su omogucile prodor u Sandzak. kao sto je poznato. koja ni u kom slucaju. u odnosu na Karadjordja. godine) biran je za vrhovnog vodju Prvog srpskog ustanka. poput one na Misaru ili one za oslobodjenje Beograda. Bio je I ostao symbol budjenja nacionalne svijesti Srba I pocetka njihove borbe za nacionalno oslobodjenje. toliko I nagovjestaj ulaska Srbije u epohu modernosti. Nesporno je. bilo o laickoj percepciji njegove licnosti u najsiroj javnosti. unapredjivao trgovinu I ucvrscivao centralnu vlast. odnosno na njegovo zivotno djelo u cjelini. Milos se naredne godine odrekao prestola u korist sina Milana I napustio Srbiju. medjutim. je uistinu od neprocjenljivog istorijskog znacaja. burnog zivota. strogo gledano. U borbama sa Turima ubrzo je izvojevovao nekoliko znacajnih pobjeda. na kraju. po nalogu Milosa Obrenovica. naime. uz Karadjordja. iskazano u borbi srpskog naroda za slobodu. najzasluznija licnost za nacionalno oslobodjenje srpskog naroda.istovremeno. bilo da je rijec o naucnoj valorizaciji njegove uloge u istoriji. pod sultanovom vrhovnom vlascu I ruskom zastitom. uistinu. protivrjecna licnost. on je “visak” ove vrline toliko puta superiorno demonstrirao – od ucesca u austrijsko-turskom ratu (Kocina krajina) do svoje pogibije. (Volnej) Na ovo je vrlo vjerovatno uticalo I ranije opredjeljivanje Rusije za zapadni model modernizacije. Kada je Ustavom iz 1838. i oduzimanje zivota svom ocu i svom bratu!) bacile veliku sjenku na njegovu licnost. poslije visevjekovne turske vladavine. takodje. sto je imalo uticaja i na ocjenu njegove istorijske uloge u cjelini. I tamnija strana Karadjordjeve licnosti. u moralnom smislu je. Bio je to. vise su u pitanju crte njegovog temperamenta. ipak. Iako su ustanici. ali. i Milos Obrenovic. nije mogla I ne moze sluziti kao moralna inspiracija. koliko diskontinuitet sa organizacijom turske drzave I orijentalne civilizacije. za obnovu srpske drzave u novom dobu. I potencijalni moralni uzori I moguci moralni antiuori. Istina. I to. krasile su brojne vrline. godine Drzavni savjet ogranicio knezevu vlast. Djordja Petrovica. U tom kontekstu je i malo poznata cinjenica da se Karadjordje obraca Napoleonu. U toku svog. da Srbija udje u njgovu ujedinjenu Evropu. te istaknuti duhovnik Srpske pravoslavne crkve. Na oslobodjenim teritorijama je organizovao prve upravne I sudske organe. nego njegovog morala. od kojih je. godine je vracen na presto. vodja Drugog srpskog ustanka i srpski knjaz u dva navrata. otvarao prve skole. Na Zboru u Orasju ( 1804. Vjestom diplomatijom. svakako. i/ili svog djela spadaju I obnovitelji srpske drzavnosti u novom dobu – Djordje Petrovic (Karadjordje) I Milos Obrenovic. pred naletom visestruko nadmocnije turske vojske. Nesporno je. ipak. Iako u mnogome drugacija priroda. porazeni (a Karadjordje morao da bjezi iz Srbije). Odlukom Svetoandrejske skupstine 1858. pa i povremena nepromisljenost u donosenju odluka (posledica toga je. Medju takve kontroverzne licnosti. Karadjordjevo revolucionarno djelo. po nekim osobenostima svoje licnosti. ne bas dugog. vodju Prvog srpskog ustanka. najizrazenija bila njegova neustrasivost I hrabrost. da su njegova prijekost i rijetko vidjena naglost. uz uspjesnu borbu ustanika. poznatijeg kao Karadjordja. pored ostalog. on je uspio Srbiji osigurati autonomiju. zicki vladika Nikolaj Velimirovic. da je Milos Obrenovic. je uspio da ostvari I granice Srbije iz Prvog srpskog ustanka. Postoji. sa ponudom. Godine 1833. u duhu 93 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . U toku svoje vladavine i Milos nastoji modernizovati Srbiju.

vrijednosti zapadne civilizacije. To je bilo posebno vidljivo iz tadasnjih ustava Srbije I prvih institucija, koje su na tim osnovama formirane u javnoj upravi, u organizaciji vlasti, u skolstvu, zdravstvu, kulturi, nauci. Medjutim, Miloseva “vjesta diplomatija” je, na zalost, podrazumijevala I lukavo ubistvo Karadjordja (inace, njegovog kuma) I morbidno slanje njegove glave sultanu u Stambol. Bez obzira na motive (pa i, eventualne, dobitke za Srbiju) za ovaj cin, sa moralnog stanovista, se ne mogu naci nikakva opravdanja. To ne moze da relativizuje ni cinjenica da ovakva gnusna ubistva svojih najblizih nisu bila rijetkost ni na kraljevskim dvorovima srednjevjekovne Srbije. Ako se ovome zlocinu doda I, ne bas mnogo moralan, njegov privatni zivot, onda se za Milosa Obrenovica ne bi moglo tvrditi da ispunjava uslove za moralno uzornu licnost, bez obzira na njegove nesporne istorijske zasluge. I vladiku Nikolaja Velimirovica, odnosno njegovu licnost I djelo, obiljezavale su kardinalne protivrjecnosti I kontroverze, pa I u moralnom pogledu. Odlucili smo se da ovdje kazemo koju rijec o njemu, pored strukturalnih razloga, koje podrazumijeva ovaj I ovakav tekst, I zbog toga sto se danas ponovo podstice stvaranje kulta ovog vladike. On se ugradjuje u demokratske ideale danasnje Srbije. On se slavi kao simbol mudrosti I pravoslavne duhovnosti. Rokeri pisu muziku prema njegovim tekstovima. Nedavno mu je podignut I spomenik u nadnaravnoj velicini, kod manastira Soko, nadomak Ljubovije. U toj eparhiji – sabacko-valjevskoj – on slov kao “boziji ugodnik” I njemu se redovno sluzi crkvena sluzba. A poznato je da mehanizam izgradnje svakog kulta licnosti podrazumjeva nekriticku glorifikaciju licnosti I hiperbolisanje samo jedne njene dimenzije, a svjesno I potpuno zanemarivanje svih drugih njenih osobina I obiljezja. To je, razumije se, najcesce grubo falsifikovanje cinjenica, koje nema veze sa istinom. Kada je rijec o vladici Nikolaju, onda se, takodje, dijelom koristi ovaj mehanizam. Iz razlicitih motiva I razloga se potencira sirina njegovih filozofskih I teoloskih znanja, odnosno njegova (navodna) duboka misaonost. Mada bi se ovo moglo tesko dokazati, ako bi se primijenili strogi kriterijumi teorijske originalnosti (neki kriticari pominju cak I plagijate u djelu vladike), nesporno je da se u djelu vladike Nikolaja mogu naci znacajne misli iz razlicitih oblasti zivota i duhovnog stvaralastva. Ilustracije radi, pomenucemo tek nekoliko njegovih sentencija. Poredeci Istok I Zapad, na primjer, vladika kaze:”Covek na Zapadu od rada ne moze da razmislja, a na Istoku od razmisljanja da radi.” I, dalje:”Balkan se nalazi zemljopisno izmedju Istoka i Zapada, a idejno stoji iznad Istoka I Zapada.” Simpatije vladike su vise okrenute ka Istoku, obzirom da je Evropa “pogubna po Srbe”, da u njoj vlada “bela demonija” I da se zato “trulom zapadu” treba odupirati. U svojoj knjizi “Indijska pisma” kaze da je Indija nasa “rasna pramater” I da se njoj treba okretati. Vrijedna je, pa I za ovo vrijeme korisna njegova misao da “mi hriscani ne mozemo govoriti o nacionalnoj religiji ili nacionalnoj teologiji…nacionalna religija ne moze biti drugacija, nego bezboznicka.” Zalagao se I za teoduliju, kao nacin zivota I funkcionisanja drustva, sto podrazumijeva saglasje Crkve I Drzave u sluzenju Boga. Pominjemo jos I poucnu misao o znacaju iskustva u sazrijevanju covjeka I naroda. “Covjek I narod, koji ne prodju golgotski put, samo su kandidati za covjeka I narod”, izricit je vladika Nikolaj. Istovremeno se svjesno zaobilazi i prepusta zaboravu vladicin naglasen antisemitizam, dobrano prisutan u njegovom djelu, kao i njegovo velicanje Adolfa Hitlera. O tome nedvojbeno govori I misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta, a

94

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

koja je preuzeta iz publikacije “Nacionalizam Svetog Save”. Rijec je o publikaciji, koja, zapravo, predstavlja sadrzaj jednog predavanja vladike Nikolaja iz 1935. godine, a koju jet e iste godine objavilo Udruzenje srpskog pravoslavnog svestenstva Arhijepiskopije beogradsko-karlovacke. Zanimljivo je da se u kasnije objavljenim djelima (na primjer, u sabranim tekstovima pod nazivom “Pravoslavlje I politika”, objavljenim 1997. godine, kao I u onima prije toga) misao o Hitleru redovno izostavlja, iako stavovi o antisemitizmu ostaju. Da li mozda zbog toga sto je ironija sudbine I samog vladiku ucinila Hitlerovim suznjem, u koncentracionom logoru u Dahauu? Pitanje je, medjutim, da li se od Srpske pravoslavne crkve I moglo ocekivati osuda antisemitizma vladike Nikolaja, kada se i danas medju njenim molitvama nalazi i ona u kojoj se govori o jevrejskom bezumlju, o Jevrejima kao tudjincima i varalicama, o Jevrejima kao “sinovima tame”. (“Gde je jevrejsko bezumlje? Gde je neverje? Dokada tudjini? Dokada varalice? Gledate umrlog kako izlazi na glas. I ne verujete Hristu. Vaistinu ste sinovi tame, svi vi.”) Podsjecamo da je Katolicka crkva u medjuvremenu ukinula dijelove bogosluzenja u kojima se na uvredljiv nacin govori o jevrejskom narodu. Nije onda cudno, u ovom kontekstu, sto je patrijarh Pavle, pocetkom devedesetih proslog vijeka, odbijajuci prijedlog za kanonizaciju vladike Nikolaja, naveo cinjenicu da je vladika pusio I da ga to diskvalifikuje za moguceg sveca, ne pominjuci, pri tom, ni njegov antisemitizam, ni njegove pohvale Hitleru! (Sve to nije smetalo Srpsku pravoslavnu crkvu da, samo desetak godina kasnije, jednodusno proglasi vladiku Nikolaja Velimirovica za svetitelja i jos zesce podstakne sveopste i svakovrsno jacanje njegovog kulta!)

95

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

S

A

D

R

Z

A

J

III SVAKODNEVNI ZIVOT - MORAL - SMISAO……………..4 O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA………………..5 O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA………………………37 O MORALNIM (ANTI)UZORIMA…………………………..70

96

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

Krstan Malesevic LJUDSKI TRAG II Izdavac: Media centar “PRELOM” Banja Luka Za izdavaca: Miodrag Zivanovic Stampa: GRAFID. godine 97 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Banja Luka Za stampariju: Branislav Ivankovic Tiraz: 500 Stampanje zavrseno: marta 2003.

Krstan Ljudski trag II: fragmenti – drugi dio trilogije/ krstan Malesevic – Banja Luka: “Prelom”.CIP..O. Miodrag 340 P. MORALNA FILOZOFIJA MFN = 001184 Winisis-Biblio 98 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . 2003. (Banja Luka: Grafid) – 251 str.1 MALESEVIC.022.Katalogizacija u publikaciji “Narodna I univerzitetska biblioteka Republike Srpske. 21 cm – (Mala knjiga) Tiraz: 500 ISBN 99938 – 648 – 5 – 4 ZIVANOVIC. ZIVOT (filozofija). Banja Luka 17.