MALA KNJIGA

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II

MEDIA CENTAR

PRELOM
B A NJ A L U K A

1

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

M A L A K NJ I G A

Urednik: Miodrag Zivanovic

Recenzenti: Ivan Sijakovic Miodrag Zivanovic

2

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II
-

fragmenti–

DRUGI DIO TRILOGIJE

MEDIA CENTAR

PRELOM
BANJA LUKA

3

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

III SVAKODNEVNI ZIVOT MORAL SMISAO 4 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA 5 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

pa i svakodnevni zivot. Istorija nedvojbeno potvrdjuje da je zivot uopste. Zivot je. nade i strepnje istovremeno. Naprotiv! Istorija nas uci da je zivot upravo popriste “borbe neprestane”. Velike teme smisla ljudskog postojanja iste su u svim epohama i na svim meredijanima. cak i ono sto je u njemu i najvaznije. Marko Aurelije to iskazuje u nastavku rijecima da je “…struktura citavog tijela trosna. ipak ukazuje na to da je svaki covjek srz ljudskog roda i da ideja smisla ne zastarjeva. pa je na njega. ali. Mnogo toga u njemu je neizrecivo.” U tom pogledu se u protekla dva milenijuma nije nista promijenilo. ljubavi i mrznje. sva sto se odnosi na tijelo slicno je rijeci. Sustina tog zivota je vjeciti tok. sve sto se odnosi na dusu – snu I dimu. ne znaci da covjek na zivot uopste ne moze da utice I da fakticki ne utice. iskazana u njegovom filozofskom dneviku (“Samo sebi”) najsnazniji stav o sudbonosnom usudu covjekovog zivota. ne samo da nisu usijevali. odnosno samu “svijetlu buducnost”. To su. Ili. ali i carstvo neizvjesnosti. grrijeha i nevinosti. prozet stalnom igrom suprotnih sila: dobra i zla. neke ideologije I pokreti pokusavali. odnosno spremnosti da se podnese i podnesu zakoni prirode I zakoni zivota. Zivot nuzno izmice takvim pokusajima “satjerivanja” bogate i protivrjecne konfiguracije u “prokrustovu postelju”. uprkos svemu. uistinu.” * * * Mozda je ova lucidna misao znanog rimskog stoickog filozofa Marka Aurelija. Kao takav. odnosno kako izbjeci nistavilo i besmisao? S druge strane. To. Niko pouzdano ne moze do kraja da zna te zakone zivota I ljudske prirode da bi mogao iskljucivo racionalno upraljati zivotom. Mracni su lavirinti i individualne i grupne ljudske psihe. Zivot je.MARKO AURELIJE: “Vrijeme ljudskog zivota je trenutak. naravno. S jedne strane. vec su najcesce iza sebe ostavljali zrtve. sudbina-zagonetna. tesko i uticati u smislu njegove potpune racionalizacije. beskrajno raznovrstan i raznorodan. kljucnih odgovora. u mnogo cemu nespoznatljiv. u odnosu na pomodnu apsolutizaciju nauke I njene navodne svemoci u razumijevanju svih nepoznanica zivota I svijeta. pisana prije nego sto ce postati poznati vojskovodja i rimski car. ne napusta covjeka i jedino on sam (ne)moze dati odgovor na esencijalna pitanja svog I zivota uopste. Ko je god u istoriji to pokusavao. otuda. u pravilu je iza sebe ostavljao najmracnije dionice. beznadje I pustos. ovaj stav upucuje na to das mo jadni I konacni. i najcesce nenalazenje. 6 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . bolje reci. dakle. ideja traganja za smislom. To I jeste bio razlog stoicke trpeljivosti. da bi “konstruisao” samo “svijetlu stranu zivota”. neuhvatljiv i dramski tesko predvidljiv. Sve one se mogu svesti na onu: kako (p)ostati covjek i kako ostvariti istinsko ljudsko bivstvo. (iako je rijec o pesimistickoj filozofiji). zivot nam uvijek iznova namece izvjesnu skepsu u odnosu na ideologiju scijentizma. U pitanju je vjecno trazenje. doduse. ova misao Marka Aurelija. dusa – nepostojana. slavanepouzdana. da je ista sudbina za sve prethodne I sve buduce generacije. svjetlosti i tame.

koje su kljucne za moralni osnov ljudskog zivota. patnje. Ovdje je.Oni ga zive vise instinktivno I nagonski. umjetnicke i teoloske probleme neprimjereno i gotovo nekorisno. jednim svojim dijelom) bila u funkciji moralne degradacije ljudskog zivota. kako je to pisao Stefan Cvajg u svom oprostajnom pismu. Pri tome. godine. da li se oduprijeti pritisku ili se povinovati. (Euripid: “Svako bira svoj put propasti. a prolaznost izbjeci. naime. pa ni autoritetu nauke ili kvazi nauke. casti i slave!”) izvjesno je da mnogi ljudi gotovo da nisu svjesni (be)smisla svog zivota. nego smisleno. radosti. Upravo cijena kojom su oni najmoralniji tokom istorije cesto placali tu vrstu slobode (katkada i sopstvenim zivotom – i prije i poslije Sokrata!) to najbolje potvrdjuje. odnosno vise “lutajuci”. * * * LAO CE: “Umrijeti. kao izvor moci. komplekse. kao sredstvo eksploatacije i manipulacije. nesigurnosi. koje mogu biti usmjerene. gdje je 1942. kao sredstvo sirenja mrznje. Na nivou svakodnevnice bitnija su neka druga mjerila. posebno sloboda vlastite savjesti. (Podsjecamo da je Cvajg. onda je jasno da je i nauka (naravno. poznato. pogotovo ako je rijec o moralnoj dimenzije svaodnevnog zivota. racionalno I moralno.) Sloboda. kod vecine to ostaje izvan sfere svijesti. Medjutim. to je besmrtnost!” * * * Iako je nesporno da svaki covjek ponaosob jedino (ne)moze obezbjediti sopstveni zivotni smisao. Ali. A sloboda je “najvece i licno i blago sveta”. knjizevne. Dobro je.Naravno. To ne znaci da I oni nemaju svoje unutrasnje dileme. kako na cinjenje dobra. koliko su nauka i znanje zasnovano na njoj sluzili (posebno u dvadesetom veku). tuge. Sustinska diferencijacija ljudi je i moguca upravo po tome koliko su ljudi (ne)iskreni i koliko su sposobni da (ne)vole i da budu (ne)voljeni. uistinu nema cijenu. to ne znaci da je teorijsko osmisljavanje zivota nebitno za “otkrivanje smisla bica” I u svakodnevnom zivotu. zajedno sa suprugom. pa i zlocina. ne moze se podrediti nikakvom autoritetu. ali i za puniji dozivljaj zivotnog smisla. Suvisno je govoriti da je takva (zlo)upotreba nauke bila cesto uperena i protiv ljudske slobode – i pojedinacne i opste. nade. izbjegao u Brazil. kao sredstvo vlasti. izvan smislenije racionalizacije I mogucnosti da se to osecanje suvislo iskaze. nasilja i razaranja. koja je sama po sebi neupitna vrijednost. Ali je primjena metoda nauke u odnosu na filozofske. rijec o dostojanstvu ljudske licnosti. prvenstveno mislimo na vrijednosti. frustracije. 7 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao sto su iskrenost i ljubav. naravno. Slobodno i odgovorno raspolaganje svojom licnoscu i slobodno se opredjeljivati prema zivotnim dilemama. izvrsio samoubistvo. u odredjenim (“povoljnim”) okolnostima ove frustracije znaju da “eksplodiraju” I da proizvedu ekstremne histericne emocije. pa i prema onoj. pa i na nivou svakodnevnice. Ako se to desavalo mimo najvisih principa uma i ljudske moralnosti. tako jos I vise I jos cesce na cinjenje zla. pred najezdom nacizma.

a on slika tek da bi zabavljao ljude! Oba primjera su navedena samo zato da bi postavili pitanje (autor ovoga teksta sebi. On izmice i najiscrpnijoj racionalnoj argumentaciji. Sustina zivota se najcesce ne moze ocitati na njegovom pojavnom nivou. da bi se uopste mogao vidjeti. (Kafka) Oni. inace. jedno drugo iskljucuje? Naravno. ona je iskreno odgovorila da ona nije napisala ni jedno ozbiljno djelo! A na pitanje zasto. imamo zivot da ne bismo umrli od umjetnosti!) A oni koji misle da je zivot avantura i eksperiment. naucne i umjetnicke koncepcije. povlacenje. barem povremeno. zivot i u relativnom smislu je moguce razumjeti samo ukoliko postoje ambicije I pretpostavke za tako nesto. zivjeti i uglavnom nerazumjeti . prozimaju. pa i ideju smisla u kontekstu Moderne. odnosno slobodno ispoljavanje sopstvenih misli. istovremeno. pa onda i razumjeti taj okvir. pogotovo su manje skloni teoretiziranju o zivotu. pak. Van Gog I jos poneki. pak. Cini se da filozofske. Cini nam se da je prosto nemoguce I jedno I drugo! Postmoderni preokret (utemeljen na ideji oslobadjanja individue – na slobodi izbora i slobodi ponasanja pojedinca) je upravo usmjeren na uvjerljivost svakodnevnog i obicog. ideologija tesko mogu izdrzati “kritiku svakodnevnog zivota”. i ne postavljaju kljucnu moralnu dilemu da li se povinovati ili se oduprijeti I nastavljaju da duhovno i moralno sterilno “vegetiraju”. iskljucuju. tako ne zivjeti relativno ga razumjeti. manje ili vise intenzivo. ga dobro razumjeti – do granica do kojih je to uopste moguce – ili. Medjutim. stavova. Tavi “zive zivot” vodjeni samo neposrednim potrebama. Ogromni su slojevi svjesnog. kada se sugerise cutanje. ili. onda takav (moguci ) epilog nije iznenadjujuci. On samo moze da se uijek iznova otriva. napisala preko cetrdeset knjiga) pitali sta misli o svom djelu. a da ga ona nema. dozivljava ili ne. kazao je on tada. a pogotovo da razumije siri kontekst. oni bjeze od slobode I olako pristaju da budu obican predmet u rukama nasilnika. koji se sudaraju. Goja. jer valja zivjeti! Zanimljivo je (u ovom kontekstu neuobicajene iskrenosti) da je I genijalni Pablo Pikaso u jednom intervjuu. ponistavaju. individualnih I grupnih frustracija. Takvi ne mogu dugo da izrze u statusu slobodnog covjeka. odgovorila je da bi za to trebalo mnogo vremena. dopunjavaju. “izadje” iz vlastitog (zivotnog) okvira. spoznaje. da li sebe smatra velikim slikarem – sto je on van svake sumnje bio – odgovoro odrecno. 8 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . vec da je vjerovatnije da se zivot moze. (Nice bi rekao. A jedna od najitnijih pretpostavki za to jested a se. sadasnjeg i proslog. dogadjajima i brigama. autoru ovoga teksta se ipak cini realnijim stav da se zivot ne moze istovremeno i zivjeti i razumjeti. na pitanje novinara. Cjelina zivota je bogatija od svake logike. ali i citaocu!) da li se zaista zivot moze zivjeti svom svojom punocom i raznovrsnoscu i. bez razuma I duha.Kada se tome doda da u mnogim kulturama postoji I ono sto direktno sputava (samo)osvjescivanje. On obesnazuje velike ideje Moderne. najcesce. Velaskez. Dok je “do grla” u svakodnevnim poslovima. i u svakodnevnom zivotu ne postoji definitivno i univerzalno otkrivanje smisla. odnosno instinktivno I nagonski. Kada su poznatu francusku spisateljicu Fransoaz Sagan (koja je. Iako je u istoriji moguce naci pojedinacne primjere za sve vrste kombinacija izmedju onoga “zivjeti zivot” I onoga “razumjeti zivot”. zivot se tesko moze i razumski cjelovito zahvatiti. U svakom slucaju. realnog i idealnog. covjek tesko da moze da razlikuje sebe od njih. mirovanje. koje su zastupale stav o “zagarantovanom smislu” u okviru odredjenih koncepcija. teorija sistema. stvarnog i utopijskog. podsvjesnog i nesvjesnog. Veliki su.

na srecu. pa ni zivota kao takvog. odnosno “objektivno vazenje”) koja odvajaju dobro od zla. nada beznadjem. misle da je kriza savremenog svijeta ponajvise posljedica dominacije moralnog relativizma i moralnog nihilizma. jos i posjeduje moralna osjetljivost na laz. Mnogi umnji ljudi. istine i lazi. pri tome. sta vise. a ponajmanje moralni zivotni smisao. Dovoljno je biti iskren da bi se dosegla “moralna istina”!A to moze svako. pravde i nepravde. nista I nikome nije unaprijed zagarantovano. Kant je. Vjerovatno je i zato jos Rene Dekart smatrao da treba stvarati neki drugi. ponizenja. ima i medju vjernicima i nevjernicima. 9 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Brojni su primjeri pozivanja (i ne samo pozivanja) u ime vjere – dakako. i u moralnoj sferi su logicne sumnje. pitanja. u vremenu u kojem zivimo evidentna je izrazita moralna insuficijencija u svakom pogledu. ljubavi i mrznje) i pored sve svoje slozenosti. onda je istorija ndvosmisleno potvrdila (a potvrdjuje i sadasnjost) da onih koji lazu. ostala su manje-vise ista kroz prostor i vrijeme i relative su lako prepoznatljiva. Ako se.Da li onda ove teskoce u razumijevanju sustine zivota znace i odbacivanje mogucnosti postojanja univerzalnih vrijednosti? I pored svega recenog. pak. odnosno stalno preispitivaje sopstvenog zivota i njegovo “podvodjenje” pod odredjena eticka pravila i eticku dosljednost. nacin je istrajne primjene tih univerzalnih moralnih mjerila. Tesko je i samo nabrojati velika zla i zlodjela. I ne samo nihilizmu. ideologizovane i instrumentalizovane – da se zivot zamjeni smrcu. na primjer. Naime. Naravno. Pri tom. dileme. Tesko bi bilo dokazati da je covjek – u etickom smislu – postao mnogo bolji od objave velikih monoteistickih religija. koji to ne cine. Temeljna obiljezja vrhovnih moralnih vrijednosti (dobra i zla. u okviru kojih su ponisteni univerzalni moralni oslonci. vise nije svetinja! Zato je nuzno moralno osmisljavanje svakodnevnog zivota. da bi kategoricki imperativ mogao biti taj novi univerzalni moral. moralnom nihilizmu zbog toga ne bi trebalo biti mjesta. odnosno sebi uzurpiraju i veca prava. po njemu. Na zalost. moral u zamjenu za hriscanski. mislimo da ne znace. sve to uveliko ovisi i o (ne)zrelosti same licnosti. jos tada bio uveliko uzdrman i u koji se vise tesko moze pouzdati. to je najcesce cinjeno prikrivenom retorikom i pozivanjem na “uzvisene” motive. bilo da je rijec o razumu ili o emocijama. onda je ta moralna istina jos potpunija. Permanentno samoposmatranje. Kada je. sebicnosti i solidarnosti. rijec o vjeri i vjerskim uvjerenjima. vec i nekom sirem moralnom relativizmu. kao sto je poznato. ljubav mrznjom. bijedu. pocinjena u ime boga i vjere. smatrao. Zivimo u vremenu u kojem je sve moguce i sve dozvoljeno. Ni sva vremenska i socio-kulturna raznorodnost konkretnog manifestovanja ovih i srodnih vrijednosti u svakodnevnom zivotu ne moze da toliko relativizuje njihovo znacenje da ih se ne bi moglo prepoznavati i uvazavati Ako je sa gnoseoloskog stanovista cesto veoma tesko identifikovati istinu – pogotovo u nekom metafizickom smislu – sa etickog stanovista to ipak nije uvijek tako. kradu. mrznju. Naravno. iako je rijec o milenijumskim razdobljima. koji bi ljude obavezivali na covjecnost u njihovom ponasanju. Oni koji imaju vecu moc. ubijaju i cine druga zla. koji je. racionalni. posebno ne onih kljucnih vrijednosti moralnog karaktera. Ali. nezavisno od intelektualnih i drugih sposobnosti. ljudsko od neljudskog. Ni opstanak ljudskog roda. o stepenu njene individuacije i njenih vjerskih i drugih zivotnih uvjerenja. imaju. Kao i onih. mir nasiljem. uz Kantovo uvjerenje (iz “Kritike moci sudjenja”) da postoje univerzalna mjerila (neka vrsta opste saglasnosi.

prema sopstvenim rijecima i djelima. Tu on uvjerljivo pokazuje da je upravo Nice u filozofiji uveo pojmove smisla i vrijednosti. kao zagovornika prevrednovanja svih vrijednosti. pruzao otpor zlu. 10 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .shvacene u Paskalovom smislu. kao mislioca “volje za moc”. savjest i moral ljudi. u zivotu – se moze naci (I treba traziti) smisaoni oslonac I opstanak. Samo u tom kontekstu je moguce da sloboda bude nuzan (mada ne i dovoljan) uslov dosezanja smisla zivota svakog covjeka. Naravno. vec vrlo cesto i po same fizicke zivote ljudi. ne samo po moralni poredak. Uistinu su nepojamne dubine ljudske nade I covjek je. puke zupcanike i ne rijetko. jos cesce. s toga . Nice je ranije govorio da zlo vlada. Pa. On je uvijek iznova pokusavao siriti prostore licne I zajednicke slobode. Nice se moze i drugacije “citati” i razumjeti. najvaznija vrijednost. su nezaobilazne vrijednosti na putu ka uspostavljanju zivotnog sklada. obuhvata odgovornost prema sebi. o zapadnom nihilizmu. Svojom represijom. cini i Zil Delez u djelu “Nice i filozofija”. Sam zivot je. Tu je cesto bila na djelu. Sloboda i odgovornost. imalo pogubne posljedice. ljude nikada nije napustala vjera. I u njemu samom – dakle. besumnje. Sloboda. Njegovo ucenje o smislu se ne temelji na ucenju o bicu. o “antihristu”. Nicea se najcesce” vidjelo” kao “mracnog mislioca”. Medjutim. uvecava moralnu supstancu ili barem pruza sansu za njeno uvecavanje Ona je uslov da nase pravo bivstvo (samo)potvrdimo u onome sto stvaramo I sto zivimo. shvacena u sirem smislu. da je svijet krparija. ka dosezanju zivotne mudrosti. za Nicea. kako je to pisala Hana Arent. da u svijetu ima vise patnje nego zadovoljstva. mrznju. Samo ako razumijem zasto!” * * * * * I ova misao Fridriha Nicea govori o osobenom Niceovom poimanju zivota. kao mislioca koji je utemeljioucenje o “nadcovjeku”. jednom rijecju. To je. naravno. prema zivotu i svijetu. nada I ljubav. odnosno represivnom masinerijom . saucesnike u mehanizmu smrti. cudna medjuzavisnost plitkoumnosti totalitarnih sistema i zla (“banalnost zla”). po Delezu. kako to. nego na igri sila ili moci u samom zivotu. nasilje. Ovo je bilo najizrazenije u vrijeme totalitarnih rezima. Bas u tom kontekstu Niceova misao. uz slobodu ide i odgovornost. kao izraza neogranicene sposobnosti izbora izmedju dobra I zla.ipak. koji su ostavljali duboke otiske na svijest. prema prirodi. ka istinskom LJUDSKOM TRAGU! * FRIDRIH NICE: “Mogu da izdrzim skoro sve. ima subverzivni karakter I u odnosu na moderno misljenje.Bezkrupulozno krsenje moralnih normi u sferi politike bilo je. pa I vjera u ljudsku slobodu. kao bazicna moralna vrednost – iz koje proisticu i mnoge druge. na primjer. buduci da je snazna veza izmedju pojedinacnih sudbina i opstedrustvenih prilika. oni su pretvarali ljude u puke izvrsioce. na zalost. pojava zle volje za zivotom. Odgovornost. od kada bivstvuje na ovoj Planeti. prema drugom i drugima.

instrumenata i svrhe zivota? Da li mozda najdublji zivotni ciljevi i krajnje zivotne svrhe. sta vise. odnosno cemu sluze ta silna naucna i tehnoloska dostignuca? Da li se nastavlja zamjena sredstava i cilja. ne moze da se samopotvrdjuje i samorealizuje kao istinsko bice. na profesiju. na ovo pitanje nije lako odgovoriti. (ne)srece I (be)smisla? Mada se ova veza. Medjutim. odnosno svojom svakodnevnom zivotnom praksom (“svako je kovac svoje srece”). ponajmanje zavisi od samog pojedinca. Zato se uijek iznova postavlja pitanje kuda to idemo – i kao pojedinci i kao pripadci ljudskog roda – kuda nas vodi savremena nauka. vanjskom. nije bitnije doprinijela rjesavanju kljucnih problema covjeka svijeta. odnosno protiv autenticnih formi ljudskog zivota uopste. koja je u sustini protiv slobode I protiv svjesne odgovornosti. po njima. On je u tom slucaju mehanicki dio bezlicne mase. I pored tolikih saznanja. ma ko I kakav on bio. Sreca. ljudska bijda. nestaju u svijesti savremenog covjeka i svijeta? Da li je u danasnjem svijetu sve manje (ako ih uopste ima) pravih vrijednosti? Da li je savremeni svijet i svaki covjek ponaosob lisen moralnosti i smisla. na mir i sl. Podrazumijeva se da je to traganje praceno hrabroscu. sa burnim razvojem nauke I prave “eksplozije” svakovrsnih znanja. Vecina istrazivaca je takodje saglasna da traganje za smislom zivota samo po sebi predstavlja izvor zadovoljstva I srece. prosto nemoguce pronaci. nasilje. u do sada nevidjenim razmjerama. Ostvarujuci ove ciljeve ljudi jacaju vjeru u sebe. najbolje govori cinjenica da se u doba Moderne. naravno. nesreca. odnosno da li moze biti samostalno i odgovorno bice. Na njega. izvjesno je da ona ne mora i da najcesce nije u pozitivnoj korelaciji. odgovara svaki covjek za sebe. ne moze do kraja negirati. a time i osjecaj zadovoljstva. Takvo saznanje. naime. opet. Minimalna saglasnost medju njima je vezana za stav da je osjecanje srece vezano za ostvarivanje ciljeva koji su bitni za odredjenu licnost. O tome. odnosno (eventualno i) srece. paralelno sirila I siri . A “saznanje koje ne nalazi svoj odjek i svoju mjeru u licnom zivotu duha i duse. jer je zivotni smisao. prosto. Pa ipak. Oni. tvrde da samo postavljanje takvih pitanja uvecava covjekove dileme I neizjesnosti.A koliko tome znanje moze pomoci. neovisno od stepena ostvarenja punoce zivota. postoje i oni koji misle da je samo trazenje zivotnog smisla vise izvor covjekove nesrece nego srece. oni koji su se bavili ovim problemom i na teorijskom i na empirijskom planu. raznovrsne nastranosti. a time I zivotne patnje I osjecanje nesrece. ne moze doprinijeti “ozdravljenju svijeta”. na materijalna dobra. a to onda znaci i autenticnog ljudskog zivljenja? Da li je covjek ovog vremena i suvise okrenut povrsnom . Cini se da nauka. davali su i daju razlicite odgovore. zapravo. da li (ne)znanje utice na osjecaj (dozivljaj (ne)zadovoljstva. kao takvi. odnosno neznanje odmoci? Konkretnije receno. A ko nije tragao za smislom zivota. ne moze doprinijeti u nutrasnjem prociscavanju covjeka i promjeni njegovog moralnog i duhovnog habitusa. a koji se. tesko bi mogao da kaze da je uopste zivio! A da li traganje za zivotnim smislom garantuje covjekovu srecu? Naravno. nacinom svoga zivota. najcesce odnose na porodicu. A ako je taj pojedinac jos k 11 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao takav. kaze veliki holandski mislilac Johan Hajzinha. u izvornom znacenju tih pojava? Suvisno je isticati da bez tih vrijednosti covjek. niti je moguc jednoznacan odgovor. materijalnom? Da li covjek u takvim okolnostima uopste moze biti slobodan u sustinskom smislu. on I ne moze da osjeti potrebu traganja za zivotnim smislom. Preciznije receno. povjerenjem u sebe i drugim vrlinama. mrtvo je i bez vrijednosti”. mozda. po ovom shvatanju.

Dzon Stjuart Mil je vjerovao da je “zadovoljstvo jedina pozeljna stvar. ako je nesposoban za prijateljstvo I ljubav. umjetnicki ili kakav drugi nacin. zla I nesrece. tezim putem. Cini se da je ovakvo (liberalno) shvatanje etike definitivo i pobijedilo u dobrom dijelu savremenog svijeta. niti bilo koju drugu vrstu duhovnog I moralnog dobra. Sreca se iskazuje I kao plod umijeca zivljenja. prema buducnosti. kao autenticnu potvrdu vlastitog postojanja. pak. zatupnici ovog stanovista kazu da teziti da se bude srecan je isto tako besmisleno kao I teziti da se bude visok! Jos vise protivrjeci. Za tako nesto vecina (misli da) nema ni volje. Cak i ako nemaju srece (ili. Sreca. moralnosti. mozda vodi ka dozivljaju smisla I srece. Naucio sam da covjek ima pravo da gleda drugog odozgo jedino kada treba da mu pomogne da se uspravi”. koji se. jer su ljudi najsrecniji onda kada za njeno pravo znacenje I ne znaju (na primjer. maker I djelic tog I takvog svijeta. Neki. Nisu malobrojni ni oni koji misle da su srecni ljudi sa slobodnim umom. Prisjetimo se ovdje I znanog stiha nase poetese Desanke Maksimovic (“Sreca je lepa dok se ceka!”). Deo istrazivaca ljudsku srecu vezuje iskljucivo za kreativnost. spokojstvo. oholost. sazima I izrazava sve moguce suprotnosti izmedju imati (posjedovati) I biti (postojati). ako ljudi to tako osjecaju) ovakvi ljudi drze do casti I zive u sladu sa moralnim nacelima. bez spremnosti da covjek upozna sebe. A put do srece. kako kaze stara latinska izreka. takodje. u doba djetinjstva). Gabrijel Garsija Markes ce u jednoj prilici reci da je naucio “da citav svjet zeli da zivi na vrhu planine. neskromnost. da pobijedi sebe (svoju sujetu. ide vrlo malo ljudi. Medjutim. nasilje. a da ne zna da je istinska sreca u nacinu savladavanja litica. kao vrhovnog dobra. casnim ciljevima I cistom savjescu. lenjost. jer. sasvim sigurno uticalo I na sirenje neravde. misle da realna ljudska sreca izmice prezentu. jednim dijelo moze pridodati ovom I ovakvom shvatanju srece. To uvidjaju I sami liberalni mislioci. pak. na filozofski.tome takav da ni sam ne zna sta hoce. U svakom slucaju. To shvatanje je . On izricito kaze: “Nisam nikada pokusao da budem srecan. ispunjen mrznjom. navodno. teoloski. zapravo. ako je sujetan ili. pa ako neki covjek bezuslovno ide za svojim zadovoljstvom nema nikakvog smisla govoriti mu da treba da cini nesto drugo”. a nesrecu I bol najvisim zlom. ni sposobosti. Za neke je sreca u zadovoljavanju elementarnih potreba. da bi se dosegli smisa I sreca. samoca…) Kreativno iskazati. siromastvo. humanosti I odgovornosti prema drugima. A u stvari oni nemaju (dovoljno) ljubavi . Poznato je da su zastupnici takozvane utilitarne etike (poput Dzeremi Bentama) drzali da je najvisi cilj covjecanstva najveca sreca za najveci broj ljudi. ni snage. Po tom gledistu. posto mi to daje utisak da smo stigli do tacke gdje prestaje pokret I od tada nista se ne mijenja”.negoje zadrzati. mit o sreci!) neoicno. mrznju I druge mane) nije vjerovatan dublji I Trajan dozivljaj srece. kao 12 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . prirodnoj teznji svih ljudi da budu srecni (vjeciti san o sreci. onda on pogotovo ne moze doseci srecu. pa I nevjerovatno stanoviste o sreci poznatog knjizevnika Paula Koelja. uz korisno sirenje individualnih sloboda I prava. Oni su srecu I zadovoljstvo smatrali najvisim dobrom. sa svim njegovim protivrecnim svojstvima. covjek je rodjen srecan ili ne. vodi preko razumijevanja prave prirode svijeta. prema prirodi. u ovom vidjenju. Postoji I glediste da je sreca genetski uslovljena. bez “volje za smislom zivota” (Viktor Frankl). Zato. bolest. naucni. srecu je lakes naci. pa I njegovim tamnim nalicjem (mrznja. putem pentranja po liticama zivota. jer je vise nego ocigledno slabljenje solidarnosti.

posebno u dvadesetom stoljecu. o vrlini koja nadilazi saznanje o dobru I zlu. bez obzira na (ne)prilike. u afirmaciji nacela vrline u svakodnevnom zivotu. odnosno nacela zivota u harmoniji sa sobom. naravno.najuzvisenije vrline (Dante: ljubav prati trpeljivost I dobrota!) kao osjecanja koje sublimira gotovo sva druga osjecanja I gotovo sve covjekove najvise I najcistije mogucnosti. pogotovo kada to ne nailazi na razumjevanje vecine? Oni najmoralniji u istoriji ljudskog roda kazu da se to ni tada ne smije ciniti! Svojom rijecju. pridavati znaaj vrlini? Da li zbog izvjesnosti covjekovog kraja (“Samo je smrt izvjesna!”) odbaciti samoodricanje I samozrtvovanje. sa prirodom? Da li je moguce obnoviti helenski ideal mjere u svemu. svojim djelom. kulture. po njima. iskrenosti. No. sta ako na tom putu covjek ostane sam ili. zapravo.on. tek kao takva. od nacela vrline poticu I velike misli I velika djela. najdublji smisao zivota i izvjesnost nade za ljudski rod – u brizi za drugoga. To je. sve vise je razloga za pitanje moze li se u ovom I ovakvom svijetu I posebno u svakodnevnom zivotu uspostavljati I uspostaviti nacelo vrline? Da li covjek moze u sebi spojiti nacelo ljepote. rijec je I o ljubavi za stvaralastvo I u cinu stvaralastva. mrznjom. Razumije se. ne moze da bira vrijeme u kojem ce zivjeti.” * * * Iako covjek. Od ljubavi. odnosno osnov za moralno djelovanje I moralni razvoj. moze (da li bitno) da utice na to kako ce zivjeti? Kada se izuzme ono sto nasljedjuje. umjetnosti u teznji da humanizuju. vrijedi ponovo pokusati I uvijek iznova pokusavati ocovjecavati covjeka I njegov svijet? Ali. Rijec je. U nadilazenju neposrednih (materijalnih i tjelesnih) zadovoljstava se i nalazi prostor covjekovog moralnog. zahvaljujuci onima koji su do vrline drzali! U tome je. ispunjenom svakovrsnim nasiljem. njemu I dalje ostaje manje ili vise znacajno polje slobode djelovanja I slobode izbora. od vjere u lijepo I dobro. neogranicenom teznjom za moci? Ili. sa drugima. o vrlini koja je “pounutarnjena” I koja. religije. ka smislu zivljenja? Ili je ideja smisla za (post)moderni nacin zivota mozda “zastarjela”? Da li je silan napor (ili “napor”) nauke. moze biti osnov za prevladavanje moralnog dremeza. u razumijevanju i uvazavanju drugoga. odnosno za rad I u radu uopste. besumnje. a ne rijetko i svojim zivotom su upravo oni pokazali i dokazali da svijet pociva i da je do danas opstao upravo zahvaljujuci vrlini. dozivio istorijski poraz. poljeu kojem covjek moze da 13 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . stekne takav osjecaj? Ako ga nastojanje ka vrlini odvoji od druih? Da li se tada odreci vrline ili drugih ljudi? Da li zbog omedjenosti ljudskog zivota uopste. dobrote. produhove I oplemene covjeka I njegov zivot. duhovnog i smisaonog postojanja i razvoja. moralne hrabrosti. osjecajnosti. upravo. barem. Da li je covjek ovog vremena spreman na to? * * * EUGEN FINK: “ Najmoralniji preuzimaju duhovnu odgovornost za smisao zivota svih ljudi. odnosno dovoljan prostor za “rad na sebi”. mozda. da covjeka ucine boljim . zlom. odnosno sklada I mudrosti u zivotu? Kako u svijetu koji je gotovo lisen smisla pronaci put ka sebi.

o svrsi postojanja institucija koje covjek stvara. o racionalnoj utemeljenosti sudbonosnih pitanja. svojih osjecanja. da je putanja jednog ljudskog zivota isto toliko slozena. Pored saznanja da sustina zivota manje ili vise izmice ljudskom poimanju i da covjekov zivot trajno prati egzistencijalna protivrjecnost (izmedju osjecanja i razuma.o(be)smisli svoj zivot. jos manje imamo mogucnosti da uporedimo svoje licno iskustvo sa sudbinom drugih ljudi. Covjek se tako ne pokazuje kao bice. predstavlja sustinu onog najvrijednijeg u istoriji ljudske misli I covjekove prakse – od staroegipatske. koja ga muce. neosvjestena “knjiga utisaka”. odnosno svaki covjek ponaosob. 14 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da li osjeca potrebu) da daje smisao sopstvenom zivotu i svijetu oko sebe? I na ovo pitanje nije lako dati jednoznacan odgovor. Apolona i Dionisa. kao pojedinca I kao clana zajednce. Istina. ako je tacno da zivotni smisao ne postoji sam po sebi. koja ga. I smisao zivotnog trenutka I cjeline zivota u trajanju. manifestovalo se svom svojom silinom I u ljudskoj istoriji – u vidu najvisih dostignuca I istovremeno istinskih apokalipticnih poraza I padova. uz ogranicenja drustva i istorije. kao I u “Pisma njemackom prijatelju”) da covjeku nije lako postati ono sto jeste. to je. i to i za filozofiju i za nauku i za iskustvo. kroz koju se iskazivala i suprotnost ljudske licnosti. To protivrjecje ljudske prirode. da uocimo drustveno u pojedinacnom ili opste u posebnom. rijetko kada se zaustavljamo da razmislimo o znacenju onoga sto smo upravo prezivjeli. kamijevski receno. Zato njegova “ceznja za smislom” – I kada je covjek posjeduje I kada je svjestan nje – najcesce ostaje neostvarena ili barem neostvarena u potpunosti. To nije cudno.Kami je upozoravao (u lirskom eseju “Pirovanje i Tipazi”. naime. svojih odluka. koliko i slika neke galaksije. sputava na tom putu samoosvjestavanja. Naravno. na ta pitanja veliki mislioci nikada nisu davali ni jednostavne ni jednosmjerne odgovore. za covjeka (post)industrijske ere je karakteristicno ono na sto ukazuje Zigmund Bauman. U okviru grcke filozofije. hriscanske. dam u nije lako pronaci “svoju duboku mjeru”. svoje savjesti. pravde i nepravde. ako se zna . individualnog i grupnog. Ta stalna zapitanost covjeka o smislu svog postojanja . Na individualnom planu odgovore ili barem djelimicne odgovore mogu da daju i daju samo pojedinci. judejske. kao suprotnosti. a dvojstvo izmedju vidljivog I nevidljivog. koje. Nema sumnje da time bitno osiromasujemo i nas zivot i zivot uopste. u ovom pogledu? Da li on uopste zeli i hoce (odnosno. istice da “zadubljeni u svakodnevne poslove. koju su mislioci davno spoznali. svjenog i podsvjesnog) i neke manifestacije zivota u ovom vremenu vise umnozavaju nego pojasnjavaju zagonetke covjeka i svijeta. Dakle. kako to kaze Margerit Jursenar. na primjer. izmedju trenutnog I vjecnog ostaje neprevladano. stalnim preispitivanjem sebe. nebeskog i zemaljskog dobra i zla. odosno da se ne nalazi vec “gotov u svijetu” (Lesek Kolakovski) I da nema konacnog smisla. Medjutim. kao I konkretniji smisao ili besmisao zivota pojedinca. tezi ili cezne za smislom. Zivot tada i tako postaje i o(p)staje kao puka. I mnogi drugi su upozoravali na covjekovu nesavrsenost. Jer. onog racionalnog i iracionalnog. A sta se desava sa covjekom savremenog doba. Naime. to za nas rade sociolozi”. onda je izvjesno da ga jedno covjek moze zadobivati I “osvajati odozdo”. svojih postupaka. I to samo “borbom neprestanom”. anticke. iskazivano u paru bogova. upravo kroz individualne zivote se mogu iskazivati I iskazuju esencijalna pitanja dramatike zivota kao takvog. On. istine i lazi. o svijetu. I sam A. renesansne I prosvjetiteljske ere do najnovijeg doba.

Oblik i sadrzaj ovih relacija je uslovljen brojnim faktorima. trajno ugradjeni “nesigurnost. Kjerkegora. On. Naravno da se odnos pojedinca i grupe. sa razlicitim osjecanjima 15 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .(Paskal) Otuda i skepsa u njegove autenticne (moralne) moci i posebno u njegovu etiku transcendentnog smisla. po mnogima.Zato ima osnova za pitanje da li je covjek uopste uopste ono sto mu se desava. izricito tvrdi: “…ja postojim samo kad sam s drugim. andjela i djavola. nasuprot misljenja solipsista da jedino postoji subjektivno ja. na koje najcesce nema nikakvog uticaja. s njim u vezi. tako I ono sto je u njoj bilo lose. Lao Cea. pored hereditarne osnove (sto uveliko determinise temperament. prizeljkuju i formiraju. na empirijskom planu. Covjek postaje onakvim (i tako se ponasa) kakvog ga ocekuju. Ako se tome doda i nesporna cinjenica da je sama ljudska priroda “sklop suprotnih sila”. sam nisam nista!” Ali. u covjeku samom. A tu dramu i u pojedinacnoj i u zajednickoj egzistenciji ispunjava i bol i radost. posredstvom nekog drugog. Tada se vlastiti zivot dozivljava mnogo vise kao rezultat okolnosti. na prsustvo boga i sotone. odnosno domnantni socio-kulturni obrazac i. od kojih su najbitniji. dakle. ili kakav bi (jos) mogao biti. dominantan mentalni sklop. kod konkretnih licnosti. I to. Mislioci su od vajkada – i sa misticnog Istoka i sa racionalnog Zapada (od Zaratuastre. Kamija i brojnih drugih) – ukazivali na protivrjecja u ljudskoj prirodi. koje. briga i strepnja”. ono sto bas nije htio biti? Pa i kada se covjeku cini da zivi vlastiti zivot. on. da li on u vrtlogu zivota cesto biva ono sto u svojoj sustini mozda I nije ili. a ne na sebe samog. Tome. manifestuje na najrazlicitije nacine. Sokrata. Cini se da je u tom pogledu Karl Jaspers najradikalniji. kako kaze Hegel. do Paskala. nego kao izraz vlastitog izbora. Covjek se cesto prosto mora bezuslovno prilagodjavati. na “provaliju” u covjekovom srcu. naime. Ja trazi priznanje sebe samog. pripadati nekome znaci i dijeliti iste ili slicne vrijednosti – u nekim grupama i do kraja. a da je objektivno svijet samo sadrzaj svijesti vlastitog ja? Upravo je tako – bit covjeka se i u moralnom i u smisaonom pogledu manifestuje samo u zajednici s drugim covjekom. odnosno pojedinca i drugog covjeka. zapravo. kako su to neki pisci mislili I misle? Doduse. To. kako ono sto je u njoj bilo dobro. i punoca i praznina. cak. a ne onakvim kakav je. (danas narocito) zivi po diktatu vidljivih i nevidljivih sila. inteligenciju) tip culture. Da li to znaci da pojedinacni covjek za sebe ne posjeduje bit covjeka. To je kljucni paradoks i vjerovatno neprevladiva antinomija u zivotu izmedju pojedinca i drustvene grupe. Marka Aurelija. Zar to onda ne vodi do toga da covjek na kraju lici na onoga kakvog ga hoce odredjena grupa. U njemu su. pa i potcinjavati da bi opstao. cak i bez prava na osobenost. zadobiva vrijednost samo ako neko drugo Ja priznaje njegovu vrijednost. nista ne zivi bez svoje suprotnosti. jer covjeka uvijek “prati” njegova proslost. zatim socijalno poreklo i pozicija u soijalnoj hijerarhiji. Paradoks je. u njegovoj egzistenciji. Da li je zaista moguce bilo kakvo jedinstvo ovih protivrecnih fenomena u ljudskoj prirodi. svakako treba dodati I specificnost individualnog iskustva. i ljubav i mrznja. Tek pomocu svoje suprotnosti sve nalazi svoj pravi smisao. kako pripadati grupi (grupama) – sto predstavlja i biolosku i kulturnu i socio-psiholosku neminovnost – a istovremeno ostati svoj? Jer. grijeha i nevinosti u njemu. onda se upotpunjava slika covjekove zivotne drame u (ne)traganju za (be)smislom. mentalitet. te system vaspitanja i kvalitet obrazovanja. i ocaj i nada. vazi i za nase Ja. karakter.

gotovo nagonsko i instinktivno ponasanje. pa i neprestano namecu. Tako covjek manifestuje cjelinu svoje licnosti gotovo u svakom detalju svog ponasanja. dilemama. * * * BELA HAMVAS: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. Sa moralnog stanovista je. najbitnije je sta covjek pojedinac postavlja sebi kao glavni zivotni cilj. koju bismo mogli oznaciti kao spontano. uslov su za potonju zivotnu radost. on odredjuje I sredstva I nacin zivota da ga dosegne. dozivljava. Moje pretenzije su vece. Da li i onim moralnog.koja idu uz jednu ili drugu vrstu iskustva. teske. drustveni i vremenski prostor u kojem je eventualno moguce doseci tu pretenziju da se bude “normalan covjek”. Svaki covjek ili gotovo svaki covjek u zivotu donosi najrazlicitije odluke. pa i potpuno brisu. on svjesno ili nesvjesno. i u odnosu prema svojoj okolini. pa i one osjetljive. Punoca svakodevnice. Nije. smisaonog karaktera? Izgraditi. Zelim da budem normalan covjek. I ne samo zivot kao trenutak. u pitanju su protivrjecna osjecanja – i ona koja ih slabe. cini ljudski zivot. Nasa dusevnost. Jos je Heraklit govorio da je isto u nama. sto mislimo. ozivljavaju. nenacelno. znaci biti u saglasnosti sa samim sobom. I obrnuto. posjedovati i postovati odredjene principe u svom svakodnevnom zivotu. podsticu. Naravno. se ogledaju u onome sto cinimo. sto govorimo. ma koliko se pojedincu cinilo da sve prolazi s njim. na koji “utiskuje” pecat svoje unutrasnjosti – i u odnosu prema sebi. Uvidjeti das u takva stanja (I osjecanja) 16 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Sve sto covjek nosi u sebi. neizvjesne i opasne. Ali. pri tom. Osjetiti protok zivota u njegovoj neprolaznosti. pri tome. pa i nasa moralnost. onda vrlo vjerovatno nema ni nacela kojih bi se pridrzavao za njihovo ostvarivanje. kao takvog I. beznacajno koja od ovih iskustava i ovih osjecanja dominiraju u odredjenoj licnosti. zivot kao trajanje. znaci uvidjeti dublje znacenje I smisao zivotnih damara. Kod vecine preovladava ona druga vrsta iskustva i osjecanja. kao fragment. ukoliko nema (jasnih) prioriteta u svom zivotu. direktno ili indirektno manifestuje u svom ponasanju. smisao sopstvenog zivota. vec zivot kao cjelinu. poebno. brigama. ugrozavaju. Zavisno od tog cilja (ciljeva). koje covjek. i u odnosu prema drugima. zapravo. da li ce covjek svoje vrijednosti staviti u sluzbu dobra ili zla? Drugacije kazano. Koliko je ljudi u stanju da se tako ponasa?Koliko njih ima moralne snage. nacelnog. Na tezini takvog iskustva zasniva se zivotno opstojanje I sposobnost trazenja izlaza. zivot kao vjecnost. kljucno pitanje. odnosno u cemu vidi smisao zivota.” * * * Upravo je svakodnevnica taj zivotni. zapravo. Bol I patnja. kao i ona koja ih cuvaju. intelektualnog znanja i socijalnih uslova da bude dosljedan u postivanju tih principa? Sasvim je izvjesno da to moze da cini i da zaista cini tek manjina. dakako. Covjek je tada neminovno ophrvan brojnim pitanjima. Autenticno zivotno iskustvo temelji se na uvidu u jedinstvenost prividno suprotstavljenih pojava. vidjeti vjecno u trenutku.

ni siromasni. ni straha. makar ih do kraja I ne bili svjesni. pa. rezultat diktata vlastite savjesti I unutrasnje moralne obaveze. opet. Drugacije kazano. Ali. kao sto je I ostvarenje istine. Dobrota nas. jer oni znaju (i/ili osjecaju) da bez dobrote ne mogu biti srecni. ni bogati. nepravde I patnje. vjerovatno. ni manipulacije. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. nezavisno od toga koliko su ljudi svjesni te potrebe I koliko je njeno zadovoljenje uopste moguce. Pitanje. emocionalnim. ni interesa. Put do zvijezda posut je trnjem. Svakodnevni zivot najveceg broja ljudi je. bilo pred egzistencijalnom neizvjesnoscu. U tome je. muka I patnja je uistinu sustinsko zivotno pitanje. Rijec je o tragu o sopstvenom (ne)ucescu u uzvisenom. pa I na moralnom plan. ( Erkart) Dobrota ispunjava njihov zivot. Oni su. briga. I onda kada ne postoji direktan interes za takvo ponasanje. sredstvo u postizanju ciljeva drugih. a najcesce ni bilo kakav publicitet. ponasanje u skladu sa etickim nacelima je uistinu ono I onakvo ponasanje. uglavnom. tako I sposobnost da vidimo suprotnosti u njihovoj medjuzavisnosti predstavlja znak mudrosti. na suprot tome. odnosno cemu sav njegov trud I napor. kaze Vergilije. Znanje ili osjecanje smisla (svakodnevnog) zivota je vjerovatno primarna covjekova potreba. Istina je medjutim. Sta vise. pa I strahom od zivota. finansijskog. vjecnom. to. znaci steci potrebnu zivotnu I duhovnu zrelost. koje nije rezultat ni prisile. Oni se rukovode geslom (bili toga svjesni ili ne). Ta nacela podrazumevaju cinjenje dobra u svakom vidu I u svakoj prilici. koje kaze: “Ne mozez voleti sebe. nije nista drugo do (NE)LJUDSKI TRAG koji covjek utiskuje u zivot svojim kognitivnim. ako je tacno da je “covjek ono sto uradi” (Hegel). starim vise vjekova. Oni naslucuju da dobrota predstavlja ontolosko pitanje opstanka u skucenoj dimenziji materijalnog svijeta. nisu dosegli potrebu za ljudskim samopotvdjivanjem.medjusobno povezana. ispunjen rutinom I prazninom. koje sebi covjek uopste moze da postavi. statusnog I slicnog interesa. bilo pred prazninom. univerzalnom. uglavnom. priblizava I samoj istini. prosto. socijalnim. S toga su najcesce nezadovoljni I sobom I okolinostima u kojima su. ljudskom. Na individualnom planu visokomoralno ponasanje se manifestuje u djelovanju u skladu sa etickim nacelima humanizma. I Agnes Heler je pisala da je savremeno drustvo u biti 17 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . moralnim I duhovnim sposobnostima. moguce dozivjeti I “iskustvo smisla”. kao sto je ono. Oni nisu pronasli svoje (smisaone) ciljeve I. Sta vise. Oni vide smisao zivota u tome da drugima smanjuju patnju. konacno. moglo bi se reci da ovaj svijet upravo na njima I pociva. Za takvo ponasanje se ne ocekuje nikakva naknada I nagrada. zasto covjek zivi. naravno. Ljudima koji su dosegli ovaj nivo moralne emancipacije mnogo je vaznije samo djelo nego medijska slika o tom djelu. Ovdje je rijec o ljudima koji uistinu “rade ono sto ne moraju” I u tome je upravo njihova velicina. Ono je. onda je njegovo trajanje upravo u onome sto je radio I uradio na svakom. Ta manjina predstavlja bolju stranu ovoga svijeta. Svoje poimanje dobra oni jednostavno dokazuju djelom. opstaje I traje. Zato se tek u ovakvim slucajevima moze ovoriti das u moralne norme (u smislu kategorickog imperativa) uistinu interiorizovane I da one predstavljaju glavni izvor dozivljaja zivotnog smisla. A. I onda kada je takvo ponasanje protiv neposrednog vlastitog materijalnog. kao kljucni izvor zivotnog ispunjenja I dozivljaja ljudske srece. da su u savremenom svijetu tek rijetki spremni na ovakvo ponasanje. Kao sto iz velikih zivotnih “lomova” covjek izlazi zreliji. ako manje volis drugoga od sebe”.

iz svoje zadate zivotne I radne uloge. Taj apsolutni naglasak na “imati” umjesto “biti” uveliko. ove tehnike ocigledno doprinose I slabljenju. Cini se da takvu poziciju covjeka u savremenom drustvu jos vise ucvrscuje sveopsta informatizacija. Razumije se. naravno. dozivljaj) da je vrhunski smisao ljudskog zivota. koja.Zivot se zato. Cojek je prisiljen da se bezuslovno prilagodjava da bi smanjio nivo neizvjesnosi. po diktatu anonimnih instance. Uprkos ubrzanom I nevidjenom narastanju pozitivnih znanja. kod. bez obzira koliko protagonisti bili toga svjesni ili ne. a objektivno u poziciji da ostvaruje uloge koje mu uglavom namecu drugi. mnogi se I net rude u tom smislu I ponasaju se kao bica. za slavom. zivi po diktatu vidljivih I nevidljivih sila. socijalnu. posebno zivotni smisao. * VERGILIJE: “Ljubav sve pobjedjuje!” (“Amor vicit omnia!”) * * * * * Staro je I prastaro saznanje (ili. Sta vise. Neogranicene I neselektivne potrebe. Zarobjen mnostvom prohtjeva. dozivljava kao rezultat okolnosti.vec cak ni da ga otkrije u njegovoj osnovi. rijec je o najrazlicitijim oblicima I vrstama ljubavi. simol. pa I brisanju duhovnog bogatstva ljudske svijesti I na to mjesto “stavljaju” broj. po misljenju Agnes Heler. za moci) je prosto nemoguce do kraja zadovoljiti. emotivnu I moralnu –a time I njegovog obesmisljavanja. a on ga. covjekov zivot I svijet ostaju sve vise nespoznatljivi za njega. (I drustvo u cjelini. Kao sredstvo “industrije zabave” I generalizacije amnezije. ne samo da istinski njeguje vastiti identitet. Uistinu imamo pravo jedino na ono sto iskreno volimo. Ona je tvrdila da covjek u to drustvu umire nezadovoljan. ugrozava identitet I integritet licnosti. I onog svakodnevnog. niti hoce da izadju iz sebe. preciznije receno. Samo istinska ljubav omogucava pravo 18 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uglavnom. zapravo. dakako) covjek nije u prilici. robotizacija I kibernetizacija. niti mogu. psiholosku. koliko im se nacna misao prividno priblizava. Rijec je o zivotu u znaku duboke alijenacije. U svojoj ulozi “sluge” oni su uglavnom konformiti I beskicmenjaci. Covjeku se cini da zivi vlastiti zivot. pa. jer one objektivno I nemaju granica. A bez spoznaje vlastitog identiteta malo je vjerovatno da je moguce osmisljavanje zivota I ispunjavanje njegovog smisla. To je I razlog njegove sve vece neizvjesnosti i straha od buducnosti. saznanje i osjecanje. totalna informaizacija (kakvoj se tezi) predstavlja I vid osiromasenja svakodenog zivota. Koliko god pomazu covjeku I olaksavaju mu zivot. antinomije I paradoksi zivota sve vise izmicu. za njegove sustinske dimenzije – prije svega za umjetnicku. koja je vec uveliko preplavila covjekov svakodnevni zivot.nezadovoljo drustvo.u cistoj ljubavi. Kao da najizvornija pitanja . prohtjeve I zelje (za posjedovanjem. zivot po vlastitom izboru. jer je struktura potreba obiljezena neogranicenoscu ljudskih prohtjeva.

porodica je istovremeno gubila I bitne socijalne I psiholoske funkcije. naravno. na zalost. U mnogim zemljama ovog dijela svijeta cak vise od polovine stanovnika zivi izvan porodice. drustvena I duhovna zajednica u okviru koje se dijele zajednicke vrijednosti I uvjerenja I koja je. a jos manje ovovremenom nacinu zivota. tjeskobi. masovni razvodi brakova I razaranje porodica. Sizifa.sve cesca. vec I vrhunac ljudske bijede I nesrece. po mnogima. sve manje. Rijec je. Ona kao da prestaje biti primarna drustvena grupa. a koji glasi da je cilj zivota smrt! Strah od smrti je toliko snazno osjecanje da se covjek od njega brani na najrazlicitije nacine. prisnosti. covjek je pokusavao da “doskoci” razuzdavanjem nagona I koriscenjem nasilja. Iz tog zatvorenog kruga “nasilnog bitisanja” je tesko pobjeci. I to. Ova kriza je. Ove I slicne vrste gresaka I grijehova ocigledno nisu strane ljudskoj prirodi. cini se da vecina ljudi nije upoznala ljubav! Svojom voljom ili uticajem okoline I okolosti oni su u velikoj grupi tzv. covjek je. neiskrenosti) se ne moze stvarati. Poznato je da je otac psihoanalize Sigmund Frojd izveo radikalan zakljucak u vezi s ovim. traganje za “smislom” u manje ili vise patoloskim formama individualnog I kolektivnog zivota (izbjegavanje formiranja porodice. Ne htjeti ili ne znati voljeti nikoga I nista. Ili. Ta. inace nephodna svakom covjeku je. bila najjacemjesto slobode. odnosno zivotnom besmislu. nemogucnost ostvarenja zivotnog smisla u okvirima porodice. posebno. kako istorija odmice. vec prvenstveno zato sto je krsio nacela sopstvene ljudskosti I moralne odgovornosti. Kakofila (zlih ljudi ili potencijalno zlih). znaci I zato sto je smisao zivota trazio iskljucivo u eksploziji strasti I u nasilju. a da je nje. Rijec je. placao I kazne. zahvacena dubokom I sirokom krizom. Ova “bezljubav” sve vise pogadja I (mozda) njeno poslednje utociste. vec samo rusiti I razarati. Kaina I Avelja. Tantala… Za pocinjene grijehe. obrazovnih I zdravstvenih funkcija. mucnini. posebno na Zapadu. Na zalost. dakako. I od samog nastanka covjeka – od Adama I Eve. tanatologije (nauke o smrti) svijest o smrti I strah od smrti su gotovo univerzalne. odosno mjesto gdje bi je trebalo biti najvise. Kao da prestaje biti prirodna. Neki cak misle da je cjelokupni covjekov zivot sacinjen od odbrane od straha od smrti. sigurno predstavlja. prostitucija…).stvaralastvo. U tom kontekstu covjek je formirao I svoj odnos prema smrti I strahuod smrti. nasuprot malobrojnih tzv. nauke. Kako pokazuju saznanja filozofije. nasilje u porodici. koja je. u kojem se “oslobadjao” od krivice za promasenu sopstven egzistenciju. sebicnosti. manjkalo ni tokom ljudske istorije. dakako. ne samo odsustvo kvaliteta I punoce zivota. pa I ono u moralnom smislu. Paralelno sa gubitkom mnogih ekonomskih. sto je bila kroz milenijume. izraz sveopste krize nacina zivota. droga. egoizam. kako u odnosu na druge. cini se. bijedi. toplina I emotivna povezanost. U mrznji (ili zavisti. umjetnosti I. a. naravno. teologije. Nije ih. Sivilu. Srdacnost. tako I u odnosu na sebe sama. mogli dodati da su toliki covjekovi porazi I padovi upravo uvjerljiv dokaz da je u istoriji ljudskog roda bilo malo I premalo ljubavi. ali I covjekove individualnosti. sto bi Ivo Andric rekao. o porodici. ne rjetko biva I razlogom traganja za zivotnim smislom iskljucivo izvan porodice. covjek je stvoren da cini nasilje I da se na njmu cini nasilje. jos cesce. istovremeno. neposrednosti. I to ne samo zato sto je ljutio bogove. ekstremni individualizam. odnosno svakovrsnom animalnoscu. Agatofila (dobrih ljudi). To. Prometeja. Ili. Zato bi I na Vergilijevu uzvisenu misao o svemoci ljubavi. prema legendi. sve rjedja u porodici. I o svjesnim I o podsvjesnim (pa I 19 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . doduse.

patnje. nacije. ako uopste postavljaju pitanje smisla svog zivota. moglo bi se matematicki iskazati. u obrnutoj proporciji sa strahom od smrti. Smrti se. a da nas ogledala lazu. ni najmanje je ne pokazuju. Tim prije I tim vise. nego za svoj bioloski nestanak.nesvjesnim) I o uspjesnim I o neuspjesnim mehanizmima odbrane. Oni drugi ce se I u samrtnom casu vise pitati za svoj (ne)ljudski trag. usamljenosti. prazni. nadajuci se da je vrijeme drugo ime za Boga. bolom. ta svijest o smrti I taj strah od smrti nije identican u svim kulturama I nije nepromjenljiv. osjecanje krivice. 20 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pa I radost zivljenja I u takvoj situaciji. Najznacajniji vid nesvjesne odbrane je upravo potiskivanje smrti I straha od smrti iz svijesti. ali da nam cesto ne uspijeva. oni svjesno ili nesvjesno tragaju za zrncem besmrtnosti u samome sebi I svom zivotnom djelu. ziveci zivotom koji ne vrijedi. Upitima o svrsi I dosezima vlastitog zivota. najcesce dozivljavaju razocarenje. neostvareni. Smatrao je da covjek umire svakoga dana. nikada ne prestajemo da igramo igru traganja za njim. kada je rijec o strahu od umiranja. on ce zapisati I to da bez vremena ne postojimo. nije bojao. U ovom romanu. ali jos vise od karaktera socijalne grupe. medjutim. depresiju. pa I ocajem. uvjerenja I iskustava. potiskivanja. znam da su moji dani izbrojani…necu stici vise da ispravim nepravdu. osjecanjem umora. prazninu. ciji je zivot protekao ili uglavnom protekao u nagonskom zadovoljavaju materijalnih I finansijskih potreba. samokontrole. Poznato je da je Marsel Prust diktirao tekst gotovo u trenutku kada je umirao I to tekst o smrti. bezvrijednost. koji bi mozda imali vise razloga za ovakvu brigu. Karakter straha od smrti (koji je manje ili vise slican. a ako ga prihvatimo da nas ono ubija. Pa ipak. Spoznaja predstojece smrti podstice ovaj tip ljudi na intenzivnije prozivljavanje zivota. ako je rijec o sistemima vrijednosti koji pocivaju na (ekstremnom) individualizmu. ipak se razlikuje. a nalazeci uvijek da je ono samo drugo ime za nasu izvjesnu smrt. da su nase uspomene nas raj I nase prokletstvo. ostavili neljudski trag. Oni samozaljubljeni. niti da se izvinim svima onima kojima sam zlo nanio. religije I kulture kojoj pojedinac pripada. vjerovatno imaju veci strah od smrti. onda je vjerovatno d ace takav zivot biti pracen patnjom. gubitak volje. apatiju. koje je. upravljanja osjecanjima I sl. pak. Medjutim. Oni ne gube samopouzdanje. U znamenitom djelu “U traganju za izgubljenim vremenom” Prust kaze da je to sto posjedujemo cula I divno I strasno. da svi nosimo maske na licu. Zato je tuzna moja dusa. nemoci. zaborava. Pri tom svodjenju zivotnog bilansa. Pjesnik Zbignjev Herbert (Poljska) bukvalno pred svoju smrt pjeva: “Gospode. odnosno u besmislu I oni koji nisu ostavili ljudski I stvaralacki trag ili su. bola). A to je direktno vezano za osjecanje (dozivljaj) zivotnog smisla. narcisoidni. Ako se tome doda cinjenica da je starost inace pracena bolestima.” Drugi. zavisno od persoalnih saznanja. da to pokusavamo da razumijemo.

U njima ima mjesta i namjeri i slucaju. vec u najboljem slucaju da prepoznamo greske I da navodne nesporne cinjenice prevodimo u hipoteze. od njega bi na kraju ostala samo ljuska. samo vjerovatnoca je sastavni dio svijeta. kojom biramo sopstvenu zivotnu srecu. kako u individualnom. Kao sto je poznato. naravno. I povrh toga. u vezi s tim. i nadi i beznadju. kao od prezrele I ispraznjene mahune ili od presvislog cvrcka na borovoj kori”. tako i u zivotu zajednica. Te suprotnosti uvijek iznova grade i razgradjuju covjekovo paradoksalno bice. Ivo Andric ce u svojoj paraboli o Suncu uvjerljivo pokazati kako ono od izvora zivota moze postati i ono sto unistava i oduzima zivot. obrazlaze Andric protivrjecnu prirodu ovog izvora zivota. i istini i lazi. I pored slucaja. Time je vise razvijao mit o nauci I na njoj zasnovan mit o stalnom napretku (kao I mit o tehnici I tehnologiji) nego sto je nalazio prave odgovore na te probleme.* * * TERTULIJAN: “Vjerujem. o opstem permanentnom napretku. vjerovali su oni. da je on samo jedna kocka. nespojiva ona shvatanja koja govore o istorijskoj nuznosti. sudbine. podsjetiti na Paskalovu opasku o Kleopatri. sve moze prijeci u svoju suprotnost. jedna vrsta igre na srecu. covjeku je ostavljena mogucnost da vlastitim zalaganjem “popunjava” zivotnim sadrzajem taj “okvir sudbine”. U zivotu I svijetu zaista nista nije sigurno. Buduci nepredvidiv. “Na suncu misao postaje spora. zapravo. Dakle. jer je apsurdno!” (“Credo quia absurdum est!”) * * * Zasto ne vjerovati u apsurd. Isto su govorili za citav svijet. Sa ovakvim shvatanjima su. Sartr. mogli bismo slicno dokazivati I za bilo koju drugu prirodnu pojavu. o neumitnom napretku slobode. trajnoj ljudskoj sustini. Ona je data u njegovoj strukturi. zivot je. (“Metuendum est semper ess si tutus velis!”) To jednostavno ne postoji! To nije ni teorijski moguce! I po misljenju vodecih fizicara. ugrozava se I bledi sve vise do potpunog nestanka. Tek se po neki mislilac 21 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Rorti…) su u slucaju vidjeli pokretaca univerzuma. Ime za sudbinu je bila kocka. i sreci i ocaju. Proces covjekovog formiranja odvija se u interakciji onoga sto svjesno smatra da jeste I onoga sto (nesvjesno) naslucuje da moze biti. ono antinomicno je mozda i kljucno obiljezje ljudskog zivota. Sve je (ne)moguce! Ne kaze slucajno jedna stara latinska izreka da se uvijek mora plasiti onaj koji zeli da bude potpuno siguran. Jos su stari Grci vjerovali da je covjekova sudbina odredjena kockom. U principu nam nije dato da saznajemo (konacne) istine.Naravno. Dovoljno je. i slobodi i poniznosti. on je primjetio da bi istorija svijeta bila drugacije da je Kleopatrin nos bio malo kraci! I mnogi drugi (Nice. i riziku i sigurnosti. srece. I kasnije ce mislioci slucaju pridavati manji ili veci znacaj i to. Nagoni tela rastu I gone neodoljivo ka svom zadovoljavanju. I zapadni racionalizam je vjekovima vjerovao I vjeruje da nauka moze dati konacne odgovore na probleme smisla covjekove egzistencije. Ceo covek se prazni I trosi I kad bi se sav potpuno predao Suncu I suncanju. ako je i sam zivot u svojoj biti apsurdan? Sta vise. I filozof Karl Poper je dokazivao da ni u nauci nista nije izvjesno I da je svaka teorija podlozna opovrgavanju. tj.

pravdi. Njoj nedostaju dimenzije cjelovitosti. u sluzbi porobljavanja. Otuda su I prve znacajnije kritike mita o nauci I njenih fakticki nezeljeih posljedica. A to je i jedan od izvora za. I u teoriji se uveliko odomacila sintagma “svjetsko drustvo rizika”. Po nekima je ovakva cak vecina ljudi. odnosno moguce posljedice svoje djelatnosti. Sartrje s pravom govorio da je progress djelo buntovnika. do genetskih mutacija i kloniranja). Istina.(Urlih Bek) Medjutim. Spremnost na povecani rizik moze biti I rezultat socjalnih. sto je malo vjerovatno. uslijedile od strane filozofije. Potreba za rizikom nije tipicno ljudska. kulturnih. Nauka moze da ojasni sve. Ona zato I ne moze naci smisao unutar sebe same. ucenost I mudrost. podrazumijeva I borbu za sirenje islama) koji pociva na doktrini da je velika cast poginuti u svetom ratu.. vec I da vrijednosno osmisljava svoju djelatnost. odnosno odredene drustvene grupe. Visok kvalitet zivota. uvijek iznova. koji je za druge nezamisliv. po njemu. kriticnosti I smisaonosti. jedini nacin da utvrdimo ko smo I sta smo. Tipican primjer za to je dzihad u islamu (koji. ne znaci da vecina nije protiv dosade. A mnogo prije njega Platon je poucavao da je utopizam vatra kojom se prosto moramo igrati. bjekstvo od dosade moze biti I rusilacko I razaracko (kakvi su ratovi. One su upozorile da nauka mora. smislu – onda je ona ojektivno. religijskih I ideoloskih obelezja odredjene sredine. pored znacenja borbe protiv zla u sebi. ali nije umna! Nauka je ucena. trazimo nemoguce” – bio je vodeci slogan studenata Sorbone u njihovim demonstracijama 1968. a da ne razumije nista! Nauka je razumna. To je. ali nije samosvjesna! Za nju svijet vrijednosnih sudova ne postoji. (“Budimo realisti. U suprotnom bi to bio kraj ljudske istorije i covjekovog svijeta. Jer. ne samo da misli. postoje I ljudi koji prihvataju izazove rizika svjesno I namjerno. Sam svakodnevni covjekov zivot demantuje apsolutizaciju mogucnosti nauke. ali snazan stih americkog pjesnika naseg porijekla Carlsa Simica (iz pjesme “Kasni poziv”) predstavlja svojevrsnu paradigmu za zivot velikog broja ljudi danas. ali nije mudra! Ona je svjesna. * * * CARLS SIMIC: “Jas am zivio dobro. On je pracen svakovrsnim rizicima (od voznje autom. ali zivot bese ocajan!” * * * Ovaj jednostavan. pokretanje istorijskih promjena I traganje za alternativama. ljubavi. umijece istinitog misljenja I dobrog zivljenja.odvazio da ustvrdi da se odnosi izmedju ljudi ne mogu urediti cisto racionalno.sto. naravno. a ne sirenje slobode covjeka I svijeta. umjetnosti. jer ni sami ljudi nisu cisto racionalna bica. mjeren uobicajenim statistickim 22 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zbog toga se ovi vojnici izlazu riziku. ako njeni rezultati ne sluze najvisim vrijednostima ljudskog zivota – slobodi. godine). na primjer) kao kreativno I stvaralacko I nesto sto donosi promjene na bolje. ma koliko nada bila i snaga i laz. teologije. posebno na Zapadu. Oni se tek u rizicnim situacijama osjecaju “kao kod kuce”. koji se u savremenom drustvu i uvecavaju. htjela to ili ne. A ona moze sluziti tim vrijednostima samo ako ujedini razum I um. jer im je sigurnost neinteresantna i dosadna.

To. odnosno o tome da svijet postaje vlasnistvo jedne grupe ljudi. u svojoj studiji “Groznica luksuza”. kako to kaze psiholog Antonio de Melo. sociolog Zan Ciglar cak govori o“privatizaciji svijeta”. a koji je svoje poslednje zasjedanje imao u Njujorku. On se zalaze za izgradnju “svjetskog gradjanskog drustva”. drvecem. kojom je izazvao pravu uzbunu u Americi. kao vojno krilo finansijskih gospodara. kaze Cigler. mi zivimo na Planeti nevjerovatnog bogatstva I razorenih ljudi. pri tome. pracen i ostvarenim zivotnim smislom. povrsan. postoje indikatori po kojima se ona moze meriti. Zato. koji na globalnom nivou izgradjuju institucije preko kojih gospodare svijetom. Istinskog kontakta sa cvijecem. U duhu svoje radikalne kritike nalicja globalizacije. biljkama i zivotinjama gotovo da nema. s jedne strane i srece ljudi. Cigler cak I za Evropsku uniju tvrdi da predstavlja samo jednu “racionalizovanu kapitalisticku fabriku”. Ucestvovao je I u radu Svjetskog socijalnog foruma u Porto Alegreu. uvijek imati sto vise ili cak “uspjeti ili umrijeti”. Sta vise. jednolican. i najcesce nije. Pored potrebnih. Svjetsku banku. Zato globalizacija mora da bude porazena. Odnos prema prirodi je skoro u potpunosti instrumentalizovan. skoro da je izgubljena sposobnost uzivanja u svakodnevnom zivotu. potencira cetiri kljucne institucije: Medjunarodni monetarni fond. Uveliko se “raspukla” cjelina zivota. jos vise se kupuju nepotrebne. A ovaj proces. istice ispitivanje samih ljudi o tome. nije ni malo slucajno. (pa i sve vise vidljivo) ima I svoje nalicje. Iako je. Zivot inace je ispunjen i trenucima ocaja i srece. naravno. Opsteprihvacena je deviza manijakalne potrosnje. koji je svojevrsni pandan onom Svjetskom ekonomskom forumu (koji se inace odrzava u Davosu). on je ne rijetko prazan. On. dosadan. pa i perverzne stvari i usluge. a sta ne” I da je “svenesrecniji”. Ovdje je osnovni moto zivota uvijek naprijed. vec i manje ili vise svaki pojedinacni zivot. Svjetsku trgovinsku organizaciju i NATO. I ne samo zivot kao takav. Svajcarski profesor Zan Cigler je na tu temu do sada objavio cak 16 knjiga. Po njegovom misljenju. Rijec je o necemu sto je supstancijalno i imanentno “kvantitativnim civilizacijama”. koje ce se opirati 23 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .(uglavnom materijalnim) parametrima. travama. Kroz takav zivot vecina ljudi ide “neprobudjena”. Ostali su sve manje srecni. Kljucne teze Roberta Franka. gotovo besmisleno. manijakalne potrosnje i bogatstva. u njegovim jednostavnim i izvornim vidovima. i da je ta veza cvrsca kod ljudi koji se nalaze nize na socijalnoj skali. nivoa samoubistava i sl. besmislene. Jednom rijecju. kao sto je dobro poznato.je utvrdo da su ljudi sve manje srecni. s druge strane. O njemu su pisali i pisu mnogi. koje izlaze u ovoj knjizi su da svijet zivi u vremenu “duboke propasti”. ljudsku srecu tesko mjeriti (po nekima i nemoguce). Siri kontekst ovakvih manifestacija svakodnevnog zivota je ponajvise vezan za process globalizacije. Na jednoj strain funkcionise liberalizam. uz aktivno djelovanje u antiglobalistickim drustvenim pokretima. pa cak i konstituisana cultura “kupuj dok ne umres”. Ali u kulturama ekstremnog individualizma i naglasenog materijalizma takva protivrjecja su izrazenija i mahom uslovljena vanjskim poticajima. Ali. a na drugoj strain svijet se pretvara u masovnu grobnicu. dakako. pri tome. I kao takav. po Robertu Franku. On. Koristeci ove kriterijume i metode jedan drugi profesor – Endrju Osvald . odnosno da je sve slabija veza izmedju visokog standarda. zatim mjerenje nivoa stresa . da je “suocen sa ozbiljnim gubitkom kriterija sta je vrijedno. O ovome jos uvjerljivije pise americki profesor Robert Frank. ipak. ne mora biti. Takodje je utvrdio visi nivo osjecaja srece kod mladih ljudi.

statusom I slavom. na primjer. mocniji. Moguce ga je istrazivati I spoznavati samo do odredjene granice. pa I na Zapadu. ponajvise odnosi na ljude “od duha I pera”. razumljivo. kao kontrast zapadnjackom imperativu otkrivanja dominira tajanstvenost. I u kulturama Istoka svakodnevni zivot ljudi je ispunjen najraznovrsnijim sadrzajima – I radoscu I tugom. kljucno je obiljezje istocnjackog poimanja zivota. To otkrice blazenstva I zivotnog zadovoljstva u jednostavnom. Ma koliko uslovljen socokulturnim I religijskim obrascima. Upravo iz toga proizilazi bolnost egzistencije. prolaznost svega I lisenost sustine. I internet je. sklon prihvatanju ove filozofije zivota. u sportu I rekreaciji (joga I sl. naime. I bolom I prolaznoscu. koji su se rodili tako da ce ga imati. Kult tajne I misterije. ona je samo u unutrasnjem zivotu”. Zato je I sve veci broj ljudi u svijetu. Ovdje. Za unutrasnji zivot Isidora Sekulic (u eseju “Silueta Milana Rakica”) kaze da predstavlja “najvisu pobedu I najvisi dar od Boga”. stalnu prisebnost I razboritost. u prirodnom I ta novootkrivena mogucnost poniranja u samog sebe. I u zapadnoj kulturi (kulturama0 je moguce naci taj unutrasnji mir ili barem individualno tragati za njim. Poznato je. svoje duse. nego svetlu skepsu prema svemu sto je pojava I sadrzina spoljasnjega sveta. ovi drugi predstavljaju potencijalno nove socijalne pokrete. Oni koji imaju unutrasnji zivot. tj. istovremeno. covjekovih ubjedjenja I uvjerenja.izrabljivanju svijeta od strane novih svjetskih gospodara. u malom. Po Cigleru.). s jedne strane. Ne cudi onda da je budizam samo u Italiji do sada dobio preko sedamdeset hiljada pristalica I da u Evropi I Americi vec postoje brojni centri za sirenje ovog uenja. u odnosu prema biljkama I zivotinjama. pri cemu. istinom I duhovnim prosvjetljenjem. koje e se boriti I prevladavati ovakav I suvise materijalisticki. 24 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao kljucni motiv u poimanju zivota. kao najuticajnijem filozofskom I religijskom ucenju Istoka. ali I mogucnost utrnuca (nirvane) I poriva (zedji za bivstvovanjem). Sve to svoj izlaz nalazi I u specificnom nacinu ishrane (makrobiotika). ne sivu. Ako ima srece za coveka. te pouzdanost I postojanost. predstavlja pravi kontrapunkt nepodnosljivom tempu u zapadnackoj trci za profitom. I to bilo da je rijeco njegovoj indiviualnoj prolaznosti. u kojem je samostalniji. Oni su I nucleus novog svjetskog gradjanskog drustva. uvecao profit najbogatijih I uopste uvecao mogucnosti kapitalizma. medjutim. da sve budisticke skole stoje na stanovistu permanentne reinkarnacije. kao puta u traganju za ljubavlju. srecniji. on istice primjer francuskih poljoprivrednika i argentinskih bezemljasa. unutrasnji mir. Naravno. I nastavlja: “Ne zbirka radova. ali I uzburkanosti. svoga uma. nemira I dilemma. u dubinu svog ega. bilo o neunistivosti zivotnog kontinuiteta. moci. kao I prema prirodi uopste. Naravno. na one koji putem razlicitih formi stvaralastva obogacuju svoj unutrasnji zivot. povezao I sve one koji se tome protive u svjetskim razmjerama. Znano je. unutrasnji zivot je rezultat sopstvenih napora svakog pojedica. koji vodi stalnom obnavljanju egzistencije. da je kljucno u budizmu. odnosno koji na razlicite nacine tragaju za zivotnim smislom. Skepsa je svetla zato sto covjek zadrzi I ljubav I razumevanje za spoljasnji svet. ali ceni I meri taj svet iz jednog drugog sveta. osete jednog dana skepsu. U nacinu svakodevnog zivota to podrazumijeva izvjesnu zivotnu mudrost. beskrajnog ponavljanja radjanja I umiranja. bogatstva njegovih emocija. Tek pritajena svjetlost diskretno obasjava ljudski zivot. harmoniju duha I tijela. To se. dusevnu rvnotezu. profiterski I koristoljubivi svijet. Ta usmjerenost ka unutrasnjem zivotu je osnov I izvor unutrasnje snage. odnosno uvjerenje da sustina zivota izice ljudskom saznanju. ali je.

drugacije receno. cini se da je taj govor I previse u kljucu pozitivizma I pragmatizma. postoji mnostvo dokaza. Sve to je uglavnom praceno skepsom. koliko god radost I uzbudjenje. naime. Ona predstavlja I izraz pretenzija na vjecnost. Nedavno su usli u upotrebu I tzv. razmisljanje I razgovori ljudi od duha spolja djelovali smireno. kada pisac napise svoje djelo. odnosno pravom borbom sa samim sobom sve do ocaja I sadizma. za nadvladavanje opsena svijeta pojavnog. na zalost. Zato nije cudno da su neki pisali da je talenat “privilegium odiosum” (Sestov) I da rijetko kada onome ko ga ima donosi zemaljsku srecu. u tome kako doseci osjecaj (dozivljaj) smisla postojanja. na njegovu ekolosku sadrzinu. Merserovi kriterijumi za mjerenje kvaliteta svakodnevnog zivota. veci dio okoline to ne razumije I ne pokusava da razumije. dakle. strepnji. sumnji. u piscevom prirodnom stanistu. a to se najbolje vidi u tom djelu. Problem je. * TIN UJEVIC: “Mi smo isli putem.” * * * * * Mada se o kvalitetu svakodnevnog ljudskog zivota sve vise I sve cesce govori. na tehnoloska unapredjenja I . Sa manje li vise uspjeha.Ma koliko citanje. mastati. postaje preglednija. A da taj nesporazum moze da zavrsi I kobno. shvacene u najdubljem smislu. dilemama. Zivot stvaralackih licnosti jednostavno nije moguc bez ideja. ceznji. bez duhovnih vrijednosti. bez ideala. za “putovanje” kroz prazninu svijeta. Taj govor se. Drugi ce kazati da je to zato sto se. Ovdje pominjemo samo onaj (koji navodi Vladimir Stanojevic u knjizi “Tragedija genija”) da je od sedam americkih nobelovaca njih pet umrlo od alkohola. oni to prenose I na svoje citaoce. smrti. u kojem je moguce I prozivjeti zivot – raditi. Vjerovatno je Nabokov zato i napisao da “ svaki istinski veliki pisac emigrira u svoje djelo i tamo ostaje”. Stvarnost knjige nije nista manje vrijedna od “zivotne stvarnosti”. U okviru te stvarnosti moguce je sretati sebi slicne. protivrjecima. buduci da je relativno cest tragican nesporazum izmedju pisca I drustvene okoline.radosti. tuzi. pa I bez iluzija. Oto Vajninger ce cak zapisati I to da je “mrznja prema sebi moralno visa od ljubavi prema sebi!” Citanje I pisanje su. Sta vise. vjecna borba sa prazninom – bez obzira da li je riec o ljubavi. Kasno opazismo da je taj put krug. ocaju.eventualno. To je I kljuc za postizanje unutrasnje ravnoteze. ono je u sustini najcesce veoma ustalasano I mnogo uzburkanije od zivota drugih ljudi. uglavnom svodi na ekonomsku I politicku dimenziju. Put je bio dug. za umne ljude ona katkad predstavlja “visu stvarnost”. kroz prostore svekolike stvarnosne sumnje I neumitnog puta u nistavilo. (Danilo Kis kaze: “Literatura je sloboda!”) U pitanju je iskonska teznja za punijim zivotom. najvise pribjeziste duha. toliko I jos vise izraz egzistencijalne potrebe. patnji. Ili. voljeti. Umjtnicki dozivljaj stvarnosti je jedno osjecanje egzistencije. Medjutim. bez obzira da li ga je uopste moguce doseci. Iako su nesto siri 25 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . njegova dusa “uredi”. pisanje.

“Takav je zivot”. strah. odnosno to pitanje zasto zivimo. tehnoloskim I materijalnim. za stvaralastvo. Sve stravicnije nalicje savremene. vjera. izvan ovog horizontal ostaju brojne I nista manje znacajne komponente kvaliteta ljudskog zivota. tek malobrojni vide “neprimjetnu razliku izmedju Privida punoce I Punoce”. Rijec je o svijetu impersonalnosti. za pravdu. u kojem je covjek cvrsto uhvacen u mrezu mocnih manipulativnih sistema I tehnologija. I u kojem se. zahvaljujuci I razvoju pozitivne nauke. trazi oko sebe I izvan sebe. donosenje svakovrsnih odluka I preuzimanje licne odgovornosti I rizika od njih. U savremenom svijetu apsolutizovane hladne racionalnosti. Kada bi to bilo I tacno. za istinu. Ovdje je onda tesko govoriti I o iole sirim prostorima ljudske slobode . jer je koliko ponosan na sile koje poseduje. kaze Ivo Andric “da covek cesto mora da se stidi onoga sto je najlepse u njemu I da upravo to skriva od sveta. cemu sav nas trud. Rijec je o antropocentricnom svijetu I zivotu. te bezumne brzine. pa I od onih koji su mu najblizi”. moralne I duhovne. kako to lijepo kaze I tacno zapaza Danilo Kis u svojoj “Enciklopediji mrtvih”. civilizacija sve je teze. za istinsku drustvenost. politickog I tehnoloskog napretka kvaliteta covjekovog svakodnevnog zivota.nego sto je to bio slucaj sa ranijim poimanjem ove sintagme (“kvalitet zivota”) oni u sustini ostaju u granicama pozitvisticke paradigme. A upravo od ovih sadrzaja ponajvise ovisi covjekov dozivljaj zivotnog smisla ili besmisla. zrtvuje sve. naime. zagospodario svim I svacim. jedino moguce zivjeti kao cjelovit. kao sto su socio-psiholoske. duboko besmislen I da se nesporazumi. to znanje. civilizacije upucuje neke I na (ekstreman) zakljucak da je danasni svijet “najnesrecniji od svih svjetova”. ne rijetko. (ili ga nije spoznao). pa time I za stvarnu ljudsku srecu. shvacene u znacenju koje joj pripisuju novovjekovna politicka I pravna filozofija. postindustrijske. u sebi I 26 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Dakle. pa zato fragmentiran pristup ne moze dati pravu sliku o njemu. pa I sami temelji zivota kao takvog. U svakodnevnom zivotu to znaci I jasno opredjeljivanje. Istinska komunikacija medju ljudima razlicitih kultura. nacinom na koji postoji. Po onim najumnijim. odnosno o izvanjskoj I unutrasnjoj slobodi. nema mnogo mjesta za autenticnu ljudsku slobodu. mrznja. za moralnu autonomnost I primjenu univerzalnih moralnih vrijednosti. te covjeka I prirode. A glavno u njemu je. Ogromna vecina je zarobljenik tog privida. kulturne. osjecanje I zivljene (be)smisla. muka I patnja. u kojem je razbijeno jedinstvo I cjelovitost covjeka I drgugog covjeka. odnosno to poniranje u sopstveni unutrasnji kosmos/haos! Bez toga je tesko govorit I o slobodi I o moralnosti I o punoci svakodnevnog zivota. covjeka I drustva. Po njima je iskustvo smisla vjerovatno jedino sto moze donijeti I donositi pravu I trajnu ljudsku srecu. to znanje (dozivljaj) o smislu zivota je I najpreca potreba covjeka. Zivot je. sve popularnijem “mjerenju” kvaliteta zivota izmice upravo ono sto je sustinsko. upravo. Primjena ovih kriterija u osnovi podrazumijeva apsolutizaciju rezultata razvoja pozitivne nauke I kvantitativno dokazivanje navodno permanentnog ekonomskog. za osjecanja. nepovjerenje. te fascinacije ekonomskim. prisutna I u okviru najuzih covjekovih zivotnih jedinica. kao kljucnog nacela njegovog ustrojstva. zbog interesa najmocnijih grupa. Medjutim. Covjek je. Zato neki misled a je ovaj svijet. Osvajanje slobode. toliko je I u strahu od tih istih sila. Zivot je cjelovit ili ga nema. I zato ono sto nema u sebi. neprijateljstvo u ovom I ovakvom svijetu samo umnozavaju. te masovne povrsnosti. kao “slobode od” (nekog autoriteta) I kao “sloboda za” (slobode izbora). ali ne I samim sobom. Ta “izokrenuta vrijednosna dioptrija” je.

nesigurnosti i neizvjesnosti pred buducnoscu. Hans Georg Gadamer.” Bez obzira da li saglasavali sa ovakvim gledistem ili ne. obicnog svijeta. samoodgovornosti. kao jedinstvene dragocjenosti. I to. a posten zivot je jos neuporedivo tezi. tezak. Zato ga I zive samo moralno najjaci. kakav je ovaj nas svijet i kuda ide svijet. Posebno poslije teroristickog napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vasingtonu za predpostaviti je da se ovakva razmisljanja umnozavaju. Ali. jednakosti. moralnija pozicija od one koja praktikuje prepustanje “toku stvari”. samo manjina osjeca potrebu da se bori za vlastitu I slobodu drugih I da je koristi za autenticnu ljudsku egzistenciju. To je. Ona velika vecina nije u stanju da dosegne taj nivo moralne odgovornosti. Do moralnog habitusa covjek moze doci tek kao samosvjesno bice. inace. Istovremeno. Otuda se samo po sebi namece pitanje. ma koliko nam bilo emotivno blisko ili cak I “nase”. izjavio da je “tehnika novi oblik ropstva”. odnosno sta ce biti sa nama ako se neslucene covjekove tehnicke I tehnoloske moci 27 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . moralnosti. vec na mnogo rafiniraniji nacin. vec i kod tzv. odnosno otvorene I slobodne ljudske individualnosti. besumnje. vecina ljudi nije u stanju da podnese tezinu svoga “ja”. to podrazumijeva I pruzanje otpora svemu sto nije ljudsko. za razliku od uvrezenog misljenja das u neposteni “sposobni”. moralan zivot je jedino istinski ljudski zivot I jedini garant dozivljaja dubljeg I trajnijeg zivotnog smisla. Drugacije receno. prvenstveno u sebi. ni svijest (ili ne dovoljno razvijenu svijst) o potrebi postovanja drugih. koja nuzno “prati” slobodu. pa onda. ali ne kao u anticko doba. je prosto nemoguce izvan pune odgovornosti. neposredno pred svoju smrt. kao takvog. zato ne cijeni ni drugoga”.oko sebe. Silno se rasirilo osjecanje straha. To je. treba istaci da ovakav stav prema modernoj tehnici nije ni nov ni usamljen. pravde. ponajvise zato sto ga u sustini I nemaju. ne posjeduje moc samorefleksije. Ona ne posjeduje svijest o samopostovanju. A to je I uslov da I sebe I drugog tretira kao covjeka. u kontekstu opsesije o kraju vremena. Neposteno zive samo nesposobni (nesposobni za moralan zivot).” * * * * * Nedavno je u jednom intervjuu (milanskom dnevniku “Korijera dela sera”). samokritike. uslov samosvjesne moralnosti. I nastavio: “Citava informatika je jedan inteligentni lanac robova. Ali samo rjetk sun a to spremni. Robovi smo misleci das mo gospodari. uz uvjerenje da je covjek preslab da mijenja same stvari ili da upravlja njihovim tokom. svakako. naravno. Zivot je. * RADJARD KIPLING: “Sa vrijedi galopirati. sto je mimo istine. ne samo kod naucnika i filozofa. otac hermeneutike. niti se u tom smislu trudi. ako se krecemo u pogresnom pravcu. Ili. kako bi rekao nas uvazeni filozof-eticar Milan Kangrga: “Primitivac ne cijeni sebe. Covjek mora sam traziti izlaz I utehu u zivotu I boriti se protiv zla. sto se inace desava na prelomu milenijuma. pa ni postovanja zivota.

istovremeno. U nedavnom dijalogu Umberta Eka i milanskog kardinala Martinija o smislu zivota. laicka etika je. Oni teze osjecanju harmonije. da li istorija uopste ima smisla?Da li se uopste moze voljeti ovakva “zemaljska stvarnost. bilo svjetovnim moralnim nacelima. pak.(Liotar) On je mjesto gdje ljudski zivot sve manje vrijedi. koje oni nude za te svoje postupke. poslije katolicke. obrnuto. kao osnovu njihove moralne akcije. pravicnosti. na altruizmu. Zato se. kako ne bi iznevjerili svoja moralna ubjedjenja “. Jahaci Apokalipse se sve cesce obznanjuju. dakle. Kao i (a)moralnost. na postovanju dostojanstva licnosti drugog. srece. i njihov zivot cesto prate manje ili vece moralne dileme izmedju slobode pojedinca. Rijec je. po njemu. kardinal. katkada i svjesni toga. o teskim ontoloskim. ostvarenja. koji su sustinski “izgubili sebe”. Pa otuda. platili svojim zivotom.”? (U. Iako to priznaje. izmedju grize savjesti (patnje zbog neizvrsene duznosti) i spokojstva (zbog izvrsene duznosti i ostvarene ljubavi) covjek se stalno iznova uvjerava da sreca – u mjeri u kojoj je uopste dostizna – nikada ne ide sama. odnosno konkretije. na individualnom planu ne mora biti tako sumorno i. Covjek je “bacen” u situaciju smrtnika i sto je jos gore. ljudi (istina. odnosno za punijim smislom ljudskog zivota. u svakom slucaju. Fuko. Bilo da su motivisani vjerskim pobudama. Rastrzan izmedju razloga srca i moralne duznosti. On govori o nedovoljnosti jednog cisto humanistickog utemeljenja moralnosti. jedino je bice koje je toga svjesno. u kojem je “kapital vrhovno bozanstvo”. Delez. intelektualnim. na srecu. iskrenosti. istice da “ne uspijeva da shvati ono krajnje opravdanje. Cini se da je ona (sreca) iz ovog konteksta jedino i razumljiva.” Kardinal misli na one koji ne vjeruju u transcendentnu tajnu. Dodali bismo ovome da je (a)moralnost zajednicki teren . To se podjednako odnosi na vjerujuce I na one koji to nisu. odgovara da se covjek nekoristoljubivo angazuje u ime uzvisenih vrijednosti. Ostvarenje moralnosti I postizanje smisla moguci su 28 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .Eko) Da li jos ima mjesta za nadu? Da li ova Planeta jos uvijek moze biti covjekov univerzalni znacaj? Da li se stavovi postmodernista (Liotar. Derida. Iz centra moci sve vise zjapi nistavilo.” Dakle. moguca I ona pociva na solidarnosti s drugim. ponovo postavlja pitanje smisla istorije. ne sprecava ljude da cine dobro. Odsustvo vjere u Boga. sam cardinal kaze: “Znam da postoje ljudi koji su. samo na one svjesne I odgovorne. po ko zna koji put. bilo da se razumije i osjeca smisao dogadjanja ili ne. izgubili dusu. Na to mu Umberto Eko . kao sto ih ni vjera u Boga ne sprecava da ne cine dobro ili cak da cine zlo. imamo pesimizam razuma ili.podjednako blizak ili udaljen i laicima i vjernicima. za trajnijim i uzvisenim vrijednostima od sustinskog znacaja za covjeka i covjecanstvo. Naravno. to se podjednako odnosi i na poimanje. uz sav eventualni optimizam volje. No. Bodrijar…) o tome da su se sve velike utopije izblamirale i da su “bunari smisla presusili” pokazuju kao tacni? Naravno.“okrenu” protiv covjeka I svijeta? Svijet se sve vise pretvara u dehumanizovanu pustos. koji su uopste spremni da se suoce s takvim pitanjima. uopste nevjerujuci u jednog licnog Boga. oni rjedji) tragaju za sustinom. emotivnim I posebno moralnim pitanjima. njegovog prava na srecu i njegove moralne – i svake druge – odgovornosti prema uzem i sirem okruzenju. sa sve manje slobode I ljubavi I sve vise ispraznjenog zivota ljudi. koji je. odnosno da su patnja i briga njen stalni pratilac. nije uvijek tako. prihvatio laicku perspektivu. rukovodjen principom “drugi je u nama. odnosno dozivljaj zivotnog (be)smisla.

V. egzistencijalna pitanja. Postmoderna nema iluzija o covjeku!. “za ljudsku vrstu”.ROBERISON: “Ako covjek radi samo ono sto se od njega trazi. To se prevashodno odnosi na postovanje prava neporedivosti drugog. naravno. One su “izbrisale” negativno 29 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . U drustvu totalne komunikacije mocne medijske sile su “sve pojele”. Desifrovanje humanog genoma I kloniranje humanih celija. posebno ukazuje na potrosacku maniju I nestanak humanosti I humanizma. Eko cak dodaje. Tu moralnu I smisaonu isposcenost covjeka ovog doba uvecava I moderna tehnologija. Takodje je izvjesno da nema konacnog smisla. te globalne klimatske promjene. predstavljaju samo najdramaticnije razloge covjekovog nemira I nespokoja danas. obavezu covjeka da ne cini ono sto ne zeli da se njemu cini. po Sloterdajku. Izrazita unifikacija. U svojoj zbirci eseja “U istom camcu” on se pita sta demokratsko doba namjerava sa covjekom? Odgovor mu je uveliko pesimistican. I Zan Bodrijar (kojeg Dzon Lehta ubraja medju pedeset “vodecih savremenih mislilaca”) ukazuje na potencijalne “razarace” nase civilizacije. u kontekstu semantike.I u vjerujucih I u odsustvu vjere I providjenja. neprirodnom zivotnom dinamikom I sve rasirenijom virtuelnom stvarnoscu. Eticka dimenzija se. * * * A. javlja uvijek kada drugi stupa na scenu. otvara I mnoga nova. To. ne stvara nista osim “organizovane napustenosti” i “slobode cestica bez slobode”. Jos su stari Egipcani govorili da je savrsen samo onaj ko je mrtav! Samo onaj koji se vise ne moze mijenjati. fragmentacija I komercijalizacija zivota savremenog covjeka ucinile su I cine ga toliko isposcenim da se gotovo moze govoriti o moralnoj I smisaonoj pustinji. otvoreno pitanje koliko je ljudi spremno na postivanje uzvisenih moralnih vrijednosti. onda se sumorna slika upotpunjuje. U takvim okolnostima se. razaracka moc savremene tehnologije. Kada se tome doda sve veca neizvjesnost I samog covjekovog fizickog postojanja. kao drustvu terora. Pa ipak. Peter Sloterdajk govori o postmoderom drustvu. sveopstom komercijalizacijom. odnosno sve izrazenije virtuelno lice sadasnjice. misli da nije vise moguce obnoviti ideju dobrog zivota u ovoj “kulturi bez projekta” i “medijumizmu bez poruke”. kojima se izrazava laicka etika. a jos manje zivota uopste. pri tom. mnostvo znakova iz zivota covjeka moderne epohe nedvojbeno ukazuje da je vecina ispraznjena od bilo kakvog smisla. na koji nacin i gdje ce ostvariti smisao svog postojanja. On. kojoj je izlozen danasnji covjek. medjutim. On. Cini se da savremena civilizacija – posebno ona u zapadnoj hemisferi – svojom naglasenom fragmentarnoscu. on je rob!” * * * Nesporno je da niko unaprijed ne moze pouzdano da zna da li ce. po Eku. bez obzira na (ne)religijski kontekst I motive. ne predstavlja plodno tle za moralno osmisljavanje vlastitog zivota. da postoje zajednicki pojmovi za sve culture. Na vrijednosnom planu to se manifestuje I u preovladjujucem cinizmu I nihilizmu ove epohe. naime. Ostaje.

da li je mozda moguce da covjek “ostane sam sa misljenjem po sebi”. To se narocito ogleda u preferiranju nasilja. Kada se imaju u vidu sve izrazeniji ekoloski problemi. kao autonomna sila. Jos nepovoljnija posljedica virtualizacije misljena i zivota jeste. Kako onda u takvom svijetu graditi istinski ljudski identitet. Iako zlo postoji. Virtualna stvarnost. od 50 000 ispitaika – mladih Britanaca. Vrijednoso ispraznjena kultura u medijima (“kicizacija) je. ukoliko se o smislu uopste I moze govoriti u doba (post)moderne. Svijet je postao simulacija. eventualno. po njemu. ohrabruju podaci iz nekih istrazivanja da. nasa kultura vizuelna. U tom cilju. dvolicnosti.misljenje i kritiku. a covjek simulakrum. nema sistem vrijednosti. a onda se u takvom kontekstu ne postavlja ni problem slobode kao takav. Umjesto istine imamo trijumf montaze! Ukazujuci na ogromnu razliku izmedju vjestacke inteligencije i ljudskog misljenja. mogu imati samo segmenti svijeta I zivota. posebno televizija. malogradjanstine. za drogue i brojne druge. doslo do “smrti subjekta” i svojevrsne “devalorizacije idiskvalifikacije misljenja kao takvog. mozda primjerenije govoriti o zivotnim smislovima. kica I sunda. Oni mogu biti I emancipatorski. Tako je. U jednom relativno novijem istrazivanju.” Elektronski mediji. koje. one ipak postoje I za njihovo ostvarivanje se valja uvijek iznova potruditi. te problemi vezani za geetski inzenjering. u negativnom konteksu. nije intelektualno. ako u svemu ovome uopste uspije preostati bilo kakvo misljenje. Zan Bodrijar vidi veliku opasnost u potiskivanju ovoga drugoga. za svakodnevnom moci. vec kao pitanje pukog opstanka covjeka. odnosno o gubitku transcendencije. Tu za smisao vise nema nade! On se “ubrzano istrebljuje. nezavisno od toga da li ga priznajemo ili ne. istovremeno.” Zivot u cjelini je sve vise vrijednosno neutralan. vec politicko. Ogromne razmjere ljudske pohlepe za novcem. a posebno. Ma koliko su ozbiljne sanse za tako nesto male. visestruki individualni I zajednicki identitet? Ako masine preuzimaju veci dio poslova. Ovakvom. probleme ovovremenog svijeta. Dodali bismo da se istina tu vise I ne trazi. imaju ogroman uticaj u oblikovanju I jos vise u razaranju sistema vrijednosti. izokrenutom sistemu vrijednosti. Smisao. nestanak sistema vrijednosti. cine urgentnom potrebu za reafirmacijom moralnosti u zivotu I svijetu. onda se pitanje eticke dimenzije zivota postavlja. sto naziva kolosalnim dogadjajem. Zato je umjesto o jednom apsolutnom zivotnom smislu. kao I u “proizvodnji” vjestackih potreba. za nasilje. ne znaci da mediji obavezno moraju biti takvi. uveliko doprinose ekonomski dominantni drustveni slojevi. barem djelimicno. o gubitku alternacije. Bodrijar tvrdi da je rijec o dekadenciji misljenja. licemjerstva. a ucvrstile konformisticko i revizionisticko misljenje i uvecale otudjenje. I pored enormno brzog sirenja Interneta I drugih savremenih informacionih tehnologija. Ona je jedan od najcvrscih stubova diktatorskih rezima u njihovoj borbi za oblikovanje podanicke svijesti. Ovo ipak. posredstvom medija. po Abrahamu Molu “totalitarizam bez nasilja”. ali pod predpostavkama koje su za sada tesko dostizne. njih cak 75% je izjavilo da vise uziva u citanju knjiga nego u surfovanju Internetom. 30 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I izraz neslobode. nista manje. Na medijima apsolutno dominira zvanicno misljenje (odnosno zvanicni stavovi). za materijalnim dobrima. po Bodrijaru. po Bodrijaru. uistinu zastrasujuce. za radijaciju. zivota i svijeta.ocigledno nuzan. A ona je. po Bodrijaru. za AIDS. interes za citanje knjiga ne slabi ili barem ne slabi brzinom koju su mnogi ocekivali I nagovjestavali. naravno.

odnosno cesto eufemisticko preimenovanje zla u puki nesrecan slucaj. Ovome dobrim dijelom doprinosi i nova tehnologija. oni moralno najjaci pojedinci) pokusavao da se uzdigne .” Mnoge stvari ne idu kako covjek planira i zeli. barem. U tome je. to moze biti (i. predrasuda. svakodnevnim zivotnim i. Istovremeno je evidentna I opasna tendencija brisanja razlika izmedju dobra I zla. cini ljepotu I bogatstvo ljudskog zivota. i. Ali. naucnim. na srecu. Svojim djelom i svojim djelovanjem -filozofskim. nije moguc bez bola. Veoma su cesti “iracionalni upadi” u stvarnost. Bez obzira na sav napredak filozofije. narocito. I bez obzira da li to bilo praceno spokojem ili nemirom. jer zivotom vlada. onda. znaci i za slobodu izbora izmedju dobra i zla. u vezi s ovim. covjek je (ili. kako kaze nas ugledni pisac M. To. da sprijeci razaranje zivotnih vrijednosti i da pokaze da je covjek. izgleda das to jedan problem postaje veci. i smisao i tezina tog famoznog “rada na sebi”. harmoniju i razumijevanje u okviru i izmedju drustvenih grupa i zajednica. o hamletovskom pitanju smisla ljudske egzistencije sve manje. po misljenju ne bas malog broja relevantnih mislilaca. samo dotle dok to omogucava makar i minimalo jedinstvo. koji cesto preokrecu tok stvari i katkad covjeka sve vise udaljavaju od zeljenog cilja. Ali. Oni najjaci uporno tragaju za zivotnim konstantama. Ta raznolikost.sa sve manje novih ideja. taj proces unutrasnjeg sazrijevanja I dosezanja unutrasnjeg reda. jeste) izvor stalnih nesporazuma. danas veca nego sto je ikad bila u istoriji ljudskog roda. zapravo. I sama filozofija u ovom vremenu kao da je prestala biti ono sto je vjekovima bila cjelovit. * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtovati za nesto vece!” * * * * * Staro je i prastaro saznanje da se ljudi (veoma) razlikuju u svakom pogledu. uvijek otvoreno bice. Vrijeme u kojem zivimo je ocigledno vrijeme izgubljene prirodnosti. za cvrscim stozerima smisla. umjetnickim. umjetnosti I posebno tehnologije I materijalne moci. cini se da je pouzdanijih odgovora o najdubljim tajnama zivota. da spozna iosjeti dubinu soptvene egzistencije. bice mogucnosti.ocigledno je da se ono enormno uvecava. Ova kriza je. kritcki I umni odnos prema svijetu I covjeku . moralnim – covjek nesporno moze da dosegne. prema Jungu. Cini nam se. naravno. I kada je najvise padao. cijena tog i takvog traganja je najcesce visoka. nepovjerenja. Uprkos svemu ovome. U pravilu. da se covjek bori I (mozda) izbori za svoju slobodu. 31 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . zivot pruza mogucnosti. spontanosti I duhovne suptilnosti. iako ne uvijek jasno i lako. i pored svega. pa i najzescih drustvenih sukoba. napetosti. sav taj napredak je uvecavao krizu ljudskog duha. U suprotnom. naravno. opravdanom Bodrijarova tvrdnja da nove tehnologije i tehnicke operacije ne prepoznaju sistem vrijednosti. A to. ne rijetko. Sta vise. neminovno podrazumijeva I rehabilitaciju kritickog misljenja izbiljsko prosirivanje prostora ljudske slobode. Naravno. to se osjeca I veca potreba za ucescem etickog u njegovom promisljanju i prevladavanju. nauke. Crnjanski “slucaj komedijant.

naprotiv. pri tom. ukoliko se te razlike svjesno i tendenciozno prikazuju vecim nego sto jesu i. nacionalne. psiholoskom. Zato on. Covjecanstvo. ocigledno. Sve to se. spajajuci. sto se vidi I po stalnom uvecavanju agresije. za razliku od mrznje. teoriju relativiteta. Covjek se gotovo dobrovoljno (iako. zloupotrebu atomske energije. Sustinski. na primjer. vidljivim I nevidljivim problemima savremenog covjeka I svijeta. kulturne i civilizacijske svrhe. ukoliko se politizuju i zloupotrebljavaju u ideoloske. Dok jedni prezivljavaju prave ljudske drame I drustvene lomove u ocajnickom traganju za odgovorima na zivotne dileme. I ko zna po koji put se ponovo potvrdilo pravilo da za ljubav I stvaranje treba neuporedivo vise vremena I truda nego za mrznju I razaranje. Covjek. pa I ona moralnog karaktera. on. manifestuje I na individualnom planu u svakodnevnom zivotu. Jos je gore. izvor sumnjicavosti. osim u odnosu prema sebi samome. razumjevanje I saradnju. dotle drugi tumaraju u zivotu.Utoliko vise.Hiljadama ljudi je. U vladavini licemjerja I obmana. poput pijanih kreatura ili zive u znaku (a)moralne mimikrije I (be)smislene praznine.Hoging razmislja I o mogucem izlazu. A cini se da oni ponajvise proisticu iz toga sto je covjek ovog vremena izgubio sva bitna uporista. oci u oci sa smislom postojanja I umiranja. cini toliko toga u korist vlastite stete. U konzumerskom drustvu. barem. kvantnu teoriju I neke druge teorije.I pored najvecih patnji drugih. dobrota i kreativnost. dotle je drugima beskrajno dosadno I ni u cemu ne nalaze zivotni smisao. Njegova moc je silno narasla u svim domenima. Dok jedni preferiraju ljubav. globalno otopljavanje. nesvjesno) odrice sopstvenog dostojanstva. teoriju o svemu. u invalidskim kolicima. neizvjesnosti. koji je. svakodnevnim. Dok jedni uporno tragaju za moralnim konstantama sopstvenog I zivota uopste. I nije suvise inteligentno. On pokusava (posebno u svojim radovima “Univerzum u orahovoj ljusci” I “Kratka povijest vremena”) da konstituise I tzv. od 1986. pa i straha. po njemu. uz to. socijalnom I duhovnom. naravno. On. I genijalni Stefan Hoking (profesor na Kembridzu. ne samo da nije srecan. tiranije beznacajnog. neprimjetno I. On razmislja I o mogucem naseljavanju ljdi negdje u kosmosu. Za jedne su razlike medju ljudima i kulturama izvor iskrene radosti i stalne radoznalosti. dosada I poroci) I dok im uvijek nedostaje vremena da urade sta zele ili sta moraju. da je to tesko I izraziti rijecima. pri tom. Da li je on I definitivno izgubio potrebu za cjelovitom 32 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . “totalni zivot” mu sve vise izmice. putem naucne I tehnicke moci koju posjeduje. nepovjerenja. zla i destrukcije sazrijevaju veoma sporo i na rijetkim mjestima. nije srecniji nego u ranijim vremenima) vec je cesto I bez elementarnog identiteta. vjerske. Dok je za jedne rad I stvaralastvo istinska zivotna potreba (a ne samo. najcesce. posebno ukazuje na geneticki promijenjene viruse. sto je paradoksalno. kako je pisao Volter. covjek je ostao sam. a jos teze ostvariti. za druge. sto neki traze I “nalaze” smisao u razaranju – materijalnom. drugi su vise – svjesno ili nesvjesno – na pozicijama sirenja mrznje I konflikata. rasirene banalnosti I monotonije. bilo potrebno vise od deset godina da izgrade Svjetski trgovinski centar (WTC). posebno. prijetnje i strahove. osjeca sve vecu bespomocnost. godine I nijem) upozorava da bi se covjecanstvo moglo razoriti samo od sebe. dotle su drugi smrtno ravnodusni. a samo nekoliko trenutaka nekolicini samoubica da ga pretvore u gomilu rusevina. (ili. Ljubav. A do jednog takvog “rjesenja”valja se nositi sa ovozemaljskim. nacin da se izbjegnu tri nevolje: siromastvo. Tesko ga je I spoznati.

pored ostalog. za ljubavlju. Zasto joj covjek ne prica nesto smijesno? Zasto ne stavi dlan na njeno koljeno? Umjesto toga. Zato ni (moralna) buducnost ne moze bez sjecanja. prvi veliki teoreticar uzivanja. znaci. koja ne mogu da me preteknu zbog saobracaja iz suprotnog pravca. vec I sa samim sobom. I da razlikujemo dobro od zla. Samo on moze istinski da bude opterecen konfliktom osjecanja I razuma. Epikur preporucuje samo obazriva I umjerena uzivanja. Ona u mislima vozi s njim I takodje me proklinje. za duhovnom slikom svijeta. Eto. koji je tehnicka revolucija poklonila covjeku. a da je “stepen brzine direktno srazmjeran intenzitetu zaborava. istrgnut iz proslosti I buducnosti. za moralom. da je Epikur.spoznajom. njegov prekid sa prosloscu I sa buducnoscu. odnosno praznine I zivotne smisaonosti. Sta vise. nagona I culture. On. ako ne I poroku. sustinski pojam hedonizma: covjek je srecan u mjeri u kojoj uspijeva da izbjegne patnju. telefona i liftova uzasno spora!) bitno osiromasuje zivot covjeka ovoga vremena. naravno. Sta vise. nesporno je da brzina zivljenja (I sve vece ubrzanje – nekima je cak brzina racunara. on tvrdi. Jer. za dostojanstvom. jos vise. Pored vozaca sjedi zena. za slobodom. sjecanje je znanje. u savremenom drustvu. On tu pise da nase doba placa danak brzini. Ta brzina cesto otezava ili. U jednom od njih kaze: “Gledam u retrovizor.To je. to nije ni malo lako. pa I za trazenjem konkretnog smisla licne egzistencije? A znano je. on proklinje automobilistu pred sobom. Kundera dalje ukazuje da je stepen sporosti direktno srazmjeran jacini sjecanja. pragmaticnosti I morala. Samo pojedinac moze da (ne) trazi i (ne)pronalazi smisao svog zivota.” Svoj odnos prema uzivanju u sporosti Kundera objasnjava I uistinu zanimljivim shvatanjem hedonizma. razuma I vjere. brzina kojom se zivi. pored velikog I sirokog saznanja I jos vece moralno htijenje I odvaznost. jer je shvatao blazn zivot na izuzetno skeptican nacin: moze da uziva samo onaj ko ne pati. Prihvatajuci ovo. na primjer. Patnja je. Kundera zakljucuje da se boji “da srecan zivot. prema Kunderi. odnosno sa cjelinom zivota nije. potpuno sprecava zadovoljavanje tako vitalnih ljudskih potreba. Jos uvijek ista kola. odnosno da je brzina oblik ekstaze. prosto onemogucava “kontrolu” toka I smisla covjekovog zivota. takvo ubrzanje ne moze da prodje bez ozbiljnih I opasnih posljedica po kvalitet ljudskog zivota. jer gotovo sve u nacinu zivota covjeka savremenog doba djeluje u suprotnom pravcu. dobro ni sa moralnog stanovista. a posto uzivanje cesto donosi vise nesrece nego blazenstva. Samo on moze da trazi odgovore na pitanja kako smisaonije zivjeti I. solidarnoscu. a to onda znaci I potreba za pripadanjem. iscupan iz toka vremena. Za tako nesto je potrebno. U tako bezumno brzom ritmu zivljenja. Njegova fanaticna vezanost za djelic vremena. da je “konkretni smisao” jedinstven I osoben za svakog covjeka. pak. kakav nam se predlaze. 33 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ljubavlju. ne samo sa drugima. Covjek se grcevito drzi jednog djelica vremena.” Bez obzira da li prihvatali ili ne ove opservacije Milana Kundere o svakodnevnom zivotu. koji ne vozi dovoljno brzo. za pravdom. nema mjesta ni elementarnoj zivotnoj mudrosti. Ovim problemom se bavi I Milan Kundera u svom romanu “Usporenje” I to na vrlo zanimljiv nacin. koje omogucava. a ni zena ne pomislja da dirne vozaca rukom. kao sto su druzenje. zasto uopste zivjeti? (Njegosevski receno. naime. da li se imao rasta I roditi?) Ali. netacno.” Tu grcevitu vezanost za djelic vremena I izgubljeni smisao uzivanja u sporosti Kundera ilustruje mnogim primjerima. nije spojiv sa ljudskom prirodom. kaze da u svakodnevnom govoru pojam hedonizma oznacava amoralnu sklonost prema uzivanju.

ipak. interesa ili neceg drugog. stvaralastva I osjecaja zivotnog ostvarenja I sama smrt se donekle prevrednuje I “prevazilazi”. neizvjesnim. izvjesno je. Oni stoje na stanovistu da se covjek moze nauciti kako da mrzi. Da li je. da se on uveliko ogleda u tome da radimo ono sto volimo I da usrecujemo one koje volimo. Po njima se ne moze izjednacavati ono ljudsko I ono prirodno. Iako definitivnih odgovora na pitanje o smislu zivota nema. ne moze prenositi ili predavati. posebno kod onih koje bi mogli oznaciti kao zivotno “promasene ljude”. I za stvaralastvo I za destrukciju. Da li zbog straha. I za istinu I za laz.” * * * * * Antropoloski optimisti tvrde da se duboko u srcu I dusi svakog covjeka nalazi saosjecajnost I dobrodusnost. Neki od njih misle da prirodno I ne postoji. koje su skoro neminovne. I oni su svjesni velikog uticaja drustvenih okolnosti na prevalenciju odredjene vrste ljudskih osjecanja. samo zato da bi “lijecili” svoje frustracije. dramaticnim) okolnostima neuporedivo lakse I cesce se opredjeljuje za ovo drugo. (I nece ih ni biti). pogotovo srece svedene na trenutna zadovoljstva. koje ce ga primorati na izbjegavanje zla? Cini se da bas jeste. Posredstvom ljubavi. tako I da voli. 34 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Naime. cini se da iskustvo – posebno ono novijeg datuma – ne daje mnogo argumenata za takvo uvjerenje. neznanja. ali I vlastitog truda u tom procesu vlastitog mijenjanja na bolje. iako je moguce da covjek posjeduje podjednake mogucnosti I za ljubav I za mrznju. Sta vise. a pogotovo zivotne nedace. oni tvrde da je ljubav vise prirodjena covjeku nego mrznja. pa I samu smrt. Oni su ubijedjeni da moraju imati neprijatelja u zivotu. manje je bitno. pod pritiskom okolnosti. vec je to cisti konstrukt. a spremni su I da idu “korak dalje” pa da drugome nanose I zlo. tokom zivota mijenja identitet. po njihovom misljenju. vec se moze I mora samo licno izboriti. * MARSEL PRUST: “Sjecanje na ljubav mi pomaze da se ne plasim smrti. koji prosto I bezrazlozno mrze sve one koji nesto znaju I koji su nesto u zivotu uradili. Da li je covjek tako slabo I krhko bice da pozivanje na njegovu svijest uvijek daje slabije rezultate od zakonom utvrdjenih zabrana. Ko “osvoji” odnosno pronadje zivotni smisao uistinu lakse podnosi I svakovrsne zivotne teskoce.(Be)smisao ljudskog zivota je u najtjesnjoj vezi sa osjecajem (dozivljajem) ljudske srece. Iako je autor ovih redova intimno veoma blizak uvjerenju da u svakom cojeku potencijalno postoji I dobrota I ljubav. odnosno da je ljudsko bice uvijek popravljivo. u odredjenim (posebno teskim. A to je nesto sto nam niko drugi ne moze garantovati. Mrznja im katkad dodje I kao zamjena za tugu. Iako je izvjesno da je smisao iznad srece. dakle. Istinski ispunjen zivot ne moze da obeshrabri ni toliko izvjesna covjekova konacnost. Naravno. Oni umjereniji (poput americkog filozofa Dejvida Roberta Vilsija) stoje na stanovistu da ne postoji nesto sto je ljudsko u cistom smislu. Covjek. pa ni prirodni identitet.

dehumanizam) ili. uvazi. ljudskih zajednica –srodnickih. niti da iskreno voli. s toga ili kratkog trajanja ili su povezane iskljucivo materijalnim. mrznji I svakovsnom zlu. Fetisizam konformizma I nespremnost da se zajednicki izdrze I savladavaju zivotne teskoce. da daje I da prima. pak. da se iskreno brine za druge.cak. Ova filozofija “cvrstog individualizma”. na zalost. odnosno smisla I besmisla njihovog svakodnevnog zivota. postuje I voli drugi. Holandiji. da postuje I bude postovan. Neumjereni egoizam I hipertrofija vlastitog “ja” sve vise ugrozava I primarne ljudske zajednice. Svaku krizu duha I krizu identiteta (podsvjesno) pokusavaju prevladati nerazumnom potrosnjom. odnosno iskrenosti I ljubavi. sve cesce dovodi do izbora samackog. odnosno u zlocinu najgore vrste.ukorijenjenost zla u covjeku. svoj identitet traze I u razaranju. da se moralno odvazi u borbi protiv zla u sebi I oko sebe. stetusnim I slicnim interesima. njihovih potreba I aspiracija. I to barem sa stanovista manifestovanja njihovog odnosa prema drugima I prema sebi. Tek manjina je u stanju da se nosi sa izvjesnoscu ljudskog kraja I neizvjesnoscu toka zivota. neuka I uplasena. individualizovano. (Jos je Hegel pisao da Moderna boluje od laznih identiteta. da se istinski otvori prema drugima. pa I razlicitim okultnim radnjama. grubom destrukcijom. dok se uzbudjuje. etnickih… Ove zajednice su. bez obzira na cijenu. Jednom rijecju. oni su ubijedjeni da je covjek I istinski ziv samo dok voli. da zapaza I bude zapazen. Otuda. strpljenja. prozivljavanje I pridrzavanje uvijek I svagda bazicnih ljudskih vrijednosti – razumijevanj. jednostrana. Ona je povrsna. njihovog nacina zivota. nije spremna na tako nesto. odnosno da voli I da bude voljen. Njemackoj. Vecina. kojem se I suvise lako priklanjanju. A to znaci spoznaju. covjek ima I snaznu potrebu da bude prihvacen od drugih. (U Skandinaviji. dok ima potrebe za drugim. Sta vise. koja prati covjekovo postojanje. destrukciji. uvecavanjem vlastite moci I bogatstva. Samo ona je u stanju da donekle spozna sustinu zivota I. koju pri tome mora da “plati”.) U ekstremnim istorijskim okolnostima. Oni znaju I osjecaju da covjek uistinu vrijedi onoliko koliko u sebi ima ljubavi za druge. dok se cudi. Vecina nije sposobna da iskreno vjeruje u covjeka. a svoju prazninu nastoji da ispuni ili iluzijama laznog zivota (idolatrija robe.) Predinamican I povrsan zivot silno je ubrzao potrosnju osjecanja. nesigurna. Pored potrebe da bude zrelo. sposobna I odvazna da se uvijek I svagda javno odupire lazima. kakva je porodica. samosvjesno bice. solidarnosti. da iskreno voli. radnih. Nespremnost da se razumije . u dobra djela. da nekome pripada. da se saosjeca sa drugim. teritorijalnih. izmjenama fizickog imidza. u stvaralastvo. posebno u krugu zapadne civilizacije. vanporodicnog zivota velikog broja ljudi. dok se raduje. preprekama. ali ne I duhovnim I emocionalnim nitima. uzih I sirih. 35 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nekada I banalnim. zivot I rad u ovim zajednicama cesto “proizvodi” osjecaj usamljenosti I praznine. dovode do njihovog olakog “pucanja” pri prvim. depersonalizacija. Ovo kao da dovodi u pitanje rasireno uvjerenje da je svaki covjek svijet za sebe I da je neponovljivo bice. Velikoj Britaniji I SAD samacka domacinstva I domacinstva sa nepotpunim porodicama premasuju 50% domacinstava. odnosno njegova sklonost ka mrznji I zlu univerzalna pojava? I najnovija iskustva sa ovih prostora nedvojbeno potvrdjuju tezu da je tek manjina spremna. Emocionalne veze su u pravilu kratke I uglavnom vodjene strastima I trenutnim zadovoljstvima. pogotovo u postmoderno doba se manifestuje I u zivotu drugih. sto je bitnije.

oni postizu visi kvalitet zivota I rada. nije bez znacaja I zivotno iskustvo. nego posjedovati znanje o njima. besumnje. Nije. a time I vlastite sigurnosti. kako to radikalno tvrdi Umberto Eko. cini se. “uputio samo jednom jedinom cilju.” Izvjesno je. iskrena ljubav jeste pravi odgovor. Kao primjer culture u kojoj se jos uvijek dobrim dijelom ocuvao duh saradnje I zajednistva. Takva ljubav “pretvara sve u apokalipsu ljepote”. onda je. No. kako je to divno zapisao Helderin. a lakse prevladavaju zivotne krize. Pri tome. 36 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . To se posebno vidi u relativno lakom I masovnom prihvatanju razlicitih formi obicajnosti u svakodnevnom zivotu. mnogo znacajnije duboko ih osjecati I dozivljavati. u nauci se cesto istice Japan. sporno da je jedino uz ove I ovakve vrijednosti moguce naci utociste za izgubljenog covjeka ovoga vremena. medjutim. tesko uopste moze govoriti. u najtjesnjoj uzrocno-posljedicnoj vezi sa moralnim vrijednostima. veliko je pitanje da li je on u ovakvom svijetu I moguc. koje omogucava da se potpunije spozna I dozivi smisao I znacaj moralnih vrijednosti. u moralnom vaspitanju I moralnoj socijalizaciji mnogo vise. bitno upotpunjavaju smisao covjekovog zivota. a to je Pakao. Ljudi se plase pretjerane otvorenosti. A njeno odsustvo. koji cesto predstavlja puku varku. mogli bismo dodati. Zato. Katkada I iz “moralnog kontra-iskustva” – dobro iz iskustva zla. rizika I moguce drustvene izopcenosti. Stvar je. nego u pukom obrazovanju. U njima je osjecaj uzajamnog uvazavanja. ali I psiholoski (I ne samo psiholoski) oslonac u prevladavanju zivotnih neizvjesnosti I turbulencija. dakle. u interiorizaciji moralnih vrijednosti. odnosno japanske zivotne I radne zajednice. Istinske moralne vrijednosti. odnosno uzajamne ljubavi u svakodnevnom zivotu. Da je to tacno govore I brojni primjeri manje ili vise nemoralnih djela. koja su ucinili “uceni” ili “visokouceni”. istina iz iskustva lazi. Zivotni (be)smisao je. znaci gubitak nade I mogucnost pretvaranja svega u pakao. a time i utiskivanje istinskog LJUDSKOG TRAGA u nasim svakidasnjim zivotima. kada je rijec o moralnim vrijednostima. koji se. iskrene saosjecajnosti I odgovornosti za zajednicko dobro. I to u tolikoj mjeri da se bez njih o punom kvalitetu zivota.U zivotu. U nekom redu. znatno veci nego drugdje. zlo iz iskustva dobra. laz iz iskustva istine. svjetlo iz iskustva tame… Iako je izvjesna potreba za “novim humanizmom”. da bez obnove moralnog smisla zivota svakog covjeka i revitalizacije autenticne ljudske zajednice nije moguce transcendiranje granica puke fizicke egzistencije i ostvarenje punoce ljudskog zivota. dakle. poretku I prepoznatljivosti traze I nalaze oslonac. Ze I sire zivotne zajednice su I kod drugih naroda I kultura izvor I osnov grupnog identiteta. Tesko je potvrdno odgovoriti na pitanje da li je moguca obnova covjekoljublja. naravno. zivota dostojnog covjeka.

O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA 37 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

kako kaze stara( latinska) mudrost kljucni paradoks zivota jeste u tome sto se mora zivjeti unaprijed. nego samo tjelesno bice. najcesce u majini – koji su. vec I prakticno djelovali u tom smijeru. kako misliti o sustini. uprkos svemu. kako u tom smjeru djelovati efikasno I kako da to cini vecina. dogadjaja. bilo o svakodnevnom ponasanju. o sustini smisla ljudskog zivota? Upravo zato cemo se u ovom dijelu teksta pozabaviti mogucim teorijskim I empirijskim (iskustvenim) poukama. postojali I oni ljudi – mada. licno iskustvo je u pravilu veoma ograniceno. to treba ciniti( I neki uistinu cine) I onda kada to djeluje uzaludno. I sam covjek je mnogo vise socio-psiholosko. nije lako odgovoriti. sudeci prema onome sta se sve desavalo u dvadesetom vijeku. I ne samo vjerovali. na zalost. Zivotna mudrost se ponajvise “probija” kroz kolektivna iskustva I taj “zivotni logos” valja osluskivati I 38 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ni u kom slucaju ne znaci da pretendujemo na “davanje savjeta” I recepeta o tome kako treba zivjeti. koji su. istina. o cjelini covjeka I svijeta. verovali u mogucnosti sopstvene promjene I promjene svijeta na bolje. na bazi teorijskog I prakticnog iskustva. ali I mogucnosti obogacivanja moralne I ukupne smisaonosti covjekovog zivota. Medjutim. izvjesno je da ljude nikada nije napustala nada u bolje sutra. Ne samo da nemamo takve namjere. naravno. tek ovlas ukazemo na neke od protivrjecnosti. nisu. godine). svakako. drugih ljudi. To. Umjesto da bira. On je tesko predvidljiv. posebno ne medju mocnicima. Namjera nam je da. vec mnogo vise nadculna. takodje. Zivot je. Ali. To. Uvijek su. covjek cesto. nasle bas mnogo poklonika.Vjetrovi zivota bacaju covjeka tamo-amo. kroz unutrasnje nastoje razumjeti izvanjsko. Uz to. a nevidljivo najcesce sustina. kao I na cinjenicu da svako prosto mora zivjeti SVOJ zivot. a jos manje “uhvatljiv”. koju je katkada trebalo platiti. a ne obrnuto. ne rijetko. obzirom na neopisivu raznovrsnost okolnosti I situacija u kojima ljudi zive. kulturno I duhovno. u celjustima zivota. na srecu.” * * * Mada ove rijeci velikog Tagore (iz pjesme “Zalazak vijeka”. a moze razumjeti samo unazad. od strane okolnosti. naime. Oni. bez obzira na visoku cijenu. biva biran. cinimo u uvjerenju da je moguce izvlaciti pouke iz zivota drugih ljudi I da one (mozda) mogu biti I od koristi za nekog I danas. u neprestanom kolebanju izmedju razlicitih puteva. bilo da je rijec o teoriji. vezanim za unapredjenje moralne I smisaone sadrzine ljudskog zivota. vec je to prakticno I nemoguce. Pri tome. On je.* * * RABINDRANT TAGORE: “Vasa kruna neka bude smjernost i vasa sloboda sloboda duse… i znajte da ono sto je golemo nije veliko i da gordost ne traje vjecito. prakticno. jer. kako bi rekao Robert Muzil u svom djelu “Covjek bez svojstava” uistinu “nesto neprijatno”. Ali. vrlo krivudavi I trnoviti I koje s velikim naporom valja savladjivati. znaju da stvarnost nije samo culna. inace pisane poslednjeg dana devetnaestog vijeka – 1899. Oni znaju da je vidljivo cesto privid. Na vlastitom zivotnom iskustvu je to znatno teze ciniti.

slobode. koja kaze: “Mudar covjek sve vidi na pocetku. ne samo da moze. I to u mjeri koliko je to uopste moguce. prije svega.koristiti u vlastitom zivotu. Ali. Buduci da je zivot jedan. ljubavi I dobrote. ove vrijednosti. U ovom pogledu se u poslednja dva milenijuma nije nista bitnije promijenilo. na zalost. Oni su spremni da pruze otpor svemu sto unizava ljudsku licnost I svijet moralnih vrijednosti. Iz toga je. pri tom. u pukom vegetiranju ili zadovoljavanju samo materijalnih I nagonskih potreba. a budala na kraju!” Djelimo I ono uvjerenje das am zivot iz sebe razvija odredjenu mudrost. tako. istine. radinost. kreativnost. kao sto su: zivot u harmoniji (homeostaza) sa sobom. zivot. pa I nedopustivim moralnim ustupcima ili. Njihov svakodnevni zivot je mahom pracen moralnim kompromisima. odvajkada znalo. pametan covjek na sredini. naime. o stalnom sirenju granica ljudske slobode. blgost. sve do stavljanja karijere. narocito. Cak bi se prije moglo govoriti o udaljavanju od ovih anticki 39 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . unutrasnja ravnoteza. I biva. I nastala teorijska misao o covjeku. Kao sto je. Inace. To se.cak. I ne samo vlastite slobode. sto je po mnogima predstavljalo pocetke evropskog humanizma. Treba se. bez obzira na okolnosti. moralnu odvaznost I hrabrost. podsjetiti jos jedne stare izreke. imovine. znano I na procelju Apolonovog hrama u Delfima pise: “Upoznaj samog sebe!” Umni ljudi su. odnosno sta zeli postici u svom zivotu I sta sum u kljucne vrijednosti kojima tezi. spoznaj sebe samog!”. pravde. koju bi valjalo prepoznati. vec I slobode drugih. tolerancija. dakle. ljepote. tako I u empiriji – kod najumnijih I najmoralnijih. znaci upravljati svojom sudbinom. To nastojanje u razlicitim vidovima se moze pratiti u velikom istorijskom luku. obazrivost. misljenje da je najvaznije da covjek zna sta hoce od svog zivota. kao najbitnije sadrzaje zivota. moralnost I moralna hrabrost. pa I vlastitog zivota na kocku. poodavno shvatili da covjek ne poznaje dovoljno ni samoga sebe. Prvi korak u nastojanju da se ovako osmisli I “zivi” vlastiti zivot jste. u suprotnom. kako ih. tako I ciljnih vrijednosti. ipak. (u)poznavanje sebe. razumijevanje. To podrazumijeva. sta ove vrijednosti sva podrazumijevaju – I u univerzalnom I u relativnom smislu – I. sto direktno implicira jos vece nepoznavanje drugoga i drugih. svakako. ispunjeniji. sa drugima. smisleniji i srecniji. I ostvarivati? Pored tog neznanja. van svake sumnje je prirodno nastojanje da on bude sto sadrzajniji. sa prirodom. jedinstven i neponovljiv. Ljudi koji drze do samopostovanja spremni su gotovo na bilo koju cijenu za osvajanje I ocuvanje vlastite slobode. vec kod ne malog broja. osmisljavati I koristiti. A znati sta hocemo u zivotu I tako nastojati zivjeti. Prisjetimo se da je jos Sokrat lansirao maksimu: “Covjece. U svakodnevnom zivotu to nastojanje se iskazuje u afirmaciji. kako instrumentalnih. dostojnog covjeka. moze da prodje “u ludo”. A da li I do nivoa kada se moze govoriti o tome da “sudbina” prestaje to biti? Rijec je. Cak je I pitanje. I. takodje. od Lao Cea (pa I ranije) do nasih dana. nije lako postizati ni onima koji njima svesno teze. naravno. umjerenost. Nepodijeljena je. doduse. uvjerenjem u “uzaludnost” moralnih nacela. kako u teoriji. svijetu I zivotu. uostalom. Zato vecina nije spremna da se bori za ove vrijednosti po svaku cijenu. strpljenje. posebno u sadejstvu protivrjecnih sila. prastanje. Oni ne pristaju na zivot bez hrabrosti. zapravo. istrajnost u ostvarivanju ovih I srodnih vrijednosti je katkada povezano I sa veoma visokom cijenom. sto nije ni malo lako.

politicko. Ovo podrazumjeva da se covjek prosto mora sam slobodno definisati u zivotnoj praksi. dakle.malo je vjerovatno da ce uopste ikada postati covjekom. zasnovanu na moralnim nacelima. ako covjek ne radi na samome sebi – u smislu obrazovanja I kulturnog I moralnog oplemenjivanja . moralno I duhovo bice. Kada bi covjek. umjesto pretjerane okrenutosti spoljnom svijetu (posebno. ukoliko zeli ostaviti sopstveni trag.” * * * Ovo Andricevo geslo (iz “Ex ponta”) – da je istina na prvom mjestu I da istinu kroz zivot treba pronositi. Onaj dio svijeta koji traga za istinom. manje ili vise. Njegov stvarni identitet (a to znaci. dobrotom I smislom. Na intelektualnoj I svakoj drugoj ljenosti I moralnoj neosjetljivosti. ali I kao samo jedno od beskrajno mnogo drugih bica u prirodi. Onaj drugi dio. Naprotiv! Biti (samo)svjestan sebe (razluciti svoje realno I nerealno “ja”) znaci. treba znati da je proces “ocovjecenja” permanentan I da nikada nije konacan. ne samo manje “lutanja” u zivotu. religiozno. svakako bi bilo bolje I za pojedinca I za njegove zajednice. Pri tome. Sta vise. ono sto ce covjek biti (ili. sto ce kasnije potencirati mnogi mislioci (sve do Petera Sloterdajka) u razlicitim varijantama. Dakle. kao svetinju – besumnje predstavlja vrhovnu moralnu I misaonu 40 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sto moze biti!) zavisi od onoga sto on zaista jeste. kao najdublje odredjenje naseg identiteta) u krajnjoj liniji odredjuje covjekovu sudbinu. nikada. njegov karakter. sebe I “raditi na sebi”. glavno je pronesite je kroz zivot kao svetinju i ne izneverite dusu svoju nikad. Rijec je. kao sredstva da ga ostvari.poziva. toga je duboko svjestan. prije svega. Njegovo prethodno iskustvo uveliko odredjuje njegovu buducnost. vec. I. odnosno upravlja svojom sudbinom. pa uglavnom I ne djeluje na tom planu. Treba. kulturno. on za covjeka ne bi smio nikada da bude potpuno zadovoljavajuci. psiholosko. trci za materijalnim dobrima) vise radio na sebi samom I svom bicu. covjek. koji se zadovoljava prividima. prividima. naime. obrnuto. Onda I nije cudno zasto je svijet Moderne prosto ogrezao u krizi smisla I sto covjek ovog doba zadovoljstvo i srecu uglavnom trazi (da li I nalazi?) u iluzijama. besumnje. Zato su mnogi umni I upucivali I upucuju covjeka da “krene” od sebe. socijalno. * * * IVO ANDRIC: “Svejedno je koja je vasa istina. Tako je vjerovatnije da ce covjek razviti odgovornost kao samosvijest. I gotovo svakodnevno se u to uvjerava. I u obmanama. I ispunjeniji zivot u svakom pogledu. Doba Moderne prolazi u znaku radikalnog svodjenja svijeta gotovo iskljucivo na njegov vidljiv I opipljiv dio. Od sebe niti mozemo. Zato bi primarni zivotni kredo svakog covjeka trebao da bude ono sto je Volter savjetovao svom uceniku Kandidu. toga najcesce nije ni svjestan. sasvim sigurno. o tome da “svako obradjuje svoj vrt”. pogledati. niti treba da bjezimo!. ali I pronaci smisao svog zivota. Drugacije receno. u punom smislu te rijeci. odredjuje svoj zivot. svojim izborom. Osjecaj zivotnog smisla I postojanja moze da “izraste” samo iz cvrstih moralnih korjena. da “pronadje” I upozna (je) sebe kao biolosko.

to I mislim. uvijek znamo sta je iskrenost i uvijek mozemo biti iskreni. ocekivanja i fantazija. dakako. Saznanja o sebi i svijetu najcesce su pod uplivom licnih osjecanja. institucija. bilo cim da se bavi. Sem onih rijetkih opstih I sveprisutnih. zapravo. Istina ponajvise i jeste u traganju za istinom. ukoliko drzi do sustinskih vrijednosti I do samog sebe. Kako to lijepo kaze jedan pisac. On upravo zato I govori o “vasoj istini”. uplase. Pojedinci I grupe. A tako zivjeti moze. da se izbjegnu ili umanje ocekivani gubici. Osnovno geslo je. Razlicite vrste I gotovo masovne neistine su evidentne “na svakom koraku” – od najuzih primarnih ljudskih grupa. Istinu. ono o 41 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Moralnih dilemma I osjecanja griznje savjesti kod njih najcesce nema. kao. ocekujuci da pridobiju naklonost. organizacija I mass medija. uostalom. odustaju I lakse nalaze put do neistine I obmane. svaki covjek. vec I oprecno. ako je uopste I postojana.” Covjek. i protivrjecnih sadrzaja. ali su mnogi vidjeli put koji vodi istini.vrijednost covjekovog zivota. u svakodnevnom zivotu to. Najveca saglasnost upravo I postoji oko toga da (apsolutnu) istinu niko nije ni video. zato. To se podjednako odnosi na svakog I u svakoj prilici. Za istinu je potrebna velika snaga I moralna hrabrost. on “svoju torbu do kraja moze izruciti samo u trenucima velikog nadahnuca. tako I nesvjesni I podsvjesni. I kada su najrazvijeniji. ukoliko to zaista hocemo! Na zalost. Iako je covjek odgovoran za obe vrste ovih motiva. Toga je. nije uvijek lako ni spoznati. njegova elementarna moralna obaveza. naravno. A s druge strane je izvjesno da malobrojni zive u znaku iskrenosti I autenticnosti. a cesto ni bez protivrjecnih obiljezja. naravno. koji uglavnom nisu bez saznajnih. To traganje za istinom. ako cesto zaista i ne znamo sta je istina. odnosno statusne. kao poziv na djelovanje u skladu sa vlastitom savjescu.Danojlic) Ali. bio svjestan I Andric. Pri tome bi. ta teznja da se priblizi istini o sebi I svijetu. Njegov savjet da “ne izneverite dusu svoju nikada” mogao bi se shvatiti. dakle. Koliko god se olako daju obecanja. ne bez razloga. o drugima I o svijetu. predstavlja stvaralacki I moralni cin. poziv na iskrenost. Ukoliko zeli da uistinu bude covjek. Ovo vazi. odnosno da bude iskren ili barem da ne laze. istine su uglavnom licne I viseznacne. jos vise I brze se zaboravljaju (ili “zaboravljaju”) uz ocigledno odsustvo svijesti o vlastitoj odgovornosti za neodrzanu rijec. takodje. zabluda. ne mora o svemu I iznositi svoje misljenje. katkad. kao primereno moralno geslo (a ne samo logicka igra rijeci) moglo da bude ono koje kaze da “sve sto govorim.”(M. jeste da govori istinu. krsenja date vlastite rijeci. najcesce. ni govoriti. i obrnuto za sisteme vjerovanja. S jedne strane smo svjedoci cestih privida. I kaze da je apsolutna istina neuhvatljiva. istovremeno. Saznanja su katkad toliko protivrjecna I zamrsena da I najveci umovi o istoj stvari misle ne samo razlicito. On. niti mogu da se suoce sa istinom o sebi. to ne govorim. Jer. predrasuda. sistemi saznanja nisu bez elemenata vjerovanja. sto bi u mnogim situacijama mogao biti I sinonim za covjekovu iskrenost. Mnogi se. medjutim. pa I svjesnih lazi I neistina. I neistine. kako svjesni I osmisljeni. Drugacije kazano. Andricev savjet je. ne rijetko I svjesno obmanjuju druge. a sve sto mislim. dakle. jer oni niti hoce. materijalne I druge koristi ili. moze imati o svemu svoje misljenje. pri tome. Prosto je nevjerovatno koliko su razmjere. Zato se. sa svim svojim slabostima. do onih najsirih ustanova. odnosno poziv da se zivi zivot kakav nam je dat. na iskren I autentican zivot. bez obzira na okolnosti. nije tako. da je sa moralnog stanovista. pak. na primjer. zelja. Motivi napustanja “puta istine I iskrenosti” su. znatno odgovorniji za svjesno i sracunato izbjegavanje istine i iskrenosti. da cilj opravdava sredstvo. odnosno moralnom dosljednoscu.

I zadatu rijec treba po svaku cijenu odrzati ili. hrabrost. vise je nego ocigledna potreba obnove sustinskih etickih vrijednosti. trebale biti kljucne morale i smisaone vrijednosti. osjecanja krivice I agresivnosti I. Prvi korak. jer se bas tako i bas tada provjerava i dokazuje i njihova vrijednost i cvrstina nasih moralnih uvjerenja. tj. na zalost. traumama I stresovi. Ove moralne principe treba postovati i kada nam nisu trenutno u interesu.” Koje su sve posljedice toga. sa povjerenjem u sebe i u druge. idu I druge vrijednosti – estetske. covjeka ovoga vremena ostavlja bez pouzdanog i trajnijeg moralnog oslonca i cini ga “taocem praznine. koji je u stanju neprekidne promjene. na realni svijet. razvoj sposobnosti za ljubav I seksualnost. kako za postizanje zeljenog individualnog zadovoljstva I osjecanja srece. Sledstveno tome. izgraditi. svakako. zapravo. u tom smislu. I u domenu takozvane prakticne psihologije potencira se cinjenica das u za covjekovu srecu neophodne vrline I srca I uma. prevazilazenje destruktivne samoljubivosti. tek zajedno mogu ciniti smislenim zivot u cjelini. To je tim potrebnije. To je bitno. 42 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sto je I razumljivo. cini nam se korisnim da ovde navedemo stav Tomasa Sasa. koji. u najmanju ruku. Jednom rijecju. odnosno mora biti istinito I iskreno. prihvatiti cistim srcem i jasnim umom. dijelom je vec bilo govora u ovom tekstu. covjek treba da nosi vlastitu moralnu odgovornost. jer je evidentan besprimjerno rasiren moralni relativizam i nihilizam. to mora biti u saglasnosti sa onim sto zaista misli. kao I sposobnost da n avec razvijenu personalizovanost nadogradi I sposobnost za socijalizaciju. Po njemu su najznacajniji elementi za razvoj normalne licnosti. da razvije I reprodukuje visoke norme drustvenosti I moralnosti. tako I za ljudske zajednice. saznajne. kako za pojedince. U svakom slucaju. Psiholozi koji se bave prakticnom psihologijom stoje na stanovist da je stanje srece u stvari stanje naseg uma. istina i lijepo najcesce idu zajedno. Dodali bismo jos I skromnost – posebno u odnosu na materijalne vrijednosti. kao I strpljenje u ostvarivanju zivotnih ciljeva. razvija i manifestuje svijest o toj odgovornosti i pred sobom i pred drugima. savladavanje stida. A upravo to. odnosno “unutrasnje realnosti”: netraumatsko iskustvo tokom razvoja. odnosno da posjeduje. Ovo podrazumijeva uvazavanje postojanja hijerarhije vrijednosti. strahom. treba da razvija brojne prirodne mehanizme odbrane u borbi s problemima zivljenja. usvojiti. Svijet egzaktnog. treba nauciti. Hana Arent je pisala da je tesko lagati druge. ukoliko um “misli’ o sebi. je napor za razumijevanje prave prirode svijeta. prema Tomasu Sasu. najzad. smirenost I bistrina uma. Iako o tome postoje veoma razlicita misljenja. psiholoske. kako to. obecanja ne davati olako. sticanje osnovnog povjerenja u sebe I druge ljude.cemu govori I o cemu iznosi svoje misljenje. u cijem vrhu bi. Dobro. U ovom kontekstu psihologija I psiholozi pokusavaju da definisu I pojam “normalne licnosti”. To znaci da ni jedna zivotna nedaca ne moze odagnati stanje srece. Pri tom se posebno ukazuje na slijedece vrline: povjerenje. kao o srecnom umu I da se koncentrise na “sada I ovdje”. straha. A uz vrhunske moralne. mnogi cine. a bice I u njegovom nastavku. svijet moralnog i svijet lijepog nisu tri odvojena svijeta. tako I za ostvarivanje sirih drustvenih ciljeva. koji okruzuju pojedinca. za sve sto cini i govori. milosrdje. A u izgradnji “spoljasnje realnosti” pojedinac. u pravilu. pri tom. Stanje srece. a da ne lazemo sebe. vec “komplementarni svjetovi”.

bilo o porodicnom zivotu ili o odnosu prema drugom I drugima uopste. konkretnog. povoda.” To je tacno. uveliko ovladati svojom “sudbinom’ i uistinu biti kovac sopstvene srece. ritam zivljenja. A to je. Ona zato i brzo prodju i. bez obzira na vremenske prilike. svakako. Uzeti svoj zivot u svoje ruke znaci. Ona su trentna. o cemu se poslednjih godina sve vise govori I pise. Ali i preferirajuci ono BITI u odnosu na ono IMATI. jer nema nista iznad ljudskog osjecanja srece. vjerovatno srecan sto moze da vidi. uz skromno zadovoljstvo cinjenicom das mo zivi I zdravi. izazvana najcesce izvanjskim podrazajima. naravno. Rijec je. A znano je iz iskustva (narocito iz mladjih dana gotovo svakog covjeka) da ako si srecan. “Oh. odnosno sposobnost uzivanja u sitnim. ne savladaju. pri tome. osjeti. I. vec I zivotne punoce I smisla iza kojih bi ostajao I ostao istinski LJUDSKI TRAG. dozivi svijet I tog jutra. svoje sklonosti I zelje. cistiju prirodnu okolinu I rekreativne aktivnosti.) To se odnosi I na sposobnost radovanja najobicnijim “sitnicama”. dajuci. ne zaviseod trenutnih zadovoljstava. ostavljaju svaki put jos veci osjecaj praznine u srcu i dusi covjeka. privremena patnja trajanja vrednija od konacne praznine nistavila. I onda istrajno djelovati u tom pravcu. jasno odrediti sta covjek zeli od svog zivota I u svom zivotu postici. na kvalitetniju ishranu. odnosno te vrste potreba. pa I ljudska sreca. kao necemu najljepsem sto je covjeku dato.* * * DANILO KIS: “… jer je. ono sto je najbolje u njemu. kakav divan dan”. I ne samo zadovoljstva. kratkorocna i povrsna. kulturnog I duhovnog. Samo tako I tada se postizu trajna (ili trajnija) zadovoljstva I osjecanje srece. ljubav. umijece zivljenja. o iluziji ostvarene srece. Pogotovo u igri. po strain ostaju takve vrijednosti. direktno povezano I sa tzv. na zalost. Malo se ko pita kako se osjecamo u vezi sa sobom I 43 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Sfera psihickog. Dakle. svoje vrlie I mane. ne mogu biti izvor osvajanja trajnijeg zivotnog smisla. naravno. uprkos svemu. odnosno zivotne ispunjenosti I licne ostvarenosti. Da li je I kako to moguce preduprijediti? Pa. socijalnog. samopostovanje. traganjem za onim dubljim I trajnijim izvorima ljudskog zadovoljstva. svakodnevnim zadovoljstvima I radostima. mnoge druge. bilo o profesionalnom djelovanju. ne rijetko. mnogi ljudi su izgubili smisao za to. prije svega. neophodno dobro upoznati sebe. harmonija. Kvalitet zivota se u ovoj dioptriji u najboljem slucaju svodi na visi materijalni standard. najcesce ostaju po strain. u sustini. Za to je. To je podjednako znacajno. iako.” * * * I ovaj stav Danila Kisa (iz njegove “Grobnice za Borisa Davidovica) implicira stanoviste da istinski kvalitet ljudskog zivota. Nekada je takvo osjecanje moguce I bez posebnog. Na zalost. na zalost. Sve ovo je i te kako vezano za tzv. odnos pojedinca I njegovih zajednica I. pri tome. od najradije dobi. kao sto su: mir. zapravo. kvalitetom zivota. Zatim. odnosno postojati naspram posjedovati. onda mislis da je “cio svijet tvoj. Ta zadovoljstva. najcesce pojednostavljeno I redukcionisticki. obrnuto. nasom pasivnoscu i rezignacijom “prepustamo” sudbini ili stihiji da manifestuje svoju moc nad nama. (Zak Prever je svako jutro pjevao. koje tokom citavog zivota mnogi. bilo da je rijec o vlastitom samouzdizanju.

psiholoskih i duhovnih vrijednosti. te dosezanje (moguce) zivotne mudrosti. U tom smislu se I sreca moze zadobivati I gubiti. onda to podrazumijeva posjedovanje (sticanje I razvijanje) sposobnosti da se “pronadje” vlastiti zivot. U hijerarhiji motiva koje posjeduje nase psihicko bice. cak. razumijevanja. zauzima veoma visoko mjesto. To. zadovoljstva. uspostavljanje unutrasnjeg dusevnog i duhovnog mira. punoce i srece. podrazumijeva ovladavanje praiskonskim nagonima i strastima. Bez njega se ne mogu rjesavati svakodnevni egzistencijalni problemi. moguce je. i vlastitih slabosti. Porodica (naravno. za osjecaj ljubavi. kao i “ucenje” kako zivjeti s njima. i porodicu dozivljavaju kao najznacajniji oslonac u svom zivotu. uz rad. Vjerovatno je suvisno isticati da je rad kao takav I stvaralastvo u najrazlicitijim vidovima (kao profesija. ne moze. 44 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . estetskih. Ili. ne pogadja sustinsku. Samopouzdanje I zadovoljsto u radu. Ili. potreba za sigurnoscu i izvjesnoscu. sklada. kao i radost u zivotu (sto je najcesce vezano za porodicu) su kljucne pretpostavke ostvarivanja zivotnog smisla. uz nastojanje da ih se prevlada. za zdrav rast I razvoj.onim sto se oko nas desava. Balzak je pisao da je stalni rad “zakon umjetnosti” (dodali bismo I “zakon zivota”). radosti I ispunjenosti svakog covjeka. izrazena kroz osjecanje emotivne stabilnosti i spoznaju da negdje i nekome pripadamo. ne bilo kakva) predstavlja psiholoski I socijalni prostor. barem. Otuda. koji pruza sigurnu zastitu svojim clanovima. Ali. koji tako dozivljavaju rad. kao igra) nezaobilazan dio smisla ljudskog zivota. uz ostalo. dosade I poroka. kao potreba. da se izbjegavaju jos brojnije mogucnosti koje sobom nosi zivotni besmisao. odnosno ovakva socio-psiholoska funkcija porodice. i prije samog rada (profesije). Izvjesno je da vecina ljudi. porodicu. Patologija svakidasnjeg. nije mali broj (I. se permanentno uvecava) ljudi kojima je uskracena ovakva porodica. bitno sta covjek sebi postavlja kao primaran cilj (ciljeve) u svom zivotu. Pri svemu tome je. ma koliko to na prvi pogled djelovalo paradoksalno. odnosno poboljsavanju tog kvaliteta. Na zalost. Ovo podrazumijeva i spoznavanje. sasvim sigurno. odnosno. a Volter da nas rad cuva od tri velika zla – siromastva. bez novca se. Miran I harmonican porodicni zivot je neophodan za psihicku ravnotezu. pored vrlina. kao moguci izvor mira. na zalost. raditi za vlastitu srecu ili protiv nje. koliko njih osjeca zadovoljstvo. prije svega. svodjenje sintagme “kvalitet zivota” samo na tu materijalnu dimenziju ili prvenstveno. Zdrava porodica je u tom smislu “skloniste” od svih oluja koje manje ili vise. u ekspanziji na svim meredijanima. svakako. koliko ljudi sebe pronalazi u radu. A o kvalitetu iskustva. pa I porodicnog zivota je. naravno. uz to. gdje katkad zaista nema jasne granice izmedju rada I igre. Od toga ponajvise I zavisi poimanje kljucnih komponenti kvaliteta zivota. njegovanje najvisih etickih. odnosno da se iz mnostva mogucnosti izabere (I trajno bira) ono sto omogucava postizanje smisla vlastitog zivota. kao bitne predpostavke za unapredjenje kvaliteta zivota. svakog covjeka prate u zivotu. da se I ne govori. smisaonu dimenziju ljudskog zivota. Ako je tacno da se zivotni smisao “osvaja odozdo”. Nesto veci procenat je medju mladjima koji rade na najnovijim informatickim tehnologijama. U uslovima robno-novcanih odnosa. Ali je sasvim izvjesno da se samo sa novcem ne moze rijesiti ni jedan esencijalni problem ljudskog zivota. radost I ispunjenje u radu? Empirijska istrazivanja pokazuju da je rijec o (relativno) malom procentu.

Slicne misli srecemo I u Kisevoj “Grobnici za Borisa Davidovica”. koje je (iako djelo I tastine) u osnovi moralni cin. pa i suprotnog. besumnje. i milosti I zlocina. Homeini ne razvijaju sumnju. (do sada uglavnom sabrana u knjigama. u laksem sporazumijevanju ljudi. Doduse. Razumije se da su ta saznanja. culture I medij za prenos intelektualnih. a u novije vrijeme I na Internet mrezi I drugim informacionim tehnologijama). preporucuje da treba citati samo one knjige koje nas “bodu”. jedna koncepcija. kaze on. samo moze biti od koristi u boljem razumjevanju zivota I svijeta. naoruzanog mahnitoscu I mrznjom”. po njemu. u suceljavanju sa drugim. Jos su stari Kinezi znali za uzajamno djelovanje dva suprotna kozmicka principa: mracnog JIN i svetlog JANG. ceznje. temelj obrazovanja. odnosi I na saznanja o zivotu. Zivot je sam po sebi protivrjecan I zato treba citati vise knjiga. Kis. svoju istinu i svoju stvarno egzistenciju oni zadobivaju tek u dijalogu. zapravo “ulazimo” u razlicita iskustva I time obogacujemo sopstveni zivot iskustvima drugih ljudi. jedno uvjerenje. ali da su plodovi slatki. naroda. od juce. da bi se doseglo do tih protivrjecnosti.* * * FRANC KAFKA: “Njihova sigurnost dolazi samo od njihove gluposti!” * * * Potreba za saznanjem spada u osnovne covjekove potrebe. vrijeme izvan pisanja smatra tracenjem vremena. odnosno za nase predstave o (zeljenom) zivotu. bez kojih je tesko razumjeti cjelinu zivota. Ove spozaje nisu. Kafka. sumnje. To nam. a narocito od Hegela. samo po sebi ne znaci mnogo. Rijec je o borbi I jedinstvu suprotnosti 45 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naucnih. jedna ideja. U njih su utkani Kafkini unutrasnji sukobi. To se. tek u priznanju od drugog. Zanimljivo je sta o pisanju misli. odnosno one knjige koje nas “bude udarcem pesnice po glavi”. Kuran. mora biti “sjekira za zaledjeno more u nama. u tom kontekstu. ali I za smislom zivota svakog pojedinca. Knjige su izvor i moralnosti i bezakonja. a citanje jedne jedine knjige do neznanja. Po njemu. nauke. Uvjerenja crpljena samo iz jedne knjige – Biblija. ovo je poznato od ranije. strepnje. dozivljaj besmisla.” I u njegovim knjigama je to ocigledno. na primjer. isto tako. Oduvijek se zna da su korijeni znanja gorki. Knjiga. Sta vise. od njega razlicitog. jedan stav. moglo bi se pouzdano ustvrditi da je covjekova iskljucivost u obrnutoj proporciji sa covjekovim znanjem. “Mnoge knjige nisu opasne. Nije zato slucajno da on u obracanju mladom piscu preporucuje da njegovo oruzje bude sumnja. Inace. naravno. Jedno misljenje. u traganju za cjelinom svijeta . otudjenja I beznadeznog ocajanja. Marks. tahnickih I drugih tekovina ljudskog duha. Svoj legitimitet. kultura. opasna je samo jedna”. inace. Upravo na to upucuje gore navedena Kafkina misao iz njegovog “Procesa”. citajuci – posebno pazljivim I kritickim citanjem “pravih” knjiga – mi. patnje. ali. gdje on kaze da “…Citanje mnogih knjiga dovodi do mudrosti.To vazi I za pisanje. pa time I njegovu moralnu I smisaonu dimenziju. naravno. pisanje sluzi kao nadoknada za zivot. Danilo Kis. On kaze da vrijeme provedeno u pisanju smatra izgubljenim vremenom. istice da knjige ne sluze samo dobru.

vidljivog (svijetlog) I nevidljivog (tamnog). To se, medjutim, podjednako odnosi na kosmos I na covjeka. A da bi se zivot u ovoj koncepciji stalne borbe razumio I uspjesno usmjeravao, neophodno je I poznavanje svojevrsnih tablica mudrosti, tj. poznavanje tzv. Strategema. Njihovo poznavanje olaksava covjeku ponasanje I djelovanje, posebno u nestandardnim zivotnim situacijama . Znacaj saznanja za ljudski zivot potencirali su I drugi. Aristotel je, na primjer, na pitanje koliko se razlikuju obrazovani od neobrazovanih ljudi, odgovorio: “Onoliko, koliko zivi od mrtvih!” A, prema Diogenu Laercaninu, Aristotel je svoja predavanja uvijek zapocinjao rijecima: “Kao sto vid prima svjetlost iz vazduha, tako dusa prima svjetlost od nauke (obrazovanja).” Obrazovanje je I uslov da se, kako je to, takodje, govorio Aristotel, misli kao mudrac, a govori kao obican covjek. Obrazovanje je za njega bilo I “najljepsa priprema za starost”. Ovdje, naravno, nije rijec o bilo kakvom saznanju, vec prvenstveno o onom cjelovitom, kritickom, sintetickom, odnosno o saznanju koje moze da ima trajniji znacaj za ljudski zivot. Rijec je, zapravo, o zivotnoj mudrosti, o mudrosti zivljenja. Jedna stara izreka kaze da “pametan covjek nastoji sva napraviti ispravno, a mudar covjek nastoji pociniti sto manje gresaka.” A Heraklit je, jos prije dva I po milenijuma govorio da mnogoznalastvo ne vodi mudrosti. Mnogo vijekova kasnije Mark Tven ironicno zapisuje: “Nikada nisam dozvolio da svoje obrazovanje ugrozim svojim skolovanjem.” Prvi korak do novog znanja je saznanje da nesto ne znamo. A o cjelini stvarnosti i njenim dubljim slojevima uistinu malo ko sta zna, tim prije, sto je ona sama po sebi veoma protivrjecna i veoma promjenljiva. Svako novo znacajnije saznanje uzdrma temelje dotasnje samouvjerenosti, kojoj su, u pravilu, skloni poluinteligentni, odnosno oni kojima je pozitivisticko znanje vrhunac znanja, koji robuju poznavanju “prvog sloja stvarnosti” ili su, cak, zarobljenici zabluda, predrasuda, iluzija I svakovrsnih gluposti. –risjetimo se ovdje da je genijalni Ajnstajn o ljudskoj gluposti ironicno zapisao da su “samo dvije stvari beskrajne – univerzum I ljudska glupost, s tim sto za univerzum I nisam toliko siguran.” Protivrjecna obiljezja stvarnosti “prizvode”, naravno,I protivrjecna saznanja. Ako hoce da razumije druge ljude, covjek prosto mora u sebi imati mnoge protivrjecnosti. Pa ipak, sirenjem I produbljavanjem saznanja, covjek uvecava svoje sposobnosti da jezgrovitije, sazetije I racionalnije iskazuje svoje misli. Pored teorijskih, ovdje su, svakako, znacajna I iskustvena saznanja. I to, kako ona individualna, tako I ona kolektivna. Uslov je, naravno, das u ta iskustva osvijestena, odnosno osmisljena. Za trajnost nasih saznanja I njihovih rezultata, bitno je da se njeguje temeljitost, predanost I zadubljenost u ono sto se misli, govori I radi, na suprot danas toliko rasirenoj povrsnosti, kratkotrajnosti I otudjenosti. Danas se znanje cesto svodi na puku informaciju. To je, naravno, daleko od pravog znanja, a jos dalje od zivotne mudrosti. Naravno da se covjek, pod uticajem novih saznanja, posebno onih kapitalnih, mijenja. Moze da se mijenja cak I njegov intelektualni identitet, kao I njegovo ponasanje. U susretu sa novim spoznajama, on moze da se oslobadja I laznog (ili laznih) identiteta. Ali u ontoloskom I karakternom smislu, covjek, svakako, treba “da ostane svoj”. Jos je Dante pisao da je postojan u svojoj promjenljivosti. Mijenjati se, a, istovremeno, ostati svoj je temeljni moralni zakon ljudskog zivota. To, dakako, podrazumijeva da covjek

46

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

u svom zivotu ne treba da razdvaja saznajne I moralne vrijednosti, niti svoju misao od svoje prakticne djelatnosti. A zivot bolje razumjeti znaci biti vise spreman i na prastanje, na vecu blagost. Jer, blagost je izraz i saznanja, iskustva, sirine i svojevrsne moci vece od prezrenja, cak i u odnosu na najvece licne uvrede. I, obrnuto, ljudi uzih vidika, labilnije psihicke konstitucije I moralne nedosljednosti svoje mane najcesce pripisuju drugima, ljute se na druge I olako sude o drugima, pa I presudjuju. U pitanju je, u psihologiji dobro poznat “metod projekcije”. * * *

IVO ANDRIC: “Tako se tesko zivi, tako se kratko zivi, pa jos polovina tog teskog i kratkog zivota nam prodje u mrznji i nesporazumima. Oh, ugasite mrznju! Ljudi su nama potrebni i nikako se, nikako ne moze zivjeti bez oprastanja.” * * *

Pocetkom dvadesetog vijeka jedan francuski humanista (Ernest Renan) je pisao da ljudsko drustvo ide ka “organizovanoj sebicnosti”. Na zalost, dvadeseti vijek je potvrdio tacnost ove dijagnoze, I to u drasticnoj formi, bilo da je rijec o individualnoj, bilo o grupnoj sebicnosti. A najtamnije tacke ovog vijeka - kojih je bilo I previse - su najvecim dijelom posljedice te sebicnosti. Sebicnost je, naime, neminovno pracena zaviscu, licemjerjem, mrznjom, nasiljem, odnosno udaljavanjem od drugog, drugih I drugacijih. A, znano je, da samo s drugim I u odnosu prema drugom mozemo spoznati sebe (do mere do koje je to uopste moguce), da mozemo iskazati sebe, sa svim svojim vrlinama I Manama I da jedino tako mozemo istinski dozivljavati trajna zadovoljstva, istinsku radost I srecu. Mjereci sebe samo sobom, ne samo da necemo razumjeti sebe, vec necemo ni osjetiti zivot u njegovoj raznovrsnosti I mnogostrukosti. Ovo, istovremeno, znaci I nikoga ne voljeti. A po mnogima, ne voljeti nikoga predstavlja vrhunac ljudske bijede. Sve je to, dakle, u krajnjoj liniji vezano za ljubav, odnosno za (ne)posjedovanje ljubavi, shvacene u univerzalnom znacenju. Ljubav je, besumnje, najdublji izvor zivotne radosti, ushicenja, zanosa, svakodnevnog stvaralastva i zivotnog smisla. Na suprot tome, odsustvo ljubavi dovodi do osjecanja apatije, rezignacije, dosade, praznine i zivotnog besmisla. I duhovna I svjetovna literature, a jos vise zivot, pa I onaj svakodnevni ovo nedvojbeno potvrdjuje. Stara latinska izreka kaze da postoje samo dvije stvari za koje vrijedi zivjeti. To su ljubav i moc. Covjek se treba opredjeliti za jednu, jer obe nikada ne moze imati. Jedna drugu iskljucuje. Razdvaja nas I unistava mrznja, a spaja I odrzava ljubav, pa I onda kada teskom mukom “isplivava” na povrsinu u neravnopravnoj borbi sa mrznjom. I u danasnjem svijetu, zahvacenom svakovrsnom entropijom, kada se cini da ljubav prosto nije moguca, od tih nastojanja ne treba odustajati. Temelje hriscanstva apostol Pavle, kao sto je poznato, vidi upravo u ljubavi, koju kao vrlinu stavlja I ispred vjere I nade. Neki mislioci – I duhovni I svjetovni – idu toliko

47

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

daleko da tvrde da spoznaju treba zrtvovati zarad ljubavi, ako spoznaja eventualno ometa ljubav! Nesporno je da velika djela nastaju iz velike ljubavi. I, obrnuto, nikada iz mrznje, kao inferiornog osjecanja u odnosu na ljubav. A znano je da samo inferiorne osobe imaju potrebu da produkuju mrznju. Rijec je o osobama koje sun a ovaj ili onaj nacin ostecene. Takodje je poznato da se, u pravilu, mrze slicne osobe I grupe. U vokabularu psihoanalize to se najcesce objasnjava “narcisoidnoscu malih razlika”. Genijalni Betovn je govorio da ne priznaje drugi znak nadmocnosti osim dobrote, to jest ljubavi. Dodali bismo da samo ljubav moze iznijeti na vidjelo ono najvrijednij, ali I najskrivenije u svakom covjeku, u njegovom srcu, u njegovoj dusi, u njegovom intelekt. Davno je receno da se samo ljubav uvecava dijeljenjem. Istinski, nase je samo ono sto dajemo drugima. Takodje je staro saznanje da se lakse zivi kada covjek nikoga ne mrzi, kao I ono da se uz bilo kaku mrznju ne moze biti sretan. Kod onih koji mrze o oprastanju se, naravno, ne moze govoriti. A biti covjek I uopste zivjeti prosto nije moguce bez prastanja, kako nas upozoravaju najveci I duhovni I svjetovni mislioci I stvaraoci. Sasvim sigurno se lakse zivi ako se I kada se prasta drugima I od drugih prima oprost. Jer, prastati znaci voljeti, a voljeti znaci “vidjeti zadovoljstvo u sreci drugih”. (G.V.Lajbnic) To, naravno, mogu da cine samo oni koji su vodjeni sirinom slobodnog ljudskog duha, duse I srca. Na individualnom planu I u svakodnevnom zivotu to se narocito ogleda u postojanju ili odsustvu medjusobnog iskrenog prijateljstva. Jos je Sokrat govorio da je od svih blaga najvece blago dobar i pouzdan prijatelj. Na pitanje sta je prijatelj, Aristotel je govorio da je to “jedna dusa koja boravi u dva tijela.”Vjerovatno rukovodjen ovim uvjerenjem, on je u sadmoj knjizi svoje “Etike” napisao da “ko ima mnogo prijatelja, nema pravog prijatelja.” A prema Seneki, prijateljstvo uvijek cini dobro, a ljubav moze I da povrijedi. Zato ce i Volter, mnogo vijekova kasnije, preporucivati da “ne otvarate svakom covjeku svoje srce, jer moze biti ranjeno”, a Ivo Andric ce izbjegavati da se povjerava i onima koji su mu bili najblizi. I zaista, kako su to mnogi i prije i poslije ovdje pomenutih mislilaca govorili i pisali, u zivotu nije nista tako rijetko kao susret dva ljudska bica, koja se razumiju, vole, postuju i uvazavaju, sa svim svojim vrlinama i manama. Sta vise, nije rijetkost da se i najmanje (sustinski) zna o onima koji su najblizi. Iskreno I istinsko prijateljstvo se, dakle, gradi sporo I u pravilu, od mladjih dana. Ono se dokazuje, izgradjuje, razvija I provjerava u najrazlicitijim zivotnim situacijama. Zato je, I po misljenju autora ovoga teksta, pravo prijateljstvo uistinu svetinja, koja se treba pazljivo I stalno njegovati. Dodajmo ovome da I relevantna empirijska istrazivanja pokazuju da su osobe koje imaju dobre I stalne prijatelje psiholoski stabilnije, socijalizovanije I sa osjecajem zivotne ispunjenosti, odnosno da imaju manje problema sa stresovima I sa bolestima, pa cak I da duze zive. Zivjeti bez iskrenih prijatelja I iskrenog prijateljstva zaista je tesko. Zivot proveden tako je, sasvim sigurno, osiromasen za njegovu mozda I najbitniju dimenziju. Na zalost, to nije rijetkost u zivotu mnogih ljudi. Malo je utjesno da to mnogi shvate tek u poznim godinama. Alternativa odsustvu prijateljstva je, naravno, samoca, koja je najmanje pozeljan “saveznik”.Pol Valeri bi rekao da “covjek koji je sam u losem je drustvu”. A Margarit Diras ide jos dalje pa kaze da “usamljenost znaci smrt ili knjigu!” Iako, istina, fizicka

48

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

od do tada ostvarenog smisla vlastitog zivota. I tada nije moguca sreca. tesko je naci dva identicna pogleda. dozivjeti. naime. kao I obrnuto. U petoj knjizi “Zakona” Platon pise da bogati ne mogu biti dobri. oni koji su u stanju da se odupru najtezim iskusenjima. stojimo na stanovistu da je sreca ipak moguca i to u ravnotezi izmedju zdravog individualizma i umjerenog i iskrenog zajednistva. neostvariva. Naravno. nije dovoljna za to! Ali je izvjesno da pretjerani konformizam. nije zdrava (ni fizicki. a osjecati se beskrajno usamljeno. Ona je 49 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . samoca. biti fizicki sam. da pomogne da se sazre ili prije sazre. ni mentalno) I. Na suprot ovim krajnostima. ono koje smatra da je licna sreca iskljucivo u zrtvovanju za srecu drugih. vjerovati da trajni (ji) dozivljaj srece. na primjer. postici gotovo u svakom trenutku. Covjek moze biti I u grupi. i dakako.” * * * Naravno I o (individualnoj0 ljudskoj sreci postoje. koji su u stanju da I u takvoj situaciji nalaze I pronadju motiv za stvaralastvo I zivotni smisao. Stvarnu samocu mogu da izdrze samo malobrojni . A zna da sazri u pravi cas. * * * PUSKIN: “Srecan je onaj koji je mlad za mladih dana. po njemu. kraj kreativnosti. Neosporno je. Medjutim. narocito. patnja. koje ne trazi negiranje individualnosti. bez imalo bola.” I mnogi drugi su isticali da patnja moze da oplemeni. Ipak. a ne osjecati se usamljeno. zivot ispunjen jakim (pozitivnim) emocijama I velikim zadovoljstvima. da nas “svijet truje”. da gotovo sva ljudska bica na ovaj ili onaj nacin. otuda. koje tezi licnoj sreci I po cijenu nesrece drugih ili. odnosno u potpunom marginalizovanju vlastite individualnosti. oni ne mogu biti ni srecni. pise da nikada nije ni pokusao da bude srecan. smisla I nade moze ici uz socijalnu nepravdu. kao uslova za zajednicku srecu. pogotovo ona trajnija I prisilna. pak. vec I oprecna misljenja. oni najjaci. A Ivo Andric pise. koju svakodnevno osjeca “donosi poneku dobru filozofsku misao. ne samo razlicita. neprihvatljivo I ono shvatanje individualne srece. sama po sebi. zavisno od okolnosti. ako covjek nema (pre) velika ocekivanja. svjesno mogucnostima i nacinu ostvarivanja srece u svakodnevnom zivotu. jer je t. pa cak I nepozeljna. a za sebe sama kaze: “Najbolji sam kad sam ocajan!” Marsel Prust slicno pise u “U traganju za izgubljenim vremenom” da mu tuga. motiva I. u svakom slucaju. nije podsticajna za rad. a onda I da se stvore najuzvisenija djela. Ti pogledi se krecu u dijapazonu izmedju dvije krajnosti – od one da je sreca nedostizna. Ekstremno je. Iskustvo (relativne) neimastine I odricanja cesto moze djelovati blagotvorno na stvaralastvo. sasvim sigurno. nije dobar ni za tijelo ni za duh i dusu. opet. Paolo Koeljo. najcesce. ako pod njom podrazumijevamo samo zivot pun radosti. kao I uz negiranje slobode I istine. Tesko je. nije dobra. a posto nisu dobri. stvaralastvo I dozivljaj zivotne punoce uopste.samoca I stvarni osjecaj usamljenosti ne moraju uvijek znaciti isto. do one da je srecu moguce ostvariti. uz nepostivanje mjere u svemu (tog zivotnog antickog ideala).

da zna sta zeli od svog zivota. i zivotne srece. da definise svoje zivotne vrijednosti I “optimalno” postavi svoje zivotne ciljeve I da se predano trudi u njihovom ostvarivanju. da se u porazu ne treba poniziti. Ako uspijemo da spoznamo. Da bi smo otkrili nadu I u teskim okolnostima “moramo visoko uprti pogled”. koji su mogli da zamisljaju ili zele nesto u buducnosti. Nasa stara narodna izreka kaze: “Ako ocekujes sve I nesto ce biti nista.On.” Ovo podrazumijeva da i u najtezim trenucima bola. nego od drugih. godine knjigu. medjutim. Stara istocnjacka mudrost kaze da je teze zivjeti sa pobjedama nego sa porazima. svakako. iskrenost i jednostavnost su. ako je svjestan svojih mogucnosti I ako zna gdje mu je mjesto. kojom se bavimo. To nam omogucava da se I u najtezim situacijama ocuva ljudsko dostojanstvo I vjera u “ljudsku supstancu”. Kljucni preduslov za to jeste da covjek spozna sebe. Sloboda je. Rijetke su zivotne situacije (I individualne egzistencije) kada je ovo prvo mnogo vece I cesce od ovog drugog. umni su poodavno uocili da se iz (osmisljenog) poraza moze “izvuci” mnogo vise korisnih pouka za ljudski zivot nego iz pobjeda. (uglavnom porodica i prijatelji) i profesiju. ni u porazu covjeka ne treba da napusta nada. tada ce I nasa sreca vise zavisiti od nas samih. A filozof Miodrag Zivanovic u svojim sjajnim “Plavim predavanjima” o neuspjehu kaze: “Rekao bih da i u filozofiji. barem. pogotovo ako su u pitanju prividne I trenutne pobjede. gdje je potencirao das u sansu da prezive imali oni logorasi. treba nastojati ocuvati energiju i optimizam. pa time. odgovornosti i zadovoljstva. potencira I smisao za humor. kada je rijec o “traganju za srecom”. Malodusnosti ni tada nema mjesta. a ne cesto bezrazloznu. Hrabrost. a stara jevrejska da bi se od slave valjalo stititi kao od hrdje. sopstveno I svojih bliznjih. a mozda jos vise u zivotu. ide vrlina skromnosti. najvecim dijelom iznutra. patnji. Korisno je. pri tom. moguce je ostvarenje (relativne) srece ili. a za svakog covjeka ni jedan dan bez korisnog gesta (djela) I bez lijepe rijeci. Ovakve situacije postoje samo kod onih koji se ne povode za povrsnim i trenutnim. Neki bi to. ni jedan dan bez note (za muzicara). ali I bez jakih I stalnih bolova. osjecanja tuge I praznine. osvojimo I razvijamo unutrasnju slobodu I nas unutrasnji svijet uopste. Kljucna saznanja o zivotu ipak sticemo sami iz sopstvenog iskustva I promisljajuci iskustva drugih.A ovo se ponajvise vezuje za zdrav i skladan zajednicki zivot sa onim koje najvise volimo. Psiholog Viktor Frankel je napisao 1945. bez jakih I stalnih zadovoljstava. Kami. neefikasnu I iscrpljujucu brigu o svemu I svacemu. tuge i bijede. vec za trajnim i dubljim izvorima zadovoljstava i srece u svakodnevnom zivotu. I upozorenje. kao vrlo bitnu predpostavku za “mudrost zivljenja”. uveliko. kako je to pisao A. pa I u (prividno) najtezim okolnostima. postojanje I jasne I realne liste prioriteta. osnov autenticnog zivota. kao I dobro raspolozenje. a onda I moguce srece. uz ostalo. u pomalo pojednostavljenoj formuli. a ako ne ocekujes nista I nesto ce biti sve. kaze 50 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .moguca I to najcesce u relativnom smislu samo kao sreca svjesnog zivljenja. u pravilu. koju dozivljavamo kao izazov. Nada je izvor snage. Spoznati to I postici unutrasnju ravnotezu olaksava I odrzavanje dobrog mentalnog zdravlja. ocuvanje “smisla za srecu”. Tome u prilog moze ici I. ni jedan dan bez retka (za pisca) I tako redom. iskazali na nacin da svako moze naci svoju srecu. ono sto nije uspjelo proizvodi visi kvaliteta. pod nazivom “Dozivljaji jednog psihologa u koncentracionom logoru”. A to predpostavlja. U domenu stvaralastva to prakticno znaci ni jedan dan bez crte (za slikara).” Dakle. dakle. Uz ta dva osnovna zivotna stuba. odnosno naci mjeru i balans izmedju brige. ali ni u pobjedi zanijeti. Sta vise.

Medjutim. koja je. na ekoloski pokret. zaputio u “ludilo trosenja”. koje je organizovao R. Cak I tolike I takve. vjerovatno. u najtjesnjoj vezi sa covjekovom “aktivnom nadom”. ali i protivrjecan. u drustvu gdje je novac osnovni pokretac zivota. koja ugrozava I sam opstanak zivota na nasoj Planeti. po njemu. dakle. upravo bez ovih. usput receno. prihodi u znatnoj mjeri uticu na dozivljaj srece. pohlepi I otudjenju dusa postaje “sve tanja”. po njima. uz istovremeno odsustvo svijesti o njoj. dosadasnji pokusaji obuzdavanja egoizma i pohlepe u medjunarodnim razmjerama nisu dali vidnije rezultate. Oni slojevi ciji su se prihodi u medjuvremenu znatno povecali. rast potreba bez granica (naravno. 51 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno za aktivnosti na njegovom (njihovom) ostvarivanju. U ostvarivanju sopstvenih zivotnih ciljeva. ni odgovarajuce psihicko zdravlje. pored nekih institucionalnih formi. U jednom od tih istrazivanja . gdje siromastvo masovno ugrozava opstanak. koje je zahvatilo cak I relativno siromasne slojeve. jednostavnosti i. kulturnim. nailaze na najraznovrsnije probleme I prepreke. najvise dozivljava taj osjecaj srece. za razliku od osjecaja nesrece o kojoj ljudi posjeduju svijest tada kada I dozivljavaju tu nesrecu. moralnim I duhovnim) uzrokuje “placanje” i previsoke cijene modernizacije. interes) kaze se kako bogacenje i neumjereno trosenje nikoga nisu ucinili srecnijim! Svijet se. a profit bespogovorna istina i univerzalno mjerilo uspjesnosrti. Neka druga istrazivanja su pokazala da je osecanje srece ponajvise vezano za poimanje jasnog cilja (ciljeva) u vlastitom zivotu. umjerenosti u svakodnevnom zivotu. a moralne vrijednosti gotovo suvisne. jedna od bitnih predpostavki (moguceg) dosezanja osjecaja srece podrazumijeva nastojanje rehabilitacije vrlina prirodnosti. tim najljudskijim od svih dusevnih uzbudjena. ljudi. Nikada mu nije dovoljno! Obilje mu je san. Sreca je. Vazno je imati. Medju prigovorima na nalaze ovog istrazivanja bio je i onaj da ljudi svijest o sreci mogu da imaju tek kada je ona iza njih. nije moguca ni zivotna radost. samo kada je rijec o materijalnim I tjelesnim. narocito. malodusnost i rezignaciju. Po nekim strucnim misljenjima. Inace. ne osjecaju se srecniji od onih slojeva ciji su prihodi u tom periodu ostali isti. a ne biti! Covjek je poistovijecen sa onim sto posjeduje I onim sto trosi. prema ovim nalazima. U kontekstu dominacije potrosackog mentaliteta u savremenom drustvu. Pri tome. na pokret “lijepo je u malom” i slicno. Frank ( i interpretirao u svojoj knjizi o luksuzu I novcu. koja se odnosi na najsire I najsvjetlije horizonte. To se jos vise odnosi na igru – u najrazlicitijim formama – u kojima se. koji mu uvijek izmice! Njegovo poimanje srece (hedone) nalazi se u bezgranicnom (apeiron). nego sto su bili prije koju deceniju. Ako je to tako. kako ocuvati nadu i “ostvariti srecu” u savremenom (post)modernom drustvu. u Americi izazvala veliki. cini bitan uslov uspjesnog traganja za srecom. a da se ne zapadne u zlobu. kada su I pojedinacno I kolektivno bili (znatno) siromasniji.Paskal. Samo u siromasnim zemljama. onda nije ni malo cudno da empirijska istrazivanja pokazuju das u ljudi danas mahom manje srecni. mislimo i na razlicite alternativne akcije na ovom planu – na antiglobalisticki pokret. naravno. U sveopstem postvarenju. ostaje otvoreno pitanje. Ali. cak uz izvjesnu “izgubljenost”. Sposobnost da se podnese bol i nezadovoljstvo. Bez te dinamike u razlicitim zivotnim situacijama nije moguce. ali ne I saznajnim. nekada I bolnih iskustava.

rade mimo nacela ljudskosti. “cestito utrosimo”. moralna dosljednost podrazumijeva da najstroziji treba biti prema sebi (uz. zar onda nije bolje. licemjernog I laznog. maksimalno samopostovanje!). praznog I besmislenog. uprkos svemu. ovakav nacin zivota zakonito proizvodi I ostavlja NELJUDSKI TRAG za sobom. A da bi se razumio drugi. na primjer. Steceni novac.Nadajmo se. i kada je rijec o nacinu zivota. korisnije I nadasve ljudskije I moralnije da taj organizam. o svojim greskama (rijecima I djelima) otvorenije razmisljati I govoriti. Jer. mimo obicajnih. ipak desava vrlo rijetko. a da nikada ne preispituju sami sebe. A. moralnih I pravnih principa. ono sto moze ciniti najbolje i u cemu moze dozivjeti radost. autentican LJUDSKI TRAG? Ako nam zivot inace prolazi (organizam se neminovno trosi!). i svakodnevnom odnosu prema drugom i drugima. uzvratio odgovorom: “Da umrem sto prije!” * * * JOVAN CVIJIC: “Ljudski organizam je zato da se cestito utrosi!” * * * Ako zaista ne znamo sta cemo od sebe I svog zivota. odnosno neiskrenog. sveti Augustin zapisao: “Sramotno je ne imati srama!” Ljudski je. potrebna nikakva posebna sposobnost da bi covjek bio odgovoran prema drugom covjeku. Nije. kako cemo onda uopste ostavljati I ostaviti trag u zivotu I. moralnog I autenticnog. treba nastojati 52 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . svakako. pogotovo. Za tako nesto vecina prosto nije sposobna I talentovana. na primjer. pa se to. A to je. ne samo da ne ostaje ljudski trag. slavu i moc placaju “debelim komadima” savjesti i ljudskog dostojanstva. onda je to pouzdan znak da si ti sam veoma nevaljao. mehanickog. Ako tako mislis. vec nit rag kao takav. pak. Ali. U svakodnevnom zivotu su mnogo vise rasirene one forme zivota koje nose obiljezja inertnog. na zalost. nego one koje su u znaku sadrzajnog. bez dvoumljenja. uvijek I svagda ili da bi. po svaku cijenu odrzao datu sopstvenu rijec. rutinskog. kako legenda kaze. ne mora obavezno da bude vrhunsko stvaralastvo. pametnije. sta je onda za tebe najveca sreca?” Silen je. a imati razumijevanja za slabosti drugih. Upravo ovi I ovakvi ljudi su najvise skloni da o drugima govore lose. ako nemamo iole jasne ciljeve I uporisne tacke u tom zivotu. Naime. Lav Tolstoj u tekstu “Put u zivot” pise:”Ti kazes kako su oko tebe sve sami nevaljali ljudi. srecu i smisao. Iz I iza njih najcesce. beskrajno polje najrazlicitijih mogucnosti ikada je rijec o oblicima rada i stvaralastva. naravno. nego o greskama drugih. ako si se vec rodio. eventualno glorifikujuci karijeru I zaradu. naravno. kada je kralj Midas poslije velikih napora uspio da ulovi legendarnog Silena (za koga se vjerovalo da zna odgovore na sva pitanja) postavio mu je pitanje: “Koja je najveca sreca dostupna covjeku?” Silen mu nje odgovorio: “Da se nikada nije ni rodio!” Kralj ga ponovo pita: “Ali. dakle. Za neke od ovih I ovakvih zivota se moze reci da prolaze gotovo “u ludo”. Zarobljenici ovakvog zivota ili gotovo nista ne rade ili rade iskljucivo pod prisilom ili. zato svako jeste sposoban da pronadje ono polje gdje moze dati najvise. zadovoljstvo. To. ne rijetko. da se na kraju necemo morati saglasiti sa zloslutnom preporukom iz jednog od starogrckih mitova. povrsnog. u vezi s ovim.” Mnogo prije je. kako kaze Jovan Cvijic.

Pored spremnosti na uzajamno upoznavanje i prihvatanje neminovnih razlika. na suprot rasirenom uvjerenju I praksi izbora “linije MANJEG otpora”. uvjereni smo da nije I nemoguce uskladjivati individualne I zajednicke sklonosti. po mnogo cemu. kao I svijest o gresci. Zato neki tvrde da je covjek osudjen da u zivotu bude “glumac” ili da ostane sam. “hladan” I racionalan. dobro uzajamno poznavanje. odnosno spremnost da se o njoj otvoreno govori. Kako naci ravnotezu. njegujuci. kao i nuzno djelimicno uzajamno odricanje od nekih individualnih sklonosti. sigurnosti. iskrenosti. pravednosti. A zivot u primarnoj zajednici podrazumijeva. odnosno cemu dati prednost u slucaju njihove kolizije? Nekada je nesto sto se cini 53 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . po definiciji. Pri izboru partnera vazna je. a u zivotnim situacijama katkad I iskljucju. Uzmimo za primjer odnos izmedju uma I emocija ili izmedju moralnosti I racionalnosti. buducnosti. da to.“staviti” se u poziciju onog drugog I postovati licnost onog drugog. emotivnih I drugih vrijednosti. Uz stalno preispitivanje sopstvenih postupaka. solidarnosti. potrebno je I prosudjivati (ali ne I presudjivati!) ponasanje drugih. Zato ih je tesko uskladjivati. sreci i smislu. kako se to. relativizirati. ali i da ima mogucnost da govori i djeluje slobodno. slobodi. (“slicno se slicnom raduje”) toliko i komplementarnost. Covjek moze biti tako percipiran I u svojoj najuzoj okolini. radinosti. solidarnosti. zivot u zajednici podrazumijeva jos neke predpostavke – od izbora zivotnog partnera.ipak. a dobrota u glupost”. razumijevanje i prihvatanje onog drugog. kaze u Jevandjelju po Mateju (10. u ocima one vecine koja takvo ponasanje niti razumije niti prihvata. one se mogu. sa svim osobenostima njegove licnosti. “da um ne prijedje u zlocu. Na moralnom planu to posebno podrazumijeva uzajamnu iskrenost. Mada nije uvijek jednostavno. Uzajamno razumijevanje I sigurnost u primarnim ljudskim zajednicama predpostavlja I pravo na (nenamjernu) gresku. odgovornost I istrajnost. ovakvo ponasanje moze da ima veliku cijenu. odnosno do privrzenosti zajednickim zivotnim idealima I vrijednostima. medjutim. Za ovakav pristup bi se moglo reci da zagovara u zivotu “liniju VECEG otpora”. koliko slicnost. posebno kada je u pitanju odnos prema kljucnim zivotnim vrijednostima – istini. da se iz gresaka “uci”. ne mora biti tako. a emocije su “tople” I katkad slijepe. moralni principi I principi racionalnosti se ne malo razlikuju. spadaju u vrijednosti razlicitih kvaliteta. Za uzvrat se u zajednici obezbedjuje ostvarivanje onih zajednickih socio-psiholoskih. Istina. koliko god potrebno. naravno. humanosti. koje je prosto nemoguce drugacije postizati – od bioloske reprodukcije. ali I neophodno. Svakodnevni zivot namece potrebu uskladjivanja razlicitih vrijednosti. 16). ucvrscivati. pa I potpuno napustati. a to znaci da uopste bude covjek. razvijati. topline. Ali. istovremeno. kao I slabiti. Vjerujemo. na primjer. Svako. treba da nosi punu odgovornost za ono sto govori i cini. pa I takvu da covjek bude pravi “stranac” u ovom svijetu. naravno. One ne moraju biti staticne. Ove eticke vrijednosti izrazavaju stanje licnog karaktera. zivjeti zivotom zajednice (zajednica) kojoj covjek po prirodi pripada ili je sam bira. a u zivotu funkcionisu po razlicitim principima. potrebe I interese. Zato je nuzan napor da se medju njima uspostavi ravnoteza. jer samo slobodan covjek moze da misli. to nije uvijek I lako. Ove vrijednosti. da se ona otkloni. do izbora nacina svakodnevnog zivota. odnosno moralnosti. Isto tako. Uvijek iznova treba pokusavati zivjeti iskreno. koje se uzajamno dopunjavaju. slobodno I autenticno I. Um je. odnosno postojanje takvih razlicitosti. do ljubavi. mijenjati. potreba i interesa.

bez upornosti I srtrpljenja jednostavno nema. Danas pogotovo u eri bjesomucne zivotne jurnjave (“neuroticne civilizacije”) za svim I svacim.tek strpljiv covjek moze da se potpuno koncentrise na neki ozbiljan rad I stvaralastvo. umanjuje povode za moguce nesporazume ili olaksava njihovo rjesavanje. naoruzajmo se I naoruzavajmo se strpljenjem! * * * TALMUD: “Ako covjek vidi da su ga spopale patnje. Zasto ga onda ne njegovati? To. treba da. nije lako. zavisi. neka razmotri svoja djela!” * * * Svakodnevni zivot (“mali svijet”) je mjesto nase istinske egzistencije. ali tako ih I razvijati. toliko I zbog drugih. otkrije I ostvari (ili ne) smisao vlastite egzistencije. istovremeno. Zato.I religija potenciraju znacaj ove vrline (strpljenja) I to. strpljenje je I humano I moralno I korisno. da se unese u njegovu situaciju i onda kada je mozda njegova vlastita objektivno teza. prema misljenju autora ovog teksta. ova vrijednost ima I znacajnu moralnu dimenziju. Strpljiv covjek pokazuje da je u stanju da razumije drugog. takodje. Nesporno je da strpljenje (steceno ili nauceno) izrazava superiornu ljudsku. da je tesko naci rijeci kojima bi se to iskazalo. I najnemoralnije I obrnuto. Zivot je bogatiji i raznovrsniji od svake logike. tako I za zivot u bilo kojoj zajednici. Koliko zbog sebe. I nauka. odnosno kultivisuci ih. od mnogih vanjskih I jos vise unutrasnjih faktora. Svjestan je toga I autor ovog “savjeta”. odnosno moralnu poziciju. pa time I konkretne punoce I smisla ili praznine I besmisla sopstvenog postojanja. ukoliko do njih dodje. Djuro Susnjic je to na jednom mjestu ovako kratko I snazno definisao:”Zivot za ideju. covjek je u mogucnosti da zivi u zajednici s drugim ljudima. truditi se I nastojati preispitivati svoje mogucnosti. u odnosu na trenutnu racionalnost.najracionalnijim. na spoznaju da nista vrijednije I trajnije se ne moze dobiti. Strpljenje. Ono ukazuje na duhovno I kulturno bogatu licnost. Uz to. naravno. kojeg. odnosno na poznavanje I uvazavanje dubljih dimenzija zivota. Pored socio-psiholoske I kulturno-duhovne. ipak. kojega sve manje ima u ovom koercijalizovanom I hiperdinamicnom vremenu I svijetu. budu preferirani. svako za sebe mora da prepozna. vrijedi pokusati I uvijek iznova pokusavati. Tek ovladavajuci svojim nagonima I instinktima. I kultura. uraditi ili rijesiti na brzinu. Dugorocni interesi i sustinski ciljevi. Ali. ideju za istinu. a to onda. Ljudski zivot je nepredvidiv i neponovljiv u njegovoj konkretnoj manifestaciji. Kakva ce ta egzistencija zaista I biti. na licnost koja se ne povodi samo za trenutnim interesima I trenutnim zadovoljstvima. koliko god je to moguce.” Jos jedna vrijednost je toliko znacajna za svakodnevni zivot pojedinca I zajedicu. posebno primarnih ljudskih zajednica. naravno. ipak.opet. u pravilu znaci davanje prednosti moralnim principima i vrijednostima. Pa I (be)smisao I punoca ili praznina njegova nose nuzno licni pecat I ispoljavaju se u 54 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . veru za nadu. Dakle. Rijec je o strpljenju. U krajnjoj liniji. Ono ukazuje na spoznatu I dozivljenu zivotnu mudrost. kako za licni zivot.

raznorodno. kako kaze Nice “onaj ko zna zasto zivi. A to je I najvisi smisao kulture I ljudskog zivota. po njemu. Oni nisu u stanju da uspostave kontrolu nad sopstvenim zivotom. kome je potrebna stalna potpora I potvrda. istrazivati. To je. duha I vrline. isprazne i promasene zivote. malo je vjerovatno da je moguce. zelja I mogucnosti da zivi sadrzajno. spontanost. potrebno je prijeci objektivno tezak put da bi se od fizicke individue doseglo do nivoa zrele i odgovorne licnosti. A. Rijec je o ljudima koji imaju. svakako. kad nema uslova. nuzno znaci I osiromasenje ljudskog zivota za neke od njegovih bitnih dimenzija. a zivjeti treba 55 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ili. cini se da je upravo takvih ljudi ponajvise. Ali. zanimljivo I ispunjeno. Ono sto zivot cini vrijednim zivljenja. upali svijeca! U zivotu je. vec potencijalno za svakog.” Pa i Jevandjelje upozorava da se umjesto tugovanja. kao sposobnost da sve vidi I uvijek svjezim okom. kao kljucnu predpostavku punoce zivota. naravno. Tako I duhovno izrasta licost. odnosno zivotno djelovanje. zbog tame. Ali. istovremeno. katkad. To su ona. sposobnost da se zivi kreativno. sadrzaja I forme. pa onda se. uprkos svemu. mogu li. i ne trude da pronadju odgovore na pitanja. istovremeno. Jos krace receno. Ova VITA ACTIVA u boljem slucaju podrazumijeva i VITA CONTEMPLATIVA. ne samo psihicki nezdravo za ove pojedince. u zavisnosti od odnosa ljudi prema zivotu. zivot treba voljeti. bogatstvo I sloboda unutrasnjeg zivota I. niti da jasno odrede sopstvene zivotne vrijednosti I ciljeve. Za ove ljude se prosto moze reci da ne znaju zasto zive. Istina. I on se najuspjesnije (“najzdravije”) savladava stvaralastvom I druzenjem sa najdrazima. osmisljavati) i zivot zivjeti u punoci njegove raznovrsnosti. kao I oni malodusni I ravnodusni. I oni koji kukaju nad sopstvenom sudbinom. I previse razloga za povremeni pesimizam. On kreativnost definise veoma siroko.” Izvjesno je da stalnim kreativnim radom I samousavrsavanjem oplemenjujemo I sebe. monotone. Medjutim. To bi se u jednom dubljem smislu moglo izjednaciti sa iskrenom ljubavlju prema zivotu – uzimanje i davanje onog najvrijednijeg. dobro poznavati zivot (izucavati. Izvjeso je da pozitivan stav podrazumijeva ne samo vecu duhovnu otvorenost i radoznalost (kao jednu od najljepsih ljudskih osobina. po Vinikotu. a da toga najcesce nisu ni svjesni. istina I opasnih) vec i spremnost na aktivnost u cilju mijenjanja zivotnih okolnosti. kako ih Kafka naziva “kukavna I bijedna stvorenja. u svakom trenutku. nadasve. Apsolutizacija samo jednog od to dvoje neminovno znaci jednostranost I razdvojenost razuma I emocija. iako. odnosno onih koji zive i prozive svoje dosadne. Kreativnost. Jos gora je varijanta kada je covjek uskracen za obe ove dimenzije zivota – kada nije u mogucnosti ili ne zeli da kroz razlicite forme duha upoznaje zivot drugih ljudi ili. i osmisljavanje tog djelovanja. onda. uma I strasti. Jer. nije samo za rijetke i u rijetkim trenucima. a posredno. ne pitajuci se. vec I socijalno nezdravo po blisku okolinu. posebno. kao i samog sebe. jeste: ocuvanje (djecije) radoznalosti. kako to moderna psihologija naziva “krhki self”. I one oko sebe. A to.” Tu spadaju. kako on kaze “sposobnost da se stvara svijet. samostalnost.(bez)brojnim varijantama. Britanski psihoanaliticar Donald Vinikot u svom djelu “Igranje i stvarnost” upravo potencira kreativnost. kao takvom I prema sopstvenom zivotu. dobrim dijelom. ali. koja se odricu svoje slobode I prihvataju da budu obican predmet u rukama nasilnika. pak. podnijece gotovo svakojako kako da zivi. pri tom. Nikako ocajanjem I demobilizacijom. tome treba teziti u mjeri u kojoj je to uopste moguce. nesto da urade za sebe. kako da zive.

Covjek zaista tada ulazi u fazu izvjesnog smirivanja svog zivotnog ritma I. rezultat boljeg razumijevanja zivota kao takvog. neiskreno (“pod maskom”). odanosti. kada dodje u zrelije godine. to je podrazumijevalo I zivot sa mjerom. dakako. nedvojbeno potvrdjuju misao Maksa Vebera. sve vise misli I na svoj kraj. I zivotne preferencije. stoji I ovo: “Upropastila nas je. i sadrzajniji. To je. i smisleniji. alternativa takvom zivotu je. A Ciceron je isticao da ce covjek postici drustvenu harmoniju ako nema suvisnih ni zelja ni nada – ako slijedi “zlatnu sredinu”(“aurea mediocritas”) I ne ocekuje “nista previse” (nihil nimis”). A u Ciceronovim “Intimnim prepiskama” na jednom mjestu. manje prihvatljiva sa stanovista kvaliteta zivota. sto je bitnije. na smrt. Na individualnom planu je bitno I specificno zivotno iskustvo svakog pojedinca. svakako. naravno. naravno. 56 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ali I sebe I drugih ljudi posebno. a sa sto vise blagosti. pa I bez straha. niti da bude “u gomili”. Na primjer. Mada donosi I radosti. I nezavisniji u svakom pogledu. koliko god je to moguce u odredjenim okolnostima. shvacenog u sustinskom smislu. covjek. realisticni. nade I stremljenja. naime. Zivot je uistinu I suvise kratak da bi bio protracen. monotono. kao I to da covjek ne treba postupati ni brzopleto ni bojazljivo! Interesantno je da se o potrebi umjerenosti mogu pronaci slicni. gleda. I ovdje je izuzetno bitna punoca zivota I osjecaj ostvarenog zivotnog smisla. zivot u ravnotezi s prirodom I s drugim ljudima. da se upozna I osjeti pravo lice zivota. Seneka je u tom duhu upozoravao da je mana vjerovati svakome i ne vjerovati nikome. To je i uslov da zivot bude i ljepsi. povrsno. zasto bi sebe upropastio?” Po nekim izvorima I sam Hrist navodno nije gledao blagonaklono na preteranu revnost. Poznato je da je Aristotelovo moralno nacelo bilo –NI U CEMU NE PRETJERUJ! I mnogi rimski mislioci I eticari su naglasavali vrijednost ove vrline. savjeti I u svetim knjigama. Jos je Marko Aurelije je pisao da. Zato treba nastojati da se zivi sto punijim zivotom. istina cesto I boli. pocinje da strozije razlikuje bitno od nebitnog ili manje bitnog. Takav zivot bi trebao da bude bez zavisti I bolesne ambicije za velicinom I slavom. Horacije je govorio da krajnosti kvare vrlinu. a to znaci I slobodniji. Zivotna punina podrazumijeva I covjekove ideale. koja kaze da covjek nikada ne bi postigao ono sto je moguce. od vrste iskustva I zivotnih okolnosti. u Knjizi propovjednika se kaze:”Ne budi suvise pravedan. u pismu svojoj supruzi Terenciji.umjeti. On tada jednostavno primjenjuje strozije kriterije selekcije u odnosu na ono sto radi. U toj dobi. covjek biva oslobodjen (nekih) strasti I tada moze da se posveti “razmisljanju I kontemplaciji lijepog”. medjutim. zavisno od tipa licnosti. Jedna od posljedica toga jeste I to da sve manje osudjuje. nego postenje!” Iako su katkad I teorijske spoznaje o svakodnevnom zivotu. I mnogi drugi su savjetovali da covjek ne smije ni da se sasvim odvoji od ljudi. Zivjeti tako. slusa. Ali. prema njoj se ne odnose razliciti ljudi na isti nacin. zivjeti sa istinom (ma sta to sve znacilo) nije. protivrjecni. bezbojno i BEZ TRAGA. sto sadrzajnijem I sto iskrenijem zivotu. a narocito prakticna iskustva. Neki sa strahom. dobrote. ma koliko oni nadilazili zivotne mogucnosti. s kim se druzi i slicno. odnosno prozivljen jednostrano. Zivot I istorijsko iskusto. ne nasa pokvarenost. ni malo lako. drugi sa izvjesnom ravnodusnoscu . kada ne bi stalno iznova posezao za onim sto je nemoguce. u svakom slucaju je nesporno da treba teziti sto autenticnijem. cita. Sa uvecavanjem ovog iskustva menjaju se. A u duhu Antike. napokon. Ali. ni suvise mudar. Anticki mislilac Menandra je govorio da moze reci da je zivio samo onaj koji se znao radovati zivotu. a sve vise razumije I prasta. On je tada.

odnosno oni koji su u zivotu ostavljali I ostavili najupecatljiviji TRAG. Onoj vecini. kako se to uobicajeno kaze “otvoreno srce I cist obraz”. Ukoliko nismo u mogucnosti da cinimo velika djela (od znacaja za covjecanstvo). Bilo bi prirodno da u tom prostoru covjekove slobode. zivotno znacajne. za cije sirenje se. Svakako. Covjek u svakodnevnom zivotu. bez obzira na okolnosti. razliciti ljudi na razlicite nacine. 57 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I obrnuto. niti odazimo iz ovoga svijeta. kao I onda kada se grubo I masovno gaze moralni principi I vrijednosti. moralnim. zato sto definitivnog I univerzalnog “zagarantovanog” smisla jednostavno nema I sto je smisao uvijek I samo individualan. dobro je. daju prednost nacelima morala. Kad mislis da si sedamdeset odsto u pravu. Sta vise. Ovo je dodatni razlog za traganje za stvaralackim. A onaj koji misli da je stotinu odsto u pravu. u svakoj situaciji I u odnosu prema svakom drugom manifestuju svoju licnost u cjelini. nedostaje (ili. Bitno je.” * * * Iako svojom voljom niti dolazimo na ovaj svijet. moralne hrabrosti (“cojstva”) za cinjenje moralnih dijela I ostavljanje istinskog ljudskog traga. kulturnim. sitne. u razlicitim vremenima. ali da to. Tragati. jer su oni uvijek spremni na odlazak I. naravno. Takvi u svakom poslu. za toga. duhovnim I svakim drugim zivotnim smislom. cesto ponestaje) iskrenosti. dostojanstva. ali I konkretnih drustvenih okolnosti. odnosno covjek u punom smislu te rijeci. covjek ostavi sopstveni LJUDSKI TRAG. pa I one teske. svakako. * * * STARA JEVREJSKA IZREKA: “Ako mislis da si pedeset odsto u pravu. odgovornosti i. mora I sam boriti I izboriti. sta vise. izmedju te dvije kardinalne tacke ljudske egzistencije postoji dovoljno prostora za slobodu naseg djelovanja. strasna lopuza I najveca hulja. osjetljive. I upravo su te I takve situacije pravi test cvrstine I ukorijenjenosti covjekovih moralnih principa. to nas ni malo ne oslobadja moralne obaveze da cinimo male. Skloni smo vjerovanju da to moze svako. To je narocito izrazeno u vremenima velikih istorijskih lomova I kataklizmi.Ne kaze se slucajno da smrt nikada ne iznenadjuje mudre. i po cijenu neizvjesosti zadovoljavanja elementarnih egzistencijalnih potreba. moralnih nacela I moralne dosljednosti. htijenja I znanja. pored elementarnih egzistencijalnih potreba I materijalnih I statusih aspiracija. mora da donosi najraznovrsnije odluke. na zalost. htio ili ne. nasom slobodnom voljom mozemo ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG za sobom. Cini se da se smrti najmanje plase oni ciji zivot ima najvecu vrijednost. pravde i pravicnosti. grdan je nasilnik. spremni su “zakoraciti u smrt otvorenih ociju”. neizvjesne I pracene sa mnogim dilemama I mogucim rizicima. ljudskosti u svakodnevnom zivotu. sumnjivo je. uz upotrebu sile ili prijetnju silom. cini samo manjina. humano I moralno bice. ipak. u granicama sopstvenih mogucnosti. odnosno ostavljaju pecat svoje (moralne) unutrasnjosti. mozemo reci da je uistinu ljudsko. To pogotovo vazi za one koji. narocito. Ko u takvim okolnostima. drzi I do postenja.

manifestujemo nase poimanje zivotnih vrijednosti. A. Razumljivo. pri tome. uistinu dragocjen. I pojedinci I zajednice I zivotne situacije su u principu jedinstveni I neponovljivi. a narocito one moralne. da se u svom ponasanju ni najmanje ne rukovode moralnim principima? Malo je vjerovatno da bi to priznao iko. To je bila I ostala tesko savladiva dilema I u teoriji I u zivotnoj praksi. kao socijano I moralno bice. narocito manifestovanim u odnosu prema drugim ljudima. Dakle. kako ostati svoj. ma koliko bio skupo placen. istovremeno. A takvih primjera je I previse. neuhvatljivo je za bilo kakvo sematsko projektovanje. Ona je. u pravilu. Samodovoljnost je I ovdje veoma opasna. I to. uz to. Iako je. a to znaci u praksi svakodnevnog zivota. Nikada se. odnosno bez drustvenih grupa I ljudskih zajednica. samopouzdanja I dostojanstva). pojedinacni odgovori u svakodnevnom zivotu su prosto nuzni. Pa I kada je rijec o primarnim zivotnim zajednicama. interesa I htijenja.prosto. u moralnom pogledu. onda. Naravno da se ne moze ocekivati od svakog covjeka idealno ponasanje u moralnom smislu. uvijek lako naci mjeru izmedju individualnih I zajednickih potreba. s toga. pa nadalje. pa I sklad sa blizom okolinom. to se ponajvise odnosi na one s kojima covjek ostvaruje neposredne kontakte. koliko je takvih? Obzirom na ono sto se sve desava u svijetu I zivotu. ne samo onih egzistencijalnih.Ali. vec jos I vise onih autenticnih ljudskih (I individualnih I zajednickih) izvan kojih covjek. Iako od drugih. I u sirem. nema mogucnosti zadovoljavanja brojnih ljudskih potreba. Tek u odnosu prema drugima. pa . pa i opstanka ljudskih zajednica. racunajuci i one primarne. svako se zeli nazivati covjekom. naravno. funkcionisanja. kako bi rekli teolozi “sotonin ideal!” Ona remeti sve kriterijume I vrijednosti. medjutim. a “bez sebe samih” jos manje. vjerovatno jos od kada covjek postoji. jos i postenim covjekom) onda dolaze u pitanje i sami temelji ljudskog zivota i. jednostavno nije moguc. posebno. Ali. pa time I zdravih temelja gradjanskog drustva I pravne drzave. prije svega. Oni su egzistencijalni I u elementarnom I u najdubljem smislu te rijeci. ukoliko se ne postuju ni elementarni moralni principi (a. Svako od nas se zato mora uvijek iznova (sam)propitivati. To. Trajno je otvoreno pitaje. Gotovih I trajnih odgovora. a. naime. dusama i srcima upravo ili. to ne znaci da se bilo koga moze amnestirati od minimuma moralnosti. nego od sebe samih. treba ocekivati manje. nije tesko zakljuciti da ih nema bas mnogo! A koliko bi ih priznalo da nisu moralni. pa I onih moralnih. kako se snalaziti u najrazlicitijim situacijama I obezbijediti odnos. A samim tim nije moguce ni dosezanje zivotnog smisla. od njegovih najblizih. nema I ne moze ih ni biti. odgovore n ate dileme u odnosu pojedinca I grupe svako mora uvijek iznova traziti I (ne)nalaziti. ni kada je rijec o moralnim vrijednostima. kako se “ne utopiti” u grupu. nesporno da bez afirmacije principa individualizma nema sirenja prostora licne slobode (kao I osjecaja samosvojnosti. ne treba zadovoljiti postignutim. svakako. da li ostavlja i kakav trag u svijesti. (I na makro I na mikro nivou). Zato je i najmanji korak u pravcu moralnog i duhovnog uzdizaja. Kako obezbijediti sklad psihickih funkcija u sebi. nije realno! Ali. ne ostati sam? Bez grupe ne mozemo. a pogotovo ne proglasavati moralnim one ocigledno amoralne. 58 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . isto tako je izvjesno da bez drugog I drugih. Nije. u tom socijalnom okruzenju.

zahvaljujuci (post)modernism informacionim tehnologijama I slobodi kretanja ideja. upropastila mitski. sadrzaja I intenziteta na svim meredijanima. mogu biti podsticajni za stvaralastvo. kulturnom. glorifikacija licnog uspjeha i toliko ojacan konformizam.* * * MAHATMA GANDI: “Najvece nasilje nad covjekom je siromastvo. O protivrjecnim obiljezjima I posljedicama globalizacije bilo je govora u prethodnim dijelovima ovog teksta. Drugacije kazano. bijede I masovne socijalne patologije diljem nase Planete.” * * * Naravno da je svakodnevni zivot danas pod snaznim I sve vecim uticajem procesa globalizacije. odnosno raspolucenosti covjekovog bica. sakralni prostor. koje ono donosi) I izraz bjekstva od stvarnosti. pitanje je kuda idemo I cemu I kome sluzi takav razvoj? Kuda nas vodi ta nekriticka fascinacija (pozitivnom)naukom I tehnologijom I to rapidno slabljenje kriticke distance. da li ce nove tehnologije jos vise rasprsiti “cestice smisla” po svijetu. ovaj process. odnosno vid bjekstva od “kraljevstva besmisla”? Da li ideologija masovne potrosnje. S druge strane. globalizacija dopriosi planetarnom sirenju univerzalnih vrijednosti. moralnom I svakom drugom planu. sirenju siromastva. roba I kapitala. koje ce sve teze biti sastaviti. svojstvenog dobu Moderne. kako kaze Lesek Kolakovski. doprinosi uvecanju jaza u razvijenosti. Naravno.svakako. Samim tim. Da li ce integrativni procesi u svjetskim razmjerama voditi I ka jacanju cjelovitosti licnosti. Nesporno je da ovaj proces ima najmanje dva lica. humanist I punocu zivota. te promjene nisu istovjetne. odnosno brisanje moguce alternative? Da li kompjuter uistinu moze misliti umjesto nas? Da li brzina zivljenja u doba (post)moderne moze obezbijediti minimalan kvalitet zivota? Zar nije brzina. ako to uopste vise bude moguce? Da l ice razvoj u znaku globalizacije uvecati broj AGATOFILA (dobrih ljudi) ili KAKOFILA (zlih ljudi)? Dakle. S jedne strane. obzirom da je utemeljen u neoliberalnoj strategiji. uvecati covjekove moci harmonije sa drugim ljudima I sa prirodom. utemeljen na znanju. uistinu uvecati kvalitet ljudskog zivljenja u njegovom sustinskom smislu. jer se cini da se I nadalje puka sredstva proglasavaju za srhe I ciljeve po sebi. izraz ceznje za smislom. Da li ce univerzalizacija virtuelnog umanjiti eticnost. kao njenog jedinog prirodnog stanja? Da l ice nova saznanja. takodje nisu iste u razlicitim dijelovima svijeta I u razlicitim socijalnim grupama. ljudi. Jos uvijek je tesko pouzdanije tvrditi da li globalizacija vodi prevladavanju naglasene fragmentacije i razdrobljenosti svijeta i zivota. Na planu svakodnevnog zivota globalizacija . odnosno nisu istih karakteristika. unosi velike promjene u odnosu na raniji nacin zivota. moralan i smisaon zivot? Ima I previse razloga da ova I ovakva pitanja svi zajedno I svako ponaosob uvijek iznova pred sebe postavljamo. za sadrzajan. uklopivsi ga u racionalne structure? Da li je I pomama za putovanjem (pored iskonske covjekove potrebe za promjenom I korisnim iskustvima. tako I ljudskih zajednica? Da li ce razvoj. I to kako pojedinaca. ni njihove implikacije na socio-psiholoskom. odnosno buran naucno-tehnoloski razvoj. 59 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

Moralno geslo. medju prvim zastupao stanoviste da se covjekov psihicki razvoj proteze na cio zivot. zdravo. ima razlicita obiljezja u razlicitim zivotnim dobima. uz odlucnost I upornost da se oni I dosegnu. u ovom kontekstu. fizioloske. citati ono sto je najvrijednije. Razvoj autonomne 60 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno pravljenje selekcije I sto strozijeg izbora u odnosu na nase potrebe. medicinske I svoju sociopsiholosku . taj gotovo savrseno racionalan covjek I pisac (sa stanovista organizacije svakodnevnog zivota) u jednoj prilici je izjaio da je I on dobar dio svoga zivota protracio! To je zaista nevjerovatno. Naime. koje bi podrazumijevale smireniji. Vrlo je vjeroatno. govorio da je gubitak vremena najskuplji trosak. planirati I svakodnevne aktivnosti (pa I vrijeme za izvjesnu spontanost!) I. Stres. A da vecina ljudi bukvalno traci barem dio svog zivota (manjina I cio zivot!) mozda je najbolji dokaz jedan iskaz Ive andrica. odnosno “pretapati” ga u mudrost. vec se dosta ucinilo na oslobadjanju od pritiska I na otklanjanju ili ublazavanju mogucih stresnih okolnosti. potice iz losih procjena. kulturolosku. druziti se sa onima s kojima osjecamo zadovoljno I sretno. naime. pri tom. naravno. obicno. Utvrdjivanje I uvazavanje hijerarhije zivotnih vrijednosti treba podrediti prvim ciljevima I istinskom smislu covjekovog zivota. Preventivno. a time I zdraviji zivot I u fizickom I u mentalnom smislu. Stresom istrosena zivotna energija se tesko moze povratiti. odnosno o razvoju licnosti. ali I od njihovog pojedinacnog odnosa prema stresovima I stresogenim situacijama. realnost I odgovarajuca kultura zivljenja. ima. Vrijeme zaista ne treba traciti uzalud. pisati sto temeljitije. dakle.Moguce je da cemo na taj nacin unijeti I neke promjene u nase zivote. Taj razvoj. Jos je Teofrast. a da iskustvo. Zato ce neki to smatrati cak I zlocinom prema vlastitom zivotu. Podsjecamo da je jos Heraklit govorio da je bolest greska protiv zivota (vjerujemo. obaveze zelje. I teorija I iskustvo upozoravaju da racionalno “koriscenje” vlastitog zivota podrazumijeva neprestano utvrdjivanje prioriteta. Treba nastojati osmisljaati I vlastito I iskustvo drugih. Zato se mora oprezno raspolagati sopstvenom zivotnom energijom. sadrzajniji I smisleniji zivot. odnosno izbjegavanje prejakog tempa zivljenja. moralnu I filozofsku dimenziju. To je nenadoknadivo. nego kroz vasionu!” * * * * * Karl Gustav Jung je u okviru svog ucenja o individuaciji. kao sto neki cine. uz slijedjenje vlastitog ritma. (Post)moderno doba je izrazito stresogeno. Sta da kazemo mi ostali? Neophodo je. Ne kaze se slucajno da dobre procjene poticu iz iskustva. reagovanje na stresne okolnosti moze I u zdravstvenom smislu biti veoma korisno. * NARODNA IZREKA: “Korisnije je proci kroz zivot. u najsiren smislu). Ako se u tome uspije. u cetvrtom vijeku prije nove ere. definisati dostizne ciljeve. bi trebalo da bude: raditi najbolje sto se moze. kao I nacine njihovog ostvarivanja. pored bioloske. svakako. Zato je covjeku potrebna zivotna mudrost. da bi na taj nacin bitno umanjili I negativno dejstvo danas toliko rasirenog stresa. A to ponajvise zavisi od socio-kulturnih obrazaca zivljenja pojedinaca I drustvenih grupa.

u sportu. I osjecaj neslobode. bez obzira sto mu niko u toj borbi ne moze garantovati uspjeh. vec je vjerovatnije da do nivoa licnosti (u punom smislu tog pojma) doseze tek manji dio ljudskih bica. naravno. cjelovitu licnost. Covjek je. pa I agresivnost. a onda. strah od zivota. koja je okrenuta neprekidnom usavrsavanju. Kako kaze jedna francuska izreka . To potvrdjuje ponasanje vecine ljudi u kriticnim. To. nanosi stetu I konkretnom pojedincu I njegovoj okolini. onaj ko pretenduje na atribut licnosti. taj prosto mora biti spreman na borbu sa svim iskusenjima. uravnotezenu. cak. kolektivnog ubjedjenja. Izvjesno je. sto. nemira. Moglo bi se reci da je zivotni smisao I istinska sreca upravo u nacinu savladavanja mnogobrojnih zivotnih litica. nesporno amoralnim iskusenjima. na potpunu. Cini se da je malo onih jakih I pouzdanih licnosti. On nije ni lak ni kontinuiran. Taj smisao I ta sreca. svjesno ili nesvjesno. potencira Jung. kako ih je nazivao spanski mislilac Hose Ortega i Gaset. Neki. “neka mene mimoidje”. ta samozavaravanja “proizvedu” losu savjest. pa I eventualna spremnost na “pokajanje” I “iskupljenje”. vrlo rijetko. (“O postajanju licnosti”) djelo najvise hrabrosti. dobar. prelomnim. mukotrpan proces. konkurentu ili partneru – u radu. odnosno njeno izdvajanje iz mase I demonstriranje svijesti o stvarnoj individualnosti. Licnost je. pak. medjutim. kojima ovakvo egoisticno ponasanje prikazuju kao stvar nacela. barem kod nekih. “daj mi sto vise I sto prije”. se javlja I kod onih koji najmanje drze do etickih normi. nego realno dostizni cilj. barem katkad. Do autonomne licnosti se vrlo tesko dolazi. posteniji. apsolutna potvrda individualnog postojanja I najuspjesnije prilagodjavnje na opste datosti. ko u svom zivotu barem nije pokusao da nesto uradi i za druge (po diktatu vlastite savjesti). posten ili “ne daj boze” da je sposobniji. To ni u kom slucaju ne smije da bude razlog za odustajanje. na ovim prostorima. prema Jungu. Jos manje je onih koji istinski uspijevaju nadvladati rutinu I prazninu svakodnevnog zivota ili. sa moralnog stanovista. “ja sam najbolji”. toliko su im “prncipi” uzviseniji. “probranoj manjini”. Cak bi se moglo reci da ostvarenje potpune I cjelovite licnosti vise predstavlja idealni. najcesce. prije svega. Kako od takvih ocekivati da ce smoci snage (naravno. a ne 61 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koje su u stanju da se odupru moralno diskutabilnim ili. poput onog “daj mi danas”. Razvitak licnosti je takva sreca da se mora skupo platiti. nisu u danas preovladjujucoj “zivotnoj filozofiji” (u svjetskim razmjerama) izrazenoj u egocentricnom stavu neposredne korisnosti. Ali. uvjerljivo pokazano da je dosezanje autonomije licnosti. koriste I opsenarske trikove. ne samo da ne uspijeva svima. u zivotu uopste – priznaju da je sposoban. medjutim. slozenim I specificnim istorijskim I drustvenim okolnostima. Upravo je nedavno. bez obzira na obrasce vaspitanja I karakter culture. sto su im namjere prizemnije. sa smisaonom egzistencijom. skladnu. u kulturi.svijesti I samosvijesti je. Dodali bismo ovome da upravo zato nikome nije zagarantovano da ce od individue nuzno postati i licnost. Malo je vjerovatno da (na kraju) moze biti zadovoljan sobom. pri tome. jednostavno duzan da se bori za svoje ideje. da vremenom. Moc licnog ubjedjenja katkad je snaznija od grupnog. u nauci. uz najvecu mogucu slobodu sopstvenog odlucivanja. moralne) da svom protivniku. Rijec je o onoj. u politici. nesigurnosti. bolji. Griznja savjesti. Naravno da ne moze biti slobodan ni moralan covjek koji je uplasen. u umjetnosti.

I na radosti. nastojati da se tako ponasa. Jedni potenciraju nekultivisani dio ljudske prirode. ima geslu hriscanske etike. Gotovo da se moze tvrditi da su ljubav i saznanje jedini lijek od uzaludnosti zivota. koji pociva na egoizmu. Za cetvrte. Koliko se one uvecavaju – a za njih dna nema – toliko je covjek dalje od istinskog zadovoljstva I srece. treba da budu vrhovne. narocito. U suprotnom. mora biti spreman I na nesporazume. Ljude niti treba slijediti. covjek. biti nikada izvor zadovoljstva I srece. To je I uslov da razumije druge. ali I na bol. da dopre do pune svijesti o sebi. kao sto u trenutku prestanka bola pocinje zadovoljstvo. odnosno nece ciniti bilo sta. upravo. naprotiv. Covjekov zivot je neminovno pracen I radoscu. kao temeljnoj vrijednosti. cega bi se jednoga dana moga stidjeti. ni sa funkcionalnog stanovista. povezani sa najvecim dostignucima (naucnim) ljudskog uma – od stvaranja oruzja do ekocida – koja imanentno ugrozavaju sam ljudski opstanak na Planeti. ovdje apsolutno nema mjesta. Zelite li biti sretni UVIJEK. I eventualna pozicija skeptika moze covjeku pomoci da sacuva svoju duhovnu I moralnu nezavisnost. koje kaze da “ko se ne osveti. uvecanje moci zla. On. neupitne i nepobjedive vrijednosti. traga I za mirom u sebi. To je jos manje vjerovatno kod onih koji nisu u stanju “da izadju na kraj” sa sopstvenim zivotom. da u sebi probudi uspavano bice I nadje (moralni I svaki drugi) smisao svog postojanja. Tome u prilog najuvjerljivije 62 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da se covjek probudi. Mjesta. zlo je u najtjesnjoj vezi sa karakteristikama kapitalistickog sistema reprodukcije. jeste da druge sto bolje razumije. U tom traganju za samim sobom. Jos je Vergilije pisao da je “put do zvijezda” posut trnjem. ciji je jedini prtljag neiscrpna radoznalost. Najvise sto covjek moze I sto se od njega ocekuje. da bude “vjecni putnik”. dakle. kao sto je I ostvarenje istine. Samo tada covjek nece nista svjesno ciniti mimo vlastite savjesti I pod pritiskom. ako ostane u okamenjenom stanju. da “upozna sebe”. Za trece. kojima je pojedinac izlozen u procesu svoje individuacije I psiholoskog sazrijevanja. odnosno ono animalno u njoj. I bolom. pri tome. I na uzlete. instituciji. zbog cega ih treba istrajno njegovati. Covjek na tom putu mora da “traga za sobom”. koje kaze:”zelite li biti sretni JEDAN trenutak. odnosno profitu. dakle. arogantnom. I zadovoljstvom I patnjom. I na padove. da drzi oci otvorene. nauka je jos manje definisala ostvarive “terapije” za iskorjenjivanje ili. nepromisljenom politikom najmocnijih drzava I socijalnih grupa. oprostite!” Slobodu svoje savjesti covjek ne moze I ne smije da podredi nikakvom autoritetu izvan sebe (bilo da je rijec o pojedincu. Kljucno je. niti traziti da vas slijede. zlo je uslovljeno losom. Drugi. Licna savjest i licno dostojanstvo. ni sa moralnog.samo za sebe. ublazavanje zla. A otkuda zlo u covjeku I svijetu? Iako ne postoji potpuna saglasnost ni oko odgovora na ovo pitanje (filozofije. osvetite se. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. u najmanju ruku. ako svoj zivot prespava. zato. kao I unutar njih) izvjesno je da je vecina mislilaca saglasna barem oko nekih grupa uzroka. a onda I sa drugima. Neki autori su zato konstruisali I sintagmu “bol zadovoljstva” I “zadovoljstvo bola”. Kao sto nije odgovorila na pitanje otkud zlo. To su nezaobilazna iskustva. ukazuju da su korijeni I.barem. nepravde I patnje. teologije I nauke. Ili ce. I na poraze. covjek je kriv I za svoje I za opste zlo. Sujeta I mrznja ne mogu. odnosno vlastita moralna uvjerenja. organizaciji…). Staro pagansko geslo. taj se I ne prosvijeti!”. zapravo. To bi mogli tumaciti I na nacin da prelazenje granice zadovoljstva donosi bol.

predstavlja veliki doprinos toj borbi. Bol je vjerovatnija i u situaciji loseg suparnistva. I jos dodaje:”Mrzim agresivnost pobjednika. trebalo izbjegavati koliko god je to moguce. u vezi s ovim. pa zato i opasno bice? Receno o zlu. Postoji li nacin da se bol izbjegne?” Mogli bi uzvratiti sa pitanjem Bensetritu na njegove. Necasno ometanje suparnika I sebicna. rijec o ljudskoj tastini.Vidojevic) U ocuvanju vlastitog moralnog digniteta ovo je minimum koji bi svaki covjek morao uciniti. na zalost. A individualno iskustvo svakodnevnog zivota to osjeca I dozivljava gotovo u svakom trenutku. To se. naravno. za razliku od dobre I zdrave kompeticije (koja je korisna I za pojedinca I za zajednicu) stetno. Na suprot tome. jer ona u sustini nikome i nikada ne donosi dobro od trajnije vrijednosti. Ma koliko bila znacajna za ljudski zivot (I u egzistencijalnom I u socio-psiholoskom pogledu) jurnjava za karijerom ne bi smjela da proguta “zivot” u cjelini. mozda. Pravi se I ne takmice!” Za uvecanje kvaliteta. koji rezignirano izjavljuje:”Cio svoj zivot sam se trudio da ne radim nista. nezainteresovanosti I neosjetljivosti prema drugima. barem. u vezi s ovim. tacne tvrdnje: “Pa sta ste ocekivali od zivota?” Samo ljubav. u osnovi. razumljivo. U zivotu rijetko pobjedjuju pravi. misli Isidora. ni u kom slucaju. kao i na rasirenu naviknutost na zlo. u svakom slucaju. Da li je to. Navijanje za neki fudbalski tim – nanosi bol. obzirom na moralnu otupjelost. odnosi I na takozvanu karijeru. ako ne I bitno. Ima pisaca koji misle da smo kao ljudi vec definitivno porazeni u borbi sa zlom. svakako. Imati defetisticki stav I indiferentno ponasanje u odnosu na zlo. Ljubav – nanosi bol. I najmanji doprinos da se zlo. Otpor zlu – u najrazlicitijim oblicima – je dokaz da smo zivi ljudi. dubine I smisla svakodnevnog zivota bilo bi. korisno nastojanje da se barem minimalno. dakako. cini nam se potrebnim da ovdje jos po nesto dodamo. pogotovo ne licnu slobodu I integritet porodicnog 63 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zar sve ne postoji samo kroz svoju suprotnost? Istorija. neeticna jurnjava do pobjede suparnika. u kojoj ona govori da je uzurbanost plebejska osobina I da nju prate grimace I gestovi kelnera. uspori njegov ritam. A o moralu je tesko govoriti uz prisustvo izrazene tastine. smirenost I uravnotezenost izrazava I onu vrstu dostojanstvene uljudnosti. Nije slucajno da u svijetu vec poodavno djeluju drustva koja “uce” ljude kako da sporije zive. Rijec je. Uzurbanost bi. ne preporucujemo. Ono je. Masovno je rasiren osjecaj bespomocnosti. nemoralno. o neobicnom stavu mladog francuskog rezisera Samuela Bensetrita. Ako se neeticnim sredstvima zeli ostvariti prednost. bilo bi apsolutno amoralno. koji im je nametnut ili ga sami sebi namecu. kuvarice I nosaca. onda je rijec o tastoj osobi. uz koriscenje svih sredstava. moze biti I izvor bola I izvor sukoba. nije moguce ni teorijski. pa I opasno. Jedan autor je to ovako definisao: “Ne dopusti da te gaze i ucini sto mozes da drugi ne budu gazeni!”(Z. pa i onda kada im se nanosi zlo. ne znaci da se protiv zla nije moguce boriti i da se ne treba boriti. da smo moralni ljudi i da smo uopste ljudi. Prvo da podsjetimo na jednu opsku Isidore Sekulic. Margaret Diras. u bilo kom vidu. najjaci dokaz da je covjek u sustini slabo.govori cinjenica da je zla u svijetu sve vise I da se ono manifestuje sve drasticnije. ne uvecava. kaze da je zaljubljena u gubitnike. radost. kako bih izbjegao ranjavanje. teorija I empirija to nedvojbeno dokazuju. koju moze da podari porodicno vaspitanje I istrajan “rad na sebi”. Ovdje je. Iako smo o ovome vec nesto ranije rekli. Navescemo I jedno drugacije stanoviste u “borbi” protiv zla. kako da uspore uistinu ubitacni tempo zivota. zadovoljstvo? To. Rad – nanosi bol. naime. koje.

kao I u uslovima dominacije razlicitih formi ekstremnog kolektivizma. a emocije da dajemo I primamo toplinu I ljubav. 64 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . No. vec upravo obrnuto.upravo zato.” Oni. Emil Sioran ce reci: “Mrzim mudrost onih ljudi koje istina ne boli. da li je moguce ugusiti sebicnost I zlo u sebi I stvoriti mjesto za ljubav prema drugom I drugima? Da li smo u stanju da od sebe trazimo znatno vise. samosvojni. Racio da pokusavamo dolaziti do istine. da vole I postuju druge. pri tome. treba praviti razliku izmedju sentimentalnog I osjecajnog. jedino tako I tada moze istinski siriti prostore ljudske slobode. koji ne boluju od nerava. da li I koliko ima pravih prijatelja? Da li I koliko ljudi bezrezervno voli? Da li I koliko ljudi postoji. nego od drugih? Za tako nesto je potrebna. onda je to. a da se slabi svete. na zalost. moralnih i emotivnih uvjerenja i osjecanja. ali I autonomnih osnova stvarnog I zdravog covjekoljublja. bez iskrenih I snaznih emocija – kakvih. osjecajna osoba nikada ne moze biti okrutna. uz ostalo. da uvazavaju druge. Covjek se uvijek treba pitati. koja se vec u slijedecem trenutku moze transformisati u u okrutnu bezosjecajnost. Iako je u radu moguce ostvriti dio smisla zivota (“u radu je spas!”) sasvim je izvjesno da njegovu punocu I cjelinu samo u radu nije moguce doseci.zivota. Covjek zato treba nastojati da se oslobadja ovih krajnosti koliko god je to moguce. iskreno I smisaono? Postoje li ljudi sa kojima se razumije I onda kada cute? Postoji li neko prema kome se odnosi sa blagoscu. a nekada i interesno uslovljene samilosti. nije malo – osteceni su za bitnu (u mnogim situacijama I najbitniju) dimenziju zivota. altruizma. Jer. Zato se i kaze da samo jaki prastaju. Samo zdrave emocije mogu da otklanjaju raznovrsne prepreke za istinsku ljudsku komunikaciju. koje ne mora ni u sta da ubjedjuje I uvjerava? Postoje li ljudi prema kojima se uzajamno odnosi duboko. Za razliku od sentimentalne. koja umije da prasta? Malo je vjerovatno da su moguci masovniji pozitivni odgovori na ova I ovakva pitanja u uslovima ekstremnog individualizma. strahove I frustracije kompenzuju vanjskom arogancijom I jeftinim gestikulacijama. vlastita skromnost I “oslobadjanje” od vlastite sujete ili. A u ovoj vrsti rada. koju (vecina) ljudi radi iz egzistencijalne nuzde pogotovo! Samo je po sebi jasno das u nam u zivotu potrebni I racio I emocije. zelje I potrebe da vide druge. barem. Pri tome. Skromni I neoptereceni sujetom nisu slabi (slabici). I jedna Jevandjeoska poruka glasi:”Neka vam rijeci budu blage. iz najdubljih racionalnih. oni imaju snage. mesa I krvi. I sigurni u sebe. nepouzdane. kako se to obicno misli. stalna borba sa njom. trenutno povodljive. istinski osjecajna osoba je u biti takva trajno. jos posjeduju smisao za humor I spremnost na samoironiju. pa zato I ne osjecaju potrebu da svoje unutrasnje neuravnotezenosti. Oni su jaki. Povrh toga ili. dodatna garancija za stvarni LJUDSKI TRAG u zivotu ovih ljudi. a djela jaka!” Ako. Za razliku od sentimentalne. saosjecanja I humanizma. svakako.

(“U dobru je lako dobar biti. Covjek se prosto mora I prilagodjavati okolnostima. Na njegov tok I karakter bitno utice I djetinjstvo. ponajvise (ako ne I u cjelini) zavisi od nas samih. posebno ona moralne prirode? Ako nismo. sa drugih prostora I iz drugih kultura? Da li smo stekli prave prijatelje? Da li je nas emotivni zivot bio bogat I bez frustracija? Da li smo ostvarili neko znacajnije djelo – bez obzira u kojoj sferi ljudskog stvaralastva. razumljivo. imao se rasta I roditi!” * * * * * Vjerovatno.To je. Zato se treba pitati I da li smo imali zanimljivo I srecno djetinjstvo? Da li smo bili voljeni? Da li smo radili ono sto smo zeljeli? Da li smo tokom zivota upoznali mnogo drugih ljudi. svodeci svoj zivotni bilans. strahu? Kao sto je prethodno. a ja se bavim sitnicama!” Koliko bi tek “obicnih” ljudi. mozemo li sebi to priznati? Da li smo zivjeli slobodno I bili svoji ili smo svoju savjest podredjivali polozaju.” Ne moramo se. Upravo se u najtezim situacijama covjek uistinu pokazuje onakvim kakav jeste. Bez toga 65 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . na zalost. nuzno. na muci se poznaju junaci!”) Zivot je. Ali. To je. I mjera naseg samopostovanja. odnosno pokazuje cvrstinu svojih uvjerenja. U pogledu tih vrijednosti nuzna je samouvjerenost. odnosno ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG? Ono sto nesporno jeste potreba. mogli slicno iskazati “smisaoni bilans” svojih zivota. Da li cemo ih prepoznati I iskoristiti na najprimjereniji nacin. I moralnost svakodnevnog zivota? Da li smo pomagali drugima? Da li smo se borili protiv zla I nepravde? Da li smo imali cvrsta moralna uvjerenja I da li smo ih dosljedno slijedili? Da li smo uopste ikada I sta zrtvovali za nase principe I nasa uvjerenja. interesu. To se podjednako odnosi. Ni nase zelje nisu sporne. odnosno da li intenzivno zivimo? Emil Sioran kaze: “Ja sam za povisenu temperature. I tezak I nepredvidiv. mogucnosti izbora za takav zivot I te kako ima. svako od nas mora znati donju granicu eventualnih moralnih ustupaka. to je stalno preispitivanje smisla vlastitog zivota u cjelini.* NJEGOS: “Blago tome ko dovijek zivi. u vise navrata. U tom kontekstu je logicno I pitanje da li smo intenzivno zivjeli. jedan pjesnik je snazno I dramaticno iskazao (be)smisao svog zivota stihom:”Smrt dosla. ostati “uspravan”. Zar nije I veliki Gete pisao dam u nista ljudsko nije strano. naravno. Kako izbjeci ove I ovakve “bilanse”? Kako neprotraciti vlastite zivote? Kako tu “pustolovinu zvanu zivot” ostvariti u svojoj punoci I. vrlo cesta). receno “recepta” za ostvarivanje moralnog I smisaonog zivota jednostavno nema I ne moze ga ni biti. kako na “mracna vremena” u istoriji (koja su. Od njega se cesto ocekuje da bude fleksibilan. Samo mediokriteti zive na normalnoj temperature zivota. tako I na ona “normalna”. Nasa kooperativnost ne bi nikada smjela ici na racun kljucnih moralnih principa i nasih temeljnih uvjerenja. ali svakako treba da tezimo sto sadrzajnijem zivotu. tolerantan. ukoliko covjek uopste zeli zivjeti u bilo kakvoj ljudskoj zajednici. Ali. pri tom. naravno. racunajuci. koju niko I nista ne moze da pokoleba. ali I pojedinacnih postupaka ponaosob. kooperativan. istovremeno. sloziti sa Sioranom. ako bi bili posteni prema sebi I drugima. pri tom.

na putovanja I sl. posebno) dobro relativno lako preokrece u zlo. U tome se I ogleda odgovornost savremenog covjeka za sopstveni zivot I njegovo istrajavanje . a onda. U pravilu se to najcesce odnosi na profesiju. nuzno je ciniti dobro u svakoj prilici i na svakom mjestu u praksi svakodnevnog zivota. sto je to u odredjenim okolnostima korisno. Jer. Mada je tesko uociti pravilnost. Zato je bitan otpor savjesti! Mozda I slijedeci primjer. razumljivo. pa se u ime navodnog najviseg dobra cine I najveca zla. Koliko za pojedince. a danas se dijelom odnosi I na covjecanstvo. Odgovorio je slijedecim rijecima: “I kada bi to tvrdio cio svijet. ako bi ocutali I onda kada se ne bi smjelo cutati? Time bi. to ne bi smio da bude glavni motiv za djelovanje u skladu sa najvisim etickim principima. Tu je bitna jos jedna stvar. ovo vazi I za manje ili vece drustvene grupe. ne rijetko. svoja uvjerenja i svoje dileme. pa u krajnjoj liniji I dobro ljudskog roda kao takvog. iskreno. ipak se cini da zivotno iskustvo uci da manja ocekivanja uvecavaju sansu za zivotna zadovoljstva. covjek mora izdrzati sve sto ga u zivotu snadje. Kako bi. U najboljem slucaju to bi se moglo okarakterisati kao moralni utilitarizam. koje se opravdava amoralnoscu drugih. ceznje i poraze.” Epilog je “logican”. isti kriterijumi vaze I za amoralno ponasanje. Treba prosto ici “svojim putem”! Amoralnost drugih ne smije nas pokolebati. onda je najbitnije da covjek spozna stag a cini sretnim. otvoreno i autenticno. Ovaj covjek je zrvovao svoj zivot zbog svoje savjesti! Nuzno je. sto se (u ovom vremenu I na ovom prostoru. U tom kontekstu je vrlo korisno I (barem djelimicno) iskustvo trpljenja. to uvjerljivo potvrdjuje. tim prije. na druzenja. niti misliti. prvenstveno. ako bi nasa rijec bila upotrijebljena zaludo ili. ukoliko se pokori Koncilu i prizna da ima jedno oko. on je to energicno odbio. kada je rijec o odnosima izmedju pojedinaca. mucno I bolno. Rijec je o obzirnosti u 66 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Istinski ljudsko i lezi u autonomiji. prosto. Sta vise. a time I za zivot kao takav. ulaze veliki trud (svjesno ili nesvjesno) da bi se “uvalio” u nesrecu. A. na porodicu. na prijatelje. ma koliko to bilo tesko.jednostavno ne mozemo zivjeti “uspravno” I casno. svoje pobjede. Naravno. inace. a. medju brojnim. govoriti I djelovati slobodno. takvo ponasanje zasluzuje svaku osudu. po vlastitoj savjesti. jer u suprotnom se ne moze govoriti o bilo kakvoj autenticnoj moralnosti. To. raspolazuci razumom ja ne bih mogao to da dopustim. iznad svega. dakako. I zato covjek treba da hrabro zivi svoj zivot. Nikakav amoral drugih ne moze biti razlog za nasu amoralnost. Kada je rijec o pojedincima. a zlo u dobro. bez otpora savjesti. odricanja I svakovrsne skromnosti. svoj moral branili u svakodnevnom zivotu (a on se. podrazumijeva I borbu protiv zla. uprkos svemu. Ukoliko drzi do sebe. Kada su jednom utamnicenom ceskom intelektualcu iz XV vijeka ponudili dam u sve oproste. I upornost u ostvarivanju tih pretpostavki. Odnosno. cuva I brani) ako bi olako pristajali na sve I svasta. prema svojoj savjesti I osjecanjima. ponistavali I na kraju ponistili nasu licnost. kao i obrnuto. sta ga ispunjava. sto nas drugi vide. A cemu se covjek moze nadati ako I kada cini dobro? Najbitnije je da se ne smije zanositi pretjerano velikim nadama I nagradama za sebe licno. Ako smo moralni samo zato sto su to I drugi. Covjeku je nekada tako malo potrebno za srecu. pogotovo prema onome I u onome sto predstavlja njegov Slobodan izbor. pak. rijec je o djelovanju za opste dobro. To. Nuzno je pred sobom i drugima priznati ipriznavati svoje istine i svoje zablude. tezii “istini zivljenja”. (iako su mu oba oka bila zdrava). takvo ponasanje se ne moze podvesti pod ponasanje u skladu sa autenticnim etickim nacelima. slobodi i autenticnosti. u svakom njegovom obliku “ovdje” I “sada”. tu gradi. dakle. bez obzira koliko se ono pravdalo eventualnim amoralnim reciprocitetom.

pisaca. naravno. vec ce obogatiti moralnu riznicu covjecanstva. I. od neposrednog interesa. posebno kada su u pitanju najblizi. obrnuto. on ce. dakle. u smislu medjusobne uslovljenosti. kao sto je ranije receno. u krajnjoj liniji. (sto je. ne samo imati mirnu I cistu savjest. znaci da se drugoga nikada I nigdje ne smije instrumentalizovati. Mnogi filozofi I narocito teolozi su nastojali da dokazu kako ce vrlina biti nagradjena blazenstvom.komunikaciji sa drugim. mi prosto. I. istina. istrajava ljudski rod. Iako za autenticno moralno ponasanje. Slican stav nalazimo I kod Kanta. Neovisno. culnim. veliko I znacajno). U zivotnoj borbi. odmjerena I obazriva komunikacija. pjesnika. dobrota i ljepota zadobivaju primat nad tjelesnim. Ukoliko ono sto radi uradi najbolje sto moze u datim okolnostima. ni vojnik.” A. uprkos svemu. inace se jaz u nesporazumima samo moze uvecavati. Kod najrazlicitijih mislilaca. materijalnim i statusnim. (teoloski: prociscenje). A dobro je ono sto uvijek vec nekako unaprijed znamo I sta u osnovi uvijek uistinu osjecamo. iskazao slijedecim rijecima: “Zivjeti – eto zanata kojem hocu da naucim Emila! Kada bude izisao iz mojih ruku. autor ovog teksta je sklon stavu da se “dobro dobrim vraca”. ne tada. ne misleci. Nije zato slucajno das u velike teme smisla ljudskog postojanja gotovo iste u svim epohama. u kojem ljubav. biti covjek. Aristotela. Zato bi cinjenje dobra trebalo da bude vrhovni moralni princip I glavno moralno geslo svakog covjeka. kao I u filozofskoj tradiciji od Sokrata. Nicea I egzistencijalista. u mjeri u kojoj preferira snagu zivota u odnosu na mrznju. (pisuci o odgoju svog Emila). covjek dozivljava svojevrsno moralno sazrijevanje. pri tome. 67 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . snagu mira u odnosu na nasilje. Prije njega je to Ruso. nagonskim. koja uznosi. kazu oni. snagu istine u odnosu na laz. I pociva I. posebno u situacijama velikih moralnih iskusenja . prije svega. covjek ce. istovremeno. dovoljna I jedna jedina pogresna rijec da izazove velike nesporazume. pored postenog vlastitog zivota. Nekada je. koja se za to mora platiti. (I kada je rijec o odnosu prema drugima). A covjek je moralan. barem. kako doseci ljudsko bivstvo? I Bela Hamvas. samo po sebi. Platona. da nemaju granica u vremenu I prostoru. Tako I tada precutno pristajemo I na svaku cijenu. biti pravi I istinski covjek I zivjeti na ljudski nacin”. u krajnjoj liniji. ni svestenik. Oni su tako direktno povezivali covjekovu srecu I covjekovu moralnost. nekada je dovoljna jedna jedina prava rijec da prevlada ili doprinese prevladavanju nesporazuma. snagu nade u odnosu na beznadje. U svakom slucaju je potrebna zdrava. covjek treba da cini dobro u svakoj prilici I na svakom mjestu. ne treba ocekivati nikakve posebne nagrade. biti covjek. do Hegela. proroka. Covjek vremenom pocinje da shvata da mu zivot u razlicitim vidovima vraca ono sto je dao I daje drugima. To. odnosno svakog onog ko uistinu zeli da se tako zove. kada se procijeni da bi ona mogla djelovati destruktivno na medjusobne odnose. cinimo druge boljim i time uvecavamo “kolicinu dobra” u ovom svijetu. Cineci dobro. Zato tu rijec ne treba izgovoriti ili. tu rijec treba izgovoriti bas tu I bas tada. podrazumijeva i postovanje integriteta i dostojanstva druge osobe. pored slobode i moralne hrabrosti. odnosno o maksimalnom uvazavanju sagovornika. dominira jedna jedina sustastvena tema I pitanje – kako postati covjek. a to je “biti covjek. naime. kroz cijelu istoriju ljudskog postojanja. on nece biti – a ja se s tim slazem – ni sudija. A upravo na tome. na neku metafizicku “kosmicku pravdu” ili na principe teoloske eshatologije. u svojoj knjizi “Antologija humana” – pet hiljada godina mudrosti – pise da sve sto je napisano za tih pet milenijuma ima samo jednu svrhu.

licnim primjerom. a pogotovo onda kada smo imali plemenite namjere. Istina. I za porodicu. ukazivanjem na tudje. vec ni zivota kao takvog.) I nastavlja:”Ja cu ti ispricati nekoliko prica. samosvjesnost I istrajnost. svakako. Evo jednog.” “A sta ti mislis?”. ne samo da nema zivotne radosti i zivotnog smisla. Moramo. Moramo nauciti da ne budemo uvijek u pravu. dakle. A dijete uzvraca:”A od koga smo?” Na to majka objasnjava:”To je jedna velika tajna I do te tajne vodi nekoliko puteva. Postoji. od koga su nastali crnci I indijanci?” Majka odgovara: “Pa mozda mi od njih I nismo nastali”. kao sopstveno I vlastito. prevladavati ukoliko covjek za svaku situaciju ima alternative I ukoliko planira “vise koraka” unaprijed. da se ucini sadrzajnijim. uz nuznu odgovornost za vlastite odluke. uopste nije rijetka pojava. Zato ih treba kultivisati. Majka na kraju odgovara:”Mislim da je lijepo sto postoji ta tajna I sto o njoj mozemo sada ti I ja da mastamo. da osjecanja imaju velike sposobnosti ponovnog “budjenja”. a pogotovo u primarnim ljudskim zajednicama. ukoliko se zeli djelovati u tom cilju. Dijete nastavlja: “Ako smo mi od njih nastali. uvecava I ne prasta. jesu li adam I Eva bili crnci ili bjelci?” “Otkud ti sad to pitanje?”. u pravilu. intenzivnijim. To se podjednako odnosi na svakodnevni zivot.pouzdan su oslonac u prevladavanju problema. napokon. koje. realizam. Ovo poslednje. roditelji mogu mnogo vise I korisnije uciniti u odgoju svoje djece. Lakse ih je. zivot u bilo kojem obliku zajednistva. inace. kako kaze Hans Georg Gadamer “zivjeti s drugim.) Moramo nauciti da postujemo drugoga. Ako je covjeku data (barem relativna) sloboda da uoblicava sebe I svoj zivot I da. prije svega. treci je put mitologije i legendi. odnosi u zajednicama se vremenom “trose”. kao sustinu vlastitog bica I postojanja. dakle. moguce poucnog. nauciti. dilemma I zivotnih neprijatnosti. primjera takvog odnosa izmedju roditelja I djece. Samo sa takvim odnosom prema drugom. sadrzajnog I smisaonog zivota. Djeci. Nije sramota biti porazen. (“U tudjem oku vidi I najsitniji trun. posebno ne onim koje je u neskladu sa njihovim stvarnim ponasanjem. nema alternative. vjera u sebe I druge (posebno. znati prepoznati drugo I drugacije. pa I onda kada je to rezultat nepravdi. Sedmogodisnje dijete pita majku: “Mama. nacin da se zivot “uredi”. razumljivo.” Sve receno treba da bude u funkciji slobodnog. kao I za druge primarne drustvene grupe. Poznato je. mozda je kljucno saznanje I iskustvo ono koje upucuje na potrebu sto prirodnijeg ponasanja roditelja. u mjeri u kojoj je to uopste moguce u svijetu u kojem. jer osjecanja imaju neprocjenljivu vrijednost u medjuljudskim odnosima. cetvrti je put umjetnosti i maste. iskrenoscu prema svojoj djeci. zivjeti kao drugi drugoga”. pita dijete. (Gadamer) A kada je rijec o odnosu roditelja prema djeci. a u svom ni balvan”. drugo I drugacije. odredjuje svoju sudbinu. nego stalnim dociranjem. To vazi. A u tom cilju 68 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . dakako. Moramo nauciti I da gubimo. upita majka. drugi je put vjere i religije. uprkos svim nedacama koji ga prate. onda ga u tom “kljucu’ I treba pripremati za zivot. imati i “svoj alternativni svijet”. Treba. kao I mnoga djeca prije nas. bliznje!). treba ostaviti I mogucnost slobode izbora. Ptimizam. interesantnijim.” (Majka uzima papir I bojice I crta mu puteve – jedan je put znanja i nauke. a ti odaberi onu koja ti se najvise dopadne ili smisli svoju. ali je moguce I da se oni obnavljaju. po misljenju nekih. Takvim ponasanjem. moguc je zdrav. dakle. na zalost. a to znaci. A bez drugog. u osnovi. kao I na kljucne odluke u procesu “stvaranja sopstvenog svijeta” u cjelini. Svaka slicnost je neponovljiva i neupitna vrijednost po sebi. ispunjen i sretan zivot.A pogotovo svoje greske covjek ne smije da pravda.

koja. Zivot treba zivjeti bez straha I malodusnosti. Iskustvo smisla je vjerovatno jedino iskustvo koje eventualno moze biti izvor prave. kako kaze Hamlet. pune i trajne (ili trajnije) srece covjekovog zivota. Slobodno I samosvjesno misljenje o tome je vaznije od mnogih pozitivistickih znanja. to je privilegija bogova. covjek je “osudjen” na nadu. reci da je upravo covjekova moralna snaga (plemenitost I moralna hrabrost) u tome da zivi I onda kada se cini da su svi razlozi za zivot unisteni. Imaj vremena za prijateljstvo. Imaj vremena za razmisljanje. “teba biti spreman. Covjekom se postaje. sta vise. I da zakljucimo. srece I ostvarene punine u zivotu svakog covjeka. Imaj vremena da gledas oko sebe. koji covjek ostavlja I ostavi u svom zivotu – u radu. u odnosima prema drugima. Od toga. A jeste I biva slobodan samo u mjeri u kojoj je samosvjestan I odgovoran. Daleko bolja varijanta je ‘aktivisticka nada”! A nerazluciv dio tako (blohovski) shvacene nade I najznacajnija pretpostavka njenog (moguceg) ostvarenja. U ovom kontekstu nije toliko bitna ni sama duzina covjekovog zivota. to je osnova mudrosti. Sustinski dio tog kvaliteta se materijalizuje u (NE)LJUDSKOM TRAGU. I to za cio zivot. Imaj vremena za smijeh.se. koliko svakovrsni. kroz sopstveno djelovanje. Imaj vremena za citanje. suvise je kratak dan za sebicnost. zavisi I osjecaj zadovoljstva. Tekst pjesme glasi: “Imaj vremena za rad. to je tajna mladosti. prvenstveno. na to se ne treba pretjerano oslanjati. trebalo bi da postavlja sebi bukvalno svaki covjek. u krajnjoj liniji. a narocito (moralno) smisaoni kvalitet tog zivota. ima I snaznu edukativnu I moralnu (smisaonu) pouku za svakodnevni ljudski zivot. to je sve!” Mada u “princip nade” spada I iscekivanje da ce nesto sto dolazi spolja dati smisao covjekovom zivotu. Imaj vremena za sanjarenje. Gdje nema samosvijesti nema ni odgovornosti. Imaj vremena da volis I da budes voljen.” 69 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . On treba da bude ispunjen ljudskim traganjem za smislom zivota I njegovim pravim vrijednostima. to je muzika duse. to je put ka zvijezdama. I sam mora stalno usavrsavati. Moglo bi se. to je put do srece. Ponovicemo jos jednom da moralnost omogucava dusevni mir I ravnotezu u sebi. to je izvor moci. Ali. Rijec je o procesu koji se nikada ne moze dovrsiti. to je cijena uspjeha. Uprkos svemu. Znanje o smislu zivota I svijeta trebalo bi biti prva I najpreca potreba covjeka. naravno. cini se. u stvaralastvu. jeste istrajan rad na “izgradnji” samog sebe. Kardinalno pitanje: zasto covjek zivi I cemu sav taj njegov napor I sva ta muka I patnja. Imaj vremena za igru. Na kraju ovog dijela teksta navescemo jos rijeci jedne nenaslovljene irske pjesme.

O MORALNIM (ANTI)UZORIMA 70 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

Medju pomenute bi se mogle ubrojiti I one licnosti koje su. Oni su smrtni dio sebe poklonili svom vremenu. malobrojni. Postoje . istovremeno. Zato se I kaze da su svi pravi zivoti lijepi I teski. I u nacelu I u svakom pojedinacnom slucaju. svakako. zapravo. konkretnom manifestacijom vrlina u svakodnevnom zivotu. I pored recenog. a pogotovo u moralnom smislu. jer njihova djela “kao duhovne osobe” zive i danas. 71 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uistinu zivjeli “za gornju polovinu tela”. da postoje mnoge istorijske licnosti oko kojih postoje razlicite nesaglasnosti u vezi sa njihovim znacajem I uticajem. Ili. kao sto je pisao Milos Djuric. Rijec je o licnostima koji su svoju moralnost potvrdjivale “ziveci” za druge. koji su tokom svog zivota (a dijelom I poslije toga) uistinu napravili moralni podvig. I to. uspjele da “otrpe vlastito djelo”. Opste je poznato. cije je djelo izdrzalo provjeru vremena. nekada I bez ikakvog intelektualnog opusa. Sa tog stanovista nesporne su licnosti. preko Djordana Bruna.* SOKRAT: “Bolje nepravdu trpiti. ne malog broja. skopcan je sa vecim ili manjim dilemama. razlicita valorizacija djela I licnosti u jednom vremenu. I razlicite percepcije jedne te iste licnosti I njenog intelektualnog I moralnog digniteta u razlicitim vremenima. politickih. moguce je. oni cije je djelo I stvaralastvo uopste (u najrazlicitijim formama). uopste nije lako definisati kriterije po kojima bi jedna licnost u intelektualnom. mogla da predstavlja uzor za druge. Kada se k tome jos doda I cinjenica da kod. Tako ih je smrt. prije svega. sami sebi presudili (od Sokrata. prema drugom I drugima. Cineci besprimjerna dobra djela . istovremeno. od strane razlicitih socijalnih. ucinila besmrtnim. odnosno licnosti koje su. na razlicite nacine. moralnom hrabroscu I odgovornoscu. kako svojim stvaralastvom I svojim djelom. Odgovor na ovo pitanje. kao I licnost autora. doprinosi I upotpunjavaju smisla zivota drugih ljudi. Mada su u ljudskoj populaciji. odnosno permanentno pokazivati I dokazivati. Rijec je o ljudima. ipak nisu ni tako rijetki oni koji su svoje zivote “trosili” i “potrosili” gotovo iskljucivo brinuci za druge. Zivjeti u skladu sa etickim nacelima i u tome pronalaziti i pronaci smisao vlastitog zivota. Oni su. plemenitoscu. Neke od tih licnosti su svjesno dali I zivot u odbrani vlastitih uvjerenja. etnickih. Na tom “moralnom kontinuumu” su. Svojom pamecu. ostavilo trajne pozitivne posljedice u vremenu I prostoru.Hamvas). na primjer. naravno. ali u skladu sa snagom svoga djela I svoje licnosti. do Oto Vajningera). ostavljale I ostavile izuzetan moralni trag iza sebe. Sto je duze vrijeme u pitanju. a to znaci svojim ponasanjem I svojim odnosom prema sebi. bilo da su osudjeni od drugih ili su. nego je nanositi!” * * * * * Svoju moralnost I moralnu dosljednost covjek doista moze I mora pokazati I dokazati. pak. a besmrtni – preko svojih intelektualnih i moralnih djela – vjecnosti. zatim. I prema prirodi. tako I svojim zivotom. to je saglasnost oko intelektualnog I moralnog znacaja ovih licnosti veca I obrnuto. Svoje zivote su istinski zrtvovali za “nesto vise” (B. odnosno za opste dobro covjeka I njegovoga svijeta. oni su se. tako borili I protiv zla u svijetu. pak. vjerskih I drugih drustvenih grupa. covjek u svakodevnom zivotu istovremeno iskazuje I najvisi smisao vlastitog zivota. kulturnih.

cak. U periodima najvecih istorijskih I moralnih izazova pogotovo. a drugi za siri I najsiri krug ljudi. kao takvo. mudrom mislju i dobrim djelom. ne rijetko. Oni govore kada se ne smije cutati i cute kada nemaju sta novo da kazu. radeci ono sto su najbolje umjeli I ziveci u skladu sa najisim etickim nacelima. Pa. na koja. o cemu ce biti govora kasnije. a pogotovo u cjelokupnoj istoriji ljudskog roda. od kuda toliki zlocinci. biti rijeci o licnostima iz najrazlicitijih podrucja ljudskog duha I stvaralastva uopste. Da se u jednoj licnosti susretnu najvisi moralni ikreativni kvaliteti. a drugi za duze ili. teologiju I praksu. moze se govoriti o (bez)brojnim znanim I neznanim ljudima. nezavisno da li su to cinili filozofski I naucno smireno ili umjetnicki sa strascu. svakako. autenticne licnosti. Na zalost. uistinu predstavlja “boziji dar”. ona koja se odnose na “cudjenje” od kuda toliko zla. bez dvoumljenja. u ovom dijelu teksta. filozofiju. jer je kvalitet inace uvijek u manjini. u ukupnoj ljudskoj popuaciji. u pravilu. Oni se obracaju drugom svojim snaznim licnim primjerom. rizika koji sobom nosi maker I ovakav skroman pokusaj – bilo zbog toga sto ne mozemo pomenuti ni one najznacajnije (a pogotovo ne sve). nije cudno. Jedni su bili I ostali uzor u nekoj od formi ljudskog stvaralastva. licnosti u kojima su se sretno susreli I 72 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . u najpunijem smislu te rijeci. nebitno da li su sa svojim radom I nacinom zivota sirili vjeru I nadu ili. Ovdje ce. slicno se moze reci I za moralne antiuzore. moze tvrditi da su ostavile dubok misaoni I moralni trag kroz prostor I vrijeme. Ni to. sasvim je izvjesno da su ovakvi ljudi. naravno. o cemu je upravo bilo govora. pak. nisu davani pouzaniji I trajniji odgovori. Pri tome je od manje vaznosti ili. barem do sada. Rijec je. medjutim. to jeste da je covjek moralno bice ili nije uopste ljudsko bice. pa I kada je o ljudima rijec. bilo zbog toga sto je tesko definisati jasne kriterijume za njihovu moralnu atribuciju. cinili neznatnu manjinu. na zalost. Tome. cije je djelo i/ili ciji zivot je uistinu predstaljao I predstavlja moralni uzor. razocarenje u zivot. prije svega. Rijec je o ljudima koji su vjerovali da moral. I personalno ukazati na tek neke od onih cije je ime (u svijetu i/ili kod nas) bilo I jeste sinonim za jednu ili drugu vrstu moralne inspiracije. Bitno je das u visoko vrednovali ljudsku slobodu I sirili njene prostore (sebi I drugima). onda se vidi da pomenute teskoce I nisu slucajne.znamenitih licnosti nalazimo manje ili vece protivrjecnosti u njihovom ucenju i/ili ponasanju. pri tome. U pitanju su. lijepom rijecju. za koje se. najcesce uz velike zrtve. dakle. koji su se na razlicite nacine borili za “svoju istinu”. treci dobrotom prema drugima. Iako su u istoriji ljudskog roda zivjele I stvarale brojne licnosti. sa izuzetkom najnovijeg ratnog perioda kod nas. o moralno snaznim licnostima. cini nam se da bi govor o LJUDSKOM TRAGU bio uveliko osiromasen bez ove personifikacije. barem najuzvisenijih u moralnom ili amoralnom pogledu. kojih je oduvijek bilo vise nego uzora I koji su. koji su. legitimise ljudsko bice. drugi u beskompromisnom moralnom stavu. ipak. Jedni su bili I ostali uzor za uzi. od kuda toliko pristalica zlocinaca u pojedinim razdobljima ljudske istorije? Upravo. dakle. o altruistima. treba dodati I neminovna saznajna I iskustvena ogranicenja u ovom pogledu I samog autora ovog teksta. kao ilustraciju. Svjesni smo. za cjelokupnu istoriju ljudske kulture. cak. To je nametalo teska pitanja pred nauku. zelimo u najkracem. Pa ipak. ne samo iskreno zeljeli uciniti nesto dobro za druge I za ljudski rod. ostvarivali veci uticaj od svojih moralnih pandana. vec su u tome najcesce nalazili istinsku radost I srecu. Kljucna su. koji mogu da osmisljavaju puteve covjecanstva i da hrabro”guraju” naprijed. Jedni su to bili za krace vremensko razdoblje.

koji se prema nacistima slicno ponio. odnosno koje su intelektualno superiorne I moralno osjetljive I medju najvecima uistinu rijetke. pa I izuzetan trag u stvaralastvu. umjetnosti. ideji slobode. katkada.” (“Amicuss Plato sed magic amica Veritas!”) Zato nije ni cudno das u ovakve licnosti utisnule pecat. On je.harmonicno prozeli siroko znanje. psiholoska stabilnost I. sa Karlom Smitom. istovremeno. koliko svojom misaonom originalnoscu. dakle. jer su bili uvjereni d aim je savjest cista. A nisu rijetki ni oni koji su ostavili zavidan. pravde I dobra. publicistike. licno postenje I moralna hrabrost. sto je bilo daleko od istine. u prvom planu su licnosti koje su istinski LJUDSKI TRAG ostavili I na intelektualnom I na moralnom planu. bio sa Martinom Hajdegerom. pak. medjutim. o sebi nisu mislili tako. bio svestran I veoma talentovan stvaralac. Zato I jesu njihov zivot I djelo (nekad vise djelo. slobodarski duh. Oni su. oni se nisu dali pokolebati. a time I veliki uticaj. neki od njih su bili ili bi mogli biti. koju je. vec I potonjim vjekovima. ne samo vremenu u kojem su zivjele. Eticke norme su nastojali ispunjavati I onda kada su racionalni razlozi ukazivali da se zlo ne moze iskorijeniti ili. koja glasi:”Prijatelj mi je Platon. nekad vise zivot) bili I ostali izvor mudrosti I moralnosti. Sta vise. Bio je veoma dinamican minister culture Francuske I dugogodisnji bliski saradnik De Gola. toliko i svojom moralnom dosljednoscu. naucnicima. bilo kao osobe od osvjedocenog moralnog integriteta. Problem je. u tom pogledu. U tom smislu su bili I moralni idealisti. I najzesce neosnovane optuzbe I moralne klevete su primali smireno. ni u misljenju. u tome sto su ovakve licnosti. umjetnicima. Oni su se I u najtezim situacijama cvrsto drzali svojih moralnih nacela. narocito. u ovom pogledu. medjutim. koje se nisu ogrijesile o moralne principe. u odnosu na Staljina. Od fasista je bio osudjen I na smrt. Ali ti rijetki. pravdoljubivost. kao sto je poznato. sto je. zasluzuju da budu intelektualni. moralni antiuzori. mozda bi mogla da posluzi I poznata Aristotelova izreka o Platonu I istini. to jeste I u stvaralastvu I u svakodnevnom zivotu. iako oni. svakako. to je bio slucaj i sa Djerdjom Lukacem. uporno prikrivao svoje porijeklo Tvrdio je da je sin uglednog bankara I dame ‘iz visokog drustva”. odnosno u pogledu moralno protivrjecne licnosti. o praskovima koji ce podsticati blagost I dobrotu. sretno izbjegao. zaduzili covjecanstvo. I Andre Malro je zanimljiv u ovom pogledu. niti kajati za vlastiti izbor moralnih principa. Odani istini. drzavnicima. vjerskim liderima. Ili. ali mi je veca prijateljica Istina. moralni I zivotni uzori drugim ljudima I oni to uistinu I jesu. Kao moralna paradigma. kreativnost. veliki talenat. pa I milenijumima. medjutim. visoka samosvijest. Malro je. Naravno. bilo kao “vodici duha”. ali ne I na moralnom planu. Mnogo su brojniji oni koji su ostavili dubok trag. i mnogo teze. jer su dijelom svoga bica potpali pod uticajem duha zlog vremena (umjesto da mu daju svoj pecat). te o farmaceutskim preparatima za odricanje u korist drugih. U izvjsnom smislu. bez obzira da li je rijec o filozofima. kultura. takodje. Takav je slucaj. koji je podrzavao naciste. u koje su cvrsto vjerovali. dobrota. sasvim sigurno. Veliki francuski biolog I humanista Zan Rostan je cak (naivno) razmisljao o pilulama za odanost I pozrtvovanost prema drugima. jednim od najvecih evropskih filozofa dvadesetog vijeka. ni u djelanju. Sirio je. kao I u antifasistickom pokretu tokom Drugog svjetskog rata. velikim madjarskim filozofom. Aktivno je ucestvovao u Spanskom gradjanskom ratu na strain Republike. posebno dosljedni I hrabri u apokalipticnim vremenima. istinoljubivost. primjera radi. pricu da je zavrsio studije orijentalistike I da je 73 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Napisao je mnostvo djela iz oblasti knjizevnosti. neko konkretno zlo u dogledno vrijeme pobijediti.

poslusnosti. sebi mogu da dopuste i dopustaju samo oni koji su sigurni u sebe. iako se znalo da. A. svoju tastinu I sujetu. Staljin…). a svoje djelovanje uskladjeno sa savjescu. prosto. tesko da bi uopste pronasli “moralno bezgresne”. za razliku od onih drugih. pa i svjesno biranu marginalnost. vecina ljudi su manje ili vise tasti. a drugu oni koji u svakom pogledu predstavljaju moralne nakaze. jer njima nikada nije dovoljno pohvala I poniznog klanjanja drugih ljudi. posebno ako je rijec o patoloskoj formi narcisoidnosti. onda pogotovo. Prvu grupu cine oni koji pate od nekog vida moralne insuficijencije. suvisno je isticati da su oni sebe smatrali visokomoralnim licnostima. nisu potrebne jeftine socijalne i psiholoske kompenzacije iz vana. nije imao polozenu ni maturu. istovremeno. po kriterijima potpune poniznosti . Mogli bi ih uslovno podijeliti na “djelimicne” i “totalne” moralne antiuzore. Ako su u pitanju javne licnosti. moralnih antiuzora istorija je. zato. Hriscanska etika. nije “zdrav”. koji. prema sebi su najstrozije sudije! Sve sto rade. lijepom mladicu. Bili su (i danasnji su. takvi) ubijedjeni u svoju posebnu istorijsku ulogu. Mnogi mislioci su pravili jasnu dinstinkciju izmedju ponosa i tastine. kod mnogih ljudi postoji kompleks inferiornosti. Koliko to ljudi. koji su sobom beskrajno zadovoljni I kada za to imaju najmanje razloga. iako. Sumnju. na zalost. Nisu. skromnost. ne I u politici. Ne mogu biti. vjerovatno. medjutim. U ovu vrstu kompleksa spada I tzv. Hitler je. To monasi u svakodnevnom zivotu ispoljavaju dosljedno. koji time najcesce nastoje da kompenzuju svoje mane. zbog cega je bio I sudski gonjen. primjera radi. u svoj mesijanski poziv. bili I veliki narcissi (Hitler. a jos lakse osudjuju I presudjuju.doktorirao. kao I oni koji olako hvale. koji je video svoj lik u vodi I beznadezno se zaljubio u njega!) Zamjena ponosa tastinom je. Musolini.neznalicama. cak. takodje. svoju nesigurnost. A diktatori su. licemjerja. on je u Indokini pljackao drevne sculpture. cak I iskazivanje pameti smatra za gordost. na primjer. na primjer. ni svi antiuzori jednaki. Ali. prepuna. kojim se mjeri “moralno cistunstvo”. rade sa teznjom da to bude najbolje sto oni mogu dati. odnosno koji onemogucava ispravan moralni stav. Sa nekog iole strozijeg kriterija. Njima. Naravno. Prva grupa je masovna I kada je rijec o poznatim licnostima I kada je rijec o “obicnom” svijetu. Pa. odnosno oni koji su moralno jaki i koji su intimno ubijedjeni u univerzalnu vrijednost etickih principa. naravno. opet. neiskrenosti I kukavicluka. naravno. izmedju vrijednosti i slave. stetna. kao i kompleks govorne mane. Uz sve ovo. trpeci sve bez srdzbe I smatrajuci sebe sicusnim. Naravno. koji se “lijeci” naglasenom 74 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uvijek izrazavaju sumnju I nezadovoljstvo vlastitim djelom. bez izuzetka. Napoleonov kompleks (“visak vlasti zbog manjka santimetara”). i u trenutku samoubistva vjerovao da je u pravu I da je ucinio dobro djelo! Na suprot kompleksu superiornosti. moralni uzori oni koji su opsjednuti zeljom za moci bez granica. odnosno koji i svojim “djelom” i svojim zivotom predstavljaju sinonime zla. I najblize saradnike su birali. Na suprot tome. dakako. proizvodi manje stetne posljedice. Inace. moralne pouke je moguce izvlaciti I iz ovih moralno protivrjecnih primjera I zivotnih sudbina. I ne samo istorija. odnosno gresnicima koji zive miloscu bozjom. da bi eventualno povratili izgubljeno samopouzdanje I samopostovanje. vec I svakodnevni zivot u ovom vremenu. Tu su I oni koji pate od zelje za jeftinim publicitetom. ne patio d narcisoidnosti? (Prisjetimo se anticke legende o Narcisu. gdje ovakvi “lijece” svoje komplekse “zeljom za vladanjem” nad ljudima I “voljom za moci”. naravno. vjerovatno. sto je veliki grijeh.

I to. kao veoma rasiren oblik manje ili vece amoralnosti. ovdje u najkracem. sudara ga za zlom I nepravdom. jednog od osnivaca filozofije. nije nista sam neposredno napisao. na teskom zivotnom putu ocovjecenja. zbog cega. znacajni I njihovo djelo I njihov nacin zivota.potrebom za govornistvom (sjetimo se Demostena!). oni visokomoralni predstavljaju jos vecu vrijednost. pa I poslije njega.narocito. koje drzi covjeka na ispitu tokom cijelog zivota. za moralni uticaj istorijskih licnosti na savremenike I potonje generacije. najmudriji covjek svoga doba. neumitni sudija ljudskim djelima I nedjelima. ali I medju najsiromasnijima.u “Molitvi za dobu upotrebu bolesti”.) * * * SOKRAT: “Ako u Atini ne bude pekara. koji je bio njegov najznamenitiji ucenik. evo gotovo dva i po milenijuma predstavlja sinonim covjekove moralne snage. u punom smislu te rijeci. jasno je da protokom vremena slabi ovaj drugi izvor. pri tom. kako ih je interpretirao Platon u svom tekstu “Odbrana Sokratova”. Uprkos tome. jer je svoje ucenike na Agori poducavao besplatno. necemo imati Atinjane!” * * * Iako su. molio Boga . koju treba isticati. od strane drzavnih tuzilaca za dva (ne)djela. koji su dovodili do nipodostavanja licnosti. 399. ako je taj zivot intelektualno osmisljen u odgovarajucem djelu od strane samih tih licnosti ili njihovih savremenika (u duhu one stare latinske izreke. Vrijeme koje razrjesava sve sporove. mora proci da bi se postalo covjekom. zato. To posebno vazi za one cije je djelo potvrdilo vrijeme. ici cemo bosi. Anit i Likon su ga optuzili za kvarenje Atinske omladine I za nevjerovanje u bogove u koje je vjerovala drzava. on. Kao sto je dobro poznato. Gotovo je suvisno da ovdje dodajemo I koristoljublje I koriscenje razlicitih vidova privilegija. Medjutim. kao sto je poznato. putu koji se. U ovom kontekstu. nije bio u najboljim odnosima sa svojom suprugom Ksantipom) bio optuzen. 75 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . navodno. upravo zbog univerzalnosti moralnih principa. O njegovoj intelektualnoj I moralnoj snazi doznajemo preko Ksenofonovih I . Melet. necemo imati hljeba.da ga ucini “nesposobnim za uzivanja ovoga svijeta”. koliko zbog plemenitih vrlina koje posjeduju. isto tako i zbog njihovog uvjerljivog dokaza svakodnevne istrajnosti. kojima se rukovodio u svom zivotu. (Prisjetimo se ovdje da je mudri Paskal. te neki drugi vidovi hendikepa. prosto. Jedan od najuverljivijih dokaza za to je licnost antickog filozofa Sokrata. vitla ga iz iskusenja u iskusenje. Platonovih tekstova. Sokratovih stavova o moralnosti i smislu ljudskog zivota. koji. a zapisi ostaju da uvijek svjedoce o nama”). posebno u djetinjstvu. jos rijec o uistinu intelektualno I moralno snaznim licnostima. kao sto je vec receno. uvazavati I postovati. Ako je. na primjer. koja kaze da “rijeci lete. godine stare ere ( po mnogim izvorima. Ako ne bude obucara. Podsjetimo se. onda njihov uticaj ostaje kroz vreme – pa I vijekove I milenijume. Sokrat je kao sedamdesetogodisnjak. Ako ne bude ucitelja. pokazuje sve zablude I predrasude. ni to ne mora da bude tako.

a ne bih uzmicao”. a nimalo “za slavu. ni u ratu – kaze Sokrat – ne smijem ni ja. smatraju zivim elementom svoje tradicije. ni iko drugi. jer je “mnogo teze izbjeci nevaljalstvo nego smrt”. (u skladu s kojima je i zivio). govorio je da bi bjekstvo bilo krsenje zakona. (Kriton. (I mnogo stosta drugo). posvetio “ispitivanju sebe I ostalih” I “dokle god bude daha u meni I dokle god budem snage imao. Ukazujuci na rasprostranjenost ljudske zavisti. te da bi svojim bjekstvom I krsenjem zakona sam sebe porekao I da ce on. on energicno izjavljuje “pustili vi mene ispod sudjenja ili ne. vec se iz vrline radja blago. vrlina se ne radja iz blaga. sto masa (pa i atinska) ne samo nerado prihvata. ni ako bih imao po nekoliko puta glavom da platim”. toliko vijekova kasnije. vjerovatno. Iako je imao priliku da izbjegne izvrsenje presude – mnogi su mu savjetovali da pobjegne iz Atine. tristasezdeset sudija je prihvatilo Meletov prijedlog I Sokrat je bio osudjen na smrt. na koje ovdje zelimo jos jednom ukazti. Po njemu. Sokrat kaze da se mora racunati “sa opasnostima zivota i smrti”. on kaze da oni najvaznije stvari najmanje cijene. zbog koje su mnogi stradali u proslosti. vezano za ime Sokratovo. zbog njihove trajne inspirativosti. ja necu nikako drugacije da radim. zato. “Ni u sudu. zakone do kraja ispostovati. pri tom. ne samo svoju nevinost. Kada se sve ovo. kasnije je nazvan “sokratovska ironija”. pored izvanredne umnosti. (a tako ce. od koje je ubrzo I umro! Onima koji su ga nagovarali na bjekstvo. da bi dobio zeljene odgovore. Rukovodeci se ovim I ovakvim nacelima. vec i tesko prasta u svojoj prevrtljivosti! Izlazuci svoju odbranu. Sokrat je uvjerljivo dokazivao I dokazao. onda nije ni malo slucajno sto ga I savremeni Grci.kako bi po svaku cijenu izbjegao smrt”. na primjer). U tom duhu su i 2001. I radi otklanjanja opasnosti ne smije da ucini ista nedostojno slobodna covjeka. (a ima indicija da je to prizeljkivala I vlast). da pravednost I vrlina nalazu postovanje zakona. Sokrat je to odbio I. I dalje kaze: “Ja se ne bih ni u jednom slucaju povukao mimo pravde iz straha pred smrcu. Takodje je govorio da je dobrovoljno prihvatio zakone Atine. cast.Pred pet stotina I jednim sudijom. Covjek. mirno ispio pehar sa otrovom kukute. kaze on. “ Zivot bez takvog ispitivanja nije vrijedan da se zivi”. biti i u buducnosti!). za pamet I za istinu”. kojom je Sokrat osporavao tvrdnje svojih tuzilaca I vjesto usmjeravao svoja pitanja tuziocima. “kao I sva ostala dobra”. Mnogi Grci i danas nose ime ovog davnasnjeg uzora mudrosti i moralnosti. 76 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . a nistavnije vise. godinu proglasili Sokratovom godinom. S tim u vezi. ponajvise mora paziti “na sramotu”. Zivot sam. izricit je Sokrat. necu prestati da se bavim ispitivanjem istine”. Pa ipak. po Sokratu. Sokrat je iskazao i nekoliko bitnih moralnih staova o zivotu. Taj nacin odbrane. Sokrat je mirno prihvatio odluku sudija da “ide u smrt”. nego bih I glavu dao. Kritikujuci Atinjane sto se I previse “staraju” kako da sto vise blaga nagomilaju. Tako je pobijedila ljudska zavist prema Sokratovoj mudrosti i njegovoj moralnoj dosljednosti. vec pokazao I svoju intelektualnu moralnu superiornost. ima u vidu. okruzen svojim rasplakanim ucenicima. ali da se. dovijati se tome. sto nije dobro ciniti.

Sinteticki oznaceni kao kategoricki imperativ – temeljni principi modernog evropskog filozofskog etosa – koje je ovaj filozof formulisao jos u drugoj polovini osamnaestog vijeka. Ono sustinsko u Kantovoj filozofiji je. nego kao opstu i neminovnu. A to je. u najtjesnjoj vezi sa metafizickim temeljima naseg postojanja. Zato. nego da predstavlja samu ljudsku supstanciju. odnosno da covjek pripada svijetu. naravno. uistinu bio i ucitelj i vaspitac i moralni oplemenjitelj ljudskog roda. uvijek koristis kao svrhu. kao sto je to I u mottu naznaceno. drugi nikada ne smije biti intrumntalizovan.” Moralni zakon je. I sam nacin Kantovog zivota bio je u duhu tih nacela. isto kao i u licnosti drugoga. Kant je ujerljivo pokazao.” * * * Mada je o Imanuelu Kantu. On je. odnosno bitak covjeka. je covjek I covjekov zivot. i to u vise navrata (nadam se. ovdje mu se vracamo jos jednom. Transcendentna sloboda podrazumijeva samodeterminaciju ljudske volje moralnim zakonima . covjeka poima kao integralni entitet unutar svega postojeceg. ne samo moralne filozofije. svakako. vec samo svrha. spoznaja (do koje je on prvi dosao) da se sva filozofska pitanja svode na jedno. okrivam svoju povezanost. dakle. 77 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ujedno. ne samo kao slucajnu. kao neospornom intelektualnom i moralnom uzoru. sljedstveno tome. te ciljevi. (odnosno Fihteovim odredjenjem trostruke uloge mislioca). ali samo umom i s kojim (a time. kljucne eticke kategorije – sloboda. s razlogom). pravda su u neraskidivoj vezi sa temeljnim strukturama svijeta. imperativ i bezuslovan. kao svojom najvisom svrhom. kao utemeljivacu moderne etike. na pitanje sta je covjek i. na pitanje sta. ne samo slozenost etickog problema u teoriji. Moralni zakon u meni. treba da cinim? U sredistu. nikada sredstvo.* * * IMANUEL KANT: “Postupaj tako da covjecanstvo u svojoj licnosti. Sloboda omogucava covjeku da spozna granice te iste slobode. odnosno kljucni motivi I uporista njegovog moralnog djelovanja. mojom licnoscu i istupa u jedan svijet. a ne svijet covjeku. i s onim vidljivim svjetovima). Drugacije kazano. vec I to da eticka dimenzija covjekovog zivota nije tek jedna od brojnih dimenzija. prava beskrajnost moze zapazii. istina. a ocigledno da ce je imati I u buducnosti. po njemu. svrhe I sredstva tog djelovanja. S druge strane. vec filozofije kao takve. vec bilo govora u prethodnom tekstu. a nikada kao puko sredstvo. kao takvog. ali mu je kljucna pretpostavka . kaze Kant “zapocinje mojim nevidljivim ja. jos kompleksnije dokazivati Hegel. kojim se. sloboda. kako ce kasnije. istovremeno. naime. kao sto je I u njegovim djelima vidljivo jedinstvo teorijske I prakticne filozofije. On. kao covjek. besumnje imaju snagu I danas. receno Fihteovim rijecima. Upravo kroz moralni zakon sloboda se ispoljava kao sloboda ljudske volje.

pri tome. Bitno je. Iza sebe je ostavio izuzetno filozofsko djelo. treba da bude opsti prirodni zakon”. svakako. odnosno “radi tako da svaki tvoj postupak sluzi kao opsti moralni osnovni zakon. godine biran I za profesora. Za Rasela je borba za istinu kljucna. uveo pojmove I sintagme. opet. Prema Kantu. U svom monumentalnom djelu “Principi 78 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao sto su “filozofska logika” I “logicki atomizam”. koji cini spoljasnji okvir istinskog ljudskog zivota. Kao gostujuci profesor predavao je na univerzitetima u Oksfordu. sto je. gdje je 1910.Kant izricito kaze:”Postupaj tako kao da osnovni princip tvog postupka. jer u protivnom filozof (i svaki drugi istrazivac) cini izdaju. godine 1950. za koju je moralno odgovoran. istorijski process nuzno vodi svjetskom gradjanskom poretku. kojima su se adekvatnije mogli izraziti filozofski problemi. tako da su sugradjani mogli po njemu da navijaju sopstvene casovnike. u okviru koje se obezbjedjuje najvisi stepen slobode svakog pojedinca. na samrti je porucio:”U daljinu. bili su nadaleko poznati. Na Kembridzu je studirao matematiku I filozofiju. je dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost. I njegovo shvatanje odnosa politike I morala. putem tvoje namjere. u vezi sa pretpostavkama ostvarivanja covjeka kao moralnog bica. svaki dan odlazio u setnju u isto vrijeme. egzaktnom. Na tome Kant zasniva I svoju koncepciju “vjecnog mira”. Svakako otidjimo dovoljno daleko!” Naravno. Kao sto je poznato. Rasel je uveo niz preciznih logickih formi. O njegovoj samodisciplini govori I jedan detalj iz svakodnevnog zivota. sinonim za vlastitu odgovornost. Los Andjelesu I drugdje. naime. Da je unutrasnja sloboda. To je potvrdjivao ispoljavajuci raznovrsne moralne vrline. mozda vrijedi da se pomene. Njegova izvanredna samodisciplina. Kant je potvrdjivao i nacinom svoga zivota. njegovo postivanje I pozitivnog I prirodnog zakona. Jos jedna zanimljivost. u cijem sredistu je traganje za istinom. njegova teorijska preokupacija je bila logicka analiza. u daljinu.” Najdublja teznja Kantove moralne filozofije jeste bila uspostavljanje eticke zajednice covjecanstva na umnim temeljima. Kao briljantan pisac. zapravo. I u svom svakodnevnom zivotu. jedan od najblistavijih umova dvadesetog stoljeca. ostaje otvoreno pitanje da li je to mislio i u bukvalnom. u tom kontekstu. Idealno ostvarivanje uma moguce je samo tako sto ce etika djelovati kroz pravo I na taj nacin dovesti do saglasnosti drustvenog poretka sa prirodnom istorijom ljudskog roda. spada I engleski filozof Bertrand Rasel. ovaj filozof je iskazivao divljenje prema dvjema stvarima. On je. kao I njegova izrazita dusevnost I urodjena skromnost. nepersonalnom I istinom oslobodjenom predrasuda. On je. Iako za zivota nikada nije napustio svoj Kenigsberg. geografskom smislu? * * * BERTRAND RASEL: “Mi smo nemocni: to je garancija nase nezavisnosti!” * * * Medju nesporne moralne uzore. Cikagu. Pekingu. te prava I morala. koje su ispunjavale njegovu dusu: prema “zvjezdanom nebu nad nama I moralnom zakonu u sebi”. vezana za njegov zivot. kao nov filozofski metod.

ne jednom. To je narocito ispoljavao u svom dosljednom pacifizmu. prosto. Misao. za koji je bio spreman platiti veliku cijenu I. Kao sto je u svojim filozofskim istrazivanjima manifestovao odvaznost I istrajnost u traganju za istinom. naoruzavanja. ciji je bio prvi predsjednik. kao Medjunarodni sud pravde. I. pri osnivanju “Raselovog suda”. istaknuta kao motto na pocetku ovog fragmenta. bila je u proslom vijeku gotovo bez premca. ju je I platio. naravno. Sud je trebao da “sudi” ratnim zlocinima vlada SAD. za koje se borio. kada je. godine. primate nikakva naredjenja ili “porudzbe”. On je. Sud djeluje I danas. Njegovi clanovi nisu predstavljali ni vlade. On je ispitivao cinjenice “po dusi I savjesti” I u “potpunoj duhovnoj slobodi” svojih uglednih clanova. koja je. opet. vec je morao I u zatvor! A u zatvor ce ponovo dospjeti I kao osamdesetogodisnjak. upravo zato.matematike”. nekoliko decenija bio na celu Pagvaskog pokreta za borbu protiv nuklearnog oruzja. zabrinute zbog zlocina. niti od bilo koga drugog. I zato je Rasel potencirao. na kojem je radio punih deset godina. koliko njegovu institucionalnu nemoc. godine. ratova I svih oblika degradacije I dehumanizacije covjeka I svijeta. Sve je to imalo za cilj da utemelji I poveze ljudsko znanje. 79 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Tako je 1916. toliko I njegovu nezavisnost. Rasel je isto tako I u svom drustvenom angazmanu iskazivao rijetko vidjenu upornost u borbi za moralne vrijednosti. ni partije. I. kojeg se poduhvatio Bertrand Rasel. Rasel je. Neki ga zato I nazivaju poslednjim filozofom u klasicnom smislu te rijeci. Poenta ove misli je u tome da Sud nije sluzbena institucija I da on ne zamjenjuje nikakvu institucionalnu vlast. zbog protesta protiv rata u Vijetnamu. on je gotovo sve matematicke stavove izveo iz logickih principa. Sud nije mogao od njih. Juzne Koreje. kao najugledniji pacifista svoga vremena. Rijec je o misliocu ogromne naucne I filozofske erudicije. bila primarna sa stanovista moralnih principa. hrabrim i dosljednim prakticnim angazovanjem. kao logicnu posljedicu. izrekao je Rasel u svom inauguralnom govoru 1967. sa sjedistem u Hagu. Jedan od vidova njegovog protesta bio je I sjedenje na ulici I ometanje normalnog odvijanja saobracaja. bio glas (samo)svjesne javnosti. Iako eticka pitanja nisu bila u sredistu njegove filozofije. sto je grandiozan zadatak. ne slucajno. Raselova prakticna angazovanost na principima humanizma I borbe protiv nasilja. Novog Zelanda I Australije. Pred kraj svog zivota je osnovao Sud za utvrdjivanje ratnih zlocina u Vijetnamu. On je bio i poslednji veliki filozof koji je nastojao svoja teorijska uvjerenja spojiti sa slobodoumnim. ne samo izgubio mjesto profesora na Kembridzu. kao radikalni pacifista I humanista. odbio da se odazove pozivu d aide u vojsku. kao takvo.

i Teorija polja. kao I u svom zivotu je pokazao I dokazao da je visokomoralna licnost. iako bi. Sasvim je izvjesno das u takvi. Ajnstajn kaze:”Najbajoslovnije uzbudjenje kakvo nam je podareno dozivljavamo pred licem nesaznatljivoga. po nama. tako I njihovim zivotnim praktikovanjem. Nasa unutrasnja ravnoteza I cak nasa istinska egzistencija zavise od toga. lezi u osnovi religije. to je vidljivo I iz njegovih stavova o najraznovrsnijim zivotnim pitanjima. Osjecanje pravednosti. kakva su Teorija relativiteta. Ajnstajn je to demonstrirao u vise navrata.” Evo. S druge strane. To uzbudjenje stoji kraj kolevke autenticne umjetnosti. O uzbudljivosti istrazivacke avanture. moralno osjetljivi I odgovorni vise nego rijetki I. Prva. te je red da vracam u istoj mjeri u kojoj sam uzimao i u kojoj nastavljam da uzimam.” (podvukao K. onda to. ima ogromnu tezinu I vrijednost. da je podrzao Hitlera. koje je posebno izlozio u svom djelu “Svijet kako ga ja vidim”(“Mein Weltbild”). po mnogo cemu zasluzuje “status” moralnog uzora. A kada to u svom zivotu I potvrdjuje. samo po sebi. sta vise. svakako. autenticne nauke.) Kada ovako nesto kaze vrhunski naucnik. Na istom mjestu (u istom djelu). das u sve rjedji! Upravo zbog takvih navodimo I slijedece Ajnstajnove rijeci:”Najvaznije ljudsko nastojanje je borba za moralnost u nasim akcijama. I to.* * * ALBERT AJNSTAJN: “Da sam znao cemu ce moja istrazivanja voditi. to je vidljivo iz njegovog neumornog traganja za istinom u svom naucnom radu. onda je to. Kvantna teorija. Kao naucnik-fizicar I filozof prirode. Medjutim. besumnje. Svijet je to I prepoznao kao vrhove saznanja I dodijelio mu Nobelovu nagradu 1921. Onaj ko nije uznesen. bez obzira na svoje jevrejsko porijeklo. Samo moralnost u nasim akcijama moze dati ljepotu i dostojanstvo zivljenja. drustvene odgovornosti veoma je razvijeno kod mene…” Gotovo da je suvisno pitati se koliko obicnih smrtnika osjeca “dug” prema drugim ljudima I kakvu odgovornost iskazuju u pogledu “vracanja duga” prema njima. vjerovatno dobio status drzavnog naucnika broj jedan u Trecem Rajhu. kao sto je vec pomenuto. u nekim svojim djelima. kako svojim poimanjem moralnih nacela. druga. kada je odlucno osudio nacizam I napustio Njmacku. kao visokomoralan covjek. odnosno kada su atomske bombe posijale masovnu smrt po japanskim gradovima 80 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da se divi pred cudom prirode – isto je sto I mrtvac. Ajnstajn je dosao do grandioznih otkrica. on je utuljena svijeca.M. ko nije sposoban da odaje priznanje. uz rijedak talenat I veliku istrajnost. Najuvjerljivije su. jedan od najumnijih ljudi I najvecih naucnika u istoriji nauke uopste. Ajnstajn se nije teorijski bavio problemima morala. Zacudjenost pred tajnom. dvije njegove odluke te vrste. povezana cak I sa strahom. jos snaznije. Ajnstajn kaze I ovo:”Po sto puta na dan podsjecam sam sebe na to da moj dusevni i moj radni zivot zavise od djelanja drugih ljudi. iz takvog uzbudjenja I zacudjenosti. A. radije bih bio casovnicar!” * * * I Albert Ajnstajn. godine. zivih i pokojnih. Ali. kada je razocaran (zlo)upotrebom svojih otkrica.

Ali. prodor – u svom korjenitom jedinstvu usadjuje u naucnu egzistenciju odusevljenu jednostavnost i ostrinu konkretne egzistencije. pitajuci se – kada je bio na vrhuncu slave – ne bi li bilo bolje da je ostao cobanin u svom selu (Rasinar) u Rumuniji! On je. godine govorio da postoje drustvene grupe.(Hirosima i Nagasaki). vec je ono sto ga od sebe napravi. naprosto kao na prilike da unaprijede svoje licne interese I da prosire svoj licni autoritet. da prepoznaju vrhovne vrijednosti zivota. njegov stav I prakticni odnos prema nacional-socijalizmu u Njemackoj. koja nema fiksiranu prirodu. Ajnstajn je jos 1932.Jonas). konkretni individualni covjek je egzistencija. kojoj su se mnogi drugi tek retoricki priklanjali i tako nadisli okvire naucno-tehnickog uma. predstave I pojmovi. izjavio da je znao cemu ce njegova istrazivanja voditi. Martina Hajdegera mozemo pojednostavljeno oznaciti kontroverznom licnoscu. priznavanje legitimiteta ovoga svijeta I njegovog prava da vrednuje. ne moze dam u sluzi na cast.” U tom kontekstu. samo istinski veliki stvaraoci I moralno veoma odgovorni ljudi. a razumjeti tako malo!”(podvukao K. pa I svog vlastitog. njegov intelektualni doprinos evropskoj I svjetskoj filozofiji je toliki da se rijetko koji filozof u novijoj istoriji moze mjeriti s njim. To ce izraziti I svojom pregnantnom 81 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .(M. kako je govorio. H. Oni su i prakticno manifestovali “etiku odgovornosti”. Za njega je bivstvovanje osnovni problem filozofskog misljenja. da ne odvajaju segment od cjeline. besumnje. svakako. Samo su oni u stanju da (samo)svjesno spoznaju I priznaju granice svoje I svake nauke.Weber. Hajdeger dokazuje da mi otkrivamo ono sto bivstvuje bez posredovanja pojmova I sudova.) Pomenute Ajnstajnove misli neodoljivo podsjecaju na slicne misli koje ce nesto kasnije izgovoriti I Emil Sioran.M. istovremeno. Zato. a pomalo I kajuci se.” * * * Kao sto je naprijed receno. za ovakve licnosti se moze reci da nisu samo razumne. I uzorom I antiuzorom. vec I umne. Naime. Medjutim. Izlazuci kritici dotadasnju teoriju opazanja I teoriju istine. Ovakav odnos prema smislu zivota. odnosno da im je na umu dobrobit covjeka I zajednice. mogu imati. uzgred receno. koje su ravnodusne prema drustvenim problemima I koje gledaju “na ratovanje. odnosno. po kojoj spoznaji stvarnosti prethode opazanja. mnogo govori I njegova slijedeca misao: “Ko bi mislio pocetkom vijeka da cemo kroz pedeset godina znati tako mnogo. samokriticki. da bi radije bio casovnicar. da razmisljaju o etickoj dimenziji stvaralastva. proizvodnju oruzja I trgovinu oruzjem. odnosno o cjelini covjekova zivota I svijeta. Istina je nesakrivenost (aletheia). odbio da primi I Nobelovu nagradu I nagradu Francuske akademije nauka. drzanje. da nisu samo ucene. * * * MARTIN HAJDEGER: “Ovaj trojni element – odnos prema svijetu. bez obzira cime se profesionalno bavili. za razliku od bivstvovanja. jer bi prihvatanje nagrade znacilo. vec das u I mudre.

bilo je jos intelektualaca visokog ranga. covjekovo otudjenje. Hajdeger se bavio I kritikom nekih fenomena savremenog drustva. (I. a mnogi od njih platiti I golim zivotima takav svoj stav. koja glasi:”Vise od stvarnosti stoji mogucnost!” U tom smislu. nije sasvim jasno. Nastojao je da igra ulogu “krunskog pravnika” Hitlerovog rezima. godine. buducnost je primarna dimenzija vremena. najvjerovatnije motivisan profesionalnom koriscu. tesko je izricito tvrditi. svi pripadnici Frankfurtskog kruga). na kojem je I nadalje ostao. u duhu vlastitih uvjerenja ili iz razloga puke tastine. na zalost. I to. U okviru svojih filozofskih preokupacija. obicna sujeta. odnosno u “nihilizmu”. O tome su vodjene brojne polemike I izricani razliciti. o cemu je ranije pisao u svojim tekstovima I koju je mozda “prepoznao” u novoj ideologiji? Da li je ta ideologija bila odgovor na njegov rezolutan stav da je “cilj odnosa prema svijetu – samo egzistencija I nista drugo. A pad se sastoji u “zaboravu bivstvovanja”. kao sto su: dominacija. rijec o neizbrisivoj moralnoj mrlji u zivotu ovog. Da li je bilo u pitanju njegovo odusevljenje “jednostavnoscu I ostrinom konkretne egzistencije”. Hajdeger je I radikalno prevrednovao dotadasnje ocjene o filozofskim pravcima I pojedinim filozofima. tehnologija. Hajdeger je postao clan Nacional-socijalisticke partije. masovna kultura. pa I oprecni sudovi. Mnogi su morali da bjeze iz Njemacke (na primjer. On je. Hajdegera smo u moralnom smislu svrstali I u svojevrsni antiuzor.” Ili. tako masovno izrazena kod vecine smrtnika . kao sto je ranije pomenuto. nasuprot cinjenici da je najveci dio pripadnika humanisticke inteligencije. Medjutim. U tom kontekstu je govorio I o tome da je istorija zapadne filozofije istorija njenog pada. velikog mislioca. svakako. pak. inace. Razlog tome je. Da li je on to ucinio iskreno. Zaborav konacnosti ljudskog bivstvovanja – odbijanje da se prizna neizbjeznost sopstvene smrti – pokazuje neautenticnost odredjene egzistencije. pravio herbarijume. Maja 1933. 82 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Dolazak Hitlera na vlast zatekao je Hajdegera na mjestu rektora Berlinskog univerziteta. znatno manje tehnicke).sentencijom. Jedan od njih je I veliki njemacki teoreticar prava I politike Karl Smit. pisao pjesme I rijetko koga primao u posjetu!) No. Na zalost. u njegovoj podrsci nacionalsocijalistickom pokretu I ideologiji Adolfa Hitlera. industrijsko drustvo. pristupio Nacional-socijalistickoj partiji I dobio Katedru za pravo na Berlinskom univerzitetu. bio je I razlog da su Smitova djela bila gotovo zaboravljena sve donedavno. kad I Hajdeger.koji su se slicno ponijeli u odnosu na nacizam. (Ne treba iskljuciti ni njegov – moguci – osjecaj usamljenosti. buduci da se izjasnio u prilog nove vlasti. Decenijama je zivio sam u svojoj brvnari na Svarcvaldu. energicno osudio nacizam. Takav neoprostiv moralni gest. nesporno je da je bez obzira na ove dileme.

sasvim sigurno.” * * * Evo kratkog osvrta I na jos jednu izuzetno zanimljivu licnost.” Hamvas je. kao zemljoradnik. kao sto je rekonstrukcija najvecih misaonih sistema u istoriji (u luku od Lao Cea. Medju poslednjim je I rijetko vrijedno djelo “Antologija humana”. uvijek davao odlucnu prednost ovom drugom. rodjen u Slovackoj (grad Presov). kao bastovan. “Naime”. Zaratustre. toliko jos vise njegovo interesovanje za uistinu sustinske probleme covjekove egzistencije I uopste sudbonosna pitanja ljudskog roda.”(podvukao K. Heraklita. mnogo propatio. glasilo: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. kao prevodlac…Ili je. Na nasu srecu. kao novinar. Bude do mislilaca njegovog vremena) i. naravno. I njegovo djelo i njegov osoben nacin zivota nose sobom izuzetne moralne vrijednosti i pouke. Interesantno je da su Hamvasa podjednako privlacile tako razlicite teme. moralno inspirativan njegov neobican.inace. moze se slobodno reci. najprakticnija pitanja svakodnevnog zivota. jer je smatrao da je “sramno odlikovati ljude za ubijanje. Odbio je da primi odlikovanje. I zato je ovdje postao gotovo kultni pisac. doduse. Nista manje nije interesantan I. naime. objavljena za zivota. cije je moralno geslo. s druge strane. Zelim da budem normalan covjek. hladjenje jagoda ili obrada povrtnjaka. izmedju (moguceg) zivotnog konfora i sigurnosti i izvjesnosti karijere. kao sto su. s jedne strane i autenticnog zivota u skladu sa svojim uvjerenjima i unutrasnjim porivima. Upoznao je strahote Prvog svjetskog rata na ukrajinskom I italijanskom frontu. Moje pretenzije su vece.M. koje smo ranije vec pominjali. ali I veoma mukotrpan I castan zivot. u kojem je Hamvas pratio I pregnantno izlozio “pet hiljada godina ljudske mudrosti”. Neki kriticari su ga odmah nazvali “cudnim Madjarem” i svrstali ga u najuzi krug velikih mislilaca dvadesetog vijeka.* * * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtvovati za nesto vece. upravo. a jednom je dozivio I nervni slom. istovremeno.) Poslije Prvog svjetskog rata njegova porodica se seli u Budimpestu. “Novo leto”. Mladost je proveo u Bratislavi. I nasi citaoci su imali priliku da u najkracem vremenu upoznaju Hamvaseva glavna djela (sedmotomni roman “Karneval”. gdje Hamvas studira 83 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . To je. koliko nekonvencionalan I pomalo paradoksalan nacin razmisljanja I pisanja. pogotovo. On je. obrnuto! Zbog sirokog interesovanja I zelje da zadovolji svoju neutazivu radoznalost bio spreman na svaku vrstu novog iskustva I svaku vrstu zrtve. Jedina njegova knjiga. koju smo u prethodnom dijelu teksta u vise navrata pominjali. Dva puta je bio ranjavan. na primjer. Da li je I to posljedica cinjenice da se izdrzavao I radeci kao fizicki radnik. tek nedavno otkriven I u samoj Madjarskoj. zahvaljujuci neumornom prevodiocu Savi Babicu. kao prodavac na pijaci. koji je. o madjarskom piscu I filozofu Beli Hamvasu. Rijec je. dvotomnu “Scientia sacra”). iako je zbog toga. kao bibliotekar. cak I vise nego u samoj Madjarskoj Za ovaj tekst je zanimljiv. bilo I prirodno za licnost. bila je “Nevidljivo zbivanje”.

kao i Suman i Contvari i Gogolj i Nice. Hamvas kaze:”Van Gog je bio lud. Ona cini ono stanje svijesti koje je otvoreno za spoznaju cjeline stvarnosti. . kao granicnu godinu. magacioner.godine) bio onemogucen da objavljuje svoje tekstove. U svojim djelima Hamvas pokusava da rekonstruise zapretena znanja starih civilizacija (“Bastina”). Govoreci o odnosu ludih i trezvenih. on ispisuje svoj ogroman opus.Od tada je. Prilikom opsade Budimpeste 1945. godine dezertira. u kojem se. U medjuvremenu pise. jer se trezvenima uvijek mota po glavi. takodje. Evo jos jedne zanimljive i pomalo ironicne misli Bele Hamvasa. kolektiva. godinama mukotrpno pripremane. zbog koje gubi mjesto bibliotekara I dospijeva na “crnu listu”.” A krajnji smisao posvecenosti zivotu jeste I spremnost na odricanje od zivota. Hamvas potencira I znacaj svakodnevnice. te fizicki radnik na hidroelektrani. prevodi I objavljuje. “Pjesma ptica”.” 84 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . (1969. Nekim slucajem je sacuvan samo tekst. Medju Evropejcima se ludi smatraju simpaticnijim. prirode I boga. spremnost da se u smrt zakoraci “otvorenih ociju”. koja razdvaja “zlatno doba”. po njemu. Tada je shvati i to da je “sloboda iznutra”. kapitalne studije “Scientia sacra”. u Jevandjelju). apstrakcija I nadrealizam u Madjarskoj”. inace. kao I mogucnost ostvarenja novog “zlatnog doba” zadrzalo se u velikim religijskim sistemima (na primjer. Sjecanje na izvornu cjelinu. Punoca svakodnevnice. vrijeme sklada pojedinca. To stanje svijesti on oznacava kao “buducnost”. Poslije rata pise I 1948. kako da se domognu novca iz tudjih dzepova ili korbaca iz tudjih ruku. on kaze da je ljubav “izvorno normalno stanje postojanja” i da “nema individualnog spasenja”. cini ljudski zivot. I u tom periodu se izdrzavao radeci kao bastovan. On otkriva seststotu godinu prije nove ere.njemacki I madjarski. cije objavljivanje nije docekao. godine objavljuje knjigu “Revolucija u umjetnosti. U dubljem spoznavanju sebe i svijeta pokusavao je da sebi obezbijedi mir. niti da dobije dostojno zaposlenje. ali radi I razne druge poslove da bi se izdrzavao. a jedna granata unistava njegov stan I u njemu sve rukopise. onda spoznaje I sopstveno mjesto u toj cjelini. “Filozofija vina”(molitvenik za ateiste). od potonje istorije. I u toku Drugog svjetskog rata biva mobilisan I upucen na rusko ratiste. pa sve do svoje smrti. “Krevet”. Njegova supruga je sacuvala rukopise I tek dvadesetak godina poslije Beline smrti pocece objavljivanje tih tekstova. ranije vec pominjali) da je “lud onaj ko nije pripremljen za vjecni zivot. zbog cega I pise radove. koju Hamvas vidi kao istoriju kvarenja. Zato on I kaze (sto smo. U vezi s tim. koji nude integralnu sliku cjeline svijeta. korupcije I drobljenja izvornog ljudsko bivstva. “Drvece”. kao sto su: “Tresnje brati”. koja ima i izvjesnu moralnu tezinu. Uprkos tome.

i obrazovanih i kulturnih. I vijekove postoji manje ili vise nepodijeljeno misljenje. ali samo do raspada Druge Jugoslavije. na dobro zajednica. u istoriji je ono najbolje davala manjina. Ti rijetki su one licnosti koje gledaju na dobro drugih. Rijec je o licnostima kojima je licno dobro potpuno u drugom planu. odnosno oni koji su “gurali naprijed”. pa I vise od toga. gotovo pravilo. Rijec je. kako to. u novijoj istoriji. Zalaganje za druge. kaze Djuro Susnjic. dosljedni moralni stavovi i. inace. estetskih ili politickih pogleda). onda je to uistinu “dar boziji”. sto je. od sebe “pravili hram”. oni I ne dozivljavaju kao zrtvu. stalno izgradjivali sebe. ako je uopste prisutno. Uvijek je mnogo vise obrazovanih. cak. Oni su. nego kulturnih. koji su osmisljavali puteve covjecanstva I koji su bili dovoljno hrabri da na tom putu istraju. pri tome. kojeg treba cuvati I njegovati I na njega se ugledati. kazano rijecnikom Malteskog viteskog reda. Utoliko je znacaj I vrijednost takvih licnosti jos veci ili bi trebalo da bude jos veci. Uz ogroman doprinos u sferama duha 85 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Iako je.” * * * * * U ovom dijelu teksta bice rijeci o mogucim moralnim (anti)uzorima na ovom – juznoslavenskom – prostoru. jer je cijena te dosljednosti izuzetno visoka I. ali. mnogo veca nego drugdje. teorijskih. kao na sopstveno dobro. Razumljivo. jer ce o periodu poslije toga biti govora kasnije. na dobro covjecanstva. kao dublji smisao ljudske egzistencije. odnosno talenat I postenje). vec kao moralni osjecaj duznosti. iznad svega. u skromnosti. primjecuje kratko I jasno filozof Milan Kangrga u svom tekstu “Izvan povijesnog dogadjanja”. pri tome.. nikad dovrsen. naravno. uz velike zrtve. u samokritici. u stvaralastvu. ali I velicanstven u svojoj zamisli I izvodjenju. veoma tesko biti originalan u sferi stvaralastva (to polazi za rukom samo najtalentovanijima). su nam bili znacajnost intelektualnog djela. jos teze biti I ostati moralno dosljedan. u njihovom ponasanju I svakodnevnom zivotu “vrlina je trijumfovala nad bogatstvom”. zasigurno. vjerovatno. A ako se I kada se u jednoj licnosti susretnu I jedno I drugo (I originalnost I moralnost. samo o onima koji poodavno nisu medju zivima. takvi su prava rijetkost! I. naravno. u odricanju.* IVO ANDRIC: “Zvezdanog neba I ljudskih lica nikad mi nije dovoljno da gledam. sem rijetkih izuzetaka. nego onih visokomoralnih. Kod nekih je k tome jos dodata i razvijena eticka misao. u cinjenju za druge. ispunjenim stalnim turbulencijama I “istorijskim lomovima”. isto tako. visokomoralan zivot. U njihovom zivotnom stavu. uvijek ce biti samo manjina.U pitanju su i one licnosti. “Kvalitet je svagda u manjini”. Kljucni kriterijumi. To je bila I. ciji uticaj ne prelazi granice ovih prostora. oko cijeg moralnog lika I stvaralackog djela (nezavisno od filozofskih. na primjer. kroz decenije ili. pomenucemo samo mali broj od onih najznamenitijih. istovremeno. Svoju srecu su trazili u velikom radu. Za ovakve rijetke I uzorne licnosti niukom slucaju nije dovoljno samo dobro obrazovanje. Naravno. cini se da je na ovim prostorima.

iznad svega. I to. u duhu ovoga rada. nema previse. koji je. taj broj moze biti veci ili manji. Oni su bili izraz svojevrsnog diskontinuiteta u odnosu na tradicionalne strukture. svakako. Veljacic. kao I u javnom zivotu uopste. odnosno licnost koje su oko sebe sirile vedro raspolozenje ili. kao sto su Andric. ali I pomenuti jos barem desetak nespornih ljudskih velicina iz nase novije istorije. pokusacemo. vjerovatno. Njegos. To je tim znacajnije ako se znaju sve teskoce I prepreke na koje su nailazile njihove ideje. sto su se u najtezim okolnostima ponijeli kao ljudi. bilo da se radilo o politickoj. u umjetnosti. a uceni neka se podsjete (indocti discant et ament meminisse periti!). Uprkos svemu. ni oni nisu “andjeli”. njihovo neumorno traganje za istinom. u znaku prosvjetiteljstva I industrijske revolucije. pogled na ljudsku prirodu. moralna cvrstina I dosljednost. I kada je rijec o (visokim) intelektualcima. pak. pri tom. naravno. Kada je rijec o moralnim uzorima. njihova iskrenost. ovdje su. Navescemo. u duhu one latinske: neuki neka nauce. Ali. iskreniji od drugih. neovisno od toga da li su bili optimisti. ali u svakom slucaju ih. Djuric I jos neki. nekada I mnogo veci od onih koji su predstavljali nesporne intelektualne I moralne gorostase. vec ljudska bica sa vrlinama I Manamanjihov lik I njihovo djelo. I neupitno priznati rezultati toga rada. ce biti uzornih licnosti (u punom smislu te rijeci) u svim oblastima ljudskog stvaralastva – u filozofiji. Ali. njihova skromnost I savjesnost. Naravno.kojima su se bavili. oni su jos vise drzali do toga da se ne ogrijese o kljucna moralna nacela. u politici I svim drugim djelatnostima. Vjerujemo da bi se lako moglo dokazati da je danas I u relativnom I u apsolutnom smislu ovakav “top intelektualca” mnogo rasireniji nego u Jovanovicevo vrijeme. naravno. ukratko izdiferencirati moralne vrijednosti njihovog dijela I njihovog zivota. das u podsticali otvaranje ovdasnjih prostora I kultura prema drugima. I neke opstepoznate stvari o njima. zavisno od vrste I rigoroznosti kriterijuma. u najmanju ruku. ovdje je bilo. (Jos je Ciceron primijetio das u umni uglavnom tuzni!) I moralno kontroverzne licnosti. medju kojima I neke od kontroverznih licnosti nase istorije I nase culture. u knjizevnosti. Neke od njih smo vec pominjali na prethodnim stranicama. Kis. Rijec je o ljudima koji su i moralno obiljezili svoje vrijeme i veci ili manji dio istorije. kakvih je I medju nasim uglednim licnostima bilo ponajvise. istovremeno. ima ih I. zivot I svijet) njih nesporno povezuje potpuna posvecenost radu. odnosno na svakovrsni dogmatizam i zatvorenost drustvenih zajednica na ovim prostorima. onda treba istaci I to das u oni mahom bili proevropski orjentisani ili. autenticnost njihovih zivota I. U nastavku cemo o nekima od njih jos ponesto dodati. dosljedniji od dguih i. zasnovanog na razvoju nauke I kulture. koje bi se mogle oznaciti kao moralni (anti)uzori. je bio od ogromnog znacaja. kulturno. najcesce I njihovo postenje. vecina njih je daleko od upravo ocrtane slike visokomoralnog covjeka. Selimovic. moralno I duhovno toliko siromasan da bi se moglo reci da je zakrzljao. Naravno. u nauci. Iako. bilo o 86 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ostvarivale veliki uticaj na najsire narodne mase. mentalitet. upravo time sto su bili moralno jaci od drugih. Tom sintagmom on je precizno oznacio relativno brojan sloj obrazovanih ili relativno obrazovanih. ne rijetko. posebno. pesimisti. svakako. Slobodan Jovanovic je pocetkom dvadesetog vijeka pisao o “obrazovanim primitivcima”. Cvijic. Zato u ovom tekstu pominjemo I neke od tih licnosti. temperament. u teologiji. treba sacuvati od zaborava. Iako medju ovim licnostima postoje razlike u mnogo cemu (podrucje stvaralastva. Doprinos ovih licnosti pospjesivanju procesa modernizacije.

vec I svjetovni. duhovno. * NJEGOS: “Neka bude borba neprestana. razumljiv ogroman doprinos ovih licnosti afirmaciji osobenosti ovdasnje kulture (kultura) u Evropi I svijetu. kod njega. kao i trag koji je ostavio u svom djelu. To je.” Kao Karadjordjev popecitelj 87 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . narocito. lenjom I ludom monahu. Do ovakvog zakljucka se moze doci I uvidom u njegova glavna knjizevna djela – “Zivot I prikljucenija” I “Sovjeti zdravog razuma”. On je. Dositej je istrajno djelovao na prosvjecivanju sirokih narodnih slojeva I u borbi protiv neukosti. za Istok na Zapadu). besumnje spadaju Dositej Obradovic. on sebe ne precjenjuje. ne slucajno.” Mnogo vijekova kasnije Dositej Obradovic ce obnoviti I nastaviti jedan segmet djelatnosti Svetog Save – na polju prosvjete I kulture – naravno. ponajvise govori o jasnoj hijerarhiji vrijednosti. odnosno moralni uzor. neka bude sto biti ne moze!” * * * * * Medju intelektualne. pa je. Ljudski trag koji je ostavljao u svom zivotu. ipak cemo ukratko skrenuti paznju na ono moralno najvrijednije I najtrajnije u Savinom zivotu I djelu. Sama cinjenica da je zrtvovao vladarski presto. ne bas rijetko. Bio je svjestan da je Srbija na razmedju (za Zapad na Istoku. to je bilo i za ocekivati. Mada ovdje necemo ici tako daleko u istoriju. I kao knjizevnik I kao duhovnik. a ne zvona I praporce. kao I svaki drugi visokomoralan I odgovoran covjek. Neke od ovih licnosti su postali I znak prepoznavanja kulturnog I duhovnog ideniteta ovih prostora. a simbole drzavne nezavisnosti na Zapadu (u Rimu). skole. U daljoj proslosti sam vrh u tom pogledu je predstavljao Rastko Nemanjic.ekonomskoj. Ako se I danas. Takav je ostao do kraja zivota – dosljedan I istrajan u borbi za ono kulturno. za duhovni zivot i rad. kao prvi srpski arhiepiskop I svestrani prosvjetitelj. Sam po sebi je. prihvacenoj u najranijoj mladosti. Kao veliki pobornik slobodoumnih ideja doba evropskog prosvjetiteljstva. ne samo duhovni. univerzalno. Ali. kulturne. tesko je uporediv sa bilo kim na ovim prostorima. bilo o drustvenoj I kulturnoj modernizaciji. crkvanu autokefalnost trazio na istoku (u Carigradu). onda nije cudno da je tako bilo prije vijek ili dva. Dositej je unekoliko bio olicenje I simbol nase nacionalne renesanse. istovremeno. (bio je najmladji sin osnivaca dinastije Stefana Nemanje). Vuk Karadzic I Petar Petrovic Njegos. u potpuno drugacijim uslovima I po drugacijem intelektualnom obrascu. Naprotiv! Jednom prilikom je o sebi cak govori. snazno izrazio u svom poznatom geslu “skole. iako su njeni rezultati u tom vremenu bili vise nego skromni. sa podozrenjem I ksenofobijom dijelovi drustva odnose prema novinama. naravno. duhovne I moralne vertikale ovih prostora. kao o “nedostojnom. moralno. svakovrsnog nazadnjastva I klerikalnog mracnjastva. odnosno za ono sto sluzi dobru najsireg kruga ljudi. odnosno Sveti Sava. U naglasenoj antiintelektualistickoj i antiindividualistickoj sredini. On I danas predstavlja. ispoljio I smisao za realnost u ostvarivanju svoje duhovne I svjetovne misije u datim okolnostima.

istorijskom. bilo u toj funkciji. drustvenom. Dva kljucna Njegoseva djela (“Gorski vijenac” I “Luca mikrokozma”) su uistinu prepuna univerzalnih etickih vrijednosti. barem kada je rijec o jeziku. Bio je uvjeren da se u svakoj jedinici ponaosob odvija borba dobra i zla. pa I u samom smrtnom casu: “Slavno mrite. kao sto je.godine. Dositej je napravio I pocetne korake na planu uvodjenja narodnog jezika u srpsku knjizevnost. vladika I vladar. poput one o Milosu obrenovicu. Prikupljao je I publikovao blago narodne knjizevnosti – pjesme. koju smo naveli kao moto za ovaj fragment. on je bio i pobornik racionalnog utemeljenja moralnih nacela i njihovog materijalizovanja u svakodnevnom zivotu. knjizevnu I naucnu vrijednost. kao I istorijske radove o obicajima Srba I Juznih Slovena. U intelektualnom. spis “Geograficesko – statisticesko opisivanje Srbije”. mislilac. godine u almanahu “Danica”. pripovijesti. imao se rasta I roditi!” Njegos je I plemensko upravljanje u Crnoj Gori bitno reformisao. zamijenivsi ga modernijom upravom I priblizivsi ga tako tadasnjem sistemu upravljanja u Evropi. Njegos je ostavio neizbrisiv trag. saznajnom. svojom mnogostrukom kulturnoistorijskom djelatnoscu. U duhu racionalisticke filozofije. narocito na polju reforme srpskog knjizevnog jezika. istorijsku. U svom zivotu I svom djelu bio je okupiran vjecnom borbom dobra I zla. kad umrijet morate!” U istom duhu je I ona sentencija koja kaze:”Blago tome ko dovijeka zivi. Vuk je uveo cistu narodnu stokavstinu u srpsku knjizevnost I pojednostavio srpsku cirilicu na fonetskoj osnovi. Kao izrazito misaona priroda. objavljeno poshumno u Becu. koji ni danas. Njegova zitija znamenitih ljudi imaju. u tom cilju. i 1852. nije mnogo kasnila u odnosu na druge evropske narode. Vuk nas je uveo u svijet knjizevnosti srednje Evrope. poslovice. kao institucije najvise drzavna vlasti. U drugom dijelu ovog spisa. Njegos je dao izvanredno sugestivnu I neizbrisivu sliku zivota ljudi svoga vremena. knjazu Srbije. kao najvazniju u licnom i kolektivnom zivotu. ali I u moralnom smislu. nije nista manje upecatljiv. radovima na njemackom jeziku I prisnim vezama sa najuglednijim piscima tog vremena. To je bio i izraz nasih teznji ka modernizaciji. Neke od tih dragocjenosti je obradio I u posebnim studijama. knjizevnik. sto je standardizovao u svom Srpskom rijecniku. uveo Senat I Gvardiju. koju je svesrdno prihvatio. objavljenom 1827.(ministar) prosvjete. Kao pjesnik. godine. vijek I po poslije njegove smrti. 88 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . barem djelimicno. sto je veoma pregnantno iskazano u njegovoj misli iz “Gorskog vijenca”. Nema sumnje da je najsire prosvjecivanje naroda moglo biti I da je. odnosno Boga i Sotone. On direktno porucuje da I u najtezim situacijama treba biti covjek. Njegos je obezbijedio I prvu stampariju na ovim prostorima (1834. licnost I djelo Petra Ptrovica Njegosa su od nemjerljivog znacaja. 1876. takodje. na primjer. Jos znacajnije djelo u tom smislu jeste “Zivot I obicaji naroda srpskog”. naglasavajuci eticku komponentu. dao je Vuk Stefanovic Karadzic. koja. Neuporedivo veci doprinos knjizevnom I kulturnom preporodu u nas. objavljenom 1818. U strukturu uprave je. Kodifikacijom srpskog jezika. godine) I osnovao prvu osnovnu skolu u Crnoj Gori. Vukov Srpski rijecnik predstavlja pravu riznicu dragocjene gradje o narodnom zivotu. Vuk opisuje ustanove turske vlasti nad Srbima. odnosno “neprestane borbe” za njihovo ozivotvorenje.

Kao sto je poznato. to cinili na kucicima. gdje je zivio od svojih dvadesetih godina do smrti. upecatljivo govori o visokomoralnoj licnosti. Zato cemo se sada najkrace podsjetiti onog najznacajnijeg u zivotu I djelu samo nekolicine od njih: Nikole Tesle. Kao I Tesla I Pupin je veci dio svog zivota proveo u Americi. od kojih je vise desetina dobilo siroku prakticnu primjenu. Predavao je matematicku fiziku na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Rijec je o izumima do kojih je dosao u Americi. besumnje. bez imovine I bez materijalnih dobara. po mnogo cemu. U Americi je bio I pocasni konzul Kraljevine Srbije od 1911-1919. (Drugi su. I u moralnom smislu je zadivljujuca njegova potpuna posvecenost nauci. da je Tesla na samome sebi vrsio eksperimente sa strujnim udarima od vise hiljada volti. u pravilu. cak. on je zivio I umro gotovo u bijedi. Proslavio se izumima na polju elektrotehnike I radio-tehnike. ali i postivanju etickih nacela i u misljenju I u djelanju. I zato je I u naucnom I u moralnom smislu bio I ostao uzor u punom smislu te rijeci. koje se upotrebljavaju u terapijske I druge svrhe. koja je bila potpuno predana radu i nauci. svakako. svojim djelom I svojim zivotom u moralne uzore. Njegov doprinos nauci je najveci u oblasti telefonije I radio tehnike. gdje je. macicima ili. U tom kontekstu nije beznacajan ni podatak. Rijec je o covjeku potpuno posvecenom opstem dobru ljudskog roda! Nikad opsjednut voljom za moc. Sve to. Biran je za predsjednika Americkog drustva elektroinzenjera. najcesce osudjenicima!) Svojim otkricima Tesla je I bukvalno prosvijetlio covjecanstvo! U moralnom smislu je bitno I to da je bio neopterecen licnom karijerom. Patentirao je oko sedam stotina pronalazaka. To je.* JOVAN CVIJIC: “Istina je iznad otadzbine!” * * * * * I u djelu I u nacinu zivota nasih znamenitih naucnika moguce je pronaci moralnu inspiraciju za ponasanje ljudi u svakodnevnom zivotu. godine I u tom svojstvu veoma angazovan na organizaciji pomoci Srbiji u toku Prvog svjetskog rata. a posebno izumima koji su omogucili upotrebu naizmjenicne struje. gdje je I umro. Iako je mogao biti medju najbogatijim ljudima svoga doba. na drugim ljudima. Nikola Tesla je bio jedan od najvecih naucnika I najoriginalnijih pronalazaca svoga vremena. Ne treba zaboraviti ni Teslin pionirski rad na raketama I satelitima. a to znaci – obzirom na njegov talenat – I posvecenost svog zivota za dobro covjecanstva. sam. spada i Mihajlo Pupin. Mihaila Pupina I Jovana Cvijica. odnosno sinhronog I asinhronog motora. kao licni prijatelj tadasnjeg americkog predsjednika Vudroa Vilsona. umnogome doprinio adekvatnijem definisanju 89 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Iako u naucnom pogledu manje znacajan od Tesle. ostao I danas. te visokofrekventnih struja visokog napona. Ucestvovao je I na mirovnoj konferenciji u Parizu. Patentirao je 24 pronalaska. poznat I priznat sirom Planete.Zivio je I radio. Za zivot I skolovanje je zaradjivao baveci se najtezim poslovima. kao na primjer Edison.

koje imaju univerzalnu vrijednost I u sadrzinskom I u vremenskom smislu. u kojem je izlozio rezultate svojih istrazivanja geografskih I antropogeografskih karakteristika Balkanskog poluostrva. Svoju doktorsku disertaciju “Das phenomen Kras” odbranio je I objavio na njemackom jeziku u Becu. ovdje cemo dodati jos nekolicinu tih “bisera” iz bogate “niske” njegove sadrzajne. Njegovo djelo je uistinu prepuno izbrusenih. istaknuta kao moto ovog fragmenta. Hrvata I Slovenaca. predsjednik Srpske kraljevske akademije nauka. vec I licnost koja je u svemu I svagda dosljedno postivala moralne skrupule. bez dvoumljenja. naseg najveceg geografa.Bio je profesor Velike skole. Vec pomenutim. Razumije se. posebno prema Rumuniji I Italiji. da u njihovom stvaralastvu I u njihovom svakodnevnom zivotu postoji mnostvo teorijskih I prakticnih moralnih pouka. To se ponajvise odnosi na uticaj zivotne sredine na psihosocijalne osobine ljudi I etnickih grupa na ovom prostoru. Naime. iako su dobro poznata njegova patriotska osjecanja. moze se. rektor Beogradskog univerziteta. Bio je izrazito radan. on je ucestvovao na Mirovnoj konferenciji u Parizu. ali sa veoma “tijesnim” rezultatom. posebno kada je rijec o njegovoj moralnoj dosljednosti. ne samo evropski cijenjen naucnik. skroman I samokritican. odnosno u postupku utvrdjivanja granica novoformirane Kraljevine Srba. I u njegovom nacinu zivota je moguce ocitavati. mislilaca I humanista novijeg vremena. neki su predlagali Cvijicu da se to zanemari (“previdi”) I da se “nategnu” rezultati u prilog njihovog prikljucenja Kraljevini. svestrane. njegovom svijetu I zivotu. * DANILO KIS: “Ako ne mozes reci istinu –cuti!” * * * * * Iz citave plejade nasih uglednih knjizevnika. ustvrditi da je bio. nista manje znacajne. Predsjednik Komisije za organizaciju tog referenduma bio je Jovan Cvijic. naime. Hrvata I Slovenaca. geomorfologa I antropogeografa. ovdje cemo se ukratko podsjetiti samo zivota I djela njih trojice – Ive Andrica. temeljit. U prethodnom dijelu teksta u vise navrata smo pominjali razlicite misli naseg jedinog nobelovca I najveceg knjizevnika Ive Andrica. kao I posljedice migracija na te osobine. misaono I moralno izuzetno vrijednih iskaza I poruka o (be)smislu ljudskog zivota. koje protokom vremena ni najmanje ne gube na znacaju. moralne vrijednosti. Medjutim. mozda najbolje govori o njegovoj moralnosti.granica nove drzave – Kraljevine Srba. da to ni najmanje nije slucajno. Milosa Djurica I Danila Kisa. Za Jovana Cijica. uporan. izjavivsi da je “istina iznad otadzbine”. 90 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sistematican. posebno onih koji imaju trajniju moralnu vrijednost. siroke I duboke spoznaje o covjeku. bilo je organizovano izjasnjavanje Slovenaca u Koruskoj. Cvijiceva misao. utemeljitelj I prvi predsjednik Srpskog geografskog drustva. Cvijic je to energicno odbio. kao veliki poznavalac obiljezja etnickih grupa na ovim prostorima. Posto je ishod referenduma bio u prilog ostanka u okvirima Austrije. Njegov naucni opus je impresivan I po obimu I po originalnosti. U cilju utvrdjivanja granice sa Austrijom. Uvjereni smo.

gotovo da “prodju u ludo”! Sada cemo ukratko podsjetiti I na naseg filozofa I klasicnog filologa Milosa N. casno I hrabro je izjavio:”Ja ne gudim u gudalo. U svojoj zreloj fazi posvetice se hronici Bosne. helenske culture I. Kada covjek koji je stvorio takva djelo I koji je uistinu uzor temeljitosti. “Travnicka hronika”. U “Znakovima pored puta” naci cemo I zestoke rijeci samokritike na racun sopstvene neracionalnosti u radu. koliko zbog njegovih teorijskih preokupacija etickim fenomenom. 1961. (“Ono sto moze biti I ne biti. skromno. za sebe tako govori. “Nemiri”). sta bi onda drugi trebali da kazu za sebe I svoje zivote. To je. sistematicnosti I racionalnosti. ne samo razvijene samosvijesti o vlastitim mogucnostima. Ocigledno mu nije bilo lako nositi breme vlastite darovitosti. bilo u duhu njegove devize da “suvisna rec nikada ne bi trebalo da bude izgovorena!” Nikada nije zloupotrijebio svoj ugled. pod turskom vlascu (“Na Drini cuprija”. u njen fatalizam. ne rijetko. poput “Istorije helenske etike” I “istorije helenske knjizevnosti”. kada je energicno odbio prijedlog da potpies izjavu lojalnosti okupatorskim vlastima u toku Drugog svjetskog rata. narocito. o cemu je ostavio I kapitalna djela. I jos vise. “Gospodjica”). povuceno. helenske etike. svakako. Profesor Djuric je svoj zivot posvetio izucavanju helenske filozofije. Neuporedivo je vise davao nego dobivao. sto je. U javnom zivotu je svjesno birao poziciju marginalca. Nije zato ni malo slucajno da je on bio u vise navrata kandidat za Nobelovu nagradu. vec I visoke moralne odgovornosti prema drugima. 91 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sto je bilo I njegovo trajno zivotno opredjeljenje I u misljenju I u djelanju. pa i u najtezim zivotnim okolnostima. sebe nikada nije precjenjivao. koji. praznog hoda. godine. Tu je zadivljujuce kompleksno. Istovremeno. Kao sto je poznato. njenih vjera I naroda.Svoje knjizevno interesovanje Andric je u pocetku ispoljavao u pisanju rodoljubivih stihova. realisticno i minuciozno pronikao u orijentalnu filozofiju smisla (svakodnevnog) zivota i. kao I to das u djela Danila Kisa veoma citana I poslije njegove smrti. koja su Ivu Andrica I kvalifikovala za Nobelovu nagradu za knjizevnost. aludirajuci na kolegu profesora violine. besumnje. Iako ga je to moglo kostati glave. Iako je zivio veoma kratko I knjizevnik Danilo Kis je svojim izvanrednim djelom I svojim iskrenim I autenticnim zivotom uistinu ostavio upecatljiv intelektualni I moralni trag. toliko. ali dostojanstveno. njegovim uvjerljivim I dosljednim moralnim ponasanjem u zivotu. ja predajem etiku”. Djurica i to. teme I probleme (“Ex ponto”. Takvo svoje uvjerenje u potrebu “zivljenja” etike duznosti Milos Djuric je mozda najubjedljivije potvrdio. da bi ga ubrzo prosirio na opstecovjecanske motive. znak.” Tu je nalazio I uporiste za Spinozino geslo da je “covjek covjeku svetinja”. posebno. (posebno “Grobnica za Borisa davidovica” I “Enciklopedija mrtvih”). Bio je ubijedjen i uvjerljivo je dokazao da helenska etika predstavlja “majdan neprolaznih zivotnih vrednosti i zivu moc. Preveo je I neka temeljna djela anticke filozofije I anticke knjizevnosti. uvek se na kraju krajeva pokori onome sto mora biti!”) I nije slucajno da su ova djela od strane svjetske knjizevne kritike prepoznata kao vrhunska literarna ostvarenja. Jednom je cak izjavio da svoju duznost u Jugoslaviji vidi u tome da cuti i da tako “bar za jedan glas umanji haos i dreku svih oko sebe”. niti drustveni polozaj da istakne sebe kao pisca. koji je podlegao ovom moralnom iskusenju I potpisao izjavu. moralno snazno i aktuelno. nekorisno izgubljenog vremena. Koliko vidovito. Nije se povodio za drugima. Ivo Andric je zivio veoma tiho. Drzao se po strain od svakodnevnih dogadjanja I medijske halabuke.

Pisac treba biti otvoren. a njihovo djelo protivrjecno.” * * * I znamenite istorijske licnosti su. da je nezadovoljan samim sobom. ne rijetko. znali su zadiviti. opasno je vlastita uvjerenja formirati samo na osnovu jedne knjige. sto i autor ovog teksta. I. bilo zbog moralne nedosljednosti. o odnosu zivota I literature kaze da vrijeme koje provodi u pisanju uvijek osjeca kao vrijeme izgubljeno u odnosu na zivot. drzanjem u odredjenim zivotnim situacijama. ako se covjek oslanja samo na jednu knjigu. jedan hladan i nesiguran mehanizam. od kojih ni jedan nije pravi? * * * VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIC: “Ipak. nacinom na koji je uredjen svijet. Drugacije kazano. a kada zivi. evo. moze se odati postovanje sadasnjem nemackom Vodji. on osudjuje one pisce (koji. bilo o prakticnom zivotu. koji prilici jedino svetitelju. po njemu. odnosno da hijerarhija vrijednosti postoji. ako ne moze reci istinu. (“Imaj o svemu svoje misljenje. Ovo drugo je. odnosno da cuti. Tu je rijec o jednom od desetak savjeta mladom piscu. bilo zbog svoje nesmotenosti. nije moguce. Za Danila Kisa je I samo pisanje.u XX veku on je dosao na ideju Svetog Save i. ali I ovakvog svijeta kakav je.kao laik. kontroverzne. vec i nastoji da ga zastupa u svakodnevnom zivotu. ne samo da u potpunosti prihvata. Kis I za sebe kaze da je “pobunjenik”. 92 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . godine I u kojem “poducava” mladog kolegu da govori istinu. svojim zivotom. kako kaze Kis u “Enciklopediji mrtvih” (u pripovijetci “Knjiga kraljeva I budala”) opasna. prije svega. uvideo da je nacionalizam bez vere anomalija. Pri tom. ali I neprijatno iznenaditi. moralni cin. ima utisak da uzalud traci svoje dane. Ono omogucava da pomocu knjizevnih I umjetnikih sredstava iskazemo svoj stav prema zivotu I kljucnim zivotnim vrijednostima. nisu rijetki). bilo da je rijec o teorijskoj misli. I zato mu pisanje sluzi kao neka vrsta “nadoknade za zivot”. geniju i heroju. naravno. kao mogucu prepreku moralnom djelovanju. Nemoj o svemu reci svoje misljenje!”) Sa moralnog stanovista zavrjdjuje da se pomene I onaj savjet u kojem Kis izricito savjetuje mladom piscu da ne zastupa relativizam svih vrijednosti. To.O njegovom shvatanju znacaja morala I moralnosti u ljudskom zivotu mozda najjednostavnije. ono sto se obicno zove zivotom. pak. Medju neeticka sredstva on ubraja I tastinu. koji je kao prost zanatlija i covjek iz naroda. poduzeo u svom narodu onaj najvazniji posao. Jedna knjiga je. svojim pisanjem(!). bilo zbog svojih zabluda. Zato su ove licnosti u istoriji ostale. koje je Kis formulisao 1984. katkad. koji nastoje da neetickim sredstvima dodju do izvjesne slave. Zato on u jednom interjuu ( 1986. godine). sta vise. pa maker to bila I sveta knjiga. da vodi beskoristan i nistavan zivot. znalo da djelimicno ili gotovo potpuno zasjeni sve njihove I dobre namjere I velika djela. ali I najsnaznije govori misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta. a njegovo oruzje sumnja. jer jedna knjiga ne sije sumnju! Pisanje je I vid “pobune” protiv sebe. Svojim stavom ili. politickim poretkom. Kako izabrati – pita se Kis – izmedju dva zivota.

I potencijalni moralni uzori I moguci moralni antiuori. I to. godine je vracen na presto. Medju takve kontroverzne licnosti. on je uspio Srbiji osigurati autonomiju. porazeni (a Karadjordje morao da bjezi iz Srbije). po nekim osobenostima svoje licnosti. pa i povremena nepromisljenost u donosenju odluka (posledica toga je. unapredjivao trgovinu I ucvrscivao centralnu vlast. U tom kontekstu je i malo poznata cinjenica da se Karadjordje obraca Napoleonu. pa i na njenu moralnu dimenziju. medjutim. sa ponudom. na kraju. u duhu 93 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Nesporno je. i oduzimanje zivota svom ocu i svom bratu!) bacile veliku sjenku na njegovu licnost. otvarao prve skole. poslije visevjekovne turske vladavine. ipak. Nesporno je. kao sto je poznato. sto je imalo uticaja i na ocjenu njegove istorijske uloge u cjelini. i Milos Obrenovic. Milos se naredne godine odrekao prestola u korist sina Milana I napustio Srbiju. po nalogu Milosa Obrenovica. Godine 1833. da su njegova prijekost i rijetko vidjena naglost. u odnosu na Karadjordja. te istaknuti duhovnik Srpske pravoslavne crkve. je uspio da ostvari I granice Srbije iz Prvog srpskog ustanka. bilo o laickoj percepciji njegove licnosti u najsiroj javnosti. koja ni u kom slucaju. takodje. za obnovu srpske drzave u novom dobu. godine Drzavni savjet ogranicio knezevu vlast. Vjestom diplomatijom. od kojih je. U borbama sa Turima ubrzo je izvojevovao nekoliko znacajnih pobjeda. uistinu. toliko I nagovjestaj ulaska Srbije u epohu modernosti. U toku svoje vladavine i Milos nastoji modernizovati Srbiju. uz uspjesnu borbu ustanika. Bio je to. zicki vladika Nikolaj Velimirovic. najizrazenija bila njegova neustrasivost I hrabrost. svakako. iskazano u borbi srpskog naroda za slobodu. ali. ne bas dugog. ipak. vise su u pitanju crte njegovog temperamenta. I tamnija strana Karadjordjeve licnosti. kao I onih koje su omogucile prodor u Sandzak. bilo da je rijec o naucnoj valorizaciji njegove uloge u istoriji. koliko diskontinuitet sa organizacijom turske drzave I orijentalne civilizacije. je uistinu od neprocjenljivog istorijskog znacaja. Karadjordjevo revolucionarno djelo. Bio je I ostao symbol budjenja nacionalne svijesti Srba I pocetka njihove borbe za nacionalno oslobodjenje. Postoji. nego njegovog morala. Iako su ustanici. Odlukom Svetoandrejske skupstine 1858. nije mogla I ne moze sluziti kao moralna inspiracija. protivrjecna licnost. naime. Kada je Ustavom iz 1838. burnog zivota.istovremeno. godine) biran je za vrhovnog vodju Prvog srpskog ustanka. U toku svog. poput one na Misaru ili one za oslobodjenje Beograda. da Srbija udje u njgovu ujedinjenu Evropu. poznatijeg kao Karadjordja. i/ili svog djela spadaju I obnovitelji srpske drzavnosti u novom dobu – Djordje Petrovic (Karadjordje) I Milos Obrenovic. najzasluznija licnost za nacionalno oslobodjenje srpskog naroda. pored ostalog. uz Karadjordja. odnosno na njegovo zivotno djelo u cjelini. Djordja Petrovica. strogo gledano. Na oslobodjenim teritorijama je organizovao prve upravne I sudske organe. pred naletom visestruko nadmocnije turske vojske. (Volnej) Na ovo je vrlo vjerovatno uticalo I ranije opredjeljivanje Rusije za zapadni model modernizacije. on je “visak” ove vrline toliko puta superiorno demonstrirao – od ucesca u austrijsko-turskom ratu (Kocina krajina) do svoje pogibije. da je Milos Obrenovic. vodja Drugog srpskog ustanka i srpski knjaz u dva navrata. Na Zboru u Orasju ( 1804. pod sultanovom vrhovnom vlascu I ruskom zastitom. vodju Prvog srpskog ustanka. Iako u mnogome drugacija priroda. Istina. u moralnom smislu je. krasile su brojne vrline.

vrijednosti zapadne civilizacije. To je bilo posebno vidljivo iz tadasnjih ustava Srbije I prvih institucija, koje su na tim osnovama formirane u javnoj upravi, u organizaciji vlasti, u skolstvu, zdravstvu, kulturi, nauci. Medjutim, Miloseva “vjesta diplomatija” je, na zalost, podrazumijevala I lukavo ubistvo Karadjordja (inace, njegovog kuma) I morbidno slanje njegove glave sultanu u Stambol. Bez obzira na motive (pa i, eventualne, dobitke za Srbiju) za ovaj cin, sa moralnog stanovista, se ne mogu naci nikakva opravdanja. To ne moze da relativizuje ni cinjenica da ovakva gnusna ubistva svojih najblizih nisu bila rijetkost ni na kraljevskim dvorovima srednjevjekovne Srbije. Ako se ovome zlocinu doda I, ne bas mnogo moralan, njegov privatni zivot, onda se za Milosa Obrenovica ne bi moglo tvrditi da ispunjava uslove za moralno uzornu licnost, bez obzira na njegove nesporne istorijske zasluge. I vladiku Nikolaja Velimirovica, odnosno njegovu licnost I djelo, obiljezavale su kardinalne protivrjecnosti I kontroverze, pa I u moralnom pogledu. Odlucili smo se da ovdje kazemo koju rijec o njemu, pored strukturalnih razloga, koje podrazumijeva ovaj I ovakav tekst, I zbog toga sto se danas ponovo podstice stvaranje kulta ovog vladike. On se ugradjuje u demokratske ideale danasnje Srbije. On se slavi kao simbol mudrosti I pravoslavne duhovnosti. Rokeri pisu muziku prema njegovim tekstovima. Nedavno mu je podignut I spomenik u nadnaravnoj velicini, kod manastira Soko, nadomak Ljubovije. U toj eparhiji – sabacko-valjevskoj – on slov kao “boziji ugodnik” I njemu se redovno sluzi crkvena sluzba. A poznato je da mehanizam izgradnje svakog kulta licnosti podrazumjeva nekriticku glorifikaciju licnosti I hiperbolisanje samo jedne njene dimenzije, a svjesno I potpuno zanemarivanje svih drugih njenih osobina I obiljezja. To je, razumije se, najcesce grubo falsifikovanje cinjenica, koje nema veze sa istinom. Kada je rijec o vladici Nikolaju, onda se, takodje, dijelom koristi ovaj mehanizam. Iz razlicitih motiva I razloga se potencira sirina njegovih filozofskih I teoloskih znanja, odnosno njegova (navodna) duboka misaonost. Mada bi se ovo moglo tesko dokazati, ako bi se primijenili strogi kriterijumi teorijske originalnosti (neki kriticari pominju cak I plagijate u djelu vladike), nesporno je da se u djelu vladike Nikolaja mogu naci znacajne misli iz razlicitih oblasti zivota i duhovnog stvaralastva. Ilustracije radi, pomenucemo tek nekoliko njegovih sentencija. Poredeci Istok I Zapad, na primjer, vladika kaze:”Covek na Zapadu od rada ne moze da razmislja, a na Istoku od razmisljanja da radi.” I, dalje:”Balkan se nalazi zemljopisno izmedju Istoka i Zapada, a idejno stoji iznad Istoka I Zapada.” Simpatije vladike su vise okrenute ka Istoku, obzirom da je Evropa “pogubna po Srbe”, da u njoj vlada “bela demonija” I da se zato “trulom zapadu” treba odupirati. U svojoj knjizi “Indijska pisma” kaze da je Indija nasa “rasna pramater” I da se njoj treba okretati. Vrijedna je, pa I za ovo vrijeme korisna njegova misao da “mi hriscani ne mozemo govoriti o nacionalnoj religiji ili nacionalnoj teologiji…nacionalna religija ne moze biti drugacija, nego bezboznicka.” Zalagao se I za teoduliju, kao nacin zivota I funkcionisanja drustva, sto podrazumijeva saglasje Crkve I Drzave u sluzenju Boga. Pominjemo jos I poucnu misao o znacaju iskustva u sazrijevanju covjeka I naroda. “Covjek I narod, koji ne prodju golgotski put, samo su kandidati za covjeka I narod”, izricit je vladika Nikolaj. Istovremeno se svjesno zaobilazi i prepusta zaboravu vladicin naglasen antisemitizam, dobrano prisutan u njegovom djelu, kao i njegovo velicanje Adolfa Hitlera. O tome nedvojbeno govori I misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta, a

94

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

koja je preuzeta iz publikacije “Nacionalizam Svetog Save”. Rijec je o publikaciji, koja, zapravo, predstavlja sadrzaj jednog predavanja vladike Nikolaja iz 1935. godine, a koju jet e iste godine objavilo Udruzenje srpskog pravoslavnog svestenstva Arhijepiskopije beogradsko-karlovacke. Zanimljivo je da se u kasnije objavljenim djelima (na primjer, u sabranim tekstovima pod nazivom “Pravoslavlje I politika”, objavljenim 1997. godine, kao I u onima prije toga) misao o Hitleru redovno izostavlja, iako stavovi o antisemitizmu ostaju. Da li mozda zbog toga sto je ironija sudbine I samog vladiku ucinila Hitlerovim suznjem, u koncentracionom logoru u Dahauu? Pitanje je, medjutim, da li se od Srpske pravoslavne crkve I moglo ocekivati osuda antisemitizma vladike Nikolaja, kada se i danas medju njenim molitvama nalazi i ona u kojoj se govori o jevrejskom bezumlju, o Jevrejima kao tudjincima i varalicama, o Jevrejima kao “sinovima tame”. (“Gde je jevrejsko bezumlje? Gde je neverje? Dokada tudjini? Dokada varalice? Gledate umrlog kako izlazi na glas. I ne verujete Hristu. Vaistinu ste sinovi tame, svi vi.”) Podsjecamo da je Katolicka crkva u medjuvremenu ukinula dijelove bogosluzenja u kojima se na uvredljiv nacin govori o jevrejskom narodu. Nije onda cudno, u ovom kontekstu, sto je patrijarh Pavle, pocetkom devedesetih proslog vijeka, odbijajuci prijedlog za kanonizaciju vladike Nikolaja, naveo cinjenicu da je vladika pusio I da ga to diskvalifikuje za moguceg sveca, ne pominjuci, pri tom, ni njegov antisemitizam, ni njegove pohvale Hitleru! (Sve to nije smetalo Srpsku pravoslavnu crkvu da, samo desetak godina kasnije, jednodusno proglasi vladiku Nikolaja Velimirovica za svetitelja i jos zesce podstakne sveopste i svakovrsno jacanje njegovog kulta!)

95

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

S

A

D

R

Z

A

J

III SVAKODNEVNI ZIVOT - MORAL - SMISAO……………..4 O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA………………..5 O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA………………………37 O MORALNIM (ANTI)UZORIMA…………………………..70

96

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

godine 97 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Banja Luka Za stampariju: Branislav Ivankovic Tiraz: 500 Stampanje zavrseno: marta 2003.Krstan Malesevic LJUDSKI TRAG II Izdavac: Media centar “PRELOM” Banja Luka Za izdavaca: Miodrag Zivanovic Stampa: GRAFID.

(Banja Luka: Grafid) – 251 str. 21 cm – (Mala knjiga) Tiraz: 500 ISBN 99938 – 648 – 5 – 4 ZIVANOVIC.O.022. ZIVOT (filozofija). Banja Luka 17. 2003. MORALNA FILOZOFIJA MFN = 001184 Winisis-Biblio 98 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .1 MALESEVIC.CIP. Miodrag 340 P. Krstan Ljudski trag II: fragmenti – drugi dio trilogije/ krstan Malesevic – Banja Luka: “Prelom”..Katalogizacija u publikaciji “Narodna I univerzitetska biblioteka Republike Srpske.