MALA KNJIGA

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II

MEDIA CENTAR

PRELOM
B A NJ A L U K A

1

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

M A L A K NJ I G A

Urednik: Miodrag Zivanovic

Recenzenti: Ivan Sijakovic Miodrag Zivanovic

2

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II
-

fragmenti–

DRUGI DIO TRILOGIJE

MEDIA CENTAR

PRELOM
BANJA LUKA

3

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

III SVAKODNEVNI ZIVOT MORAL SMISAO 4 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA 5 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

ne znaci da covjek na zivot uopste ne moze da utice I da fakticki ne utice. neke ideologije I pokreti pokusavali. bolje reci. doduse. Mnogo toga u njemu je neizrecivo. vec su najcesce iza sebe ostavljali zrtve. odnosno spremnosti da se podnese i podnesu zakoni prirode I zakoni zivota. Ko je god u istoriji to pokusavao. Marko Aurelije to iskazuje u nastavku rijecima da je “…struktura citavog tijela trosna. beznadje I pustos. dakle. zivot nam uvijek iznova namece izvjesnu skepsu u odnosu na ideologiju scijentizma. Kao takav. ova misao Marka Aurelija. Sve one se mogu svesti na onu: kako (p)ostati covjek i kako ostvariti istinsko ljudsko bivstvo. To su. ne samo da nisu usijevali. sva sto se odnosi na tijelo slicno je rijeci. sve sto se odnosi na dusu – snu I dimu. ovaj stav upucuje na to das mo jadni I konacni. Mracni su lavirinti i individualne i grupne ljudske psihe. da bi “konstruisao” samo “svijetlu stranu zivota”. naravno. Ili. pa je na njega. uprkos svemu. kljucnih odgovora. beskrajno raznovrstan i raznorodan. ideja traganja za smislom. Istorija nedvojbeno potvrdjuje da je zivot uopste. Naprotiv! Istorija nas uci da je zivot upravo popriste “borbe neprestane”. odnosno samu “svijetlu buducnost”. ipak ukazuje na to da je svaki covjek srz ljudskog roda i da ideja smisla ne zastarjeva. uistinu. cak i ono sto je u njemu i najvaznije. To I jeste bio razlog stoicke trpeljivosti. svjetlosti i tame. Velike teme smisla ljudskog postojanja iste su u svim epohama i na svim meredijanima. grrijeha i nevinosti. prozet stalnom igrom suprotnih sila: dobra i zla. pisana prije nego sto ce postati poznati vojskovodja i rimski car. Niko pouzdano ne moze do kraja da zna te zakone zivota I ljudske prirode da bi mogao iskljucivo racionalno upraljati zivotom. Sustina tog zivota je vjeciti tok. Zivot je. ne napusta covjeka i jedino on sam (ne)moze dati odgovor na esencijalna pitanja svog I zivota uopste. iskazana u njegovom filozofskom dneviku (“Samo sebi”) najsnazniji stav o sudbonosnom usudu covjekovog zivota. 6 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno kako izbjeci nistavilo i besmisao? S druge strane. tesko i uticati u smislu njegove potpune racionalizacije. u odnosu na pomodnu apsolutizaciju nauke I njene navodne svemoci u razumijevanju svih nepoznanica zivota I svijeta. neuhvatljiv i dramski tesko predvidljiv. i najcesce nenalazenje.MARKO AURELIJE: “Vrijeme ljudskog zivota je trenutak. ali. (iako je rijec o pesimistickoj filozofiji). pa i svakodnevni zivot. u pravilu je iza sebe ostavljao najmracnije dionice.” * * * Mozda je ova lucidna misao znanog rimskog stoickog filozofa Marka Aurelija. To.” U tom pogledu se u protekla dva milenijuma nije nista promijenilo. S jedne strane. ljubavi i mrznje. dusa – nepostojana. u mnogo cemu nespoznatljiv. sudbina-zagonetna. da je ista sudbina za sve prethodne I sve buduce generacije. ali i carstvo neizvjesnosti. Zivot nuzno izmice takvim pokusajima “satjerivanja” bogate i protivrjecne konfiguracije u “prokrustovu postelju”. slavanepouzdana. otuda. U pitanju je vjecno trazenje. Zivot je. nade i strepnje istovremeno.

kao sredstvo sirenja mrznje. Na nivou svakodnevnice bitnija su neka druga mjerila. izvrsio samoubistvo. pogotovo ako je rijec o moralnoj dimenzije svaodnevnog zivota. u odredjenim (“povoljnim”) okolnostima ove frustracije znaju da “eksplodiraju” I da proizvedu ekstremne histericne emocije. tuge. nesigurnosi. umjetnicke i teoloske probleme neprimjereno i gotovo nekorisno. koliko su nauka i znanje zasnovano na njoj sluzili (posebno u dvadesetom veku). naime. odnosno vise “lutajuci”. kako na cinjenje dobra. Pri tome. casti i slave!”) izvjesno je da mnogi ljudi gotovo da nisu svjesni (be)smisla svog zivota. patnje. knjizevne. komplekse. ali i za puniji dozivljaj zivotnog smisla. Medjutim. to ne znaci da je teorijsko osmisljavanje zivota nebitno za “otkrivanje smisla bica” I u svakodnevnom zivotu. Ako se to desavalo mimo najvisih principa uma i ljudske moralnosti. tako jos I vise I jos cesce na cinjenje zla. Sustinska diferencijacija ljudi je i moguca upravo po tome koliko su ljudi (ne)iskreni i koliko su sposobni da (ne)vole i da budu (ne)voljeni. jednim svojim dijelom) bila u funkciji moralne degradacije ljudskog zivota. koje su kljucne za moralni osnov ljudskog zivota.Oni ga zive vise instinktivno I nagonski. kao sto su iskrenost i ljubav. frustracije. posebno sloboda vlastite savjesti. pred najezdom nacizma. poznato. izvan smislenije racionalizacije I mogucnosti da se to osecanje suvislo iskaze. gdje je 1942. Ali je primjena metoda nauke u odnosu na filozofske. Ali. naravno. a prolaznost izbjeci. koja je sama po sebi neupitna vrijednost. 7 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . A sloboda je “najvece i licno i blago sveta”. nasilja i razaranja. pa i zlocina. * * * LAO CE: “Umrijeti. pa i na nivou svakodnevnice. Ovdje je. ne moze se podrediti nikakvom autoritetu. kao sredstvo vlasti. To ne znaci da I oni nemaju svoje unutrasnje dileme. racionalno I moralno. pa ni autoritetu nauke ili kvazi nauke. Slobodno i odgovorno raspolaganje svojom licnoscu i slobodno se opredjeljivati prema zivotnim dilemama. zajedno sa suprugom. nego smisleno. Suvisno je govoriti da je takva (zlo)upotreba nauke bila cesto uperena i protiv ljudske slobode – i pojedinacne i opste. to je besmrtnost!” * * * Iako je nesporno da svaki covjek ponaosob jedino (ne)moze obezbjediti sopstveni zivotni smisao. (Euripid: “Svako bira svoj put propasti.Naravno. godine. da li se oduprijeti pritisku ili se povinovati. koje mogu biti usmjerene. nade. kao sredstvo eksploatacije i manipulacije. izbjegao u Brazil. kao izvor moci. uistinu nema cijenu. Dobro je. onda je jasno da je i nauka (naravno. (Podsjecamo da je Cvajg. pa i prema onoj. rijec o dostojanstvu ljudske licnosti. radosti.) Sloboda. Upravo cijena kojom su oni najmoralniji tokom istorije cesto placali tu vrstu slobode (katkada i sopstvenim zivotom – i prije i poslije Sokrata!) to najbolje potvrdjuje. kako je to pisao Stefan Cvajg u svom oprostajnom pismu. kod vecine to ostaje izvan sfere svijesti. prvenstveno mislimo na vrijednosti.

(Nice bi rekao. a pogotovo da razumije siri kontekst. da li sebe smatra velikim slikarem – sto je on van svake sumnje bio – odgovoro odrecno. koji se sudaraju. pak. 8 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . tako ne zivjeti relativno ga razumjeti. zivot i u relativnom smislu je moguce razumjeti samo ukoliko postoje ambicije I pretpostavke za tako nesto. dopunjavaju. manje ili vise intenzivo. On izmice i najiscrpnijoj racionalnoj argumentaciji. Velaskez. pa i ideju smisla u kontekstu Moderne. i u svakodnevnom zivotu ne postoji definitivno i univerzalno otkrivanje smisla.Kada se tome doda da u mnogim kulturama postoji I ono sto direktno sputava (samo)osvjescivanje. Takvi ne mogu dugo da izrze u statusu slobodnog covjeka. a da ga ona nema. teorija sistema. istovremeno. iskljucuju. Cini nam se da je prosto nemoguce I jedno I drugo! Postmoderni preokret (utemeljen na ideji oslobadjanja individue – na slobodi izbora i slobodi ponasanja pojedinca) je upravo usmjeren na uvjerljivost svakodnevnog i obicog. zivjeti i uglavnom nerazumjeti . “izadje” iz vlastitog (zivotnog) okvira. ideologija tesko mogu izdrzati “kritiku svakodnevnog zivota”. pa onda i razumjeti taj okvir. stvarnog i utopijskog. odnosno instinktivno I nagonski. pak. spoznaje. A jedna od najitnijih pretpostavki za to jested a se. kazao je on tada. i ne postavljaju kljucnu moralnu dilemu da li se povinovati ili se oduprijeti I nastavljaju da duhovno i moralno sterilno “vegetiraju”. sadasnjeg i proslog. ili. ga dobro razumjeti – do granica do kojih je to uopste moguce – ili. Sustina zivota se najcesce ne moze ocitati na njegovom pojavnom nivou. ali i citaocu!) da li se zaista zivot moze zivjeti svom svojom punocom i raznovrsnoscu i. dogadjajima i brigama. prozimaju. zivot se tesko moze i razumski cjelovito zahvatiti. bez razuma I duha. Iako je u istoriji moguce naci pojedinacne primjere za sve vrste kombinacija izmedju onoga “zivjeti zivot” I onoga “razumjeti zivot”. jer valja zivjeti! Zanimljivo je (u ovom kontekstu neuobicajene iskrenosti) da je I genijalni Pablo Pikaso u jednom intervjuu. ona je iskreno odgovorila da ona nije napisala ni jedno ozbiljno djelo! A na pitanje zasto. najcesce. jedno drugo iskljucuje? Naravno. autoru ovoga teksta se ipak cini realnijim stav da se zivot ne moze istovremeno i zivjeti i razumjeti. a on slika tek da bi zabavljao ljude! Oba primjera su navedena samo zato da bi postavili pitanje (autor ovoga teksta sebi. realnog i idealnog. inace. povlacenje. Kada su poznatu francusku spisateljicu Fransoaz Sagan (koja je. On obesnazuje velike ideje Moderne. covjek tesko da moze da razlikuje sebe od njih. U svakom slucaju. vec da je vjerovatnije da se zivot moze. Dok je “do grla” u svakodnevnim poslovima. odnosno slobodno ispoljavanje sopstvenih misli. naucne i umjetnicke koncepcije. barem povremeno. Tavi “zive zivot” vodjeni samo neposrednim potrebama. dozivljava ili ne. ponistavaju. podsvjesnog i nesvjesnog. kada se sugerise cutanje. pogotovo su manje skloni teoretiziranju o zivotu. stavova. Medjutim. onda takav (moguci ) epilog nije iznenadjujuci. individualnih I grupnih frustracija. odgovorila je da bi za to trebalo mnogo vremena. Cjelina zivota je bogatija od svake logike. Van Gog I jos poneki. napisala preko cetrdeset knjiga) pitali sta misli o svom djelu. On samo moze da se uijek iznova otriva. na pitanje novinara. (Kafka) Oni. Ogromni su slojevi svjesnog. imamo zivot da ne bismo umrli od umjetnosti!) A oni koji misle da je zivot avantura i eksperiment. mirovanje. da bi se uopste mogao vidjeti. oni bjeze od slobode I olako pristaju da budu obican predmet u rukama nasilnika. Cini se da filozofske. koje su zastupale stav o “zagarantovanom smislu” u okviru odredjenih koncepcija. Veliki su. Goja.

ljubavi i mrznje) i pored sve svoje slozenosti. Ako se. sebicnosti i solidarnosti. pa ni zivota kao takvog. odnosno “objektivno vazenje”) koja odvajaju dobro od zla. ljubav mrznjom. imaju. Tesko je i samo nabrojati velika zla i zlodjela. Ali. Dovoljno je biti iskren da bi se dosegla “moralna istina”!A to moze svako. kao sto je poznato. Vjerovatno je i zato jos Rene Dekart smatrao da treba stvarati neki drugi. Ni sva vremenska i socio-kulturna raznorodnost konkretnog manifestovanja ovih i srodnih vrijednosti u svakodnevnom zivotu ne moze da toliko relativizuje njihovo znacenje da ih se ne bi moglo prepoznavati i uvazavati Ako je sa gnoseoloskog stanovista cesto veoma tesko identifikovati istinu – pogotovo u nekom metafizickom smislu – sa etickog stanovista to ipak nije uvijek tako. moral u zamjenu za hriscanski. rijec o vjeri i vjerskim uvjerenjima. ubijaju i cine druga zla. koji bi ljude obavezivali na covjecnost u njihovom ponasanju. Ni opstanak ljudskog roda. smatrao. Tesko bi bilo dokazati da je covjek – u etickom smislu – postao mnogo bolji od objave velikih monoteistickih religija. ostala su manje-vise ista kroz prostor i vrijeme i relative su lako prepoznatljiva. nacin je istrajne primjene tih univerzalnih moralnih mjerila. po njemu. Permanentno samoposmatranje. bilo da je rijec o razumu ili o emocijama. sve to uveliko ovisi i o (ne)zrelosti same licnosti. bijedu. koji je. mislimo da ne znace. misle da je kriza savremenog svijeta ponajvise posljedica dominacije moralnog relativizma i moralnog nihilizma. uz Kantovo uvjerenje (iz “Kritike moci sudjenja”) da postoje univerzalna mjerila (neka vrsta opste saglasnosi. vise nije svetinja! Zato je nuzno moralno osmisljavanje svakodnevnog zivota. u vremenu u kojem zivimo evidentna je izrazita moralna insuficijencija u svakom pogledu. jos tada bio uveliko uzdrman i u koji se vise tesko moze pouzdati. pocinjena u ime boga i vjere. nezavisno od intelektualnih i drugih sposobnosti. Pri tom. vec i nekom sirem moralnom relativizmu. kradu. pravde i nepravde. ljudsko od neljudskog. koji to ne cine. Naravno. mrznju. Naravno. 9 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pak.Da li onda ove teskoce u razumijevanju sustine zivota znace i odbacivanje mogucnosti postojanja univerzalnih vrijednosti? I pored svega recenog. o stepenu njene individuacije i njenih vjerskih i drugih zivotnih uvjerenja. to je najcesce cinjeno prikrivenom retorikom i pozivanjem na “uzvisene” motive. posebno ne onih kljucnih vrijednosti moralnog karaktera. Oni koji imaju vecu moc. Kao i onih. da bi kategoricki imperativ mogao biti taj novi univerzalni moral. onda je istorija ndvosmisleno potvrdila (a potvrdjuje i sadasnjost) da onih koji lazu. moralnom nihilizmu zbog toga ne bi trebalo biti mjesta. mir nasiljem. istine i lazi. pitanja. na primjer. i u moralnoj sferi su logicne sumnje. odnosno sebi uzurpiraju i veca prava. Naime. Temeljna obiljezja vrhovnih moralnih vrijednosti (dobra i zla. u okviru kojih su ponisteni univerzalni moralni oslonci. ponizenja. Mnogi umnji ljudi. iako je rijec o milenijumskim razdobljima. I ne samo nihilizmu. nista I nikome nije unaprijed zagarantovano. nada beznadjem. jos i posjeduje moralna osjetljivost na laz. ideologizovane i instrumentalizovane – da se zivot zamjeni smrcu. sta vise. pri tome. racionalni. ima i medju vjernicima i nevjernicima. a ponajmanje moralni zivotni smisao. dileme. Na zalost. Kada je. Brojni su primjeri pozivanja (i ne samo pozivanja) u ime vjere – dakako. na srecu. onda je ta moralna istina jos potpunija. odnosno stalno preispitivaje sopstvenog zivota i njegovo “podvodjenje” pod odredjena eticka pravila i eticku dosljednost. Kant je. Zivimo u vremenu u kojem je sve moguce i sve dozvoljeno.

u zivotu – se moze naci (I treba traziti) smisaoni oslonac I opstanak. Naravno. koji su ostavljali duboke otiske na svijest. su nezaobilazne vrijednosti na putu ka uspostavljanju zivotnog sklada. uz slobodu ide i odgovornost. mrznju. ima subverzivni karakter I u odnosu na moderno misljenje. obuhvata odgovornost prema sebi. pojava zle volje za zivotom.Bezkrupulozno krsenje moralnih normi u sferi politike bilo je.ipak. najvaznija vrijednost. ne samo po moralni poredak. o zapadnom nihilizmu. saucesnike u mehanizmu smrti. na primjer. cini i Zil Delez u djelu “Nice i filozofija”. imalo pogubne posljedice. Nice je ranije govorio da zlo vlada. puke zupcanike i ne rijetko. Uistinu su nepojamne dubine ljudske nade I covjek je. kao bazicna moralna vrednost – iz koje proisticu i mnoge druge. nada I ljubav. jos cesce. za Nicea. besumnje. pruzao otpor zlu. Njegovo ucenje o smislu se ne temelji na ucenju o bicu. savjest i moral ljudi. Pa. o “antihristu”. Svojom represijom. naravno. odnosno represivnom masinerijom . Bas u tom kontekstu Niceova misao. shvacena u sirem smislu. Samo ako razumijem zasto!” * * * * * I ova misao Fridriha Nicea govori o osobenom Niceovom poimanju zivota. Sam zivot je. 10 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uvecava moralnu supstancu ili barem pruza sansu za njeno uvecavanje Ona je uslov da nase pravo bivstvo (samo)potvrdimo u onome sto stvaramo I sto zivimo. da je svijet krparija. kao izraza neogranicene sposobnosti izbora izmedju dobra I zla. prema zivotu i svijetu. Medjutim. pa I vjera u ljudsku slobodu. cudna medjuzavisnost plitkoumnosti totalitarnih sistema i zla (“banalnost zla”). jednom rijecju. buduci da je snazna veza izmedju pojedinacnih sudbina i opstedrustvenih prilika. prema drugom i drugima. s toga . vec vrlo cesto i po same fizicke zivote ljudi. Samo u tom kontekstu je moguce da sloboda bude nuzan (mada ne i dovoljan) uslov dosezanja smisla zivota svakog covjeka. prema prirodi. ka dosezanju zivotne mudrosti.shvacene u Paskalovom smislu. kao mislioca koji je utemeljioucenje o “nadcovjeku”. po Delezu. prema sopstvenim rijecima i djelima. kao zagovornika prevrednovanja svih vrijednosti. To je. Odgovornost. I u njemu samom – dakle. nasilje. kako to. ka istinskom LJUDSKOM TRAGU! * FRIDRIH NICE: “Mogu da izdrzim skoro sve. Sloboda i odgovornost. da u svijetu ima vise patnje nego zadovoljstva. Tu on uvjerljivo pokazuje da je upravo Nice u filozofiji uveo pojmove smisla i vrijednosti. oni su pretvarali ljude u puke izvrsioce. na zalost. On je uvijek iznova pokusavao siriti prostore licne I zajednicke slobode. od kada bivstvuje na ovoj Planeti. Tu je cesto bila na djelu. ljude nikada nije napustala vjera. Ovo je bilo najizrazenije u vrijeme totalitarnih rezima. nego na igri sila ili moci u samom zivotu. Sloboda. kako je to pisala Hana Arent. Nice se moze i drugacije “citati” i razumjeti. kao mislioca “volje za moc”. Nicea se najcesce” vidjelo” kao “mracnog mislioca”.

u do sada nevidjenim razmjerama. ne moze doprinijeti “ozdravljenju svijeta”. ne moze da se samopotvrdjuje i samorealizuje kao istinsko bice. sa burnim razvojem nauke I prave “eksplozije” svakovrsnih znanja. Ostvarujuci ove ciljeve ljudi jacaju vjeru u sebe. nasilje. nije bitnije doprinijela rjesavanju kljucnih problema covjeka svijeta. Podrazumijeva se da je to traganje praceno hrabroscu. a time I zivotne patnje I osjecanje nesrece. O tome. odnosno neznanje odmoci? Konkretnije receno. Medjutim. odnosno cemu sluze ta silna naucna i tehnoloska dostignuca? Da li se nastavlja zamjena sredstava i cilja. nestaju u svijesti savremenog covjeka i svijeta? Da li je u danasnjem svijetu sve manje (ako ih uopste ima) pravih vrijednosti? Da li je savremeni svijet i svaki covjek ponaosob lisen moralnosti i smisla. niti je moguc jednoznacan odgovor. ma ko I kakav on bio. ne moze doprinijeti u nutrasnjem prociscavanju covjeka i promjeni njegovog moralnog i duhovnog habitusa. odnosno da li moze biti samostalno i odgovorno bice. oni koji su se bavili ovim problemom i na teorijskom i na empirijskom planu. kao takav. Oni. I pored tolikih saznanja. u izvornom znacenju tih pojava? Suvisno je isticati da bez tih vrijednosti covjek. Cini se da nauka. nacinom svoga zivota. prosto nemoguce pronaci. naime. Preciznije receno. instrumenata i svrhe zivota? Da li mozda najdublji zivotni ciljevi i krajnje zivotne svrhe. a to onda znaci i autenticnog ljudskog zivljenja? Da li je covjek ovog vremena i suvise okrenut povrsnom . ne moze do kraja negirati. ljudska bijda. A ako je taj pojedinac jos k 11 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . raznovrsne nastranosti. Takvo saznanje. na profesiju. Na njega. prosto. davali su i daju razlicite odgovore. po ovom shvatanju. naravno. Sreca. A “saznanje koje ne nalazi svoj odjek i svoju mjeru u licnom zivotu duha i duse. odgovara svaki covjek za sebe. mozda. mrtvo je i bez vrijednosti”. tvrde da samo postavljanje takvih pitanja uvecava covjekove dileme I neizjesnosti. opet. ponajmanje zavisi od samog pojedinca. najbolje govori cinjenica da se u doba Moderne. materijalnom? Da li covjek u takvim okolnostima uopste moze biti slobodan u sustinskom smislu. a koji se. vanjskom. odnosno (eventualno i) srece. (ne)srece I (be)smisla? Mada se ova veza. zapravo. Zato se uijek iznova postavlja pitanje kuda to idemo – i kao pojedinci i kao pripadci ljudskog roda – kuda nas vodi savremena nauka. jer je zivotni smisao. postoje i oni koji misle da je samo trazenje zivotnog smisla vise izvor covjekove nesrece nego srece. Minimalna saglasnost medju njima je vezana za stav da je osjecanje srece vezano za ostvarivanje ciljeva koji su bitni za odredjenu licnost. da li (ne)znanje utice na osjecaj (dozivljaj (ne)zadovoljstva. na materijalna dobra. kao takvi. na ovo pitanje nije lako odgovoriti. najcesce odnose na porodicu. a time i osjecaj zadovoljstva. Pa ipak. sta vise. On je u tom slucaju mehanicki dio bezlicne mase. neovisno od stepena ostvarenja punoce zivota. on I ne moze da osjeti potrebu traganja za zivotnim smislom. A ko nije tragao za smislom zivota. povjerenjem u sebe i drugim vrlinama. tesko bi mogao da kaze da je uopste zivio! A da li traganje za zivotnim smislom garantuje covjekovu srecu? Naravno. po njima. kaze veliki holandski mislilac Johan Hajzinha. paralelno sirila I siri . izvjesno je da ona ne mora i da najcesce nije u pozitivnoj korelaciji. na mir i sl. odnosno protiv autenticnih formi ljudskog zivota uopste.A koliko tome znanje moze pomoci. nesreca. koja je u sustini protiv slobode I protiv svjesne odgovornosti. Vecina istrazivaca je takodje saglasna da traganje za smislom zivota samo po sebi predstavlja izvor zadovoljstva I srece. odnosno svojom svakodnevnom zivotnom praksom (“svako je kovac svoje srece”).

Za neke je sreca u zadovoljavanju elementarnih potreba. Zato. sasvim sigurno uticalo I na sirenje neravde. kao 12 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ako ljudi to tako osjecaju) ovakvi ljudi drze do casti I zive u sladu sa moralnim nacelima. Neki. sazima I izrazava sve moguce suprotnosti izmedju imati (posjedovati) I biti (postojati). To shvatanje je . bez “volje za smislom zivota” (Viktor Frankl). Poznato je da su zastupnici takozvane utilitarne etike (poput Dzeremi Bentama) drzali da je najvisi cilj covjecanstva najveca sreca za najveci broj ljudi. Oni su srecu I zadovoljstvo smatrali najvisim dobrom. teoloski. pa ako neki covjek bezuslovno ide za svojim zadovoljstvom nema nikakvog smisla govoriti mu da treba da cini nesto drugo”. covjek je rodjen srecan ili ne. Deo istrazivaca ljudsku srecu vezuje iskljucivo za kreativnost. srecu je lakes naci. Cini se da je ovakvo (liberalno) shvatanje etike definitivo i pobijedilo u dobrom dijelu savremenog svijeta. moralnosti. bez spremnosti da covjek upozna sebe. Naucio sam da covjek ima pravo da gleda drugog odozgo jedino kada treba da mu pomogne da se uspravi”. Prisjetimo se ovdje I znanog stiha nase poetese Desanke Maksimovic (“Sreca je lepa dok se ceka!”).negoje zadrzati. ni snage. Postoji I glediste da je sreca genetski uslovljena. a da ne zna da je istinska sreca u nacinu savladavanja litica. pa I njegovim tamnim nalicjem (mrznja. misle da realna ljudska sreca izmice prezentu. kako kaze stara latinska izreka. mit o sreci!) neoicno. ako je nesposoban za prijateljstvo I ljubav. Sreca. posto mi to daje utisak da smo stigli do tacke gdje prestaje pokret I od tada nista se ne mijenja”. niti bilo koju drugu vrstu duhovnog I moralnog dobra. Cak i ako nemaju srece (ili. takodje. Po tom gledistu. da bi se dosegli smisa I sreca. tezim putem. koji se. casnim ciljevima I cistom savjescu. ide vrlo malo ljudi. jer su ljudi najsrecniji onda kada za njeno pravo znacenje I ne znaju (na primjer.tome takav da ni sam ne zna sta hoce. u doba djetinjstva). ispunjen mrznjom. pak. A put do srece. a nesrecu I bol najvisim zlom. On izricito kaze: “Nisam nikada pokusao da budem srecan. ni sposobosti. Medjutim. lenjost. kao vrhovnog dobra. navodno. naucni. umjetnicki ili kakav drugi nacin. nasilje. prema buducnosti. jer. onda on pogotovo ne moze doseci srecu. mrznju I druge mane) nije vjerovatan dublji I Trajan dozivljaj srece. neskromnost. Dzon Stjuart Mil je vjerovao da je “zadovoljstvo jedina pozeljna stvar. pak. prema prirodi. na filozofski. zapravo. spokojstvo. putem pentranja po liticama zivota. oholost. Za tako nesto vecina (misli da) nema ni volje. To uvidjaju I sami liberalni mislioci. U svakom slucaju. sa svim njegovim protivrecnim svojstvima. jer je vise nego ocigledno slabljenje solidarnosti. A u stvari oni nemaju (dovoljno) ljubavi . humanosti I odgovornosti prema drugima. prirodnoj teznji svih ljudi da budu srecni (vjeciti san o sreci. mozda vodi ka dozivljaju smisla I srece. maker I djelic tog I takvog svijeta. vodi preko razumijevanja prave prirode svijeta. u ovom vidjenju. bolest. pa I nevjerovatno stanoviste o sreci poznatog knjizevnika Paula Koelja. Nisu malobrojni ni oni koji misle da su srecni ljudi sa slobodnim umom. kao autenticnu potvrdu vlastitog postojanja. zatupnici ovog stanovista kazu da teziti da se bude srecan je isto tako besmisleno kao I teziti da se bude visok! Jos vise protivrjeci. uz korisno sirenje individualnih sloboda I prava. ako je sujetan ili. Gabrijel Garsija Markes ce u jednoj prilici reci da je naucio “da citav svjet zeli da zivi na vrhu planine. samoca…) Kreativno iskazati. zla I nesrece. siromastvo. da pobijedi sebe (svoju sujetu. jednim dijelo moze pridodati ovom I ovakvom shvatanju srece. Sreca se iskazuje I kao plod umijeca zivljenja.

odnosno sklada I mudrosti u zivotu? Kako u svijetu koji je gotovo lisen smisla pronaci put ka sebi. kulture. osjecajnosti. sa prirodom? Da li je moguce obnoviti helenski ideal mjere u svemu. o vrlini koja nadilazi saznanje o dobru I zlu. pogotovo kada to ne nailazi na razumjevanje vecine? Oni najmoralniji u istoriji ljudskog roda kazu da se to ni tada ne smije ciniti! Svojom rijecju. produhove I oplemene covjeka I njegov zivot. To je. svojim djelom. umjetnosti u teznji da humanizuju. odnosno za rad I u radu uopste. a ne rijetko i svojim zivotom su upravo oni pokazali i dokazali da svijet pociva i da je do danas opstao upravo zahvaljujuci vrlini. poljeu kojem covjek moze da 13 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . u afirmaciji nacela vrline u svakodnevnom zivotu. pridavati znaaj vrlini? Da li zbog izvjesnosti covjekovog kraja (“Samo je smrt izvjesna!”) odbaciti samoodricanje I samozrtvovanje. ka smislu zivljenja? Ili je ideja smisla za (post)moderni nacin zivota mozda “zastarjela”? Da li je silan napor (ili “napor”) nauke. Da li je covjek ovog vremena spreman na to? * * * EUGEN FINK: “ Najmoralniji preuzimaju duhovnu odgovornost za smisao zivota svih ljudi. odnosno osnov za moralno djelovanje I moralni razvoj. ispunjenom svakovrsnim nasiljem. zapravo. religije. iskrenosti. ne moze da bira vrijeme u kojem ce zivjeti. po njima. sve vise je razloga za pitanje moze li se u ovom I ovakvom svijetu I posebno u svakodnevnom zivotu uspostavljati I uspostaviti nacelo vrline? Da li covjek moze u sebi spojiti nacelo ljepote. U nadilazenju neposrednih (materijalnih i tjelesnih) zadovoljstava se i nalazi prostor covjekovog moralnog. moze (da li bitno) da utice na to kako ce zivjeti? Kada se izuzme ono sto nasljedjuje. u razumijevanju i uvazavanju drugoga. mozda. No. stekne takav osjecaj? Ako ga nastojanje ka vrlini odvoji od druih? Da li se tada odreci vrline ili drugih ljudi? Da li zbog omedjenosti ljudskog zivota uopste. naravno. rijec je I o ljubavi za stvaralastvo I u cinu stvaralastva.najuzvisenije vrline (Dante: ljubav prati trpeljivost I dobrota!) kao osjecanja koje sublimira gotovo sva druga osjecanja I gotovo sve covjekove najvise I najcistije mogucnosti. mrznjom. tek kao takva. moze biti osnov za prevladavanje moralnog dremeza. dozivio istorijski poraz. da covjeka ucine boljim . o vrlini koja je “pounutarnjena” I koja. Rijec je. barem. zlom. od vjere u lijepo I dobro. moralne hrabrosti. vrijedi ponovo pokusati I uvijek iznova pokusavati ocovjecavati covjeka I njegov svijet? Ali. neogranicenom teznjom za moci? Ili. posebno u dvadesetom stoljecu. njemu I dalje ostaje manje ili vise znacajno polje slobode djelovanja I slobode izbora. upravo. bez obzira na (ne)prilike.on. Razumije se. odnosno dovoljan prostor za “rad na sebi”. dobrote.” * * * Iako covjek. odnosno nacela zivota u harmoniji sa sobom. sa drugima. od nacela vrline poticu I velike misli I velika djela. sta ako na tom putu covjek ostane sam ili. duhovnog i smisaonog postojanja i razvoja. Od ljubavi. besumnje. zahvaljujuci onima koji su do vrline drzali! U tome je. najdublji smisao zivota i izvjesnost nade za ljudski rod – u brizi za drugoga.

Apolona i Dionisa. Zivot tada i tako postaje i o(p)staje kao puka. 14 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naime. ako se zna . onog racionalnog i iracionalnog. sputava na tom putu samoosvjestavanja. U okviru grcke filozofije. i to i za filozofiju i za nauku i za iskustvo. koja ga. renesansne I prosvjetiteljske ere do najnovijeg doba. da uocimo drustveno u pojedinacnom ili opste u posebnom. svojih odluka. predstavlja sustinu onog najvrijednijeg u istoriji ljudske misli I covjekove prakse – od staroegipatske. istice da “zadubljeni u svakodnevne poslove. kao suprotnosti. Jer. I mnogi drugi su upozoravali na covjekovu nesavrsenost. judejske. Dakle. a dvojstvo izmedju vidljivog I nevidljivog. upravo kroz individualne zivote se mogu iskazivati I iskazuju esencijalna pitanja dramatike zivota kao takvog. I smisao zivotnog trenutka I cjeline zivota u trajanju. To nije cudno. I to samo “borbom neprestanom”. Na individualnom planu odgovore ili barem djelimicne odgovore mogu da daju i daju samo pojedinci. o racionalnoj utemeljenosti sudbonosnih pitanja. Zato njegova “ceznja za smislom” – I kada je covjek posjeduje I kada je svjestan nje – najcesce ostaje neostvarena ili barem neostvarena u potpunosti. kako to kaze Margerit Jursenar. Pored saznanja da sustina zivota manje ili vise izmice ljudskom poimanju i da covjekov zivot trajno prati egzistencijalna protivrjecnost (izmedju osjecanja i razuma. dam u nije lako pronaci “svoju duboku mjeru”. ako je tacno da zivotni smisao ne postoji sam po sebi. kao pojedinca I kao clana zajednce. kamijevski receno. o svrsi postojanja institucija koje covjek stvara. Covjek se tako ne pokazuje kao bice. A sta se desava sa covjekom savremenog doba. u ovom pogledu? Da li on uopste zeli i hoce (odnosno. On. odosno da se ne nalazi vec “gotov u svijetu” (Lesek Kolakovski) I da nema konacnog smisla. anticke. svjenog i podsvjesnog) i neke manifestacije zivota u ovom vremenu vise umnozavaju nego pojasnjavaju zagonetke covjeka i svijeta. hriscanske. I sam A. iskazivano u paru bogova. za covjeka (post)industrijske ere je karakteristicno ono na sto ukazuje Zigmund Bauman. koliko i slika neke galaksije. onda je izvjesno da ga jedno covjek moze zadobivati I “osvajati odozdo”. kao I konkretniji smisao ili besmisao zivota pojedinca. na ta pitanja veliki mislioci nikada nisu davali ni jednostavne ni jednosmjerne odgovore. individualnog i grupnog. Nema sumnje da time bitno osiromasujemo i nas zivot i zivot uopste. stalnim preispitivanjem sebe. svoje savjesti. svojih osjecanja. Istina. odnosno svaki covjek ponaosob. tezi ili cezne za smislom. Ta stalna zapitanost covjeka o smislu svog postojanja . Naime. o svijetu. to je. svojih postupaka. istine i lazi. to za nas rade sociolozi”. neosvjestena “knjiga utisaka”. kroz koju se iskazivala i suprotnost ljudske licnosti. da li osjeca potrebu) da daje smisao sopstvenom zivotu i svijetu oko sebe? I na ovo pitanje nije lako dati jednoznacan odgovor. koju su mislioci davno spoznali.o(be)smisli svoj zivot. pravde i nepravde. uz ogranicenja drustva i istorije. Naravno. nebeskog i zemaljskog dobra i zla. To protivrjecje ljudske prirode. manifestovalo se svom svojom silinom I u ljudskoj istoriji – u vidu najvisih dostignuca I istovremeno istinskih apokalipticnih poraza I padova. jos manje imamo mogucnosti da uporedimo svoje licno iskustvo sa sudbinom drugih ljudi. na primjer. Medjutim. izmedju trenutnog I vjecnog ostaje neprevladano. rijetko kada se zaustavljamo da razmislimo o znacenju onoga sto smo upravo prezivjeli. kao I u “Pisma njemackom prijatelju”) da covjeku nije lako postati ono sto jeste. koje. da je putanja jednog ljudskog zivota isto toliko slozena. koja ga muce.Kami je upozoravao (u lirskom eseju “Pirovanje i Tipazi”.

karakter. onda se upotpunjava slika covjekove zivotne drame u (ne)traganju za (be)smislom. vazi i za nase Ja. tako I ono sto je u njoj bilo lose. U njemu su. i punoca i praznina. A tu dramu i u pojedinacnoj i u zajednickoj egzistenciji ispunjava i bol i radost. pripadati nekome znaci i dijeliti iste ili slicne vrijednosti – u nekim grupama i do kraja. te system vaspitanja i kvalitet obrazovanja. Paradoks je. posredstvom nekog drugog. inteligenciju) tip culture.(Paskal) Otuda i skepsa u njegove autenticne (moralne) moci i posebno u njegovu etiku transcendentnog smisla. kod konkretnih licnosti. kako kaze Hegel.Zato ima osnova za pitanje da li je covjek uopste uopste ono sto mu se desava. nego kao izraz vlastitog izbora. Covjek se cesto prosto mora bezuslovno prilagodjavati. i ljubav i mrznja. a ne onakvim kakav je. zadobiva vrijednost samo ako neko drugo Ja priznaje njegovu vrijednost. nasuprot misljenja solipsista da jedino postoji subjektivno ja. on. Sokrata. ono sto bas nije htio biti? Pa i kada se covjeku cini da zivi vlastiti zivot. od kojih su najbitniji. Tome. manifestuje na najrazlicitije nacine. na prsustvo boga i sotone. briga i strepnja”. kako ono sto je u njoj bilo dobro. odnosno domnantni socio-kulturni obrazac i. pored hereditarne osnove (sto uveliko determinise temperament. cak. Covjek postaje onakvim (i tako se ponasa) kakvog ga ocekuju. Ako se tome doda i nesporna cinjenica da je sama ljudska priroda “sklop suprotnih sila”. To je kljucni paradoks i vjerovatno neprevladiva antinomija u zivotu izmedju pojedinca i drustvene grupe. trajno ugradjeni “nesigurnost. I to. zatim socijalno poreklo i pozicija u soijalnoj hijerarhiji. andjela i djavola. Oblik i sadrzaj ovih relacija je uslovljen brojnim faktorima. a da je objektivno svijet samo sadrzaj svijesti vlastitog ja? Upravo je tako – bit covjeka se i u moralnom i u smisaonom pogledu manifestuje samo u zajednici s drugim covjekom. pa i potcinjavati da bi opstao. a ne na sebe samog. nista ne zivi bez svoje suprotnosti. ili kakav bi (jos) mogao biti. Ja trazi priznanje sebe samog. na koje najcesce nema nikakvog uticaja. i ocaj i nada. do Paskala. Cini se da je u tom pogledu Karl Jaspers najradikalniji. mentalitet. dominantan mentalni sklop. Mislioci su od vajkada – i sa misticnog Istoka i sa racionalnog Zapada (od Zaratuastre. Da li to znaci da pojedinacni covjek za sebe ne posjeduje bit covjeka. kako pripadati grupi (grupama) – sto predstavlja i biolosku i kulturnu i socio-psiholosku neminovnost – a istovremeno ostati svoj? Jer. Tada se vlastiti zivot dozivljava mnogo vise kao rezultat okolnosti. To. Marka Aurelija. Kamija i brojnih drugih) – ukazivali na protivrjecja u ljudskoj prirodi. odnosno pojedinca i drugog covjeka. dakle. On. grijeha i nevinosti u njemu. Tek pomocu svoje suprotnosti sve nalazi svoj pravi smisao. Naravno da se odnos pojedinca i grupe. u njegovoj egzistenciji. Kjerkegora. (danas narocito) zivi po diktatu vidljivih i nevidljivih sila. kako su to neki pisci mislili I misle? Doduse. s njim u vezi. da li on u vrtlogu zivota cesto biva ono sto u svojoj sustini mozda I nije ili. sam nisam nista!” Ali. po mnogima. Lao Cea. Da li je zaista moguce bilo kakvo jedinstvo ovih protivrecnih fenomena u ljudskoj prirodi. na “provaliju” u covjekovom srcu. jer covjeka uvijek “prati” njegova proslost. svakako treba dodati I specificnost individualnog iskustva. na empirijskom planu. Zar to onda ne vodi do toga da covjek na kraju lici na onoga kakvog ga hoce odredjena grupa. sa razlicitim osjecanjima 15 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . zapravo. cak i bez prava na osobenost. koje. naime. izricito tvrdi: “…ja postojim samo kad sam s drugim. prizeljkuju i formiraju. u covjeku samom.

u pitanju su protivrjecna osjecanja – i ona koja ih slabe. Nije. Autenticno zivotno iskustvo temelji se na uvidu u jedinstvenost prividno suprotstavljenih pojava.” * * * Upravo je svakodnevnica taj zivotni. kao takvog I. sto mislimo. odnosno u cemu vidi smisao zivota. podsticu. na koji “utiskuje” pecat svoje unutrasnjosti – i u odnosu prema sebi. ukoliko nema (jasnih) prioriteta u svom zivotu. Svaki covjek ili gotovo svaki covjek u zivotu donosi najrazlicitije odluke. pa i one osjetljive. zivot kao trajanje. Moje pretenzije su vece. dakako. dozivljava. pri tom. dilemama. koje covjek. pri tome. Naravno. direktno ili indirektno manifestuje u svom ponasanju. neizvjesne i opasne. koju bismo mogli oznaciti kao spontano. Punoca svakodevnice. * * * BELA HAMVAS: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. sto govorimo. Uvidjeti das u takva stanja (I osjecanja) 16 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ma koliko se pojedincu cinilo da sve prolazi s njim. ozivljavaju. on svjesno ili nesvjesno. najbitnije je sta covjek pojedinac postavlja sebi kao glavni zivotni cilj. Tako covjek manifestuje cjelinu svoje licnosti gotovo u svakom detalju svog ponasanja. nenacelno. znaci biti u saglasnosti sa samim sobom. poebno. pa i neprestano namecu. Covjek je tada neminovno ophrvan brojnim pitanjima. vec zivot kao cjelinu. pa i nasa moralnost. Zavisno od tog cilja (ciljeva). i u odnosu prema drugima. posjedovati i postovati odredjene principe u svom svakodnevnom zivotu. Nasa dusevnost. zivot kao vjecnost. kljucno pitanje. kao fragment. brigama. Osjetiti protok zivota u njegovoj neprolaznosti. se ogledaju u onome sto cinimo. zapravo. Jos je Heraklit govorio da je isto u nama. on odredjuje I sredstva I nacin zivota da ga dosegne. Da li i onim moralnog. da li ce covjek svoje vrijednosti staviti u sluzbu dobra ili zla? Drugacije kazano. zapravo. Na tezini takvog iskustva zasniva se zivotno opstojanje I sposobnost trazenja izlaza. ugrozavaju. cini ljudski zivot. znaci uvidjeti dublje znacenje I smisao zivotnih damara. Ali. Sve sto covjek nosi u sebi. intelektualnog znanja i socijalnih uslova da bude dosljedan u postivanju tih principa? Sasvim je izvjesno da to moze da cini i da zaista cini tek manjina. Sa moralnog stanovista je. teske. i u odnosu prema svojoj okolini. Bol I patnja. uslov su za potonju zivotnu radost. vidjeti vjecno u trenutku. onda vrlo vjerovatno nema ni nacela kojih bi se pridrzavao za njihovo ostvarivanje. gotovo nagonsko i instinktivno ponasanje. I obrnuto.koja idu uz jednu ili drugu vrstu iskustva. Kod vecine preovladava ona druga vrsta iskustva i osjecanja. pa i potpuno brisu. smisao sopstvenog zivota. Zelim da budem normalan covjek. beznacajno koja od ovih iskustava i ovih osjecanja dominiraju u odredjenoj licnosti. nacelnog. smisaonog karaktera? Izgraditi. kao i ona koja ih cuvaju. Koliko je ljudi u stanju da se tako ponasa?Koliko njih ima moralne snage. I ne samo zivot kao trenutak. drustveni i vremenski prostor u kojem je eventualno moguce doseci tu pretenziju da se bude “normalan covjek”.

Sta vise. socijalnim. konacno. moguce dozivjeti I “iskustvo smisla”. ni straha. sredstvo u postizanju ciljeva drugih. Ovdje je rijec o ljudima koji uistinu “rade ono sto ne moraju” I u tome je upravo njihova velicina. briga. to. ni bogati.medjusobno povezana. zasto covjek zivi. Svoje poimanje dobra oni jednostavno dokazuju djelom. moralnim I duhovnim sposobnostima. I Agnes Heler je pisala da je savremeno drustvo u biti 17 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Znanje ili osjecanje smisla (svakodnevnog) zivota je vjerovatno primarna covjekova potreba. univerzalnom. onda je njegovo trajanje upravo u onome sto je radio I uradio na svakom. odnosno cemu sav njegov trud I napor. finansijskog. nepravde I patnje. Kao sto iz velikih zivotnih “lomova” covjek izlazi zreliji. kao sto je ono. priblizava I samoj istini. nezavisno od toga koliko su ljudi svjesni te potrebe I koliko je njeno zadovoljenje uopste moguce. Na individualnom planu visokomoralno ponasanje se manifestuje u djelovanju u skladu sa etickim nacelima humanizma. Put do zvijezda posut je trnjem. I onda kada je takvo ponasanje protiv neposrednog vlastitog materijalnog. nije nista drugo do (NE)LJUDSKI TRAG koji covjek utiskuje u zivot svojim kognitivnim. Oni su. Ta manjina predstavlja bolju stranu ovoga svijeta. makar ih do kraja I ne bili svjesni. pa I strahom od zivota. Svakodnevni zivot najveceg broja ljudi je. kao sto je I ostvarenje istine. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. Istina je medjutim. Oni vide smisao zivota u tome da drugima smanjuju patnju. koje sebi covjek uopste moze da postavi. vjecnom. koje kaze: “Ne mozez voleti sebe. Sta vise. ispunjen rutinom I prazninom. ( Erkart) Dobrota ispunjava njihov zivot. ponasanje u skladu sa etickim nacelima je uistinu ono I onakvo ponasanje. Ljudima koji su dosegli ovaj nivo moralne emancipacije mnogo je vaznije samo djelo nego medijska slika o tom djelu. vjerovatno. Ta nacela podrazumevaju cinjenje dobra u svakom vidu I u svakoj prilici. naravno. U tome je. muka I patnja je uistinu sustinsko zivotno pitanje. koje nije rezultat ni prisile. Ono je. na suprot tome. opet. Za takvo ponasanje se ne ocekuje nikakva naknada I nagrada. S toga su najcesce nezadovoljni I sobom I okolinostima u kojima su. pa. kao kljucni izvor zivotnog ispunjenja I dozivljaja ljudske srece. ljudskom. A. statusnog I slicnog interesa. Zato se tek u ovakvim slucajevima moze ovoriti das u moralne norme (u smislu kategorickog imperativa) uistinu interiorizovane I da one predstavljaju glavni izvor dozivljaja zivotnog smisla. ako manje volis drugoga od sebe”. prosto. pa I na moralnom plan. starim vise vjekova. nisu dosegli potrebu za ljudskim samopotvdjivanjem. opstaje I traje. rezultat diktata vlastite savjesti I unutrasnje moralne obaveze. ni interesa. kaze Vergilije. Dobrota nas. jer oni znaju (i/ili osjecaju) da bez dobrote ne mogu biti srecni. Oni naslucuju da dobrota predstavlja ontolosko pitanje opstanka u skucenoj dimenziji materijalnog svijeta. znaci steci potrebnu zivotnu I duhovnu zrelost. tako I sposobnost da vidimo suprotnosti u njihovoj medjuzavisnosti predstavlja znak mudrosti. bilo pred egzistencijalnom neizvjesnoscu. da su u savremenom svijetu tek rijetki spremni na ovakvo ponasanje. Ali. ako je tacno da je “covjek ono sto uradi” (Hegel). uglavnom. Rijec je o tragu o sopstvenom (ne)ucescu u uzvisenom. moglo bi se reci da ovaj svijet upravo na njima I pociva. I onda kada ne postoji direktan interes za takvo ponasanje. Oni se rukovode geslom (bili toga svjesni ili ne). ni manipulacije. Oni nisu pronasli svoje (smisaone) ciljeve I. ni siromasni. Drugacije kazano. bilo pred prazninom. uglavnom. a najcesce ni bilo kakav publicitet. emocionalnim. Pitanje.

Kao da najizvornija pitanja . za moci) je prosto nemoguce do kraja zadovoljiti. Sta vise. saznanje i osjecanje.u cistoj ljubavi. Koliko god pomazu covjeku I olaksavaju mu zivot. zivi po diktatu vidljivih I nevidljivih sila. Kao sredstvo “industrije zabave” I generalizacije amnezije. jer one objektivno I nemaju granica. a on ga. Taj apsolutni naglasak na “imati” umjesto “biti” uveliko. koja je vec uveliko preplavila covjekov svakodnevni zivot. po misljenju Agnes Heler. antinomije I paradoksi zivota sve vise izmicu. zapravo.vec cak ni da ga otkrije u njegovoj osnovi. koliko im se nacna misao prividno priblizava. preciznije receno. dozivljaj) da je vrhunski smisao ljudskog zivota. pa. posebno zivotni smisao. koja. ove tehnike ocigledno doprinose I slabljenju. Rijec je o zivotu u znaku duboke alijenacije. za slavom. ugrozava identitet I integritet licnosti. mnogi se I net rude u tom smislu I ponasaju se kao bica. socijalnu. A bez spoznaje vlastitog identiteta malo je vjerovatno da je moguce osmisljavanje zivota I ispunjavanje njegovog smisla.nezadovoljo drustvo. uglavnom. robotizacija I kibernetizacija. To je I razlog njegove sve vece neizvjesnosti i straha od buducnosti. Samo istinska ljubav omogucava pravo 18 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .Zivot se zato. Ona je tvrdila da covjek u to drustvu umire nezadovoljan. simol. niti mogu. pa I brisanju duhovnog bogatstva ljudske svijesti I na to mjesto “stavljaju” broj. a objektivno u poziciji da ostvaruje uloge koje mu uglavom namecu drugi. dozivljava kao rezultat okolnosti. Covjeku se cini da zivi vlastiti zivot. Neogranicene I neselektivne potrebe. prohtjeve I zelje (za posjedovanjem. zivot po vlastitom izboru. (I drustvo u cjelini. emotivnu I moralnu –a time I njegovog obesmisljavanja. bez obzira koliko protagonisti bili toga svjesni ili ne. iz svoje zadate zivotne I radne uloge. Uistinu imamo pravo jedino na ono sto iskreno volimo. covjekov zivot I svijet ostaju sve vise nespoznatljivi za njega. kod. dakako) covjek nije u prilici. Cini se da takvu poziciju covjeka u savremenom drustvu jos vise ucvrscuje sveopsta informatizacija. Cojek je prisiljen da se bezuslovno prilagodjava da bi smanjio nivo neizvjesnosi. psiholosku. naravno. rijec je o najrazlicitijim oblicima I vrstama ljubavi. za njegove sustinske dimenzije – prije svega za umjetnicku. niti hoce da izadju iz sebe. Uprkos ubrzanom I nevidjenom narastanju pozitivnih znanja. I onog svakodnevnog. Zarobjen mnostvom prohtjeva. po diktatu anonimnih instance. * VERGILIJE: “Ljubav sve pobjedjuje!” (“Amor vicit omnia!”) * * * * * Staro je I prastaro saznanje (ili. Razumije se. jer je struktura potreba obiljezena neogranicenoscu ljudskih prohtjeva. U svojoj ulozi “sluge” oni su uglavnom konformiti I beskicmenjaci. ne samo da istinski njeguje vastiti identitet. totalna informaizacija (kakvoj se tezi) predstavlja I vid osiromasenja svakodenog zivota.

Sivilu. I to. doduse. nasilje u porodici. Ove I slicne vrste gresaka I grijehova ocigledno nisu strane ljudskoj prirodi. Rijec je. obrazovnih I zdravstvenih funkcija. Sizifa. masovni razvodi brakova I razaranje porodica. mogli dodati da su toliki covjekovi porazi I padovi upravo uvjerljiv dokaz da je u istoriji ljudskog roda bilo malo I premalo ljubavi. vec I vrhunac ljudske bijede I nesrece. sve rjedja u porodici. istovremeno. I to ne samo zato sto je ljutio bogove. Neki cak misle da je cjelokupni covjekov zivot sacinjen od odbrane od straha od smrti. ne samo odsustvo kvaliteta I punoce zivota. a. Ne htjeti ili ne znati voljeti nikoga I nista. bijedi. I od samog nastanka covjeka – od Adama I Eve. sto bi Ivo Andric rekao. ekstremni individualizam. o porodici. drustvena I duhovna zajednica u okviru koje se dijele zajednicke vrijednosti I uvjerenja I koja je. a da je nje. vec samo rusiti I razarati.sve cesca. Paralelno sa gubitkom mnogih ekonomskih. sto je bila kroz milenijume. U mnogim zemljama ovog dijela svijeta cak vise od polovine stanovnika zivi izvan porodice. sve manje. droga. covjek je pokusavao da “doskoci” razuzdavanjem nagona I koriscenjem nasilja. Nije ih. vec prvenstveno zato sto je krsio nacela sopstvene ljudskosti I moralne odgovornosti. dakako. prostitucija…). Ona kao da prestaje biti primarna drustvena grupa. Zato bi I na Vergilijevu uzvisenu misao o svemoci ljubavi. sebicnosti. kako istorija odmice. nemogucnost ostvarenja zivotnog smisla u okvirima porodice. posebno na Zapadu. na zalost. prisnosti. covjek je stvoren da cini nasilje I da se na njmu cini nasilje. Rijec je. nauke. Kako pokazuju saznanja filozofije. Ova “bezljubav” sve vise pogadja I (mozda) njeno poslednje utociste. Kaina I Avelja. U tom kontekstu covjek je formirao I svoj odnos prema smrti I strahuod smrti. placao I kazne. prema legendi. kako u odnosu na druge. neiskrenosti) se ne moze stvarati. I o svjesnim I o podsvjesnim (pa I 19 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naravno. Tantala… Za pocinjene grijehe. nasuprot malobrojnih tzv. Srdacnost. znaci I zato sto je smisao zivota trazio iskljucivo u eksploziji strasti I u nasilju. naravno. ne rjetko biva I razlogom traganja za zivotnim smislom iskljucivo izvan porodice. po mnogima. pa I ono u moralnom smislu. Kao da prestaje biti prirodna. Ova kriza je. neposrednosti. bila najjacemjesto slobode. ali I covjekove individualnosti. tanatologije (nauke o smrti) svijest o smrti I strah od smrti su gotovo univerzalne. dakako. egoizam. toplina I emotivna povezanost. Iz tog zatvorenog kruga “nasilnog bitisanja” je tesko pobjeci. a koji glasi da je cilj zivota smrt! Strah od smrti je toliko snazno osjecanje da se covjek od njega brani na najrazlicitije nacine. tako I u odnosu na sebe sama. mucnini. Ili. Kakofila (zlih ljudi ili potencijalno zlih). teologije. Agatofila (dobrih ljudi). Prometeja. izraz sveopste krize nacina zivota. Ta. koja je. umjetnosti I. jos cesce. posebno. zahvacena dubokom I sirokom krizom.stvaralastvo. odnosno svakovrsnom animalnoscu. cini se. a jos manje ovovremenom nacinu zivota. manjkalo ni tokom ljudske istorije. odosno mjesto gdje bi je trebalo biti najvise. Poznato je da je otac psihoanalize Sigmund Frojd izveo radikalan zakljucak u vezi s ovim. inace nephodna svakom covjeku je. traganje za “smislom” u manje ili vise patoloskim formama individualnog I kolektivnog zivota (izbjegavanje formiranja porodice. To. u kojem se “oslobadjao” od krivice za promasenu sopstven egzistenciju. tjeskobi. Na zalost. cini se da vecina ljudi nije upoznala ljubav! Svojom voljom ili uticajem okoline I okolosti oni su u velikoj grupi tzv. U mrznji (ili zavisti. porodica je istovremeno gubila I bitne socijalne I psiholoske funkcije. odnosno zivotnom besmislu. covjek je. Ili. sigurno predstavlja.

koji bi mozda imali vise razloga za ovakvu brigu. narcisoidni. Upitima o svrsi I dosezima vlastitog zivota. pa I radost zivljenja I u takvoj situaciji. koje je. samokontrole. Oni drugi ce se I u samrtnom casu vise pitati za svoj (ne)ljudski trag. da su nase uspomene nas raj I nase prokletstvo. Ako se tome doda cinjenica da je starost inace pracena bolestima. Pa ipak. oni svjesno ili nesvjesno tragaju za zrncem besmrtnosti u samome sebi I svom zivotnom djelu. najcesce dozivljavaju razocarenje. medjutim. znam da su moji dani izbrojani…necu stici vise da ispravim nepravdu. usamljenosti. neostvareni. bolom. bezvrijednost. religije I kulture kojoj pojedinac pripada. gubitak volje. Oni samozaljubljeni. Oni ne gube samopouzdanje. osjecanjem umora. apatiju. Spoznaja predstojece smrti podstice ovaj tip ljudi na intenzivnije prozivljavanje zivota. Smatrao je da covjek umire svakoga dana. odnosno u besmislu I oni koji nisu ostavili ljudski I stvaralacki trag ili su. upravljanja osjecanjima I sl. prazni. Smrti se. ciji je zivot protekao ili uglavnom protekao u nagonskom zadovoljavaju materijalnih I finansijskih potreba. Medjutim. on ce zapisati I to da bez vremena ne postojimo. kada je rijec o strahu od umiranja. niti da se izvinim svima onima kojima sam zlo nanio. pak. moglo bi se matematicki iskazati. u obrnutoj proporciji sa strahom od smrti. ziveci zivotom koji ne vrijedi. Pri tom svodjenju zivotnog bilansa. ali jos vise od karaktera socijalne grupe. ako je rijec o sistemima vrijednosti koji pocivaju na (ekstremnom) individualizmu. bola). ipak se razlikuje. da to pokusavamo da razumijemo. a da nas ogledala lazu. nemoci. a nalazeci uvijek da je ono samo drugo ime za nasu izvjesnu smrt. Najznacajniji vid nesvjesne odbrane je upravo potiskivanje smrti I straha od smrti iz svijesti. Tim prije I tim vise. osjecanje krivice. Pjesnik Zbignjev Herbert (Poljska) bukvalno pred svoju smrt pjeva: “Gospode. U ovom romanu. ni najmanje je ne pokazuju. pa I ocajem. zaborava. nadajuci se da je vrijeme drugo ime za Boga. prazninu. vjerovatno imaju veci strah od smrti. nije bojao. U znamenitom djelu “U traganju za izgubljenim vremenom” Prust kaze da je to sto posjedujemo cula I divno I strasno. nikada ne prestajemo da igramo igru traganja za njim. potiskivanja.” Drugi. a ako ga prihvatimo da nas ono ubija. nego za svoj bioloski nestanak. da svi nosimo maske na licu. patnje. onda je vjerovatno d ace takav zivot biti pracen patnjom. zavisno od persoalnih saznanja. ali da nam cesto ne uspijeva. ta svijest o smrti I taj strah od smrti nije identican u svim kulturama I nije nepromjenljiv. Zato je tuzna moja dusa. Poznato je da je Marsel Prust diktirao tekst gotovo u trenutku kada je umirao I to tekst o smrti. depresiju. 20 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .nesvjesnim) I o uspjesnim I o neuspjesnim mehanizmima odbrane. ako uopste postavljaju pitanje smisla svog zivota. Karakter straha od smrti (koji je manje ili vise slican. ostavili neljudski trag. uvjerenja I iskustava. nacije. A to je direktno vezano za osjecanje (dozivljaj) zivotnog smisla.

ako je i sam zivot u svojoj biti apsurdan? Sta vise. covjeku je ostavljena mogucnost da vlastitim zalaganjem “popunjava” zivotnim sadrzajem taj “okvir sudbine”. kao od prezrele I ispraznjene mahune ili od presvislog cvrcka na borovoj kori”. sudbine. Buduci nepredvidiv. vjerovali su oni. U zivotu I svijetu zaista nista nije sigurno. i slobodi i poniznosti. Ceo covek se prazni I trosi I kad bi se sav potpuno predao Suncu I suncanju. zapravo. mogli bismo slicno dokazivati I za bilo koju drugu prirodnu pojavu. Nagoni tela rastu I gone neodoljivo ka svom zadovoljavanju. I filozof Karl Poper je dokazivao da ni u nauci nista nije izvjesno I da je svaka teorija podlozna opovrgavanju. tj. i istini i lazi. ugrozava se I bledi sve vise do potpunog nestanka. Ona je data u njegovoj strukturi. I pored slucaja. Dakle. on je primjetio da bi istorija svijeta bila drugacije da je Kleopatrin nos bio malo kraci! I mnogi drugi (Nice. Time je vise razvijao mit o nauci I na njoj zasnovan mit o stalnom napretku (kao I mit o tehnici I tehnologiji) nego sto je nalazio prave odgovore na te probleme. srece. naravno. Sa ovakvim shvatanjima su. Ime za sudbinu je bila kocka. Isto su govorili za citav svijet. nespojiva ona shvatanja koja govore o istorijskoj nuznosti. Ivo Andric ce u svojoj paraboli o Suncu uvjerljivo pokazati kako ono od izvora zivota moze postati i ono sto unistava i oduzima zivot. kojom biramo sopstvenu zivotnu srecu. tako i u zivotu zajednica. zivot je. I povrh toga. jer je apsurdno!” (“Credo quia absurdum est!”) * * * Zasto ne vjerovati u apsurd. o neumitnom napretku slobode. podsjetiti na Paskalovu opasku o Kleopatri. u vezi s tim. I kasnije ce mislioci slucaju pridavati manji ili veci znacaj i to. i sreci i ocaju. o opstem permanentnom napretku. Te suprotnosti uvijek iznova grade i razgradjuju covjekovo paradoksalno bice. U principu nam nije dato da saznajemo (konacne) istine. jedna vrsta igre na srecu. Jos su stari Grci vjerovali da je covjekova sudbina odredjena kockom. od njega bi na kraju ostala samo ljuska. samo vjerovatnoca je sastavni dio svijeta. obrazlaze Andric protivrjecnu prirodu ovog izvora zivota. U njima ima mjesta i namjeri i slucaju. I zapadni racionalizam je vjekovima vjerovao I vjeruje da nauka moze dati konacne odgovore na probleme smisla covjekove egzistencije. vec u najboljem slucaju da prepoznamo greske I da navodne nesporne cinjenice prevodimo u hipoteze. da je on samo jedna kocka. trajnoj ljudskoj sustini.* * * TERTULIJAN: “Vjerujem. kako u individualnom. i riziku i sigurnosti. i nadi i beznadju. Rorti…) su u slucaju vidjeli pokretaca univerzuma. Sve je (ne)moguce! Ne kaze slucajno jedna stara latinska izreka da se uvijek mora plasiti onaj koji zeli da bude potpuno siguran. Proces covjekovog formiranja odvija se u interakciji onoga sto svjesno smatra da jeste I onoga sto (nesvjesno) naslucuje da moze biti.Naravno. sve moze prijeci u svoju suprotnost. Dovoljno je. ono antinomicno je mozda i kljucno obiljezje ljudskog zivota. (“Metuendum est semper ess si tutus velis!”) To jednostavno ne postoji! To nije ni teorijski moguce! I po misljenju vodecih fizicara. Kao sto je poznato. “Na suncu misao postaje spora. Tek se po neki mislilac 21 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Sartr.

koji je za druge nezamisliv. I u teoriji se uveliko odomacila sintagma “svjetsko drustvo rizika”. On je pracen svakovrsnim rizicima (od voznje autom. Otuda su I prve znacajnije kritike mita o nauci I njenih fakticki nezeljeih posljedica.. kulturnih. uvijek iznova. teologije. pokretanje istorijskih promjena I traganje za alternativama. ma koliko nada bila i snaga i laz. ne samo da misli. religijskih I ideoloskih obelezja odredjene sredine. na primjer) kao kreativno I stvaralacko I nesto sto donosi promjene na bolje. koji se u savremenom drustvu i uvecavaju. a da ne razumije nista! Nauka je razumna. Sartrje s pravom govorio da je progress djelo buntovnika. Zbog toga se ovi vojnici izlazu riziku. ali nije umna! Nauka je ucena. Istina. Nauka moze da ojasni sve. uslijedile od strane filozofije. A ona moze sluziti tim vrijednostima samo ako ujedini razum I um. Visok kvalitet zivota. A to je i jedan od izvora za. sto je malo vjerovatno. jer im je sigurnost neinteresantna i dosadna. ako njeni rezultati ne sluze najvisim vrijednostima ljudskog zivota – slobodi. * * * CARLS SIMIC: “Jas am zivio dobro. pravdi. do genetskih mutacija i kloniranja). ucenost I mudrost. godine). bjekstvo od dosade moze biti I rusilacko I razaracko (kakvi su ratovi. po njemu. A mnogo prije njega Platon je poucavao da je utopizam vatra kojom se prosto moramo igrati. naravno. kriticnosti I smisaonosti. htjela to ili ne. a ne sirenje slobode covjeka I svijeta. mjeren uobicajenim statistickim 22 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Spremnost na povecani rizik moze biti I rezultat socjalnih. ali zivot bese ocajan!” * * * Ovaj jednostavan. posebno na Zapadu. ne znaci da vecina nije protiv dosade. u sluzbi porobljavanja. jedini nacin da utvrdimo ko smo I sta smo. Tipican primjer za to je dzihad u islamu (koji. One su upozorile da nauka mora. U suprotnom bi to bio kraj ljudske istorije i covjekovog svijeta. smislu – onda je ona ojektivno. postoje I ljudi koji prihvataju izazove rizika svjesno I namjerno. umjetnosti.(Urlih Bek) Medjutim. Njoj nedostaju dimenzije cjelovitosti. trazimo nemoguce” – bio je vodeci slogan studenata Sorbone u njihovim demonstracijama 1968. podrazumijeva I borbu za sirenje islama) koji pociva na doktrini da je velika cast poginuti u svetom ratu. odnosno odredene drustvene grupe. pored znacenja borbe protiv zla u sebi. ali snazan stih americkog pjesnika naseg porijekla Carlsa Simica (iz pjesme “Kasni poziv”) predstavlja svojevrsnu paradigmu za zivot velikog broja ljudi danas. Jer. ali nije mudra! Ona je svjesna. Potreba za rizikom nije tipicno ljudska. Sam svakodnevni covjekov zivot demantuje apsolutizaciju mogucnosti nauke. (“Budimo realisti. Oni se tek u rizicnim situacijama osjecaju “kao kod kuce”. Po nekima je ovakva cak vecina ljudi.sto. ljubavi. jer ni sami ljudi nisu cisto racionalna bica.odvazio da ustvrdi da se odnosi izmedju ljudi ne mogu urediti cisto racionalno. ali nije samosvjesna! Za nju svijet vrijednosnih sudova ne postoji. odnosno moguce posljedice svoje djelatnosti. To je. umijece istinitog misljenja I dobrog zivljenja. vec I da vrijednosno osmisljava svoju djelatnost. Ona zato I ne moze naci smisao unutar sebe same.

I kao takav. u njegovim jednostavnim i izvornim vidovima. Istinskog kontakta sa cvijecem. jednolican. koji na globalnom nivou izgradjuju institucije preko kojih gospodare svijetom. po Robertu Franku. vec i manje ili vise svaki pojedinacni zivot. koji je svojevrsni pandan onom Svjetskom ekonomskom forumu (koji se inace odrzava u Davosu). i najcesce nije. ljudsku srecu tesko mjeriti (po nekima i nemoguce). ipak. On. sociolog Zan Ciglar cak govori o“privatizaciji svijeta”. pracen i ostvarenim zivotnim smislom. jos vise se kupuju nepotrebne. koje izlaze u ovoj knjizi su da svijet zivi u vremenu “duboke propasti”. Ali. Pored potrebnih. Cigler cak I za Evropsku uniju tvrdi da predstavlja samo jednu “racionalizovanu kapitalisticku fabriku”. uvijek imati sto vise ili cak “uspjeti ili umrijeti”. On se zalaze za izgradnju “svjetskog gradjanskog drustva”. Na jednoj strain funkcionise liberalizam. Kljucne teze Roberta Franka. i da je ta veza cvrsca kod ljudi koji se nalaze nize na socijalnoj skali. besmislene.je utvrdo da su ljudi sve manje srecni. Zato. da je “suocen sa ozbiljnim gubitkom kriterija sta je vrijedno. kao vojno krilo finansijskih gospodara. s jedne strane i srece ljudi. ne mora biti. Zato globalizacija mora da bude porazena. Rijec je o necemu sto je supstancijalno i imanentno “kvantitativnim civilizacijama”. On. kaze Cigler. Siri kontekst ovakvih manifestacija svakodnevnog zivota je ponajvise vezan za process globalizacije. manijakalne potrosnje i bogatstva. Ali u kulturama ekstremnog individualizma i naglasenog materijalizma takva protivrjecja su izrazenija i mahom uslovljena vanjskim poticajima. Svjetsku banku. Takodje je utvrdio visi nivo osjecaja srece kod mladih ljudi. uz aktivno djelovanje u antiglobalistickim drustvenim pokretima. a sta ne” I da je “svenesrecniji”. mi zivimo na Planeti nevjerovatnog bogatstva I razorenih ljudi. travama. nivoa samoubistava i sl. Zivot inace je ispunjen i trenucima ocaja i srece. dosadan. Ucestvovao je I u radu Svjetskog socijalnog foruma u Porto Alegreu. Svajcarski profesor Zan Cigler je na tu temu do sada objavio cak 16 knjiga. dakako. I ne samo zivot kao takav. kojom je izazvao pravu uzbunu u Americi. Po njegovom misljenju. a na drugoj strain svijet se pretvara u masovnu grobnicu. a koji je svoje poslednje zasjedanje imao u Njujorku. drvecem. Koristeci ove kriterijume i metode jedan drugi profesor – Endrju Osvald . koje ce se opirati 23 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno o tome da svijet postaje vlasnistvo jedne grupe ljudi. pri tome. Ovdje je osnovni moto zivota uvijek naprijed. pa i perverzne stvari i usluge. povrsan.(uglavnom materijalnim) parametrima. zatim mjerenje nivoa stresa . To. skoro da je izgubljena sposobnost uzivanja u svakodnevnom zivotu. pa cak i konstituisana cultura “kupuj dok ne umres”. odnosno da je sve slabija veza izmedju visokog standarda. naravno. on je ne rijetko prazan. (pa i sve vise vidljivo) ima I svoje nalicje. Jednom rijecju. postoje indikatori po kojima se ona moze meriti. Kroz takav zivot vecina ljudi ide “neprobudjena”. istice ispitivanje samih ljudi o tome. kako to kaze psiholog Antonio de Melo. U duhu svoje radikalne kritike nalicja globalizacije. Sta vise. u svojoj studiji “Groznica luksuza”. nije ni malo slucajno. potencira cetiri kljucne institucije: Medjunarodni monetarni fond. biljkama i zivotinjama gotovo da nema. O njemu su pisali i pisu mnogi. Svjetsku trgovinsku organizaciju i NATO. Iako je. A ovaj proces. gotovo besmisleno. Ostali su sve manje srecni. Opsteprihvacena je deviza manijakalne potrosnje. Odnos prema prirodi je skoro u potpunosti instrumentalizovan. pri tome. s druge strane. O ovome jos uvjerljivije pise americki profesor Robert Frank. Uveliko se “raspukla” cjelina zivota. kao sto je dobro poznato.

I nastavlja: “Ne zbirka radova. te pouzdanost I postojanost. istinom I duhovnim prosvjetljenjem. I to bilo da je rijeco njegovoj indiviualnoj prolaznosti. koji vodi stalnom obnavljanju egzistencije. Naravno. Kult tajne I misterije. da je kljucno u budizmu. Tek pritajena svjetlost diskretno obasjava ljudski zivot. I u zapadnoj kulturi (kulturama0 je moguce naci taj unutrasnji mir ili barem individualno tragati za njim. u sportu I rekreaciji (joga I sl. istovremeno. medjutim. kao najuticajnijem filozofskom I religijskom ucenju Istoka. Oni su I nucleus novog svjetskog gradjanskog drustva. koji su se rodili tako da ce ga imati. bilo o neunistivosti zivotnog kontinuiteta. Sve to svoj izlaz nalazi I u specificnom nacinu ishrane (makrobiotika). Ta usmjerenost ka unutrasnjem zivotu je osnov I izvor unutrasnje snage. sklon prihvatanju ove filozofije zivota. tj.). I internet je. Oni koji imaju unutrasnji zivot. Poznato je. ovi drugi predstavljaju potencijalno nove socijalne pokrete. mocniji. naime. Ma koliko uslovljen socokulturnim I religijskim obrascima. dusevnu rvnotezu. Po Cigleru. razumljivo. ali je. na one koji putem razlicitih formi stvaralastva obogacuju svoj unutrasnji zivot. kao I prema prirodi uopste. 24 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Naravno. svoje duse. srecniji. Ako ima srece za coveka. odnosno uvjerenje da sustina zivota izice ljudskom saznanju. U nacinu svakodevnog zivota to podrazumijeva izvjesnu zivotnu mudrost. Zato je I sve veci broj ljudi u svijetu. pa I na Zapadu. moci. Znano je. beskrajnog ponavljanja radjanja I umiranja. statusom I slavom. uvecao profit najbogatijih I uopste uvecao mogucnosti kapitalizma. Ovdje. u prirodnom I ta novootkrivena mogucnost poniranja u samog sebe. harmoniju duha I tijela. ali ceni I meri taj svet iz jednog drugog sveta. u kojem je samostalniji. ne sivu. Skepsa je svetla zato sto covjek zadrzi I ljubav I razumevanje za spoljasnji svet. bogatstva njegovih emocija. kao puta u traganju za ljubavlju. ponajvise odnosi na ljude “od duha I pera”. odnosno koji na razlicite nacine tragaju za zivotnim smislom. Za unutrasnji zivot Isidora Sekulic (u eseju “Silueta Milana Rakica”) kaze da predstavlja “najvisu pobedu I najvisi dar od Boga”. To otkrice blazenstva I zivotnog zadovoljstva u jednostavnom. osete jednog dana skepsu. s jedne strane. svoga uma. ona je samo u unutrasnjem zivotu”. pri cemu. ali I mogucnost utrnuca (nirvane) I poriva (zedji za bivstvovanjem). u dubinu svog ega. I bolom I prolaznoscu. covjekovih ubjedjenja I uvjerenja. povezao I sve one koji se tome protive u svjetskim razmjerama. kljucno je obiljezje istocnjackog poimanja zivota. stalnu prisebnost I razboritost. na primjer. nemira I dilemma. unutrasnji mir. predstavlja pravi kontrapunkt nepodnosljivom tempu u zapadnackoj trci za profitom. u malom. unutrasnji zivot je rezultat sopstvenih napora svakog pojedica. u odnosu prema biljkama I zivotinjama. profiterski I koristoljubivi svijet. To se. Ne cudi onda da je budizam samo u Italiji do sada dobio preko sedamdeset hiljada pristalica I da u Evropi I Americi vec postoje brojni centri za sirenje ovog uenja. ali I uzburkanosti. Moguce ga je istrazivati I spoznavati samo do odredjene granice. nego svetlu skepsu prema svemu sto je pojava I sadrzina spoljasnjega sveta. kao kljucni motiv u poimanju zivota. on istice primjer francuskih poljoprivrednika i argentinskih bezemljasa. da sve budisticke skole stoje na stanovistu permanentne reinkarnacije. Upravo iz toga proizilazi bolnost egzistencije. koje e se boriti I prevladavati ovakav I suvise materijalisticki. I u kulturama Istoka svakodnevni zivot ljudi je ispunjen najraznovrsnijim sadrzajima – I radoscu I tugom.izrabljivanju svijeta od strane novih svjetskih gospodara. kao kontrast zapadnjackom imperativu otkrivanja dominira tajanstvenost. prolaznost svega I lisenost sustine.

Ili. A da taj nesporazum moze da zavrsi I kobno. u kojem je moguce I prozivjeti zivot – raditi. bez obzira da li ga je uopste moguce doseci. postoji mnostvo dokaza. toliko I jos vise izraz egzistencijalne potrebe. protivrjecima. kroz prostore svekolike stvarnosne sumnje I neumitnog puta u nistavilo. dakle. bez ideala. uglavnom svodi na ekonomsku I politicku dimenziju. za umne ljude ona katkad predstavlja “visu stvarnost”. Drugi ce kazati da je to zato sto se. ceznji. na njegovu ekolosku sadrzinu. na zalost. vjecna borba sa prazninom – bez obzira da li je riec o ljubavi.eventualno. na tehnoloska unapredjenja I . Ovdje pominjemo samo onaj (koji navodi Vladimir Stanojevic u knjizi “Tragedija genija”) da je od sedam americkih nobelovaca njih pet umrlo od alkohola.” * * * * * Mada se o kvalitetu svakodnevnog ljudskog zivota sve vise I sve cesce govori. koliko god radost I uzbudjenje. Merserovi kriterijumi za mjerenje kvaliteta svakodnevnog zivota. dilemama. Sa manje li vise uspjeha. Stvarnost knjige nije nista manje vrijedna od “zivotne stvarnosti”. kada pisac napise svoje djelo. shvacene u najdubljem smislu. za “putovanje” kroz prazninu svijeta. Vjerovatno je Nabokov zato i napisao da “ svaki istinski veliki pisac emigrira u svoje djelo i tamo ostaje”. njegova dusa “uredi”. patnji. u tome kako doseci osjecaj (dozivljaj) smisla postojanja.radosti. Zato nije cudno da su neki pisali da je talenat “privilegium odiosum” (Sestov) I da rijetko kada onome ko ga ima donosi zemaljsku srecu. smrti. Sta vise. Sve to je uglavnom praceno skepsom. drugacije receno. najvise pribjeziste duha. Zivot stvaralackih licnosti jednostavno nije moguc bez ideja.Ma koliko citanje. razmisljanje I razgovori ljudi od duha spolja djelovali smireno. u piscevom prirodnom stanistu. pisanje. Problem je. odnosno pravom borbom sa samim sobom sve do ocaja I sadizma. Taj govor se. veci dio okoline to ne razumije I ne pokusava da razumije. pa I bez iluzija. * TIN UJEVIC: “Mi smo isli putem. Medjutim. a to se najbolje vidi u tom djelu. tuzi. Nedavno su usli u upotrebu I tzv. sumnji. ocaju. Iako su nesto siri 25 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . bez duhovnih vrijednosti. Umjtnicki dozivljaj stvarnosti je jedno osjecanje egzistencije. To je I kljuc za postizanje unutrasnje ravnoteze. Put je bio dug. Oto Vajninger ce cak zapisati I to da je “mrznja prema sebi moralno visa od ljubavi prema sebi!” Citanje I pisanje su. U okviru te stvarnosti moguce je sretati sebi slicne. (Danilo Kis kaze: “Literatura je sloboda!”) U pitanju je iskonska teznja za punijim zivotom. mastati. ono je u sustini najcesce veoma ustalasano I mnogo uzburkanije od zivota drugih ljudi. strepnji. naime. Kasno opazismo da je taj put krug. cini se da je taj govor I previse u kljucu pozitivizma I pragmatizma. za nadvladavanje opsena svijeta pojavnog. postaje preglednija. Ona predstavlja I izraz pretenzija na vjecnost. voljeti. oni to prenose I na svoje citaoce. buduci da je relativno cest tragican nesporazum izmedju pisca I drustvene okoline.

moralne I duhovne. Zivot je cjelovit ili ga nema. za pravdu. toliko je I u strahu od tih istih sila. Zivot je. Medjutim. tehnoloskim I materijalnim. kao kljucnog nacela njegovog ustrojstva. neprijateljstvo u ovom I ovakvom svijetu samo umnozavaju. nacinom na koji postoji. donosenje svakovrsnih odluka I preuzimanje licne odgovornosti I rizika od njih. A glavno u njemu je. Rijec je o svijetu impersonalnosti. osjecanje I zivljene (be)smisla. kao “slobode od” (nekog autoriteta) I kao “sloboda za” (slobode izbora). te bezumne brzine. u kojem je covjek cvrsto uhvacen u mrezu mocnih manipulativnih sistema I tehnologija. Po njima je iskustvo smisla vjerovatno jedino sto moze donijeti I donositi pravu I trajnu ljudsku srecu. Ta “izokrenuta vrijednosna dioptrija” je. pa zato fragmentiran pristup ne moze dati pravu sliku o njemu. U savremenom svijetu apsolutizovane hladne racionalnosti. u kojem je razbijeno jedinstvo I cjelovitost covjeka I drgugog covjeka. sve popularnijem “mjerenju” kvaliteta zivota izmice upravo ono sto je sustinsko. U svakodnevnom zivotu to znaci I jasno opredjeljivanje. ne rijetko. I zato ono sto nema u sebi. zbog interesa najmocnijih grupa. Istinska komunikacija medju ljudima razlicitih kultura. za istinsku drustvenost. naime. strah. prisutna I u okviru najuzih covjekovih zivotnih jedinica. “Takav je zivot”. izvan ovog horizontal ostaju brojne I nista manje znacajne komponente kvaliteta ljudskog zivota. jedino moguce zivjeti kao cjelovit. kaze Ivo Andric “da covek cesto mora da se stidi onoga sto je najlepse u njemu I da upravo to skriva od sveta. upravo. vjera. Ogromna vecina je zarobljenik tog privida. (ili ga nije spoznao). Primjena ovih kriterija u osnovi podrazumijeva apsolutizaciju rezultata razvoja pozitivne nauke I kvantitativno dokazivanje navodno permanentnog ekonomskog. odnosno to poniranje u sopstveni unutrasnji kosmos/haos! Bez toga je tesko govorit I o slobodi I o moralnosti I o punoci svakodnevnog zivota. nepovjerenje. za moralnu autonomnost I primjenu univerzalnih moralnih vrijednosti. za stvaralastvo. Po onim najumnijim. postindustrijske. pa I od onih koji su mu najblizi”. muka I patnja. te covjeka I prirode. zagospodario svim I svacim. cemu sav nas trud. A upravo od ovih sadrzaja ponajvise ovisi covjekov dozivljaj zivotnog smisla ili besmisla. tek malobrojni vide “neprimjetnu razliku izmedju Privida punoce I Punoce”. ali ne I samim sobom. odnosno to pitanje zasto zivimo. to znanje. u sebi I 26 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pa time I za stvarnu ljudsku srecu. kako to lijepo kaze I tacno zapaza Danilo Kis u svojoj “Enciklopediji mrtvih”. civilizacija sve je teze. za istinu. nema mnogo mjesta za autenticnu ljudsku slobodu. pa I sami temelji zivota kao takvog. civilizacije upucuje neke I na (ekstreman) zakljucak da je danasni svijet “najnesrecniji od svih svjetova”. Dakle. Rijec je o antropocentricnom svijetu I zivotu. mrznja. Sve stravicnije nalicje savremene. odnosno o izvanjskoj I unutrasnjoj slobodi. kao sto su socio-psiholoske. to znanje (dozivljaj) o smislu zivota je I najpreca potreba covjeka. trazi oko sebe I izvan sebe. shvacene u znacenju koje joj pripisuju novovjekovna politicka I pravna filozofija. jer je koliko ponosan na sile koje poseduje. duboko besmislen I da se nesporazumi. te masovne povrsnosti. za osjecanja. I u kojem se. politickog I tehnoloskog napretka kvaliteta covjekovog svakodnevnog zivota. zahvaljujuci I razvoju pozitivne nauke.nego sto je to bio slucaj sa ranijim poimanjem ove sintagme (“kvalitet zivota”) oni u sustini ostaju u granicama pozitvisticke paradigme. Zato neki misled a je ovaj svijet. Osvajanje slobode. zrtvuje sve. covjeka I drustva. Ovdje je onda tesko govoriti I o iole sirim prostorima ljudske slobode . te fascinacije ekonomskim. Kada bi to bilo I tacno. kulturne. Covjek je.

odnosno sta ce biti sa nama ako se neslucene covjekove tehnicke I tehnoloske moci 27 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ali samo rjetk sun a to spremni. Ona velika vecina nije u stanju da dosegne taj nivo moralne odgovornosti. Ona ne posjeduje svijest o samopostovanju. ponajvise zato sto ga u sustini I nemaju. * RADJARD KIPLING: “Sa vrijedi galopirati. prvenstveno u sebi. kao jedinstvene dragocjenosti. otac hermeneutike. koja nuzno “prati” slobodu. Drugacije receno. ni svijest (ili ne dovoljno razvijenu svijst) o potrebi postovanja drugih. Silno se rasirilo osjecanje straha.” * * * * * Nedavno je u jednom intervjuu (milanskom dnevniku “Korijera dela sera”). ne samo kod naucnika i filozofa. Otuda se samo po sebi namece pitanje. obicnog svijeta. ma koliko nam bilo emotivno blisko ili cak I “nase”. Istovremeno. a posten zivot je jos neuporedivo tezi. Do moralnog habitusa covjek moze doci tek kao samosvjesno bice. kakav je ovaj nas svijet i kuda ide svijet. sto je mimo istine. tezak. ne posjeduje moc samorefleksije. I nastavio: “Citava informatika je jedan inteligentni lanac robova. ako se krecemo u pogresnom pravcu. nesigurnosti i neizvjesnosti pred buducnoscu. jednakosti. Covjek mora sam traziti izlaz I utehu u zivotu I boriti se protiv zla.” Bez obzira da li saglasavali sa ovakvim gledistem ili ne. to podrazumijeva I pruzanje otpora svemu sto nije ljudsko. uslov samosvjesne moralnosti. je prosto nemoguce izvan pune odgovornosti. moralnosti. kao takvog. svakako.oko sebe. za razliku od uvrezenog misljenja das u neposteni “sposobni”. pravde. samo manjina osjeca potrebu da se bori za vlastitu I slobodu drugih I da je koristi za autenticnu ljudsku egzistenciju. zato ne cijeni ni drugoga”. Ili. moralan zivot je jedino istinski ljudski zivot I jedini garant dozivljaja dubljeg I trajnijeg zivotnog smisla. neposredno pred svoju smrt. Hans Georg Gadamer. uz uvjerenje da je covjek preslab da mijenja same stvari ili da upravlja njihovim tokom. niti se u tom smislu trudi. Zivot je. samoodgovornosti. treba istaci da ovakav stav prema modernoj tehnici nije ni nov ni usamljen. vecina ljudi nije u stanju da podnese tezinu svoga “ja”. inace. samokritike. A to je I uslov da I sebe I drugog tretira kao covjeka. I to. Ali. izjavio da je “tehnika novi oblik ropstva”. Zato ga I zive samo moralno najjaci. u kontekstu opsesije o kraju vremena. vec na mnogo rafiniraniji nacin. pa ni postovanja zivota. naravno. Neposteno zive samo nesposobni (nesposobni za moralan zivot). sto se inace desava na prelomu milenijuma. To je. kako bi rekao nas uvazeni filozof-eticar Milan Kangrga: “Primitivac ne cijeni sebe. odnosno otvorene I slobodne ljudske individualnosti. pa onda. Robovi smo misleci das mo gospodari. moralnija pozicija od one koja praktikuje prepustanje “toku stvari”. To je. ali ne kao u anticko doba. Posebno poslije teroristickog napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vasingtonu za predpostaviti je da se ovakva razmisljanja umnozavaju. vec i kod tzv. besumnje.

Na to mu Umberto Eko . za trajnijim i uzvisenim vrijednostima od sustinskog znacaja za covjeka i covjecanstvo. u kojem je “kapital vrhovno bozanstvo”. Pa otuda. istovremeno.Eko) Da li jos ima mjesta za nadu? Da li ova Planeta jos uvijek moze biti covjekov univerzalni znacaj? Da li se stavovi postmodernista (Liotar. i njihov zivot cesto prate manje ili vece moralne dileme izmedju slobode pojedinca. katkada i svjesni toga. oni rjedji) tragaju za sustinom. koji je. na srecu. odgovara da se covjek nekoristoljubivo angazuje u ime uzvisenih vrijednosti. Iako to priznaje. srece. Oni teze osjecanju harmonije. intelektualnim. pravicnosti. to se podjednako odnosi i na poimanje. Odsustvo vjere u Boga. ljudi (istina. kao sto ih ni vjera u Boga ne sprecava da ne cine dobro ili cak da cine zlo. odnosno da su patnja i briga njen stalni pratilac. To se podjednako odnosi na vjerujuce I na one koji to nisu. Bodrijar…) o tome da su se sve velike utopije izblamirale i da su “bunari smisla presusili” pokazuju kao tacni? Naravno. Rastrzan izmedju razloga srca i moralne duznosti. o teskim ontoloskim. uopste nevjerujuci u jednog licnog Boga. jedino je bice koje je toga svjesno.” Dakle. U nedavnom dijalogu Umberta Eka i milanskog kardinala Martinija o smislu zivota. izmedju grize savjesti (patnje zbog neizvrsene duznosti) i spokojstva (zbog izvrsene duznosti i ostvarene ljubavi) covjek se stalno iznova uvjerava da sreca – u mjeri u kojoj je uopste dostizna – nikada ne ide sama. odnosno za punijim smislom ljudskog zivota. na individualnom planu ne mora biti tako sumorno i. imamo pesimizam razuma ili. odnosno dozivljaj zivotnog (be)smisla. koji su sustinski “izgubili sebe”. istice da “ne uspijeva da shvati ono krajnje opravdanje. Ostvarenje moralnosti I postizanje smisla moguci su 28 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . na postovanju dostojanstva licnosti drugog. Jahaci Apokalipse se sve cesce obznanjuju. ostvarenja. Iz centra moci sve vise zjapi nistavilo. No. ponovo postavlja pitanje smisla istorije. izgubili dusu. kao osnovu njihove moralne akcije. po njemu. Dodali bismo ovome da je (a)moralnost zajednicki teren . kardinal.” Kardinal misli na one koji ne vjeruju u transcendentnu tajnu. Rijec je. Delez. emotivnim I posebno moralnim pitanjima. bilo svjetovnim moralnim nacelima. Fuko. nije uvijek tako. Covjek je “bacen” u situaciju smrtnika i sto je jos gore. odnosno konkretije. njegovog prava na srecu i njegove moralne – i svake druge – odgovornosti prema uzem i sirem okruzenju. koji su uopste spremni da se suoce s takvim pitanjima. po ko zna koji put. pak. samo na one svjesne I odgovorne. na altruizmu. Zato se. laicka etika je. bilo da se razumije i osjeca smisao dogadjanja ili ne. On govori o nedovoljnosti jednog cisto humanistickog utemeljenja moralnosti. poslije katolicke. obrnuto. iskrenosti.”? (U. ne sprecava ljude da cine dobro. moguca I ona pociva na solidarnosti s drugim. koje oni nude za te svoje postupke. Bilo da su motivisani vjerskim pobudama. Cini se da je ona (sreca) iz ovog konteksta jedino i razumljiva. kako ne bi iznevjerili svoja moralna ubjedjenja “. da li istorija uopste ima smisla?Da li se uopste moze voljeti ovakva “zemaljska stvarnost. Naravno. uz sav eventualni optimizam volje. sa sve manje slobode I ljubavi I sve vise ispraznjenog zivota ljudi. dakle. prihvatio laicku perspektivu.(Liotar) On je mjesto gdje ljudski zivot sve manje vrijedi. Kao i (a)moralnost. Derida. u svakom slucaju. platili svojim zivotom.podjednako blizak ili udaljen i laicima i vjernicima.“okrenu” protiv covjeka I svijeta? Svijet se sve vise pretvara u dehumanizovanu pustos. rukovodjen principom “drugi je u nama. sam cardinal kaze: “Znam da postoje ljudi koji su.

To. “za ljudsku vrstu”. bez obzira na (ne)religijski kontekst I motive. Izrazita unifikacija. razaracka moc savremene tehnologije. * * * A. Tu moralnu I smisaonu isposcenost covjeka ovog doba uvecava I moderna tehnologija. Desifrovanje humanog genoma I kloniranje humanih celija. predstavljaju samo najdramaticnije razloge covjekovog nemira I nespokoja danas. posebno ukazuje na potrosacku maniju I nestanak humanosti I humanizma. pri tom. Eticka dimenzija se. kojima se izrazava laicka etika. U drustvu totalne komunikacije mocne medijske sile su “sve pojele”. on je rob!” * * * Nesporno je da niko unaprijed ne moze pouzdano da zna da li ce. Kada se tome doda sve veca neizvjesnost I samog covjekovog fizickog postojanja. odnosno sve izrazenije virtuelno lice sadasnjice. medjutim. Postmoderna nema iluzija o covjeku!. mnostvo znakova iz zivota covjeka moderne epohe nedvojbeno ukazuje da je vecina ispraznjena od bilo kakvog smisla. onda se sumorna slika upotpunjuje. I Zan Bodrijar (kojeg Dzon Lehta ubraja medju pedeset “vodecih savremenih mislilaca”) ukazuje na potencijalne “razarace” nase civilizacije. ne predstavlja plodno tle za moralno osmisljavanje vlastitog zivota. fragmentacija I komercijalizacija zivota savremenog covjeka ucinile su I cine ga toliko isposcenim da se gotovo moze govoriti o moralnoj I smisaonoj pustinji. Peter Sloterdajk govori o postmoderom drustvu. Cini se da savremena civilizacija – posebno ona u zapadnoj hemisferi – svojom naglasenom fragmentarnoscu.V.ROBERISON: “Ako covjek radi samo ono sto se od njega trazi. obavezu covjeka da ne cini ono sto ne zeli da se njemu cini. U svojoj zbirci eseja “U istom camcu” on se pita sta demokratsko doba namjerava sa covjekom? Odgovor mu je uveliko pesimistican. te globalne klimatske promjene. naime. On. sveopstom komercijalizacijom. Na vrijednosnom planu to se manifestuje I u preovladjujucem cinizmu I nihilizmu ove epohe. javlja uvijek kada drugi stupa na scenu. On. ne stvara nista osim “organizovane napustenosti” i “slobode cestica bez slobode”. u kontekstu semantike. Eko cak dodaje. To se prevashodno odnosi na postovanje prava neporedivosti drugog. kao drustvu terora. neprirodnom zivotnom dinamikom I sve rasirenijom virtuelnom stvarnoscu. po Sloterdajku. Ostaje. naravno. na koji nacin i gdje ce ostvariti smisao svog postojanja. otvoreno pitanje koliko je ljudi spremno na postivanje uzvisenih moralnih vrijednosti. Jos su stari Egipcani govorili da je savrsen samo onaj ko je mrtav! Samo onaj koji se vise ne moze mijenjati. po Eku. otvara I mnoga nova. Takodje je izvjesno da nema konacnog smisla. kojoj je izlozen danasnji covjek. One su “izbrisale” negativno 29 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . egzistencijalna pitanja. misli da nije vise moguce obnoviti ideju dobrog zivota u ovoj “kulturi bez projekta” i “medijumizmu bez poruke”.I u vjerujucih I u odsustvu vjere I providjenja. U takvim okolnostima se. Pa ipak. da postoje zajednicki pojmovi za sve culture. a jos manje zivota uopste.

za nasilje. probleme ovovremenog svijeta. vec kao pitanje pukog opstanka covjeka. ali pod predpostavkama koje su za sada tesko dostizne. cine urgentnom potrebu za reafirmacijom moralnosti u zivotu I svijetu. U jednom relativno novijem istrazivanju. Jos nepovoljnija posljedica virtualizacije misljena i zivota jeste. a onda se u takvom kontekstu ne postavlja ni problem slobode kao takav. one ipak postoje I za njihovo ostvarivanje se valja uvijek iznova potruditi. od 50 000 ispitaika – mladih Britanaca. za drogue i brojne druge. barem djelimicno. ako u svemu ovome uopste uspije preostati bilo kakvo misljenje. po Bodrijaru. mozda primjerenije govoriti o zivotnim smislovima. po Bodrijaru. nasa kultura vizuelna. koje. odnosno o gubitku transcendencije. za materijalnim dobrima. sto naziva kolosalnim dogadjajem. a covjek simulakrum. interes za citanje knjiga ne slabi ili barem ne slabi brzinom koju su mnogi ocekivali I nagovjestavali. izokrenutom sistemu vrijednosti. za svakodnevnom moci. dvolicnosti. uistinu zastrasujuce. visestruki individualni I zajednicki identitet? Ako masine preuzimaju veci dio poslova. Ona je jedan od najcvrscih stubova diktatorskih rezima u njihovoj borbi za oblikovanje podanicke svijesti.misljenje i kritiku. imaju ogroman uticaj u oblikovanju I jos vise u razaranju sistema vrijednosti. Smisao. Ogromne razmjere ljudske pohlepe za novcem. kao autonomna sila. To se narocito ogleda u preferiranju nasilja. Bodrijar tvrdi da je rijec o dekadenciji misljenja. po njemu. Kada se imaju u vidu sve izrazeniji ekoloski problemi. posebno televizija. mogu imati samo segmenti svijeta I zivota. Tako je. naravno. Virtualna stvarnost. po Bodrijaru. Ovo ipak. Zan Bodrijar vidi veliku opasnost u potiskivanju ovoga drugoga. Ovakvom. zivota i svijeta. malogradjanstine. nezavisno od toga da li ga priznajemo ili ne. posredstvom medija. ne znaci da mediji obavezno moraju biti takvi. ukoliko se o smislu uopste I moze govoriti u doba (post)moderne. kica I sunda. Iako zlo postoji. I pored enormno brzog sirenja Interneta I drugih savremenih informacionih tehnologija. Zato je umjesto o jednom apsolutnom zivotnom smislu. A ona je. 30 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . istovremeno. Vrijednoso ispraznjena kultura u medijima (“kicizacija) je. Dodali bismo da se istina tu vise I ne trazi. ohrabruju podaci iz nekih istrazivanja da. Oni mogu biti I emancipatorski. uveliko doprinose ekonomski dominantni drustveni slojevi. nista manje. Na medijima apsolutno dominira zvanicno misljenje (odnosno zvanicni stavovi). vec politicko. za AIDS.” Elektronski mediji. onda se pitanje eticke dimenzije zivota postavlja. nestanak sistema vrijednosti. te problemi vezani za geetski inzenjering. U tom cilju. a ucvrstile konformisticko i revizionisticko misljenje i uvecale otudjenje.ocigledno nuzan. Tu za smisao vise nema nade! On se “ubrzano istrebljuje. Svijet je postao simulacija. nema sistem vrijednosti. po Abrahamu Molu “totalitarizam bez nasilja”. doslo do “smrti subjekta” i svojevrsne “devalorizacije idiskvalifikacije misljenja kao takvog. Kako onda u takvom svijetu graditi istinski ljudski identitet. o gubitku alternacije. a posebno. eventualno. Umjesto istine imamo trijumf montaze! Ukazujuci na ogromnu razliku izmedju vjestacke inteligencije i ljudskog misljenja. da li je mozda moguce da covjek “ostane sam sa misljenjem po sebi”.” Zivot u cjelini je sve vise vrijednosno neutralan. u negativnom konteksu. Ma koliko su ozbiljne sanse za tako nesto male. I izraz neslobode. nije intelektualno. kao I u “proizvodnji” vjestackih potreba. licemjerstva. za radijaciju. njih cak 75% je izjavilo da vise uziva u citanju knjiga nego u surfovanju Internetom.

” Mnoge stvari ne idu kako covjek planira i zeli. da se covjek bori I (mozda) izbori za svoju slobodu. uvijek otvoreno bice. Cini nam se. kako kaze nas ugledni pisac M. koji cesto preokrecu tok stvari i katkad covjeka sve vise udaljavaju od zeljenog cilja. nepovjerenja. znaci i za slobodu izbora izmedju dobra i zla. umjetnickim. I sama filozofija u ovom vremenu kao da je prestala biti ono sto je vjekovima bila cjelovit. I bez obzira da li to bilo praceno spokojem ili nemirom. neminovno podrazumijeva I rehabilitaciju kritickog misljenja izbiljsko prosirivanje prostora ljudske slobode. spontanosti I duhovne suptilnosti. naravno. U suprotnom. Bez obzira na sav napredak filozofije. moralnim – covjek nesporno moze da dosegne. to se osjeca I veca potreba za ucescem etickog u njegovom promisljanju i prevladavanju. naravno. narocito. bice mogucnosti. sav taj napredak je uvecavao krizu ljudskog duha. naucnim. predrasuda. Oni najjaci uporno tragaju za zivotnim konstantama. Uprkos svemu ovome. odnosno cesto eufemisticko preimenovanje zla u puki nesrecan slucaj. Istovremeno je evidentna I opasna tendencija brisanja razlika izmedju dobra I zla. harmoniju i razumijevanje u okviru i izmedju drustvenih grupa i zajednica. zivot pruza mogucnosti. To. onda. Ovome dobrim dijelom doprinosi i nova tehnologija. po misljenju ne bas malog broja relevantnih mislilaca. covjek je (ili. I kada je najvise padao. 31 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .sa sve manje novih ideja. jeste) izvor stalnih nesporazuma. samo dotle dok to omogucava makar i minimalo jedinstvo. Sta vise. opravdanom Bodrijarova tvrdnja da nove tehnologije i tehnicke operacije ne prepoznaju sistem vrijednosti. A to. * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtovati za nesto vece!” * * * * * Staro je i prastaro saznanje da se ljudi (veoma) razlikuju u svakom pogledu. i. barem. oni moralno najjaci pojedinci) pokusavao da se uzdigne . Ova kriza je. izgleda das to jedan problem postaje veci. i smisao i tezina tog famoznog “rada na sebi”. iako ne uvijek jasno i lako. Ali. u vezi s ovim. da sprijeci razaranje zivotnih vrijednosti i da pokaze da je covjek. i pored svega. nauke. danas veca nego sto je ikad bila u istoriji ljudskog roda. Veoma su cesti “iracionalni upadi” u stvarnost. U tome je. cijena tog i takvog traganja je najcesce visoka. Crnjanski “slucaj komedijant. da spozna iosjeti dubinu soptvene egzistencije. Ali. Naravno. o hamletovskom pitanju smisla ljudske egzistencije sve manje. prema Jungu. jer zivotom vlada. ne rijetko. Svojim djelom i svojim djelovanjem -filozofskim. svakodnevnim zivotnim i.ocigledno je da se ono enormno uvecava. to moze biti (i. Vrijeme u kojem zivimo je ocigledno vrijeme izgubljene prirodnosti. cini se da je pouzdanijih odgovora o najdubljim tajnama zivota. kritcki I umni odnos prema svijetu I covjeku . napetosti. pa i najzescih drustvenih sukoba. Ta raznolikost. U pravilu. cini ljepotu I bogatstvo ljudskog zivota. taj proces unutrasnjeg sazrijevanja I dosezanja unutrasnjeg reda. nije moguc bez bola. zapravo. umjetnosti I posebno tehnologije I materijalne moci. za cvrscim stozerima smisla. na srecu.

nesvjesno) odrice sopstvenog dostojanstva. Dok je za jedne rad I stvaralastvo istinska zivotna potreba (a ne samo. bilo potrebno vise od deset godina da izgrade Svjetski trgovinski centar (WTC). Dok jedni uporno tragaju za moralnim konstantama sopstvenog I zivota uopste. vjerske. U konzumerskom drustvu. kulturne i civilizacijske svrhe. Jos je gore. tiranije beznacajnog. On razmislja I o mogucem naseljavanju ljdi negdje u kosmosu. zloupotrebu atomske energije. dosada I poroci) I dok im uvijek nedostaje vremena da urade sta zele ili sta moraju. dobrota i kreativnost. I ko zna po koji put se ponovo potvrdilo pravilo da za ljubav I stvaranje treba neuporedivo vise vremena I truda nego za mrznju I razaranje. dotle drugi tumaraju u zivotu. drugi su vise – svjesno ili nesvjesno – na pozicijama sirenja mrznje I konflikata. kako je pisao Volter. nacionalne. nepovjerenja. poput pijanih kreatura ili zive u znaku (a)moralne mimikrije I (be)smislene praznine. Tesko ga je I spoznati. u invalidskim kolicima. od 1986. barem. zla i destrukcije sazrijevaju veoma sporo i na rijetkim mjestima. cini toliko toga u korist vlastite stete. sto je paradoksalno. psiholoskom. neprimjetno I.Hiljadama ljudi je. dotle je drugima beskrajno dosadno I ni u cemu ne nalaze zivotni smisao. vidljivim I nevidljivim problemima savremenog covjeka I svijeta. covjek je ostao sam. socijalnom I duhovnom. I nije suvise inteligentno. A do jednog takvog “rjesenja”valja se nositi sa ovozemaljskim. a jos teze ostvariti. “totalni zivot” mu sve vise izmice. ne samo da nije srecan. za druge. svakodnevnim. Ljubav.I pored najvecih patnji drugih. Dok jedni prezivljavaju prave ljudske drame I drustvene lomove u ocajnickom traganju za odgovorima na zivotne dileme. osim u odnosu prema sebi samome. ukoliko se politizuju i zloupotrebljavaju u ideoloske. razumjevanje I saradnju. najcesce. Sustinski. po njemu. kvantnu teoriju I neke druge teorije. pa i straha. pri tom. osjeca sve vecu bespomocnost. Za jedne su razlike medju ljudima i kulturama izvor iskrene radosti i stalne radoznalosti. putem naucne I tehnicke moci koju posjeduje. godine I nijem) upozorava da bi se covjecanstvo moglo razoriti samo od sebe. a samo nekoliko trenutaka nekolicini samoubica da ga pretvore u gomilu rusevina. prijetnje i strahove. izvor sumnjicavosti. A cini se da oni ponajvise proisticu iz toga sto je covjek ovog vremena izgubio sva bitna uporista. On pokusava (posebno u svojim radovima “Univerzum u orahovoj ljusci” I “Kratka povijest vremena”) da konstituise I tzv. naravno. naprotiv.Utoliko vise. teoriju o svemu. za razliku od mrznje. sto neki traze I “nalaze” smisao u razaranju – materijalnom. pa I ona moralnog karaktera. Covjecanstvo. uz to. manifestuje I na individualnom planu u svakodnevnom zivotu. koji je. Sve to se. oci u oci sa smislom postojanja I umiranja. posebno. (ili. Da li je on I definitivno izgubio potrebu za cjelovitom 32 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . on. na primjer. On. Covjek se gotovo dobrovoljno (iako. rasirene banalnosti I monotonije. posebno ukazuje na geneticki promijenjene viruse. sto se vidi I po stalnom uvecavanju agresije. dotle su drugi smrtno ravnodusni. pri tom. U vladavini licemjerja I obmana. teoriju relativiteta.Hoging razmislja I o mogucem izlazu. spajajuci. da je to tesko I izraziti rijecima. nije srecniji nego u ranijim vremenima) vec je cesto I bez elementarnog identiteta. Njegova moc je silno narasla u svim domenima. globalno otopljavanje. Zato on. ukoliko se te razlike svjesno i tendenciozno prikazuju vecim nego sto jesu i. neizvjesnosti. ocigledno. I genijalni Stefan Hoking (profesor na Kembridzu. Dok jedni preferiraju ljubav. nacin da se izbjegnu tri nevolje: siromastvo. Covjek.

Pored vozaca sjedi zena. koja ne mogu da me preteknu zbog saobracaja iz suprotnog pravca. za ljubavlju. a to onda znaci I potreba za pripadanjem. za moralom.” Tu grcevitu vezanost za djelic vremena I izgubljeni smisao uzivanja u sporosti Kundera ilustruje mnogim primjerima. a da je “stepen brzine direktno srazmjeran intenzitetu zaborava. odnosno da je brzina oblik ekstaze. to nije ni malo lako. Sta vise. njegov prekid sa prosloscu I sa buducnoscu. 33 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naime. koje omogucava. Samo on moze da trazi odgovore na pitanja kako smisaonije zivjeti I. On tu pise da nase doba placa danak brzini. jer gotovo sve u nacinu zivota covjeka savremenog doba djeluje u suprotnom pravcu. u savremenom drustvu. da li se imao rasta I roditi?) Ali. Eto. dobro ni sa moralnog stanovista. za pravdom. Ona u mislima vozi s njim I takodje me proklinje. odnosno sa cjelinom zivota nije. nesporno je da brzina zivljenja (I sve vece ubrzanje – nekima je cak brzina racunara. jos vise. na primjer. solidarnoscu. zasto uopste zivjeti? (Njegosevski receno. prvi veliki teoreticar uzivanja. pored ostalog. ne samo sa drugima. a ni zena ne pomislja da dirne vozaca rukom. Zato ni (moralna) buducnost ne moze bez sjecanja. znaci. nema mjesta ni elementarnoj zivotnoj mudrosti. Prihvatajuci ovo. naravno. Epikur preporucuje samo obazriva I umjerena uzivanja. pored velikog I sirokog saznanja I jos vece moralno htijenje I odvaznost. Covjek se grcevito drzi jednog djelica vremena. on tvrdi. Samo on moze istinski da bude opterecen konfliktom osjecanja I razuma. netacno. da je Epikur. Samo pojedinac moze da (ne) trazi i (ne)pronalazi smisao svog zivota. potpuno sprecava zadovoljavanje tako vitalnih ljudskih potreba. Jos uvijek ista kola. ako ne I poroku. on proklinje automobilistu pred sobom. kao sto su druzenje. Kundera zakljucuje da se boji “da srecan zivot. pragmaticnosti I morala. kaze da u svakodnevnom govoru pojam hedonizma oznacava amoralnu sklonost prema uzivanju. nije spojiv sa ljudskom prirodom. Ovim problemom se bavi I Milan Kundera u svom romanu “Usporenje” I to na vrlo zanimljiv nacin. sjecanje je znanje. odnosno praznine I zivotne smisaonosti. Patnja je. pak. jer je shvatao blazn zivot na izuzetno skeptican nacin: moze da uziva samo onaj ko ne pati. nagona I culture. razuma I vjere. a posto uzivanje cesto donosi vise nesrece nego blazenstva. Sta vise. On. Kundera dalje ukazuje da je stepen sporosti direktno srazmjeran jacini sjecanja. U jednom od njih kaze: “Gledam u retrovizor. za duhovnom slikom svijeta.To je. kakav nam se predlaze.” Svoj odnos prema uzivanju u sporosti Kundera objasnjava I uistinu zanimljivim shvatanjem hedonizma. Ta brzina cesto otezava ili.spoznajom. za dostojanstvom. koji je tehnicka revolucija poklonila covjeku. Za tako nesto je potrebno. iscupan iz toka vremena. takvo ubrzanje ne moze da prodje bez ozbiljnih I opasnih posljedica po kvalitet ljudskog zivota. Njegova fanaticna vezanost za djelic vremena. telefona i liftova uzasno spora!) bitno osiromasuje zivot covjeka ovoga vremena. koji ne vozi dovoljno brzo. Zasto joj covjek ne prica nesto smijesno? Zasto ne stavi dlan na njeno koljeno? Umjesto toga. brzina kojom se zivi.” Bez obzira da li prihvatali ili ne ove opservacije Milana Kundere o svakodnevnom zivotu. sustinski pojam hedonizma: covjek je srecan u mjeri u kojoj uspijeva da izbjegne patnju. za slobodom. istrgnut iz proslosti I buducnosti. prosto onemogucava “kontrolu” toka I smisla covjekovog zivota. prema Kunderi. da je “konkretni smisao” jedinstven I osoben za svakog covjeka. ljubavlju. Jer. vec I sa samim sobom. U tako bezumno brzom ritmu zivljenja. I da razlikujemo dobro od zla. pa I za trazenjem konkretnog smisla licne egzistencije? A znano je.

Da li je covjek tako slabo I krhko bice da pozivanje na njegovu svijest uvijek daje slabije rezultate od zakonom utvrdjenih zabrana. ne moze prenositi ili predavati. neznanja. ali I vlastitog truda u tom procesu vlastitog mijenjanja na bolje. manje je bitno. A to je nesto sto nam niko drugi ne moze garantovati. vec je to cisti konstrukt. izvjesno je. koji prosto I bezrazlozno mrze sve one koji nesto znaju I koji su nesto u zivotu uradili. tokom zivota mijenja identitet. samo zato da bi “lijecili” svoje frustracije. I oni su svjesni velikog uticaja drustvenih okolnosti na prevalenciju odredjene vrste ljudskih osjecanja. vec se moze I mora samo licno izboriti. Iako je izvjesno da je smisao iznad srece.” * * * * * Antropoloski optimisti tvrde da se duboko u srcu I dusi svakog covjeka nalazi saosjecajnost I dobrodusnost. Oni stoje na stanovistu da se covjek moze nauciti kako da mrzi. (I nece ih ni biti). Da li je. pa ni prirodni identitet. Iako je autor ovih redova intimno veoma blizak uvjerenju da u svakom cojeku potencijalno postoji I dobrota I ljubav. a spremni su I da idu “korak dalje” pa da drugome nanose I zlo. koje ce ga primorati na izbjegavanje zla? Cini se da bas jeste. Da li zbog straha. stvaralastva I osjecaja zivotnog ostvarenja I sama smrt se donekle prevrednuje I “prevazilazi”. pa I samu smrt. oni tvrde da je ljubav vise prirodjena covjeku nego mrznja. I za istinu I za laz. 34 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Mrznja im katkad dodje I kao zamjena za tugu. iako je moguce da covjek posjeduje podjednake mogucnosti I za ljubav I za mrznju. posebno kod onih koje bi mogli oznaciti kao zivotno “promasene ljude”.(Be)smisao ljudskog zivota je u najtjesnjoj vezi sa osjecajem (dozivljajem) ljudske srece. Istinski ispunjen zivot ne moze da obeshrabri ni toliko izvjesna covjekova konacnost. odnosno da je ljudsko bice uvijek popravljivo. Neki od njih misle da prirodno I ne postoji. Oni umjereniji (poput americkog filozofa Dejvida Roberta Vilsija) stoje na stanovistu da ne postoji nesto sto je ljudsko u cistom smislu. Oni su ubijedjeni da moraju imati neprijatelja u zivotu. u odredjenim (posebno teskim. Ko “osvoji” odnosno pronadje zivotni smisao uistinu lakse podnosi I svakovrsne zivotne teskoce. dakle. neizvjesnim. dramaticnim) okolnostima neuporedivo lakse I cesce se opredjeljuje za ovo drugo. Iako definitivnih odgovora na pitanje o smislu zivota nema. Naravno. Posredstvom ljubavi. I za stvaralastvo I za destrukciju. Covjek. Naime. * MARSEL PRUST: “Sjecanje na ljubav mi pomaze da se ne plasim smrti. koje su skoro neminovne. ipak. Sta vise. interesa ili neceg drugog. da se on uveliko ogleda u tome da radimo ono sto volimo I da usrecujemo one koje volimo. tako I da voli. a pogotovo zivotne nedace. cini se da iskustvo – posebno ono novijeg datuma – ne daje mnogo argumenata za takvo uvjerenje. Po njima se ne moze izjednacavati ono ljudsko I ono prirodno. pod pritiskom okolnosti. po njihovom misljenju. pogotovo srece svedene na trenutna zadovoljstva.

35 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Velikoj Britaniji I SAD samacka domacinstva I domacinstva sa nepotpunim porodicama premasuju 50% domacinstava. I to barem sa stanovista manifestovanja njihovog odnosa prema drugima I prema sebi. na zalost. dok se uzbudjuje. Nespremnost da se razumije . da zapaza I bude zapazen. dok se raduje. njihovog nacina zivota. dehumanizam) ili. covjek ima I snaznu potrebu da bude prihvacen od drugih. pak. vanporodicnog zivota velikog broja ljudi. A to znaci spoznaju. odnosno da voli I da bude voljen. radnih. Neumjereni egoizam I hipertrofija vlastitog “ja” sve vise ugrozava I primarne ljudske zajednice. Pored potrebe da bude zrelo. kakva je porodica.) U ekstremnim istorijskim okolnostima. sve cesce dovodi do izbora samackog. niti da iskreno voli. odnosno njegova sklonost ka mrznji I zlu univerzalna pojava? I najnovija iskustva sa ovih prostora nedvojbeno potvrdjuju tezu da je tek manjina spremna. Otuda. Emocionalne veze su u pravilu kratke I uglavnom vodjene strastima I trenutnim zadovoljstvima. uvazi. Samo ona je u stanju da donekle spozna sustinu zivota I. sto je bitnije. u stvaralastvo.ukorijenjenost zla u covjeku. uzih I sirih. jednostrana. odnosno smisla I besmisla njihovog svakodnevnog zivota. dovode do njihovog olakog “pucanja” pri prvim. mrznji I svakovsnom zlu. s toga ili kratkog trajanja ili su povezane iskljucivo materijalnim. kojem se I suvise lako priklanjanju. nesigurna. Jednom rijecju. da postuje I bude postovan. depersonalizacija. Vecina. Sta vise. prozivljavanje I pridrzavanje uvijek I svagda bazicnih ljudskih vrijednosti – razumijevanj. Vecina nije sposobna da iskreno vjeruje u covjeka. ljudskih zajednica –srodnickih. Tek manjina je u stanju da se nosi sa izvjesnoscu ljudskog kraja I neizvjesnoscu toka zivota. stetusnim I slicnim interesima. da iskreno voli. samosvjesno bice. oni su ubijedjeni da je covjek I istinski ziv samo dok voli. zivot I rad u ovim zajednicama cesto “proizvodi” osjecaj usamljenosti I praznine. dok ima potrebe za drugim. nije spremna na tako nesto. svoj identitet traze I u razaranju. neuka I uplasena. teritorijalnih. destrukciji.cak. individualizovano. bez obzira na cijenu. posebno u krugu zapadne civilizacije. Ona je povrsna. strpljenja. (U Skandinaviji. nekada I banalnim. dok se cudi. u dobra djela. Svaku krizu duha I krizu identiteta (podsvjesno) pokusavaju prevladati nerazumnom potrosnjom. koja prati covjekovo postojanje. preprekama. etnickih… Ove zajednice su. solidarnosti. da se istinski otvori prema drugima. izmjenama fizickog imidza. Fetisizam konformizma I nespremnost da se zajednicki izdrze I savladavaju zivotne teskoce. pogotovo u postmoderno doba se manifestuje I u zivotu drugih. da daje I da prima. pa I razlicitim okultnim radnjama. da nekome pripada. ali ne I duhovnim I emocionalnim nitima. Holandiji. Ova filozofija “cvrstog individualizma”. uvecavanjem vlastite moci I bogatstva. Oni znaju I osjecaju da covjek uistinu vrijedi onoliko koliko u sebi ima ljubavi za druge.) Predinamican I povrsan zivot silno je ubrzao potrosnju osjecanja. njihovih potreba I aspiracija. sposobna I odvazna da se uvijek I svagda javno odupire lazima. da se iskreno brine za druge. da se saosjeca sa drugim. odnosno iskrenosti I ljubavi. a svoju prazninu nastoji da ispuni ili iluzijama laznog zivota (idolatrija robe. Njemackoj. koju pri tome mora da “plati”. da se moralno odvazi u borbi protiv zla u sebi I oko sebe. Ovo kao da dovodi u pitanje rasireno uvjerenje da je svaki covjek svijet za sebe I da je neponovljivo bice. (Jos je Hegel pisao da Moderna boluje od laznih identiteta. postuje I voli drugi. grubom destrukcijom. odnosno u zlocinu najgore vrste.

medjutim. Takva ljubav “pretvara sve u apokalipsu ljepote”. oni postizu visi kvalitet zivota I rada. dakle. U nekom redu. a time I vlastite sigurnosti. koji se.” Izvjesno je. Zivotni (be)smisao je.U zivotu. 36 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naravno. zivota dostojnog covjeka. cini se. besumnje. ali I psiholoski (I ne samo psiholoski) oslonac u prevladavanju zivotnih neizvjesnosti I turbulencija. iskrene saosjecajnosti I odgovornosti za zajednicko dobro. zlo iz iskustva dobra. To se posebno vidi u relativno lakom I masovnom prihvatanju razlicitih formi obicajnosti u svakodnevnom zivotu. odnosno uzajamne ljubavi u svakodnevnom zivotu. tesko uopste moze govoriti. u najtjesnjoj uzrocno-posljedicnoj vezi sa moralnim vrijednostima. mnogo znacajnije duboko ih osjecati I dozivljavati. onda je. veliko je pitanje da li je on u ovakvom svijetu I moguc. Kao primjer culture u kojoj se jos uvijek dobrim dijelom ocuvao duh saradnje I zajednistva. znatno veci nego drugdje. rizika I moguce drustvene izopcenosti. svjetlo iz iskustva tame… Iako je izvjesna potreba za “novim humanizmom”. Pri tome. a time i utiskivanje istinskog LJUDSKOG TRAGA u nasim svakidasnjim zivotima. No. iskrena ljubav jeste pravi odgovor. da bez obnove moralnog smisla zivota svakog covjeka i revitalizacije autenticne ljudske zajednice nije moguce transcendiranje granica puke fizicke egzistencije i ostvarenje punoce ljudskog zivota. nego u pukom obrazovanju. Ze I sire zivotne zajednice su I kod drugih naroda I kultura izvor I osnov grupnog identiteta. dakle. koje omogucava da se potpunije spozna I dozivi smisao I znacaj moralnih vrijednosti. Katkada I iz “moralnog kontra-iskustva” – dobro iz iskustva zla. bitno upotpunjavaju smisao covjekovog zivota. Tesko je potvrdno odgovoriti na pitanje da li je moguca obnova covjekoljublja. laz iz iskustva istine. U njima je osjecaj uzajamnog uvazavanja. a lakse prevladavaju zivotne krize. nego posjedovati znanje o njima. Da je to tacno govore I brojni primjeri manje ili vise nemoralnih djela. Stvar je. kada je rijec o moralnim vrijednostima. kako to radikalno tvrdi Umberto Eko. I to u tolikoj mjeri da se bez njih o punom kvalitetu zivota. odnosno japanske zivotne I radne zajednice. koja su ucinili “uceni” ili “visokouceni”. Ljudi se plase pretjerane otvorenosti. u nauci se cesto istice Japan. mogli bismo dodati. A njeno odsustvo. nije bez znacaja I zivotno iskustvo. poretku I prepoznatljivosti traze I nalaze oslonac. a to je Pakao. Istinske moralne vrijednosti. “uputio samo jednom jedinom cilju. u interiorizaciji moralnih vrijednosti. Zato. kako je to divno zapisao Helderin. u moralnom vaspitanju I moralnoj socijalizaciji mnogo vise. koji cesto predstavlja puku varku. Nije. sporno da je jedino uz ove I ovakve vrijednosti moguce naci utociste za izgubljenog covjeka ovoga vremena. znaci gubitak nade I mogucnost pretvaranja svega u pakao. istina iz iskustva lazi.

O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA 37 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

biva biran. Uvijek su. Pri tome. kroz unutrasnje nastoje razumjeti izvanjsko. vec I prakticno djelovali u tom smijeru. vrlo krivudavi I trnoviti I koje s velikim naporom valja savladjivati. inace pisane poslednjeg dana devetnaestog vijeka – 1899. istina. On je. I ne samo vjerovali. vec mnogo vise nadculna. kako u tom smjeru djelovati efikasno I kako da to cini vecina. koji su. Zivot je. Medjutim. Umjesto da bira. kako kaze stara( latinska) mudrost kljucni paradoks zivota jeste u tome sto se mora zivjeti unaprijed. godine). licno iskustvo je u pravilu veoma ograniceno. naime. izvjesno je da ljude nikada nije napustala nada u bolje sutra. kako misliti o sustini. kulturno I duhovno. Namjera nam je da.* * * RABINDRANT TAGORE: “Vasa kruna neka bude smjernost i vasa sloboda sloboda duse… i znajte da ono sto je golemo nije veliko i da gordost ne traje vjecito. Oni. a ne obrnuto. bilo o svakodnevnom ponasanju. Oni znaju da je vidljivo cesto privid. drugih ljudi. Uz to. a nevidljivo najcesce sustina. postojali I oni ljudi – mada. kako bi rekao Robert Muzil u svom djelu “Covjek bez svojstava” uistinu “nesto neprijatno”. vezanim za unapredjenje moralne I smisaone sadrzine ljudskog zivota. na bazi teorijskog I prakticnog iskustva. bez obzira na visoku cijenu. svakako. ni u kom slucaju ne znaci da pretendujemo na “davanje savjeta” I recepeta o tome kako treba zivjeti. To.Vjetrovi zivota bacaju covjeka tamo-amo. On je tesko predvidljiv. dogadjaja. prakticno. tek ovlas ukazemo na neke od protivrjecnosti. ali I mogucnosti obogacivanja moralne I ukupne smisaonosti covjekovog zivota. nego samo tjelesno bice. nasle bas mnogo poklonika. cinimo u uvjerenju da je moguce izvlaciti pouke iz zivota drugih ljudi I da one (mozda) mogu biti I od koristi za nekog I danas. verovali u mogucnosti sopstvene promjene I promjene svijeta na bolje. sudeci prema onome sta se sve desavalo u dvadesetom vijeku. takodje.” * * * Mada ove rijeci velikog Tagore (iz pjesme “Zalazak vijeka”. od strane okolnosti. u neprestanom kolebanju izmedju razlicitih puteva. na zalost. ne rijetko. obzirom na neopisivu raznovrsnost okolnosti I situacija u kojima ljudi zive. naravno. bilo da je rijec o teoriji. o sustini smisla ljudskog zivota? Upravo zato cemo se u ovom dijelu teksta pozabaviti mogucim teorijskim I empirijskim (iskustvenim) poukama. a moze razumjeti samo unazad. nije lako odgovoriti. jer. posebno ne medju mocnicima. kao I na cinjenicu da svako prosto mora zivjeti SVOJ zivot. uprkos svemu. nisu. na srecu. najcesce u majini – koji su. I sam covjek je mnogo vise socio-psiholosko. to treba ciniti( I neki uistinu cine) I onda kada to djeluje uzaludno. Ali. Zivotna mudrost se ponajvise “probija” kroz kolektivna iskustva I taj “zivotni logos” valja osluskivati I 38 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . u celjustima zivota. To. o cjelini covjeka I svijeta. koju je katkada trebalo platiti. Ne samo da nemamo takve namjere. covjek cesto. Na vlastitom zivotnom iskustvu je to znatno teze ciniti. znaju da stvarnost nije samo culna. a jos manje “uhvatljiv”. vec je to prakticno I nemoguce. Ali.

blgost. u suprotnom. moralnu odvaznost I hrabrost. odnosno sta zeli postici u svom zivotu I sta sum u kljucne vrijednosti kojima tezi. svijetu I zivotu. pa I nedopustivim moralnim ustupcima ili. umjerenost. doduse. tako I ciljnih vrijednosti. pri tom. sto je po mnogima predstavljalo pocetke evropskog humanizma. znano I na procelju Apolonovog hrama u Delfima pise: “Upoznaj samog sebe!” Umni ljudi su. slobode. a budala na kraju!” Djelimo I ono uvjerenje das am zivot iz sebe razvija odredjenu mudrost. posebno u sadejstvu protivrjecnih sila. pravde. spoznaj sebe samog!”. U ovom pogledu se u poslednja dva milenijuma nije nista bitnije promijenilo. znaci upravljati svojom sudbinom. uostalom. I. na zalost. bez obzira na okolnosti. Oni ne pristaju na zivot bez hrabrosti. smisleniji i srecniji. Prvi korak u nastojanju da se ovako osmisli I “zivi” vlastiti zivot jste. Prisjetimo se da je jos Sokrat lansirao maksimu: “Covjece. I biva. Buduci da je zivot jedan. Iz toga je. kako ih. svakako. I ostvarivati? Pored tog neznanja. Oni su spremni da pruze otpor svemu sto unizava ljudsku licnost I svijet moralnih vrijednosti. nije lako postizati ni onima koji njima svesno teze. (u)poznavanje sebe. naravno. kako u teoriji. uvjerenjem u “uzaludnost” moralnih nacela.cak. A da li I do nivoa kada se moze govoriti o tome da “sudbina” prestaje to biti? Rijec je. Nepodijeljena je. pa I vlastitog zivota na kocku. Ljudi koji drze do samopostovanja spremni su gotovo na bilo koju cijenu za osvajanje I ocuvanje vlastite slobode. vec kod ne malog broja. tako I u empiriji – kod najumnijih I najmoralnijih. sa drugima. I to u mjeri koliko je to uopste moguce. sto nije ni malo lako. istine. misljenje da je najvaznije da covjek zna sta hoce od svog zivota. sve do stavljanja karijere. To podrazumijeva. razumijevanje. zivot. pametan covjek na sredini. ljubavi I dobrote. kreativnost. tako. ne samo da moze. vec I slobode drugih. To nastojanje u razlicitim vidovima se moze pratiti u velikom istorijskom luku. koju bi valjalo prepoznati. To se. naime. istrajnost u ostvarivanju ovih I srodnih vrijednosti je katkada povezano I sa veoma visokom cijenom. ljepote. podsjetiti jos jedne stare izreke. Zato vecina nije spremna da se bori za ove vrijednosti po svaku cijenu. prastanje. radinost. moralnost I moralna hrabrost. koja kaze: “Mudar covjek sve vidi na pocetku. Cak je I pitanje. moze da prodje “u ludo”. o stalnom sirenju granica ljudske slobode. ipak. od Lao Cea (pa I ranije) do nasih dana. sa prirodom. jedinstven i neponovljiv. u pukom vegetiranju ili zadovoljavanju samo materijalnih I nagonskih potreba. Kao sto je. ispunjeniji. sto direktno implicira jos vece nepoznavanje drugoga i drugih. odvajkada znalo. Inace. tolerancija. kako instrumentalnih. sta ove vrijednosti sva podrazumijevaju – I u univerzalnom I u relativnom smislu – I. I ne samo vlastite slobode.koristiti u vlastitom zivotu. prije svega. obazrivost. poodavno shvatili da covjek ne poznaje dovoljno ni samoga sebe. U svakodnevnom zivotu to nastojanje se iskazuje u afirmaciji. kao najbitnije sadrzaje zivota. I nastala teorijska misao o covjeku. van svake sumnje je prirodno nastojanje da on bude sto sadrzajniji. dakle. Ali. takodje. imovine. Treba se. A znati sta hocemo u zivotu I tako nastojati zivjeti. Njihov svakodnevni zivot je mahom pracen moralnim kompromisima. ove vrijednosti. zapravo. dostojnog covjeka. osmisljavati I koristiti. narocito. Cak bi se prije moglo govoriti o udaljavanju od ovih anticki 39 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao sto su: zivot u harmoniji (homeostaza) sa sobom. strpljenje. unutrasnja ravnoteza.

I u obmanama. prividima. Onaj dio svijeta koji traga za istinom. glavno je pronesite je kroz zivot kao svetinju i ne izneverite dusu svoju nikad. moralno I duhovo bice. sto ce kasnije potencirati mnogi mislioci (sve do Petera Sloterdajka) u razlicitim varijantama. svakako bi bilo bolje I za pojedinca I za njegove zajednice. besumnje. Doba Moderne prolazi u znaku radikalnog svodjenja svijeta gotovo iskljucivo na njegov vidljiv I opipljiv dio. * * * IVO ANDRIC: “Svejedno je koja je vasa istina. sasvim sigurno. treba znati da je proces “ocovjecenja” permanentan I da nikada nije konacan. nikada. Od sebe niti mozemo. Naprotiv! Biti (samo)svjestan sebe (razluciti svoje realno I nerealno “ja”) znaci. o tome da “svako obradjuje svoj vrt”. Drugacije receno. Tako je vjerovatnije da ce covjek razviti odgovornost kao samosvijest. ali I pronaci smisao svog zivota. trci za materijalnim dobrima) vise radio na sebi samom I svom bicu. ne samo manje “lutanja” u zivotu. toga najcesce nije ni svjestan. Zato su mnogi umni I upucivali I upucuju covjeka da “krene” od sebe. Osjecaj zivotnog smisla I postojanja moze da “izraste” samo iz cvrstih moralnih korjena. pa uglavnom I ne djeluje na tom planu. ono sto ce covjek biti (ili. sebe I “raditi na sebi”. da “pronadje” I upozna (je) sebe kao biolosko. kao najdublje odredjenje naseg identiteta) u krajnjoj liniji odredjuje covjekovu sudbinu. Sta vise. u punom smislu te rijeci. Treba. dakle. kao sredstva da ga ostvari. Njegov stvarni identitet (a to znaci. prije svega. ali I kao samo jedno od beskrajno mnogo drugih bica u prirodi. Onaj drugi dio. Kada bi covjek. ako covjek ne radi na samome sebi – u smislu obrazovanja I kulturnog I moralnog oplemenjivanja . manje ili vise. psiholosko. I. Dakle. koji se zadovoljava prividima. Rijec je.poziva. Njegovo prethodno iskustvo uveliko odredjuje njegovu buducnost. Zato bi primarni zivotni kredo svakog covjeka trebao da bude ono sto je Volter savjetovao svom uceniku Kandidu. ukoliko zeli ostaviti sopstveni trag. socijalno. dobrotom I smislom. naime. politicko. religiozno. covjek.” * * * Ovo Andricevo geslo (iz “Ex ponta”) – da je istina na prvom mjestu I da istinu kroz zivot treba pronositi. I ispunjeniji zivot u svakom pogledu. odredjuje svoj zivot. vec. kulturno. on za covjeka ne bi smio nikada da bude potpuno zadovoljavajuci. zasnovanu na moralnim nacelima. obrnuto. kao svetinju – besumnje predstavlja vrhovnu moralnu I misaonu 40 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . svojim izborom.malo je vjerovatno da ce uopste ikada postati covjekom. Na intelektualnoj I svakoj drugoj ljenosti I moralnoj neosjetljivosti. odnosno upravlja svojom sudbinom. Ovo podrazumjeva da se covjek prosto mora sam slobodno definisati u zivotnoj praksi. sto moze biti!) zavisi od onoga sto on zaista jeste. I gotovo svakodnevno se u to uvjerava. njegov karakter. Onda I nije cudno zasto je svijet Moderne prosto ogrezao u krizi smisla I sto covjek ovog doba zadovoljstvo i srecu uglavnom trazi (da li I nalazi?) u iluzijama. Pri tome. toga je duboko svjestan. pogledati. niti treba da bjezimo!. umjesto pretjerane okrenutosti spoljnom svijetu (posebno.

ocekujuci da pridobiju naklonost. vec I oprecno. na primjer. o drugima I o svijetu. njegova elementarna moralna obaveza. svaki covjek. ukoliko to zaista hocemo! Na zalost. da je sa moralnog stanovista.vrijednost covjekovog zivota. S jedne strane smo svjedoci cestih privida. istine su uglavnom licne I viseznacne. Toga je. poziv na iskrenost. krsenja date vlastite rijeci. pri tome. Jer. niti mogu da se suoce sa istinom o sebi. Zato se. jer oni niti hoce. istovremeno. koji uglavnom nisu bez saznajnih.”(M. on “svoju torbu do kraja moze izruciti samo u trenucima velikog nadahnuca. Kako to lijepo kaze jedan pisac. Iako je covjek odgovoran za obe vrste ovih motiva. jos vise I brze se zaboravljaju (ili “zaboravljaju”) uz ocigledno odsustvo svijesti o vlastitoj odgovornosti za neodrzanu rijec. kao primereno moralno geslo (a ne samo logicka igra rijeci) moglo da bude ono koje kaze da “sve sto govorim. ne bez razloga. ni govoriti. kao. ne mora o svemu I iznositi svoje misljenje. pak. znatno odgovorniji za svjesno i sracunato izbjegavanje istine i iskrenosti.Danojlic) Ali. Istina ponajvise i jeste u traganju za istinom. I neistine. I kada su najrazvijeniji. uvijek znamo sta je iskrenost i uvijek mozemo biti iskreni. bio svjestan I Andric. Sem onih rijetkih opstih I sveprisutnih. organizacija I mass medija. tako I nesvjesni I podsvjesni. On upravo zato I govori o “vasoj istini”. Istinu. Pojedinci I grupe. do onih najsirih ustanova. i protivrjecnih sadrzaja. zelja. Saznanja o sebi i svijetu najcesce su pod uplivom licnih osjecanja. pa I svjesnih lazi I neistina. dakle. Ukoliko zeli da uistinu bude covjek. naravno.” Covjek. sto bi u mnogim situacijama mogao biti I sinonim za covjekovu iskrenost. ono o 41 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sistemi saznanja nisu bez elemenata vjerovanja. Najveca saglasnost upravo I postoji oko toga da (apsolutnu) istinu niko nije ni video. zato. predstavlja stvaralacki I moralni cin. a sve sto mislim. A s druge strane je izvjesno da malobrojni zive u znaku iskrenosti I autenticnosti. takodje. moze imati o svemu svoje misljenje. odnosno statusne. Za istinu je potrebna velika snaga I moralna hrabrost. To se podjednako odnosi na svakog I u svakoj prilici. zapravo. nije uvijek lako ni spoznati. On. Prosto je nevjerovatno koliko su razmjere. zabluda. medjutim. jeste da govori istinu. I kaze da je apsolutna istina neuhvatljiva. ako cesto zaista i ne znamo sta je istina. dakle. Osnovno geslo je. uplase. ako je uopste I postojana. odnosno poziv da se zivi zivot kakav nam je dat. Saznanja su katkad toliko protivrjecna I zamrsena da I najveci umovi o istoj stvari misle ne samo razlicito. da cilj opravdava sredstvo. najcesce. Njegov savjet da “ne izneverite dusu svoju nikada” mogao bi se shvatiti. kao poziv na djelovanje u skladu sa vlastitom savjescu. To traganje za istinom. Andricev savjet je. Drugacije kazano. nije tako. Mnogi se. da se izbjegnu ili umanje ocekivani gubici. to ne govorim. Koliko god se olako daju obecanja. to I mislim. i obrnuto za sisteme vjerovanja. odustaju I lakse nalaze put do neistine I obmane. Motivi napustanja “puta istine I iskrenosti” su. sa svim svojim slabostima. Ovo vazi. Moralnih dilemma I osjecanja griznje savjesti kod njih najcesce nema. kako svjesni I osmisljeni. predrasuda. a cesto ni bez protivrjecnih obiljezja. Pri tome bi. u svakodnevnom zivotu to. naravno. na iskren I autentican zivot. materijalne I druge koristi ili. ne rijetko I svjesno obmanjuju druge. A tako zivjeti moze. odnosno moralnom dosljednoscu. odnosno da bude iskren ili barem da ne laze. ali su mnogi vidjeli put koji vodi istini. Razlicite vrste I gotovo masovne neistine su evidentne “na svakom koraku” – od najuzih primarnih ljudskih grupa. ta teznja da se priblizi istini o sebi I svijetu. bez obzira na okolnosti. institucija. ocekivanja i fantazija. dakako. bilo cim da se bavi. katkad. uostalom. ukoliko drzi do sustinskih vrijednosti I do samog sebe.

svijet moralnog i svijet lijepog nisu tri odvojena svijeta. osjecanja krivice I agresivnosti I. To znaci da ni jedna zivotna nedaca ne moze odagnati stanje srece. da razvije I reprodukuje visoke norme drustvenosti I moralnosti. svakako. psiholoske. a bice I u njegovom nastavku. Sledstveno tome. I zadatu rijec treba po svaku cijenu odrzati ili. Po njemu su najznacajniji elementi za razvoj normalne licnosti. idu I druge vrijednosti – estetske. I u domenu takozvane prakticne psihologije potencira se cinjenica das u za covjekovu srecu neophodne vrline I srca I uma. kako za pojedince. Stanje srece. izgraditi. usvojiti. 42 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ovo podrazumijeva uvazavanje postojanja hijerarhije vrijednosti. sa povjerenjem u sebe i u druge. Jednom rijecju. koji je u stanju neprekidne promjene. To je bitno. U ovom kontekstu psihologija I psiholozi pokusavaju da definisu I pojam “normalne licnosti”. savladavanje stida. pri tom. Dobro. na zalost. Prvi korak. straha. trebale biti kljucne morale i smisaone vrijednosti. razvoj sposobnosti za ljubav I seksualnost. kao I strpljenje u ostvarivanju zivotnih ciljeva. Psiholozi koji se bave prakticnom psihologijom stoje na stanovist da je stanje srece u stvari stanje naseg uma. Hana Arent je pisala da je tesko lagati druge. kako to. na realni svijet. ukoliko um “misli’ o sebi. je napor za razumijevanje prave prirode svijeta. sticanje osnovnog povjerenja u sebe I druge ljude. u cijem vrhu bi. kao I sposobnost da n avec razvijenu personalizovanost nadogradi I sposobnost za socijalizaciju. A uz vrhunske moralne. cini nam se korisnim da ovde navedemo stav Tomasa Sasa. prihvatiti cistim srcem i jasnim umom. strahom. traumama I stresovi. tj. A u izgradnji “spoljasnje realnosti” pojedinac. zapravo. U svakom slucaju. odnosno mora biti istinito I iskreno. to mora biti u saglasnosti sa onim sto zaista misli. tako I za ostvarivanje sirih drustvenih ciljeva. milosrdje. Dodali bismo jos I skromnost – posebno u odnosu na materijalne vrijednosti. koji okruzuju pojedinca. Svijet egzaktnog. prevazilazenje destruktivne samoljubivosti. treba da razvija brojne prirodne mehanizme odbrane u borbi s problemima zivljenja. tek zajedno mogu ciniti smislenim zivot u cjelini. za sve sto cini i govori. istina i lijepo najcesce idu zajedno. vec “komplementarni svjetovi”. u tom smislu. a da ne lazemo sebe. koji. Ove moralne principe treba postovati i kada nam nisu trenutno u interesu. sto je I razumljivo. razvija i manifestuje svijest o toj odgovornosti i pred sobom i pred drugima. odnosno “unutrasnje realnosti”: netraumatsko iskustvo tokom razvoja. vise je nego ocigledna potreba obnove sustinskih etickih vrijednosti. tako I za ljudske zajednice. najzad. treba nauciti. kao o srecnom umu I da se koncentrise na “sada I ovdje”. prema Tomasu Sasu. dijelom je vec bilo govora u ovom tekstu. covjeka ovoga vremena ostavlja bez pouzdanog i trajnijeg moralnog oslonca i cini ga “taocem praznine. covjek treba da nosi vlastitu moralnu odgovornost. obecanja ne davati olako.cemu govori I o cemu iznosi svoje misljenje. mnogi cine. u pravilu. To je tim potrebnije. A upravo to. Iako o tome postoje veoma razlicita misljenja. hrabrost. kako za postizanje zeljenog individualnog zadovoljstva I osjecanja srece. u najmanju ruku. jer se bas tako i bas tada provjerava i dokazuje i njihova vrijednost i cvrstina nasih moralnih uvjerenja. odnosno da posjeduje. smirenost I bistrina uma.” Koje su sve posljedice toga. saznajne. jer je evidentan besprimjerno rasiren moralni relativizam i nihilizam. Pri tom se posebno ukazuje na slijedece vrline: povjerenje.

Sve ovo je i te kako vezano za tzv. vec I zivotne punoce I smisla iza kojih bi ostajao I ostao istinski LJUDSKI TRAG. zapravo. ne rijetko. Dakle. Ali i preferirajuci ono BITI u odnosu na ono IMATI. Samo tako I tada se postizu trajna (ili trajnija) zadovoljstva I osjecanje srece. najcesce ostaju po strain. bilo da je rijec o vlastitom samouzdizanju. ne savladaju. svakako. ostavljaju svaki put jos veci osjecaj praznine u srcu i dusi covjeka. najcesce pojednostavljeno I redukcionisticki. I ne samo zadovoljstva. Da li je I kako to moguce preduprijediti? Pa. ljubav. kratkorocna i povrsna. u sustini. dajuci. umijece zivljenja. odnosno sposobnost uzivanja u sitnim. pri tome. Uzeti svoj zivot u svoje ruke znaci. samopostovanje. kakav divan dan”. ne mogu biti izvor osvajanja trajnijeg zivotnog smisla. izazvana najcesce izvanjskim podrazajima. socijalnog. harmonija. bilo o porodicnom zivotu ili o odnosu prema drugom I drugima uopste. mnogi ljudi su izgubili smisao za to. bez obzira na vremenske prilike. vjerovatno srecan sto moze da vidi. Kvalitet zivota se u ovoj dioptriji u najboljem slucaju svodi na visi materijalni standard. direktno povezano I sa tzv. pa I ljudska sreca. kulturnog I duhovnog. odnosno te vrste potreba.” * * * I ovaj stav Danila Kisa (iz njegove “Grobnice za Borisa Davidovica) implicira stanoviste da istinski kvalitet ljudskog zivota. nasom pasivnoscu i rezignacijom “prepustamo” sudbini ili stihiji da manifestuje svoju moc nad nama.* * * DANILO KIS: “… jer je. ritam zivljenja. odnosno zivotne ispunjenosti I licne ostvarenosti. kao necemu najljepsem sto je covjeku dato. A znano je iz iskustva (narocito iz mladjih dana gotovo svakog covjeka) da ako si srecan. na kvalitetniju ishranu. uz skromno zadovoljstvo cinjenicom das mo zivi I zdravi. kvalitetom zivota. od najradije dobi. I. dozivi svijet I tog jutra. privremena patnja trajanja vrednija od konacne praznine nistavila. Rijec je. obrnuto. mnoge druge. svakodnevnim zadovoljstvima I radostima. naravno. Na zalost. osjeti. na zalost. (Zak Prever je svako jutro pjevao. Ona zato i brzo prodju i. pri tome. na zalost. iako. cistiju prirodnu okolinu I rekreativne aktivnosti. o iluziji ostvarene srece. ono sto je najbolje u njemu. jasno odrediti sta covjek zeli od svog zivota I u svom zivotu postici. Zatim. bilo o profesionalnom djelovanju.) To se odnosi I na sposobnost radovanja najobicnijim “sitnicama”. I onda istrajno djelovati u tom pravcu. “Oh. kao sto su: mir. Pogotovo u igri. Ta zadovoljstva. odnos pojedinca I njegovih zajednica I. prije svega. odnosno postojati naspram posjedovati. Malo se ko pita kako se osjecamo u vezi sa sobom I 43 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Nekada je takvo osjecanje moguce I bez posebnog. svoje sklonosti I zelje. Za to je. traganjem za onim dubljim I trajnijim izvorima ljudskog zadovoljstva. neophodno dobro upoznati sebe. o cemu se poslednjih godina sve vise govori I pise. jer nema nista iznad ljudskog osjecanja srece. konkretnog. A to je. naravno. koje tokom citavog zivota mnogi. Sfera psihickog. Ona su trentna. povoda. ne zaviseod trenutnih zadovoljstava. svoje vrlie I mane. uveliko ovladati svojom “sudbinom’ i uistinu biti kovac sopstvene srece. po strain ostaju takve vrijednosti. onda mislis da je “cio svijet tvoj.” To je tacno. uprkos svemu. To je podjednako znacajno.

porodicu. odnosno ovakva socio-psiholoska funkcija porodice. podrazumijeva ovladavanje praiskonskim nagonima i strastima. Izvjesno je da vecina ljudi. Od toga ponajvise I zavisi poimanje kljucnih komponenti kvaliteta zivota. moguce je. U hijerarhiji motiva koje posjeduje nase psihicko bice. Samopouzdanje I zadovoljsto u radu. nije mali broj (I. koliko njih osjeca zadovoljstvo. Balzak je pisao da je stalni rad “zakon umjetnosti” (dodali bismo I “zakon zivota”). psiholoskih i duhovnih vrijednosti. barem. U uslovima robno-novcanih odnosa. i porodicu dozivljavaju kao najznacajniji oslonac u svom zivotu. Zdrava porodica je u tom smislu “skloniste” od svih oluja koje manje ili vise. Miran I harmonican porodicni zivot je neophodan za psihicku ravnotezu.onim sto se oko nas desava. Ali je sasvim izvjesno da se samo sa novcem ne moze rijesiti ni jedan esencijalni problem ljudskog zivota. kao i radost u zivotu (sto je najcesce vezano za porodicu) su kljucne pretpostavke ostvarivanja zivotnog smisla. Ali. odnosno poboljsavanju tog kvaliteta. uz ostalo. njegovanje najvisih etickih. dosade I poroka. kao igra) nezaobilazan dio smisla ljudskog zivota. naravno. radosti I ispunjenosti svakog covjeka. Patologija svakidasnjeg. sklada. odnosno da se iz mnostva mogucnosti izabere (I trajno bira) ono sto omogucava postizanje smisla vlastitog zivota. svakako. radost I ispunjenje u radu? Empirijska istrazivanja pokazuju da je rijec o (relativno) malom procentu. uspostavljanje unutrasnjeg dusevnog i duhovnog mira. ne pogadja sustinsku. U tom smislu se I sreca moze zadobivati I gubiti. zauzima veoma visoko mjesto. punoce i srece. sasvim sigurno. Vjerovatno je suvisno isticati da je rad kao takav I stvaralastvo u najrazlicitijim vidovima (kao profesija. da se I ne govori. u ekspanziji na svim meredijanima. gdje katkad zaista nema jasne granice izmedju rada I igre. Nesto veci procenat je medju mladjima koji rade na najnovijim informatickim tehnologijama. odnosno. Ili. koliko ljudi sebe pronalazi u radu. potreba za sigurnoscu i izvjesnoscu. ma koliko to na prvi pogled djelovalo paradoksalno. estetskih. kao i “ucenje” kako zivjeti s njima. zadovoljstva. Pri svemu tome je. kao potreba. razumijevanja. bitno sta covjek sebi postavlja kao primaran cilj (ciljeve) u svom zivotu. prije svega. 44 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . se permanentno uvecava) ljudi kojima je uskracena ovakva porodica. A o kvalitetu iskustva. svakog covjeka prate u zivotu. kao moguci izvor mira. za osjecaj ljubavi. da se izbjegavaju jos brojnije mogucnosti koje sobom nosi zivotni besmisao. izrazena kroz osjecanje emotivne stabilnosti i spoznaju da negdje i nekome pripadamo. To. pored vrlina. koji tako dozivljavaju rad. Na zalost. Otuda. kao bitne predpostavke za unapredjenje kvaliteta zivota. uz rad. Ili. koji pruza sigurnu zastitu svojim clanovima. bez novca se. i vlastitih slabosti. onda to podrazumijeva posjedovanje (sticanje I razvijanje) sposobnosti da se “pronadje” vlastiti zivot. raditi za vlastitu srecu ili protiv nje. ne bilo kakva) predstavlja psiholoski I socijalni prostor. Ako je tacno da se zivotni smisao “osvaja odozdo”. cak. svodjenje sintagme “kvalitet zivota” samo na tu materijalnu dimenziju ili prvenstveno. Porodica (naravno. na zalost. pa I porodicnog zivota je. Bez njega se ne mogu rjesavati svakodnevni egzistencijalni problemi. Ovo podrazumijeva i spoznavanje. uz to. uz nastojanje da ih se prevlada. ne moze. i prije samog rada (profesije). za zdrav rast I razvoj. a Volter da nas rad cuva od tri velika zla – siromastva. smisaonu dimenziju ljudskog zivota. te dosezanje (moguce) zivotne mudrosti.

ali I za smislom zivota svakog pojedinca. Uvjerenja crpljena samo iz jedne knjige – Biblija. ali. preporucuje da treba citati samo one knjige koje nas “bodu”. po njemu. (do sada uglavnom sabrana u knjigama. strepnje. Oduvijek se zna da su korijeni znanja gorki. opasna je samo jedna”. Ove spozaje nisu. naucnih. Zivot je sam po sebi protivrjecan I zato treba citati vise knjiga. Svoj legitimitet. Po njemu.” I u njegovim knjigama je to ocigledno. pisanje sluzi kao nadoknada za zivot. U njih su utkani Kafkini unutrasnji sukobi. u tom kontekstu. gdje on kaze da “…Citanje mnogih knjiga dovodi do mudrosti. svoju istinu i svoju stvarno egzistenciju oni zadobivaju tek u dijalogu. “Mnoge knjige nisu opasne. ali da su plodovi slatki. Kis. jedan stav. Jedno misljenje. culture I medij za prenos intelektualnih. dozivljaj besmisla. vrijeme izvan pisanja smatra tracenjem vremena. On kaze da vrijeme provedeno u pisanju smatra izgubljenim vremenom. jedno uvjerenje. koje je (iako djelo I tastine) u osnovi moralni cin. od njega razlicitog. ceznje. naoruzanog mahnitoscu I mrznjom”. u traganju za cjelinom svijeta . Knjiga. a citanje jedne jedine knjige do neznanja. To se. od juce. bez kojih je tesko razumjeti cjelinu zivota. jedna koncepcija. Kafka. Rijec je o borbi I jedinstvu suprotnosti 45 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . a narocito od Hegela. jedna ideja. naroda. da bi se doseglo do tih protivrjecnosti. Doduse. naravno. pa time I njegovu moralnu I smisaonu dimenziju. Sta vise. u laksem sporazumijevanju ljudi. na primjer. pa i suprotnog. Razumije se da su ta saznanja. temelj obrazovanja. Kuran. Inace. ovo je poznato od ranije. otudjenja I beznadeznog ocajanja. zapravo “ulazimo” u razlicita iskustva I time obogacujemo sopstveni zivot iskustvima drugih ljudi. patnje.To vazi I za pisanje.* * * FRANC KAFKA: “Njihova sigurnost dolazi samo od njihove gluposti!” * * * Potreba za saznanjem spada u osnovne covjekove potrebe. tahnickih I drugih tekovina ljudskog duha. To nam. odnosno one knjige koje nas “bude udarcem pesnice po glavi”. naravno. Nije zato slucajno da on u obracanju mladom piscu preporucuje da njegovo oruzje bude sumnja. a u novije vrijeme I na Internet mrezi I drugim informacionim tehnologijama). tek u priznanju od drugog. Zanimljivo je sta o pisanju misli. kaze on. Danilo Kis. kultura. Slicne misli srecemo I u Kisevoj “Grobnici za Borisa Davidovica”. Jos su stari Kinezi znali za uzajamno djelovanje dva suprotna kozmicka principa: mracnog JIN i svetlog JANG. Homeini ne razvijaju sumnju. Upravo na to upucuje gore navedena Kafkina misao iz njegovog “Procesa”. samo moze biti od koristi u boljem razumjevanju zivota I svijeta. nauke. Knjige su izvor i moralnosti i bezakonja. i milosti I zlocina. odnosi I na saznanja o zivotu. odnosno za nase predstave o (zeljenom) zivotu. besumnje. sumnje. Marks. u suceljavanju sa drugim. moglo bi se pouzdano ustvrditi da je covjekova iskljucivost u obrnutoj proporciji sa covjekovim znanjem. mora biti “sjekira za zaledjeno more u nama. inace. isto tako. citajuci – posebno pazljivim I kritickim citanjem “pravih” knjiga – mi. istice da knjige ne sluze samo dobru. samo po sebi ne znaci mnogo.

vidljivog (svijetlog) I nevidljivog (tamnog). To se, medjutim, podjednako odnosi na kosmos I na covjeka. A da bi se zivot u ovoj koncepciji stalne borbe razumio I uspjesno usmjeravao, neophodno je I poznavanje svojevrsnih tablica mudrosti, tj. poznavanje tzv. Strategema. Njihovo poznavanje olaksava covjeku ponasanje I djelovanje, posebno u nestandardnim zivotnim situacijama . Znacaj saznanja za ljudski zivot potencirali su I drugi. Aristotel je, na primjer, na pitanje koliko se razlikuju obrazovani od neobrazovanih ljudi, odgovorio: “Onoliko, koliko zivi od mrtvih!” A, prema Diogenu Laercaninu, Aristotel je svoja predavanja uvijek zapocinjao rijecima: “Kao sto vid prima svjetlost iz vazduha, tako dusa prima svjetlost od nauke (obrazovanja).” Obrazovanje je I uslov da se, kako je to, takodje, govorio Aristotel, misli kao mudrac, a govori kao obican covjek. Obrazovanje je za njega bilo I “najljepsa priprema za starost”. Ovdje, naravno, nije rijec o bilo kakvom saznanju, vec prvenstveno o onom cjelovitom, kritickom, sintetickom, odnosno o saznanju koje moze da ima trajniji znacaj za ljudski zivot. Rijec je, zapravo, o zivotnoj mudrosti, o mudrosti zivljenja. Jedna stara izreka kaze da “pametan covjek nastoji sva napraviti ispravno, a mudar covjek nastoji pociniti sto manje gresaka.” A Heraklit je, jos prije dva I po milenijuma govorio da mnogoznalastvo ne vodi mudrosti. Mnogo vijekova kasnije Mark Tven ironicno zapisuje: “Nikada nisam dozvolio da svoje obrazovanje ugrozim svojim skolovanjem.” Prvi korak do novog znanja je saznanje da nesto ne znamo. A o cjelini stvarnosti i njenim dubljim slojevima uistinu malo ko sta zna, tim prije, sto je ona sama po sebi veoma protivrjecna i veoma promjenljiva. Svako novo znacajnije saznanje uzdrma temelje dotasnje samouvjerenosti, kojoj su, u pravilu, skloni poluinteligentni, odnosno oni kojima je pozitivisticko znanje vrhunac znanja, koji robuju poznavanju “prvog sloja stvarnosti” ili su, cak, zarobljenici zabluda, predrasuda, iluzija I svakovrsnih gluposti. –risjetimo se ovdje da je genijalni Ajnstajn o ljudskoj gluposti ironicno zapisao da su “samo dvije stvari beskrajne – univerzum I ljudska glupost, s tim sto za univerzum I nisam toliko siguran.” Protivrjecna obiljezja stvarnosti “prizvode”, naravno,I protivrjecna saznanja. Ako hoce da razumije druge ljude, covjek prosto mora u sebi imati mnoge protivrjecnosti. Pa ipak, sirenjem I produbljavanjem saznanja, covjek uvecava svoje sposobnosti da jezgrovitije, sazetije I racionalnije iskazuje svoje misli. Pored teorijskih, ovdje su, svakako, znacajna I iskustvena saznanja. I to, kako ona individualna, tako I ona kolektivna. Uslov je, naravno, das u ta iskustva osvijestena, odnosno osmisljena. Za trajnost nasih saznanja I njihovih rezultata, bitno je da se njeguje temeljitost, predanost I zadubljenost u ono sto se misli, govori I radi, na suprot danas toliko rasirenoj povrsnosti, kratkotrajnosti I otudjenosti. Danas se znanje cesto svodi na puku informaciju. To je, naravno, daleko od pravog znanja, a jos dalje od zivotne mudrosti. Naravno da se covjek, pod uticajem novih saznanja, posebno onih kapitalnih, mijenja. Moze da se mijenja cak I njegov intelektualni identitet, kao I njegovo ponasanje. U susretu sa novim spoznajama, on moze da se oslobadja I laznog (ili laznih) identiteta. Ali u ontoloskom I karakternom smislu, covjek, svakako, treba “da ostane svoj”. Jos je Dante pisao da je postojan u svojoj promjenljivosti. Mijenjati se, a, istovremeno, ostati svoj je temeljni moralni zakon ljudskog zivota. To, dakako, podrazumijeva da covjek

46

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

u svom zivotu ne treba da razdvaja saznajne I moralne vrijednosti, niti svoju misao od svoje prakticne djelatnosti. A zivot bolje razumjeti znaci biti vise spreman i na prastanje, na vecu blagost. Jer, blagost je izraz i saznanja, iskustva, sirine i svojevrsne moci vece od prezrenja, cak i u odnosu na najvece licne uvrede. I, obrnuto, ljudi uzih vidika, labilnije psihicke konstitucije I moralne nedosljednosti svoje mane najcesce pripisuju drugima, ljute se na druge I olako sude o drugima, pa I presudjuju. U pitanju je, u psihologiji dobro poznat “metod projekcije”. * * *

IVO ANDRIC: “Tako se tesko zivi, tako se kratko zivi, pa jos polovina tog teskog i kratkog zivota nam prodje u mrznji i nesporazumima. Oh, ugasite mrznju! Ljudi su nama potrebni i nikako se, nikako ne moze zivjeti bez oprastanja.” * * *

Pocetkom dvadesetog vijeka jedan francuski humanista (Ernest Renan) je pisao da ljudsko drustvo ide ka “organizovanoj sebicnosti”. Na zalost, dvadeseti vijek je potvrdio tacnost ove dijagnoze, I to u drasticnoj formi, bilo da je rijec o individualnoj, bilo o grupnoj sebicnosti. A najtamnije tacke ovog vijeka - kojih je bilo I previse - su najvecim dijelom posljedice te sebicnosti. Sebicnost je, naime, neminovno pracena zaviscu, licemjerjem, mrznjom, nasiljem, odnosno udaljavanjem od drugog, drugih I drugacijih. A, znano je, da samo s drugim I u odnosu prema drugom mozemo spoznati sebe (do mere do koje je to uopste moguce), da mozemo iskazati sebe, sa svim svojim vrlinama I Manama I da jedino tako mozemo istinski dozivljavati trajna zadovoljstva, istinsku radost I srecu. Mjereci sebe samo sobom, ne samo da necemo razumjeti sebe, vec necemo ni osjetiti zivot u njegovoj raznovrsnosti I mnogostrukosti. Ovo, istovremeno, znaci I nikoga ne voljeti. A po mnogima, ne voljeti nikoga predstavlja vrhunac ljudske bijede. Sve je to, dakle, u krajnjoj liniji vezano za ljubav, odnosno za (ne)posjedovanje ljubavi, shvacene u univerzalnom znacenju. Ljubav je, besumnje, najdublji izvor zivotne radosti, ushicenja, zanosa, svakodnevnog stvaralastva i zivotnog smisla. Na suprot tome, odsustvo ljubavi dovodi do osjecanja apatije, rezignacije, dosade, praznine i zivotnog besmisla. I duhovna I svjetovna literature, a jos vise zivot, pa I onaj svakodnevni ovo nedvojbeno potvrdjuje. Stara latinska izreka kaze da postoje samo dvije stvari za koje vrijedi zivjeti. To su ljubav i moc. Covjek se treba opredjeliti za jednu, jer obe nikada ne moze imati. Jedna drugu iskljucuje. Razdvaja nas I unistava mrznja, a spaja I odrzava ljubav, pa I onda kada teskom mukom “isplivava” na povrsinu u neravnopravnoj borbi sa mrznjom. I u danasnjem svijetu, zahvacenom svakovrsnom entropijom, kada se cini da ljubav prosto nije moguca, od tih nastojanja ne treba odustajati. Temelje hriscanstva apostol Pavle, kao sto je poznato, vidi upravo u ljubavi, koju kao vrlinu stavlja I ispred vjere I nade. Neki mislioci – I duhovni I svjetovni – idu toliko

47

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

daleko da tvrde da spoznaju treba zrtvovati zarad ljubavi, ako spoznaja eventualno ometa ljubav! Nesporno je da velika djela nastaju iz velike ljubavi. I, obrnuto, nikada iz mrznje, kao inferiornog osjecanja u odnosu na ljubav. A znano je da samo inferiorne osobe imaju potrebu da produkuju mrznju. Rijec je o osobama koje sun a ovaj ili onaj nacin ostecene. Takodje je poznato da se, u pravilu, mrze slicne osobe I grupe. U vokabularu psihoanalize to se najcesce objasnjava “narcisoidnoscu malih razlika”. Genijalni Betovn je govorio da ne priznaje drugi znak nadmocnosti osim dobrote, to jest ljubavi. Dodali bismo da samo ljubav moze iznijeti na vidjelo ono najvrijednij, ali I najskrivenije u svakom covjeku, u njegovom srcu, u njegovoj dusi, u njegovom intelekt. Davno je receno da se samo ljubav uvecava dijeljenjem. Istinski, nase je samo ono sto dajemo drugima. Takodje je staro saznanje da se lakse zivi kada covjek nikoga ne mrzi, kao I ono da se uz bilo kaku mrznju ne moze biti sretan. Kod onih koji mrze o oprastanju se, naravno, ne moze govoriti. A biti covjek I uopste zivjeti prosto nije moguce bez prastanja, kako nas upozoravaju najveci I duhovni I svjetovni mislioci I stvaraoci. Sasvim sigurno se lakse zivi ako se I kada se prasta drugima I od drugih prima oprost. Jer, prastati znaci voljeti, a voljeti znaci “vidjeti zadovoljstvo u sreci drugih”. (G.V.Lajbnic) To, naravno, mogu da cine samo oni koji su vodjeni sirinom slobodnog ljudskog duha, duse I srca. Na individualnom planu I u svakodnevnom zivotu to se narocito ogleda u postojanju ili odsustvu medjusobnog iskrenog prijateljstva. Jos je Sokrat govorio da je od svih blaga najvece blago dobar i pouzdan prijatelj. Na pitanje sta je prijatelj, Aristotel je govorio da je to “jedna dusa koja boravi u dva tijela.”Vjerovatno rukovodjen ovim uvjerenjem, on je u sadmoj knjizi svoje “Etike” napisao da “ko ima mnogo prijatelja, nema pravog prijatelja.” A prema Seneki, prijateljstvo uvijek cini dobro, a ljubav moze I da povrijedi. Zato ce i Volter, mnogo vijekova kasnije, preporucivati da “ne otvarate svakom covjeku svoje srce, jer moze biti ranjeno”, a Ivo Andric ce izbjegavati da se povjerava i onima koji su mu bili najblizi. I zaista, kako su to mnogi i prije i poslije ovdje pomenutih mislilaca govorili i pisali, u zivotu nije nista tako rijetko kao susret dva ljudska bica, koja se razumiju, vole, postuju i uvazavaju, sa svim svojim vrlinama i manama. Sta vise, nije rijetkost da se i najmanje (sustinski) zna o onima koji su najblizi. Iskreno I istinsko prijateljstvo se, dakle, gradi sporo I u pravilu, od mladjih dana. Ono se dokazuje, izgradjuje, razvija I provjerava u najrazlicitijim zivotnim situacijama. Zato je, I po misljenju autora ovoga teksta, pravo prijateljstvo uistinu svetinja, koja se treba pazljivo I stalno njegovati. Dodajmo ovome da I relevantna empirijska istrazivanja pokazuju da su osobe koje imaju dobre I stalne prijatelje psiholoski stabilnije, socijalizovanije I sa osjecajem zivotne ispunjenosti, odnosno da imaju manje problema sa stresovima I sa bolestima, pa cak I da duze zive. Zivjeti bez iskrenih prijatelja I iskrenog prijateljstva zaista je tesko. Zivot proveden tako je, sasvim sigurno, osiromasen za njegovu mozda I najbitniju dimenziju. Na zalost, to nije rijetkost u zivotu mnogih ljudi. Malo je utjesno da to mnogi shvate tek u poznim godinama. Alternativa odsustvu prijateljstva je, naravno, samoca, koja je najmanje pozeljan “saveznik”.Pol Valeri bi rekao da “covjek koji je sam u losem je drustvu”. A Margarit Diras ide jos dalje pa kaze da “usamljenost znaci smrt ili knjigu!” Iako, istina, fizicka

48

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

Medjutim. opet. samoca. nije podsticajna za rad. nije dovoljna za to! Ali je izvjesno da pretjerani konformizam. uz nepostivanje mjere u svemu (tog zivotnog antickog ideala). do one da je srecu moguce ostvariti. Ona je 49 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . zavisno od okolnosti. a onda I da se stvore najuzvisenija djela.” I mnogi drugi su isticali da patnja moze da oplemeni. pa cak I nepozeljna. ako covjek nema (pre) velika ocekivanja. oni koji su u stanju da se odupru najtezim iskusenjima.” * * * Naravno I o (individualnoj0 ljudskoj sreci postoje. a osjecati se beskrajno usamljeno. A Ivo Andric pise. kao I obrnuto. pise da nikada nije ni pokusao da bude srecan. Na suprot ovim krajnostima. Covjek moze biti I u grupi. sama po sebi. stvaralastvo I dozivljaj zivotne punoce uopste. pak. A zna da sazri u pravi cas. naime. motiva I. nije dobra. kraj kreativnosti. bez imalo bola. na primjer. Ekstremno je. a za sebe sama kaze: “Najbolji sam kad sam ocajan!” Marsel Prust slicno pise u “U traganju za izgubljenim vremenom” da mu tuga. Stvarnu samocu mogu da izdrze samo malobrojni . svjesno mogucnostima i nacinu ostvarivanja srece u svakodnevnom zivotu. vjerovati da trajni (ji) dozivljaj srece. kao uslova za zajednicku srecu. U petoj knjizi “Zakona” Platon pise da bogati ne mogu biti dobri. nije dobar ni za tijelo ni za duh i dusu. zivot ispunjen jakim (pozitivnim) emocijama I velikim zadovoljstvima. i dakako. koje ne trazi negiranje individualnosti. pogotovo ona trajnija I prisilna. ne samo razlicita. Ipak. Ti pogledi se krecu u dijapazonu izmedju dvije krajnosti – od one da je sreca nedostizna. najcesce. po njemu. stojimo na stanovistu da je sreca ipak moguca i to u ravnotezi izmedju zdravog individualizma i umjerenog i iskrenog zajednistva. vec I oprecna misljenja. koju svakodnevno osjeca “donosi poneku dobru filozofsku misao. Tesko je. da pomogne da se sazre ili prije sazre. neprihvatljivo I ono shvatanje individualne srece. u svakom slucaju. da nas “svijet truje”. tesko je naci dva identicna pogleda. biti fizicki sam. od do tada ostvarenog smisla vlastitog zivota. nije zdrava (ni fizicki. smisla I nade moze ici uz socijalnu nepravdu. ako pod njom podrazumijevamo samo zivot pun radosti. jer je t. kao I uz negiranje slobode I istine. Iskustvo (relativne) neimastine I odricanja cesto moze djelovati blagotvorno na stvaralastvo. oni ne mogu biti ni srecni. ni mentalno) I. dozivjeti.samoca I stvarni osjecaj usamljenosti ne moraju uvijek znaciti isto. odnosno u potpunom marginalizovanju vlastite individualnosti. ono koje smatra da je licna sreca iskljucivo u zrtvovanju za srecu drugih. koje tezi licnoj sreci I po cijenu nesrece drugih ili. neostvariva. Paolo Koeljo. da gotovo sva ljudska bica na ovaj ili onaj nacin. postici gotovo u svakom trenutku. oni najjaci. a ne osjecati se usamljeno. narocito. a posto nisu dobri. Neosporno je. Naravno. otuda. sasvim sigurno. koji su u stanju da I u takvoj situaciji nalaze I pronadju motiv za stvaralastvo I zivotni smisao. patnja. * * * PUSKIN: “Srecan je onaj koji je mlad za mladih dana. I tada nije moguca sreca.

Neki bi to. I upozorenje. barem. godine knjigu. u pravilu. Spoznati to I postici unutrasnju ravnotezu olaksava I odrzavanje dobrog mentalnog zdravlja. ali I bez jakih I stalnih bolova.On. a stara jevrejska da bi se od slave valjalo stititi kao od hrdje. osvojimo I razvijamo unutrasnju slobodu I nas unutrasnji svijet uopste.” Dakle. kojom se bavimo. da definise svoje zivotne vrijednosti I “optimalno” postavi svoje zivotne ciljeve I da se predano trudi u njihovom ostvarivanju.A ovo se ponajvise vezuje za zdrav i skladan zajednicki zivot sa onim koje najvise volimo. moguce je ostvarenje (relativne) srece ili. bez jakih I stalnih zadovoljstava. a mozda jos vise u zivotu. a za svakog covjeka ni jedan dan bez korisnog gesta (djela) I bez lijepe rijeci. iskazali na nacin da svako moze naci svoju srecu. Nasa stara narodna izreka kaze: “Ako ocekujes sve I nesto ce biti nista. ni jedan dan bez note (za muzicara). a onda I moguce srece. kako je to pisao A. Uz ta dva osnovna zivotna stuba. A filozof Miodrag Zivanovic u svojim sjajnim “Plavim predavanjima” o neuspjehu kaze: “Rekao bih da i u filozofiji. da se u porazu ne treba poniziti. ni jedan dan bez retka (za pisca) I tako redom. patnji. Kljucni preduslov za to jeste da covjek spozna sebe. Sloboda je. (uglavnom porodica i prijatelji) i profesiju. Nada je izvor snage. sopstveno I svojih bliznjih. odgovornosti i zadovoljstva. neefikasnu I iscrpljujucu brigu o svemu I svacemu. kao I dobro raspolozenje. i zivotne srece. ni u porazu covjeka ne treba da napusta nada. U domenu stvaralastva to prakticno znaci ni jedan dan bez crte (za slikara). tuge i bijede. tada ce I nasa sreca vise zavisiti od nas samih. Rijetke su zivotne situacije (I individualne egzistencije) kada je ovo prvo mnogo vece I cesce od ovog drugog. medjutim.” Ovo podrazumijeva da i u najtezim trenucima bola. pod nazivom “Dozivljaji jednog psihologa u koncentracionom logoru”.moguca I to najcesce u relativnom smislu samo kao sreca svjesnog zivljenja. Kljucna saznanja o zivotu ipak sticemo sami iz sopstvenog iskustva I promisljajuci iskustva drugih. pogotovo ako su u pitanju prividne I trenutne pobjede. dakle. da zna sta zeli od svog zivota. a ne cesto bezrazloznu. Korisno je. Malodusnosti ni tada nema mjesta. uveliko. kada je rijec o “traganju za srecom”. To nam omogucava da se I u najtezim situacijama ocuva ljudsko dostojanstvo I vjera u “ljudsku supstancu”. uz ostalo. Stara istocnjacka mudrost kaze da je teze zivjeti sa pobjedama nego sa porazima. osjecanja tuge I praznine. Kami. gdje je potencirao das u sansu da prezive imali oni logorasi. pa time. a ako ne ocekujes nista I nesto ce biti sve. u pomalo pojednostavljenoj formuli. svakako. Sta vise. treba nastojati ocuvati energiju i optimizam. ako je svjestan svojih mogucnosti I ako zna gdje mu je mjesto. ali ni u pobjedi zanijeti. potencira I smisao za humor. kaze 50 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pa I u (prividno) najtezim okolnostima. Tome u prilog moze ici I. iskrenost i jednostavnost su. ide vrlina skromnosti. A to predpostavlja. ocuvanje “smisla za srecu”. ono sto nije uspjelo proizvodi visi kvaliteta. koji su mogli da zamisljaju ili zele nesto u buducnosti. nego od drugih. koju dozivljavamo kao izazov. Psiholog Viktor Frankel je napisao 1945. kao vrlo bitnu predpostavku za “mudrost zivljenja”. Ako uspijemo da spoznamo. postojanje I jasne I realne liste prioriteta. pri tom. Da bi smo otkrili nadu I u teskim okolnostima “moramo visoko uprti pogled”. najvecim dijelom iznutra. osnov autenticnog zivota. umni su poodavno uocili da se iz (osmisljenog) poraza moze “izvuci” mnogo vise korisnih pouka za ljudski zivot nego iz pobjeda. odnosno naci mjeru i balans izmedju brige. Ovakve situacije postoje samo kod onih koji se ne povode za povrsnim i trenutnim. vec za trajnim i dubljim izvorima zadovoljstava i srece u svakodnevnom zivotu. Hrabrost.

U sveopstem postvarenju. vjerovatno. ljudi. Sreca je. Cak I tolike I takve. moralnim I duhovnim) uzrokuje “placanje” i previsoke cijene modernizacije. kada su I pojedinacno I kolektivno bili (znatno) siromasniji. a profit bespogovorna istina i univerzalno mjerilo uspjesnosrti. kako ocuvati nadu i “ostvariti srecu” u savremenom (post)modernom drustvu. malodusnost i rezignaciju. Samo u siromasnim zemljama. Ali. naravno. nailaze na najraznovrsnije probleme I prepreke. koja je. mislimo i na razlicite alternativne akcije na ovom planu – na antiglobalisticki pokret. onda nije ni malo cudno da empirijska istrazivanja pokazuju das u ljudi danas mahom manje srecni. Neka druga istrazivanja su pokazala da je osecanje srece ponajvise vezano za poimanje jasnog cilja (ciljeva) u vlastitom zivotu. Oni slojevi ciji su se prihodi u medjuvremenu znatno povecali. usput receno. Medjutim. a moralne vrijednosti gotovo suvisne. samo kada je rijec o materijalnim I tjelesnim. u Americi izazvala veliki. gdje siromastvo masovno ugrozava opstanak. Ako je to tako. narocito. na ekoloski pokret. upravo bez ovih. umjerenosti u svakodnevnom zivotu. prema ovim nalazima. U kontekstu dominacije potrosackog mentaliteta u savremenom drustvu. Sposobnost da se podnese bol i nezadovoljstvo. interes) kaze se kako bogacenje i neumjereno trosenje nikoga nisu ucinili srecnijim! Svijet se. tim najljudskijim od svih dusevnih uzbudjena. koje je zahvatilo cak I relativno siromasne slojeve. pohlepi I otudjenju dusa postaje “sve tanja”. pored nekih institucionalnih formi. najvise dozivljava taj osjecaj srece. jedna od bitnih predpostavki (moguceg) dosezanja osjecaja srece podrazumijeva nastojanje rehabilitacije vrlina prirodnosti. koji mu uvijek izmice! Njegovo poimanje srece (hedone) nalazi se u bezgranicnom (apeiron). ne osjecaju se srecniji od onih slojeva ciji su prihodi u tom periodu ostali isti. Pri tome. Inace. Medju prigovorima na nalaze ovog istrazivanja bio je i onaj da ljudi svijest o sreci mogu da imaju tek kada je ona iza njih. ali i protivrjecan. Nikada mu nije dovoljno! Obilje mu je san. rast potreba bez granica (naravno. koja se odnosi na najsire I najsvjetlije horizonte. odnosno za aktivnosti na njegovom (njihovom) ostvarivanju. jednostavnosti i. dosadasnji pokusaji obuzdavanja egoizma i pohlepe u medjunarodnim razmjerama nisu dali vidnije rezultate. koje je organizovao R. Vazno je imati. nije moguca ni zivotna radost. koja ugrozava I sam opstanak zivota na nasoj Planeti. ostaje otvoreno pitanje.Paskal. Po nekim strucnim misljenjima. uz istovremeno odsustvo svijesti o njoj. cak uz izvjesnu “izgubljenost”. cini bitan uslov uspjesnog traganja za srecom. u najtjesnjoj vezi sa covjekovom “aktivnom nadom”. U ostvarivanju sopstvenih zivotnih ciljeva. u drustvu gdje je novac osnovni pokretac zivota. To se jos vise odnosi na igru – u najrazlicitijim formama – u kojima se. Bez te dinamike u razlicitim zivotnim situacijama nije moguce. nego sto su bili prije koju deceniju. za razliku od osjecaja nesrece o kojoj ljudi posjeduju svijest tada kada I dozivljavaju tu nesrecu. kulturnim. po njemu. nekada I bolnih iskustava. ni odgovarajuce psihicko zdravlje. zaputio u “ludilo trosenja”. dakle. po njima. na pokret “lijepo je u malom” i slicno. 51 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . a ne biti! Covjek je poistovijecen sa onim sto posjeduje I onim sto trosi. a da se ne zapadne u zlobu. ali ne I saznajnim. Frank ( i interpretirao u svojoj knjizi o luksuzu I novcu. prihodi u znatnoj mjeri uticu na dozivljaj srece. U jednom od tih istrazivanja .

kada je kralj Midas poslije velikih napora uspio da ulovi legendarnog Silena (za koga se vjerovalo da zna odgovore na sva pitanja) postavio mu je pitanje: “Koja je najveca sreca dostupna covjeku?” Silen mu nje odgovorio: “Da se nikada nije ni rodio!” Kralj ga ponovo pita: “Ali. Ali. povrsnog. uvijek I svagda ili da bi. i svakodnevnom odnosu prema drugom i drugima. naravno. na primjer. nego o greskama drugih. Nije. Ako tako mislis. zadovoljstvo.Nadajmo se. naravno. treba nastojati 52 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . To. vec nit rag kao takav. autentican LJUDSKI TRAG? Ako nam zivot inace prolazi (organizam se neminovno trosi!). potrebna nikakva posebna sposobnost da bi covjek bio odgovoran prema drugom covjeku. uzvratio odgovorom: “Da umrem sto prije!” * * * JOVAN CVIJIC: “Ljudski organizam je zato da se cestito utrosi!” * * * Ako zaista ne znamo sta cemo od sebe I svog zivota. nego one koje su u znaku sadrzajnog. moralnih I pravnih principa. pa se to. korisnije I nadasve ljudskije I moralnije da taj organizam. Za tako nesto vecina prosto nije sposobna I talentovana. ipak desava vrlo rijetko. Zarobljenici ovakvog zivota ili gotovo nista ne rade ili rade iskljucivo pod prisilom ili. uprkos svemu. ono sto moze ciniti najbolje i u cemu moze dozivjeti radost. A da bi se razumio drugi. a da nikada ne preispituju sami sebe. ne mora obavezno da bude vrhunsko stvaralastvo. u vezi s ovim. U svakodnevnom zivotu su mnogo vise rasirene one forme zivota koje nose obiljezja inertnog. da se na kraju necemo morati saglasiti sa zloslutnom preporukom iz jednog od starogrckih mitova. dakle. Steceni novac. mimo obicajnih. mehanickog. kako legenda kaze. maksimalno samopostovanje!). po svaku cijenu odrzao datu sopstvenu rijec. “cestito utrosimo”. beskrajno polje najrazlicitijih mogucnosti ikada je rijec o oblicima rada i stvaralastva. eventualno glorifikujuci karijeru I zaradu.” Mnogo prije je. bez dvoumljenja. Iz I iza njih najcesce. A to je. pametnije. sveti Augustin zapisao: “Sramotno je ne imati srama!” Ljudski je. rutinskog. Upravo ovi I ovakvi ljudi su najvise skloni da o drugima govore lose. i kada je rijec o nacinu zivota. Jer. praznog I besmislenog. odnosno neiskrenog. na zalost. o svojim greskama (rijecima I djelima) otvorenije razmisljati I govoriti. Naime. ne samo da ne ostaje ljudski trag. onda je to pouzdan znak da si ti sam veoma nevaljao. na primjer. sta je onda za tebe najveca sreca?” Silen je. pak. slavu i moc placaju “debelim komadima” savjesti i ljudskog dostojanstva. ako nemamo iole jasne ciljeve I uporisne tacke u tom zivotu. kako kaze Jovan Cvijic. moralna dosljednost podrazumijeva da najstroziji treba biti prema sebi (uz. svakako. ovakav nacin zivota zakonito proizvodi I ostavlja NELJUDSKI TRAG za sobom. zar onda nije bolje. srecu i smisao. A. licemjernog I laznog. Lav Tolstoj u tekstu “Put u zivot” pise:”Ti kazes kako su oko tebe sve sami nevaljali ljudi. ne rijetko. pogotovo. a imati razumijevanja za slabosti drugih. Za neke od ovih I ovakvih zivota se moze reci da prolaze gotovo “u ludo”. moralnog I autenticnog. ako si se vec rodio. kako cemo onda uopste ostavljati I ostaviti trag u zivotu I. rade mimo nacela ljudskosti. zato svako jeste sposoban da pronadje ono polje gdje moze dati najvise.

Uzajamno razumijevanje I sigurnost u primarnim ljudskim zajednicama predpostavlja I pravo na (nenamjernu) gresku. koje se uzajamno dopunjavaju. solidarnosti. one se mogu. razvijati. kao I svijest o gresci. slobodno I autenticno I. naravno. Istina. uvjereni smo da nije I nemoguce uskladjivati individualne I zajednicke sklonosti. odnosno postojanje takvih razlicitosti. sreci i smislu. da to. mijenjati. treba da nosi punu odgovornost za ono sto govori i cini. ali I neophodno. zivot u zajednici podrazumijeva jos neke predpostavke – od izbora zivotnog partnera. Mada nije uvijek jednostavno. po definiciji. Za ovakav pristup bi se moglo reci da zagovara u zivotu “liniju VECEG otpora”. potrebno je I prosudjivati (ali ne I presudjivati!) ponasanje drugih. Vjerujemo. “da um ne prijedje u zlocu. Uvijek iznova treba pokusavati zivjeti iskreno. Kako naci ravnotezu. radinosti. u ocima one vecine koja takvo ponasanje niti razumije niti prihvata. Ali. jer samo slobodan covjek moze da misli. Ove vrijednosti. zivjeti zivotom zajednice (zajednica) kojoj covjek po prirodi pripada ili je sam bira. odgovornost I istrajnost. Svakodnevni zivot namece potrebu uskladjivanja razlicitih vrijednosti. Covjek moze biti tako percipiran I u svojoj najuzoj okolini. po mnogo cemu. spadaju u vrijednosti razlicitih kvaliteta. odnosno cemu dati prednost u slucaju njihove kolizije? Nekada je nesto sto se cini 53 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ne mora biti tako. da se iz gresaka “uci”. sa svim osobenostima njegove licnosti. Isto tako. Uzmimo za primjer odnos izmedju uma I emocija ili izmedju moralnosti I racionalnosti. humanosti. Za uzvrat se u zajednici obezbedjuje ostvarivanje onih zajednickih socio-psiholoskih. Zato neki tvrde da je covjek osudjen da u zivotu bude “glumac” ili da ostane sam. iskrenosti. Pored spremnosti na uzajamno upoznavanje i prihvatanje neminovnih razlika. “hladan” I racionalan. da se ona otkloni. Um je. relativizirati. koliko slicnost. A zivot u primarnoj zajednici podrazumijeva. koliko god potrebno. One ne moraju biti staticne. pa I takvu da covjek bude pravi “stranac” u ovom svijetu. a u zivotu funkcionisu po razlicitim principima. njegujuci. do ljubavi. odnosno spremnost da se o njoj otvoreno govori. Pri izboru partnera vazna je. slobodi. ali i da ima mogucnost da govori i djeluje slobodno. istovremeno. Uz stalno preispitivanje sopstvenih postupaka. solidarnosti. (“slicno se slicnom raduje”) toliko i komplementarnost. naravno. to nije uvijek I lako.ipak. Zato je nuzan napor da se medju njima uspostavi ravnoteza. na suprot rasirenom uvjerenju I praksi izbora “linije MANJEG otpora”. sigurnosti.“staviti” se u poziciju onog drugog I postovati licnost onog drugog. do izbora nacina svakodnevnog zivota. posebno kada je u pitanju odnos prema kljucnim zivotnim vrijednostima – istini. potrebe I interese. medjutim. Ove eticke vrijednosti izrazavaju stanje licnog karaktera. pa I potpuno napustati. odnosno moralnosti. na primjer. ucvrscivati. emotivnih I drugih vrijednosti. Na moralnom planu to posebno podrazumijeva uzajamnu iskrenost. kako se to. kaze u Jevandjelju po Mateju (10. odnosno do privrzenosti zajednickim zivotnim idealima I vrijednostima. Svako. 16). buducnosti. kao i nuzno djelimicno uzajamno odricanje od nekih individualnih sklonosti. moralni principi I principi racionalnosti se ne malo razlikuju. a emocije su “tople” I katkad slijepe. kao I slabiti. dobro uzajamno poznavanje. a u zivotnim situacijama katkad I iskljucju. pravednosti. a dobrota u glupost”. razumijevanje i prihvatanje onog drugog. koje je prosto nemoguce drugacije postizati – od bioloske reprodukcije. topline. potreba i interesa. ovakvo ponasanje moze da ima veliku cijenu. a to znaci da uopste bude covjek. Zato ih je tesko uskladjivati.

opet. Pa I (be)smisao I punoca ili praznina njegova nose nuzno licni pecat I ispoljavaju se u 54 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I nauka. U krajnjoj liniji. umanjuje povode za moguce nesporazume ili olaksava njihovo rjesavanje.najracionalnijim. naoruzajmo se I naoruzavajmo se strpljenjem! * * * TALMUD: “Ako covjek vidi da su ga spopale patnje. odnosno na poznavanje I uvazavanje dubljih dimenzija zivota. prema misljenju autora ovog teksta. naravno. otkrije I ostvari (ili ne) smisao vlastite egzistencije. ali tako ih I razvijati. posebno primarnih ljudskih zajednica. Ono ukazuje na spoznatu I dozivljenu zivotnu mudrost. istovremeno. a to onda. svako za sebe mora da prepozna. truditi se I nastojati preispitivati svoje mogucnosti. da se unese u njegovu situaciju i onda kada je mozda njegova vlastita objektivno teza. u pravilu znaci davanje prednosti moralnim principima i vrijednostima. strpljenje je I humano I moralno I korisno. odnosno kultivisuci ih. treba da. Dugorocni interesi i sustinski ciljevi. kako za licni zivot. Zato. toliko I zbog drugih. Ono ukazuje na duhovno I kulturno bogatu licnost. na spoznaju da nista vrijednije I trajnije se ne moze dobiti. naravno. Tek ovladavajuci svojim nagonima I instinktima.tek strpljiv covjek moze da se potpuno koncentrise na neki ozbiljan rad I stvaralastvo. ipak. tako I za zivot u bilo kojoj zajednici. od mnogih vanjskih I jos vise unutrasnjih faktora.I religija potenciraju znacaj ove vrline (strpljenja) I to. Pored socio-psiholoske I kulturno-duhovne. kojega sve manje ima u ovom koercijalizovanom I hiperdinamicnom vremenu I svijetu. zavisi. I najnemoralnije I obrnuto. Uz to. ova vrijednost ima I znacajnu moralnu dimenziju. kojeg. pa time I konkretne punoce I smisla ili praznine I besmisla sopstvenog postojanja. nije lako. ideju za istinu. Strpljiv covjek pokazuje da je u stanju da razumije drugog. koliko god je to moguce. ukoliko do njih dodje. Zivot je bogatiji i raznovrsniji od svake logike. Ljudski zivot je nepredvidiv i neponovljiv u njegovoj konkretnoj manifestaciji. Strpljenje. I kultura. veru za nadu. Ali. uraditi ili rijesiti na brzinu. Nesporno je da strpljenje (steceno ili nauceno) izrazava superiornu ljudsku. budu preferirani. Kakva ce ta egzistencija zaista I biti. da je tesko naci rijeci kojima bi se to iskazalo. Danas pogotovo u eri bjesomucne zivotne jurnjave (“neuroticne civilizacije”) za svim I svacim. takodje. Zasto ga onda ne njegovati? To. odnosno moralnu poziciju. Koliko zbog sebe. neka razmotri svoja djela!” * * * Svakodnevni zivot (“mali svijet”) je mjesto nase istinske egzistencije. bez upornosti I srtrpljenja jednostavno nema. vrijedi pokusati I uvijek iznova pokusavati. u odnosu na trenutnu racionalnost. na licnost koja se ne povodi samo za trenutnim interesima I trenutnim zadovoljstvima.” Jos jedna vrijednost je toliko znacajna za svakodnevni zivot pojedinca I zajedicu. covjek je u mogucnosti da zivi u zajednici s drugim ljudima. Djuro Susnjic je to na jednom mjestu ovako kratko I snazno definisao:”Zivot za ideju. ipak. Rijec je o strpljenju. Dakle. Svjestan je toga I autor ovog “savjeta”.

duha I vrline. iako. onda. kao I oni malodusni I ravnodusni. dobro poznavati zivot (izucavati. kao i samog sebe. Britanski psihoanaliticar Donald Vinikot u svom djelu “Igranje i stvarnost” upravo potencira kreativnost. pri tom. tome treba teziti u mjeri u kojoj je to uopste moguce. Oni nisu u stanju da uspostave kontrolu nad sopstvenim zivotom. Jos krace receno. To su ona. raznorodno. uma I strasti. Nikako ocajanjem I demobilizacijom. jeste: ocuvanje (djecije) radoznalosti. Kreativnost. u zavisnosti od odnosa ljudi prema zivotu. odnosno onih koji zive i prozive svoje dosadne. po Vinikotu. zbog tame. Jer. kao kljucnu predpostavku punoce zivota. malo je vjerovatno da je moguce. I oni koji kukaju nad sopstvenom sudbinom. kao takvom I prema sopstvenom zivotu. istovremeno. kako kaze Nice “onaj ko zna zasto zivi. pak.” Tu spadaju. To bi se u jednom dubljem smislu moglo izjednaciti sa iskrenom ljubavlju prema zivotu – uzimanje i davanje onog najvrijednijeg.(bez)brojnim varijantama. po njemu. istina I opasnih) vec i spremnost na aktivnost u cilju mijenjanja zivotnih okolnosti.” Izvjesno je da stalnim kreativnim radom I samousavrsavanjem oplemenjujemo I sebe. sadrzaja I forme. istrazivati. nesto da urade za sebe. zelja I mogucnosti da zivi sadrzajno. mogu li. dobrim dijelom. Jos gora je varijanta kada je covjek uskracen za obe ove dimenzije zivota – kada nije u mogucnosti ili ne zeli da kroz razlicite forme duha upoznaje zivot drugih ljudi ili. spontanost. Tako I duhovno izrasta licost. i osmisljavanje tog djelovanja. On kreativnost definise veoma siroko. posebno. u svakom trenutku. A to je I najvisi smisao kulture I ljudskog zivota. odnosno zivotno djelovanje. cini se da je upravo takvih ljudi ponajvise. samostalnost. Apsolutizacija samo jednog od to dvoje neminovno znaci jednostranost I razdvojenost razuma I emocija. ili. kako to moderna psihologija naziva “krhki self”. vec potencijalno za svakog. bogatstvo I sloboda unutrasnjeg zivota I. Ova VITA ACTIVA u boljem slucaju podrazumijeva i VITA CONTEMPLATIVA.” Pa i Jevandjelje upozorava da se umjesto tugovanja. svakako. kako ih Kafka naziva “kukavna I bijedna stvorenja. Rijec je o ljudima koji imaju. ali. a zivjeti treba 55 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . i ne trude da pronadju odgovore na pitanja. podnijece gotovo svakojako kako da zivi. a da toga najcesce nisu ni svjesni. kako da zive. osmisljavati) i zivot zivjeti u punoci njegove raznovrsnosti. A to. nadasve. istovremeno. ne pitajuci se. A. Ono sto zivot cini vrijednim zivljenja. isprazne i promasene zivote. kao sposobnost da sve vidi I uvijek svjezim okom. sposobnost da se zivi kreativno. katkad. koja se odricu svoje slobode I prihvataju da budu obican predmet u rukama nasilnika. I previse razloga za povremeni pesimizam. uprkos svemu. nije samo za rijetke i u rijetkim trenucima. zivot treba voljeti. zanimljivo I ispunjeno. kako on kaze “sposobnost da se stvara svijet. upali svijeca! U zivotu je. ne samo psihicki nezdravo za ove pojedince. kad nema uslova. To je. Istina. pa onda se. potrebno je prijeci objektivno tezak put da bi se od fizicke individue doseglo do nivoa zrele i odgovorne licnosti. naravno. nuzno znaci I osiromasenje ljudskog zivota za neke od njegovih bitnih dimenzija. I one oko sebe. Ali. monotone. a posredno. vec I socijalno nezdravo po blisku okolinu. kome je potrebna stalna potpora I potvrda. Za ove ljude se prosto moze reci da ne znaju zasto zive. Ali. niti da jasno odrede sopstvene zivotne vrijednosti I ciljeve. Izvjeso je da pozitivan stav podrazumijeva ne samo vecu duhovnu otvorenost i radoznalost (kao jednu od najljepsih ljudskih osobina. Medjutim. I on se najuspjesnije (“najzdravije”) savladava stvaralastvom I druzenjem sa najdrazima.

i sadrzajniji. na smrt. A u Ciceronovim “Intimnim prepiskama” na jednom mjestu. naravno. Na primjer. Zivotna punina podrazumijeva I covjekove ideale. shvacenog u sustinskom smislu. Jedna od posljedica toga jeste I to da sve manje osudjuje. A u duhu Antike. Zivot je uistinu I suvise kratak da bi bio protracen. u pismu svojoj supruzi Terenciji. naravno. Anticki mislilac Menandra je govorio da moze reci da je zivio samo onaj koji se znao radovati zivotu. Na individualnom planu je bitno I specificno zivotno iskustvo svakog pojedinca. Zivot I istorijsko iskusto. zivjeti sa istinom (ma sta to sve znacilo) nije. nego postenje!” Iako su katkad I teorijske spoznaje o svakodnevnom zivotu. a narocito prakticna iskustva. a to znaci I slobodniji. rezultat boljeg razumijevanja zivota kao takvog. I mnogi drugi su savjetovali da covjek ne smije ni da se sasvim odvoji od ljudi. monotono. slusa. kada dodje u zrelije godine. Neki sa strahom. I zivotne preferencije. ali I sebe I drugih ljudi posebno. s kim se druzi i slicno. Covjek zaista tada ulazi u fazu izvjesnog smirivanja svog zivotnog ritma I. svakako. stoji I ovo: “Upropastila nas je. ne nasa pokvarenost. prema njoj se ne odnose razliciti ljudi na isti nacin. Ali. I nezavisniji u svakom pogledu. odanosti. A Ciceron je isticao da ce covjek postici drustvenu harmoniju ako nema suvisnih ni zelja ni nada – ako slijedi “zlatnu sredinu”(“aurea mediocritas”) I ne ocekuje “nista previse” (nihil nimis”). Jos je Marko Aurelije je pisao da. covjek biva oslobodjen (nekih) strasti I tada moze da se posveti “razmisljanju I kontemplaciji lijepog”. istina cesto I boli. manje prihvatljiva sa stanovista kvaliteta zivota. cita. covjek. nedvojbeno potvrdjuju misao Maksa Vebera. i smisleniji. u svakom slucaju je nesporno da treba teziti sto autenticnijem. dakako. ni malo lako. I ovdje je izuzetno bitna punoca zivota I osjecaj ostvarenog zivotnog smisla. Mada donosi I radosti. sve vise misli I na svoj kraj. Ali. sto sadrzajnijem I sto iskrenijem zivotu. Takav zivot bi trebao da bude bez zavisti I bolesne ambicije za velicinom I slavom. neiskreno (“pod maskom”). odnosno prozivljen jednostrano. To je. napokon. drugi sa izvjesnom ravnodusnoscu . ma koliko oni nadilazili zivotne mogucnosti. Seneka je u tom duhu upozoravao da je mana vjerovati svakome i ne vjerovati nikome. Sa uvecavanjem ovog iskustva menjaju se. koliko god je to moguce u odredjenim okolnostima. kao I to da covjek ne treba postupati ni brzopleto ni bojazljivo! Interesantno je da se o potrebi umjerenosti mogu pronaci slicni. naime. dobrote. ni suvise mudar. U toj dobi. realisticni. koja kaze da covjek nikada ne bi postigao ono sto je moguce. a sve vise razumije I prasta. od vrste iskustva I zivotnih okolnosti. bezbojno i BEZ TRAGA. gleda. nade I stremljenja. Zivjeti tako. a sa sto vise blagosti. pa I bez straha.umjeti. On je tada. pocinje da strozije razlikuje bitno od nebitnog ili manje bitnog. Poznato je da je Aristotelovo moralno nacelo bilo –NI U CEMU NE PRETJERUJ! I mnogi rimski mislioci I eticari su naglasavali vrijednost ove vrline. protivrjecni. u Knjizi propovjednika se kaze:”Ne budi suvise pravedan. sto je bitnije. da se upozna I osjeti pravo lice zivota. alternativa takvom zivotu je. zivot u ravnotezi s prirodom I s drugim ljudima. To je i uslov da zivot bude i ljepsi. 56 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zato treba nastojati da se zivi sto punijim zivotom. kada ne bi stalno iznova posezao za onim sto je nemoguce. povrsno. savjeti I u svetim knjigama. medjutim. to je podrazumijevalo I zivot sa mjerom. Horacije je govorio da krajnosti kvare vrlinu. niti da bude “u gomili”. zasto bi sebe upropastio?” Po nekim izvorima I sam Hrist navodno nije gledao blagonaklono na preteranu revnost. On tada jednostavno primjenjuje strozije kriterije selekcije u odnosu na ono sto radi. zavisno od tipa licnosti.

u granicama sopstvenih mogucnosti. zivotno znacajne. I obrnuto. sumnjivo je. kako se to uobicajeno kaze “otvoreno srce I cist obraz”. pored elementarnih egzistencijalnih potreba I materijalnih I statusih aspiracija. niti odazimo iz ovoga svijeta. pravde i pravicnosti. jer su oni uvijek spremni na odlazak I. uz upotrebu sile ili prijetnju silom. sta vise. grdan je nasilnik.Ne kaze se slucajno da smrt nikada ne iznenadjuje mudre. u razlicitim vremenima.” * * * Iako svojom voljom niti dolazimo na ovaj svijet. sitne. moralne hrabrosti (“cojstva”) za cinjenje moralnih dijela I ostavljanje istinskog ljudskog traga. Cini se da se smrti najmanje plase oni ciji zivot ima najvecu vrijednost. bez obzira na okolnosti. covjek ostavi sopstveni LJUDSKI TRAG. Takvi u svakom poslu. humano I moralno bice. Covjek u svakodnevnom zivotu. * * * STARA JEVREJSKA IZREKA: “Ako mislis da si pedeset odsto u pravu. ali da to. cesto ponestaje) iskrenosti. odgovornosti i. narocito. htio ili ne. pa I one teske. kao I onda kada se grubo I masovno gaze moralni principi I vrijednosti. Kad mislis da si sedamdeset odsto u pravu. zato sto definitivnog I univerzalnog “zagarantovanog” smisla jednostavno nema I sto je smisao uvijek I samo individualan. spremni su “zakoraciti u smrt otvorenih ociju”. To je narocito izrazeno u vremenima velikih istorijskih lomova I kataklizmi. 57 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . razliciti ljudi na razlicite nacine. ljudskosti u svakodnevnom zivotu. Onoj vecini. na zalost. u svakoj situaciji I u odnosu prema svakom drugom manifestuju svoju licnost u cjelini. Sta vise. daju prednost nacelima morala. naravno. dobro je. ali I konkretnih drustvenih okolnosti. Ukoliko nismo u mogucnosti da cinimo velika djela (od znacaja za covjecanstvo). To pogotovo vazi za one koji. svakako. nasom slobodnom voljom mozemo ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG za sobom. moralnih nacela I moralne dosljednosti. izmedju te dvije kardinalne tacke ljudske egzistencije postoji dovoljno prostora za slobodu naseg djelovanja. odnosno covjek u punom smislu te rijeci. kulturnim. A onaj koji misli da je stotinu odsto u pravu. odnosno oni koji su u zivotu ostavljali I ostavili najupecatljiviji TRAG. osjetljive. Bilo bi prirodno da u tom prostoru covjekove slobode. duhovnim I svakim drugim zivotnim smislom. htijenja I znanja. Tragati. mora da donosi najraznovrsnije odluke. Svakako. cini samo manjina. I upravo su te I takve situacije pravi test cvrstine I ukorijenjenosti covjekovih moralnih principa. za cije sirenje se. mora I sam boriti I izboriti. strasna lopuza I najveca hulja. za toga. Skloni smo vjerovanju da to moze svako. dostojanstva. Ko u takvim okolnostima. Bitno je. to nas ni malo ne oslobadja moralne obaveze da cinimo male. odnosno ostavljaju pecat svoje (moralne) unutrasnjosti. i po cijenu neizvjesosti zadovoljavanja elementarnih egzistencijalnih potreba. neizvjesne I pracene sa mnogim dilemama I mogucim rizicima. Ovo je dodatni razlog za traganje za stvaralackim. ipak. drzi I do postenja. nedostaje (ili. moralnim. mozemo reci da je uistinu ljudsko.

svako se zeli nazivati covjekom. interesa I htijenja. nema mogucnosti zadovoljavanja brojnih ljudskih potreba. kako se snalaziti u najrazlicitijim situacijama I obezbijediti odnos. uz to. nema I ne moze ih ni biti. kako bi rekli teolozi “sotonin ideal!” Ona remeti sve kriterijume I vrijednosti. Zato je i najmanji korak u pravcu moralnog i duhovnog uzdizaja. vec jos I vise onih autenticnih ljudskih (I individualnih I zajednickih) izvan kojih covjek. Iako od drugih. pri tome. manifestujemo nase poimanje zivotnih vrijednosti. (I na makro I na mikro nivou). odgovore n ate dileme u odnosu pojedinca I grupe svako mora uvijek iznova traziti I (ne)nalaziti. A. uistinu dragocjen. u pravilu. nije realno! Ali. To. Samodovoljnost je I ovdje veoma opasna. Svako od nas se zato mora uvijek iznova (sam)propitivati. nego od sebe samih. a pogotovo ne proglasavati moralnim one ocigledno amoralne. ne ostati sam? Bez grupe ne mozemo. pa . odnosno bez drustvenih grupa I ljudskih zajednica. Dakle. prije svega. koliko je takvih? Obzirom na ono sto se sve desava u svijetu I zivotu. neuhvatljivo je za bilo kakvo sematsko projektovanje. a to znaci u praksi svakodnevnog zivota. Ona je.prosto. To je bila I ostala tesko savladiva dilema I u teoriji I u zivotnoj praksi. istovremeno. kako ostati svoj. Naravno da se ne moze ocekivati od svakog covjeka idealno ponasanje u moralnom smislu. onda. pa I sklad sa blizom okolinom. u moralnom pogledu. Pa I kada je rijec o primarnim zivotnim zajednicama. racunajuci i one primarne. naime. funkcionisanja. pa nadalje. treba ocekivati manje. A takvih primjera je I previse. Razumljivo. pa time I zdravih temelja gradjanskog drustva I pravne drzave. samopouzdanja I dostojanstva). jednostavno nije moguc. to ne znaci da se bilo koga moze amnestirati od minimuma moralnosti. A samim tim nije moguce ni dosezanje zivotnog smisla. ne samo onih egzistencijalnih. svakako. Ali. od njegovih najblizih. da se u svom ponasanju ni najmanje ne rukovode moralnim principima? Malo je vjerovatno da bi to priznao iko. Nikada se. to se ponajvise odnosi na one s kojima covjek ostvaruje neposredne kontakte. uvijek lako naci mjeru izmedju individualnih I zajednickih potreba. Nije. Trajno je otvoreno pitaje. Tek u odnosu prema drugima.Ali. a “bez sebe samih” jos manje. pojedinacni odgovori u svakodnevnom zivotu su prosto nuzni. I u sirem. ma koliko bio skupo placen. pa i opstanka ljudskih zajednica. ni kada je rijec o moralnim vrijednostima. narocito manifestovanim u odnosu prema drugim ljudima. pa I onih moralnih. nesporno da bez afirmacije principa individualizma nema sirenja prostora licne slobode (kao I osjecaja samosvojnosti. Gotovih I trajnih odgovora. Oni su egzistencijalni I u elementarnom I u najdubljem smislu te rijeci. naravno. a narocito one moralne. nije tesko zakljuciti da ih nema bas mnogo! A koliko bi ih priznalo da nisu moralni. kako se “ne utopiti” u grupu. 58 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Kako obezbijediti sklad psihickih funkcija u sebi. jos i postenim covjekom) onda dolaze u pitanje i sami temelji ljudskog zivota i. vjerovatno jos od kada covjek postoji. kao socijano I moralno bice. Iako je. u tom socijalnom okruzenju. medjutim. da li ostavlja i kakav trag u svijesti. I to. posebno. ukoliko se ne postuju ni elementarni moralni principi (a. s toga. ne treba zadovoljiti postignutim. isto tako je izvjesno da bez drugog I drugih. I pojedinci I zajednice I zivotne situacije su u principu jedinstveni I neponovljivi. dusama i srcima upravo ili. a.

Nesporno je da ovaj proces ima najmanje dva lica. doprinosi uvecanju jaza u razvijenosti. Naravno. ako to uopste vise bude moguce? Da l ice razvoj u znaku globalizacije uvecati broj AGATOFILA (dobrih ljudi) ili KAKOFILA (zlih ljudi)? Dakle. mogu biti podsticajni za stvaralastvo. takodje nisu iste u razlicitim dijelovima svijeta I u razlicitim socijalnim grupama. Jos uvijek je tesko pouzdanije tvrditi da li globalizacija vodi prevladavanju naglasene fragmentacije i razdrobljenosti svijeta i zivota. sakralni prostor. roba I kapitala. glorifikacija licnog uspjeha i toliko ojacan konformizam. S druge strane. I to kako pojedinaca. kulturnom. moralnom I svakom drugom planu. odnosno nisu istih karakteristika. unosi velike promjene u odnosu na raniji nacin zivota. pitanje je kuda idemo I cemu I kome sluzi takav razvoj? Kuda nas vodi ta nekriticka fascinacija (pozitivnom)naukom I tehnologijom I to rapidno slabljenje kriticke distance. odnosno brisanje moguce alternative? Da li kompjuter uistinu moze misliti umjesto nas? Da li brzina zivljenja u doba (post)moderne moze obezbijediti minimalan kvalitet zivota? Zar nije brzina. sadrzaja I intenziteta na svim meredijanima. Drugacije kazano. kako kaze Lesek Kolakovski. kao njenog jedinog prirodnog stanja? Da l ice nova saznanja. tako I ljudskih zajednica? Da li ce razvoj. upropastila mitski. Da li ce univerzalizacija virtuelnog umanjiti eticnost. uklopivsi ga u racionalne structure? Da li je I pomama za putovanjem (pored iskonske covjekove potrebe za promjenom I korisnim iskustvima. odnosno raspolucenosti covjekovog bica. O protivrjecnim obiljezjima I posljedicama globalizacije bilo je govora u prethodnim dijelovima ovog teksta. zahvaljujuci (post)modernism informacionim tehnologijama I slobodi kretanja ideja. odnosno vid bjekstva od “kraljevstva besmisla”? Da li ideologija masovne potrosnje. uistinu uvecati kvalitet ljudskog zivljenja u njegovom sustinskom smislu.* * * MAHATMA GANDI: “Najvece nasilje nad covjekom je siromastvo. svojstvenog dobu Moderne. koje ono donosi) I izraz bjekstva od stvarnosti. ljudi. izraz ceznje za smislom. globalizacija dopriosi planetarnom sirenju univerzalnih vrijednosti. jer se cini da se I nadalje puka sredstva proglasavaju za srhe I ciljeve po sebi. humanist I punocu zivota. Samim tim. moralan i smisaon zivot? Ima I previse razloga da ova I ovakva pitanja svi zajedno I svako ponaosob uvijek iznova pred sebe postavljamo. koje ce sve teze biti sastaviti. te promjene nisu istovjetne. Na planu svakodnevnog zivota globalizacija . za sadrzajan. ni njihove implikacije na socio-psiholoskom. ovaj process. utemeljen na znanju. S jedne strane. obzirom da je utemeljen u neoliberalnoj strategiji. da li ce nove tehnologije jos vise rasprsiti “cestice smisla” po svijetu. odnosno buran naucno-tehnoloski razvoj.” * * * Naravno da je svakodnevni zivot danas pod snaznim I sve vecim uticajem procesa globalizacije. sirenju siromastva.svakako. Da li ce integrativni procesi u svjetskim razmjerama voditi I ka jacanju cjelovitosti licnosti. bijede I masovne socijalne patologije diljem nase Planete. uvecati covjekove moci harmonije sa drugim ljudima I sa prirodom. 59 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

medju prvim zastupao stanoviste da se covjekov psihicki razvoj proteze na cio zivot. * NARODNA IZREKA: “Korisnije je proci kroz zivot. da bi na taj nacin bitno umanjili I negativno dejstvo danas toliko rasirenog stresa. Preventivno. planirati I svakodnevne aktivnosti (pa I vrijeme za izvjesnu spontanost!) I. Ako se u tome uspije. Moralno geslo. naravno. ima razlicita obiljezja u razlicitim zivotnim dobima. pisati sto temeljitije. Zato ce neki to smatrati cak I zlocinom prema vlastitom zivotu. odnosno o razvoju licnosti. kao sto neki cine.Moguce je da cemo na taj nacin unijeti I neke promjene u nase zivote. svakako. (Post)moderno doba je izrazito stresogeno. Utvrdjivanje I uvazavanje hijerarhije zivotnih vrijednosti treba podrediti prvim ciljevima I istinskom smislu covjekovog zivota. uz odlucnost I upornost da se oni I dosegnu. koje bi podrazumijevale smireniji. govorio da je gubitak vremena najskuplji trosak. citati ono sto je najvrijednije. zdravo. Vrlo je vjeroatno. Ne kaze se slucajno da dobre procjene poticu iz iskustva. pored bioloske. Vrijeme zaista ne treba traciti uzalud. pri tom. druziti se sa onima s kojima osjecamo zadovoljno I sretno. kulturolosku. reagovanje na stresne okolnosti moze I u zdravstvenom smislu biti veoma korisno. obicno. a time I zdraviji zivot I u fizickom I u mentalnom smislu. A to ponajvise zavisi od socio-kulturnih obrazaca zivljenja pojedinaca I drustvenih grupa. Podsjecamo da je jos Heraklit govorio da je bolest greska protiv zivota (vjerujemo. Jos je Teofrast. kao I nacine njihovog ostvarivanja. obaveze zelje. sadrzajniji I smisleniji zivot. ali I od njihovog pojedinacnog odnosa prema stresovima I stresogenim situacijama. a da iskustvo. Razvoj autonomne 60 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Treba nastojati osmisljaati I vlastito I iskustvo drugih. medicinske I svoju sociopsiholosku . naime. Naime. moralnu I filozofsku dimenziju. Zato se mora oprezno raspolagati sopstvenom zivotnom energijom. odnosno pravljenje selekcije I sto strozijeg izbora u odnosu na nase potrebe. uz slijedjenje vlastitog ritma. nego kroz vasionu!” * * * * * Karl Gustav Jung je u okviru svog ucenja o individuaciji. I teorija I iskustvo upozoravaju da racionalno “koriscenje” vlastitog zivota podrazumijeva neprestano utvrdjivanje prioriteta. Stres. A da vecina ljudi bukvalno traci barem dio svog zivota (manjina I cio zivot!) mozda je najbolji dokaz jedan iskaz Ive andrica. To je nenadoknadivo. definisati dostizne ciljeve. realnost I odgovarajuca kultura zivljenja. u najsiren smislu). potice iz losih procjena. Sta da kazemo mi ostali? Neophodo je. odnosno “pretapati” ga u mudrost. bi trebalo da bude: raditi najbolje sto se moze. vec se dosta ucinilo na oslobadjanju od pritiska I na otklanjanju ili ublazavanju mogucih stresnih okolnosti. ima. taj gotovo savrseno racionalan covjek I pisac (sa stanovista organizacije svakodnevnog zivota) u jednoj prilici je izjaio da je I on dobar dio svoga zivota protracio! To je zaista nevjerovatno. u ovom kontekstu. Stresom istrosena zivotna energija se tesko moze povratiti. Taj razvoj. Zato je covjeku potrebna zivotna mudrost. u cetvrtom vijeku prije nove ere. fizioloske. dakle. odnosno izbjegavanje prejakog tempa zivljenja.

Jos manje je onih koji istinski uspijevaju nadvladati rutinu I prazninu svakodnevnog zivota ili. prema Jungu. u politici. bez obzira sto mu niko u toj borbi ne moze garantovati uspjeh. vrlo rijetko. pa I eventualna spremnost na “pokajanje” I “iskupljenje”. onaj ko pretenduje na atribut licnosti. nesigurnosti. Cini se da je malo onih jakih I pouzdanih licnosti. najcesce. “neka mene mimoidje”. toliko su im “prncipi” uzviseniji. Naravno da ne moze biti slobodan ni moralan covjek koji je uplasen. medjutim. ne samo da ne uspijeva svima. na ovim prostorima. a ne 61 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uz najvecu mogucu slobodu sopstvenog odlucivanja. nego realno dostizni cilj. uravnotezenu. posteniji. potencira Jung. cak. koja je okrenuta neprekidnom usavrsavanju. Moglo bi se reci da je zivotni smisao I istinska sreca upravo u nacinu savladavanja mnogobrojnih zivotnih litica. Griznja savjesti. “probranoj manjini”. dobar. jednostavno duzan da se bori za svoje ideje. a onda. Upravo je nedavno. sa moralnog stanovista. na potpunu. I osjecaj neslobode. nisu u danas preovladjujucoj “zivotnoj filozofiji” (u svjetskim razmjerama) izrazenoj u egocentricnom stavu neposredne korisnosti. se javlja I kod onih koji najmanje drze do etickih normi. “ja sam najbolji”. taj prosto mora biti spreman na borbu sa svim iskusenjima. Rijec je o onoj. Razvitak licnosti je takva sreca da se mora skupo platiti. Covjek je. ko u svom zivotu barem nije pokusao da nesto uradi i za druge (po diktatu vlastite savjesti). Izvjesno je. konkurentu ili partneru – u radu. Do autonomne licnosti se vrlo tesko dolazi. skladnu. To potvrdjuje ponasanje vecine ljudi u kriticnim. Kako kaze jedna francuska izreka . apsolutna potvrda individualnog postojanja I najuspjesnije prilagodjavnje na opste datosti. bez obzira na obrasce vaspitanja I karakter culture. u zivotu uopste – priznaju da je sposoban. u kulturi. (“O postajanju licnosti”) djelo najvise hrabrosti. prelomnim. Neki. cjelovitu licnost. posten ili “ne daj boze” da je sposobniji. sto su im namjere prizemnije. nesporno amoralnim iskusenjima. kojima ovakvo egoisticno ponasanje prikazuju kao stvar nacela. On nije ni lak ni kontinuiran. sto. u umjetnosti. pa I agresivnost. sa smisaonom egzistencijom.svijesti I samosvijesti je. uvjerljivo pokazano da je dosezanje autonomije licnosti. Kako od takvih ocekivati da ce smoci snage (naravno. kolektivnog ubjedjenja. barem kod nekih. Dodali bismo ovome da upravo zato nikome nije zagarantovano da ce od individue nuzno postati i licnost. mukotrpan proces. “daj mi sto vise I sto prije”. svjesno ili nesvjesno. barem katkad. moralne) da svom protivniku. da vremenom. u nauci. nanosi stetu I konkretnom pojedincu I njegovoj okolini. Licnost je. Taj smisao I ta sreca. Cak bi se moglo reci da ostvarenje potpune I cjelovite licnosti vise predstavlja idealni. vec je vjerovatnije da do nivoa licnosti (u punom smislu tog pojma) doseze tek manji dio ljudskih bica. koje su u stanju da se odupru moralno diskutabilnim ili. pak. koriste I opsenarske trikove. kako ih je nazivao spanski mislilac Hose Ortega i Gaset. pri tome. u sportu. To ni u kom slucaju ne smije da bude razlog za odustajanje. slozenim I specificnim istorijskim I drustvenim okolnostima. prije svega. ta samozavaravanja “proizvedu” losu savjest. odnosno njeno izdvajanje iz mase I demonstriranje svijesti o stvarnoj individualnosti. poput onog “daj mi danas”. medjutim. Moc licnog ubjedjenja katkad je snaznija od grupnog. naravno. bolji. strah od zivota. To. nemira. Malo je vjerovatno da (na kraju) moze biti zadovoljan sobom. Ali.

a onda I sa drugima. da u sebi probudi uspavano bice I nadje (moralni I svaki drugi) smisao svog postojanja. ukazuju da su korijeni I. Mjesta. jeste da druge sto bolje razumije. kao sto u trenutku prestanka bola pocinje zadovoljstvo. naprotiv. Za cetvrte. Covjekov zivot je neminovno pracen I radoscu. upravo. biti nikada izvor zadovoljstva I srece. pri tome. instituciji. zato. da dopre do pune svijesti o sebi. oprostite!” Slobodu svoje savjesti covjek ne moze I ne smije da podredi nikakvom autoritetu izvan sebe (bilo da je rijec o pojedincu. cega bi se jednoga dana moga stidjeti. traga I za mirom u sebi. To su nezaobilazna iskustva. nauka je jos manje definisala ostvarive “terapije” za iskorjenjivanje ili. Sujeta I mrznja ne mogu. nepravde I patnje. U tom traganju za samim sobom. To je I uslov da razumije druge. Licna savjest i licno dostojanstvo. povezani sa najvecim dostignucima (naucnim) ljudskog uma – od stvaranja oruzja do ekocida – koja imanentno ugrozavaju sam ljudski opstanak na Planeti. kao temeljnoj vrijednosti. koji pociva na egoizmu. Zelite li biti sretni UVIJEK. Neki autori su zato konstruisali I sintagmu “bol zadovoljstva” I “zadovoljstvo bola”. odnosno profitu. Staro pagansko geslo. Ili ce. covjek je kriv I za svoje I za opste zlo. ako ostane u okamenjenom stanju. arogantnom. u najmanju ruku. ovdje apsolutno nema mjesta. Za trece. Samo tada covjek nece nista svjesno ciniti mimo vlastite savjesti I pod pritiskom. I na poraze. To je jos manje vjerovatno kod onih koji nisu u stanju “da izadju na kraj” sa sopstvenim zivotom. odnosno ono animalno u njoj. Koliko se one uvecavaju – a za njih dna nema – toliko je covjek dalje od istinskog zadovoljstva I srece. Drugi. I na uzlete. odnosno vlastita moralna uvjerenja. organizaciji…). Jedni potenciraju nekultivisani dio ljudske prirode. zlo je u najtjesnjoj vezi sa karakteristikama kapitalistickog sistema reprodukcije.I na radosti. Gotovo da se moze tvrditi da su ljubav i saznanje jedini lijek od uzaludnosti zivota. da se covjek probudi. ni sa moralnog. ali I na bol. kao sto je I ostvarenje istine. I bolom. da “upozna sebe”. da bude “vjecni putnik”. narocito. I zadovoljstvom I patnjom. nastojati da se tako ponasa. uvecanje moci zla. U suprotnom. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. odnosno nece ciniti bilo sta. neupitne i nepobjedive vrijednosti. treba da budu vrhovne. da drzi oci otvorene. ako svoj zivot prespava. Kljucno je. On. koje kaze:”zelite li biti sretni JEDAN trenutak. nepromisljenom politikom najmocnijih drzava I socijalnih grupa. Ljude niti treba slijediti. ni sa funkcionalnog stanovista. To bi mogli tumaciti I na nacin da prelazenje granice zadovoljstva donosi bol. ciji je jedini prtljag neiscrpna radoznalost. mora biti spreman I na nesporazume. I eventualna pozicija skeptika moze covjeku pomoci da sacuva svoju duhovnu I moralnu nezavisnost. Covjek na tom putu mora da “traga za sobom”. I na padove. Najvise sto covjek moze I sto se od njega ocekuje. ima geslu hriscanske etike. Jos je Vergilije pisao da je “put do zvijezda” posut trnjem. koje kaze da “ko se ne osveti. niti traziti da vas slijede. zapravo. dakle. zbog cega ih treba istrajno njegovati. dakle. teologije I nauke. zlo je uslovljeno losom. Tome u prilog najuvjerljivije 62 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . taj se I ne prosvijeti!”. osvetite se. covjek. kao I unutar njih) izvjesno je da je vecina mislilaca saglasna barem oko nekih grupa uzroka. ublazavanje zla. A otkuda zlo u covjeku I svijetu? Iako ne postoji potpuna saglasnost ni oko odgovora na ovo pitanje (filozofije.samo za sebe.barem. Kao sto nije odgovorila na pitanje otkud zlo. kojima je pojedinac izlozen u procesu svoje individuacije I psiholoskog sazrijevanja.

pogotovo ne licnu slobodu I integritet porodicnog 63 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zar sve ne postoji samo kroz svoju suprotnost? Istorija. naime. pa i onda kada im se nanosi zlo. Iako smo o ovome vec nesto ranije rekli. Ma koliko bila znacajna za ljudski zivot (I u egzistencijalnom I u socio-psiholoskom pogledu) jurnjava za karijerom ne bi smjela da proguta “zivot” u cjelini. Imati defetisticki stav I indiferentno ponasanje u odnosu na zlo. razumljivo. Ono je. dakako. Masovno je rasiren osjecaj bespomocnosti. u vezi s ovim.Vidojevic) U ocuvanju vlastitog moralnog digniteta ovo je minimum koji bi svaki covjek morao uciniti. bilo bi apsolutno amoralno. smirenost I uravnotezenost izrazava I onu vrstu dostojanstvene uljudnosti. na zalost. Pravi se I ne takmice!” Za uvecanje kvaliteta. uspori njegov ritam. koju moze da podari porodicno vaspitanje I istrajan “rad na sebi”. Ima pisaca koji misle da smo kao ljudi vec definitivno porazeni u borbi sa zlom. Margaret Diras. obzirom na moralnu otupjelost. cini nam se potrebnim da ovdje jos po nesto dodamo. ako ne I bitno. Necasno ometanje suparnika I sebicna. zadovoljstvo? To. radost. ne preporucujemo. Postoji li nacin da se bol izbjegne?” Mogli bi uzvratiti sa pitanjem Bensetritu na njegove. korisno nastojanje da se barem minimalno. u kojoj ona govori da je uzurbanost plebejska osobina I da nju prate grimace I gestovi kelnera. koji rezignirano izjavljuje:”Cio svoj zivot sam se trudio da ne radim nista. Prvo da podsjetimo na jednu opsku Isidore Sekulic. koji im je nametnut ili ga sami sebi namecu. nije moguce ni teorijski. u osnovi. neeticna jurnjava do pobjede suparnika. predstavlja veliki doprinos toj borbi. Bol je vjerovatnija i u situaciji loseg suparnistva. Uzurbanost bi. pa I opasno. tacne tvrdnje: “Pa sta ste ocekivali od zivota?” Samo ljubav. ni u kom slucaju. pa zato i opasno bice? Receno o zlu. odnosi I na takozvanu karijeru. da smo moralni ljudi i da smo uopste ljudi. za razliku od dobre I zdrave kompeticije (koja je korisna I za pojedinca I za zajednicu) stetno.govori cinjenica da je zla u svijetu sve vise I da se ono manifestuje sve drasticnije. teorija I empirija to nedvojbeno dokazuju. Navijanje za neki fudbalski tim – nanosi bol. koje. Otpor zlu – u najrazlicitijim oblicima – je dokaz da smo zivi ljudi. ne uvecava. u bilo kom vidu. naravno. uz koriscenje svih sredstava. Rad – nanosi bol. A individualno iskustvo svakodnevnog zivota to osjeca I dozivljava gotovo u svakom trenutku. moze biti I izvor bola I izvor sukoba. A o moralu je tesko govoriti uz prisustvo izrazene tastine. rijec o ljudskoj tastini. jer ona u sustini nikome i nikada ne donosi dobro od trajnije vrijednosti. I jos dodaje:”Mrzim agresivnost pobjednika. Jedan autor je to ovako definisao: “Ne dopusti da te gaze i ucini sto mozes da drugi ne budu gazeni!”(Z. Ovdje je. Rijec je. u svakom slucaju. kuvarice I nosaca. kao i na rasirenu naviknutost na zlo. o neobicnom stavu mladog francuskog rezisera Samuela Bensetrita. Navescemo I jedno drugacije stanoviste u “borbi” protiv zla. ne znaci da se protiv zla nije moguce boriti i da se ne treba boriti. dubine I smisla svakodnevnog zivota bilo bi. U zivotu rijetko pobjedjuju pravi. misli Isidora. onda je rijec o tastoj osobi. svakako. u vezi s ovim. nemoralno. Ljubav – nanosi bol. Nije slucajno da u svijetu vec poodavno djeluju drustva koja “uce” ljude kako da sporije zive. Na suprot tome. Da li je to. To se. kako bih izbjegao ranjavanje. barem. Ako se neeticnim sredstvima zeli ostvariti prednost. najjaci dokaz da je covjek u sustini slabo. kako da uspore uistinu ubitacni tempo zivota. I najmanji doprinos da se zlo. trebalo izbjegavati koliko god je to moguce. kaze da je zaljubljena u gubitnike. nezainteresovanosti I neosjetljivosti prema drugima. mozda.

kako se to obicno misli. a da se slabi svete. Iako je u radu moguce ostvriti dio smisla zivota (“u radu je spas!”) sasvim je izvjesno da njegovu punocu I cjelinu samo u radu nije moguce doseci. bez iskrenih I snaznih emocija – kakvih. moralnih i emotivnih uvjerenja i osjecanja. uz ostalo. koja se vec u slijedecem trenutku moze transformisati u u okrutnu bezosjecajnost. zelje I potrebe da vide druge. a nekada i interesno uslovljene samilosti. kao I u uslovima dominacije razlicitih formi ekstremnog kolektivizma. svakako. jos posjeduju smisao za humor I spremnost na samoironiju. koju (vecina) ljudi radi iz egzistencijalne nuzde pogotovo! Samo je po sebi jasno das u nam u zivotu potrebni I racio I emocije. mesa I krvi. osjecajna osoba nikada ne moze biti okrutna. vlastita skromnost I “oslobadjanje” od vlastite sujete ili. nepouzdane. Emil Sioran ce reci: “Mrzim mudrost onih ljudi koje istina ne boli. pa zato I ne osjecaju potrebu da svoje unutrasnje neuravnotezenosti. koje ne mora ni u sta da ubjedjuje I uvjerava? Postoje li ljudi prema kojima se uzajamno odnosi duboko. I jedna Jevandjeoska poruka glasi:”Neka vam rijeci budu blage. Zato se i kaze da samo jaki prastaju. vec upravo obrnuto. stalna borba sa njom. Za razliku od sentimentalne. oni imaju snage. Oni su jaki. da uvazavaju druge. treba praviti razliku izmedju sentimentalnog I osjecajnog. No. da li je moguce ugusiti sebicnost I zlo u sebi I stvoriti mjesto za ljubav prema drugom I drugima? Da li smo u stanju da od sebe trazimo znatno vise. istinski osjecajna osoba je u biti takva trajno. a emocije da dajemo I primamo toplinu I ljubav.zivota.upravo zato. Samo zdrave emocije mogu da otklanjaju raznovrsne prepreke za istinsku ljudsku komunikaciju. da li I koliko ima pravih prijatelja? Da li I koliko ljudi bezrezervno voli? Da li I koliko ljudi postoji. Jer. Povrh toga ili. barem. Pri tome. onda je to. saosjecanja I humanizma. I sigurni u sebe. strahove I frustracije kompenzuju vanjskom arogancijom I jeftinim gestikulacijama. nije malo – osteceni su za bitnu (u mnogim situacijama I najbitniju) dimenziju zivota. trenutno povodljive. Racio da pokusavamo dolaziti do istine. koja umije da prasta? Malo je vjerovatno da su moguci masovniji pozitivni odgovori na ova I ovakva pitanja u uslovima ekstremnog individualizma. iz najdubljih racionalnih. altruizma. na zalost.” Oni. koji ne boluju od nerava. da vole I postuju druge. A u ovoj vrsti rada. jedino tako I tada moze istinski siriti prostore ljudske slobode. samosvojni. a djela jaka!” Ako. ali I autonomnih osnova stvarnog I zdravog covjekoljublja. Za razliku od sentimentalne. iskreno I smisaono? Postoje li ljudi sa kojima se razumije I onda kada cute? Postoji li neko prema kome se odnosi sa blagoscu. nego od drugih? Za tako nesto je potrebna. Covjek zato treba nastojati da se oslobadja ovih krajnosti koliko god je to moguce. Covjek se uvijek treba pitati. pri tome. dodatna garancija za stvarni LJUDSKI TRAG u zivotu ovih ljudi. 64 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Skromni I neoptereceni sujetom nisu slabi (slabici).

Ni nase zelje nisu sporne. Ali. u vise navrata. imao se rasta I roditi!” * * * * * Vjerovatno. mozemo li sebi to priznati? Da li smo zivjeli slobodno I bili svoji ili smo svoju savjest podredjivali polozaju. I moralnost svakodnevnog zivota? Da li smo pomagali drugima? Da li smo se borili protiv zla I nepravde? Da li smo imali cvrsta moralna uvjerenja I da li smo ih dosljedno slijedili? Da li smo uopste ikada I sta zrtvovali za nase principe I nasa uvjerenja. ponajvise (ako ne I u cjelini) zavisi od nas samih. receno “recepta” za ostvarivanje moralnog I smisaonog zivota jednostavno nema I ne moze ga ni biti. racunajuci. tolerantan. Da li cemo ih prepoznati I iskoristiti na najprimjereniji nacin. svako od nas mora znati donju granicu eventualnih moralnih ustupaka. Ali. odnosno ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG? Ono sto nesporno jeste potreba. Upravo se u najtezim situacijama covjek uistinu pokazuje onakvim kakav jeste. Kako izbjeci ove I ovakve “bilanse”? Kako neprotraciti vlastite zivote? Kako tu “pustolovinu zvanu zivot” ostvariti u svojoj punoci I. tako I na ona “normalna”. sloziti sa Sioranom. posebno ona moralne prirode? Ako nismo. (“U dobru je lako dobar biti. U pogledu tih vrijednosti nuzna je samouvjerenost. svodeci svoj zivotni bilans. ako bi bili posteni prema sebi I drugima. strahu? Kao sto je prethodno. ostati “uspravan”. a ja se bavim sitnicama!” Koliko bi tek “obicnih” ljudi. ukoliko covjek uopste zeli zivjeti u bilo kakvoj ljudskoj zajednici. To je. to je stalno preispitivanje smisla vlastitog zivota u cjelini. Samo mediokriteti zive na normalnoj temperature zivota.* NJEGOS: “Blago tome ko dovijek zivi. I mjera naseg samopostovanja. Bez toga 65 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . To se podjednako odnosi. odnosno da li intenzivno zivimo? Emil Sioran kaze: “Ja sam za povisenu temperature. na zalost. I tezak I nepredvidiv. pri tom. nuzno. koju niko I nista ne moze da pokoleba. pri tom. Zato se treba pitati I da li smo imali zanimljivo I srecno djetinjstvo? Da li smo bili voljeni? Da li smo radili ono sto smo zeljeli? Da li smo tokom zivota upoznali mnogo drugih ljudi. odnosno pokazuje cvrstinu svojih uvjerenja. Covjek se prosto mora I prilagodjavati okolnostima. kooperativan. Zar nije I veliki Gete pisao dam u nista ljudsko nije strano. istovremeno. na muci se poznaju junaci!”) Zivot je.To je. ali I pojedinacnih postupaka ponaosob. mogli slicno iskazati “smisaoni bilans” svojih zivota. interesu. naravno. sa drugih prostora I iz drugih kultura? Da li smo stekli prave prijatelje? Da li je nas emotivni zivot bio bogat I bez frustracija? Da li smo ostvarili neko znacajnije djelo – bez obzira u kojoj sferi ljudskog stvaralastva. naravno. Nasa kooperativnost ne bi nikada smjela ici na racun kljucnih moralnih principa i nasih temeljnih uvjerenja.” Ne moramo se. mogucnosti izbora za takav zivot I te kako ima. vrlo cesta). kako na “mracna vremena” u istoriji (koja su. ali svakako treba da tezimo sto sadrzajnijem zivotu. U tom kontekstu je logicno I pitanje da li smo intenzivno zivjeli. Na njegov tok I karakter bitno utice I djetinjstvo. razumljivo. jedan pjesnik je snazno I dramaticno iskazao (be)smisao svog zivota stihom:”Smrt dosla. Od njega se cesto ocekuje da bude fleksibilan.

medju brojnim. Covjeku je nekada tako malo potrebno za srecu. inace. slobodi i autenticnosti. a zlo u dobro. ponistavali I na kraju ponistili nasu licnost. podrazumijeva I borbu protiv zla. Kada su jednom utamnicenom ceskom intelektualcu iz XV vijeka ponudili dam u sve oproste. razumljivo. I upornost u ostvarivanju tih pretpostavki. po vlastitoj savjesti. sto nas drugi vide. Kada je rijec o pojedincima. na putovanja I sl. on je to energicno odbio. Tu je bitna jos jedna stvar. Rijec je o obzirnosti u 66 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . cuva I brani) ako bi olako pristajali na sve I svasta. uprkos svemu. a time I za zivot kao takav. svoje pobjede. onda je najbitnije da covjek spozna stag a cini sretnim. ulaze veliki trud (svjesno ili nesvjesno) da bi se “uvalio” u nesrecu. takvo ponasanje se ne moze podvesti pod ponasanje u skladu sa autenticnim etickim nacelima. Mada je tesko uociti pravilnost. govoriti I djelovati slobodno. pogotovo prema onome I u onome sto predstavlja njegov Slobodan izbor. takvo ponasanje zasluzuje svaku osudu. Odnosno. Koliko za pojedince. A. pa u krajnjoj liniji I dobro ljudskog roda kao takvog. U najboljem slucaju to bi se moglo okarakterisati kao moralni utilitarizam. a.” Epilog je “logican”. tezii “istini zivljenja”. posebno) dobro relativno lako preokrece u zlo. a onda. Istinski ljudsko i lezi u autonomiji. niti misliti. dakako. iskreno. kao i obrnuto. I zato covjek treba da hrabro zivi svoj zivot. raspolazuci razumom ja ne bih mogao to da dopustim. mucno I bolno. ipak se cini da zivotno iskustvo uci da manja ocekivanja uvecavaju sansu za zivotna zadovoljstva. tim prije. iznad svega. tu gradi. svoja uvjerenja i svoje dileme. Nuzno je pred sobom i drugima priznati ipriznavati svoje istine i svoje zablude. a danas se dijelom odnosi I na covjecanstvo. ma koliko to bilo tesko. na druzenja. Jer. Kako bi. odricanja I svakovrsne skromnosti. bez otpora savjesti. Treba prosto ici “svojim putem”! Amoralnost drugih ne smije nas pokolebati. Ako smo moralni samo zato sto su to I drugi. Nikakav amoral drugih ne moze biti razlog za nasu amoralnost. to ne bi smio da bude glavni motiv za djelovanje u skladu sa najvisim etickim principima. kada je rijec o odnosima izmedju pojedinaca. prosto. dakle. pa se u ime navodnog najviseg dobra cine I najveca zla. To. Naravno. svoj moral branili u svakodnevnom zivotu (a on se. covjek mora izdrzati sve sto ga u zivotu snadje. prvenstveno. Zato je bitan otpor savjesti! Mozda I slijedeci primjer. pak. ne rijetko. Sta vise. jer u suprotnom se ne moze govoriti o bilo kakvoj autenticnoj moralnosti. otvoreno i autenticno. Ukoliko drzi do sebe. ceznje i poraze. koje se opravdava amoralnoscu drugih. Odgovorio je slijedecim rijecima: “I kada bi to tvrdio cio svijet. bez obzira koliko se ono pravdalo eventualnim amoralnim reciprocitetom. isti kriterijumi vaze I za amoralno ponasanje. sto je to u odredjenim okolnostima korisno. ako bi ocutali I onda kada se ne bi smjelo cutati? Time bi. U tom kontekstu je vrlo korisno I (barem djelimicno) iskustvo trpljenja. A cemu se covjek moze nadati ako I kada cini dobro? Najbitnije je da se ne smije zanositi pretjerano velikim nadama I nagradama za sebe licno. sta ga ispunjava. (iako su mu oba oka bila zdrava).jednostavno ne mozemo zivjeti “uspravno” I casno. To. rijec je o djelovanju za opste dobro. ovo vazi I za manje ili vece drustvene grupe. U pravilu se to najcesce odnosi na profesiju. U tome se I ogleda odgovornost savremenog covjeka za sopstveni zivot I njegovo istrajavanje . Ovaj covjek je zrvovao svoj zivot zbog svoje savjesti! Nuzno je. to uvjerljivo potvrdjuje. prema svojoj savjesti I osjecanjima. sto se (u ovom vremenu I na ovom prostoru. u svakom njegovom obliku “ovdje” I “sada”. na prijatelje. ukoliko se pokori Koncilu i prizna da ima jedno oko. na porodicu. ako bi nasa rijec bila upotrijebljena zaludo ili. nuzno je ciniti dobro u svakoj prilici i na svakom mjestu u praksi svakodnevnog zivota.

Nije zato slucajno das u velike teme smisla ljudskog postojanja gotovo iste u svim epohama. Nicea I egzistencijalista. obrnuto. snagu istine u odnosu na laz. on ce. a to je “biti covjek. pjesnika. pri tome. materijalnim i statusnim. biti covjek. prije svega. veliko I znacajno). nekada je dovoljna jedna jedina prava rijec da prevlada ili doprinese prevladavanju nesporazuma. ne treba ocekivati nikakve posebne nagrade. nagonskim. covjek ce. samo po sebi. istovremeno. A upravo na tome. To. naravno. Nekada je. A dobro je ono sto uvijek vec nekako unaprijed znamo I sta u osnovi uvijek uistinu osjecamo. covjek dozivljava svojevrsno moralno sazrijevanje. u smislu medjusobne uslovljenosti. odnosno svakog onog ko uistinu zeli da se tako zove. u kojem ljubav. U zivotnoj borbi. covjek treba da cini dobro u svakoj prilici I na svakom mjestu. Neovisno. od neposrednog interesa. naime. Tako I tada precutno pristajemo I na svaku cijenu. u mjeri u kojoj preferira snagu zivota u odnosu na mrznju. on nece biti – a ja se s tim slazem – ni sudija. kroz cijelu istoriju ljudskog postojanja. kada se procijeni da bi ona mogla djelovati destruktivno na medjusobne odnose. (teoloski: prociscenje). Prije njega je to Ruso. posebno kada su u pitanju najblizi. culnim. snagu nade u odnosu na beznadje. Mnogi filozofi I narocito teolozi su nastojali da dokazu kako ce vrlina biti nagradjena blazenstvom. Zato tu rijec ne treba izgovoriti ili. ne misleci. pisaca. barem. do Hegela. odnosno o maksimalnom uvazavanju sagovornika. u krajnjoj liniji. autor ovog teksta je sklon stavu da se “dobro dobrim vraca”. U svakom slucaju je potrebna zdrava. cinimo druge boljim i time uvecavamo “kolicinu dobra” u ovom svijetu. Aristotela. Kod najrazlicitijih mislilaca. biti covjek. kao I u filozofskoj tradiciji od Sokrata. podrazumijeva i postovanje integriteta i dostojanstva druge osobe. Oni su tako direktno povezivali covjekovu srecu I covjekovu moralnost. A covjek je moralan. koja uznosi. dovoljna I jedna jedina pogresna rijec da izazove velike nesporazume. posebno u situacijama velikih moralnih iskusenja . Zato bi cinjenje dobra trebalo da bude vrhovni moralni princip I glavno moralno geslo svakog covjeka. iskazao slijedecim rijecima: “Zivjeti – eto zanata kojem hocu da naucim Emila! Kada bude izisao iz mojih ruku. uprkos svemu. ne tada. biti pravi I istinski covjek I zivjeti na ljudski nacin”. snagu mira u odnosu na nasilje. Cineci dobro. dakle. pored slobode i moralne hrabrosti. kao sto je ranije receno. znaci da se drugoga nikada I nigdje ne smije instrumentalizovati. pored postenog vlastitog zivota. koja se za to mora platiti. (pisuci o odgoju svog Emila). Platona. inace se jaz u nesporazumima samo moze uvecavati. kako doseci ljudsko bivstvo? I Bela Hamvas. 67 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . istrajava ljudski rod. I pociva I. Ukoliko ono sto radi uradi najbolje sto moze u datim okolnostima. na neku metafizicku “kosmicku pravdu” ili na principe teoloske eshatologije. vec ce obogatiti moralnu riznicu covjecanstva. Slican stav nalazimo I kod Kanta. istina. odmjerena I obazriva komunikacija. kazu oni. u svojoj knjizi “Antologija humana” – pet hiljada godina mudrosti – pise da sve sto je napisano za tih pet milenijuma ima samo jednu svrhu.” A. dobrota i ljepota zadobivaju primat nad tjelesnim. I. Covjek vremenom pocinje da shvata da mu zivot u razlicitim vidovima vraca ono sto je dao I daje drugima. da nemaju granica u vremenu I prostoru. (sto je. ni vojnik. (I kada je rijec o odnosu prema drugima). ne samo imati mirnu I cistu savjest. proroka. dominira jedna jedina sustastvena tema I pitanje – kako postati covjek. mi prosto. u krajnjoj liniji. ni svestenik.komunikaciji sa drugim. tu rijec treba izgovoriti bas tu I bas tada. I. Iako za autenticno moralno ponasanje.

da osjecanja imaju velike sposobnosti ponovnog “budjenja”. A dijete uzvraca:”A od koga smo?” Na to majka objasnjava:”To je jedna velika tajna I do te tajne vodi nekoliko puteva. imati i “svoj alternativni svijet”.” “A sta ti mislis?”. nacin da se zivot “uredi”.) I nastavlja:”Ja cu ti ispricati nekoliko prica. nema alternative. Ako je covjeku data (barem relativna) sloboda da uoblicava sebe I svoj zivot I da. licnim primjerom.) Moramo nauciti da postujemo drugoga. primjera takvog odnosa izmedju roditelja I djece. Dijete nastavlja: “Ako smo mi od njih nastali. uprkos svim nedacama koji ga prate. (Gadamer) A kada je rijec o odnosu roditelja prema djeci. kao I mnoga djeca prije nas. kao sopstveno I vlastito. dakle. znati prepoznati drugo I drugacije. uvecava I ne prasta. koje.A pogotovo svoje greske covjek ne smije da pravda. dakle. Takvim ponasanjem. ispunjen i sretan zivot. a to znaci. I za porodicu. kako kaze Hans Georg Gadamer “zivjeti s drugim. razumljivo. a u svom ni balvan”. na zalost. Moramo nauciti I da gubimo. Istina. uz nuznu odgovornost za vlastite odluke. inace. ne samo da nema zivotne radosti i zivotnog smisla. To vazi. drugo I drugacije. A u tom cilju 68 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . moguc je zdrav. odnosi u zajednicama se vremenom “trose”. dilemma I zivotnih neprijatnosti. od koga su nastali crnci I indijanci?” Majka odgovara: “Pa mozda mi od njih I nismo nastali”. nauciti. vjera u sebe I druge (posebno. ukazivanjem na tudje. Lakse ih je. dakako. ukoliko se zeli djelovati u tom cilju. drugi je put vjere i religije. Postoji. roditelji mogu mnogo vise I korisnije uciniti u odgoju svoje djece. interesantnijim.pouzdan su oslonac u prevladavanju problema. svakako. upita majka. Djeci. onda ga u tom “kljucu’ I treba pripremati za zivot. Sedmogodisnje dijete pita majku: “Mama. Ptimizam.” Sve receno treba da bude u funkciji slobodnog. nego stalnim dociranjem. To se podjednako odnosi na svakodnevni zivot. iskrenoscu prema svojoj djeci. realizam. jer osjecanja imaju neprocjenljivu vrijednost u medjuljudskim odnosima. ali je moguce I da se oni obnavljaju. kao I na kljucne odluke u procesu “stvaranja sopstvenog svijeta” u cjelini.” (Majka uzima papir I bojice I crta mu puteve – jedan je put znanja i nauke. da se ucini sadrzajnijim. vec ni zivota kao takvog. dakle. prije svega. u pravilu. Samo sa takvim odnosom prema drugom. odredjuje svoju sudbinu. kao sustinu vlastitog bica I postojanja. napokon. treci je put mitologije i legendi. samosvjesnost I istrajnost. po misljenju nekih. a pogotovo onda kada smo imali plemenite namjere. Poznato je. sadrzajnog I smisaonog zivota. treba ostaviti I mogucnost slobode izbora. Evo jednog. pa I onda kada je to rezultat nepravdi. Moramo nauciti da ne budemo uvijek u pravu. cetvrti je put umjetnosti i maste. mozda je kljucno saznanje I iskustvo ono koje upucuje na potrebu sto prirodnijeg ponasanja roditelja. A bez drugog. uopste nije rijetka pojava. Treba. Nije sramota biti porazen. zivot u bilo kojem obliku zajednistva. pita dijete. jesu li adam I Eva bili crnci ili bjelci?” “Otkud ti sad to pitanje?”. Zato ih treba kultivisati. prevladavati ukoliko covjek za svaku situaciju ima alternative I ukoliko planira “vise koraka” unaprijed. u mjeri u kojoj je to uopste moguce u svijetu u kojem. (“U tudjem oku vidi I najsitniji trun. Moramo. Majka na kraju odgovara:”Mislim da je lijepo sto postoji ta tajna I sto o njoj mozemo sada ti I ja da mastamo. Svaka slicnost je neponovljiva i neupitna vrijednost po sebi. zivjeti kao drugi drugoga”. intenzivnijim. a pogotovo u primarnim ljudskim zajednicama. posebno ne onim koje je u neskladu sa njihovim stvarnim ponasanjem. a ti odaberi onu koja ti se najvise dopadne ili smisli svoju. moguce poucnog. Ovo poslednje. bliznje!). kao I za druge primarne drustvene grupe. u osnovi.

reci da je upravo covjekova moralna snaga (plemenitost I moralna hrabrost) u tome da zivi I onda kada se cini da su svi razlozi za zivot unisteni. Imaj vremena za sanjarenje.” 69 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I sam mora stalno usavrsavati. Od toga. Uprkos svemu. Zivot treba zivjeti bez straha I malodusnosti. kroz sopstveno djelovanje. Rijec je o procesu koji se nikada ne moze dovrsiti. u stvaralastvu. Tekst pjesme glasi: “Imaj vremena za rad. u krajnjoj liniji. I to za cio zivot. Ali.se. to je put ka zvijezdama. koji covjek ostavlja I ostavi u svom zivotu – u radu. Ponovicemo jos jednom da moralnost omogucava dusevni mir I ravnotezu u sebi. koja. Moglo bi se. Imaj vremena za razmisljanje. to je privilegija bogova. suvise je kratak dan za sebicnost. Na kraju ovog dijela teksta navescemo jos rijeci jedne nenaslovljene irske pjesme. Imaj vremena za citanje. koliko svakovrsni. jeste istrajan rad na “izgradnji” samog sebe. ima I snaznu edukativnu I moralnu (smisaonu) pouku za svakodnevni ljudski zivot. Imaj vremena za smijeh. cini se. sta vise. to je tajna mladosti. Kardinalno pitanje: zasto covjek zivi I cemu sav taj njegov napor I sva ta muka I patnja. naravno. Daleko bolja varijanta je ‘aktivisticka nada”! A nerazluciv dio tako (blohovski) shvacene nade I najznacajnija pretpostavka njenog (moguceg) ostvarenja. kako kaze Hamlet. Znanje o smislu zivota I svijeta trebalo bi biti prva I najpreca potreba covjeka. to je cijena uspjeha. Sustinski dio tog kvaliteta se materijalizuje u (NE)LJUDSKOM TRAGU. Imaj vremena za igru. srece I ostvarene punine u zivotu svakog covjeka. A jeste I biva slobodan samo u mjeri u kojoj je samosvjestan I odgovoran. U ovom kontekstu nije toliko bitna ni sama duzina covjekovog zivota. Iskustvo smisla je vjerovatno jedino iskustvo koje eventualno moze biti izvor prave. to je put do srece. I da zakljucimo. “teba biti spreman. to je izvor moci. Imaj vremena da gledas oko sebe. to je osnova mudrosti. zavisi I osjecaj zadovoljstva. to je sve!” Mada u “princip nade” spada I iscekivanje da ce nesto sto dolazi spolja dati smisao covjekovom zivotu. Slobodno I samosvjesno misljenje o tome je vaznije od mnogih pozitivistickih znanja. On treba da bude ispunjen ljudskim traganjem za smislom zivota I njegovim pravim vrijednostima. Gdje nema samosvijesti nema ni odgovornosti. Imaj vremena za prijateljstvo. trebalo bi da postavlja sebi bukvalno svaki covjek. na to se ne treba pretjerano oslanjati. pune i trajne (ili trajnije) srece covjekovog zivota. a narocito (moralno) smisaoni kvalitet tog zivota. covjek je “osudjen” na nadu. prvenstveno. Imaj vremena da volis I da budes voljen. u odnosima prema drugima. to je muzika duse. Covjekom se postaje.

O MORALNIM (ANTI)UZORIMA 70 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

kako svojim stvaralastvom I svojim djelom. odnosno permanentno pokazivati I dokazivati. covjek u svakodevnom zivotu istovremeno iskazuje I najvisi smisao vlastitog zivota. I prema prirodi. sami sebi presudili (od Sokrata. doprinosi I upotpunjavaju smisla zivota drugih ljudi. prije svega. da postoje mnoge istorijske licnosti oko kojih postoje razlicite nesaglasnosti u vezi sa njihovim znacajem I uticajem. Medju pomenute bi se mogle ubrojiti I one licnosti koje su. a to znaci svojim ponasanjem I svojim odnosom prema sebi. nego je nanositi!” * * * * * Svoju moralnost I moralnu dosljednost covjek doista moze I mora pokazati I dokazati. Rijec je o ljudima. plemenitoscu. Odgovor na ovo pitanje. Tako ih je smrt. odnosno licnosti koje su. pak. od strane razlicitih socijalnih. preko Djordana Bruna. Oni su. Sa tog stanovista nesporne su licnosti. I pored recenog. Svojom pamecu. Rijec je o licnostima koji su svoju moralnost potvrdjivale “ziveci” za druge. jer njihova djela “kao duhovne osobe” zive i danas. naravno. tako I svojim zivotom. I u nacelu I u svakom pojedinacnom slucaju. istovremeno. nekada I bez ikakvog intelektualnog opusa. do Oto Vajningera). Svoje zivote su istinski zrtvovali za “nesto vise” (B. prema drugom I drugima. Na tom “moralnom kontinuumu” su. ne malog broja. uspjele da “otrpe vlastito djelo”. mogla da predstavlja uzor za druge. politickih. Kada se k tome jos doda I cinjenica da kod. moguce je. Postoje . kao I licnost autora. etnickih. bilo da su osudjeni od drugih ili su. to je saglasnost oko intelektualnog I moralnog znacaja ovih licnosti veca I obrnuto. a pogotovo u moralnom smislu. ucinila besmrtnim. a besmrtni – preko svojih intelektualnih i moralnih djela – vjecnosti. koji su tokom svog zivota (a dijelom I poslije toga) uistinu napravili moralni podvig. ostavilo trajne pozitivne posljedice u vremenu I prostoru. ali u skladu sa snagom svoga djela I svoje licnosti. oni su se. oni cije je djelo I stvaralastvo uopste (u najrazlicitijim formama). na razlicite nacine. Sto je duze vrijeme u pitanju. razlicita valorizacija djela I licnosti u jednom vremenu. Oni su smrtni dio sebe poklonili svom vremenu. Neke od tih licnosti su svjesno dali I zivot u odbrani vlastitih uvjerenja. kulturnih. ipak nisu ni tako rijetki oni koji su svoje zivote “trosili” i “potrosili” gotovo iskljucivo brinuci za druge.Hamvas). I to. pak. zatim. uopste nije lako definisati kriterije po kojima bi jedna licnost u intelektualnom. Ili. Cineci besprimjerna dobra djela . Zivjeti u skladu sa etickim nacelima i u tome pronalaziti i pronaci smisao vlastitog zivota. tako borili I protiv zla u svijetu. na primjer. vjerskih I drugih drustvenih grupa.* SOKRAT: “Bolje nepravdu trpiti. kao sto je pisao Milos Djuric. svakako. moralnom hrabroscu I odgovornoscu. Opste je poznato. malobrojni. Zato se I kaze da su svi pravi zivoti lijepi I teski. I razlicite percepcije jedne te iste licnosti I njenog intelektualnog I moralnog digniteta u razlicitim vremenima. skopcan je sa vecim ili manjim dilemama. uistinu zivjeli “za gornju polovinu tela”. zapravo. odnosno za opste dobro covjeka I njegovoga svijeta. 71 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Mada su u ljudskoj populaciji. ostavljale I ostavile izuzetan moralni trag iza sebe. istovremeno. cije je djelo izdrzalo provjeru vremena. konkretnom manifestacijom vrlina u svakodnevnom zivotu.

ne samo iskreno zeljeli uciniti nesto dobro za druge I za ljudski rod. vec su u tome najcesce nalazili istinsku radost I srecu. sa izuzetkom najnovijeg ratnog perioda kod nas. svakako. Da se u jednoj licnosti susretnu najvisi moralni ikreativni kvaliteti. na koja. nije cudno. Tome. teologiju I praksu. kao takvo. Oni se obracaju drugom svojim snaznim licnim primjerom. naravno. cije je djelo i/ili ciji zivot je uistinu predstaljao I predstavlja moralni uzor. slicno se moze reci I za moralne antiuzore. to jeste da je covjek moralno bice ili nije uopste ljudsko bice. sasvim je izvjesno da su ovakvi ljudi. I personalno ukazati na tek neke od onih cije je ime (u svijetu i/ili kod nas) bilo I jeste sinonim za jednu ili drugu vrstu moralne inspiracije. Rijec je o ljudima koji su vjerovali da moral. medjutim. a pogotovo u cjelokupnoj istoriji ljudskog roda. Jedni su bili I ostali uzor u nekoj od formi ljudskog stvaralastva. Jedni su to bili za krace vremensko razdoblje. autenticne licnosti. filozofiju. bez dvoumljenja. Kljucna su. onda se vidi da pomenute teskoce I nisu slucajne. moze se govoriti o (bez)brojnim znanim I neznanim ljudima. nebitno da li su sa svojim radom I nacinom zivota sirili vjeru I nadu ili. dakle. rizika koji sobom nosi maker I ovakav skroman pokusaj – bilo zbog toga sto ne mozemo pomenuti ni one najznacajnije (a pogotovo ne sve). kao ilustraciju. u najpunijem smislu te rijeci. koji mogu da osmisljavaju puteve covjecanstva i da hrabro”guraju” naprijed. Iako su u istoriji ljudskog roda zivjele I stvarale brojne licnosti. koji su.znamenitih licnosti nalazimo manje ili vece protivrjecnosti u njihovom ucenju i/ili ponasanju. uistinu predstavlja “boziji dar”. dakle. pak. Rijec je. Pa ipak. pa I kada je o ljudima rijec. za koje se. drugi u beskompromisnom moralnom stavu. u ukupnoj ljudskoj popuaciji. a drugi za siri I najsiri krug ljudi. najcesce uz velike zrtve. Pa. koji su se na razlicite nacine borili za “svoju istinu”. cini nam se da bi govor o LJUDSKOM TRAGU bio uveliko osiromasen bez ove personifikacije. o moralno snaznim licnostima. o cemu ce biti govora kasnije. radeci ono sto su najbolje umjeli I ziveci u skladu sa najisim etickim nacelima. na zalost. biti rijeci o licnostima iz najrazlicitijih podrucja ljudskog duha I stvaralastva uopste. pri tome. o altruistima. cinili neznatnu manjinu. u pravilu. o cemu je upravo bilo govora. jer je kvalitet inace uvijek u manjini. treci dobrotom prema drugima. Na zalost. za cjelokupnu istoriju ljudske kulture. Oni govore kada se ne smije cutati i cute kada nemaju sta novo da kazu. cak. barem do sada. a drugi za duze ili. nisu davani pouzaniji I trajniji odgovori. Bitno je das u visoko vrednovali ljudsku slobodu I sirili njene prostore (sebi I drugima). legitimise ljudsko bice. prije svega. bilo zbog toga sto je tesko definisati jasne kriterijume za njihovu moralnu atribuciju. U periodima najvecih istorijskih I moralnih izazova pogotovo. moze tvrditi da su ostavile dubok misaoni I moralni trag kroz prostor I vrijeme. treba dodati I neminovna saznajna I iskustvena ogranicenja u ovom pogledu I samog autora ovog teksta. u ovom dijelu teksta. licnosti u kojima su se sretno susreli I 72 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kojih je oduvijek bilo vise nego uzora I koji su. lijepom rijecju. ne rijetko. cak. ostvarivali veci uticaj od svojih moralnih pandana. zelimo u najkracem. Svjesni smo. Ovdje ce. Jedni su bili I ostali uzor za uzi. ipak. ona koja se odnose na “cudjenje” od kuda toliko zla. od kuda toliko pristalica zlocinaca u pojedinim razdobljima ljudske istorije? Upravo. razocarenje u zivot. nezavisno da li su to cinili filozofski I naucno smireno ili umjetnicki sa strascu. To je nametalo teska pitanja pred nauku. Pri tome je od manje vaznosti ili. Ni to. barem najuzvisenijih u moralnom ili amoralnom pogledu. mudrom mislju i dobrim djelom. od kuda toliki zlocinci. U pitanju su.

drzavnicima. ali mi je veca prijateljica Istina. kao sto je poznato. pravde I dobra. neko konkretno zlo u dogledno vrijeme pobijediti. koji je podrzavao naciste. bio svestran I veoma talentovan stvaralac. Ili. dobrota. sasvim sigurno. umjetnosti. I najzesce neosnovane optuzbe I moralne klevete su primali smireno. veliki talenat. Sta vise. sa Karlom Smitom. pricu da je zavrsio studije orijentalistike I da je 73 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ni u misljenju. vec I potonjim vjekovima. kao I u antifasistickom pokretu tokom Drugog svjetskog rata. pravdoljubivost. koliko svojom misaonom originalnoscu. primjera radi. katkada. u odnosu na Staljina. odnosno u pogledu moralno protivrjecne licnosti. narocito. koji se prema nacistima slicno ponio. oni se nisu dali pokolebati. to je bio slucaj i sa Djerdjom Lukacem. Aktivno je ucestvovao u Spanskom gradjanskom ratu na strain Republike. ideji slobode. zaduzili covjecanstvo. On je. U tom smislu su bili I moralni idealisti. vjerskim liderima. pak. jednim od najvecih evropskih filozofa dvadesetog vijeka. sretno izbjegao. medjutim. nekad vise zivot) bili I ostali izvor mudrosti I moralnosti. mozda bi mogla da posluzi I poznata Aristotelova izreka o Platonu I istini. zasluzuju da budu intelektualni. sto je. istovremeno. bilo kao “vodici duha”. ne samo vremenu u kojem su zivjele. pa I milenijumima. Takav je slucaj. moralni I zivotni uzori drugim ljudima I oni to uistinu I jesu.harmonicno prozeli siroko znanje. uporno prikrivao svoje porijeklo Tvrdio je da je sin uglednog bankara I dame ‘iz visokog drustva”. psiholoska stabilnost I. i mnogo teze. Oni su. koje se nisu ogrijesile o moralne principe. Napisao je mnostvo djela iz oblasti knjizevnosti. I Andre Malro je zanimljiv u ovom pogledu. u tome sto su ovakve licnosti. slobodarski duh. naucnicima. niti kajati za vlastiti izbor moralnih principa. to jeste I u stvaralastvu I u svakodnevnom zivotu. dakle. o praskovima koji ce podsticati blagost I dobrotu. Veliki francuski biolog I humanista Zan Rostan je cak (naivno) razmisljao o pilulama za odanost I pozrtvovanost prema drugima. medjutim. te o farmaceutskim preparatima za odricanje u korist drugih. velikim madjarskim filozofom. posebno dosljedni I hrabri u apokalipticnim vremenima. kreativnost. Problem je. jer su bili uvjereni d aim je savjest cista. Sirio je. odnosno koje su intelektualno superiorne I moralno osjetljive I medju najvecima uistinu rijetke. pa I izuzetan trag u stvaralastvu. takodje. svakako.” (“Amicuss Plato sed magic amica Veritas!”) Zato nije ni cudno das u ovakve licnosti utisnule pecat. Kao moralna paradigma. u tom pogledu. Oni su se I u najtezim situacijama cvrsto drzali svojih moralnih nacela. u prvom planu su licnosti koje su istinski LJUDSKI TRAG ostavili I na intelektualnom I na moralnom planu. Mnogo su brojniji oni koji su ostavili dubok trag. U izvjsnom smislu. toliko i svojom moralnom dosljednoscu. koja glasi:”Prijatelj mi je Platon. a time I veliki uticaj. visoka samosvijest. Zato I jesu njihov zivot I djelo (nekad vise djelo. Malro je. Od fasista je bio osudjen I na smrt. u koje su cvrsto vjerovali. ali ne I na moralnom planu. bilo kao osobe od osvjedocenog moralnog integriteta. u ovom pogledu. moralni antiuzori. neki od njih su bili ili bi mogli biti. Eticke norme su nastojali ispunjavati I onda kada su racionalni razlozi ukazivali da se zlo ne moze iskorijeniti ili. istinoljubivost. publicistike. sto je bilo daleko od istine. bez obzira da li je rijec o filozofima. medjutim. licno postenje I moralna hrabrost. bio sa Martinom Hajdegerom. umjetnicima. kultura. Naravno. iako oni. Bio je veoma dinamican minister culture Francuske I dugogodisnji bliski saradnik De Gola. ni u djelanju. koju je. Ali ti rijetki. A nisu rijetki ni oni koji su ostavili zavidan. o sebi nisu mislili tako. Odani istini. jer su dijelom svoga bica potpali pod uticajem duha zlog vremena (umjesto da mu daju svoj pecat).

Napoleonov kompleks (“visak vlasti zbog manjka santimetara”). ne I u politici. lijepom mladicu. bez izuzetka. naravno. po kriterijima potpune poniznosti . Sa nekog iole strozijeg kriterija. u svoj mesijanski poziv. posebno ako je rijec o patoloskoj formi narcisoidnosti. vecina ljudi su manje ili vise tasti. cak. suvisno je isticati da su oni sebe smatrali visokomoralnim licnostima. nije imao polozenu ni maturu. skromnost. sto je veliki grijeh. Hriscanska etika. moralne pouke je moguce izvlaciti I iz ovih moralno protivrjecnih primjera I zivotnih sudbina. iako. Inace. zato.doktorirao. Ako su u pitanju javne licnosti. bili I veliki narcissi (Hitler. kao i kompleks govorne mane. i u trenutku samoubistva vjerovao da je u pravu I da je ucinio dobro djelo! Na suprot kompleksu superiornosti. neiskrenosti I kukavicluka. za razliku od onih drugih. prosto. odnosno gresnicima koji zive miloscu bozjom. kod mnogih ljudi postoji kompleks inferiornosti. rade sa teznjom da to bude najbolje sto oni mogu dati. on je u Indokini pljackao drevne sculpture. iako se znalo da. sebi mogu da dopuste i dopustaju samo oni koji su sigurni u sebe. Ne mogu biti. To monasi u svakodnevnom zivotu ispoljavaju dosljedno. Sumnju. Prvu grupu cine oni koji pate od nekog vida moralne insuficijencije. zbog cega je bio I sudski gonjen. Bili su (i danasnji su. Tu su I oni koji pate od zelje za jeftinim publicitetom. kao I oni koji olako hvale. Hitler je. Koliko to ljudi. odnosno koji i svojim “djelom” i svojim zivotom predstavljaju sinonime zla. prepuna. Mogli bi ih uslovno podijeliti na “djelimicne” i “totalne” moralne antiuzore. Uz sve ovo. a svoje djelovanje uskladjeno sa savjescu. koji. moralni uzori oni koji su opsjednuti zeljom za moci bez granica. gdje ovakvi “lijece” svoje komplekse “zeljom za vladanjem” nad ljudima I “voljom za moci”. na zalost. jer njima nikada nije dovoljno pohvala I poniznog klanjanja drugih ljudi. dakako. Ali.neznalicama. na primjer. ni svi antiuzori jednaki. na primjer. medjutim. moralnih antiuzora istorija je. nisu potrebne jeftine socijalne i psiholoske kompenzacije iz vana. da bi eventualno povratili izgubljeno samopouzdanje I samopostovanje. poslusnosti. Pa. Prva grupa je masovna I kada je rijec o poznatim licnostima I kada je rijec o “obicnom” svijetu. pa i svjesno biranu marginalnost. primjera radi. naravno. a jos lakse osudjuju I presudjuju. ne patio d narcisoidnosti? (Prisjetimo se anticke legende o Narcisu. takvi) ubijedjeni u svoju posebnu istorijsku ulogu. A diktatori su. I najblize saradnike su birali. izmedju vrijednosti i slave. proizvodi manje stetne posljedice. nije “zdrav”. koji time najcesce nastoje da kompenzuju svoje mane. kojim se mjeri “moralno cistunstvo”. prema sebi su najstrozije sudije! Sve sto rade. svoju nesigurnost. Mnogi mislioci su pravili jasnu dinstinkciju izmedju ponosa i tastine. Staljin…). koji su sobom beskrajno zadovoljni I kada za to imaju najmanje razloga. istovremeno. Naravno. a drugu oni koji u svakom pogledu predstavljaju moralne nakaze. svoju tastinu I sujetu. naravno. uvijek izrazavaju sumnju I nezadovoljstvo vlastitim djelom. koji se “lijeci” naglasenom 74 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . trpeci sve bez srdzbe I smatrajuci sebe sicusnim. tesko da bi uopste pronasli “moralno bezgresne”. cak I iskazivanje pameti smatra za gordost. onda pogotovo. I ne samo istorija. vec I svakodnevni zivot u ovom vremenu. vjerovatno. Musolini. A. licemjerja. opet. stetna. odnosno oni koji su moralno jaki i koji su intimno ubijedjeni u univerzalnu vrijednost etickih principa. Naravno. Na suprot tome. U ovu vrstu kompleksa spada I tzv. koji je video svoj lik u vodi I beznadezno se zaljubio u njega!) Zamjena ponosa tastinom je. Nisu. takodje. vjerovatno. odnosno koji onemogucava ispravan moralni stav. Njima.

oni visokomoralni predstavljaju jos vecu vrijednost.) * * * SOKRAT: “Ako u Atini ne bude pekara. U ovom kontekstu. na teskom zivotnom putu ocovjecenja. ali I medju najsiromasnijima. ovdje u najkracem. To posebno vazi za one cije je djelo potvrdilo vrijeme. znacajni I njihovo djelo I njihov nacin zivota. koji.u “Molitvi za dobu upotrebu bolesti”. na primjer. necemo imati Atinjane!” * * * Iako su. zato. koji su dovodili do nipodostavanja licnosti. isto tako i zbog njihovog uvjerljivog dokaza svakodnevne istrajnosti. (Prisjetimo se ovdje da je mudri Paskal. Ako ne bude ucitelja. Ako je. ni to ne mora da bude tako. nije bio u najboljim odnosima sa svojom suprugom Ksantipom) bio optuzen. posebno u djetinjstvu. ako je taj zivot intelektualno osmisljen u odgovarajucem djelu od strane samih tih licnosti ili njihovih savremenika (u duhu one stare latinske izreke.potrebom za govornistvom (sjetimo se Demostena!). koju treba isticati. koji je bio njegov najznamenitiji ucenik. Jedan od najuverljivijih dokaza za to je licnost antickog filozofa Sokrata. godine stare ere ( po mnogim izvorima.narocito. kao veoma rasiren oblik manje ili vece amoralnosti. 75 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . on. onda njihov uticaj ostaje kroz vreme – pa I vijekove I milenijume. neumitni sudija ljudskim djelima I nedjelima. evo gotovo dva i po milenijuma predstavlja sinonim covjekove moralne snage. ici cemo bosi. Anit i Likon su ga optuzili za kvarenje Atinske omladine I za nevjerovanje u bogove u koje je vjerovala drzava. Melet. u punom smislu te rijeci. uvazavati I postovati. sudara ga za zlom I nepravdom. zbog cega. mora proci da bi se postalo covjekom. pa I poslije njega. molio Boga . Ako ne bude obucara. koje drzi covjeka na ispitu tokom cijelog zivota. upravo zbog univerzalnosti moralnih principa. Vrijeme koje razrjesava sve sporove. a zapisi ostaju da uvijek svjedoce o nama”). Sokrat je kao sedamdesetogodisnjak. pokazuje sve zablude I predrasude. kojima se rukovodio u svom zivotu. Platonovih tekstova. Kao sto je dobro poznato. Gotovo je suvisno da ovdje dodajemo I koristoljublje I koriscenje razlicitih vidova privilegija. navodno. I to. necemo imati hljeba. za moralni uticaj istorijskih licnosti na savremenike I potonje generacije. kao sto je vec receno. koja kaze da “rijeci lete. vitla ga iz iskusenja u iskusenje. te neki drugi vidovi hendikepa. 399. Podsjetimo se. najmudriji covjek svoga doba. koliko zbog plemenitih vrlina koje posjeduju. putu koji se. pri tom. kao sto je poznato. Medjutim.da ga ucini “nesposobnim za uzivanja ovoga svijeta”. jasno je da protokom vremena slabi ovaj drugi izvor. nije nista sam neposredno napisao. od strane drzavnih tuzilaca za dva (ne)djela. kako ih je interpretirao Platon u svom tekstu “Odbrana Sokratova”. jednog od osnivaca filozofije. Sokratovih stavova o moralnosti i smislu ljudskog zivota. Uprkos tome. jos rijec o uistinu intelektualno I moralno snaznim licnostima. jer je svoje ucenike na Agori poducavao besplatno. O njegovoj intelektualnoj I moralnoj snazi doznajemo preko Ksenofonovih I . prosto.

vec se iz vrline radja blago. cast. “kao I sva ostala dobra”. pri tom. Taj nacin odbrane. Kada se sve ovo. “Ni u sudu. sto nije dobro ciniti. mirno ispio pehar sa otrovom kukute.kako bi po svaku cijenu izbjegao smrt”. “ Zivot bez takvog ispitivanja nije vrijedan da se zivi”. nego bih I glavu dao. 76 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . S tim u vezi. zakone do kraja ispostovati. onda nije ni malo slucajno sto ga I savremeni Grci. dovijati se tome. (a ima indicija da je to prizeljkivala I vlast). jer je “mnogo teze izbjeci nevaljalstvo nego smrt”. vec i tesko prasta u svojoj prevrtljivosti! Izlazuci svoju odbranu. on kaze da oni najvaznije stvari najmanje cijene. izricit je Sokrat. da pravednost I vrlina nalazu postovanje zakona. kasnije je nazvan “sokratovska ironija”. a ne bih uzmicao”. I radi otklanjanja opasnosti ne smije da ucini ista nedostojno slobodna covjeka. kojom je Sokrat osporavao tvrdnje svojih tuzilaca I vjesto usmjeravao svoja pitanja tuziocima. vjerovatno. Sokrat je to odbio I. a nimalo “za slavu. I dalje kaze: “Ja se ne bih ni u jednom slucaju povukao mimo pravde iz straha pred smrcu. Sokrat je uvjerljivo dokazivao I dokazao. Sokrat kaze da se mora racunati “sa opasnostima zivota i smrti”. sto masa (pa i atinska) ne samo nerado prihvata. Pa ipak. Tako je pobijedila ljudska zavist prema Sokratovoj mudrosti i njegovoj moralnoj dosljednosti. po Sokratu. Po njemu. ni ako bih imao po nekoliko puta glavom da platim”. Rukovodeci se ovim I ovakvim nacelima. ni u ratu – kaze Sokrat – ne smijem ni ja. on energicno izjavljuje “pustili vi mene ispod sudjenja ili ne. U tom duhu su i 2001. za pamet I za istinu”. tristasezdeset sudija je prihvatilo Meletov prijedlog I Sokrat je bio osudjen na smrt. Takodje je govorio da je dobrovoljno prihvatio zakone Atine. od koje je ubrzo I umro! Onima koji su ga nagovarali na bjekstvo. kaze on. Zivot sam. vec pokazao I svoju intelektualnu moralnu superiornost. Kritikujuci Atinjane sto se I previse “staraju” kako da sto vise blaga nagomilaju. Ukazujuci na rasprostranjenost ljudske zavisti. okruzen svojim rasplakanim ucenicima. govorio je da bi bjekstvo bilo krsenje zakona. ne samo svoju nevinost. (a tako ce. na primjer). Sokrat je iskazao i nekoliko bitnih moralnih staova o zivotu. zbog koje su mnogi stradali u proslosti. zbog njihove trajne inspirativosti. ja necu nikako drugacije da radim. Mnogi Grci i danas nose ime ovog davnasnjeg uzora mudrosti i moralnosti. Covjek. smatraju zivim elementom svoje tradicije. ni iko drugi. da bi dobio zeljene odgovore. toliko vijekova kasnije. Iako je imao priliku da izbjegne izvrsenje presude – mnogi su mu savjetovali da pobjegne iz Atine. necu prestati da se bavim ispitivanjem istine”. (u skladu s kojima je i zivio). Sokrat je mirno prihvatio odluku sudija da “ide u smrt”. na koje ovdje zelimo jos jednom ukazti.Pred pet stotina I jednim sudijom. ima u vidu. biti i u buducnosti!). godinu proglasili Sokratovom godinom. pored izvanredne umnosti. vezano za ime Sokratovo. ali da se. a nistavnije vise. (Kriton. (I mnogo stosta drugo). ponajvise mora paziti “na sramotu”. posvetio “ispitivanju sebe I ostalih” I “dokle god bude daha u meni I dokle god budem snage imao. vrlina se ne radja iz blaga. te da bi svojim bjekstvom I krsenjem zakona sam sebe porekao I da ce on. zato.

Drugacije kazano. kao neospornom intelektualnom i moralnom uzoru. On je. okrivam svoju povezanost. po njemu. na pitanje sta je covjek i. drugi nikada ne smije biti intrumntalizovan. kao sto je to I u mottu naznaceno. sljedstveno tome. Ono sustinsko u Kantovoj filozofiji je.” * * * Mada je o Imanuelu Kantu. besumnje imaju snagu I danas. ujedno. A to je. vec bilo govora u prethodnom tekstu. kljucne eticke kategorije – sloboda. u najtjesnjoj vezi sa metafizickim temeljima naseg postojanja. odnosno bitak covjeka. (odnosno Fihteovim odredjenjem trostruke uloge mislioca). a nikada kao puko sredstvo. ali mu je kljucna pretpostavka . vec filozofije kao takve. i s onim vidljivim svjetovima). 77 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao sto je I u njegovim djelima vidljivo jedinstvo teorijske I prakticne filozofije. mojom licnoscu i istupa u jedan svijet. treba da cinim? U sredistu. Zato. prava beskrajnost moze zapazii.* * * IMANUEL KANT: “Postupaj tako da covjecanstvo u svojoj licnosti. a ocigledno da ce je imati I u buducnosti. ali samo umom i s kojim (a time. uvijek koristis kao svrhu. naime. ne samo moralne filozofije. svrhe I sredstva tog djelovanja. ne samo kao slucajnu. Upravo kroz moralni zakon sloboda se ispoljava kao sloboda ljudske volje. dakle. isto kao i u licnosti drugoga. kojim se. Sloboda omogucava covjeku da spozna granice te iste slobode. ne samo slozenost etickog problema u teoriji. odnosno kljucni motivi I uporista njegovog moralnog djelovanja. S druge strane. kao utemeljivacu moderne etike. imperativ i bezuslovan. uistinu bio i ucitelj i vaspitac i moralni oplemenjitelj ljudskog roda. je covjek I covjekov zivot. nego kao opstu i neminovnu. kaze Kant “zapocinje mojim nevidljivim ja. kao covjek. s razlogom). odnosno da covjek pripada svijetu. receno Fihteovim rijecima. kao takvog. I sam nacin Kantovog zivota bio je u duhu tih nacela. i to u vise navrata (nadam se. Sinteticki oznaceni kao kategoricki imperativ – temeljni principi modernog evropskog filozofskog etosa – koje je ovaj filozof formulisao jos u drugoj polovini osamnaestog vijeka. On. istovremeno. Transcendentna sloboda podrazumijeva samodeterminaciju ljudske volje moralnim zakonima . a ne svijet covjeku. istina. spoznaja (do koje je on prvi dosao) da se sva filozofska pitanja svode na jedno. nego da predstavlja samu ljudsku supstanciju. jos kompleksnije dokazivati Hegel. covjeka poima kao integralni entitet unutar svega postojeceg. vec I to da eticka dimenzija covjekovog zivota nije tek jedna od brojnih dimenzija. kao svojom najvisom svrhom. sloboda. ovdje mu se vracamo jos jednom. pravda su u neraskidivoj vezi sa temeljnim strukturama svijeta. nikada sredstvo. kako ce kasnije.” Moralni zakon je. naravno. na pitanje sta. Kant je ujerljivo pokazao. Moralni zakon u meni. te ciljevi. svakako. vec samo svrha.

Kao gostujuci profesor predavao je na univerzitetima u Oksfordu. Njegova izvanredna samodisciplina. gdje je 1910. koji cini spoljasnji okvir istinskog ljudskog zivota. njegova teorijska preokupacija je bila logicka analiza. je dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost. Rasel je uveo niz preciznih logickih formi. godine biran I za profesora. zapravo. kojima su se adekvatnije mogli izraziti filozofski problemi. Na Kembridzu je studirao matematiku I filozofiju. nepersonalnom I istinom oslobodjenom predrasuda. godine 1950. Idealno ostvarivanje uma moguce je samo tako sto ce etika djelovati kroz pravo I na taj nacin dovesti do saglasnosti drustvenog poretka sa prirodnom istorijom ljudskog roda. On je. opet. Iza sebe je ostavio izuzetno filozofsko djelo. jer u protivnom filozof (i svaki drugi istrazivac) cini izdaju. Cikagu. I u svom svakodnevnom zivotu. geografskom smislu? * * * BERTRAND RASEL: “Mi smo nemocni: to je garancija nase nezavisnosti!” * * * Medju nesporne moralne uzore. O njegovoj samodisciplini govori I jedan detalj iz svakodnevnog zivota. Na tome Kant zasniva I svoju koncepciju “vjecnog mira”. putem tvoje namjere. u okviru koje se obezbjedjuje najvisi stepen slobode svakog pojedinca. Za Rasela je borba za istinu kljucna. kao I njegova izrazita dusevnost I urodjena skromnost. Kao sto je poznato. egzaktnom. uveo pojmove I sintagme. Pekingu. svakako. I njegovo shvatanje odnosa politike I morala. treba da bude opsti prirodni zakon”. Kant je potvrdjivao i nacinom svoga zivota. Bitno je. U svom monumentalnom djelu “Principi 78 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . vezana za njegov zivot. sto je. On je. na samrti je porucio:”U daljinu. istorijski process nuzno vodi svjetskom gradjanskom poretku. Jos jedna zanimljivost. To je potvrdjivao ispoljavajuci raznovrsne moralne vrline. bili su nadaleko poznati.Kant izricito kaze:”Postupaj tako kao da osnovni princip tvog postupka. Svakako otidjimo dovoljno daleko!” Naravno. za koju je moralno odgovoran. ostaje otvoreno pitanje da li je to mislio i u bukvalnom. u daljinu. u vezi sa pretpostavkama ostvarivanja covjeka kao moralnog bica. tako da su sugradjani mogli po njemu da navijaju sopstvene casovnike. Los Andjelesu I drugdje. sinonim za vlastitu odgovornost. koje su ispunjavale njegovu dusu: prema “zvjezdanom nebu nad nama I moralnom zakonu u sebi”. Kao briljantan pisac.” Najdublja teznja Kantove moralne filozofije jeste bila uspostavljanje eticke zajednice covjecanstva na umnim temeljima. spada I engleski filozof Bertrand Rasel. Prema Kantu. te prava I morala. njegovo postivanje I pozitivnog I prirodnog zakona. kao nov filozofski metod. u cijem sredistu je traganje za istinom. u tom kontekstu. svaki dan odlazio u setnju u isto vrijeme. Da je unutrasnja sloboda. kao sto su “filozofska logika” I “logicki atomizam”. pri tome. naime. odnosno “radi tako da svaki tvoj postupak sluzi kao opsti moralni osnovni zakon. mozda vrijedi da se pomene. jedan od najblistavijih umova dvadesetog stoljeca. ovaj filozof je iskazivao divljenje prema dvjema stvarima. Iako za zivota nikada nije napustio svoj Kenigsberg.

prosto. I. na kojem je radio punih deset godina. pri osnivanju “Raselovog suda”. Juzne Koreje. za koje se borio. Neki ga zato I nazivaju poslednjim filozofom u klasicnom smislu te rijeci. Kao sto je u svojim filozofskim istrazivanjima manifestovao odvaznost I istrajnost u traganju za istinom. kao logicnu posljedicu. koliko njegovu institucionalnu nemoc. koja je. 79 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Raselova prakticna angazovanost na principima humanizma I borbe protiv nasilja. niti od bilo koga drugog. naravno. upravo zato.matematike”. za koji je bio spreman platiti veliku cijenu I. Rijec je o misliocu ogromne naucne I filozofske erudicije. kada je. kojeg se poduhvatio Bertrand Rasel. On je. Iako eticka pitanja nisu bila u sredistu njegove filozofije. kao takvo. ne slucajno. vec je morao I u zatvor! A u zatvor ce ponovo dospjeti I kao osamdesetogodisnjak. ni partije. kao radikalni pacifista I humanista. I zato je Rasel potencirao. Rasel je isto tako I u svom drustvenom angazmanu iskazivao rijetko vidjenu upornost u borbi za moralne vrijednosti. odbio da se odazove pozivu d aide u vojsku. sa sjedistem u Hagu. ciji je bio prvi predsjednik. I. nekoliko decenija bio na celu Pagvaskog pokreta za borbu protiv nuklearnog oruzja. toliko I njegovu nezavisnost. Poenta ove misli je u tome da Sud nije sluzbena institucija I da on ne zamjenjuje nikakvu institucionalnu vlast. on je gotovo sve matematicke stavove izveo iz logickih principa. ne jednom. zbog protesta protiv rata u Vijetnamu. godine. Tako je 1916. On je bio i poslednji veliki filozof koji je nastojao svoja teorijska uvjerenja spojiti sa slobodoumnim. kao Medjunarodni sud pravde. godine. istaknuta kao motto na pocetku ovog fragmenta. kao najugledniji pacifista svoga vremena. Pred kraj svog zivota je osnovao Sud za utvrdjivanje ratnih zlocina u Vijetnamu. opet. sto je grandiozan zadatak. ne samo izgubio mjesto profesora na Kembridzu. Sud djeluje I danas. Jedan od vidova njegovog protesta bio je I sjedenje na ulici I ometanje normalnog odvijanja saobracaja. zabrinute zbog zlocina. ju je I platio. bila primarna sa stanovista moralnih principa. bila je u proslom vijeku gotovo bez premca. bio glas (samo)svjesne javnosti. hrabrim i dosljednim prakticnim angazovanjem. To je narocito ispoljavao u svom dosljednom pacifizmu. Njegovi clanovi nisu predstavljali ni vlade. izrekao je Rasel u svom inauguralnom govoru 1967. primate nikakva naredjenja ili “porudzbe”. Novog Zelanda I Australije. Sve je to imalo za cilj da utemelji I poveze ljudsko znanje. On je ispitivao cinjenice “po dusi I savjesti” I u “potpunoj duhovnoj slobodi” svojih uglednih clanova. ratova I svih oblika degradacije I dehumanizacije covjeka I svijeta. Sud je trebao da “sudi” ratnim zlocinima vlada SAD. naoruzavanja. Misao. Sud nije mogao od njih. Rasel je.

kada je razocaran (zlo)upotrebom svojih otkrica. Onaj ko nije uznesen. O uzbudljivosti istrazivacke avanture. S druge strane. radije bih bio casovnicar!” * * * I Albert Ajnstajn. samo po sebi. bez obzira na svoje jevrejsko porijeklo. Ajnstajn je dosao do grandioznih otkrica. te je red da vracam u istoj mjeri u kojoj sam uzimao i u kojoj nastavljam da uzimam. dvije njegove odluke te vrste. ima ogromnu tezinu I vrijednost. povezana cak I sa strahom. onda to. koje je posebno izlozio u svom djelu “Svijet kako ga ja vidim”(“Mein Weltbild”). I to. A kada to u svom zivotu I potvrdjuje. lezi u osnovi religije.” (podvukao K. kakva su Teorija relativiteta. A. zivih i pokojnih. Na istom mjestu (u istom djelu). Svijet je to I prepoznao kao vrhove saznanja I dodijelio mu Nobelovu nagradu 1921. po mnogo cemu zasluzuje “status” moralnog uzora. kao visokomoralan covjek. Sasvim je izvjesno das u takvi. to je vidljivo iz njegovog neumornog traganja za istinom u svom naucnom radu. Najuvjerljivije su. onda je to. das u sve rjedji! Upravo zbog takvih navodimo I slijedece Ajnstajnove rijeci:”Najvaznije ljudsko nastojanje je borba za moralnost u nasim akcijama. kao I u svom zivotu je pokazao I dokazao da je visokomoralna licnost. Samo moralnost u nasim akcijama moze dati ljepotu i dostojanstvo zivljenja. moralno osjetljivi I odgovorni vise nego rijetki I. Ajnstajn se nije teorijski bavio problemima morala. Zacudjenost pred tajnom. Ajnstajn kaze:”Najbajoslovnije uzbudjenje kakvo nam je podareno dozivljavamo pred licem nesaznatljivoga.* * * ALBERT AJNSTAJN: “Da sam znao cemu ce moja istrazivanja voditi. odnosno kada su atomske bombe posijale masovnu smrt po japanskim gradovima 80 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Osjecanje pravednosti. Prva. To uzbudjenje stoji kraj kolevke autenticne umjetnosti. ko nije sposoban da odaje priznanje. kada je odlucno osudio nacizam I napustio Njmacku. jos snaznije. Kao naucnik-fizicar I filozof prirode.) Kada ovako nesto kaze vrhunski naucnik. Ajnstajn je to demonstrirao u vise navrata. Ajnstajn kaze I ovo:”Po sto puta na dan podsjecam sam sebe na to da moj dusevni i moj radni zivot zavise od djelanja drugih ljudi. druga. da je podrzao Hitlera. Nasa unutrasnja ravnoteza I cak nasa istinska egzistencija zavise od toga. svakako. vjerovatno dobio status drzavnog naucnika broj jedan u Trecem Rajhu. i Teorija polja. po nama. iako bi. iz takvog uzbudjenja I zacudjenosti. u nekim svojim djelima.M. Ali. uz rijedak talenat I veliku istrajnost. drustvene odgovornosti veoma je razvijeno kod mene…” Gotovo da je suvisno pitati se koliko obicnih smrtnika osjeca “dug” prema drugim ljudima I kakvu odgovornost iskazuju u pogledu “vracanja duga” prema njima. tako I njihovim zivotnim praktikovanjem. kako svojim poimanjem moralnih nacela. autenticne nauke. da se divi pred cudom prirode – isto je sto I mrtvac. on je utuljena svijeca. besumnje. Medjutim. kao sto je vec pomenuto. to je vidljivo I iz njegovih stavova o najraznovrsnijim zivotnim pitanjima. jedan od najumnijih ljudi I najvecih naucnika u istoriji nauke uopste. sta vise. Kvantna teorija.” Evo. godine.

Medjutim. uzgred receno. da nisu samo ucene. samo istinski veliki stvaraoci I moralno veoma odgovorni ljudi. pitajuci se – kada je bio na vrhuncu slave – ne bi li bilo bolje da je ostao cobanin u svom selu (Rasinar) u Rumuniji! On je. za ovakve licnosti se moze reci da nisu samo razumne.” * * * Kao sto je naprijed receno. Ajnstajn je jos 1932. priznavanje legitimiteta ovoga svijeta I njegovog prava da vrednuje. ne moze dam u sluzi na cast. Istina je nesakrivenost (aletheia). I uzorom I antiuzorom. a razumjeti tako malo!”(podvukao K. kojoj su se mnogi drugi tek retoricki priklanjali i tako nadisli okvire naucno-tehnickog uma. kako je govorio. odnosno o cjelini covjekova zivota I svijeta. izjavio da je znao cemu ce njegova istrazivanja voditi. Hajdeger dokazuje da mi otkrivamo ono sto bivstvuje bez posredovanja pojmova I sudova.M.(Hirosima i Nagasaki). Samo su oni u stanju da (samo)svjesno spoznaju I priznaju granice svoje I svake nauke. Izlazuci kritici dotadasnju teoriju opazanja I teoriju istine. Martina Hajdegera mozemo pojednostavljeno oznaciti kontroverznom licnoscu. predstave I pojmovi. proizvodnju oruzja I trgovinu oruzjem. odnosno. bez obzira cime se profesionalno bavili. mogu imati. To ce izraziti I svojom pregnantnom 81 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koje su ravnodusne prema drustvenim problemima I koje gledaju “na ratovanje. da ne odvajaju segment od cjeline. svakako. konkretni individualni covjek je egzistencija. koja nema fiksiranu prirodu. odnosno da im je na umu dobrobit covjeka I zajednice. drzanje. pa I svog vlastitog.” U tom kontekstu. prodor – u svom korjenitom jedinstvu usadjuje u naucnu egzistenciju odusevljenu jednostavnost i ostrinu konkretne egzistencije. vec je ono sto ga od sebe napravi. godine govorio da postoje drustvene grupe.Jonas). Za njega je bivstvovanje osnovni problem filozofskog misljenja. po kojoj spoznaji stvarnosti prethode opazanja. istovremeno. njegov stav I prakticni odnos prema nacional-socijalizmu u Njemackoj. naprosto kao na prilike da unaprijede svoje licne interese I da prosire svoj licni autoritet. jer bi prihvatanje nagrade znacilo. da prepoznaju vrhovne vrijednosti zivota. samokriticki. da bi radije bio casovnicar. a pomalo I kajuci se. da razmisljaju o etickoj dimenziji stvaralastva. odbio da primi I Nobelovu nagradu I nagradu Francuske akademije nauka. vec I umne. vec das u I mudre. Oni su i prakticno manifestovali “etiku odgovornosti”. Ovakav odnos prema smislu zivota. Naime. Zato. njegov intelektualni doprinos evropskoj I svjetskoj filozofiji je toliki da se rijetko koji filozof u novijoj istoriji moze mjeriti s njim.) Pomenute Ajnstajnove misli neodoljivo podsjecaju na slicne misli koje ce nesto kasnije izgovoriti I Emil Sioran. mnogo govori I njegova slijedeca misao: “Ko bi mislio pocetkom vijeka da cemo kroz pedeset godina znati tako mnogo. * * * MARTIN HAJDEGER: “Ovaj trojni element – odnos prema svijetu. besumnje. H. za razliku od bivstvovanja.Weber. Ali.(M.

velikog mislioca. na zalost. On je. godine. 82 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Nastojao je da igra ulogu “krunskog pravnika” Hitlerovog rezima. tako masovno izrazena kod vecine smrtnika . nesporno je da je bez obzira na ove dileme. Hajdegera smo u moralnom smislu svrstali I u svojevrsni antiuzor. koja glasi:”Vise od stvarnosti stoji mogucnost!” U tom smislu. tesko je izricito tvrditi. masovna kultura. najvjerovatnije motivisan profesionalnom koriscu. znatno manje tehnicke). Maja 1933. Takav neoprostiv moralni gest. Razlog tome je. Jedan od njih je I veliki njemacki teoreticar prava I politike Karl Smit. obicna sujeta. U tom kontekstu je govorio I o tome da je istorija zapadne filozofije istorija njenog pada. a mnogi od njih platiti I golim zivotima takav svoj stav. (I. I to. O tome su vodjene brojne polemike I izricani razliciti. buduci da se izjasnio u prilog nove vlasti. pisao pjesme I rijetko koga primao u posjetu!) No. kao sto je ranije pomenuto. pak.” Ili. bio je I razlog da su Smitova djela bila gotovo zaboravljena sve donedavno. Mnogi su morali da bjeze iz Njemacke (na primjer. Da li je on to ucinio iskreno. Zaborav konacnosti ljudskog bivstvovanja – odbijanje da se prizna neizbjeznost sopstvene smrti – pokazuje neautenticnost odredjene egzistencije. rijec o neizbrisivoj moralnoj mrlji u zivotu ovog. kao sto su: dominacija. nije sasvim jasno. Medjutim. Hajdeger je I radikalno prevrednovao dotadasnje ocjene o filozofskim pravcima I pojedinim filozofima. pa I oprecni sudovi. Hajdeger se bavio I kritikom nekih fenomena savremenog drustva. pravio herbarijume.koji su se slicno ponijeli u odnosu na nacizam. svakako. buducnost je primarna dimenzija vremena.sentencijom. energicno osudio nacizam. industrijsko drustvo. (Ne treba iskljuciti ni njegov – moguci – osjecaj usamljenosti. inace. svi pripadnici Frankfurtskog kruga). odnosno u “nihilizmu”. Dolazak Hitlera na vlast zatekao je Hajdegera na mjestu rektora Berlinskog univerziteta. Decenijama je zivio sam u svojoj brvnari na Svarcvaldu. Na zalost. pristupio Nacional-socijalistickoj partiji I dobio Katedru za pravo na Berlinskom univerzitetu. kad I Hajdeger. na kojem je I nadalje ostao. bilo je jos intelektualaca visokog ranga. A pad se sastoji u “zaboravu bivstvovanja”. U okviru svojih filozofskih preokupacija. o cemu je ranije pisao u svojim tekstovima I koju je mozda “prepoznao” u novoj ideologiji? Da li je ta ideologija bila odgovor na njegov rezolutan stav da je “cilj odnosa prema svijetu – samo egzistencija I nista drugo. Da li je bilo u pitanju njegovo odusevljenje “jednostavnoscu I ostrinom konkretne egzistencije”. covjekovo otudjenje. Hajdeger je postao clan Nacional-socijalisticke partije. u duhu vlastitih uvjerenja ili iz razloga puke tastine. u njegovoj podrsci nacionalsocijalistickom pokretu I ideologiji Adolfa Hitlera. tehnologija. nasuprot cinjenici da je najveci dio pripadnika humanisticke inteligencije.

gdje Hamvas studira 83 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Interesantno je da su Hamvasa podjednako privlacile tako razlicite teme. Da li je I to posljedica cinjenice da se izdrzavao I radeci kao fizicki radnik. sasvim sigurno. cije je moralno geslo. zahvaljujuci neumornom prevodiocu Savi Babicu.” Hamvas je. kao zemljoradnik. tek nedavno otkriven I u samoj Madjarskoj. Medju poslednjim je I rijetko vrijedno djelo “Antologija humana”. a jednom je dozivio I nervni slom. toliko jos vise njegovo interesovanje za uistinu sustinske probleme covjekove egzistencije I uopste sudbonosna pitanja ljudskog roda.” * * * Evo kratkog osvrta I na jos jednu izuzetno zanimljivu licnost. Jedina njegova knjiga. ali I veoma mukotrpan I castan zivot. kao bastovan.inace. I zato je ovdje postao gotovo kultni pisac. najprakticnija pitanja svakodnevnog zivota. doduse. Upoznao je strahote Prvog svjetskog rata na ukrajinskom I italijanskom frontu. s jedne strane i autenticnog zivota u skladu sa svojim uvjerenjima i unutrasnjim porivima. upravo. Moje pretenzije su vece. o madjarskom piscu I filozofu Beli Hamvasu. koliko nekonvencionalan I pomalo paradoksalan nacin razmisljanja I pisanja. moze se slobodno reci. To je. Nista manje nije interesantan I. dvotomnu “Scientia sacra”).) Poslije Prvog svjetskog rata njegova porodica se seli u Budimpestu. Na nasu srecu. obrnuto! Zbog sirokog interesovanja I zelje da zadovolji svoju neutazivu radoznalost bio spreman na svaku vrstu novog iskustva I svaku vrstu zrtve.* * * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtvovati za nesto vece. I njegovo djelo i njegov osoben nacin zivota nose sobom izuzetne moralne vrijednosti i pouke. rodjen u Slovackoj (grad Presov). Zelim da budem normalan covjek. naravno. “Novo leto”. koje smo ranije vec pominjali. objavljena za zivota. s druge strane. On je. koju smo u prethodnom dijelu teksta u vise navrata pominjali. mnogo propatio. kao novinar. hladjenje jagoda ili obrada povrtnjaka. Heraklita. koji je. istovremeno. glasilo: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. na primjer. cak I vise nego u samoj Madjarskoj Za ovaj tekst je zanimljiv. bilo I prirodno za licnost. kao bibliotekar. Neki kriticari su ga odmah nazvali “cudnim Madjarem” i svrstali ga u najuzi krug velikih mislilaca dvadesetog vijeka.”(podvukao K. Dva puta je bio ranjavan. naime. Odbio je da primi odlikovanje. Zaratustre. kao prevodlac…Ili je.M. “Naime”. iako je zbog toga. moralno inspirativan njegov neobican. uvijek davao odlucnu prednost ovom drugom. jer je smatrao da je “sramno odlikovati ljude za ubijanje. kao prodavac na pijaci. Bude do mislilaca njegovog vremena) i. kao sto su. izmedju (moguceg) zivotnog konfora i sigurnosti i izvjesnosti karijere. Rijec je. I nasi citaoci su imali priliku da u najkracem vremenu upoznaju Hamvaseva glavna djela (sedmotomni roman “Karneval”. u kojem je Hamvas pratio I pregnantno izlozio “pet hiljada godina ljudske mudrosti”. pogotovo. kao sto je rekonstrukcija najvecih misaonih sistema u istoriji (u luku od Lao Cea. Mladost je proveo u Bratislavi. bila je “Nevidljivo zbivanje”.

Od tada je. godine objavljuje knjigu “Revolucija u umjetnosti. te fizicki radnik na hidroelektrani. kao granicnu godinu. prevodi I objavljuje. inace. kapitalne studije “Scientia sacra”. “Filozofija vina”(molitvenik za ateiste). pa sve do svoje smrti. kako da se domognu novca iz tudjih dzepova ili korbaca iz tudjih ruku. To stanje svijesti on oznacava kao “buducnost”. korupcije I drobljenja izvornog ljudsko bivstva. zbog cega I pise radove. Govoreci o odnosu ludih i trezvenih. kao sto su: “Tresnje brati”. prirode I boga. Medju Evropejcima se ludi smatraju simpaticnijim.” 84 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . cije objavljivanje nije docekao. Evo jos jedne zanimljive i pomalo ironicne misli Bele Hamvasa. od potonje istorije. Hamvas kaze:”Van Gog je bio lud. I u toku Drugog svjetskog rata biva mobilisan I upucen na rusko ratiste. Ona cini ono stanje svijesti koje je otvoreno za spoznaju cjeline stvarnosti. Prilikom opsade Budimpeste 1945. koja razdvaja “zlatno doba”. Zato on I kaze (sto smo. Nekim slucajem je sacuvan samo tekst. spremnost da se u smrt zakoraci “otvorenih ociju”. jer se trezvenima uvijek mota po glavi. (1969. onda spoznaje I sopstveno mjesto u toj cjelini. Punoca svakodnevnice. Poslije rata pise I 1948. “Drvece”. U medjuvremenu pise. On otkriva seststotu godinu prije nove ere. .godine) bio onemogucen da objavljuje svoje tekstove. Tada je shvati i to da je “sloboda iznutra”. Uprkos tome. cini ljudski zivot. po njemu. niti da dobije dostojno zaposlenje. zbog koje gubi mjesto bibliotekara I dospijeva na “crnu listu”. on kaze da je ljubav “izvorno normalno stanje postojanja” i da “nema individualnog spasenja”. takodje. “Krevet”. magacioner. ranije vec pominjali) da je “lud onaj ko nije pripremljen za vjecni zivot. ali radi I razne druge poslove da bi se izdrzavao. kolektiva. u kojem se. on ispisuje svoj ogroman opus. U svojim djelima Hamvas pokusava da rekonstruise zapretena znanja starih civilizacija (“Bastina”). koju Hamvas vidi kao istoriju kvarenja. kao I mogucnost ostvarenja novog “zlatnog doba” zadrzalo se u velikim religijskim sistemima (na primjer. Njegova supruga je sacuvala rukopise I tek dvadesetak godina poslije Beline smrti pocece objavljivanje tih tekstova. vrijeme sklada pojedinca. “Pjesma ptica”. U vezi s tim. koja ima i izvjesnu moralnu tezinu. Sjecanje na izvornu cjelinu. I u tom periodu se izdrzavao radeci kao bastovan. u Jevandjelju). apstrakcija I nadrealizam u Madjarskoj”. U dubljem spoznavanju sebe i svijeta pokusavao je da sebi obezbijedi mir. kao i Suman i Contvari i Gogolj i Nice. godinama mukotrpno pripremane.njemacki I madjarski. Hamvas potencira I znacaj svakodnevnice. koji nude integralnu sliku cjeline svijeta. a jedna granata unistava njegov stan I u njemu sve rukopise.” A krajnji smisao posvecenosti zivotu jeste I spremnost na odricanje od zivota. godine dezertira.

samo o onima koji poodavno nisu medju zivima. ali. istovremeno. ali samo do raspada Druge Jugoslavije. kao dublji smisao ljudske egzistencije. ako je uopste prisutno. koji su osmisljavali puteve covjecanstva I koji su bili dovoljno hrabri da na tom putu istraju. iznad svega. stalno izgradjivali sebe. jer ce o periodu poslije toga biti govora kasnije. ciji uticaj ne prelazi granice ovih prostora. Naravno. sto je. mnogo veca nego drugdje. vec kao moralni osjecaj duznosti. dosljedni moralni stavovi i. Oni su. u stvaralastvu. i obrazovanih i kulturnih. teorijskih. u samokritici. kako to. naravno.. isto tako. nego kulturnih. uz velike zrtve. takvi su prava rijetkost! I. odnosno oni koji su “gurali naprijed”. Rijec je o licnostima kojima je licno dobro potpuno u drugom planu. U njihovom zivotnom stavu. jer je cijena te dosljednosti izuzetno visoka I. Uvijek je mnogo vise obrazovanih. primjecuje kratko I jasno filozof Milan Kangrga u svom tekstu “Izvan povijesnog dogadjanja”. cak.U pitanju su i one licnosti. pri tome. pa I vise od toga. I vijekove postoji manje ili vise nepodijeljeno misljenje. jos teze biti I ostati moralno dosljedan.” * * * * * U ovom dijelu teksta bice rijeci o mogucim moralnim (anti)uzorima na ovom – juznoslavenskom – prostoru. kojeg treba cuvati I njegovati I na njega se ugledati. kazano rijecnikom Malteskog viteskog reda. su nam bili znacajnost intelektualnog djela. kroz decenije ili. ispunjenim stalnim turbulencijama I “istorijskim lomovima”. Svoju srecu su trazili u velikom radu. oni I ne dozivljavaju kao zrtvu. To je bila I. kaze Djuro Susnjic. cini se da je na ovim prostorima. u novijoj istoriji. na dobro covjecanstva. Za ovakve rijetke I uzorne licnosti niukom slucaju nije dovoljno samo dobro obrazovanje. zasigurno. u istoriji je ono najbolje davala manjina. estetskih ili politickih pogleda). na primjer. u njihovom ponasanju I svakodnevnom zivotu “vrlina je trijumfovala nad bogatstvom”. Rijec je. Uz ogroman doprinos u sferama duha 85 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . oko cijeg moralnog lika I stvaralackog djela (nezavisno od filozofskih. nikad dovrsen. Ti rijetki su one licnosti koje gledaju na dobro drugih. veoma tesko biti originalan u sferi stvaralastva (to polazi za rukom samo najtalentovanijima). pri tome. Razumljivo. u skromnosti. pomenucemo samo mali broj od onih najznamenitijih. od sebe “pravili hram”. odnosno talenat I postenje). Kljucni kriterijumi. ali I velicanstven u svojoj zamisli I izvodjenju. nego onih visokomoralnih. A ako se I kada se u jednoj licnosti susretnu I jedno I drugo (I originalnost I moralnost. sem rijetkih izuzetaka. “Kvalitet je svagda u manjini”. uvijek ce biti samo manjina.* IVO ANDRIC: “Zvezdanog neba I ljudskih lica nikad mi nije dovoljno da gledam. visokomoralan zivot. Zalaganje za druge. na dobro zajednica. u odricanju. Kod nekih je k tome jos dodata i razvijena eticka misao. Utoliko je znacaj I vrijednost takvih licnosti jos veci ili bi trebalo da bude jos veci. naravno. Iako je. inace. kao na sopstveno dobro. gotovo pravilo. u cinjenju za druge. vjerovatno. onda je to uistinu “dar boziji”.

Ali. ali I pomenuti jos barem desetak nespornih ljudskih velicina iz nase novije istorije. Iako. svakako. u knjizevnosti. temperament. u teologiji. medju kojima I neke od kontroverznih licnosti nase istorije I nase culture. ne rijetko. kulturno. neovisno od toga da li su bili optimisti. u umjetnosti. To je tim znacajnije ako se znaju sve teskoce I prepreke na koje su nailazile njihove ideje. Naravno. iznad svega. Kada je rijec o moralnim uzorima. nekada I mnogo veci od onih koji su predstavljali nesporne intelektualne I moralne gorostase. Vjerujemo da bi se lako moglo dokazati da je danas I u relativnom I u apsolutnom smislu ovakav “top intelektualca” mnogo rasireniji nego u Jovanovicevo vrijeme. istovremeno. koje bi se mogle oznaciti kao moralni (anti)uzori. autenticnost njihovih zivota I. najcesce I njihovo postenje. Njegos. zasnovanog na razvoju nauke I kulture. oni su jos vise drzali do toga da se ne ogrijese o kljucna moralna nacela. das u podsticali otvaranje ovdasnjih prostora I kultura prema drugima. Selimovic. dosljedniji od dguih i. vecina njih je daleko od upravo ocrtane slike visokomoralnog covjeka. njihova skromnost I savjesnost. Doprinos ovih licnosti pospjesivanju procesa modernizacije. Neke od njih smo vec pominjali na prethodnim stranicama. ni oni nisu “andjeli”. koji je. moralna cvrstina I dosljednost. ali u svakom slucaju ih. ima ih I. bilo o 86 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Navescemo. Kis. pri tom. ovdje su. ovdje je bilo. taj broj moze biti veci ili manji. (Jos je Ciceron primijetio das u umni uglavnom tuzni!) I moralno kontroverzne licnosti. Uprkos svemu. u znaku prosvjetiteljstva I industrijske revolucije. Zato u ovom tekstu pominjemo I neke od tih licnosti. I neke opstepoznate stvari o njima. njihovo neumorno traganje za istinom. pesimisti. mentalitet. treba sacuvati od zaborava. zivot I svijet) njih nesporno povezuje potpuna posvecenost radu. a uceni neka se podsjete (indocti discant et ament meminisse periti!). u najmanju ruku. I to. sto su se u najtezim okolnostima ponijeli kao ljudi. pokusacemo. onda treba istaci I to das u oni mahom bili proevropski orjentisani ili. naravno. U nastavku cemo o nekima od njih jos ponesto dodati. kakvih je I medju nasim uglednim licnostima bilo ponajvise. Ali. pak. zavisno od vrste I rigoroznosti kriterijuma. Iako medju ovim licnostima postoje razlike u mnogo cemu (podrucje stvaralastva. njihova iskrenost. Naravno. Tom sintagmom on je precizno oznacio relativno brojan sloj obrazovanih ili relativno obrazovanih. Cvijic. ukratko izdiferencirati moralne vrijednosti njihovog dijela I njihovog zivota. I kada je rijec o (visokim) intelektualcima. Rijec je o ljudima koji su i moralno obiljezili svoje vrijeme i veci ili manji dio istorije. upravo time sto su bili moralno jaci od drugih. kao I u javnom zivotu uopste. je bio od ogromnog znacaja. odnosno na svakovrsni dogmatizam i zatvorenost drustvenih zajednica na ovim prostorima. ce biti uzornih licnosti (u punom smislu te rijeci) u svim oblastima ljudskog stvaralastva – u filozofiji. u politici I svim drugim djelatnostima. Djuric I jos neki. posebno. u duhu one latinske: neuki neka nauce. u duhu ovoga rada. vjerovatno. I neupitno priznati rezultati toga rada. nema previse. iskreniji od drugih. naravno. moralno I duhovno toliko siromasan da bi se moglo reci da je zakrzljao.kojima su se bavili. kao sto su Andric. odnosno licnost koje su oko sebe sirile vedro raspolozenje ili. pogled na ljudsku prirodu. Oni su bili izraz svojevrsnog diskontinuiteta u odnosu na tradicionalne strukture. ostvarivale veliki uticaj na najsire narodne mase. svakako. u nauci. Veljacic. vec ljudska bica sa vrlinama I Manamanjihov lik I njihovo djelo. bilo da se radilo o politickoj. Slobodan Jovanovic je pocetkom dvadesetog vijeka pisao o “obrazovanim primitivcima”.

on sebe ne precjenjuje. Naprotiv! Jednom prilikom je o sebi cak govori. Takav je ostao do kraja zivota – dosljedan I istrajan u borbi za ono kulturno. kulturne. odnosno za ono sto sluzi dobru najsireg kruga ljudi. bilo o drustvenoj I kulturnoj modernizaciji. ne bas rijetko. Sam po sebi je. vec I svjetovni. to je bilo i za ocekivati. lenjom I ludom monahu. onda nije cudno da je tako bilo prije vijek ili dva. (bio je najmladji sin osnivaca dinastije Stefana Nemanje). Sama cinjenica da je zrtvovao vladarski presto. On je. iako su njeni rezultati u tom vremenu bili vise nego skromni.ekonomskoj.” Mnogo vijekova kasnije Dositej Obradovic ce obnoviti I nastaviti jedan segmet djelatnosti Svetog Save – na polju prosvjete I kulture – naravno. kod njega. Neke od ovih licnosti su postali I znak prepoznavanja kulturnog I duhovnog ideniteta ovih prostora. kao o “nedostojnom. Ali. razumljiv ogroman doprinos ovih licnosti afirmaciji osobenosti ovdasnje kulture (kultura) u Evropi I svijetu.” Kao Karadjordjev popecitelj 87 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ne samo duhovni. * NJEGOS: “Neka bude borba neprestana. sa podozrenjem I ksenofobijom dijelovi drustva odnose prema novinama. tesko je uporediv sa bilo kim na ovim prostorima. ponajvise govori o jasnoj hijerarhiji vrijednosti. u potpuno drugacijim uslovima I po drugacijem intelektualnom obrascu. ipak cemo ukratko skrenuti paznju na ono moralno najvrijednije I najtrajnije u Savinom zivotu I djelu. odnosno Sveti Sava. za duhovni zivot i rad. duhovne I moralne vertikale ovih prostora. U daljoj proslosti sam vrh u tom pogledu je predstavljao Rastko Nemanjic. I kao knjizevnik I kao duhovnik. a ne zvona I praporce. Bio je svjestan da je Srbija na razmedju (za Zapad na Istoku. kao prvi srpski arhiepiskop I svestrani prosvjetitelj. skole. pa je. odnosno moralni uzor. univerzalno. Ljudski trag koji je ostavljao u svom zivotu. kao I svaki drugi visokomoralan I odgovoran covjek. svakovrsnog nazadnjastva I klerikalnog mracnjastva. On I danas predstavlja. prihvacenoj u najranijoj mladosti. To je. za Istok na Zapadu). naravno. Kao veliki pobornik slobodoumnih ideja doba evropskog prosvjetiteljstva. Mada ovdje necemo ici tako daleko u istoriju. Do ovakvog zakljucka se moze doci I uvidom u njegova glavna knjizevna djela – “Zivot I prikljucenija” I “Sovjeti zdravog razuma”. moralno. a simbole drzavne nezavisnosti na Zapadu (u Rimu). crkvanu autokefalnost trazio na istoku (u Carigradu). istovremeno. ispoljio I smisao za realnost u ostvarivanju svoje duhovne I svjetovne misije u datim okolnostima. neka bude sto biti ne moze!” * * * * * Medju intelektualne. kao i trag koji je ostavio u svom djelu. Dositej je istrajno djelovao na prosvjecivanju sirokih narodnih slojeva I u borbi protiv neukosti. Dositej je unekoliko bio olicenje I simbol nase nacionalne renesanse. duhovno. snazno izrazio u svom poznatom geslu “skole. U naglasenoj antiintelektualistickoj i antiindividualistickoj sredini. ne slucajno. Vuk Karadzic I Petar Petrovic Njegos. Ako se I danas. besumnje spadaju Dositej Obradovic. narocito.

imao se rasta I roditi!” Njegos je I plemensko upravljanje u Crnoj Gori bitno reformisao. Njegova zitija znamenitih ljudi imaju. Neke od tih dragocjenosti je obradio I u posebnim studijama. U intelektualnom. zamijenivsi ga modernijom upravom I priblizivsi ga tako tadasnjem sistemu upravljanja u Evropi. barem djelimicno. Dositej je napravio I pocetne korake na planu uvodjenja narodnog jezika u srpsku knjizevnost. nije nista manje upecatljiv. koju je svesrdno prihvatio. Neuporedivo veci doprinos knjizevnom I kulturnom preporodu u nas. kao institucije najvise drzavna vlasti. na primjer. objavljenom 1818. Kao pjesnik. uveo Senat I Gvardiju. saznajnom.godine. radovima na njemackom jeziku I prisnim vezama sa najuglednijim piscima tog vremena. Njegos je obezbijedio I prvu stampariju na ovim prostorima (1834. narocito na polju reforme srpskog knjizevnog jezika. barem kada je rijec o jeziku. 1876. pa I u samom smrtnom casu: “Slavno mrite. kao sto je. koja. drustvenom. bilo u toj funkciji. godine. Vukov Srpski rijecnik predstavlja pravu riznicu dragocjene gradje o narodnom zivotu. sto je veoma pregnantno iskazano u njegovoj misli iz “Gorskog vijenca”. dao je Vuk Stefanovic Karadzic. Kodifikacijom srpskog jezika. Njegos je ostavio neizbrisiv trag. istorijsku. kao najvazniju u licnom i kolektivnom zivotu. Nema sumnje da je najsire prosvjecivanje naroda moglo biti I da je. knjizevnu I naucnu vrijednost. naglasavajuci eticku komponentu. Vuk nas je uveo u svijet knjizevnosti srednje Evrope. odnosno “neprestane borbe” za njihovo ozivotvorenje. U duhu racionalisticke filozofije. Prikupljao je I publikovao blago narodne knjizevnosti – pjesme. koju smo naveli kao moto za ovaj fragment. To je bio i izraz nasih teznji ka modernizaciji. vijek I po poslije njegove smrti. poslovice. objavljeno poshumno u Becu. Kao izrazito misaona priroda. kad umrijet morate!” U istom duhu je I ona sentencija koja kaze:”Blago tome ko dovijeka zivi. On direktno porucuje da I u najtezim situacijama treba biti covjek. poput one o Milosu obrenovicu. Dva kljucna Njegoseva djela (“Gorski vijenac” I “Luca mikrokozma”) su uistinu prepuna univerzalnih etickih vrijednosti. godine) I osnovao prvu osnovnu skolu u Crnoj Gori.(ministar) prosvjete. 88 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Bio je uvjeren da se u svakoj jedinici ponaosob odvija borba dobra i zla. knjizevnik. Jos znacajnije djelo u tom smislu jeste “Zivot I obicaji naroda srpskog”. ali I u moralnom smislu. istorijskom. U strukturu uprave je. godine u almanahu “Danica”. kao I istorijske radove o obicajima Srba I Juznih Slovena. Vuk opisuje ustanove turske vlasti nad Srbima. licnost I djelo Petra Ptrovica Njegosa su od nemjerljivog znacaja. U svom zivotu I svom djelu bio je okupiran vjecnom borbom dobra I zla. pripovijesti. U drugom dijelu ovog spisa. on je bio i pobornik racionalnog utemeljenja moralnih nacela i njihovog materijalizovanja u svakodnevnom zivotu. objavljenom 1827. nije mnogo kasnila u odnosu na druge evropske narode. Njegos je dao izvanredno sugestivnu I neizbrisivu sliku zivota ljudi svoga vremena. spis “Geograficesko – statisticesko opisivanje Srbije”. vladika I vladar. knjazu Srbije. i 1852. Vuk je uveo cistu narodnu stokavstinu u srpsku knjizevnost I pojednostavio srpsku cirilicu na fonetskoj osnovi. mislilac. sto je standardizovao u svom Srpskom rijecniku. takodje. odnosno Boga i Sotone. koji ni danas. svojom mnogostrukom kulturnoistorijskom djelatnoscu. u tom cilju.

Kao sto je poznato.Zivio je I radio. upecatljivo govori o visokomoralnoj licnosti. Ne treba zaboraviti ni Teslin pionirski rad na raketama I satelitima. od kojih je vise desetina dobilo siroku prakticnu primjenu. umnogome doprinio adekvatnijem definisanju 89 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . u pravilu. cak. gdje je. Ucestvovao je I na mirovnoj konferenciji u Parizu. Mihaila Pupina I Jovana Cvijica. Rijec je o covjeku potpuno posvecenom opstem dobru ljudskog roda! Nikad opsjednut voljom za moc. gdje je zivio od svojih dvadesetih godina do smrti. Nikola Tesla je bio jedan od najvecih naucnika I najoriginalnijih pronalazaca svoga vremena. bez imovine I bez materijalnih dobara. te visokofrekventnih struja visokog napona. ostao I danas. besumnje. da je Tesla na samome sebi vrsio eksperimente sa strujnim udarima od vise hiljada volti. Biran je za predsjednika Americkog drustva elektroinzenjera. svakako. kao na primjer Edison. to cinili na kucicima. koja je bila potpuno predana radu i nauci. macicima ili. Kao I Tesla I Pupin je veci dio svog zivota proveo u Americi. a posebno izumima koji su omogucili upotrebu naizmjenicne struje. gdje je I umro. poznat I priznat sirom Planete. Sve to. U Americi je bio I pocasni konzul Kraljevine Srbije od 1911-1919. To je. Predavao je matematicku fiziku na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. U tom kontekstu nije beznacajan ni podatak. Zato cemo se sada najkrace podsjetiti onog najznacajnijeg u zivotu I djelu samo nekolicine od njih: Nikole Tesle. Iako u naucnom pogledu manje znacajan od Tesle. Rijec je o izumima do kojih je dosao u Americi. I zato je I u naucnom I u moralnom smislu bio I ostao uzor u punom smislu te rijeci. Patentirao je 24 pronalaska. na drugim ljudima. I u moralnom smislu je zadivljujuca njegova potpuna posvecenost nauci. Za zivot I skolovanje je zaradjivao baveci se najtezim poslovima. najcesce osudjenicima!) Svojim otkricima Tesla je I bukvalno prosvijetlio covjecanstvo! U moralnom smislu je bitno I to da je bio neopterecen licnom karijerom. Proslavio se izumima na polju elektrotehnike I radio-tehnike. po mnogo cemu. Iako je mogao biti medju najbogatijim ljudima svoga doba. kao licni prijatelj tadasnjeg americkog predsjednika Vudroa Vilsona. on je zivio I umro gotovo u bijedi. ali i postivanju etickih nacela i u misljenju I u djelanju. sam. (Drugi su. koje se upotrebljavaju u terapijske I druge svrhe.* JOVAN CVIJIC: “Istina je iznad otadzbine!” * * * * * I u djelu I u nacinu zivota nasih znamenitih naucnika moguce je pronaci moralnu inspiraciju za ponasanje ljudi u svakodnevnom zivotu. Njegov doprinos nauci je najveci u oblasti telefonije I radio tehnike. godine I u tom svojstvu veoma angazovan na organizaciji pomoci Srbiji u toku Prvog svjetskog rata. odnosno sinhronog I asinhronog motora. a to znaci – obzirom na njegov talenat – I posvecenost svog zivota za dobro covjecanstva. spada i Mihajlo Pupin. svojim djelom I svojim zivotom u moralne uzore. Patentirao je oko sedam stotina pronalazaka.

on je ucestvovao na Mirovnoj konferenciji u Parizu. odnosno u postupku utvrdjivanja granica novoformirane Kraljevine Srba. koje imaju univerzalnu vrijednost I u sadrzinskom I u vremenskom smislu. Naime. temeljit. U prethodnom dijelu teksta u vise navrata smo pominjali razlicite misli naseg jedinog nobelovca I najveceg knjizevnika Ive Andrica. ovdje cemo dodati jos nekolicinu tih “bisera” iz bogate “niske” njegove sadrzajne. siroke I duboke spoznaje o covjeku. nista manje znacajne. istaknuta kao moto ovog fragmenta. geomorfologa I antropogeografa.granica nove drzave – Kraljevine Srba. u kojem je izlozio rezultate svojih istrazivanja geografskih I antropogeografskih karakteristika Balkanskog poluostrva. Bio je izrazito radan. posebno kada je rijec o njegovoj moralnoj dosljednosti. vec I licnost koja je u svemu I svagda dosljedno postivala moralne skrupule. To se ponajvise odnosi na uticaj zivotne sredine na psihosocijalne osobine ljudi I etnickih grupa na ovom prostoru. moralne vrijednosti. njegovom svijetu I zivotu. iako su dobro poznata njegova patriotska osjecanja. naseg najveceg geografa. Njegov naucni opus je impresivan I po obimu I po originalnosti. moze se. da u njihovom stvaralastvu I u njihovom svakodnevnom zivotu postoji mnostvo teorijskih I prakticnih moralnih pouka. Posto je ishod referenduma bio u prilog ostanka u okvirima Austrije. I u njegovom nacinu zivota je moguce ocitavati. Uvjereni smo. Hrvata I Slovenaca. posebno prema Rumuniji I Italiji. da to ni najmanje nije slucajno. ali sa veoma “tijesnim” rezultatom. mislilaca I humanista novijeg vremena. ovdje cemo se ukratko podsjetiti samo zivota I djela njih trojice – Ive Andrica. rektor Beogradskog univerziteta. bez dvoumljenja. mozda najbolje govori o njegovoj moralnosti. izjavivsi da je “istina iznad otadzbine”. kao I posljedice migracija na te osobine. posebno onih koji imaju trajniju moralnu vrijednost. neki su predlagali Cvijicu da se to zanemari (“previdi”) I da se “nategnu” rezultati u prilog njihovog prikljucenja Kraljevini. uporan. skroman I samokritican. svestrane. Medjutim. Milosa Djurica I Danila Kisa. Vec pomenutim. Njegovo djelo je uistinu prepuno izbrusenih. misaono I moralno izuzetno vrijednih iskaza I poruka o (be)smislu ljudskog zivota. naime. ustvrditi da je bio. 90 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . utemeljitelj I prvi predsjednik Srpskog geografskog drustva. sistematican. predsjednik Srpske kraljevske akademije nauka. Cvijiceva misao. U cilju utvrdjivanja granice sa Austrijom. ne samo evropski cijenjen naucnik. koje protokom vremena ni najmanje ne gube na znacaju. Cvijic je to energicno odbio. Predsjednik Komisije za organizaciju tog referenduma bio je Jovan Cvijic. Razumije se.Bio je profesor Velike skole. bilo je organizovano izjasnjavanje Slovenaca u Koruskoj. * DANILO KIS: “Ako ne mozes reci istinu –cuti!” * * * * * Iz citave plejade nasih uglednih knjizevnika. kao veliki poznavalac obiljezja etnickih grupa na ovim prostorima. Svoju doktorsku disertaciju “Das phenomen Kras” odbranio je I objavio na njemackom jeziku u Becu. Hrvata I Slovenaca. Za Jovana Cijica.

posebno. 91 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uvek se na kraju krajeva pokori onome sto mora biti!”) I nije slucajno da su ova djela od strane svjetske knjizevne kritike prepoznata kao vrhunska literarna ostvarenja. poput “Istorije helenske etike” I “istorije helenske knjizevnosti”. njegovim uvjerljivim I dosljednim moralnim ponasanjem u zivotu. Ocigledno mu nije bilo lako nositi breme vlastite darovitosti. Ivo Andric je zivio veoma tiho. (posebno “Grobnica za Borisa davidovica” I “Enciklopedija mrtvih”). kao I to das u djela Danila Kisa veoma citana I poslije njegove smrti. ali dostojanstveno. Nije zato ni malo slucajno da je on bio u vise navrata kandidat za Nobelovu nagradu. “Travnicka hronika”. Neuporedivo je vise davao nego dobivao. njenih vjera I naroda. aludirajuci na kolegu profesora violine. koliko zbog njegovih teorijskih preokupacija etickim fenomenom. sto je. ja predajem etiku”. U javnom zivotu je svjesno birao poziciju marginalca. za sebe tako govori. toliko. Nije se povodio za drugima. Drzao se po strain od svakodnevnih dogadjanja I medijske halabuke. pa i u najtezim zivotnim okolnostima. sto je bilo I njegovo trajno zivotno opredjeljenje I u misljenju I u djelanju. znak. Profesor Djuric je svoj zivot posvetio izucavanju helenske filozofije. Djurica i to.” Tu je nalazio I uporiste za Spinozino geslo da je “covjek covjeku svetinja”. Istovremeno. helenske etike. teme I probleme (“Ex ponto”. bilo u duhu njegove devize da “suvisna rec nikada ne bi trebalo da bude izgovorena!” Nikada nije zloupotrijebio svoj ugled. Kada covjek koji je stvorio takva djelo I koji je uistinu uzor temeljitosti. niti drustveni polozaj da istakne sebe kao pisca. “Nemiri”). realisticno i minuciozno pronikao u orijentalnu filozofiju smisla (svakodnevnog) zivota i. skromno. Kao sto je poznato. sta bi onda drugi trebali da kazu za sebe I svoje zivote. Koliko vidovito. povuceno. Preveo je I neka temeljna djela anticke filozofije I anticke knjizevnosti. u njen fatalizam. gotovo da “prodju u ludo”! Sada cemo ukratko podsjetiti I na naseg filozofa I klasicnog filologa Milosa N. 1961. helenske culture I. ne samo razvijene samosvijesti o vlastitim mogucnostima. sebe nikada nije precjenjivao. ne rijetko. Iako ga je to moglo kostati glave. narocito. koja su Ivu Andrica I kvalifikovala za Nobelovu nagradu za knjizevnost. sistematicnosti I racionalnosti. o cemu je ostavio I kapitalna djela. svakako. koji. koji je podlegao ovom moralnom iskusenju I potpisao izjavu. godine. Iako je zivio veoma kratko I knjizevnik Danilo Kis je svojim izvanrednim djelom I svojim iskrenim I autenticnim zivotom uistinu ostavio upecatljiv intelektualni I moralni trag. besumnje. kada je energicno odbio prijedlog da potpies izjavu lojalnosti okupatorskim vlastima u toku Drugog svjetskog rata. nekorisno izgubljenog vremena. U svojoj zreloj fazi posvetice se hronici Bosne. (“Ono sto moze biti I ne biti. Tu je zadivljujuce kompleksno. Jednom je cak izjavio da svoju duznost u Jugoslaviji vidi u tome da cuti i da tako “bar za jedan glas umanji haos i dreku svih oko sebe”.Svoje knjizevno interesovanje Andric je u pocetku ispoljavao u pisanju rodoljubivih stihova. “Gospodjica”). pod turskom vlascu (“Na Drini cuprija”. Bio je ubijedjen i uvjerljivo je dokazao da helenska etika predstavlja “majdan neprolaznih zivotnih vrednosti i zivu moc. I jos vise. To je. casno I hrabro je izjavio:”Ja ne gudim u gudalo. praznog hoda. moralno snazno i aktuelno. vec I visoke moralne odgovornosti prema drugima. da bi ga ubrzo prosirio na opstecovjecanske motive. Takvo svoje uvjerenje u potrebu “zivljenja” etike duznosti Milos Djuric je mozda najubjedljivije potvrdio. U “Znakovima pored puta” naci cemo I zestoke rijeci samokritike na racun sopstvene neracionalnosti u radu.

O njegovom shvatanju znacaja morala I moralnosti u ljudskom zivotu mozda najjednostavnije. To. da je nezadovoljan samim sobom. Jedna knjiga je. 92 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koji prilici jedino svetitelju. nije moguce. ali I najsnaznije govori misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta. moralni cin. ono sto se obicno zove zivotom. znali su zadiviti.kao laik. kontroverzne. a njihovo djelo protivrjecno. da vodi beskoristan i nistavan zivot. drzanjem u odredjenim zivotnim situacijama. Ono omogucava da pomocu knjizevnih I umjetnikih sredstava iskazemo svoj stav prema zivotu I kljucnim zivotnim vrijednostima. odnosno da cuti. geniju i heroju. Pisac treba biti otvoren. nacinom na koji je uredjen svijet. bilo zbog moralne nedosljednosti. Zato su ove licnosti u istoriji ostale. Tu je rijec o jednom od desetak savjeta mladom piscu. Nemoj o svemu reci svoje misljenje!”) Sa moralnog stanovista zavrjdjuje da se pomene I onaj savjet u kojem Kis izricito savjetuje mladom piscu da ne zastupa relativizam svih vrijednosti. pa maker to bila I sveta knjiga. (“Imaj o svemu svoje misljenje. katkad. koji je kao prost zanatlija i covjek iz naroda. znalo da djelimicno ili gotovo potpuno zasjeni sve njihove I dobre namjere I velika djela. sta vise. kako kaze Kis u “Enciklopediji mrtvih” (u pripovijetci “Knjiga kraljeva I budala”) opasna. naravno. svojim zivotom.” * * * I znamenite istorijske licnosti su. politickim poretkom. koje je Kis formulisao 1984. od kojih ni jedan nije pravi? * * * VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIC: “Ipak. odnosno da hijerarhija vrijednosti postoji. Ovo drugo je. ali I ovakvog svijeta kakav je.u XX veku on je dosao na ideju Svetog Save i. bilo o prakticnom zivotu. bilo zbog svoje nesmotenosti. opasno je vlastita uvjerenja formirati samo na osnovu jedne knjige. a kada zivi. jer jedna knjiga ne sije sumnju! Pisanje je I vid “pobune” protiv sebe. Medju neeticka sredstva on ubraja I tastinu. ne samo da u potpunosti prihvata. ako ne moze reci istinu. nisu rijetki). Zato on u jednom interjuu ( 1986. moze se odati postovanje sadasnjem nemackom Vodji. ako se covjek oslanja samo na jednu knjigu. bilo da je rijec o teorijskoj misli. jedan hladan i nesiguran mehanizam. Kako izabrati – pita se Kis – izmedju dva zivota. ali I neprijatno iznenaditi. Pri tom. on osudjuje one pisce (koji. koji nastoje da neetickim sredstvima dodju do izvjesne slave. vec i nastoji da ga zastupa u svakodnevnom zivotu. svojim pisanjem(!). a njegovo oruzje sumnja. ne rijetko. Drugacije kazano. kao mogucu prepreku moralnom djelovanju. godine I u kojem “poducava” mladog kolegu da govori istinu. poduzeo u svom narodu onaj najvazniji posao. pak. uvideo da je nacionalizam bez vere anomalija. Svojim stavom ili. Kis I za sebe kaze da je “pobunjenik”. o odnosu zivota I literature kaze da vrijeme koje provodi u pisanju uvijek osjeca kao vrijeme izgubljeno u odnosu na zivot. bilo zbog svojih zabluda. sto i autor ovog teksta. po njemu. evo. I zato mu pisanje sluzi kao neka vrsta “nadoknade za zivot”. I. prije svega. Za Danila Kisa je I samo pisanje. godine). ima utisak da uzalud traci svoje dane.

istovremeno. ne bas dugog. najzasluznija licnost za nacionalno oslobodjenje srpskog naroda. uistinu. Djordja Petrovica. nego njegovog morala. Vjestom diplomatijom. Postoji. ali. U toku svog. uz Karadjordja. porazeni (a Karadjordje morao da bjezi iz Srbije). i oduzimanje zivota svom ocu i svom bratu!) bacile veliku sjenku na njegovu licnost. Istina. pod sultanovom vrhovnom vlascu I ruskom zastitom. on je uspio Srbiji osigurati autonomiju. (Volnej) Na ovo je vrlo vjerovatno uticalo I ranije opredjeljivanje Rusije za zapadni model modernizacije. naime. unapredjivao trgovinu I ucvrscivao centralnu vlast. Bio je to. U tom kontekstu je i malo poznata cinjenica da se Karadjordje obraca Napoleonu. za obnovu srpske drzave u novom dobu. I to. Bio je I ostao symbol budjenja nacionalne svijesti Srba I pocetka njihove borbe za nacionalno oslobodjenje. Iako u mnogome drugacija priroda. pred naletom visestruko nadmocnije turske vojske. bilo o laickoj percepciji njegove licnosti u najsiroj javnosti. Karadjordjevo revolucionarno djelo. poslije visevjekovne turske vladavine. da je Milos Obrenovic. po nalogu Milosa Obrenovica. po nekim osobenostima svoje licnosti. na kraju. vise su u pitanju crte njegovog temperamenta. pa i na njenu moralnu dimenziju. sa ponudom. poznatijeg kao Karadjordja. da Srbija udje u njgovu ujedinjenu Evropu. takodje. godine je vracen na presto. godine Drzavni savjet ogranicio knezevu vlast. toliko I nagovjestaj ulaska Srbije u epohu modernosti. Kada je Ustavom iz 1838. Medju takve kontroverzne licnosti. u moralnom smislu je. od kojih je. poput one na Misaru ili one za oslobodjenje Beograda. kao I onih koje su omogucile prodor u Sandzak. medjutim. sto je imalo uticaja i na ocjenu njegove istorijske uloge u cjelini. pa i povremena nepromisljenost u donosenju odluka (posledica toga je. zicki vladika Nikolaj Velimirovic. kao sto je poznato. je uistinu od neprocjenljivog istorijskog znacaja. I potencijalni moralni uzori I moguci moralni antiuori. Na oslobodjenim teritorijama je organizovao prve upravne I sudske organe. ipak. bilo da je rijec o naucnoj valorizaciji njegove uloge u istoriji. krasile su brojne vrline. uz uspjesnu borbu ustanika. je uspio da ostvari I granice Srbije iz Prvog srpskog ustanka. nije mogla I ne moze sluziti kao moralna inspiracija. odnosno na njegovo zivotno djelo u cjelini. Nesporno je. Milos se naredne godine odrekao prestola u korist sina Milana I napustio Srbiju. Nesporno je. koliko diskontinuitet sa organizacijom turske drzave I orijentalne civilizacije. godine) biran je za vrhovnog vodju Prvog srpskog ustanka. i Milos Obrenovic. vodju Prvog srpskog ustanka. pored ostalog. najizrazenija bila njegova neustrasivost I hrabrost. U borbama sa Turima ubrzo je izvojevovao nekoliko znacajnih pobjeda. vodja Drugog srpskog ustanka i srpski knjaz u dva navrata. ipak. iskazano u borbi srpskog naroda za slobodu. protivrjecna licnost. strogo gledano. u odnosu na Karadjordja. on je “visak” ove vrline toliko puta superiorno demonstrirao – od ucesca u austrijsko-turskom ratu (Kocina krajina) do svoje pogibije. i/ili svog djela spadaju I obnovitelji srpske drzavnosti u novom dobu – Djordje Petrovic (Karadjordje) I Milos Obrenovic. Na Zboru u Orasju ( 1804. otvarao prve skole. Godine 1833. svakako. I tamnija strana Karadjordjeve licnosti. da su njegova prijekost i rijetko vidjena naglost. te istaknuti duhovnik Srpske pravoslavne crkve. Iako su ustanici. u duhu 93 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koja ni u kom slucaju. Odlukom Svetoandrejske skupstine 1858. burnog zivota. U toku svoje vladavine i Milos nastoji modernizovati Srbiju.

vrijednosti zapadne civilizacije. To je bilo posebno vidljivo iz tadasnjih ustava Srbije I prvih institucija, koje su na tim osnovama formirane u javnoj upravi, u organizaciji vlasti, u skolstvu, zdravstvu, kulturi, nauci. Medjutim, Miloseva “vjesta diplomatija” je, na zalost, podrazumijevala I lukavo ubistvo Karadjordja (inace, njegovog kuma) I morbidno slanje njegove glave sultanu u Stambol. Bez obzira na motive (pa i, eventualne, dobitke za Srbiju) za ovaj cin, sa moralnog stanovista, se ne mogu naci nikakva opravdanja. To ne moze da relativizuje ni cinjenica da ovakva gnusna ubistva svojih najblizih nisu bila rijetkost ni na kraljevskim dvorovima srednjevjekovne Srbije. Ako se ovome zlocinu doda I, ne bas mnogo moralan, njegov privatni zivot, onda se za Milosa Obrenovica ne bi moglo tvrditi da ispunjava uslove za moralno uzornu licnost, bez obzira na njegove nesporne istorijske zasluge. I vladiku Nikolaja Velimirovica, odnosno njegovu licnost I djelo, obiljezavale su kardinalne protivrjecnosti I kontroverze, pa I u moralnom pogledu. Odlucili smo se da ovdje kazemo koju rijec o njemu, pored strukturalnih razloga, koje podrazumijeva ovaj I ovakav tekst, I zbog toga sto se danas ponovo podstice stvaranje kulta ovog vladike. On se ugradjuje u demokratske ideale danasnje Srbije. On se slavi kao simbol mudrosti I pravoslavne duhovnosti. Rokeri pisu muziku prema njegovim tekstovima. Nedavno mu je podignut I spomenik u nadnaravnoj velicini, kod manastira Soko, nadomak Ljubovije. U toj eparhiji – sabacko-valjevskoj – on slov kao “boziji ugodnik” I njemu se redovno sluzi crkvena sluzba. A poznato je da mehanizam izgradnje svakog kulta licnosti podrazumjeva nekriticku glorifikaciju licnosti I hiperbolisanje samo jedne njene dimenzije, a svjesno I potpuno zanemarivanje svih drugih njenih osobina I obiljezja. To je, razumije se, najcesce grubo falsifikovanje cinjenica, koje nema veze sa istinom. Kada je rijec o vladici Nikolaju, onda se, takodje, dijelom koristi ovaj mehanizam. Iz razlicitih motiva I razloga se potencira sirina njegovih filozofskih I teoloskih znanja, odnosno njegova (navodna) duboka misaonost. Mada bi se ovo moglo tesko dokazati, ako bi se primijenili strogi kriterijumi teorijske originalnosti (neki kriticari pominju cak I plagijate u djelu vladike), nesporno je da se u djelu vladike Nikolaja mogu naci znacajne misli iz razlicitih oblasti zivota i duhovnog stvaralastva. Ilustracije radi, pomenucemo tek nekoliko njegovih sentencija. Poredeci Istok I Zapad, na primjer, vladika kaze:”Covek na Zapadu od rada ne moze da razmislja, a na Istoku od razmisljanja da radi.” I, dalje:”Balkan se nalazi zemljopisno izmedju Istoka i Zapada, a idejno stoji iznad Istoka I Zapada.” Simpatije vladike su vise okrenute ka Istoku, obzirom da je Evropa “pogubna po Srbe”, da u njoj vlada “bela demonija” I da se zato “trulom zapadu” treba odupirati. U svojoj knjizi “Indijska pisma” kaze da je Indija nasa “rasna pramater” I da se njoj treba okretati. Vrijedna je, pa I za ovo vrijeme korisna njegova misao da “mi hriscani ne mozemo govoriti o nacionalnoj religiji ili nacionalnoj teologiji…nacionalna religija ne moze biti drugacija, nego bezboznicka.” Zalagao se I za teoduliju, kao nacin zivota I funkcionisanja drustva, sto podrazumijeva saglasje Crkve I Drzave u sluzenju Boga. Pominjemo jos I poucnu misao o znacaju iskustva u sazrijevanju covjeka I naroda. “Covjek I narod, koji ne prodju golgotski put, samo su kandidati za covjeka I narod”, izricit je vladika Nikolaj. Istovremeno se svjesno zaobilazi i prepusta zaboravu vladicin naglasen antisemitizam, dobrano prisutan u njegovom djelu, kao i njegovo velicanje Adolfa Hitlera. O tome nedvojbeno govori I misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta, a

94

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

koja je preuzeta iz publikacije “Nacionalizam Svetog Save”. Rijec je o publikaciji, koja, zapravo, predstavlja sadrzaj jednog predavanja vladike Nikolaja iz 1935. godine, a koju jet e iste godine objavilo Udruzenje srpskog pravoslavnog svestenstva Arhijepiskopije beogradsko-karlovacke. Zanimljivo je da se u kasnije objavljenim djelima (na primjer, u sabranim tekstovima pod nazivom “Pravoslavlje I politika”, objavljenim 1997. godine, kao I u onima prije toga) misao o Hitleru redovno izostavlja, iako stavovi o antisemitizmu ostaju. Da li mozda zbog toga sto je ironija sudbine I samog vladiku ucinila Hitlerovim suznjem, u koncentracionom logoru u Dahauu? Pitanje je, medjutim, da li se od Srpske pravoslavne crkve I moglo ocekivati osuda antisemitizma vladike Nikolaja, kada se i danas medju njenim molitvama nalazi i ona u kojoj se govori o jevrejskom bezumlju, o Jevrejima kao tudjincima i varalicama, o Jevrejima kao “sinovima tame”. (“Gde je jevrejsko bezumlje? Gde je neverje? Dokada tudjini? Dokada varalice? Gledate umrlog kako izlazi na glas. I ne verujete Hristu. Vaistinu ste sinovi tame, svi vi.”) Podsjecamo da je Katolicka crkva u medjuvremenu ukinula dijelove bogosluzenja u kojima se na uvredljiv nacin govori o jevrejskom narodu. Nije onda cudno, u ovom kontekstu, sto je patrijarh Pavle, pocetkom devedesetih proslog vijeka, odbijajuci prijedlog za kanonizaciju vladike Nikolaja, naveo cinjenicu da je vladika pusio I da ga to diskvalifikuje za moguceg sveca, ne pominjuci, pri tom, ni njegov antisemitizam, ni njegove pohvale Hitleru! (Sve to nije smetalo Srpsku pravoslavnu crkvu da, samo desetak godina kasnije, jednodusno proglasi vladiku Nikolaja Velimirovica za svetitelja i jos zesce podstakne sveopste i svakovrsno jacanje njegovog kulta!)

95

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

S

A

D

R

Z

A

J

III SVAKODNEVNI ZIVOT - MORAL - SMISAO……………..4 O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA………………..5 O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA………………………37 O MORALNIM (ANTI)UZORIMA…………………………..70

96

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

Banja Luka Za stampariju: Branislav Ivankovic Tiraz: 500 Stampanje zavrseno: marta 2003.Krstan Malesevic LJUDSKI TRAG II Izdavac: Media centar “PRELOM” Banja Luka Za izdavaca: Miodrag Zivanovic Stampa: GRAFID. godine 97 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

. 21 cm – (Mala knjiga) Tiraz: 500 ISBN 99938 – 648 – 5 – 4 ZIVANOVIC. 2003.Katalogizacija u publikaciji “Narodna I univerzitetska biblioteka Republike Srpske.1 MALESEVIC. Krstan Ljudski trag II: fragmenti – drugi dio trilogije/ krstan Malesevic – Banja Luka: “Prelom”. MORALNA FILOZOFIJA MFN = 001184 Winisis-Biblio 98 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Banja Luka 17.CIP.O. Miodrag 340 P.022. ZIVOT (filozofija). (Banja Luka: Grafid) – 251 str.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful