LJUDSKI TRAG II

MALA KNJIGA

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II

MEDIA CENTAR

PRELOM
B A NJ A L U K A

1

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

M A L A K NJ I G A

Urednik: Miodrag Zivanovic

Recenzenti: Ivan Sijakovic Miodrag Zivanovic

2

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II
-

fragmenti–

DRUGI DIO TRILOGIJE

MEDIA CENTAR

PRELOM
BANJA LUKA

3

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

III SVAKODNEVNI ZIVOT MORAL SMISAO 4 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA 5 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

ljubavi i mrznje. Zivot je. sudbina-zagonetna. Ko je god u istoriji to pokusavao. u odnosu na pomodnu apsolutizaciju nauke I njene navodne svemoci u razumijevanju svih nepoznanica zivota I svijeta. U pitanju je vjecno trazenje. ideja traganja za smislom. otuda. Sve one se mogu svesti na onu: kako (p)ostati covjek i kako ostvariti istinsko ljudsko bivstvo. 6 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . slavanepouzdana. To. sva sto se odnosi na tijelo slicno je rijeci. u mnogo cemu nespoznatljiv. Velike teme smisla ljudskog postojanja iste su u svim epohama i na svim meredijanima. u pravilu je iza sebe ostavljao najmracnije dionice. ovaj stav upucuje na to das mo jadni I konacni. doduse. i najcesce nenalazenje. grrijeha i nevinosti. sve sto se odnosi na dusu – snu I dimu. ne znaci da covjek na zivot uopste ne moze da utice I da fakticki ne utice. Niko pouzdano ne moze do kraja da zna te zakone zivota I ljudske prirode da bi mogao iskljucivo racionalno upraljati zivotom. iskazana u njegovom filozofskom dneviku (“Samo sebi”) najsnazniji stav o sudbonosnom usudu covjekovog zivota. Zivot nuzno izmice takvim pokusajima “satjerivanja” bogate i protivrjecne konfiguracije u “prokrustovu postelju”. Marko Aurelije to iskazuje u nastavku rijecima da je “…struktura citavog tijela trosna. neke ideologije I pokreti pokusavali. ne samo da nisu usijevali. To su. ali. Mracni su lavirinti i individualne i grupne ljudske psihe. ali i carstvo neizvjesnosti. vec su najcesce iza sebe ostavljali zrtve. kljucnih odgovora. pisana prije nego sto ce postati poznati vojskovodja i rimski car. cak i ono sto je u njemu i najvaznije. Istorija nedvojbeno potvrdjuje da je zivot uopste. beskrajno raznovrstan i raznorodan. tesko i uticati u smislu njegove potpune racionalizacije. (iako je rijec o pesimistickoj filozofiji). pa i svakodnevni zivot. odnosno kako izbjeci nistavilo i besmisao? S druge strane. Ili. ne napusta covjeka i jedino on sam (ne)moze dati odgovor na esencijalna pitanja svog I zivota uopste. To I jeste bio razlog stoicke trpeljivosti. uistinu. Mnogo toga u njemu je neizrecivo. beznadje I pustos. naravno.” U tom pogledu se u protekla dva milenijuma nije nista promijenilo. prozet stalnom igrom suprotnih sila: dobra i zla.” * * * Mozda je ova lucidna misao znanog rimskog stoickog filozofa Marka Aurelija.MARKO AURELIJE: “Vrijeme ljudskog zivota je trenutak. bolje reci. dusa – nepostojana. zivot nam uvijek iznova namece izvjesnu skepsu u odnosu na ideologiju scijentizma. dakle. uprkos svemu. S jedne strane. nade i strepnje istovremeno. ipak ukazuje na to da je svaki covjek srz ljudskog roda i da ideja smisla ne zastarjeva. Kao takav. Naprotiv! Istorija nas uci da je zivot upravo popriste “borbe neprestane”. ova misao Marka Aurelija. odnosno samu “svijetlu buducnost”. Sustina tog zivota je vjeciti tok. Zivot je. da bi “konstruisao” samo “svijetlu stranu zivota”. neuhvatljiv i dramski tesko predvidljiv. da je ista sudbina za sve prethodne I sve buduce generacije. pa je na njega. svjetlosti i tame. odnosno spremnosti da se podnese i podnesu zakoni prirode I zakoni zivota.

kao sredstvo eksploatacije i manipulacije. tuge. umjetnicke i teoloske probleme neprimjereno i gotovo nekorisno. Pri tome. kao izvor moci. uistinu nema cijenu. prvenstveno mislimo na vrijednosti. pa i na nivou svakodnevnice. Ali. Dobro je. komplekse. Sustinska diferencijacija ljudi je i moguca upravo po tome koliko su ljudi (ne)iskreni i koliko su sposobni da (ne)vole i da budu (ne)voljeni. kao sredstvo vlasti. naravno. to je besmrtnost!” * * * Iako je nesporno da svaki covjek ponaosob jedino (ne)moze obezbjediti sopstveni zivotni smisao. frustracije.Naravno. nego smisleno. Suvisno je govoriti da je takva (zlo)upotreba nauke bila cesto uperena i protiv ljudske slobode – i pojedinacne i opste. rijec o dostojanstvu ljudske licnosti. jednim svojim dijelom) bila u funkciji moralne degradacije ljudskog zivota. kako na cinjenje dobra. naime. Ali je primjena metoda nauke u odnosu na filozofske. poznato.) Sloboda. odnosno vise “lutajuci”. nesigurnosi. tako jos I vise I jos cesce na cinjenje zla. nade. patnje. nasilja i razaranja.Oni ga zive vise instinktivno I nagonski. kod vecine to ostaje izvan sfere svijesti. Upravo cijena kojom su oni najmoralniji tokom istorije cesto placali tu vrstu slobode (katkada i sopstvenim zivotom – i prije i poslije Sokrata!) to najbolje potvrdjuje. gdje je 1942. Na nivou svakodnevnice bitnija su neka druga mjerila. ne moze se podrediti nikakvom autoritetu. kao sto su iskrenost i ljubav. to ne znaci da je teorijsko osmisljavanje zivota nebitno za “otkrivanje smisla bica” I u svakodnevnom zivotu. koje su kljucne za moralni osnov ljudskog zivota. kako je to pisao Stefan Cvajg u svom oprostajnom pismu. Medjutim. da li se oduprijeti pritisku ili se povinovati. pa i zlocina. zajedno sa suprugom. Slobodno i odgovorno raspolaganje svojom licnoscu i slobodno se opredjeljivati prema zivotnim dilemama. Ako se to desavalo mimo najvisih principa uma i ljudske moralnosti. izbjegao u Brazil. posebno sloboda vlastite savjesti. casti i slave!”) izvjesno je da mnogi ljudi gotovo da nisu svjesni (be)smisla svog zivota. pogotovo ako je rijec o moralnoj dimenzije svaodnevnog zivota. kao sredstvo sirenja mrznje. koja je sama po sebi neupitna vrijednost. 7 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koje mogu biti usmjerene. To ne znaci da I oni nemaju svoje unutrasnje dileme. (Podsjecamo da je Cvajg. Ovdje je. knjizevne. ali i za puniji dozivljaj zivotnog smisla. koliko su nauka i znanje zasnovano na njoj sluzili (posebno u dvadesetom veku). pred najezdom nacizma. pa i prema onoj. (Euripid: “Svako bira svoj put propasti. onda je jasno da je i nauka (naravno. * * * LAO CE: “Umrijeti. izvan smislenije racionalizacije I mogucnosti da se to osecanje suvislo iskaze. a prolaznost izbjeci. izvrsio samoubistvo. u odredjenim (“povoljnim”) okolnostima ove frustracije znaju da “eksplodiraju” I da proizvedu ekstremne histericne emocije. godine. racionalno I moralno. radosti. pa ni autoritetu nauke ili kvazi nauke. A sloboda je “najvece i licno i blago sveta”.

koji se sudaraju. Goja. da bi se uopste mogao vidjeti. a da ga ona nema. jer valja zivjeti! Zanimljivo je (u ovom kontekstu neuobicajene iskrenosti) da je I genijalni Pablo Pikaso u jednom intervjuu. zivot se tesko moze i razumski cjelovito zahvatiti. 8 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . imamo zivot da ne bismo umrli od umjetnosti!) A oni koji misle da je zivot avantura i eksperiment. spoznaje. a on slika tek da bi zabavljao ljude! Oba primjera su navedena samo zato da bi postavili pitanje (autor ovoga teksta sebi. bez razuma I duha. individualnih I grupnih frustracija. tako ne zivjeti relativno ga razumjeti. odnosno slobodno ispoljavanje sopstvenih misli. kazao je on tada. inace. dopunjavaju. prozimaju. manje ili vise intenzivo. Medjutim. dogadjajima i brigama. istovremeno. Cjelina zivota je bogatija od svake logike. kada se sugerise cutanje. Velaskez. (Kafka) Oni. U svakom slucaju. najcesce. napisala preko cetrdeset knjiga) pitali sta misli o svom djelu. ili. zivjeti i uglavnom nerazumjeti . autoru ovoga teksta se ipak cini realnijim stav da se zivot ne moze istovremeno i zivjeti i razumjeti. Cini se da filozofske. ideologija tesko mogu izdrzati “kritiku svakodnevnog zivota”. Dok je “do grla” u svakodnevnim poslovima. zivot i u relativnom smislu je moguce razumjeti samo ukoliko postoje ambicije I pretpostavke za tako nesto. da li sebe smatra velikim slikarem – sto je on van svake sumnje bio – odgovoro odrecno. i u svakodnevnom zivotu ne postoji definitivno i univerzalno otkrivanje smisla.Kada se tome doda da u mnogim kulturama postoji I ono sto direktno sputava (samo)osvjescivanje. sadasnjeg i proslog. naucne i umjetnicke koncepcije. Tavi “zive zivot” vodjeni samo neposrednim potrebama. (Nice bi rekao. dozivljava ili ne. jedno drugo iskljucuje? Naravno. onda takav (moguci ) epilog nije iznenadjujuci. Iako je u istoriji moguce naci pojedinacne primjere za sve vrste kombinacija izmedju onoga “zivjeti zivot” I onoga “razumjeti zivot”. podsvjesnog i nesvjesnog. a pogotovo da razumije siri kontekst. mirovanje. “izadje” iz vlastitog (zivotnog) okvira. Sustina zivota se najcesce ne moze ocitati na njegovom pojavnom nivou. odnosno instinktivno I nagonski. povlacenje. koje su zastupale stav o “zagarantovanom smislu” u okviru odredjenih koncepcija. pak. ali i citaocu!) da li se zaista zivot moze zivjeti svom svojom punocom i raznovrsnoscu i. barem povremeno. ona je iskreno odgovorila da ona nije napisala ni jedno ozbiljno djelo! A na pitanje zasto. ga dobro razumjeti – do granica do kojih je to uopste moguce – ili. teorija sistema. Cini nam se da je prosto nemoguce I jedno I drugo! Postmoderni preokret (utemeljen na ideji oslobadjanja individue – na slobodi izbora i slobodi ponasanja pojedinca) je upravo usmjeren na uvjerljivost svakodnevnog i obicog. Kada su poznatu francusku spisateljicu Fransoaz Sagan (koja je. pa i ideju smisla u kontekstu Moderne. On izmice i najiscrpnijoj racionalnoj argumentaciji. pak. pa onda i razumjeti taj okvir. ponistavaju. iskljucuju. stvarnog i utopijskog. On obesnazuje velike ideje Moderne. Ogromni su slojevi svjesnog. pogotovo su manje skloni teoretiziranju o zivotu. odgovorila je da bi za to trebalo mnogo vremena. Veliki su. vec da je vjerovatnije da se zivot moze. stavova. Van Gog I jos poneki. Takvi ne mogu dugo da izrze u statusu slobodnog covjeka. oni bjeze od slobode I olako pristaju da budu obican predmet u rukama nasilnika. On samo moze da se uijek iznova otriva. i ne postavljaju kljucnu moralnu dilemu da li se povinovati ili se oduprijeti I nastavljaju da duhovno i moralno sterilno “vegetiraju”. realnog i idealnog. na pitanje novinara. A jedna od najitnijih pretpostavki za to jested a se. covjek tesko da moze da razlikuje sebe od njih.

Temeljna obiljezja vrhovnih moralnih vrijednosti (dobra i zla. Mnogi umnji ljudi. Dovoljno je biti iskren da bi se dosegla “moralna istina”!A to moze svako. Naravno. pri tome. racionalni. mislimo da ne znace. iako je rijec o milenijumskim razdobljima. ubijaju i cine druga zla. u vremenu u kojem zivimo evidentna je izrazita moralna insuficijencija u svakom pogledu. pocinjena u ime boga i vjere. mir nasiljem. pitanja. Ali. 9 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nezavisno od intelektualnih i drugih sposobnosti. Oni koji imaju vecu moc. Ni opstanak ljudskog roda. Brojni su primjeri pozivanja (i ne samo pozivanja) u ime vjere – dakako. odnosno “objektivno vazenje”) koja odvajaju dobro od zla. Tesko je i samo nabrojati velika zla i zlodjela. vise nije svetinja! Zato je nuzno moralno osmisljavanje svakodnevnog zivota. po njemu. pravde i nepravde. jos i posjeduje moralna osjetljivost na laz. pak. da bi kategoricki imperativ mogao biti taj novi univerzalni moral. bilo da je rijec o razumu ili o emocijama. kradu. moral u zamjenu za hriscanski. uz Kantovo uvjerenje (iz “Kritike moci sudjenja”) da postoje univerzalna mjerila (neka vrsta opste saglasnosi. sta vise. rijec o vjeri i vjerskim uvjerenjima. na srecu. sve to uveliko ovisi i o (ne)zrelosti same licnosti. sebicnosti i solidarnosti. ljubavi i mrznje) i pored sve svoje slozenosti. imaju. ljubav mrznjom. odnosno sebi uzurpiraju i veca prava. o stepenu njene individuacije i njenih vjerskih i drugih zivotnih uvjerenja. ideologizovane i instrumentalizovane – da se zivot zamjeni smrcu. Vjerovatno je i zato jos Rene Dekart smatrao da treba stvarati neki drugi. a ponajmanje moralni zivotni smisao. Tesko bi bilo dokazati da je covjek – u etickom smislu – postao mnogo bolji od objave velikih monoteistickih religija. mrznju. kao sto je poznato. nada beznadjem. Naravno. Ako se. Ni sva vremenska i socio-kulturna raznorodnost konkretnog manifestovanja ovih i srodnih vrijednosti u svakodnevnom zivotu ne moze da toliko relativizuje njihovo znacenje da ih se ne bi moglo prepoznavati i uvazavati Ako je sa gnoseoloskog stanovista cesto veoma tesko identifikovati istinu – pogotovo u nekom metafizickom smislu – sa etickog stanovista to ipak nije uvijek tako. istine i lazi. dileme. koji je. koji bi ljude obavezivali na covjecnost u njihovom ponasanju. vec i nekom sirem moralnom relativizmu. onda je istorija ndvosmisleno potvrdila (a potvrdjuje i sadasnjost) da onih koji lazu. i u moralnoj sferi su logicne sumnje. koji to ne cine. odnosno stalno preispitivaje sopstvenog zivota i njegovo “podvodjenje” pod odredjena eticka pravila i eticku dosljednost. Kada je.Da li onda ove teskoce u razumijevanju sustine zivota znace i odbacivanje mogucnosti postojanja univerzalnih vrijednosti? I pored svega recenog. moralnom nihilizmu zbog toga ne bi trebalo biti mjesta. Kao i onih. posebno ne onih kljucnih vrijednosti moralnog karaktera. smatrao. pa ni zivota kao takvog. Permanentno samoposmatranje. na primjer. Na zalost. Kant je. to je najcesce cinjeno prikrivenom retorikom i pozivanjem na “uzvisene” motive. ponizenja. ostala su manje-vise ista kroz prostor i vrijeme i relative su lako prepoznatljiva. misle da je kriza savremenog svijeta ponajvise posljedica dominacije moralnog relativizma i moralnog nihilizma. bijedu. ljudsko od neljudskog. jos tada bio uveliko uzdrman i u koji se vise tesko moze pouzdati. nista I nikome nije unaprijed zagarantovano. I ne samo nihilizmu. Zivimo u vremenu u kojem je sve moguce i sve dozvoljeno. ima i medju vjernicima i nevjernicima. Pri tom. onda je ta moralna istina jos potpunija. u okviru kojih su ponisteni univerzalni moralni oslonci. Naime. nacin je istrajne primjene tih univerzalnih moralnih mjerila.

ipak. To je. ka istinskom LJUDSKOM TRAGU! * FRIDRIH NICE: “Mogu da izdrzim skoro sve. Nice je ranije govorio da zlo vlada.Bezkrupulozno krsenje moralnih normi u sferi politike bilo je. I u njemu samom – dakle. puke zupcanike i ne rijetko. odnosno represivnom masinerijom . saucesnike u mehanizmu smrti. Bas u tom kontekstu Niceova misao. On je uvijek iznova pokusavao siriti prostore licne I zajednicke slobode. Odgovornost. Sloboda i odgovornost. shvacena u sirem smislu. da u svijetu ima vise patnje nego zadovoljstva. Nicea se najcesce” vidjelo” kao “mracnog mislioca”. kao zagovornika prevrednovanja svih vrijednosti. nada I ljubav. Svojom represijom. Samo u tom kontekstu je moguce da sloboda bude nuzan (mada ne i dovoljan) uslov dosezanja smisla zivota svakog covjeka. kako je to pisala Hana Arent. su nezaobilazne vrijednosti na putu ka uspostavljanju zivotnog sklada. oni su pretvarali ljude u puke izvrsioce. Njegovo ucenje o smislu se ne temelji na ucenju o bicu. kao izraza neogranicene sposobnosti izbora izmedju dobra I zla. vec vrlo cesto i po same fizicke zivote ljudi. na zalost. pruzao otpor zlu. prema zivotu i svijetu. savjest i moral ljudi. o zapadnom nihilizmu. od kada bivstvuje na ovoj Planeti. ljude nikada nije napustala vjera. na primjer. buduci da je snazna veza izmedju pojedinacnih sudbina i opstedrustvenih prilika. najvaznija vrijednost. naravno. Ovo je bilo najizrazenije u vrijeme totalitarnih rezima. Sloboda. Uistinu su nepojamne dubine ljudske nade I covjek je. kao mislioca koji je utemeljioucenje o “nadcovjeku”. kao bazicna moralna vrednost – iz koje proisticu i mnoge druge. pojava zle volje za zivotom. Pa. prema sopstvenim rijecima i djelima. nasilje. Samo ako razumijem zasto!” * * * * * I ova misao Fridriha Nicea govori o osobenom Niceovom poimanju zivota. cini i Zil Delez u djelu “Nice i filozofija”. koji su ostavljali duboke otiske na svijest. besumnje. s toga . mrznju. po Delezu. Tu on uvjerljivo pokazuje da je upravo Nice u filozofiji uveo pojmove smisla i vrijednosti. prema prirodi.shvacene u Paskalovom smislu. kao mislioca “volje za moc”. jednom rijecju. da je svijet krparija. uz slobodu ide i odgovornost. ka dosezanju zivotne mudrosti. o “antihristu”. uvecava moralnu supstancu ili barem pruza sansu za njeno uvecavanje Ona je uslov da nase pravo bivstvo (samo)potvrdimo u onome sto stvaramo I sto zivimo. Medjutim. Nice se moze i drugacije “citati” i razumjeti. ne samo po moralni poredak. prema drugom i drugima. imalo pogubne posljedice. nego na igri sila ili moci u samom zivotu. cudna medjuzavisnost plitkoumnosti totalitarnih sistema i zla (“banalnost zla”). Naravno. 10 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pa I vjera u ljudsku slobodu. ima subverzivni karakter I u odnosu na moderno misljenje. za Nicea. Tu je cesto bila na djelu. jos cesce. u zivotu – se moze naci (I treba traziti) smisaoni oslonac I opstanak. kako to. Sam zivot je. obuhvata odgovornost prema sebi.

Takvo saznanje. raznovrsne nastranosti. a time I zivotne patnje I osjecanje nesrece. oni koji su se bavili ovim problemom i na teorijskom i na empirijskom planu. zapravo. A ako je taj pojedinac jos k 11 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sta vise. nacinom svoga zivota. nesreca. kao takav. po ovom shvatanju. povjerenjem u sebe i drugim vrlinama. prosto nemoguce pronaci. mozda. A “saznanje koje ne nalazi svoj odjek i svoju mjeru u licnom zivotu duha i duse. Preciznije receno. kaze veliki holandski mislilac Johan Hajzinha. naime. postoje i oni koji misle da je samo trazenje zivotnog smisla vise izvor covjekove nesrece nego srece. ma ko I kakav on bio. a koji se. najcesce odnose na porodicu. Vecina istrazivaca je takodje saglasna da traganje za smislom zivota samo po sebi predstavlja izvor zadovoljstva I srece. O tome. po njima. A ko nije tragao za smislom zivota. a time i osjecaj zadovoljstva. na materijalna dobra. Oni. ne moze do kraja negirati. na mir i sl. da li (ne)znanje utice na osjecaj (dozivljaj (ne)zadovoljstva. kao takvi. Medjutim. sa burnim razvojem nauke I prave “eksplozije” svakovrsnih znanja. mrtvo je i bez vrijednosti”. ne moze doprinijeti u nutrasnjem prociscavanju covjeka i promjeni njegovog moralnog i duhovnog habitusa. prosto. Ostvarujuci ove ciljeve ljudi jacaju vjeru u sebe. Podrazumijeva se da je to traganje praceno hrabroscu. Na njega. a to onda znaci i autenticnog ljudskog zivljenja? Da li je covjek ovog vremena i suvise okrenut povrsnom . niti je moguc jednoznacan odgovor. Cini se da nauka. odnosno neznanje odmoci? Konkretnije receno. ne moze da se samopotvrdjuje i samorealizuje kao istinsko bice. (ne)srece I (be)smisla? Mada se ova veza. ne moze doprinijeti “ozdravljenju svijeta”. nasilje. materijalnom? Da li covjek u takvim okolnostima uopste moze biti slobodan u sustinskom smislu. opet. odnosno svojom svakodnevnom zivotnom praksom (“svako je kovac svoje srece”). vanjskom. tesko bi mogao da kaze da je uopste zivio! A da li traganje za zivotnim smislom garantuje covjekovu srecu? Naravno. Pa ipak. Minimalna saglasnost medju njima je vezana za stav da je osjecanje srece vezano za ostvarivanje ciljeva koji su bitni za odredjenu licnost. ponajmanje zavisi od samog pojedinca. tvrde da samo postavljanje takvih pitanja uvecava covjekove dileme I neizjesnosti. Sreca. odnosno cemu sluze ta silna naucna i tehnoloska dostignuca? Da li se nastavlja zamjena sredstava i cilja. koja je u sustini protiv slobode I protiv svjesne odgovornosti. davali su i daju razlicite odgovore. na profesiju.A koliko tome znanje moze pomoci. najbolje govori cinjenica da se u doba Moderne. jer je zivotni smisao. odnosno (eventualno i) srece. nestaju u svijesti savremenog covjeka i svijeta? Da li je u danasnjem svijetu sve manje (ako ih uopste ima) pravih vrijednosti? Da li je savremeni svijet i svaki covjek ponaosob lisen moralnosti i smisla. ljudska bijda. paralelno sirila I siri . naravno. odnosno protiv autenticnih formi ljudskog zivota uopste. odnosno da li moze biti samostalno i odgovorno bice. na ovo pitanje nije lako odgovoriti. neovisno od stepena ostvarenja punoce zivota. u izvornom znacenju tih pojava? Suvisno je isticati da bez tih vrijednosti covjek. odgovara svaki covjek za sebe. on I ne moze da osjeti potrebu traganja za zivotnim smislom. instrumenata i svrhe zivota? Da li mozda najdublji zivotni ciljevi i krajnje zivotne svrhe. izvjesno je da ona ne mora i da najcesce nije u pozitivnoj korelaciji. I pored tolikih saznanja. nije bitnije doprinijela rjesavanju kljucnih problema covjeka svijeta. Zato se uijek iznova postavlja pitanje kuda to idemo – i kao pojedinci i kao pripadci ljudskog roda – kuda nas vodi savremena nauka. u do sada nevidjenim razmjerama. On je u tom slucaju mehanicki dio bezlicne mase.

Za neke je sreca u zadovoljavanju elementarnih potreba. u ovom vidjenju. naucni. kao 12 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . bolest. pak. ispunjen mrznjom. ide vrlo malo ljudi. onda on pogotovo ne moze doseci srecu.negoje zadrzati. ako je nesposoban za prijateljstvo I ljubav. da bi se dosegli smisa I sreca. takodje. Oni su srecu I zadovoljstvo smatrali najvisim dobrom. srecu je lakes naci. Prisjetimo se ovdje I znanog stiha nase poetese Desanke Maksimovic (“Sreca je lepa dok se ceka!”). ni sposobosti. Neki. maker I djelic tog I takvog svijeta. jednim dijelo moze pridodati ovom I ovakvom shvatanju srece. Poznato je da su zastupnici takozvane utilitarne etike (poput Dzeremi Bentama) drzali da je najvisi cilj covjecanstva najveca sreca za najveci broj ljudi. zla I nesrece. siromastvo. mozda vodi ka dozivljaju smisla I srece. Po tom gledistu. bez “volje za smislom zivota” (Viktor Frankl). misle da realna ljudska sreca izmice prezentu. pak. sa svim njegovim protivrecnim svojstvima. humanosti I odgovornosti prema drugima. covjek je rodjen srecan ili ne. niti bilo koju drugu vrstu duhovnog I moralnog dobra. tezim putem. kao autenticnu potvrdu vlastitog postojanja. samoca…) Kreativno iskazati. oholost.tome takav da ni sam ne zna sta hoce. Medjutim. ako je sujetan ili. ako ljudi to tako osjecaju) ovakvi ljudi drze do casti I zive u sladu sa moralnim nacelima. jer je vise nego ocigledno slabljenje solidarnosti. Cak i ako nemaju srece (ili. Zato. navodno. Nisu malobrojni ni oni koji misle da su srecni ljudi sa slobodnim umom. jer su ljudi najsrecniji onda kada za njeno pravo znacenje I ne znaju (na primjer. casnim ciljevima I cistom savjescu. Postoji I glediste da je sreca genetski uslovljena. nasilje. mit o sreci!) neoicno. na filozofski. Sreca. jer. putem pentranja po liticama zivota. zapravo. pa ako neki covjek bezuslovno ide za svojim zadovoljstvom nema nikakvog smisla govoriti mu da treba da cini nesto drugo”. a nesrecu I bol najvisim zlom. kao vrhovnog dobra. U svakom slucaju. spokojstvo. Deo istrazivaca ljudsku srecu vezuje iskljucivo za kreativnost. prema prirodi. pa I njegovim tamnim nalicjem (mrznja. uz korisno sirenje individualnih sloboda I prava. Za tako nesto vecina (misli da) nema ni volje. sasvim sigurno uticalo I na sirenje neravde. da pobijedi sebe (svoju sujetu. Dzon Stjuart Mil je vjerovao da je “zadovoljstvo jedina pozeljna stvar. ni snage. lenjost. A u stvari oni nemaju (dovoljno) ljubavi . A put do srece. sazima I izrazava sve moguce suprotnosti izmedju imati (posjedovati) I biti (postojati). koji se. Cini se da je ovakvo (liberalno) shvatanje etike definitivo i pobijedilo u dobrom dijelu savremenog svijeta. To shvatanje je . Sreca se iskazuje I kao plod umijeca zivljenja. a da ne zna da je istinska sreca u nacinu savladavanja litica. posto mi to daje utisak da smo stigli do tacke gdje prestaje pokret I od tada nista se ne mijenja”. zatupnici ovog stanovista kazu da teziti da se bude srecan je isto tako besmisleno kao I teziti da se bude visok! Jos vise protivrjeci. To uvidjaju I sami liberalni mislioci. prirodnoj teznji svih ljudi da budu srecni (vjeciti san o sreci. Gabrijel Garsija Markes ce u jednoj prilici reci da je naucio “da citav svjet zeli da zivi na vrhu planine. pa I nevjerovatno stanoviste o sreci poznatog knjizevnika Paula Koelja. On izricito kaze: “Nisam nikada pokusao da budem srecan. vodi preko razumijevanja prave prirode svijeta. mrznju I druge mane) nije vjerovatan dublji I Trajan dozivljaj srece. kako kaze stara latinska izreka. bez spremnosti da covjek upozna sebe. neskromnost. teoloski. u doba djetinjstva). umjetnicki ili kakav drugi nacin. prema buducnosti. moralnosti. Naucio sam da covjek ima pravo da gleda drugog odozgo jedino kada treba da mu pomogne da se uspravi”.

zahvaljujuci onima koji su do vrline drzali! U tome je. o vrlini koja je “pounutarnjena” I koja. iskrenosti. duhovnog i smisaonog postojanja i razvoja. besumnje. mozda. religije.on. dobrote. rijec je I o ljubavi za stvaralastvo I u cinu stvaralastva. mrznjom. odnosno dovoljan prostor za “rad na sebi”. bez obzira na (ne)prilike. naravno. produhove I oplemene covjeka I njegov zivot. od nacela vrline poticu I velike misli I velika djela. poljeu kojem covjek moze da 13 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ne moze da bira vrijeme u kojem ce zivjeti. po njima. odnosno sklada I mudrosti u zivotu? Kako u svijetu koji je gotovo lisen smisla pronaci put ka sebi. Rijec je. Da li je covjek ovog vremena spreman na to? * * * EUGEN FINK: “ Najmoralniji preuzimaju duhovnu odgovornost za smisao zivota svih ljudi. odnosno za rad I u radu uopste. sta ako na tom putu covjek ostane sam ili. sa prirodom? Da li je moguce obnoviti helenski ideal mjere u svemu. u afirmaciji nacela vrline u svakodnevnom zivotu. tek kao takva. sa drugima. sve vise je razloga za pitanje moze li se u ovom I ovakvom svijetu I posebno u svakodnevnom zivotu uspostavljati I uspostaviti nacelo vrline? Da li covjek moze u sebi spojiti nacelo ljepote. upravo. moze biti osnov za prevladavanje moralnog dremeza. moze (da li bitno) da utice na to kako ce zivjeti? Kada se izuzme ono sto nasljedjuje. o vrlini koja nadilazi saznanje o dobru I zlu. zlom. ka smislu zivljenja? Ili je ideja smisla za (post)moderni nacin zivota mozda “zastarjela”? Da li je silan napor (ili “napor”) nauke. Razumije se.” * * * Iako covjek. a ne rijetko i svojim zivotom su upravo oni pokazali i dokazali da svijet pociva i da je do danas opstao upravo zahvaljujuci vrlini. u razumijevanju i uvazavanju drugoga. odnosno nacela zivota u harmoniji sa sobom. barem. od vjere u lijepo I dobro. No. zapravo. stekne takav osjecaj? Ako ga nastojanje ka vrlini odvoji od druih? Da li se tada odreci vrline ili drugih ljudi? Da li zbog omedjenosti ljudskog zivota uopste. da covjeka ucine boljim . svojim djelom. U nadilazenju neposrednih (materijalnih i tjelesnih) zadovoljstava se i nalazi prostor covjekovog moralnog. njemu I dalje ostaje manje ili vise znacajno polje slobode djelovanja I slobode izbora. posebno u dvadesetom stoljecu. pridavati znaaj vrlini? Da li zbog izvjesnosti covjekovog kraja (“Samo je smrt izvjesna!”) odbaciti samoodricanje I samozrtvovanje. Od ljubavi. osjecajnosti. odnosno osnov za moralno djelovanje I moralni razvoj. moralne hrabrosti. To je. kulture. najdublji smisao zivota i izvjesnost nade za ljudski rod – u brizi za drugoga. ispunjenom svakovrsnim nasiljem. umjetnosti u teznji da humanizuju.najuzvisenije vrline (Dante: ljubav prati trpeljivost I dobrota!) kao osjecanja koje sublimira gotovo sva druga osjecanja I gotovo sve covjekove najvise I najcistije mogucnosti. dozivio istorijski poraz. pogotovo kada to ne nailazi na razumjevanje vecine? Oni najmoralniji u istoriji ljudskog roda kazu da se to ni tada ne smije ciniti! Svojom rijecju. neogranicenom teznjom za moci? Ili. vrijedi ponovo pokusati I uvijek iznova pokusavati ocovjecavati covjeka I njegov svijet? Ali.

kao I u “Pisma njemackom prijatelju”) da covjeku nije lako postati ono sto jeste. jos manje imamo mogucnosti da uporedimo svoje licno iskustvo sa sudbinom drugih ljudi. uz ogranicenja drustva i istorije. to je. Nema sumnje da time bitno osiromasujemo i nas zivot i zivot uopste. odosno da se ne nalazi vec “gotov u svijetu” (Lesek Kolakovski) I da nema konacnog smisla. koje. o racionalnoj utemeljenosti sudbonosnih pitanja. judejske. da uocimo drustveno u pojedinacnom ili opste u posebnom.Kami je upozoravao (u lirskom eseju “Pirovanje i Tipazi”. U okviru grcke filozofije. o svrsi postojanja institucija koje covjek stvara. anticke. renesansne I prosvjetiteljske ere do najnovijeg doba. I smisao zivotnog trenutka I cjeline zivota u trajanju. svjenog i podsvjesnog) i neke manifestacije zivota u ovom vremenu vise umnozavaju nego pojasnjavaju zagonetke covjeka i svijeta. da je putanja jednog ljudskog zivota isto toliko slozena. koja ga muce. pravde i nepravde. na primjer. a dvojstvo izmedju vidljivog I nevidljivog. istine i lazi. Dakle. Naravno. Zato njegova “ceznja za smislom” – I kada je covjek posjeduje I kada je svjestan nje – najcesce ostaje neostvarena ili barem neostvarena u potpunosti. Ta stalna zapitanost covjeka o smislu svog postojanja . To nije cudno. A sta se desava sa covjekom savremenog doba. Zivot tada i tako postaje i o(p)staje kao puka.o(be)smisli svoj zivot. koja ga. Istina. ako se zna . predstavlja sustinu onog najvrijednijeg u istoriji ljudske misli I covjekove prakse – od staroegipatske. upravo kroz individualne zivote se mogu iskazivati I iskazuju esencijalna pitanja dramatike zivota kao takvog. ako je tacno da zivotni smisao ne postoji sam po sebi. On. odnosno svaki covjek ponaosob. rijetko kada se zaustavljamo da razmislimo o znacenju onoga sto smo upravo prezivjeli. individualnog i grupnog. naime. dam u nije lako pronaci “svoju duboku mjeru”. izmedju trenutnog I vjecnog ostaje neprevladano. to za nas rade sociolozi”. Jer. Apolona i Dionisa. za covjeka (post)industrijske ere je karakteristicno ono na sto ukazuje Zigmund Bauman. kao I konkretniji smisao ili besmisao zivota pojedinca. kroz koju se iskazivala i suprotnost ljudske licnosti. svojih odluka. koju su mislioci davno spoznali. svoje savjesti. koliko i slika neke galaksije. kao suprotnosti. I to samo “borbom neprestanom”. I sam A. Na individualnom planu odgovore ili barem djelimicne odgovore mogu da daju i daju samo pojedinci. iskazivano u paru bogova. da li osjeca potrebu) da daje smisao sopstvenom zivotu i svijetu oko sebe? I na ovo pitanje nije lako dati jednoznacan odgovor. u ovom pogledu? Da li on uopste zeli i hoce (odnosno. svojih osjecanja. svojih postupaka. sputava na tom putu samoosvjestavanja. kao pojedinca I kao clana zajednce. kamijevski receno. Covjek se tako ne pokazuje kao bice. hriscanske. manifestovalo se svom svojom silinom I u ljudskoj istoriji – u vidu najvisih dostignuca I istovremeno istinskih apokalipticnih poraza I padova. tezi ili cezne za smislom. neosvjestena “knjiga utisaka”. stalnim preispitivanjem sebe. nebeskog i zemaljskog dobra i zla. kako to kaze Margerit Jursenar. To protivrjecje ljudske prirode. onog racionalnog i iracionalnog. istice da “zadubljeni u svakodnevne poslove. na ta pitanja veliki mislioci nikada nisu davali ni jednostavne ni jednosmjerne odgovore. I mnogi drugi su upozoravali na covjekovu nesavrsenost. i to i za filozofiju i za nauku i za iskustvo. 14 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Medjutim. Naime. Pored saznanja da sustina zivota manje ili vise izmice ljudskom poimanju i da covjekov zivot trajno prati egzistencijalna protivrjecnost (izmedju osjecanja i razuma. onda je izvjesno da ga jedno covjek moze zadobivati I “osvajati odozdo”. o svijetu.

Lao Cea. trajno ugradjeni “nesigurnost. dakle. kako su to neki pisci mislili I misle? Doduse. To. od kojih su najbitniji. te system vaspitanja i kvalitet obrazovanja. To je kljucni paradoks i vjerovatno neprevladiva antinomija u zivotu izmedju pojedinca i drustvene grupe. A tu dramu i u pojedinacnoj i u zajednickoj egzistenciji ispunjava i bol i radost. odnosno pojedinca i drugog covjeka. i ocaj i nada. odnosno domnantni socio-kulturni obrazac i. do Paskala. izricito tvrdi: “…ja postojim samo kad sam s drugim.(Paskal) Otuda i skepsa u njegove autenticne (moralne) moci i posebno u njegovu etiku transcendentnog smisla. u covjeku samom. nego kao izraz vlastitog izbora. nista ne zivi bez svoje suprotnosti. sam nisam nista!” Ali. i ljubav i mrznja. cak. a ne onakvim kakav je. s njim u vezi. Ja trazi priznanje sebe samog. da li on u vrtlogu zivota cesto biva ono sto u svojoj sustini mozda I nije ili. ili kakav bi (jos) mogao biti. a ne na sebe samog. U njemu su. Paradoks je. kod konkretnih licnosti. dominantan mentalni sklop. onda se upotpunjava slika covjekove zivotne drame u (ne)traganju za (be)smislom. Covjek se cesto prosto mora bezuslovno prilagodjavati. kako kaze Hegel. vazi i za nase Ja. Tome. Kamija i brojnih drugih) – ukazivali na protivrjecja u ljudskoj prirodi. sa razlicitim osjecanjima 15 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Oblik i sadrzaj ovih relacija je uslovljen brojnim faktorima. posredstvom nekog drugog. briga i strepnja”. karakter. kako ono sto je u njoj bilo dobro. grijeha i nevinosti u njemu. zapravo. Zar to onda ne vodi do toga da covjek na kraju lici na onoga kakvog ga hoce odredjena grupa. Sokrata. na prsustvo boga i sotone. a da je objektivno svijet samo sadrzaj svijesti vlastitog ja? Upravo je tako – bit covjeka se i u moralnom i u smisaonom pogledu manifestuje samo u zajednici s drugim covjekom. i punoca i praznina. koje. zatim socijalno poreklo i pozicija u soijalnoj hijerarhiji. cak i bez prava na osobenost. Mislioci su od vajkada – i sa misticnog Istoka i sa racionalnog Zapada (od Zaratuastre.Zato ima osnova za pitanje da li je covjek uopste uopste ono sto mu se desava. prizeljkuju i formiraju. On. manifestuje na najrazlicitije nacine. pripadati nekome znaci i dijeliti iste ili slicne vrijednosti – u nekim grupama i do kraja. na “provaliju” u covjekovom srcu. nasuprot misljenja solipsista da jedino postoji subjektivno ja. ono sto bas nije htio biti? Pa i kada se covjeku cini da zivi vlastiti zivot. inteligenciju) tip culture. Covjek postaje onakvim (i tako se ponasa) kakvog ga ocekuju. Ako se tome doda i nesporna cinjenica da je sama ljudska priroda “sklop suprotnih sila”. mentalitet. jer covjeka uvijek “prati” njegova proslost. Kjerkegora. zadobiva vrijednost samo ako neko drugo Ja priznaje njegovu vrijednost. tako I ono sto je u njoj bilo lose. kako pripadati grupi (grupama) – sto predstavlja i biolosku i kulturnu i socio-psiholosku neminovnost – a istovremeno ostati svoj? Jer. on. naime. na koje najcesce nema nikakvog uticaja. Cini se da je u tom pogledu Karl Jaspers najradikalniji. Marka Aurelija. pa i potcinjavati da bi opstao. Da li to znaci da pojedinacni covjek za sebe ne posjeduje bit covjeka. (danas narocito) zivi po diktatu vidljivih i nevidljivih sila. Tada se vlastiti zivot dozivljava mnogo vise kao rezultat okolnosti. na empirijskom planu. andjela i djavola. pored hereditarne osnove (sto uveliko determinise temperament. Naravno da se odnos pojedinca i grupe. Da li je zaista moguce bilo kakvo jedinstvo ovih protivrecnih fenomena u ljudskoj prirodi. svakako treba dodati I specificnost individualnog iskustva. I to. u njegovoj egzistenciji. Tek pomocu svoje suprotnosti sve nalazi svoj pravi smisao. po mnogima.

* * * BELA HAMVAS: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac.koja idu uz jednu ili drugu vrstu iskustva. on odredjuje I sredstva I nacin zivota da ga dosegne. kljucno pitanje. Ali. Uvidjeti das u takva stanja (I osjecanja) 16 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uslov su za potonju zivotnu radost. beznacajno koja od ovih iskustava i ovih osjecanja dominiraju u odredjenoj licnosti.” * * * Upravo je svakodnevnica taj zivotni. Tako covjek manifestuje cjelinu svoje licnosti gotovo u svakom detalju svog ponasanja. znaci uvidjeti dublje znacenje I smisao zivotnih damara. Kod vecine preovladava ona druga vrsta iskustva i osjecanja. posjedovati i postovati odredjene principe u svom svakodnevnom zivotu. kao fragment. teske. i u odnosu prema svojoj okolini. pri tome. smisaonog karaktera? Izgraditi. neizvjesne i opasne. intelektualnog znanja i socijalnih uslova da bude dosljedan u postivanju tih principa? Sasvim je izvjesno da to moze da cini i da zaista cini tek manjina. I ne samo zivot kao trenutak. vec zivot kao cjelinu. Da li i onim moralnog. cini ljudski zivot. najbitnije je sta covjek pojedinac postavlja sebi kao glavni zivotni cilj. pa i potpuno brisu. ukoliko nema (jasnih) prioriteta u svom zivotu. Jos je Heraklit govorio da je isto u nama. Svaki covjek ili gotovo svaki covjek u zivotu donosi najrazlicitije odluke. dozivljava. znaci biti u saglasnosti sa samim sobom. ugrozavaju. gotovo nagonsko i instinktivno ponasanje. odnosno u cemu vidi smisao zivota. brigama. I obrnuto. sto govorimo. i u odnosu prema drugima. se ogledaju u onome sto cinimo. Zelim da budem normalan covjek. dakako. Covjek je tada neminovno ophrvan brojnim pitanjima. nenacelno. nacelnog. sto mislimo. zivot kao trajanje. smisao sopstvenog zivota. zapravo. Sve sto covjek nosi u sebi. pri tom. da li ce covjek svoje vrijednosti staviti u sluzbu dobra ili zla? Drugacije kazano. Zavisno od tog cilja (ciljeva). on svjesno ili nesvjesno. Osjetiti protok zivota u njegovoj neprolaznosti. Moje pretenzije su vece. Koliko je ljudi u stanju da se tako ponasa?Koliko njih ima moralne snage. kao takvog I. direktno ili indirektno manifestuje u svom ponasanju. Nije. kao i ona koja ih cuvaju. Naravno. na koji “utiskuje” pecat svoje unutrasnjosti – i u odnosu prema sebi. Punoca svakodevnice. Nasa dusevnost. podsticu. ozivljavaju. Autenticno zivotno iskustvo temelji se na uvidu u jedinstvenost prividno suprotstavljenih pojava. onda vrlo vjerovatno nema ni nacela kojih bi se pridrzavao za njihovo ostvarivanje. zapravo. pa i neprestano namecu. koje covjek. Sa moralnog stanovista je. ma koliko se pojedincu cinilo da sve prolazi s njim. Bol I patnja. Na tezini takvog iskustva zasniva se zivotno opstojanje I sposobnost trazenja izlaza. poebno. vidjeti vjecno u trenutku. pa i one osjetljive. drustveni i vremenski prostor u kojem je eventualno moguce doseci tu pretenziju da se bude “normalan covjek”. zivot kao vjecnost. pa i nasa moralnost. dilemama. u pitanju su protivrjecna osjecanja – i ona koja ih slabe. koju bismo mogli oznaciti kao spontano.

emocionalnim. opet. opstaje I traje. pa I na moralnom plan. zasto covjek zivi. Ljudima koji su dosegli ovaj nivo moralne emancipacije mnogo je vaznije samo djelo nego medijska slika o tom djelu. ni straha. Oni vide smisao zivota u tome da drugima smanjuju patnju. Oni su. vjerovatno. Sta vise. jer oni znaju (i/ili osjecaju) da bez dobrote ne mogu biti srecni. koje nije rezultat ni prisile. nepravde I patnje. finansijskog. rezultat diktata vlastite savjesti I unutrasnje moralne obaveze. statusnog I slicnog interesa. moguce dozivjeti I “iskustvo smisla”. S toga su najcesce nezadovoljni I sobom I okolinostima u kojima su. Ta nacela podrazumevaju cinjenje dobra u svakom vidu I u svakoj prilici. moralnim I duhovnim sposobnostima. pa I strahom od zivota. Drugacije kazano. pa. Sta vise. tako I sposobnost da vidimo suprotnosti u njihovoj medjuzavisnosti predstavlja znak mudrosti. da su u savremenom svijetu tek rijetki spremni na ovakvo ponasanje. ( Erkart) Dobrota ispunjava njihov zivot. Istina je medjutim. Oni nisu pronasli svoje (smisaone) ciljeve I. Na individualnom planu visokomoralno ponasanje se manifestuje u djelovanju u skladu sa etickim nacelima humanizma. Za takvo ponasanje se ne ocekuje nikakva naknada I nagrada. ni manipulacije. Ono je. I onda kada ne postoji direktan interes za takvo ponasanje. nisu dosegli potrebu za ljudskim samopotvdjivanjem. nezavisno od toga koliko su ljudi svjesni te potrebe I koliko je njeno zadovoljenje uopste moguce. bilo pred prazninom. vjecnom. sredstvo u postizanju ciljeva drugih. starim vise vjekova. a najcesce ni bilo kakav publicitet. Oni se rukovode geslom (bili toga svjesni ili ne). kao kljucni izvor zivotnog ispunjenja I dozivljaja ljudske srece. uglavnom. koje kaze: “Ne mozez voleti sebe. bilo pred egzistencijalnom neizvjesnoscu. Dobrota nas. I onda kada je takvo ponasanje protiv neposrednog vlastitog materijalnog. ako je tacno da je “covjek ono sto uradi” (Hegel). konacno. Put do zvijezda posut je trnjem. ljudskom. A. makar ih do kraja I ne bili svjesni. priblizava I samoj istini. Znanje ili osjecanje smisla (svakodnevnog) zivota je vjerovatno primarna covjekova potreba.medjusobno povezana. ni siromasni. onda je njegovo trajanje upravo u onome sto je radio I uradio na svakom. univerzalnom. I Agnes Heler je pisala da je savremeno drustvo u biti 17 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ovdje je rijec o ljudima koji uistinu “rade ono sto ne moraju” I u tome je upravo njihova velicina. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. Svakodnevni zivot najveceg broja ljudi je. Rijec je o tragu o sopstvenom (ne)ucescu u uzvisenom. znaci steci potrebnu zivotnu I duhovnu zrelost. Oni naslucuju da dobrota predstavlja ontolosko pitanje opstanka u skucenoj dimenziji materijalnog svijeta. ni bogati. kaze Vergilije. Ali. briga. ako manje volis drugoga od sebe”. ni interesa. naravno. Svoje poimanje dobra oni jednostavno dokazuju djelom. koje sebi covjek uopste moze da postavi. prosto. moglo bi se reci da ovaj svijet upravo na njima I pociva. Zato se tek u ovakvim slucajevima moze ovoriti das u moralne norme (u smislu kategorickog imperativa) uistinu interiorizovane I da one predstavljaju glavni izvor dozivljaja zivotnog smisla. ispunjen rutinom I prazninom. kao sto je ono. kao sto je I ostvarenje istine. Pitanje. socijalnim. U tome je. to. muka I patnja je uistinu sustinsko zivotno pitanje. Kao sto iz velikih zivotnih “lomova” covjek izlazi zreliji. odnosno cemu sav njegov trud I napor. na suprot tome. ponasanje u skladu sa etickim nacelima je uistinu ono I onakvo ponasanje. Ta manjina predstavlja bolju stranu ovoga svijeta. nije nista drugo do (NE)LJUDSKI TRAG koji covjek utiskuje u zivot svojim kognitivnim. uglavnom.

Zarobjen mnostvom prohtjeva. zivot po vlastitom izboru. dozivljaj) da je vrhunski smisao ljudskog zivota. Ona je tvrdila da covjek u to drustvu umire nezadovoljan. uglavnom. niti hoce da izadju iz sebe. za njegove sustinske dimenzije – prije svega za umjetnicku. bez obzira koliko protagonisti bili toga svjesni ili ne. antinomije I paradoksi zivota sve vise izmicu. * VERGILIJE: “Ljubav sve pobjedjuje!” (“Amor vicit omnia!”) * * * * * Staro je I prastaro saznanje (ili. za moci) je prosto nemoguce do kraja zadovoljiti. ne samo da istinski njeguje vastiti identitet. posebno zivotni smisao. To je I razlog njegove sve vece neizvjesnosti i straha od buducnosti. Neogranicene I neselektivne potrebe. naravno.nezadovoljo drustvo. mnogi se I net rude u tom smislu I ponasaju se kao bica.u cistoj ljubavi. zivi po diktatu vidljivih I nevidljivih sila. emotivnu I moralnu –a time I njegovog obesmisljavanja. niti mogu. ugrozava identitet I integritet licnosti. jer je struktura potreba obiljezena neogranicenoscu ljudskih prohtjeva. Taj apsolutni naglasak na “imati” umjesto “biti” uveliko. Uistinu imamo pravo jedino na ono sto iskreno volimo. ove tehnike ocigledno doprinose I slabljenju. Samo istinska ljubav omogucava pravo 18 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . jer one objektivno I nemaju granica. totalna informaizacija (kakvoj se tezi) predstavlja I vid osiromasenja svakodenog zivota. Koliko god pomazu covjeku I olaksavaju mu zivot. kod. dozivljava kao rezultat okolnosti. robotizacija I kibernetizacija. za slavom. simol. preciznije receno. Kao sredstvo “industrije zabave” I generalizacije amnezije. pa. (I drustvo u cjelini. po misljenju Agnes Heler.Zivot se zato. dakako) covjek nije u prilici. Razumije se. saznanje i osjecanje. covjekov zivot I svijet ostaju sve vise nespoznatljivi za njega. Rijec je o zivotu u znaku duboke alijenacije. psiholosku. socijalnu. Uprkos ubrzanom I nevidjenom narastanju pozitivnih znanja. a objektivno u poziciji da ostvaruje uloge koje mu uglavom namecu drugi. Sta vise.vec cak ni da ga otkrije u njegovoj osnovi. Kao da najizvornija pitanja . po diktatu anonimnih instance. A bez spoznaje vlastitog identiteta malo je vjerovatno da je moguce osmisljavanje zivota I ispunjavanje njegovog smisla. I onog svakodnevnog. koja je vec uveliko preplavila covjekov svakodnevni zivot. Cini se da takvu poziciju covjeka u savremenom drustvu jos vise ucvrscuje sveopsta informatizacija. koliko im se nacna misao prividno priblizava. koja. pa I brisanju duhovnog bogatstva ljudske svijesti I na to mjesto “stavljaju” broj. prohtjeve I zelje (za posjedovanjem. rijec je o najrazlicitijim oblicima I vrstama ljubavi. Cojek je prisiljen da se bezuslovno prilagodjava da bi smanjio nivo neizvjesnosi. a on ga. iz svoje zadate zivotne I radne uloge. zapravo. Covjeku se cini da zivi vlastiti zivot. U svojoj ulozi “sluge” oni su uglavnom konformiti I beskicmenjaci.

nemogucnost ostvarenja zivotnog smisla u okvirima porodice. To. koja je. I to ne samo zato sto je ljutio bogove. na zalost. odnosno svakovrsnom animalnoscu. cini se. naravno. Ili. Ova kriza je. mucnini. bila najjacemjesto slobode. traganje za “smislom” u manje ili vise patoloskim formama individualnog I kolektivnog zivota (izbjegavanje formiranja porodice. Srdacnost. znaci I zato sto je smisao zivota trazio iskljucivo u eksploziji strasti I u nasilju. Nije ih. Tantala… Za pocinjene grijehe. Poznato je da je otac psihoanalize Sigmund Frojd izveo radikalan zakljucak u vezi s ovim. nasilje u porodici. tanatologije (nauke o smrti) svijest o smrti I strah od smrti su gotovo univerzalne. Ona kao da prestaje biti primarna drustvena grupa. bijedi. drustvena I duhovna zajednica u okviru koje se dijele zajednicke vrijednosti I uvjerenja I koja je. Iz tog zatvorenog kruga “nasilnog bitisanja” je tesko pobjeci. Kao da prestaje biti prirodna. odnosno zivotnom besmislu. U tom kontekstu covjek je formirao I svoj odnos prema smrti I strahuod smrti. Sivilu. Na zalost.stvaralastvo. neiskrenosti) se ne moze stvarati. a da je nje.sve cesca. Rijec je. Kako pokazuju saznanja filozofije. porodica je istovremeno gubila I bitne socijalne I psiholoske funkcije. a jos manje ovovremenom nacinu zivota. I od samog nastanka covjeka – od Adama I Eve. Ova “bezljubav” sve vise pogadja I (mozda) njeno poslednje utociste. posebno na Zapadu. Sizifa. sto bi Ivo Andric rekao. Ne htjeti ili ne znati voljeti nikoga I nista. zahvacena dubokom I sirokom krizom. dakako. po mnogima. vec I vrhunac ljudske bijede I nesrece. covjek je. ne samo odsustvo kvaliteta I punoce zivota. nasuprot malobrojnih tzv. pa I ono u moralnom smislu. Agatofila (dobrih ljudi). inace nephodna svakom covjeku je. Ta. neposrednosti. a koji glasi da je cilj zivota smrt! Strah od smrti je toliko snazno osjecanje da se covjek od njega brani na najrazlicitije nacine. Prometeja. tjeskobi. vec samo rusiti I razarati. sve manje. kako istorija odmice. prisnosti. dakako. sto je bila kroz milenijume. egoizam. u kojem se “oslobadjao” od krivice za promasenu sopstven egzistenciju. nauke. sebicnosti. prema legendi. o porodici. placao I kazne. Kaina I Avelja. doduse. Neki cak misle da je cjelokupni covjekov zivot sacinjen od odbrane od straha od smrti. toplina I emotivna povezanost. posebno. a. istovremeno. izraz sveopste krize nacina zivota. Rijec je. kako u odnosu na druge. cini se da vecina ljudi nije upoznala ljubav! Svojom voljom ili uticajem okoline I okolosti oni su u velikoj grupi tzv. ne rjetko biva I razlogom traganja za zivotnim smislom iskljucivo izvan porodice. odosno mjesto gdje bi je trebalo biti najvise. ekstremni individualizam. droga. sve rjedja u porodici. jos cesce. Zato bi I na Vergilijevu uzvisenu misao o svemoci ljubavi. prostitucija…). mogli dodati da su toliki covjekovi porazi I padovi upravo uvjerljiv dokaz da je u istoriji ljudskog roda bilo malo I premalo ljubavi. Paralelno sa gubitkom mnogih ekonomskih. manjkalo ni tokom ljudske istorije. U mrznji (ili zavisti. Ili. tako I u odnosu na sebe sama. I o svjesnim I o podsvjesnim (pa I 19 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naravno. Ove I slicne vrste gresaka I grijehova ocigledno nisu strane ljudskoj prirodi. U mnogim zemljama ovog dijela svijeta cak vise od polovine stanovnika zivi izvan porodice. ali I covjekove individualnosti. umjetnosti I. covjek je pokusavao da “doskoci” razuzdavanjem nagona I koriscenjem nasilja. sigurno predstavlja. vec prvenstveno zato sto je krsio nacela sopstvene ljudskosti I moralne odgovornosti. obrazovnih I zdravstvenih funkcija. masovni razvodi brakova I razaranje porodica. I to. teologije. Kakofila (zlih ljudi ili potencijalno zlih). covjek je stvoren da cini nasilje I da se na njmu cini nasilje.

upravljanja osjecanjima I sl. A to je direktno vezano za osjecanje (dozivljaj) zivotnog smisla. gubitak volje. prazninu. da svi nosimo maske na licu. pak. on ce zapisati I to da bez vremena ne postojimo. moglo bi se matematicki iskazati. Smrti se. Oni ne gube samopouzdanje. osjecanje krivice. nadajuci se da je vrijeme drugo ime za Boga. koji bi mozda imali vise razloga za ovakvu brigu. Upitima o svrsi I dosezima vlastitog zivota. da to pokusavamo da razumijemo. pa I radost zivljenja I u takvoj situaciji. pa I ocajem. Poznato je da je Marsel Prust diktirao tekst gotovo u trenutku kada je umirao I to tekst o smrti. bola). Tim prije I tim vise. U znamenitom djelu “U traganju za izgubljenim vremenom” Prust kaze da je to sto posjedujemo cula I divno I strasno. ali jos vise od karaktera socijalne grupe. nacije. Karakter straha od smrti (koji je manje ili vise slican. nikada ne prestajemo da igramo igru traganja za njim. a nalazeci uvijek da je ono samo drugo ime za nasu izvjesnu smrt. bezvrijednost. Pri tom svodjenju zivotnog bilansa. vjerovatno imaju veci strah od smrti. ziveci zivotom koji ne vrijedi. ali da nam cesto ne uspijeva. 20 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . osjecanjem umora. Najznacajniji vid nesvjesne odbrane je upravo potiskivanje smrti I straha od smrti iz svijesti. Ako se tome doda cinjenica da je starost inace pracena bolestima. apatiju. U ovom romanu. zaborava. samokontrole. zavisno od persoalnih saznanja. u obrnutoj proporciji sa strahom od smrti. nije bojao. medjutim. najcesce dozivljavaju razocarenje. nemoci. Oni samozaljubljeni. ostavili neljudski trag. odnosno u besmislu I oni koji nisu ostavili ljudski I stvaralacki trag ili su. usamljenosti.” Drugi. potiskivanja. Pa ipak. religije I kulture kojoj pojedinac pripada. patnje.nesvjesnim) I o uspjesnim I o neuspjesnim mehanizmima odbrane. oni svjesno ili nesvjesno tragaju za zrncem besmrtnosti u samome sebi I svom zivotnom djelu. Zato je tuzna moja dusa. a da nas ogledala lazu. kada je rijec o strahu od umiranja. neostvareni. Oni drugi ce se I u samrtnom casu vise pitati za svoj (ne)ljudski trag. ciji je zivot protekao ili uglavnom protekao u nagonskom zadovoljavaju materijalnih I finansijskih potreba. Pjesnik Zbignjev Herbert (Poljska) bukvalno pred svoju smrt pjeva: “Gospode. ni najmanje je ne pokazuju. narcisoidni. nego za svoj bioloski nestanak. da su nase uspomene nas raj I nase prokletstvo. uvjerenja I iskustava. ta svijest o smrti I taj strah od smrti nije identican u svim kulturama I nije nepromjenljiv. ako je rijec o sistemima vrijednosti koji pocivaju na (ekstremnom) individualizmu. onda je vjerovatno d ace takav zivot biti pracen patnjom. ipak se razlikuje. a ako ga prihvatimo da nas ono ubija. bolom. Spoznaja predstojece smrti podstice ovaj tip ljudi na intenzivnije prozivljavanje zivota. koje je. niti da se izvinim svima onima kojima sam zlo nanio. Medjutim. ako uopste postavljaju pitanje smisla svog zivota. prazni. znam da su moji dani izbrojani…necu stici vise da ispravim nepravdu. Smatrao je da covjek umire svakoga dana. depresiju.

Buduci nepredvidiv. U zivotu I svijetu zaista nista nije sigurno. jedna vrsta igre na srecu. i nadi i beznadju. trajnoj ljudskoj sustini. od njega bi na kraju ostala samo ljuska. I pored slucaja. naravno. sve moze prijeci u svoju suprotnost. Dovoljno je. Tek se po neki mislilac 21 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . “Na suncu misao postaje spora. I kasnije ce mislioci slucaju pridavati manji ili veci znacaj i to. on je primjetio da bi istorija svijeta bila drugacije da je Kleopatrin nos bio malo kraci! I mnogi drugi (Nice. Sartr. kako u individualnom. Rorti…) su u slucaju vidjeli pokretaca univerzuma.* * * TERTULIJAN: “Vjerujem. Te suprotnosti uvijek iznova grade i razgradjuju covjekovo paradoksalno bice. samo vjerovatnoca je sastavni dio svijeta. podsjetiti na Paskalovu opasku o Kleopatri. Nagoni tela rastu I gone neodoljivo ka svom zadovoljavanju. u vezi s tim. zivot je. Sa ovakvim shvatanjima su. Jos su stari Grci vjerovali da je covjekova sudbina odredjena kockom. i sreci i ocaju. o neumitnom napretku slobode. nespojiva ona shvatanja koja govore o istorijskoj nuznosti. vjerovali su oni. Ona je data u njegovoj strukturi. Proces covjekovog formiranja odvija se u interakciji onoga sto svjesno smatra da jeste I onoga sto (nesvjesno) naslucuje da moze biti. kojom biramo sopstvenu zivotnu srecu. U principu nam nije dato da saznajemo (konacne) istine. da je on samo jedna kocka. Ceo covek se prazni I trosi I kad bi se sav potpuno predao Suncu I suncanju. I zapadni racionalizam je vjekovima vjerovao I vjeruje da nauka moze dati konacne odgovore na probleme smisla covjekove egzistencije. Time je vise razvijao mit o nauci I na njoj zasnovan mit o stalnom napretku (kao I mit o tehnici I tehnologiji) nego sto je nalazio prave odgovore na te probleme. mogli bismo slicno dokazivati I za bilo koju drugu prirodnu pojavu. zapravo. obrazlaze Andric protivrjecnu prirodu ovog izvora zivota. srece. i istini i lazi. I filozof Karl Poper je dokazivao da ni u nauci nista nije izvjesno I da je svaka teorija podlozna opovrgavanju. Kao sto je poznato. i riziku i sigurnosti. Ivo Andric ce u svojoj paraboli o Suncu uvjerljivo pokazati kako ono od izvora zivota moze postati i ono sto unistava i oduzima zivot. U njima ima mjesta i namjeri i slucaju. I povrh toga. Isto su govorili za citav svijet. kao od prezrele I ispraznjene mahune ili od presvislog cvrcka na borovoj kori”. Ime za sudbinu je bila kocka. tako i u zivotu zajednica. ono antinomicno je mozda i kljucno obiljezje ljudskog zivota.Naravno. Dakle. vec u najboljem slucaju da prepoznamo greske I da navodne nesporne cinjenice prevodimo u hipoteze. sudbine. ugrozava se I bledi sve vise do potpunog nestanka. Sve je (ne)moguce! Ne kaze slucajno jedna stara latinska izreka da se uvijek mora plasiti onaj koji zeli da bude potpuno siguran. (“Metuendum est semper ess si tutus velis!”) To jednostavno ne postoji! To nije ni teorijski moguce! I po misljenju vodecih fizicara. tj. jer je apsurdno!” (“Credo quia absurdum est!”) * * * Zasto ne vjerovati u apsurd. i slobodi i poniznosti. o opstem permanentnom napretku. covjeku je ostavljena mogucnost da vlastitim zalaganjem “popunjava” zivotnim sadrzajem taj “okvir sudbine”. ako je i sam zivot u svojoj biti apsurdan? Sta vise.

trazimo nemoguce” – bio je vodeci slogan studenata Sorbone u njihovim demonstracijama 1968. odnosno moguce posljedice svoje djelatnosti. na primjer) kao kreativno I stvaralacko I nesto sto donosi promjene na bolje. smislu – onda je ona ojektivno. ako njeni rezultati ne sluze najvisim vrijednostima ljudskog zivota – slobodi. ali nije samosvjesna! Za nju svijet vrijednosnih sudova ne postoji. A mnogo prije njega Platon je poucavao da je utopizam vatra kojom se prosto moramo igrati. pored znacenja borbe protiv zla u sebi. Istina. koji je za druge nezamisliv. jedini nacin da utvrdimo ko smo I sta smo. pokretanje istorijskih promjena I traganje za alternativama. Njoj nedostaju dimenzije cjelovitosti. ali nije mudra! Ona je svjesna. koji se u savremenom drustvu i uvecavaju. ali snazan stih americkog pjesnika naseg porijekla Carlsa Simica (iz pjesme “Kasni poziv”) predstavlja svojevrsnu paradigmu za zivot velikog broja ljudi danas. Oni se tek u rizicnim situacijama osjecaju “kao kod kuce”. * * * CARLS SIMIC: “Jas am zivio dobro. Sartrje s pravom govorio da je progress djelo buntovnika. ma koliko nada bila i snaga i laz. uslijedile od strane filozofije. U suprotnom bi to bio kraj ljudske istorije i covjekovog svijeta. do genetskih mutacija i kloniranja).sto. To je.odvazio da ustvrdi da se odnosi izmedju ljudi ne mogu urediti cisto racionalno. uvijek iznova. bjekstvo od dosade moze biti I rusilacko I razaracko (kakvi su ratovi. u sluzbi porobljavanja. kriticnosti I smisaonosti. odnosno odredene drustvene grupe. vec I da vrijednosno osmisljava svoju djelatnost. mjeren uobicajenim statistickim 22 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Nauka moze da ojasni sve. a ne sirenje slobode covjeka I svijeta. Zbog toga se ovi vojnici izlazu riziku. Ona zato I ne moze naci smisao unutar sebe same. I u teoriji se uveliko odomacila sintagma “svjetsko drustvo rizika”. ucenost I mudrost. jer im je sigurnost neinteresantna i dosadna. religijskih I ideoloskih obelezja odredjene sredine. ali nije umna! Nauka je ucena. A to je i jedan od izvora za. One su upozorile da nauka mora. Jer. Potreba za rizikom nije tipicno ljudska. Tipican primjer za to je dzihad u islamu (koji. Po nekima je ovakva cak vecina ljudi.(Urlih Bek) Medjutim. posebno na Zapadu. postoje I ljudi koji prihvataju izazove rizika svjesno I namjerno. Visok kvalitet zivota. htjela to ili ne. jer ni sami ljudi nisu cisto racionalna bica. podrazumijeva I borbu za sirenje islama) koji pociva na doktrini da je velika cast poginuti u svetom ratu. umjetnosti. naravno. (“Budimo realisti. Spremnost na povecani rizik moze biti I rezultat socjalnih. pravdi. On je pracen svakovrsnim rizicima (od voznje autom. ne znaci da vecina nije protiv dosade.. A ona moze sluziti tim vrijednostima samo ako ujedini razum I um. Sam svakodnevni covjekov zivot demantuje apsolutizaciju mogucnosti nauke. umijece istinitog misljenja I dobrog zivljenja. godine). ljubavi. teologije. ne samo da misli. ali zivot bese ocajan!” * * * Ovaj jednostavan. kulturnih. po njemu. sto je malo vjerovatno. a da ne razumije nista! Nauka je razumna. Otuda su I prve znacajnije kritike mita o nauci I njenih fakticki nezeljeih posljedica.

Zato. koji na globalnom nivou izgradjuju institucije preko kojih gospodare svijetom. odnosno da je sve slabija veza izmedju visokog standarda. jos vise se kupuju nepotrebne. koje izlaze u ovoj knjizi su da svijet zivi u vremenu “duboke propasti”. Iako je. Sta vise. Na jednoj strain funkcionise liberalizam.(uglavnom materijalnim) parametrima. dosadan. kako to kaze psiholog Antonio de Melo. i najcesce nije. u njegovim jednostavnim i izvornim vidovima. uz aktivno djelovanje u antiglobalistickim drustvenim pokretima. drvecem. Koristeci ove kriterijume i metode jedan drugi profesor – Endrju Osvald . pa cak i konstituisana cultura “kupuj dok ne umres”. on je ne rijetko prazan. Rijec je o necemu sto je supstancijalno i imanentno “kvantitativnim civilizacijama”. a koji je svoje poslednje zasjedanje imao u Njujorku. sociolog Zan Ciglar cak govori o“privatizaciji svijeta”. koje ce se opirati 23 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . O njemu su pisali i pisu mnogi. Odnos prema prirodi je skoro u potpunosti instrumentalizovan. besmislene. a na drugoj strain svijet se pretvara u masovnu grobnicu. odnosno o tome da svijet postaje vlasnistvo jedne grupe ljudi. Svajcarski profesor Zan Cigler je na tu temu do sada objavio cak 16 knjiga. kao vojno krilo finansijskih gospodara. potencira cetiri kljucne institucije: Medjunarodni monetarni fond. naravno. O ovome jos uvjerljivije pise americki profesor Robert Frank. Cigler cak I za Evropsku uniju tvrdi da predstavlja samo jednu “racionalizovanu kapitalisticku fabriku”. Kroz takav zivot vecina ljudi ide “neprobudjena”. I kao takav. i da je ta veza cvrsca kod ljudi koji se nalaze nize na socijalnoj skali. manijakalne potrosnje i bogatstva. pri tome. Ostali su sve manje srecni. On. koji je svojevrsni pandan onom Svjetskom ekonomskom forumu (koji se inace odrzava u Davosu). Kljucne teze Roberta Franka.je utvrdo da su ljudi sve manje srecni. A ovaj proces. Zato globalizacija mora da bude porazena. Uveliko se “raspukla” cjelina zivota. Ovdje je osnovni moto zivota uvijek naprijed. mi zivimo na Planeti nevjerovatnog bogatstva I razorenih ljudi. nivoa samoubistava i sl. a sta ne” I da je “svenesrecniji”. (pa i sve vise vidljivo) ima I svoje nalicje. povrsan. biljkama i zivotinjama gotovo da nema. da je “suocen sa ozbiljnim gubitkom kriterija sta je vrijedno. zatim mjerenje nivoa stresa . dakako. U duhu svoje radikalne kritike nalicja globalizacije. Istinskog kontakta sa cvijecem. u svojoj studiji “Groznica luksuza”. Svjetsku trgovinsku organizaciju i NATO. Siri kontekst ovakvih manifestacija svakodnevnog zivota je ponajvise vezan za process globalizacije. Jednom rijecju. skoro da je izgubljena sposobnost uzivanja u svakodnevnom zivotu. Opsteprihvacena je deviza manijakalne potrosnje. Ucestvovao je I u radu Svjetskog socijalnog foruma u Porto Alegreu. s druge strane. I ne samo zivot kao takav. postoje indikatori po kojima se ona moze meriti. nije ni malo slucajno. ne mora biti. pri tome. uvijek imati sto vise ili cak “uspjeti ili umrijeti”. Ali. Svjetsku banku. vec i manje ili vise svaki pojedinacni zivot. pracen i ostvarenim zivotnim smislom. gotovo besmisleno. istice ispitivanje samih ljudi o tome. Ali u kulturama ekstremnog individualizma i naglasenog materijalizma takva protivrjecja su izrazenija i mahom uslovljena vanjskim poticajima. s jedne strane i srece ljudi. kaze Cigler. On se zalaze za izgradnju “svjetskog gradjanskog drustva”. pa i perverzne stvari i usluge. Takodje je utvrdio visi nivo osjecaja srece kod mladih ljudi. ljudsku srecu tesko mjeriti (po nekima i nemoguce). po Robertu Franku. To. ipak. kojom je izazvao pravu uzbunu u Americi. kao sto je dobro poznato. jednolican. On. Po njegovom misljenju. travama. Zivot inace je ispunjen i trenucima ocaja i srece. Pored potrebnih.

Znano je. predstavlja pravi kontrapunkt nepodnosljivom tempu u zapadnackoj trci za profitom. U nacinu svakodevnog zivota to podrazumijeva izvjesnu zivotnu mudrost. u odnosu prema biljkama I zivotinjama. istovremeno.). covjekovih ubjedjenja I uvjerenja. u malom. naime. da sve budisticke skole stoje na stanovistu permanentne reinkarnacije. profiterski I koristoljubivi svijet. I nastavlja: “Ne zbirka radova. ali I mogucnost utrnuca (nirvane) I poriva (zedji za bivstvovanjem). koji vodi stalnom obnavljanju egzistencije. To otkrice blazenstva I zivotnog zadovoljstva u jednostavnom. da je kljucno u budizmu. mocniji. ponajvise odnosi na ljude “od duha I pera”. Ako ima srece za coveka. u sportu I rekreaciji (joga I sl. pa I na Zapadu. koji su se rodili tako da ce ga imati. harmoniju duha I tijela. Zato je I sve veci broj ljudi u svijetu. moci. kao puta u traganju za ljubavlju. prolaznost svega I lisenost sustine. pri cemu. I internet je. ne sivu. Naravno. koje e se boriti I prevladavati ovakav I suvise materijalisticki. ali je. svoje duse. Oni su I nucleus novog svjetskog gradjanskog drustva. I u zapadnoj kulturi (kulturama0 je moguce naci taj unutrasnji mir ili barem individualno tragati za njim. kao kontrast zapadnjackom imperativu otkrivanja dominira tajanstvenost. medjutim. srecniji. kao kljucni motiv u poimanju zivota. Naravno. beskrajnog ponavljanja radjanja I umiranja. na one koji putem razlicitih formi stvaralastva obogacuju svoj unutrasnji zivot. te pouzdanost I postojanost. I u kulturama Istoka svakodnevni zivot ljudi je ispunjen najraznovrsnijim sadrzajima – I radoscu I tugom. Ma koliko uslovljen socokulturnim I religijskim obrascima. kljucno je obiljezje istocnjackog poimanja zivota. istinom I duhovnim prosvjetljenjem. Skepsa je svetla zato sto covjek zadrzi I ljubav I razumevanje za spoljasnji svet. Upravo iz toga proizilazi bolnost egzistencije. Ta usmjerenost ka unutrasnjem zivotu je osnov I izvor unutrasnje snage.izrabljivanju svijeta od strane novih svjetskih gospodara. kao I prema prirodi uopste. on istice primjer francuskih poljoprivrednika i argentinskih bezemljasa. Ovdje. kao najuticajnijem filozofskom I religijskom ucenju Istoka. bilo o neunistivosti zivotnog kontinuiteta. na primjer. tj. odnosno koji na razlicite nacine tragaju za zivotnim smislom. statusom I slavom. ona je samo u unutrasnjem zivotu”. To se. u dubinu svog ega. stalnu prisebnost I razboritost. dusevnu rvnotezu. odnosno uvjerenje da sustina zivota izice ljudskom saznanju. 24 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I bolom I prolaznoscu. povezao I sve one koji se tome protive u svjetskim razmjerama. ovi drugi predstavljaju potencijalno nove socijalne pokrete. unutrasnji zivot je rezultat sopstvenih napora svakog pojedica. Tek pritajena svjetlost diskretno obasjava ljudski zivot. u prirodnom I ta novootkrivena mogucnost poniranja u samog sebe. Sve to svoj izlaz nalazi I u specificnom nacinu ishrane (makrobiotika). Za unutrasnji zivot Isidora Sekulic (u eseju “Silueta Milana Rakica”) kaze da predstavlja “najvisu pobedu I najvisi dar od Boga”. bogatstva njegovih emocija. ali I uzburkanosti. Po Cigleru. nemira I dilemma. Oni koji imaju unutrasnji zivot. osete jednog dana skepsu. unutrasnji mir. Ne cudi onda da je budizam samo u Italiji do sada dobio preko sedamdeset hiljada pristalica I da u Evropi I Americi vec postoje brojni centri za sirenje ovog uenja. sklon prihvatanju ove filozofije zivota. Kult tajne I misterije. razumljivo. I to bilo da je rijeco njegovoj indiviualnoj prolaznosti. Moguce ga je istrazivati I spoznavati samo do odredjene granice. u kojem je samostalniji. Poznato je. uvecao profit najbogatijih I uopste uvecao mogucnosti kapitalizma. ali ceni I meri taj svet iz jednog drugog sveta. svoga uma. nego svetlu skepsu prema svemu sto je pojava I sadrzina spoljasnjega sveta. s jedne strane.

” * * * * * Mada se o kvalitetu svakodnevnog ljudskog zivota sve vise I sve cesce govori. kada pisac napise svoje djelo. Iako su nesto siri 25 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ono je u sustini najcesce veoma ustalasano I mnogo uzburkanije od zivota drugih ljudi. Stvarnost knjige nije nista manje vrijedna od “zivotne stvarnosti”. voljeti. Oto Vajninger ce cak zapisati I to da je “mrznja prema sebi moralno visa od ljubavi prema sebi!” Citanje I pisanje su. Taj govor se. vjecna borba sa prazninom – bez obzira da li je riec o ljubavi.radosti. mastati. protivrjecima. razmisljanje I razgovori ljudi od duha spolja djelovali smireno. Merserovi kriterijumi za mjerenje kvaliteta svakodnevnog zivota. buduci da je relativno cest tragican nesporazum izmedju pisca I drustvene okoline. dakle. u tome kako doseci osjecaj (dozivljaj) smisla postojanja. uglavnom svodi na ekonomsku I politicku dimenziju. tuzi. bez ideala. kroz prostore svekolike stvarnosne sumnje I neumitnog puta u nistavilo. (Danilo Kis kaze: “Literatura je sloboda!”) U pitanju je iskonska teznja za punijim zivotom. Put je bio dug. Sta vise. odnosno pravom borbom sa samim sobom sve do ocaja I sadizma. Sve to je uglavnom praceno skepsom. a to se najbolje vidi u tom djelu. A da taj nesporazum moze da zavrsi I kobno. To je I kljuc za postizanje unutrasnje ravnoteze. oni to prenose I na svoje citaoce. patnji. cini se da je taj govor I previse u kljucu pozitivizma I pragmatizma. bez obzira da li ga je uopste moguce doseci. Ili. za “putovanje” kroz prazninu svijeta. najvise pribjeziste duha. Medjutim. Ovdje pominjemo samo onaj (koji navodi Vladimir Stanojevic u knjizi “Tragedija genija”) da je od sedam americkih nobelovaca njih pet umrlo od alkohola. Sa manje li vise uspjeha. Vjerovatno je Nabokov zato i napisao da “ svaki istinski veliki pisac emigrira u svoje djelo i tamo ostaje”. bez duhovnih vrijednosti. sumnji. za nadvladavanje opsena svijeta pojavnog. shvacene u najdubljem smislu. * TIN UJEVIC: “Mi smo isli putem. drugacije receno.eventualno. ceznji. za umne ljude ona katkad predstavlja “visu stvarnost”. ocaju. u kojem je moguce I prozivjeti zivot – raditi. njegova dusa “uredi”. Drugi ce kazati da je to zato sto se. na njegovu ekolosku sadrzinu. smrti. koliko god radost I uzbudjenje. na zalost. Kasno opazismo da je taj put krug.Ma koliko citanje. Nedavno su usli u upotrebu I tzv. postoji mnostvo dokaza. Zato nije cudno da su neki pisali da je talenat “privilegium odiosum” (Sestov) I da rijetko kada onome ko ga ima donosi zemaljsku srecu. U okviru te stvarnosti moguce je sretati sebi slicne. strepnji. Umjtnicki dozivljaj stvarnosti je jedno osjecanje egzistencije. Zivot stvaralackih licnosti jednostavno nije moguc bez ideja. pa I bez iluzija. dilemama. Ona predstavlja I izraz pretenzija na vjecnost. Problem je. postaje preglednija. pisanje. na tehnoloska unapredjenja I . u piscevom prirodnom stanistu. veci dio okoline to ne razumije I ne pokusava da razumije. toliko I jos vise izraz egzistencijalne potrebe. naime.

Ovdje je onda tesko govoriti I o iole sirim prostorima ljudske slobode . pa time I za stvarnu ljudsku srecu. toliko je I u strahu od tih istih sila. covjeka I drustva. I u kojem se. Primjena ovih kriterija u osnovi podrazumijeva apsolutizaciju rezultata razvoja pozitivne nauke I kvantitativno dokazivanje navodno permanentnog ekonomskog. Medjutim. Rijec je o antropocentricnom svijetu I zivotu. Po onim najumnijim. kulturne. te fascinacije ekonomskim. nepovjerenje. te bezumne brzine. A upravo od ovih sadrzaja ponajvise ovisi covjekov dozivljaj zivotnog smisla ili besmisla. Po njima je iskustvo smisla vjerovatno jedino sto moze donijeti I donositi pravu I trajnu ljudsku srecu. mrznja. za pravdu. izvan ovog horizontal ostaju brojne I nista manje znacajne komponente kvaliteta ljudskog zivota. strah. postindustrijske. odnosno to pitanje zasto zivimo. u kojem je covjek cvrsto uhvacen u mrezu mocnih manipulativnih sistema I tehnologija. kao “slobode od” (nekog autoriteta) I kao “sloboda za” (slobode izbora). trazi oko sebe I izvan sebe.nego sto je to bio slucaj sa ranijim poimanjem ove sintagme (“kvalitet zivota”) oni u sustini ostaju u granicama pozitvisticke paradigme. ne rijetko. za osjecanja. za istinu. za stvaralastvo. to znanje (dozivljaj) o smislu zivota je I najpreca potreba covjeka. nacinom na koji postoji. Zivot je. Covjek je. donosenje svakovrsnih odluka I preuzimanje licne odgovornosti I rizika od njih. ali ne I samim sobom. to znanje. muka I patnja. Osvajanje slobode. kako to lijepo kaze I tacno zapaza Danilo Kis u svojoj “Enciklopediji mrtvih”. civilizacije upucuje neke I na (ekstreman) zakljucak da je danasni svijet “najnesrecniji od svih svjetova”. (ili ga nije spoznao). civilizacija sve je teze. zrtvuje sve. Rijec je o svijetu impersonalnosti. pa I sami temelji zivota kao takvog. zbog interesa najmocnijih grupa. jer je koliko ponosan na sile koje poseduje. I zato ono sto nema u sebi. Ogromna vecina je zarobljenik tog privida. “Takav je zivot”. U savremenom svijetu apsolutizovane hladne racionalnosti. te covjeka I prirode. upravo. A glavno u njemu je. Dakle. odnosno to poniranje u sopstveni unutrasnji kosmos/haos! Bez toga je tesko govorit I o slobodi I o moralnosti I o punoci svakodnevnog zivota. osjecanje I zivljene (be)smisla. jedino moguce zivjeti kao cjelovit. Zivot je cjelovit ili ga nema. Ta “izokrenuta vrijednosna dioptrija” je. pa zato fragmentiran pristup ne moze dati pravu sliku o njemu. Zato neki misled a je ovaj svijet. pa I od onih koji su mu najblizi”. kao sto su socio-psiholoske. kaze Ivo Andric “da covek cesto mora da se stidi onoga sto je najlepse u njemu I da upravo to skriva od sveta. u sebi I 26 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . vjera. politickog I tehnoloskog napretka kvaliteta covjekovog svakodnevnog zivota. za moralnu autonomnost I primjenu univerzalnih moralnih vrijednosti. zagospodario svim I svacim. tek malobrojni vide “neprimjetnu razliku izmedju Privida punoce I Punoce”. te masovne povrsnosti. cemu sav nas trud. sve popularnijem “mjerenju” kvaliteta zivota izmice upravo ono sto je sustinsko. Istinska komunikacija medju ljudima razlicitih kultura. neprijateljstvo u ovom I ovakvom svijetu samo umnozavaju. kao kljucnog nacela njegovog ustrojstva. zahvaljujuci I razvoju pozitivne nauke. duboko besmislen I da se nesporazumi. tehnoloskim I materijalnim. Kada bi to bilo I tacno. moralne I duhovne. shvacene u znacenju koje joj pripisuju novovjekovna politicka I pravna filozofija. Sve stravicnije nalicje savremene. odnosno o izvanjskoj I unutrasnjoj slobodi. prisutna I u okviru najuzih covjekovih zivotnih jedinica. nema mnogo mjesta za autenticnu ljudsku slobodu. naime. za istinsku drustvenost. u kojem je razbijeno jedinstvo I cjelovitost covjeka I drgugog covjeka. U svakodnevnom zivotu to znaci I jasno opredjeljivanje.

uz uvjerenje da je covjek preslab da mijenja same stvari ili da upravlja njihovim tokom. prvenstveno u sebi. neposredno pred svoju smrt. inace. kao takvog. Drugacije receno. pa onda. samo manjina osjeca potrebu da se bori za vlastitu I slobodu drugih I da je koristi za autenticnu ljudsku egzistenciju.oko sebe. je prosto nemoguce izvan pune odgovornosti. moralnosti. treba istaci da ovakav stav prema modernoj tehnici nije ni nov ni usamljen. Ali samo rjetk sun a to spremni. za razliku od uvrezenog misljenja das u neposteni “sposobni”. Do moralnog habitusa covjek moze doci tek kao samosvjesno bice. Otuda se samo po sebi namece pitanje. sto se inace desava na prelomu milenijuma. vecina ljudi nije u stanju da podnese tezinu svoga “ja”. pravde. nesigurnosti i neizvjesnosti pred buducnoscu. koja nuzno “prati” slobodu. ne posjeduje moc samorefleksije. Zivot je. to podrazumijeva I pruzanje otpora svemu sto nije ljudsko.” Bez obzira da li saglasavali sa ovakvim gledistem ili ne. Robovi smo misleci das mo gospodari. svakako. Istovremeno. * RADJARD KIPLING: “Sa vrijedi galopirati. A to je I uslov da I sebe I drugog tretira kao covjeka. odnosno otvorene I slobodne ljudske individualnosti. zato ne cijeni ni drugoga”. Ona velika vecina nije u stanju da dosegne taj nivo moralne odgovornosti. I to. u kontekstu opsesije o kraju vremena. tezak. ali ne kao u anticko doba. obicnog svijeta. I nastavio: “Citava informatika je jedan inteligentni lanac robova. Neposteno zive samo nesposobni (nesposobni za moralan zivot). kao jedinstvene dragocjenosti. a posten zivot je jos neuporedivo tezi. Covjek mora sam traziti izlaz I utehu u zivotu I boriti se protiv zla. sto je mimo istine. samoodgovornosti. besumnje. Silno se rasirilo osjecanje straha. odnosno sta ce biti sa nama ako se neslucene covjekove tehnicke I tehnoloske moci 27 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uslov samosvjesne moralnosti. samokritike. vec na mnogo rafiniraniji nacin. jednakosti. To je. ne samo kod naucnika i filozofa. otac hermeneutike. Ali. kako bi rekao nas uvazeni filozof-eticar Milan Kangrga: “Primitivac ne cijeni sebe. ako se krecemo u pogresnom pravcu. Ona ne posjeduje svijest o samopostovanju. naravno. niti se u tom smislu trudi. To je. moralan zivot je jedino istinski ljudski zivot I jedini garant dozivljaja dubljeg I trajnijeg zivotnog smisla. Hans Georg Gadamer. ni svijest (ili ne dovoljno razvijenu svijst) o potrebi postovanja drugih. pa ni postovanja zivota. Ili. moralnija pozicija od one koja praktikuje prepustanje “toku stvari”. kakav je ovaj nas svijet i kuda ide svijet. ponajvise zato sto ga u sustini I nemaju. ma koliko nam bilo emotivno blisko ili cak I “nase”. izjavio da je “tehnika novi oblik ropstva”. Posebno poslije teroristickog napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vasingtonu za predpostaviti je da se ovakva razmisljanja umnozavaju.” * * * * * Nedavno je u jednom intervjuu (milanskom dnevniku “Korijera dela sera”). vec i kod tzv. Zato ga I zive samo moralno najjaci.

na postovanju dostojanstva licnosti drugog. izgubili dusu. To se podjednako odnosi na vjerujuce I na one koji to nisu. poslije katolicke. kardinal. No. izmedju grize savjesti (patnje zbog neizvrsene duznosti) i spokojstva (zbog izvrsene duznosti i ostvarene ljubavi) covjek se stalno iznova uvjerava da sreca – u mjeri u kojoj je uopste dostizna – nikada ne ide sama. Rijec je. koji je. ne sprecava ljude da cine dobro. Pa otuda. jedino je bice koje je toga svjesno. prihvatio laicku perspektivu. On govori o nedovoljnosti jednog cisto humanistickog utemeljenja moralnosti. nije uvijek tako. odnosno za punijim smislom ljudskog zivota.” Dakle. Naravno.(Liotar) On je mjesto gdje ljudski zivot sve manje vrijedi.” Kardinal misli na one koji ne vjeruju u transcendentnu tajnu. odnosno da su patnja i briga njen stalni pratilac. Iz centra moci sve vise zjapi nistavilo. koje oni nude za te svoje postupke. po njemu. da li istorija uopste ima smisla?Da li se uopste moze voljeti ovakva “zemaljska stvarnost. moguca I ona pociva na solidarnosti s drugim. pak.“okrenu” protiv covjeka I svijeta? Svijet se sve vise pretvara u dehumanizovanu pustos. kako ne bi iznevjerili svoja moralna ubjedjenja “. Odsustvo vjere u Boga. po ko zna koji put. koji su uopste spremni da se suoce s takvim pitanjima. za trajnijim i uzvisenim vrijednostima od sustinskog znacaja za covjeka i covjecanstvo. istovremeno. Zato se. Rastrzan izmedju razloga srca i moralne duznosti. Derida. Oni teze osjecanju harmonije. Bodrijar…) o tome da su se sve velike utopije izblamirale i da su “bunari smisla presusili” pokazuju kao tacni? Naravno. koji su sustinski “izgubili sebe”. Fuko. obrnuto. njegovog prava na srecu i njegove moralne – i svake druge – odgovornosti prema uzem i sirem okruzenju. dakle. to se podjednako odnosi i na poimanje. iskrenosti. samo na one svjesne I odgovorne. uopste nevjerujuci u jednog licnog Boga. o teskim ontoloskim. rukovodjen principom “drugi je u nama. na individualnom planu ne mora biti tako sumorno i. odgovara da se covjek nekoristoljubivo angazuje u ime uzvisenih vrijednosti. odnosno konkretije. sam cardinal kaze: “Znam da postoje ljudi koji su. laicka etika je.Eko) Da li jos ima mjesta za nadu? Da li ova Planeta jos uvijek moze biti covjekov univerzalni znacaj? Da li se stavovi postmodernista (Liotar. ljudi (istina. Kao i (a)moralnost.podjednako blizak ili udaljen i laicima i vjernicima. na srecu. Na to mu Umberto Eko . istice da “ne uspijeva da shvati ono krajnje opravdanje. u svakom slucaju. ponovo postavlja pitanje smisla istorije. Bilo da su motivisani vjerskim pobudama. Cini se da je ona (sreca) iz ovog konteksta jedino i razumljiva. Dodali bismo ovome da je (a)moralnost zajednicki teren . pravicnosti. na altruizmu. i njihov zivot cesto prate manje ili vece moralne dileme izmedju slobode pojedinca. kao sto ih ni vjera u Boga ne sprecava da ne cine dobro ili cak da cine zlo. Jahaci Apokalipse se sve cesce obznanjuju.”? (U. u kojem je “kapital vrhovno bozanstvo”. Iako to priznaje. katkada i svjesni toga. Covjek je “bacen” u situaciju smrtnika i sto je jos gore. bilo da se razumije i osjeca smisao dogadjanja ili ne. U nedavnom dijalogu Umberta Eka i milanskog kardinala Martinija o smislu zivota. kao osnovu njihove moralne akcije. intelektualnim. ostvarenja. odnosno dozivljaj zivotnog (be)smisla. platili svojim zivotom. Delez. srece. emotivnim I posebno moralnim pitanjima. Ostvarenje moralnosti I postizanje smisla moguci su 28 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uz sav eventualni optimizam volje. sa sve manje slobode I ljubavi I sve vise ispraznjenog zivota ljudi. bilo svjetovnim moralnim nacelima. imamo pesimizam razuma ili. oni rjedji) tragaju za sustinom.

To se prevashodno odnosi na postovanje prava neporedivosti drugog. predstavljaju samo najdramaticnije razloge covjekovog nemira I nespokoja danas. U svojoj zbirci eseja “U istom camcu” on se pita sta demokratsko doba namjerava sa covjekom? Odgovor mu je uveliko pesimistican. na koji nacin i gdje ce ostvariti smisao svog postojanja. Kada se tome doda sve veca neizvjesnost I samog covjekovog fizickog postojanja. Pa ipak. kao drustvu terora.V. po Sloterdajku. kojima se izrazava laicka etika. To. Eko cak dodaje. onda se sumorna slika upotpunjuje. javlja uvijek kada drugi stupa na scenu. One su “izbrisale” negativno 29 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . fragmentacija I komercijalizacija zivota savremenog covjeka ucinile su I cine ga toliko isposcenim da se gotovo moze govoriti o moralnoj I smisaonoj pustinji. Jos su stari Egipcani govorili da je savrsen samo onaj ko je mrtav! Samo onaj koji se vise ne moze mijenjati. Takodje je izvjesno da nema konacnog smisla. Peter Sloterdajk govori o postmoderom drustvu. otvoreno pitanje koliko je ljudi spremno na postivanje uzvisenih moralnih vrijednosti. te globalne klimatske promjene. mnostvo znakova iz zivota covjeka moderne epohe nedvojbeno ukazuje da je vecina ispraznjena od bilo kakvog smisla.I u vjerujucih I u odsustvu vjere I providjenja. “za ljudsku vrstu”. kojoj je izlozen danasnji covjek. naravno. a jos manje zivota uopste. Tu moralnu I smisaonu isposcenost covjeka ovog doba uvecava I moderna tehnologija. sveopstom komercijalizacijom. pri tom. Izrazita unifikacija. * * * A. Na vrijednosnom planu to se manifestuje I u preovladjujucem cinizmu I nihilizmu ove epohe. I Zan Bodrijar (kojeg Dzon Lehta ubraja medju pedeset “vodecih savremenih mislilaca”) ukazuje na potencijalne “razarace” nase civilizacije. ne predstavlja plodno tle za moralno osmisljavanje vlastitog zivota. U drustvu totalne komunikacije mocne medijske sile su “sve pojele”. razaracka moc savremene tehnologije. medjutim. Eticka dimenzija se. Cini se da savremena civilizacija – posebno ona u zapadnoj hemisferi – svojom naglasenom fragmentarnoscu. misli da nije vise moguce obnoviti ideju dobrog zivota u ovoj “kulturi bez projekta” i “medijumizmu bez poruke”.ROBERISON: “Ako covjek radi samo ono sto se od njega trazi. bez obzira na (ne)religijski kontekst I motive. odnosno sve izrazenije virtuelno lice sadasnjice. da postoje zajednicki pojmovi za sve culture. posebno ukazuje na potrosacku maniju I nestanak humanosti I humanizma. Desifrovanje humanog genoma I kloniranje humanih celija. On. naime. otvara I mnoga nova. u kontekstu semantike. on je rob!” * * * Nesporno je da niko unaprijed ne moze pouzdano da zna da li ce. Postmoderna nema iluzija o covjeku!. po Eku. On. Ostaje. U takvim okolnostima se. egzistencijalna pitanja. ne stvara nista osim “organizovane napustenosti” i “slobode cestica bez slobode”. obavezu covjeka da ne cini ono sto ne zeli da se njemu cini. neprirodnom zivotnom dinamikom I sve rasirenijom virtuelnom stvarnoscu.

u negativnom konteksu. naravno. mozda primjerenije govoriti o zivotnim smislovima. vec kao pitanje pukog opstanka covjeka. njih cak 75% je izjavilo da vise uziva u citanju knjiga nego u surfovanju Internetom. U tom cilju. Na medijima apsolutno dominira zvanicno misljenje (odnosno zvanicni stavovi). za svakodnevnom moci. cine urgentnom potrebu za reafirmacijom moralnosti u zivotu I svijetu. po Bodrijaru. doslo do “smrti subjekta” i svojevrsne “devalorizacije idiskvalifikacije misljenja kao takvog. A ona je. za materijalnim dobrima. Oni mogu biti I emancipatorski. U jednom relativno novijem istrazivanju. Zan Bodrijar vidi veliku opasnost u potiskivanju ovoga drugoga. ako u svemu ovome uopste uspije preostati bilo kakvo misljenje. Kada se imaju u vidu sve izrazeniji ekoloski problemi. Jos nepovoljnija posljedica virtualizacije misljena i zivota jeste. nezavisno od toga da li ga priznajemo ili ne. ali pod predpostavkama koje su za sada tesko dostizne. ohrabruju podaci iz nekih istrazivanja da. dvolicnosti. Ovakvom. uveliko doprinose ekonomski dominantni drustveni slojevi. Dodali bismo da se istina tu vise I ne trazi. Kako onda u takvom svijetu graditi istinski ljudski identitet. a ucvrstile konformisticko i revizionisticko misljenje i uvecale otudjenje. I izraz neslobode. interes za citanje knjiga ne slabi ili barem ne slabi brzinom koju su mnogi ocekivali I nagovjestavali. o gubitku alternacije. po Bodrijaru. kao I u “proizvodnji” vjestackih potreba. nema sistem vrijednosti. Smisao. sto naziva kolosalnim dogadjajem. nestanak sistema vrijednosti. od 50 000 ispitaika – mladih Britanaca. ne znaci da mediji obavezno moraju biti takvi. posebno televizija. eventualno. mogu imati samo segmenti svijeta I zivota. Ona je jedan od najcvrscih stubova diktatorskih rezima u njihovoj borbi za oblikovanje podanicke svijesti. za nasilje. Bodrijar tvrdi da je rijec o dekadenciji misljenja. licemjerstva. Ma koliko su ozbiljne sanse za tako nesto male. po Bodrijaru. imaju ogroman uticaj u oblikovanju I jos vise u razaranju sistema vrijednosti. Virtualna stvarnost. a covjek simulakrum. To se narocito ogleda u preferiranju nasilja. zivota i svijeta.ocigledno nuzan. Tako je. Svijet je postao simulacija. a posebno. da li je mozda moguce da covjek “ostane sam sa misljenjem po sebi”. Ogromne razmjere ljudske pohlepe za novcem. ukoliko se o smislu uopste I moze govoriti u doba (post)moderne. izokrenutom sistemu vrijednosti. 30 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Umjesto istine imamo trijumf montaze! Ukazujuci na ogromnu razliku izmedju vjestacke inteligencije i ljudskog misljenja. probleme ovovremenog svijeta.” Zivot u cjelini je sve vise vrijednosno neutralan. odnosno o gubitku transcendencije. one ipak postoje I za njihovo ostvarivanje se valja uvijek iznova potruditi. za AIDS. visestruki individualni I zajednicki identitet? Ako masine preuzimaju veci dio poslova. kao autonomna sila. onda se pitanje eticke dimenzije zivota postavlja. malogradjanstine. vec politicko. I pored enormno brzog sirenja Interneta I drugih savremenih informacionih tehnologija. istovremeno. Ovo ipak. za radijaciju.misljenje i kritiku. po njemu. Iako zlo postoji. posredstvom medija. za drogue i brojne druge. Vrijednoso ispraznjena kultura u medijima (“kicizacija) je. Zato je umjesto o jednom apsolutnom zivotnom smislu. nije intelektualno. Tu za smisao vise nema nade! On se “ubrzano istrebljuje.” Elektronski mediji. kica I sunda. nasa kultura vizuelna. te problemi vezani za geetski inzenjering. uistinu zastrasujuce. a onda se u takvom kontekstu ne postavlja ni problem slobode kao takav. koje. po Abrahamu Molu “totalitarizam bez nasilja”. barem djelimicno. nista manje.

Svojim djelom i svojim djelovanjem -filozofskim. oni moralno najjaci pojedinci) pokusavao da se uzdigne . spontanosti I duhovne suptilnosti. to se osjeca I veca potreba za ucescem etickog u njegovom promisljanju i prevladavanju. covjek je (ili. pa i najzescih drustvenih sukoba.ocigledno je da se ono enormno uvecava. da spozna iosjeti dubinu soptvene egzistencije. nije moguc bez bola. bice mogucnosti. to moze biti (i. odnosno cesto eufemisticko preimenovanje zla u puki nesrecan slucaj. prema Jungu. koji cesto preokrecu tok stvari i katkad covjeka sve vise udaljavaju od zeljenog cilja. * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtovati za nesto vece!” * * * * * Staro je i prastaro saznanje da se ljudi (veoma) razlikuju u svakom pogledu. narocito. Veoma su cesti “iracionalni upadi” u stvarnost. napetosti. jeste) izvor stalnih nesporazuma. i pored svega. znaci i za slobodu izbora izmedju dobra i zla. Cini nam se. neminovno podrazumijeva I rehabilitaciju kritickog misljenja izbiljsko prosirivanje prostora ljudske slobode. u vezi s ovim. I kada je najvise padao. Ali. U pravilu. U tome je. cini ljepotu I bogatstvo ljudskog zivota. naravno. cijena tog i takvog traganja je najcesce visoka. barem.” Mnoge stvari ne idu kako covjek planira i zeli. izgleda das to jedan problem postaje veci. predrasuda. po misljenju ne bas malog broja relevantnih mislilaca. 31 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . samo dotle dok to omogucava makar i minimalo jedinstvo. Naravno. To. I bez obzira da li to bilo praceno spokojem ili nemirom. da se covjek bori I (mozda) izbori za svoju slobodu. svakodnevnim zivotnim i. Ali. da sprijeci razaranje zivotnih vrijednosti i da pokaze da je covjek. Sta vise. nauke. zivot pruza mogucnosti. kritcki I umni odnos prema svijetu I covjeku . naravno. cini se da je pouzdanijih odgovora o najdubljim tajnama zivota.sa sve manje novih ideja. naucnim. I sama filozofija u ovom vremenu kao da je prestala biti ono sto je vjekovima bila cjelovit. jer zivotom vlada. moralnim – covjek nesporno moze da dosegne. U suprotnom. Vrijeme u kojem zivimo je ocigledno vrijeme izgubljene prirodnosti. sav taj napredak je uvecavao krizu ljudskog duha. umjetnosti I posebno tehnologije I materijalne moci. i. Ovome dobrim dijelom doprinosi i nova tehnologija. o hamletovskom pitanju smisla ljudske egzistencije sve manje. harmoniju i razumijevanje u okviru i izmedju drustvenih grupa i zajednica. uvijek otvoreno bice. Ta raznolikost. taj proces unutrasnjeg sazrijevanja I dosezanja unutrasnjeg reda. iako ne uvijek jasno i lako. Istovremeno je evidentna I opasna tendencija brisanja razlika izmedju dobra I zla. zapravo. Oni najjaci uporno tragaju za zivotnim konstantama. kako kaze nas ugledni pisac M. A to. i smisao i tezina tog famoznog “rada na sebi”. Ova kriza je. danas veca nego sto je ikad bila u istoriji ljudskog roda. onda. umjetnickim. opravdanom Bodrijarova tvrdnja da nove tehnologije i tehnicke operacije ne prepoznaju sistem vrijednosti. Bez obzira na sav napredak filozofije. na srecu. Crnjanski “slucaj komedijant. za cvrscim stozerima smisla. Uprkos svemu ovome. ne rijetko. nepovjerenja.

u invalidskim kolicima. naprotiv. I ko zna po koji put se ponovo potvrdilo pravilo da za ljubav I stvaranje treba neuporedivo vise vremena I truda nego za mrznju I razaranje. Covjecanstvo. dotle drugi tumaraju u zivotu. A cini se da oni ponajvise proisticu iz toga sto je covjek ovog vremena izgubio sva bitna uporista. Dok jedni uporno tragaju za moralnim konstantama sopstvenog I zivota uopste. covjek je ostao sam. pri tom. teoriju relativiteta. da je to tesko I izraziti rijecima. Ljubav. ukoliko se te razlike svjesno i tendenciozno prikazuju vecim nego sto jesu i. a samo nekoliko trenutaka nekolicini samoubica da ga pretvore u gomilu rusevina. I nije suvise inteligentno. I genijalni Stefan Hoking (profesor na Kembridzu. drugi su vise – svjesno ili nesvjesno – na pozicijama sirenja mrznje I konflikata. cini toliko toga u korist vlastite stete. (ili. svakodnevnim. rasirene banalnosti I monotonije. On pokusava (posebno u svojim radovima “Univerzum u orahovoj ljusci” I “Kratka povijest vremena”) da konstituise I tzv. bilo potrebno vise od deset godina da izgrade Svjetski trgovinski centar (WTC). osjeca sve vecu bespomocnost. po njemu. Tesko ga je I spoznati. za druge.I pored najvecih patnji drugih. Njegova moc je silno narasla u svim domenima. Za jedne su razlike medju ljudima i kulturama izvor iskrene radosti i stalne radoznalosti.Hoging razmislja I o mogucem izlazu. ne samo da nije srecan. izvor sumnjicavosti. teoriju o svemu. posebno.Hiljadama ljudi je. neizvjesnosti. Da li je on I definitivno izgubio potrebu za cjelovitom 32 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Dok jedni preferiraju ljubav. Covjek se gotovo dobrovoljno (iako. Dok jedni prezivljavaju prave ljudske drame I drustvene lomove u ocajnickom traganju za odgovorima na zivotne dileme. Sustinski. godine I nijem) upozorava da bi se covjecanstvo moglo razoriti samo od sebe. pri tom. ukoliko se politizuju i zloupotrebljavaju u ideoloske. socijalnom I duhovnom. naravno. Dok je za jedne rad I stvaralastvo istinska zivotna potreba (a ne samo. nepovjerenja. vjerske. dosada I poroci) I dok im uvijek nedostaje vremena da urade sta zele ili sta moraju. oci u oci sa smislom postojanja I umiranja. spajajuci. razumjevanje I saradnju. kvantnu teoriju I neke druge teorije. nacin da se izbjegnu tri nevolje: siromastvo. pa I ona moralnog karaktera. dobrota i kreativnost. najcesce. globalno otopljavanje. ocigledno. putem naucne I tehnicke moci koju posjeduje. za razliku od mrznje. On razmislja I o mogucem naseljavanju ljdi negdje u kosmosu. nije srecniji nego u ranijim vremenima) vec je cesto I bez elementarnog identiteta. pa i straha. on. zloupotrebu atomske energije. barem. posebno ukazuje na geneticki promijenjene viruse. A do jednog takvog “rjesenja”valja se nositi sa ovozemaljskim. na primjer. od 1986. U konzumerskom drustvu. poput pijanih kreatura ili zive u znaku (a)moralne mimikrije I (be)smislene praznine. vidljivim I nevidljivim problemima savremenog covjeka I svijeta.Utoliko vise. psiholoskom. neprimjetno I. Jos je gore. kulturne i civilizacijske svrhe. tiranije beznacajnog. Covjek. uz to. Zato on. sto neki traze I “nalaze” smisao u razaranju – materijalnom. nesvjesno) odrice sopstvenog dostojanstva. osim u odnosu prema sebi samome. kako je pisao Volter. On. Sve to se. dotle su drugi smrtno ravnodusni. a jos teze ostvariti. dotle je drugima beskrajno dosadno I ni u cemu ne nalaze zivotni smisao. sto se vidi I po stalnom uvecavanju agresije. zla i destrukcije sazrijevaju veoma sporo i na rijetkim mjestima. prijetnje i strahove. sto je paradoksalno. nacionalne. “totalni zivot” mu sve vise izmice. U vladavini licemjerja I obmana. manifestuje I na individualnom planu u svakodnevnom zivotu. koji je.

naime. iscupan iz toka vremena.” Bez obzira da li prihvatali ili ne ove opservacije Milana Kundere o svakodnevnom zivotu. vec I sa samim sobom. Kundera dalje ukazuje da je stepen sporosti direktno srazmjeran jacini sjecanja. Samo on moze istinski da bude opterecen konfliktom osjecanja I razuma. pa I za trazenjem konkretnog smisla licne egzistencije? A znano je. netacno. prosto onemogucava “kontrolu” toka I smisla covjekovog zivota. koje omogucava. Za tako nesto je potrebno.spoznajom. zasto uopste zivjeti? (Njegosevski receno. Samo on moze da trazi odgovore na pitanja kako smisaonije zivjeti I. prvi veliki teoreticar uzivanja. telefona i liftova uzasno spora!) bitno osiromasuje zivot covjeka ovoga vremena. Zasto joj covjek ne prica nesto smijesno? Zasto ne stavi dlan na njeno koljeno? Umjesto toga. Epikur preporucuje samo obazriva I umjerena uzivanja. Pored vozaca sjedi zena. za pravdom. Njegova fanaticna vezanost za djelic vremena. kao sto su druzenje. za duhovnom slikom svijeta. ne samo sa drugima. sustinski pojam hedonizma: covjek je srecan u mjeri u kojoj uspijeva da izbjegne patnju. da je “konkretni smisao” jedinstven I osoben za svakog covjeka. kaze da u svakodnevnom govoru pojam hedonizma oznacava amoralnu sklonost prema uzivanju. koji je tehnicka revolucija poklonila covjeku. naravno. koji ne vozi dovoljno brzo. on tvrdi. dobro ni sa moralnog stanovista. a da je “stepen brzine direktno srazmjeran intenzitetu zaborava. Covjek se grcevito drzi jednog djelica vremena. Ona u mislima vozi s njim I takodje me proklinje. On tu pise da nase doba placa danak brzini. jer je shvatao blazn zivot na izuzetno skeptican nacin: moze da uziva samo onaj ko ne pati. On. 33 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Eto. U tako bezumno brzom ritmu zivljenja. u savremenom drustvu. Zato ni (moralna) buducnost ne moze bez sjecanja.To je. Jos uvijek ista kola. odnosno da je brzina oblik ekstaze. brzina kojom se zivi. njegov prekid sa prosloscu I sa buducnoscu. pragmaticnosti I morala. pored velikog I sirokog saznanja I jos vece moralno htijenje I odvaznost. ljubavlju. razuma I vjere. za dostojanstvom. Sta vise. solidarnoscu. pak. istrgnut iz proslosti I buducnosti. odnosno praznine I zivotne smisaonosti. jos vise. za moralom. znaci. nagona I culture. za ljubavlju. a to onda znaci I potreba za pripadanjem. jer gotovo sve u nacinu zivota covjeka savremenog doba djeluje u suprotnom pravcu. na primjer. za slobodom. prema Kunderi.” Tu grcevitu vezanost za djelic vremena I izgubljeni smisao uzivanja u sporosti Kundera ilustruje mnogim primjerima. U jednom od njih kaze: “Gledam u retrovizor. takvo ubrzanje ne moze da prodje bez ozbiljnih I opasnih posljedica po kvalitet ljudskog zivota. Patnja je. a posto uzivanje cesto donosi vise nesrece nego blazenstva. on proklinje automobilistu pred sobom. nesporno je da brzina zivljenja (I sve vece ubrzanje – nekima je cak brzina racunara. potpuno sprecava zadovoljavanje tako vitalnih ljudskih potreba. Sta vise. Samo pojedinac moze da (ne) trazi i (ne)pronalazi smisao svog zivota. Ta brzina cesto otezava ili. da li se imao rasta I roditi?) Ali. a ni zena ne pomislja da dirne vozaca rukom. Prihvatajuci ovo. nije spojiv sa ljudskom prirodom. I da razlikujemo dobro od zla. pored ostalog. kakav nam se predlaze.” Svoj odnos prema uzivanju u sporosti Kundera objasnjava I uistinu zanimljivim shvatanjem hedonizma. Ovim problemom se bavi I Milan Kundera u svom romanu “Usporenje” I to na vrlo zanimljiv nacin. to nije ni malo lako. ako ne I poroku. koja ne mogu da me preteknu zbog saobracaja iz suprotnog pravca. nema mjesta ni elementarnoj zivotnoj mudrosti. Jer. odnosno sa cjelinom zivota nije. Kundera zakljucuje da se boji “da srecan zivot. da je Epikur. sjecanje je znanje.

pod pritiskom okolnosti. (I nece ih ni biti).(Be)smisao ljudskog zivota je u najtjesnjoj vezi sa osjecajem (dozivljajem) ljudske srece. a spremni su I da idu “korak dalje” pa da drugome nanose I zlo. I oni su svjesni velikog uticaja drustvenih okolnosti na prevalenciju odredjene vrste ljudskih osjecanja. posebno kod onih koje bi mogli oznaciti kao zivotno “promasene ljude”. vec je to cisti konstrukt. Posredstvom ljubavi. pogotovo srece svedene na trenutna zadovoljstva. neznanja. Mrznja im katkad dodje I kao zamjena za tugu. Da li je covjek tako slabo I krhko bice da pozivanje na njegovu svijest uvijek daje slabije rezultate od zakonom utvrdjenih zabrana. koji prosto I bezrazlozno mrze sve one koji nesto znaju I koji su nesto u zivotu uradili. Naime. da se on uveliko ogleda u tome da radimo ono sto volimo I da usrecujemo one koje volimo. I za istinu I za laz. Covjek. Iako je autor ovih redova intimno veoma blizak uvjerenju da u svakom cojeku potencijalno postoji I dobrota I ljubav. Iako je izvjesno da je smisao iznad srece. tako I da voli. u odredjenim (posebno teskim. stvaralastva I osjecaja zivotnog ostvarenja I sama smrt se donekle prevrednuje I “prevazilazi”. 34 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Po njima se ne moze izjednacavati ono ljudsko I ono prirodno. koje ce ga primorati na izbjegavanje zla? Cini se da bas jeste. po njihovom misljenju. Oni su ubijedjeni da moraju imati neprijatelja u zivotu. Iako definitivnih odgovora na pitanje o smislu zivota nema. Da li je. Istinski ispunjen zivot ne moze da obeshrabri ni toliko izvjesna covjekova konacnost. cini se da iskustvo – posebno ono novijeg datuma – ne daje mnogo argumenata za takvo uvjerenje. vec se moze I mora samo licno izboriti. Da li zbog straha. izvjesno je. Naravno. I za stvaralastvo I za destrukciju. odnosno da je ljudsko bice uvijek popravljivo. interesa ili neceg drugog. Sta vise.” * * * * * Antropoloski optimisti tvrde da se duboko u srcu I dusi svakog covjeka nalazi saosjecajnost I dobrodusnost. pa I samu smrt. dramaticnim) okolnostima neuporedivo lakse I cesce se opredjeljuje za ovo drugo. neizvjesnim. A to je nesto sto nam niko drugi ne moze garantovati. ali I vlastitog truda u tom procesu vlastitog mijenjanja na bolje. samo zato da bi “lijecili” svoje frustracije. * MARSEL PRUST: “Sjecanje na ljubav mi pomaze da se ne plasim smrti. dakle. Neki od njih misle da prirodno I ne postoji. koje su skoro neminovne. iako je moguce da covjek posjeduje podjednake mogucnosti I za ljubav I za mrznju. a pogotovo zivotne nedace. oni tvrde da je ljubav vise prirodjena covjeku nego mrznja. Ko “osvoji” odnosno pronadje zivotni smisao uistinu lakse podnosi I svakovrsne zivotne teskoce. manje je bitno. pa ni prirodni identitet. tokom zivota mijenja identitet. ipak. Oni stoje na stanovistu da se covjek moze nauciti kako da mrzi. Oni umjereniji (poput americkog filozofa Dejvida Roberta Vilsija) stoje na stanovistu da ne postoji nesto sto je ljudsko u cistom smislu. ne moze prenositi ili predavati.

solidarnosti. njihovih potreba I aspiracija. strpljenja. sto je bitnije. ljudskih zajednica –srodnickih. odnosno njegova sklonost ka mrznji I zlu univerzalna pojava? I najnovija iskustva sa ovih prostora nedvojbeno potvrdjuju tezu da je tek manjina spremna. I to barem sa stanovista manifestovanja njihovog odnosa prema drugima I prema sebi. da postuje I bude postovan. pa I razlicitim okultnim radnjama. kakva je porodica. neuka I uplasena. da se moralno odvazi u borbi protiv zla u sebi I oko sebe. vanporodicnog zivota velikog broja ljudi. a svoju prazninu nastoji da ispuni ili iluzijama laznog zivota (idolatrija robe. preprekama. odnosno smisla I besmisla njihovog svakodnevnog zivota. Tek manjina je u stanju da se nosi sa izvjesnoscu ljudskog kraja I neizvjesnoscu toka zivota. Ona je povrsna. nekada I banalnim. covjek ima I snaznu potrebu da bude prihvacen od drugih. radnih. da nekome pripada. odnosno iskrenosti I ljubavi. grubom destrukcijom. pogotovo u postmoderno doba se manifestuje I u zivotu drugih.cak. u stvaralastvo. sve cesce dovodi do izbora samackog. nije spremna na tako nesto. jednostrana. dok se cudi. Emocionalne veze su u pravilu kratke I uglavnom vodjene strastima I trenutnim zadovoljstvima. Nespremnost da se razumije .) U ekstremnim istorijskim okolnostima. zivot I rad u ovim zajednicama cesto “proizvodi” osjecaj usamljenosti I praznine. odnosno da voli I da bude voljen. Otuda. Njemackoj. izmjenama fizickog imidza. Svaku krizu duha I krizu identiteta (podsvjesno) pokusavaju prevladati nerazumnom potrosnjom. prozivljavanje I pridrzavanje uvijek I svagda bazicnih ljudskih vrijednosti – razumijevanj. destrukciji. Ova filozofija “cvrstog individualizma”. s toga ili kratkog trajanja ili su povezane iskljucivo materijalnim. Neumjereni egoizam I hipertrofija vlastitog “ja” sve vise ugrozava I primarne ljudske zajednice.ukorijenjenost zla u covjeku. koja prati covjekovo postojanje. 35 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . svoj identitet traze I u razaranju. sposobna I odvazna da se uvijek I svagda javno odupire lazima. teritorijalnih. uzih I sirih. Velikoj Britaniji I SAD samacka domacinstva I domacinstva sa nepotpunim porodicama premasuju 50% domacinstava. koju pri tome mora da “plati”. dok se raduje. Fetisizam konformizma I nespremnost da se zajednicki izdrze I savladavaju zivotne teskoce. na zalost. Samo ona je u stanju da donekle spozna sustinu zivota I. individualizovano. mrznji I svakovsnom zlu. da se istinski otvori prema drugima. Vecina. pak. Holandiji. Jednom rijecju. uvazi. Sta vise. dovode do njihovog olakog “pucanja” pri prvim. posebno u krugu zapadne civilizacije. da daje I da prima. A to znaci spoznaju. etnickih… Ove zajednice su. dok ima potrebe za drugim. dehumanizam) ili.) Predinamican I povrsan zivot silno je ubrzao potrosnju osjecanja. odnosno u zlocinu najgore vrste. Ovo kao da dovodi u pitanje rasireno uvjerenje da je svaki covjek svijet za sebe I da je neponovljivo bice. depersonalizacija. nesigurna. (Jos je Hegel pisao da Moderna boluje od laznih identiteta. oni su ubijedjeni da je covjek I istinski ziv samo dok voli. Oni znaju I osjecaju da covjek uistinu vrijedi onoliko koliko u sebi ima ljubavi za druge. Vecina nije sposobna da iskreno vjeruje u covjeka. u dobra djela. dok se uzbudjuje. da se iskreno brine za druge. niti da iskreno voli. ali ne I duhovnim I emocionalnim nitima. uvecavanjem vlastite moci I bogatstva. Pored potrebe da bude zrelo. bez obzira na cijenu. da se saosjeca sa drugim. da zapaza I bude zapazen. samosvjesno bice. kojem se I suvise lako priklanjanju. njihovog nacina zivota. stetusnim I slicnim interesima. postuje I voli drugi. da iskreno voli. (U Skandinaviji.

svjetlo iz iskustva tame… Iako je izvjesna potreba za “novim humanizmom”. koji se. Nije. medjutim. veliko je pitanje da li je on u ovakvom svijetu I moguc. Ze I sire zivotne zajednice su I kod drugih naroda I kultura izvor I osnov grupnog identiteta. Zato. No. Takva ljubav “pretvara sve u apokalipsu ljepote”. kako to radikalno tvrdi Umberto Eko. I to u tolikoj mjeri da se bez njih o punom kvalitetu zivota. A njeno odsustvo. odnosno japanske zivotne I radne zajednice. da bez obnove moralnog smisla zivota svakog covjeka i revitalizacije autenticne ljudske zajednice nije moguce transcendiranje granica puke fizicke egzistencije i ostvarenje punoce ljudskog zivota. u moralnom vaspitanju I moralnoj socijalizaciji mnogo vise. mnogo znacajnije duboko ih osjecati I dozivljavati. nego posjedovati znanje o njima. zlo iz iskustva dobra. u najtjesnjoj uzrocno-posljedicnoj vezi sa moralnim vrijednostima. naravno. rizika I moguce drustvene izopcenosti. u interiorizaciji moralnih vrijednosti. sporno da je jedino uz ove I ovakve vrijednosti moguce naci utociste za izgubljenog covjeka ovoga vremena. poretku I prepoznatljivosti traze I nalaze oslonac. Zivotni (be)smisao je. dakle.” Izvjesno je. znatno veci nego drugdje. laz iz iskustva istine. bitno upotpunjavaju smisao covjekovog zivota. 36 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .U zivotu. oni postizu visi kvalitet zivota I rada. a time i utiskivanje istinskog LJUDSKOG TRAGA u nasim svakidasnjim zivotima. U nekom redu. To se posebno vidi u relativno lakom I masovnom prihvatanju razlicitih formi obicajnosti u svakodnevnom zivotu. zivota dostojnog covjeka. iskrene saosjecajnosti I odgovornosti za zajednicko dobro. iskrena ljubav jeste pravi odgovor. nego u pukom obrazovanju. Kao primjer culture u kojoj se jos uvijek dobrim dijelom ocuvao duh saradnje I zajednistva. U njima je osjecaj uzajamnog uvazavanja. Ljudi se plase pretjerane otvorenosti. besumnje. cini se. nije bez znacaja I zivotno iskustvo. Istinske moralne vrijednosti. dakle. tesko uopste moze govoriti. znaci gubitak nade I mogucnost pretvaranja svega u pakao. “uputio samo jednom jedinom cilju. Katkada I iz “moralnog kontra-iskustva” – dobro iz iskustva zla. mogli bismo dodati. ali I psiholoski (I ne samo psiholoski) oslonac u prevladavanju zivotnih neizvjesnosti I turbulencija. a lakse prevladavaju zivotne krize. koja su ucinili “uceni” ili “visokouceni”. u nauci se cesto istice Japan. a to je Pakao. kako je to divno zapisao Helderin. Da je to tacno govore I brojni primjeri manje ili vise nemoralnih djela. onda je. Tesko je potvrdno odgovoriti na pitanje da li je moguca obnova covjekoljublja. istina iz iskustva lazi. koje omogucava da se potpunije spozna I dozivi smisao I znacaj moralnih vrijednosti. kada je rijec o moralnim vrijednostima. koji cesto predstavlja puku varku. Pri tome. Stvar je. a time I vlastite sigurnosti. odnosno uzajamne ljubavi u svakodnevnom zivotu.

O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA 37 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

to treba ciniti( I neki uistinu cine) I onda kada to djeluje uzaludno.* * * RABINDRANT TAGORE: “Vasa kruna neka bude smjernost i vasa sloboda sloboda duse… i znajte da ono sto je golemo nije veliko i da gordost ne traje vjecito. bilo da je rijec o teoriji. a ne obrnuto. Umjesto da bira.Vjetrovi zivota bacaju covjeka tamo-amo. o cjelini covjeka I svijeta. ne rijetko. o sustini smisla ljudskog zivota? Upravo zato cemo se u ovom dijelu teksta pozabaviti mogucim teorijskim I empirijskim (iskustvenim) poukama. Medjutim. naravno. kako kaze stara( latinska) mudrost kljucni paradoks zivota jeste u tome sto se mora zivjeti unaprijed. Oni. Na vlastitom zivotnom iskustvu je to znatno teze ciniti. nisu. ni u kom slucaju ne znaci da pretendujemo na “davanje savjeta” I recepeta o tome kako treba zivjeti. koju je katkada trebalo platiti. kroz unutrasnje nastoje razumjeti izvanjsko. inace pisane poslednjeg dana devetnaestog vijeka – 1899. prakticno. vec je to prakticno I nemoguce. vrlo krivudavi I trnoviti I koje s velikim naporom valja savladjivati. obzirom na neopisivu raznovrsnost okolnosti I situacija u kojima ljudi zive. drugih ljudi. kako bi rekao Robert Muzil u svom djelu “Covjek bez svojstava” uistinu “nesto neprijatno”. takodje. na zalost. a nevidljivo najcesce sustina. covjek cesto. godine). Pri tome. istina. Oni znaju da je vidljivo cesto privid. nije lako odgovoriti. nego samo tjelesno bice. jer. licno iskustvo je u pravilu veoma ograniceno. izvjesno je da ljude nikada nije napustala nada u bolje sutra. vec mnogo vise nadculna. dogadjaja. kako u tom smjeru djelovati efikasno I kako da to cini vecina. Uz to. na bazi teorijskog I prakticnog iskustva. sudeci prema onome sta se sve desavalo u dvadesetom vijeku. tek ovlas ukazemo na neke od protivrjecnosti. I sam covjek je mnogo vise socio-psiholosko. kulturno I duhovno. I ne samo vjerovali. Ali. a moze razumjeti samo unazad. ali I mogucnosti obogacivanja moralne I ukupne smisaonosti covjekovog zivota. Ali. Namjera nam je da. od strane okolnosti. verovali u mogucnosti sopstvene promjene I promjene svijeta na bolje. cinimo u uvjerenju da je moguce izvlaciti pouke iz zivota drugih ljudi I da one (mozda) mogu biti I od koristi za nekog I danas. On je tesko predvidljiv. nasle bas mnogo poklonika. Zivot je. svakako.” * * * Mada ove rijeci velikog Tagore (iz pjesme “Zalazak vijeka”. kao I na cinjenicu da svako prosto mora zivjeti SVOJ zivot. biva biran. a jos manje “uhvatljiv”. vezanim za unapredjenje moralne I smisaone sadrzine ljudskog zivota. postojali I oni ljudi – mada. u celjustima zivota. posebno ne medju mocnicima. To. na srecu. To. bez obzira na visoku cijenu. On je. vec I prakticno djelovali u tom smijeru. Uvijek su. u neprestanom kolebanju izmedju razlicitih puteva. koji su. Zivotna mudrost se ponajvise “probija” kroz kolektivna iskustva I taj “zivotni logos” valja osluskivati I 38 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naime. uprkos svemu. Ne samo da nemamo takve namjere. najcesce u majini – koji su. znaju da stvarnost nije samo culna. bilo o svakodnevnom ponasanju. kako misliti o sustini.

dostojnog covjeka. A da li I do nivoa kada se moze govoriti o tome da “sudbina” prestaje to biti? Rijec je. sto je po mnogima predstavljalo pocetke evropskog humanizma. imovine. Inace. prije svega. I ne samo vlastite slobode. Ljudi koji drze do samopostovanja spremni su gotovo na bilo koju cijenu za osvajanje I ocuvanje vlastite slobode. A znati sta hocemo u zivotu I tako nastojati zivjeti. osmisljavati I koristiti. ne samo da moze. dakle. moze da prodje “u ludo”. poodavno shvatili da covjek ne poznaje dovoljno ni samoga sebe. pa I nedopustivim moralnim ustupcima ili. posebno u sadejstvu protivrjecnih sila. znaci upravljati svojom sudbinom. tako I ciljnih vrijednosti. moralnu odvaznost I hrabrost. tako I u empiriji – kod najumnijih I najmoralnijih. vec kod ne malog broja. uvjerenjem u “uzaludnost” moralnih nacela. Prisjetimo se da je jos Sokrat lansirao maksimu: “Covjece. svakako. pa I vlastitog zivota na kocku. tako. kao sto su: zivot u harmoniji (homeostaza) sa sobom. umjerenost. (u)poznavanje sebe. narocito. sto nije ni malo lako. I to u mjeri koliko je to uopste moguce. istrajnost u ostvarivanju ovih I srodnih vrijednosti je katkada povezano I sa veoma visokom cijenom. zapravo. Cak bi se prije moglo govoriti o udaljavanju od ovih anticki 39 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . To se. Cak je I pitanje. ljubavi I dobrote. jedinstven i neponovljiv. strpljenje. Njihov svakodnevni zivot je mahom pracen moralnim kompromisima. unutrasnja ravnoteza. sto direktno implicira jos vece nepoznavanje drugoga i drugih. o stalnom sirenju granica ljudske slobode. U svakodnevnom zivotu to nastojanje se iskazuje u afirmaciji. a budala na kraju!” Djelimo I ono uvjerenje das am zivot iz sebe razvija odredjenu mudrost. sve do stavljanja karijere. Buduci da je zivot jedan. sta ove vrijednosti sva podrazumijevaju – I u univerzalnom I u relativnom smislu – I. I ostvarivati? Pored tog neznanja. koja kaze: “Mudar covjek sve vidi na pocetku. ljepote. I biva. odnosno sta zeli postici u svom zivotu I sta sum u kljucne vrijednosti kojima tezi. sa prirodom. vec I slobode drugih. obazrivost. takodje.cak. slobode. ipak. na zalost. Iz toga je. zivot. koju bi valjalo prepoznati. odvajkada znalo. To podrazumijeva. moralnost I moralna hrabrost. Prvi korak u nastojanju da se ovako osmisli I “zivi” vlastiti zivot jste. blgost. bez obzira na okolnosti. Ali. doduse. spoznaj sebe samog!”. kako ih. pri tom. van svake sumnje je prirodno nastojanje da on bude sto sadrzajniji. u pukom vegetiranju ili zadovoljavanju samo materijalnih I nagonskih potreba. naime. U ovom pogledu se u poslednja dva milenijuma nije nista bitnije promijenilo. uostalom. kreativnost. pravde. I. Zato vecina nije spremna da se bori za ove vrijednosti po svaku cijenu. razumijevanje. To nastojanje u razlicitim vidovima se moze pratiti u velikom istorijskom luku. radinost. istine. nije lako postizati ni onima koji njima svesno teze. kao najbitnije sadrzaje zivota. znano I na procelju Apolonovog hrama u Delfima pise: “Upoznaj samog sebe!” Umni ljudi su. od Lao Cea (pa I ranije) do nasih dana. prastanje. kako u teoriji. naravno. I nastala teorijska misao o covjeku. smisleniji i srecniji. ispunjeniji. u suprotnom. misljenje da je najvaznije da covjek zna sta hoce od svog zivota. svijetu I zivotu. Treba se. Kao sto je. pametan covjek na sredini. Oni ne pristaju na zivot bez hrabrosti. sa drugima. Nepodijeljena je. Oni su spremni da pruze otpor svemu sto unizava ljudsku licnost I svijet moralnih vrijednosti.koristiti u vlastitom zivotu. kako instrumentalnih. tolerancija. podsjetiti jos jedne stare izreke. ove vrijednosti.

sasvim sigurno. koji se zadovoljava prividima. Na intelektualnoj I svakoj drugoj ljenosti I moralnoj neosjetljivosti. covjek. I ispunjeniji zivot u svakom pogledu. u punom smislu te rijeci. niti treba da bjezimo!. toga najcesce nije ni svjestan.poziva. ono sto ce covjek biti (ili. treba znati da je proces “ocovjecenja” permanentan I da nikada nije konacan. kulturno. nikada. Rijec je. sebe I “raditi na sebi”. on za covjeka ne bi smio nikada da bude potpuno zadovoljavajuci. Onda I nije cudno zasto je svijet Moderne prosto ogrezao u krizi smisla I sto covjek ovog doba zadovoljstvo i srecu uglavnom trazi (da li I nalazi?) u iluzijama. manje ili vise. socijalno. kao svetinju – besumnje predstavlja vrhovnu moralnu I misaonu 40 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Njegovo prethodno iskustvo uveliko odredjuje njegovu buducnost. psiholosko. da “pronadje” I upozna (je) sebe kao biolosko. politicko. ukoliko zeli ostaviti sopstveni trag. prividima. Ovo podrazumjeva da se covjek prosto mora sam slobodno definisati u zivotnoj praksi. zasnovanu na moralnim nacelima. Doba Moderne prolazi u znaku radikalnog svodjenja svijeta gotovo iskljucivo na njegov vidljiv I opipljiv dio. pogledati. Naprotiv! Biti (samo)svjestan sebe (razluciti svoje realno I nerealno “ja”) znaci. Njegov stvarni identitet (a to znaci. prije svega. moralno I duhovo bice. naime. njegov karakter. religiozno. obrnuto. ako covjek ne radi na samome sebi – u smislu obrazovanja I kulturnog I moralnog oplemenjivanja . Tako je vjerovatnije da ce covjek razviti odgovornost kao samosvijest.” * * * Ovo Andricevo geslo (iz “Ex ponta”) – da je istina na prvom mjestu I da istinu kroz zivot treba pronositi. svakako bi bilo bolje I za pojedinca I za njegove zajednice. Zato su mnogi umni I upucivali I upucuju covjeka da “krene” od sebe. Dakle. Onaj dio svijeta koji traga za istinom. ne samo manje “lutanja” u zivotu. besumnje. sto ce kasnije potencirati mnogi mislioci (sve do Petera Sloterdajka) u razlicitim varijantama. vec. dakle. kao najdublje odredjenje naseg identiteta) u krajnjoj liniji odredjuje covjekovu sudbinu. kao sredstva da ga ostvari. o tome da “svako obradjuje svoj vrt”. I u obmanama. Sta vise. I. Osjecaj zivotnog smisla I postojanja moze da “izraste” samo iz cvrstih moralnih korjena. svojim izborom. sto moze biti!) zavisi od onoga sto on zaista jeste.malo je vjerovatno da ce uopste ikada postati covjekom. dobrotom I smislom. glavno je pronesite je kroz zivot kao svetinju i ne izneverite dusu svoju nikad. ali I pronaci smisao svog zivota. Onaj drugi dio. I gotovo svakodnevno se u to uvjerava. Treba. ali I kao samo jedno od beskrajno mnogo drugih bica u prirodi. Zato bi primarni zivotni kredo svakog covjeka trebao da bude ono sto je Volter savjetovao svom uceniku Kandidu. Kada bi covjek. umjesto pretjerane okrenutosti spoljnom svijetu (posebno. pa uglavnom I ne djeluje na tom planu. toga je duboko svjestan. odnosno upravlja svojom sudbinom. Pri tome. * * * IVO ANDRIC: “Svejedno je koja je vasa istina. Drugacije receno. Od sebe niti mozemo. odredjuje svoj zivot. trci za materijalnim dobrima) vise radio na sebi samom I svom bicu.

medjutim. Za istinu je potrebna velika snaga I moralna hrabrost. organizacija I mass medija. ne bez razloga. Motivi napustanja “puta istine I iskrenosti” su. sa svim svojim slabostima.vrijednost covjekovog zivota. naravno. zapravo. Koliko god se olako daju obecanja. ako cesto zaista i ne znamo sta je istina. odnosno da bude iskren ili barem da ne laze. uplase. I kaze da je apsolutna istina neuhvatljiva. kao. pri tome. jeste da govori istinu. bio svjestan I Andric. naravno. Njegov savjet da “ne izneverite dusu svoju nikada” mogao bi se shvatiti. i obrnuto za sisteme vjerovanja. bez obzira na okolnosti. ne rijetko I svjesno obmanjuju druge. svaki covjek. Moralnih dilemma I osjecanja griznje savjesti kod njih najcesce nema. ta teznja da se priblizi istini o sebi I svijetu. ne mora o svemu I iznositi svoje misljenje. na primjer. Sem onih rijetkih opstih I sveprisutnih. u svakodnevnom zivotu to. Ovo vazi. jer oni niti hoce. odustaju I lakse nalaze put do neistine I obmane. to ne govorim. nije tako. koji uglavnom nisu bez saznajnih. Razlicite vrste I gotovo masovne neistine su evidentne “na svakom koraku” – od najuzih primarnih ljudskih grupa. sto bi u mnogim situacijama mogao biti I sinonim za covjekovu iskrenost. dakle. da cilj opravdava sredstvo. takodje. Najveca saglasnost upravo I postoji oko toga da (apsolutnu) istinu niko nije ni video. zelja. odnosno poziv da se zivi zivot kakav nam je dat. pak. do onih najsirih ustanova. niti mogu da se suoce sa istinom o sebi. S jedne strane smo svjedoci cestih privida. ni govoriti. Drugacije kazano. zato.Danojlic) Ali. tako I nesvjesni I podsvjesni. dakako. ocekivanja i fantazija. predrasuda.” Covjek. poziv na iskrenost. Ukoliko zeli da uistinu bude covjek. na iskren I autentican zivot. Istina ponajvise i jeste u traganju za istinom. ako je uopste I postojana. kao primereno moralno geslo (a ne samo logicka igra rijeci) moglo da bude ono koje kaze da “sve sto govorim. Jer. To traganje za istinom. nije uvijek lako ni spoznati. njegova elementarna moralna obaveza. Osnovno geslo je. a sve sto mislim. Mnogi se. sistemi saznanja nisu bez elemenata vjerovanja. odnosno statusne. I kada su najrazvijeniji. ukoliko drzi do sustinskih vrijednosti I do samog sebe. On. institucija. predstavlja stvaralacki I moralni cin. ukoliko to zaista hocemo! Na zalost. dakle. da se izbjegnu ili umanje ocekivani gubici. Andricev savjet je. Iako je covjek odgovoran za obe vrste ovih motiva. ocekujuci da pridobiju naklonost. To se podjednako odnosi na svakog I u svakoj prilici. On upravo zato I govori o “vasoj istini”. Pri tome bi. Toga je. Saznanja o sebi i svijetu najcesce su pod uplivom licnih osjecanja. i protivrjecnih sadrzaja. najcesce. I neistine. Istinu. uvijek znamo sta je iskrenost i uvijek mozemo biti iskreni. Pojedinci I grupe. Prosto je nevjerovatno koliko su razmjere. da je sa moralnog stanovista. jos vise I brze se zaboravljaju (ili “zaboravljaju”) uz ocigledno odsustvo svijesti o vlastitoj odgovornosti za neodrzanu rijec. A tako zivjeti moze. ono o 41 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . o drugima I o svijetu. uostalom. katkad. Kako to lijepo kaze jedan pisac. zabluda. istovremeno. to I mislim. znatno odgovorniji za svjesno i sracunato izbjegavanje istine i iskrenosti. a cesto ni bez protivrjecnih obiljezja. Zato se. moze imati o svemu svoje misljenje. kao poziv na djelovanje u skladu sa vlastitom savjescu. ali su mnogi vidjeli put koji vodi istini. bilo cim da se bavi. materijalne I druge koristi ili. Saznanja su katkad toliko protivrjecna I zamrsena da I najveci umovi o istoj stvari misle ne samo razlicito. A s druge strane je izvjesno da malobrojni zive u znaku iskrenosti I autenticnosti. istine su uglavnom licne I viseznacne. on “svoju torbu do kraja moze izruciti samo u trenucima velikog nadahnuca. krsenja date vlastite rijeci. pa I svjesnih lazi I neistina. vec I oprecno. kako svjesni I osmisljeni.”(M. odnosno moralnom dosljednoscu.

A u izgradnji “spoljasnje realnosti” pojedinac. prevazilazenje destruktivne samoljubivosti. prihvatiti cistim srcem i jasnim umom. sto je I razumljivo. A uz vrhunske moralne. smirenost I bistrina uma. dijelom je vec bilo govora u ovom tekstu. osjecanja krivice I agresivnosti I. To je bitno. I u domenu takozvane prakticne psihologije potencira se cinjenica das u za covjekovu srecu neophodne vrline I srca I uma. Pri tom se posebno ukazuje na slijedece vrline: povjerenje. U svakom slucaju. kako to. trebale biti kljucne morale i smisaone vrijednosti. Prvi korak. tako I za ljudske zajednice. ukoliko um “misli’ o sebi. Dobro. milosrdje. u cijem vrhu bi. Iako o tome postoje veoma razlicita misljenja. U ovom kontekstu psihologija I psiholozi pokusavaju da definisu I pojam “normalne licnosti”. usvojiti. odnosno mora biti istinito I iskreno. psiholoske. jer se bas tako i bas tada provjerava i dokazuje i njihova vrijednost i cvrstina nasih moralnih uvjerenja. treba da razvija brojne prirodne mehanizme odbrane u borbi s problemima zivljenja. cini nam se korisnim da ovde navedemo stav Tomasa Sasa. covjeka ovoga vremena ostavlja bez pouzdanog i trajnijeg moralnog oslonca i cini ga “taocem praznine. tako I za ostvarivanje sirih drustvenih ciljeva. hrabrost. a bice I u njegovom nastavku. odnosno “unutrasnje realnosti”: netraumatsko iskustvo tokom razvoja. koji. izgraditi. Ove moralne principe treba postovati i kada nam nisu trenutno u interesu. na zalost. idu I druge vrijednosti – estetske. vise je nego ocigledna potreba obnove sustinskih etickih vrijednosti. u pravilu. u najmanju ruku. tj. odnosno da posjeduje. kako za pojedince. koji okruzuju pojedinca. kako za postizanje zeljenog individualnog zadovoljstva I osjecanja srece. straha. razvoj sposobnosti za ljubav I seksualnost. koji je u stanju neprekidne promjene. jer je evidentan besprimjerno rasiren moralni relativizam i nihilizam. Psiholozi koji se bave prakticnom psihologijom stoje na stanovist da je stanje srece u stvari stanje naseg uma. Jednom rijecju. obecanja ne davati olako. svijet moralnog i svijet lijepog nisu tri odvojena svijeta. treba nauciti. kao I sposobnost da n avec razvijenu personalizovanost nadogradi I sposobnost za socijalizaciju. na realni svijet. Stanje srece. istina i lijepo najcesce idu zajedno. to mora biti u saglasnosti sa onim sto zaista misli. kao o srecnom umu I da se koncentrise na “sada I ovdje”. zapravo. strahom. kao I strpljenje u ostvarivanju zivotnih ciljeva. pri tom. 42 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . A upravo to. savladavanje stida. mnogi cine. svakako. sticanje osnovnog povjerenja u sebe I druge ljude. vec “komplementarni svjetovi”. To je tim potrebnije. je napor za razumijevanje prave prirode svijeta. Hana Arent je pisala da je tesko lagati druge. covjek treba da nosi vlastitu moralnu odgovornost. Sledstveno tome. sa povjerenjem u sebe i u druge. I zadatu rijec treba po svaku cijenu odrzati ili. u tom smislu. za sve sto cini i govori.cemu govori I o cemu iznosi svoje misljenje. Ovo podrazumijeva uvazavanje postojanja hijerarhije vrijednosti.” Koje su sve posljedice toga. traumama I stresovi. a da ne lazemo sebe. tek zajedno mogu ciniti smislenim zivot u cjelini. razvija i manifestuje svijest o toj odgovornosti i pred sobom i pred drugima. saznajne. To znaci da ni jedna zivotna nedaca ne moze odagnati stanje srece. Svijet egzaktnog. najzad. prema Tomasu Sasu. Po njemu su najznacajniji elementi za razvoj normalne licnosti. Dodali bismo jos I skromnost – posebno u odnosu na materijalne vrijednosti. da razvije I reprodukuje visoke norme drustvenosti I moralnosti.

Dakle. Uzeti svoj zivot u svoje ruke znaci. kvalitetom zivota. naravno. svakako. Rijec je. I ne samo zadovoljstva. traganjem za onim dubljim I trajnijim izvorima ljudskog zadovoljstva. uz skromno zadovoljstvo cinjenicom das mo zivi I zdravi. Na zalost. Ona su trentna. odnosno sposobnost uzivanja u sitnim. cistiju prirodnu okolinu I rekreativne aktivnosti. povoda. bez obzira na vremenske prilike. konkretnog. ostavljaju svaki put jos veci osjecaj praznine u srcu i dusi covjeka. direktno povezano I sa tzv. Za to je. od najradije dobi. ne zaviseod trenutnih zadovoljstava. o cemu se poslednjih godina sve vise govori I pise. po strain ostaju takve vrijednosti. Pogotovo u igri. Ta zadovoljstva. obrnuto. na zalost. na kvalitetniju ishranu. dozivi svijet I tog jutra. Malo se ko pita kako se osjecamo u vezi sa sobom I 43 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . umijece zivljenja. kakav divan dan”. svoje sklonosti I zelje. (Zak Prever je svako jutro pjevao. pri tome. Zatim. pri tome. svakodnevnim zadovoljstvima I radostima. na zalost. izazvana najcesce izvanjskim podrazajima. privremena patnja trajanja vrednija od konacne praznine nistavila. odnos pojedinca I njegovih zajednica I. Samo tako I tada se postizu trajna (ili trajnija) zadovoljstva I osjecanje srece. mnogi ljudi su izgubili smisao za to.) To se odnosi I na sposobnost radovanja najobicnijim “sitnicama”. zapravo. Kvalitet zivota se u ovoj dioptriji u najboljem slucaju svodi na visi materijalni standard. ono sto je najbolje u njemu. nasom pasivnoscu i rezignacijom “prepustamo” sudbini ili stihiji da manifestuje svoju moc nad nama. “Oh. uveliko ovladati svojom “sudbinom’ i uistinu biti kovac sopstvene srece.” To je tacno. mnoge druge. A to je. naravno. prije svega. Da li je I kako to moguce preduprijediti? Pa. kratkorocna i povrsna. odnosno zivotne ispunjenosti I licne ostvarenosti. Sfera psihickog. To je podjednako znacajno. ljubav. vjerovatno srecan sto moze da vidi. ne mogu biti izvor osvajanja trajnijeg zivotnog smisla. ne rijetko. Nekada je takvo osjecanje moguce I bez posebnog. vec I zivotne punoce I smisla iza kojih bi ostajao I ostao istinski LJUDSKI TRAG. onda mislis da je “cio svijet tvoj. pa I ljudska sreca. najcesce ostaju po strain. kao necemu najljepsem sto je covjeku dato. I. socijalnog. odnosno te vrste potreba. odnosno postojati naspram posjedovati. samopostovanje. ritam zivljenja. iako. o iluziji ostvarene srece. bilo da je rijec o vlastitom samouzdizanju. najcesce pojednostavljeno I redukcionisticki. uprkos svemu. jer nema nista iznad ljudskog osjecanja srece.” * * * I ovaj stav Danila Kisa (iz njegove “Grobnice za Borisa Davidovica) implicira stanoviste da istinski kvalitet ljudskog zivota.* * * DANILO KIS: “… jer je. kulturnog I duhovnog. jasno odrediti sta covjek zeli od svog zivota I u svom zivotu postici. Ali i preferirajuci ono BITI u odnosu na ono IMATI. koje tokom citavog zivota mnogi. neophodno dobro upoznati sebe. kao sto su: mir. Ona zato i brzo prodju i. svoje vrlie I mane. bilo o porodicnom zivotu ili o odnosu prema drugom I drugima uopste. A znano je iz iskustva (narocito iz mladjih dana gotovo svakog covjeka) da ako si srecan. harmonija. I onda istrajno djelovati u tom pravcu. u sustini. bilo o profesionalnom djelovanju. ne savladaju. osjeti. dajuci. Sve ovo je i te kako vezano za tzv.

Otuda. i vlastitih slabosti. psiholoskih i duhovnih vrijednosti. kao i radost u zivotu (sto je najcesce vezano za porodicu) su kljucne pretpostavke ostvarivanja zivotnog smisla. te dosezanje (moguce) zivotne mudrosti. kao bitne predpostavke za unapredjenje kvaliteta zivota. U tom smislu se I sreca moze zadobivati I gubiti. radost I ispunjenje u radu? Empirijska istrazivanja pokazuju da je rijec o (relativno) malom procentu. zauzima veoma visoko mjesto. odnosno da se iz mnostva mogucnosti izabere (I trajno bira) ono sto omogucava postizanje smisla vlastitog zivota. Samopouzdanje I zadovoljsto u radu. razumijevanja. onda to podrazumijeva posjedovanje (sticanje I razvijanje) sposobnosti da se “pronadje” vlastiti zivot. uz rad. ma koliko to na prvi pogled djelovalo paradoksalno. da se izbjegavaju jos brojnije mogucnosti koje sobom nosi zivotni besmisao. uz nastojanje da ih se prevlada. punoce i srece. cak. pa I porodicnog zivota je. dosade I poroka. za zdrav rast I razvoj. Balzak je pisao da je stalni rad “zakon umjetnosti” (dodali bismo I “zakon zivota”). kao potreba. sklada. nije mali broj (I. moguce je. U uslovima robno-novcanih odnosa. porodicu. To. uz to. da se I ne govori. barem. bitno sta covjek sebi postavlja kao primaran cilj (ciljeve) u svom zivotu. kao i “ucenje” kako zivjeti s njima. 44 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ako je tacno da se zivotni smisao “osvaja odozdo”. zadovoljstva. izrazena kroz osjecanje emotivne stabilnosti i spoznaju da negdje i nekome pripadamo. raditi za vlastitu srecu ili protiv nje. Od toga ponajvise I zavisi poimanje kljucnih komponenti kvaliteta zivota. ne pogadja sustinsku. koliko ljudi sebe pronalazi u radu. svakako. Ili. koji pruza sigurnu zastitu svojim clanovima. Vjerovatno je suvisno isticati da je rad kao takav I stvaralastvo u najrazlicitijim vidovima (kao profesija. Pri svemu tome je. potreba za sigurnoscu i izvjesnoscu. Izvjesno je da vecina ljudi. na zalost. svodjenje sintagme “kvalitet zivota” samo na tu materijalnu dimenziju ili prvenstveno. podrazumijeva ovladavanje praiskonskim nagonima i strastima. A o kvalitetu iskustva. Bez njega se ne mogu rjesavati svakodnevni egzistencijalni problemi. Miran I harmonican porodicni zivot je neophodan za psihicku ravnotezu. gdje katkad zaista nema jasne granice izmedju rada I igre. Ali je sasvim izvjesno da se samo sa novcem ne moze rijesiti ni jedan esencijalni problem ljudskog zivota. ne bilo kakva) predstavlja psiholoski I socijalni prostor. sasvim sigurno. i prije samog rada (profesije). koliko njih osjeca zadovoljstvo. se permanentno uvecava) ljudi kojima je uskracena ovakva porodica. U hijerarhiji motiva koje posjeduje nase psihicko bice. za osjecaj ljubavi. u ekspanziji na svim meredijanima. odnosno poboljsavanju tog kvaliteta. odnosno. naravno. njegovanje najvisih etickih.onim sto se oko nas desava. Zdrava porodica je u tom smislu “skloniste” od svih oluja koje manje ili vise. i porodicu dozivljavaju kao najznacajniji oslonac u svom zivotu. uz ostalo. Ovo podrazumijeva i spoznavanje. estetskih. Ili. uspostavljanje unutrasnjeg dusevnog i duhovnog mira. smisaonu dimenziju ljudskog zivota. odnosno ovakva socio-psiholoska funkcija porodice. svakog covjeka prate u zivotu. bez novca se. Na zalost. radosti I ispunjenosti svakog covjeka. pored vrlina. Porodica (naravno. kao moguci izvor mira. koji tako dozivljavaju rad. a Volter da nas rad cuva od tri velika zla – siromastva. prije svega. Nesto veci procenat je medju mladjima koji rade na najnovijim informatickim tehnologijama. Ali. Patologija svakidasnjeg. kao igra) nezaobilazan dio smisla ljudskog zivota. ne moze.

jedna ideja. naoruzanog mahnitoscu I mrznjom”. u suceljavanju sa drugim. u laksem sporazumijevanju ljudi. Uvjerenja crpljena samo iz jedne knjige – Biblija. a narocito od Hegela. inace. od juce. opasna je samo jedna”. culture I medij za prenos intelektualnih. temelj obrazovanja. dozivljaj besmisla. ali da su plodovi slatki. odnosi I na saznanja o zivotu. (do sada uglavnom sabrana u knjigama. Po njemu. ceznje. bez kojih je tesko razumjeti cjelinu zivota. u tom kontekstu. pa i suprotnog. po njemu. moglo bi se pouzdano ustvrditi da je covjekova iskljucivost u obrnutoj proporciji sa covjekovim znanjem. strepnje. Jedno misljenje. Kis. “Mnoge knjige nisu opasne. Inace. od njega razlicitog. i milosti I zlocina. U njih su utkani Kafkini unutrasnji sukobi. naucnih. odnosno za nase predstave o (zeljenom) zivotu. Knjige su izvor i moralnosti i bezakonja. kultura. nauke. Doduse. naroda. Zanimljivo je sta o pisanju misli. ovo je poznato od ranije. Nije zato slucajno da on u obracanju mladom piscu preporucuje da njegovo oruzje bude sumnja. jedna koncepcija. Svoj legitimitet. Ove spozaje nisu. On kaze da vrijeme provedeno u pisanju smatra izgubljenim vremenom. Rijec je o borbi I jedinstvu suprotnosti 45 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da bi se doseglo do tih protivrjecnosti. a u novije vrijeme I na Internet mrezi I drugim informacionim tehnologijama). zapravo “ulazimo” u razlicita iskustva I time obogacujemo sopstveni zivot iskustvima drugih ljudi. samo moze biti od koristi u boljem razumjevanju zivota I svijeta. preporucuje da treba citati samo one knjige koje nas “bodu”. To se. pisanje sluzi kao nadoknada za zivot. Knjiga. jedan stav. odnosno one knjige koje nas “bude udarcem pesnice po glavi”. Jos su stari Kinezi znali za uzajamno djelovanje dva suprotna kozmicka principa: mracnog JIN i svetlog JANG.” I u njegovim knjigama je to ocigledno. vrijeme izvan pisanja smatra tracenjem vremena. mora biti “sjekira za zaledjeno more u nama. besumnje. jedno uvjerenje. Kuran. tahnickih I drugih tekovina ljudskog duha. sumnje.* * * FRANC KAFKA: “Njihova sigurnost dolazi samo od njihove gluposti!” * * * Potreba za saznanjem spada u osnovne covjekove potrebe. Oduvijek se zna da su korijeni znanja gorki. ali. naravno. Upravo na to upucuje gore navedena Kafkina misao iz njegovog “Procesa”. Sta vise. gdje on kaze da “…Citanje mnogih knjiga dovodi do mudrosti. Danilo Kis. patnje. istice da knjige ne sluze samo dobru. otudjenja I beznadeznog ocajanja. koje je (iako djelo I tastine) u osnovi moralni cin. svoju istinu i svoju stvarno egzistenciju oni zadobivaju tek u dijalogu. u traganju za cjelinom svijeta . samo po sebi ne znaci mnogo. pa time I njegovu moralnu I smisaonu dimenziju. Zivot je sam po sebi protivrjecan I zato treba citati vise knjiga. To nam. na primjer. Kafka. isto tako.To vazi I za pisanje. Slicne misli srecemo I u Kisevoj “Grobnici za Borisa Davidovica”. ali I za smislom zivota svakog pojedinca. Razumije se da su ta saznanja. citajuci – posebno pazljivim I kritickim citanjem “pravih” knjiga – mi. kaze on. Homeini ne razvijaju sumnju. Marks. naravno. tek u priznanju od drugog. a citanje jedne jedine knjige do neznanja.

vidljivog (svijetlog) I nevidljivog (tamnog). To se, medjutim, podjednako odnosi na kosmos I na covjeka. A da bi se zivot u ovoj koncepciji stalne borbe razumio I uspjesno usmjeravao, neophodno je I poznavanje svojevrsnih tablica mudrosti, tj. poznavanje tzv. Strategema. Njihovo poznavanje olaksava covjeku ponasanje I djelovanje, posebno u nestandardnim zivotnim situacijama . Znacaj saznanja za ljudski zivot potencirali su I drugi. Aristotel je, na primjer, na pitanje koliko se razlikuju obrazovani od neobrazovanih ljudi, odgovorio: “Onoliko, koliko zivi od mrtvih!” A, prema Diogenu Laercaninu, Aristotel je svoja predavanja uvijek zapocinjao rijecima: “Kao sto vid prima svjetlost iz vazduha, tako dusa prima svjetlost od nauke (obrazovanja).” Obrazovanje je I uslov da se, kako je to, takodje, govorio Aristotel, misli kao mudrac, a govori kao obican covjek. Obrazovanje je za njega bilo I “najljepsa priprema za starost”. Ovdje, naravno, nije rijec o bilo kakvom saznanju, vec prvenstveno o onom cjelovitom, kritickom, sintetickom, odnosno o saznanju koje moze da ima trajniji znacaj za ljudski zivot. Rijec je, zapravo, o zivotnoj mudrosti, o mudrosti zivljenja. Jedna stara izreka kaze da “pametan covjek nastoji sva napraviti ispravno, a mudar covjek nastoji pociniti sto manje gresaka.” A Heraklit je, jos prije dva I po milenijuma govorio da mnogoznalastvo ne vodi mudrosti. Mnogo vijekova kasnije Mark Tven ironicno zapisuje: “Nikada nisam dozvolio da svoje obrazovanje ugrozim svojim skolovanjem.” Prvi korak do novog znanja je saznanje da nesto ne znamo. A o cjelini stvarnosti i njenim dubljim slojevima uistinu malo ko sta zna, tim prije, sto je ona sama po sebi veoma protivrjecna i veoma promjenljiva. Svako novo znacajnije saznanje uzdrma temelje dotasnje samouvjerenosti, kojoj su, u pravilu, skloni poluinteligentni, odnosno oni kojima je pozitivisticko znanje vrhunac znanja, koji robuju poznavanju “prvog sloja stvarnosti” ili su, cak, zarobljenici zabluda, predrasuda, iluzija I svakovrsnih gluposti. –risjetimo se ovdje da je genijalni Ajnstajn o ljudskoj gluposti ironicno zapisao da su “samo dvije stvari beskrajne – univerzum I ljudska glupost, s tim sto za univerzum I nisam toliko siguran.” Protivrjecna obiljezja stvarnosti “prizvode”, naravno,I protivrjecna saznanja. Ako hoce da razumije druge ljude, covjek prosto mora u sebi imati mnoge protivrjecnosti. Pa ipak, sirenjem I produbljavanjem saznanja, covjek uvecava svoje sposobnosti da jezgrovitije, sazetije I racionalnije iskazuje svoje misli. Pored teorijskih, ovdje su, svakako, znacajna I iskustvena saznanja. I to, kako ona individualna, tako I ona kolektivna. Uslov je, naravno, das u ta iskustva osvijestena, odnosno osmisljena. Za trajnost nasih saznanja I njihovih rezultata, bitno je da se njeguje temeljitost, predanost I zadubljenost u ono sto se misli, govori I radi, na suprot danas toliko rasirenoj povrsnosti, kratkotrajnosti I otudjenosti. Danas se znanje cesto svodi na puku informaciju. To je, naravno, daleko od pravog znanja, a jos dalje od zivotne mudrosti. Naravno da se covjek, pod uticajem novih saznanja, posebno onih kapitalnih, mijenja. Moze da se mijenja cak I njegov intelektualni identitet, kao I njegovo ponasanje. U susretu sa novim spoznajama, on moze da se oslobadja I laznog (ili laznih) identiteta. Ali u ontoloskom I karakternom smislu, covjek, svakako, treba “da ostane svoj”. Jos je Dante pisao da je postojan u svojoj promjenljivosti. Mijenjati se, a, istovremeno, ostati svoj je temeljni moralni zakon ljudskog zivota. To, dakako, podrazumijeva da covjek

46

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

u svom zivotu ne treba da razdvaja saznajne I moralne vrijednosti, niti svoju misao od svoje prakticne djelatnosti. A zivot bolje razumjeti znaci biti vise spreman i na prastanje, na vecu blagost. Jer, blagost je izraz i saznanja, iskustva, sirine i svojevrsne moci vece od prezrenja, cak i u odnosu na najvece licne uvrede. I, obrnuto, ljudi uzih vidika, labilnije psihicke konstitucije I moralne nedosljednosti svoje mane najcesce pripisuju drugima, ljute se na druge I olako sude o drugima, pa I presudjuju. U pitanju je, u psihologiji dobro poznat “metod projekcije”. * * *

IVO ANDRIC: “Tako se tesko zivi, tako se kratko zivi, pa jos polovina tog teskog i kratkog zivota nam prodje u mrznji i nesporazumima. Oh, ugasite mrznju! Ljudi su nama potrebni i nikako se, nikako ne moze zivjeti bez oprastanja.” * * *

Pocetkom dvadesetog vijeka jedan francuski humanista (Ernest Renan) je pisao da ljudsko drustvo ide ka “organizovanoj sebicnosti”. Na zalost, dvadeseti vijek je potvrdio tacnost ove dijagnoze, I to u drasticnoj formi, bilo da je rijec o individualnoj, bilo o grupnoj sebicnosti. A najtamnije tacke ovog vijeka - kojih je bilo I previse - su najvecim dijelom posljedice te sebicnosti. Sebicnost je, naime, neminovno pracena zaviscu, licemjerjem, mrznjom, nasiljem, odnosno udaljavanjem od drugog, drugih I drugacijih. A, znano je, da samo s drugim I u odnosu prema drugom mozemo spoznati sebe (do mere do koje je to uopste moguce), da mozemo iskazati sebe, sa svim svojim vrlinama I Manama I da jedino tako mozemo istinski dozivljavati trajna zadovoljstva, istinsku radost I srecu. Mjereci sebe samo sobom, ne samo da necemo razumjeti sebe, vec necemo ni osjetiti zivot u njegovoj raznovrsnosti I mnogostrukosti. Ovo, istovremeno, znaci I nikoga ne voljeti. A po mnogima, ne voljeti nikoga predstavlja vrhunac ljudske bijede. Sve je to, dakle, u krajnjoj liniji vezano za ljubav, odnosno za (ne)posjedovanje ljubavi, shvacene u univerzalnom znacenju. Ljubav je, besumnje, najdublji izvor zivotne radosti, ushicenja, zanosa, svakodnevnog stvaralastva i zivotnog smisla. Na suprot tome, odsustvo ljubavi dovodi do osjecanja apatije, rezignacije, dosade, praznine i zivotnog besmisla. I duhovna I svjetovna literature, a jos vise zivot, pa I onaj svakodnevni ovo nedvojbeno potvrdjuje. Stara latinska izreka kaze da postoje samo dvije stvari za koje vrijedi zivjeti. To su ljubav i moc. Covjek se treba opredjeliti za jednu, jer obe nikada ne moze imati. Jedna drugu iskljucuje. Razdvaja nas I unistava mrznja, a spaja I odrzava ljubav, pa I onda kada teskom mukom “isplivava” na povrsinu u neravnopravnoj borbi sa mrznjom. I u danasnjem svijetu, zahvacenom svakovrsnom entropijom, kada se cini da ljubav prosto nije moguca, od tih nastojanja ne treba odustajati. Temelje hriscanstva apostol Pavle, kao sto je poznato, vidi upravo u ljubavi, koju kao vrlinu stavlja I ispred vjere I nade. Neki mislioci – I duhovni I svjetovni – idu toliko

47

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

daleko da tvrde da spoznaju treba zrtvovati zarad ljubavi, ako spoznaja eventualno ometa ljubav! Nesporno je da velika djela nastaju iz velike ljubavi. I, obrnuto, nikada iz mrznje, kao inferiornog osjecanja u odnosu na ljubav. A znano je da samo inferiorne osobe imaju potrebu da produkuju mrznju. Rijec je o osobama koje sun a ovaj ili onaj nacin ostecene. Takodje je poznato da se, u pravilu, mrze slicne osobe I grupe. U vokabularu psihoanalize to se najcesce objasnjava “narcisoidnoscu malih razlika”. Genijalni Betovn je govorio da ne priznaje drugi znak nadmocnosti osim dobrote, to jest ljubavi. Dodali bismo da samo ljubav moze iznijeti na vidjelo ono najvrijednij, ali I najskrivenije u svakom covjeku, u njegovom srcu, u njegovoj dusi, u njegovom intelekt. Davno je receno da se samo ljubav uvecava dijeljenjem. Istinski, nase je samo ono sto dajemo drugima. Takodje je staro saznanje da se lakse zivi kada covjek nikoga ne mrzi, kao I ono da se uz bilo kaku mrznju ne moze biti sretan. Kod onih koji mrze o oprastanju se, naravno, ne moze govoriti. A biti covjek I uopste zivjeti prosto nije moguce bez prastanja, kako nas upozoravaju najveci I duhovni I svjetovni mislioci I stvaraoci. Sasvim sigurno se lakse zivi ako se I kada se prasta drugima I od drugih prima oprost. Jer, prastati znaci voljeti, a voljeti znaci “vidjeti zadovoljstvo u sreci drugih”. (G.V.Lajbnic) To, naravno, mogu da cine samo oni koji su vodjeni sirinom slobodnog ljudskog duha, duse I srca. Na individualnom planu I u svakodnevnom zivotu to se narocito ogleda u postojanju ili odsustvu medjusobnog iskrenog prijateljstva. Jos je Sokrat govorio da je od svih blaga najvece blago dobar i pouzdan prijatelj. Na pitanje sta je prijatelj, Aristotel je govorio da je to “jedna dusa koja boravi u dva tijela.”Vjerovatno rukovodjen ovim uvjerenjem, on je u sadmoj knjizi svoje “Etike” napisao da “ko ima mnogo prijatelja, nema pravog prijatelja.” A prema Seneki, prijateljstvo uvijek cini dobro, a ljubav moze I da povrijedi. Zato ce i Volter, mnogo vijekova kasnije, preporucivati da “ne otvarate svakom covjeku svoje srce, jer moze biti ranjeno”, a Ivo Andric ce izbjegavati da se povjerava i onima koji su mu bili najblizi. I zaista, kako su to mnogi i prije i poslije ovdje pomenutih mislilaca govorili i pisali, u zivotu nije nista tako rijetko kao susret dva ljudska bica, koja se razumiju, vole, postuju i uvazavaju, sa svim svojim vrlinama i manama. Sta vise, nije rijetkost da se i najmanje (sustinski) zna o onima koji su najblizi. Iskreno I istinsko prijateljstvo se, dakle, gradi sporo I u pravilu, od mladjih dana. Ono se dokazuje, izgradjuje, razvija I provjerava u najrazlicitijim zivotnim situacijama. Zato je, I po misljenju autora ovoga teksta, pravo prijateljstvo uistinu svetinja, koja se treba pazljivo I stalno njegovati. Dodajmo ovome da I relevantna empirijska istrazivanja pokazuju da su osobe koje imaju dobre I stalne prijatelje psiholoski stabilnije, socijalizovanije I sa osjecajem zivotne ispunjenosti, odnosno da imaju manje problema sa stresovima I sa bolestima, pa cak I da duze zive. Zivjeti bez iskrenih prijatelja I iskrenog prijateljstva zaista je tesko. Zivot proveden tako je, sasvim sigurno, osiromasen za njegovu mozda I najbitniju dimenziju. Na zalost, to nije rijetkost u zivotu mnogih ljudi. Malo je utjesno da to mnogi shvate tek u poznim godinama. Alternativa odsustvu prijateljstva je, naravno, samoca, koja je najmanje pozeljan “saveznik”.Pol Valeri bi rekao da “covjek koji je sam u losem je drustvu”. A Margarit Diras ide jos dalje pa kaze da “usamljenost znaci smrt ili knjigu!” Iako, istina, fizicka

48

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

koje ne trazi negiranje individualnosti. sama po sebi. ako pod njom podrazumijevamo samo zivot pun radosti. pak. otuda. tesko je naci dva identicna pogleda. nije dovoljna za to! Ali je izvjesno da pretjerani konformizam. nije dobar ni za tijelo ni za duh i dusu. nije podsticajna za rad. Iskustvo (relativne) neimastine I odricanja cesto moze djelovati blagotvorno na stvaralastvo. Ona je 49 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koji su u stanju da I u takvoj situaciji nalaze I pronadju motiv za stvaralastvo I zivotni smisao. kao I obrnuto. opet. po njemu. samoca. oni ne mogu biti ni srecni. stojimo na stanovistu da je sreca ipak moguca i to u ravnotezi izmedju zdravog individualizma i umjerenog i iskrenog zajednistva. da nas “svijet truje”. * * * PUSKIN: “Srecan je onaj koji je mlad za mladih dana. odnosno u potpunom marginalizovanju vlastite individualnosti. A zna da sazri u pravi cas. patnja. ako covjek nema (pre) velika ocekivanja. Neosporno je. Medjutim. a za sebe sama kaze: “Najbolji sam kad sam ocajan!” Marsel Prust slicno pise u “U traganju za izgubljenim vremenom” da mu tuga. svjesno mogucnostima i nacinu ostvarivanja srece u svakodnevnom zivotu. pa cak I nepozeljna. kao I uz negiranje slobode I istine. kraj kreativnosti. Ekstremno je. vjerovati da trajni (ji) dozivljaj srece. stvaralastvo I dozivljaj zivotne punoce uopste. vec I oprecna misljenja. biti fizicki sam. U petoj knjizi “Zakona” Platon pise da bogati ne mogu biti dobri. zivot ispunjen jakim (pozitivnim) emocijama I velikim zadovoljstvima. zavisno od okolnosti. pogotovo ona trajnija I prisilna. nije zdrava (ni fizicki. da gotovo sva ljudska bica na ovaj ili onaj nacin. neostvariva. a ne osjecati se usamljeno. nije dobra.” I mnogi drugi su isticali da patnja moze da oplemeni. ni mentalno) I. a posto nisu dobri. u svakom slucaju.samoca I stvarni osjecaj usamljenosti ne moraju uvijek znaciti isto. koju svakodnevno osjeca “donosi poneku dobru filozofsku misao. ne samo razlicita. oni koji su u stanju da se odupru najtezim iskusenjima. na primjer. postici gotovo u svakom trenutku. motiva I. naime. oni najjaci. Stvarnu samocu mogu da izdrze samo malobrojni . a osjecati se beskrajno usamljeno. da pomogne da se sazre ili prije sazre. Ti pogledi se krecu u dijapazonu izmedju dvije krajnosti – od one da je sreca nedostizna. uz nepostivanje mjere u svemu (tog zivotnog antickog ideala). koje tezi licnoj sreci I po cijenu nesrece drugih ili. Covjek moze biti I u grupi. jer je t. narocito. do one da je srecu moguce ostvariti. A Ivo Andric pise. bez imalo bola. najcesce. I tada nije moguca sreca. Naravno. a onda I da se stvore najuzvisenija djela. Paolo Koeljo. pise da nikada nije ni pokusao da bude srecan. od do tada ostvarenog smisla vlastitog zivota. i dakako. Na suprot ovim krajnostima. Tesko je. sasvim sigurno. ono koje smatra da je licna sreca iskljucivo u zrtvovanju za srecu drugih. smisla I nade moze ici uz socijalnu nepravdu. dozivjeti. neprihvatljivo I ono shvatanje individualne srece. Ipak. kao uslova za zajednicku srecu.” * * * Naravno I o (individualnoj0 ljudskoj sreci postoje.

ni u porazu covjeka ne treba da napusta nada.A ovo se ponajvise vezuje za zdrav i skladan zajednicki zivot sa onim koje najvise volimo. A to predpostavlja. kao vrlo bitnu predpostavku za “mudrost zivljenja”. treba nastojati ocuvati energiju i optimizam. Ako uspijemo da spoznamo. osjecanja tuge I praznine. svakako. a za svakog covjeka ni jedan dan bez korisnog gesta (djela) I bez lijepe rijeci. odgovornosti i zadovoljstva. ide vrlina skromnosti. A filozof Miodrag Zivanovic u svojim sjajnim “Plavim predavanjima” o neuspjehu kaze: “Rekao bih da i u filozofiji. Kljucna saznanja o zivotu ipak sticemo sami iz sopstvenog iskustva I promisljajuci iskustva drugih. kojom se bavimo. postojanje I jasne I realne liste prioriteta. Neki bi to. medjutim. Uz ta dva osnovna zivotna stuba. pod nazivom “Dozivljaji jednog psihologa u koncentracionom logoru”. barem. Spoznati to I postici unutrasnju ravnotezu olaksava I odrzavanje dobrog mentalnog zdravlja. a onda I moguce srece. u pravilu. To nam omogucava da se I u najtezim situacijama ocuva ljudsko dostojanstvo I vjera u “ljudsku supstancu”. Ovakve situacije postoje samo kod onih koji se ne povode za povrsnim i trenutnim.” Ovo podrazumijeva da i u najtezim trenucima bola. kada je rijec o “traganju za srecom”. da zna sta zeli od svog zivota. da definise svoje zivotne vrijednosti I “optimalno” postavi svoje zivotne ciljeve I da se predano trudi u njihovom ostvarivanju. ni jedan dan bez retka (za pisca) I tako redom. ako je svjestan svojih mogucnosti I ako zna gdje mu je mjesto. (uglavnom porodica i prijatelji) i profesiju. a ne cesto bezrazloznu. pa I u (prividno) najtezim okolnostima. a mozda jos vise u zivotu. koji su mogli da zamisljaju ili zele nesto u buducnosti.On. bez jakih I stalnih zadovoljstava. ali ni u pobjedi zanijeti. patnji. Kljucni preduslov za to jeste da covjek spozna sebe. ali I bez jakih I stalnih bolova. najvecim dijelom iznutra. Hrabrost. da se u porazu ne treba poniziti. Malodusnosti ni tada nema mjesta. Rijetke su zivotne situacije (I individualne egzistencije) kada je ovo prvo mnogo vece I cesce od ovog drugog. Tome u prilog moze ici I. potencira I smisao za humor. pa time. a ako ne ocekujes nista I nesto ce biti sve. dakle. nego od drugih. gdje je potencirao das u sansu da prezive imali oni logorasi. ono sto nije uspjelo proizvodi visi kvaliteta. Nasa stara narodna izreka kaze: “Ako ocekujes sve I nesto ce biti nista. kako je to pisao A. godine knjigu. neefikasnu I iscrpljujucu brigu o svemu I svacemu. vec za trajnim i dubljim izvorima zadovoljstava i srece u svakodnevnom zivotu. Nada je izvor snage. moguce je ostvarenje (relativne) srece ili. U domenu stvaralastva to prakticno znaci ni jedan dan bez crte (za slikara). odnosno naci mjeru i balans izmedju brige. ni jedan dan bez note (za muzicara). koju dozivljavamo kao izazov. Kami. pogotovo ako su u pitanju prividne I trenutne pobjede. Da bi smo otkrili nadu I u teskim okolnostima “moramo visoko uprti pogled”. tada ce I nasa sreca vise zavisiti od nas samih. ocuvanje “smisla za srecu”. iskrenost i jednostavnost su. umni su poodavno uocili da se iz (osmisljenog) poraza moze “izvuci” mnogo vise korisnih pouka za ljudski zivot nego iz pobjeda. osvojimo I razvijamo unutrasnju slobodu I nas unutrasnji svijet uopste. i zivotne srece.” Dakle. uz ostalo. Psiholog Viktor Frankel je napisao 1945. Sloboda je. Sta vise. osnov autenticnog zivota. a stara jevrejska da bi se od slave valjalo stititi kao od hrdje. Korisno je. kao I dobro raspolozenje. iskazali na nacin da svako moze naci svoju srecu. kaze 50 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pri tom. u pomalo pojednostavljenoj formuli. Stara istocnjacka mudrost kaze da je teze zivjeti sa pobjedama nego sa porazima. sopstveno I svojih bliznjih. I upozorenje. uveliko. tuge i bijede.moguca I to najcesce u relativnom smislu samo kao sreca svjesnog zivljenja.

u drustvu gdje je novac osnovni pokretac zivota. kulturnim. Medjutim. narocito. na ekoloski pokret. Ako je to tako. U jednom od tih istrazivanja . ostaje otvoreno pitanje. naravno. upravo bez ovih. a ne biti! Covjek je poistovijecen sa onim sto posjeduje I onim sto trosi. vjerovatno. koje je zahvatilo cak I relativno siromasne slojeve. Samo u siromasnim zemljama. koji mu uvijek izmice! Njegovo poimanje srece (hedone) nalazi se u bezgranicnom (apeiron). po njima. koja se odnosi na najsire I najsvjetlije horizonte. nije moguca ni zivotna radost. U ostvarivanju sopstvenih zivotnih ciljeva. Sreca je. cak uz izvjesnu “izgubljenost”. dosadasnji pokusaji obuzdavanja egoizma i pohlepe u medjunarodnim razmjerama nisu dali vidnije rezultate.Paskal. U sveopstem postvarenju. koja ugrozava I sam opstanak zivota na nasoj Planeti. nekada I bolnih iskustava. koja je. umjerenosti u svakodnevnom zivotu. nailaze na najraznovrsnije probleme I prepreke. Oni slojevi ciji su se prihodi u medjuvremenu znatno povecali. interes) kaze se kako bogacenje i neumjereno trosenje nikoga nisu ucinili srecnijim! Svijet se. Inace. Cak I tolike I takve. koje je organizovao R. nego sto su bili prije koju deceniju. kako ocuvati nadu i “ostvariti srecu” u savremenom (post)modernom drustvu. u Americi izazvala veliki. tim najljudskijim od svih dusevnih uzbudjena. U kontekstu dominacije potrosackog mentaliteta u savremenom drustvu. Nikada mu nije dovoljno! Obilje mu je san. uz istovremeno odsustvo svijesti o njoj. ljudi. Sposobnost da se podnese bol i nezadovoljstvo. prema ovim nalazima. jednostavnosti i. To se jos vise odnosi na igru – u najrazlicitijim formama – u kojima se. rast potreba bez granica (naravno. odnosno za aktivnosti na njegovom (njihovom) ostvarivanju. 51 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Frank ( i interpretirao u svojoj knjizi o luksuzu I novcu. pohlepi I otudjenju dusa postaje “sve tanja”. Ali. kada su I pojedinacno I kolektivno bili (znatno) siromasniji. Po nekim strucnim misljenjima. usput receno. po njemu. Neka druga istrazivanja su pokazala da je osecanje srece ponajvise vezano za poimanje jasnog cilja (ciljeva) u vlastitom zivotu. samo kada je rijec o materijalnim I tjelesnim. Pri tome. a moralne vrijednosti gotovo suvisne. onda nije ni malo cudno da empirijska istrazivanja pokazuju das u ljudi danas mahom manje srecni. ne osjecaju se srecniji od onih slojeva ciji su prihodi u tom periodu ostali isti. a da se ne zapadne u zlobu. Bez te dinamike u razlicitim zivotnim situacijama nije moguce. Medju prigovorima na nalaze ovog istrazivanja bio je i onaj da ljudi svijest o sreci mogu da imaju tek kada je ona iza njih. za razliku od osjecaja nesrece o kojoj ljudi posjeduju svijest tada kada I dozivljavaju tu nesrecu. ali ne I saznajnim. zaputio u “ludilo trosenja”. na pokret “lijepo je u malom” i slicno. pored nekih institucionalnih formi. ali i protivrjecan. moralnim I duhovnim) uzrokuje “placanje” i previsoke cijene modernizacije. dakle. prihodi u znatnoj mjeri uticu na dozivljaj srece. cini bitan uslov uspjesnog traganja za srecom. jedna od bitnih predpostavki (moguceg) dosezanja osjecaja srece podrazumijeva nastojanje rehabilitacije vrlina prirodnosti. gdje siromastvo masovno ugrozava opstanak. ni odgovarajuce psihicko zdravlje. a profit bespogovorna istina i univerzalno mjerilo uspjesnosrti. malodusnost i rezignaciju. mislimo i na razlicite alternativne akcije na ovom planu – na antiglobalisticki pokret. u najtjesnjoj vezi sa covjekovom “aktivnom nadom”. najvise dozivljava taj osjecaj srece. Vazno je imati.

Lav Tolstoj u tekstu “Put u zivot” pise:”Ti kazes kako su oko tebe sve sami nevaljali ljudi. moralnih I pravnih principa. vec nit rag kao takav. slavu i moc placaju “debelim komadima” savjesti i ljudskog dostojanstva. naravno. i kada je rijec o nacinu zivota. korisnije I nadasve ljudskije I moralnije da taj organizam. mimo obicajnih. U svakodnevnom zivotu su mnogo vise rasirene one forme zivota koje nose obiljezja inertnog. ako nemamo iole jasne ciljeve I uporisne tacke u tom zivotu. nego o greskama drugih. odnosno neiskrenog. zato svako jeste sposoban da pronadje ono polje gdje moze dati najvise. uzvratio odgovorom: “Da umrem sto prije!” * * * JOVAN CVIJIC: “Ljudski organizam je zato da se cestito utrosi!” * * * Ako zaista ne znamo sta cemo od sebe I svog zivota. sta je onda za tebe najveca sreca?” Silen je. srecu i smisao. onda je to pouzdan znak da si ti sam veoma nevaljao. rade mimo nacela ljudskosti. praznog I besmislenog. sveti Augustin zapisao: “Sramotno je ne imati srama!” Ljudski je. pak. To. kako legenda kaze. licemjernog I laznog. Ako tako mislis. svakako.Nadajmo se. ne rijetko. moralna dosljednost podrazumijeva da najstroziji treba biti prema sebi (uz. zadovoljstvo. kako cemo onda uopste ostavljati I ostaviti trag u zivotu I. rutinskog. Upravo ovi I ovakvi ljudi su najvise skloni da o drugima govore lose. Iz I iza njih najcesce. kada je kralj Midas poslije velikih napora uspio da ulovi legendarnog Silena (za koga se vjerovalo da zna odgovore na sva pitanja) postavio mu je pitanje: “Koja je najveca sreca dostupna covjeku?” Silen mu nje odgovorio: “Da se nikada nije ni rodio!” Kralj ga ponovo pita: “Ali. po svaku cijenu odrzao datu sopstvenu rijec. a da nikada ne preispituju sami sebe. nego one koje su u znaku sadrzajnog. maksimalno samopostovanje!). mehanickog. treba nastojati 52 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . autentican LJUDSKI TRAG? Ako nam zivot inace prolazi (organizam se neminovno trosi!). A da bi se razumio drugi. na primjer. pa se to. ne samo da ne ostaje ljudski trag. a imati razumijevanja za slabosti drugih. eventualno glorifikujuci karijeru I zaradu. ne mora obavezno da bude vrhunsko stvaralastvo. pogotovo. o svojim greskama (rijecima I djelima) otvorenije razmisljati I govoriti. Nije. povrsnog. moralnog I autenticnog.” Mnogo prije je. A. ono sto moze ciniti najbolje i u cemu moze dozivjeti radost. uvijek I svagda ili da bi. pametnije. beskrajno polje najrazlicitijih mogucnosti ikada je rijec o oblicima rada i stvaralastva. Ali. kako kaze Jovan Cvijic. Naime. bez dvoumljenja. ovakav nacin zivota zakonito proizvodi I ostavlja NELJUDSKI TRAG za sobom. Jer. Za tako nesto vecina prosto nije sposobna I talentovana. ipak desava vrlo rijetko. zar onda nije bolje. Za neke od ovih I ovakvih zivota se moze reci da prolaze gotovo “u ludo”. ako si se vec rodio. potrebna nikakva posebna sposobnost da bi covjek bio odgovoran prema drugom covjeku. da se na kraju necemo morati saglasiti sa zloslutnom preporukom iz jednog od starogrckih mitova. na primjer. dakle. u vezi s ovim. na zalost. Zarobljenici ovakvog zivota ili gotovo nista ne rade ili rade iskljucivo pod prisilom ili. A to je. “cestito utrosimo”. naravno. i svakodnevnom odnosu prema drugom i drugima. uprkos svemu. Steceni novac.

slobodi. treba da nosi punu odgovornost za ono sto govori i cini. razvijati. Vjerujemo. Ove eticke vrijednosti izrazavaju stanje licnog karaktera. Na moralnom planu to posebno podrazumijeva uzajamnu iskrenost. to nije uvijek I lako. istovremeno. sigurnosti. radinosti. u ocima one vecine koja takvo ponasanje niti razumije niti prihvata. pa I takvu da covjek bude pravi “stranac” u ovom svijetu. koje je prosto nemoguce drugacije postizati – od bioloske reprodukcije. Isto tako. Zato je nuzan napor da se medju njima uspostavi ravnoteza. kao I svijest o gresci. sreci i smislu. kao i nuzno djelimicno uzajamno odricanje od nekih individualnih sklonosti. Mada nije uvijek jednostavno. medjutim. Za uzvrat se u zajednici obezbedjuje ostvarivanje onih zajednickih socio-psiholoskih. sa svim osobenostima njegove licnosti. 16). Uz stalno preispitivanje sopstvenih postupaka. Zato ih je tesko uskladjivati. zivot u zajednici podrazumijeva jos neke predpostavke – od izbora zivotnog partnera. koliko god potrebno. One ne moraju biti staticne. do ljubavi. odnosno cemu dati prednost u slucaju njihove kolizije? Nekada je nesto sto se cini 53 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ove vrijednosti. Kako naci ravnotezu. humanosti. da se iz gresaka “uci”. Pored spremnosti na uzajamno upoznavanje i prihvatanje neminovnih razlika. da to. solidarnosti. Uzajamno razumijevanje I sigurnost u primarnim ljudskim zajednicama predpostavlja I pravo na (nenamjernu) gresku. koje se uzajamno dopunjavaju. ne mora biti tako. “hladan” I racionalan. Istina. a u zivotu funkcionisu po razlicitim principima. relativizirati. razumijevanje i prihvatanje onog drugog. kaze u Jevandjelju po Mateju (10. odnosno moralnosti. po mnogo cemu. Za ovakav pristup bi se moglo reci da zagovara u zivotu “liniju VECEG otpora”. potrebe I interese. kao I slabiti. posebno kada je u pitanju odnos prema kljucnim zivotnim vrijednostima – istini. naravno. po definiciji. potreba i interesa. ovakvo ponasanje moze da ima veliku cijenu. odnosno postojanje takvih razlicitosti.ipak. ucvrscivati. a to znaci da uopste bude covjek. ali I neophodno. buducnosti. “da um ne prijedje u zlocu. odgovornost I istrajnost. pravednosti. mijenjati. na primjer. Uzmimo za primjer odnos izmedju uma I emocija ili izmedju moralnosti I racionalnosti. spadaju u vrijednosti razlicitih kvaliteta. njegujuci. do izbora nacina svakodnevnog zivota. pa I potpuno napustati. Svakodnevni zivot namece potrebu uskladjivanja razlicitih vrijednosti. a emocije su “tople” I katkad slijepe. odnosno do privrzenosti zajednickim zivotnim idealima I vrijednostima. solidarnosti. dobro uzajamno poznavanje. Pri izboru partnera vazna je. moralni principi I principi racionalnosti se ne malo razlikuju. jer samo slobodan covjek moze da misli. Uvijek iznova treba pokusavati zivjeti iskreno. odnosno spremnost da se o njoj otvoreno govori. one se mogu. na suprot rasirenom uvjerenju I praksi izbora “linije MANJEG otpora”. Zato neki tvrde da je covjek osudjen da u zivotu bude “glumac” ili da ostane sam. ali i da ima mogucnost da govori i djeluje slobodno. a dobrota u glupost”. (“slicno se slicnom raduje”) toliko i komplementarnost. naravno. kako se to. slobodno I autenticno I. da se ona otkloni. Svako. Ali. potrebno je I prosudjivati (ali ne I presudjivati!) ponasanje drugih. Covjek moze biti tako percipiran I u svojoj najuzoj okolini.“staviti” se u poziciju onog drugog I postovati licnost onog drugog. topline. zivjeti zivotom zajednice (zajednica) kojoj covjek po prirodi pripada ili je sam bira. koliko slicnost. Um je. emotivnih I drugih vrijednosti. a u zivotnim situacijama katkad I iskljucju. A zivot u primarnoj zajednici podrazumijeva. iskrenosti. uvjereni smo da nije I nemoguce uskladjivati individualne I zajednicke sklonosti.

Strpljenje. od mnogih vanjskih I jos vise unutrasnjih faktora. na licnost koja se ne povodi samo za trenutnim interesima I trenutnim zadovoljstvima. uraditi ili rijesiti na brzinu. Pa I (be)smisao I punoca ili praznina njegova nose nuzno licni pecat I ispoljavaju se u 54 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I kultura. kojeg. Kakva ce ta egzistencija zaista I biti. ideju za istinu. Ali. toliko I zbog drugih. Koliko zbog sebe. Rijec je o strpljenju. naravno. Strpljiv covjek pokazuje da je u stanju da razumije drugog. Zato. pa time I konkretne punoce I smisla ili praznine I besmisla sopstvenog postojanja. zavisi.opet. na spoznaju da nista vrijednije I trajnije se ne moze dobiti.najracionalnijim. Zivot je bogatiji i raznovrsniji od svake logike.I religija potenciraju znacaj ove vrline (strpljenja) I to. prema misljenju autora ovog teksta. U krajnjoj liniji.tek strpljiv covjek moze da se potpuno koncentrise na neki ozbiljan rad I stvaralastvo. Ono ukazuje na duhovno I kulturno bogatu licnost. naoruzajmo se I naoruzavajmo se strpljenjem! * * * TALMUD: “Ako covjek vidi da su ga spopale patnje. da se unese u njegovu situaciju i onda kada je mozda njegova vlastita objektivno teza. istovremeno. da je tesko naci rijeci kojima bi se to iskazalo. bez upornosti I srtrpljenja jednostavno nema. naravno. I nauka. neka razmotri svoja djela!” * * * Svakodnevni zivot (“mali svijet”) je mjesto nase istinske egzistencije. ipak. u pravilu znaci davanje prednosti moralnim principima i vrijednostima. a to onda. ukoliko do njih dodje. kojega sve manje ima u ovom koercijalizovanom I hiperdinamicnom vremenu I svijetu. Ljudski zivot je nepredvidiv i neponovljiv u njegovoj konkretnoj manifestaciji. Zasto ga onda ne njegovati? To. covjek je u mogucnosti da zivi u zajednici s drugim ljudima. odnosno kultivisuci ih. veru za nadu. takodje. Djuro Susnjic je to na jednom mjestu ovako kratko I snazno definisao:”Zivot za ideju. Uz to. vrijedi pokusati I uvijek iznova pokusavati. strpljenje je I humano I moralno I korisno. Dugorocni interesi i sustinski ciljevi. odnosno na poznavanje I uvazavanje dubljih dimenzija zivota. truditi se I nastojati preispitivati svoje mogucnosti.” Jos jedna vrijednost je toliko znacajna za svakodnevni zivot pojedinca I zajedicu. Tek ovladavajuci svojim nagonima I instinktima. Dakle. u odnosu na trenutnu racionalnost. ali tako ih I razvijati. Svjestan je toga I autor ovog “savjeta”. ova vrijednost ima I znacajnu moralnu dimenziju. budu preferirani. nije lako. kako za licni zivot. posebno primarnih ljudskih zajednica. umanjuje povode za moguce nesporazume ili olaksava njihovo rjesavanje. Nesporno je da strpljenje (steceno ili nauceno) izrazava superiornu ljudsku. I najnemoralnije I obrnuto. otkrije I ostvari (ili ne) smisao vlastite egzistencije. tako I za zivot u bilo kojoj zajednici. ipak. odnosno moralnu poziciju. treba da. Danas pogotovo u eri bjesomucne zivotne jurnjave (“neuroticne civilizacije”) za svim I svacim. Ono ukazuje na spoznatu I dozivljenu zivotnu mudrost. svako za sebe mora da prepozna. Pored socio-psiholoske I kulturno-duhovne. koliko god je to moguce.

istovremeno. I oni koji kukaju nad sopstvenom sudbinom. vec potencijalno za svakog. katkad. kako to moderna psihologija naziva “krhki self”. zanimljivo I ispunjeno. I previse razloga za povremeni pesimizam.” Izvjesno je da stalnim kreativnim radom I samousavrsavanjem oplemenjujemo I sebe. uprkos svemu.(bez)brojnim varijantama. spontanost. osmisljavati) i zivot zivjeti u punoci njegove raznovrsnosti. nesto da urade za sebe. Tako I duhovno izrasta licost. i ne trude da pronadju odgovore na pitanja. onda. kao takvom I prema sopstvenom zivotu. kao sposobnost da sve vidi I uvijek svjezim okom. I on se najuspjesnije (“najzdravije”) savladava stvaralastvom I druzenjem sa najdrazima. kako da zive. Jer. Medjutim. istrazivati. Oni nisu u stanju da uspostave kontrolu nad sopstvenim zivotom. samostalnost. mogu li. Rijec je o ljudima koji imaju. nije samo za rijetke i u rijetkim trenucima. Jos gora je varijanta kada je covjek uskracen za obe ove dimenzije zivota – kada nije u mogucnosti ili ne zeli da kroz razlicite forme duha upoznaje zivot drugih ljudi ili. naravno. raznorodno. iako. Istina. A to. vec I socijalno nezdravo po blisku okolinu. sadrzaja I forme. nadasve. ili. a zivjeti treba 55 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kako kaze Nice “onaj ko zna zasto zivi. A. zbog tame. sposobnost da se zivi kreativno. potrebno je prijeci objektivno tezak put da bi se od fizicke individue doseglo do nivoa zrele i odgovorne licnosti. dobro poznavati zivot (izucavati. odnosno onih koji zive i prozive svoje dosadne. kao I oni malodusni I ravnodusni. Apsolutizacija samo jednog od to dvoje neminovno znaci jednostranost I razdvojenost razuma I emocija. kome je potrebna stalna potpora I potvrda. dobrim dijelom. pak. kako ih Kafka naziva “kukavna I bijedna stvorenja. uma I strasti. Ova VITA ACTIVA u boljem slucaju podrazumijeva i VITA CONTEMPLATIVA. pri tom. Ali. jeste: ocuvanje (djecije) radoznalosti. duha I vrline. kao kljucnu predpostavku punoce zivota. isprazne i promasene zivote.” Tu spadaju. Jos krace receno. posebno. I one oko sebe.” Pa i Jevandjelje upozorava da se umjesto tugovanja. Nikako ocajanjem I demobilizacijom. po Vinikotu. u zavisnosti od odnosa ljudi prema zivotu. podnijece gotovo svakojako kako da zivi. pa onda se. upali svijeca! U zivotu je. ali. u svakom trenutku. A to je I najvisi smisao kulture I ljudskog zivota. ne pitajuci se. istina I opasnih) vec i spremnost na aktivnost u cilju mijenjanja zivotnih okolnosti. nuzno znaci I osiromasenje ljudskog zivota za neke od njegovih bitnih dimenzija. kako on kaze “sposobnost da se stvara svijet. ne samo psihicki nezdravo za ove pojedince. istovremeno. bogatstvo I sloboda unutrasnjeg zivota I. odnosno zivotno djelovanje. Ono sto zivot cini vrijednim zivljenja. Britanski psihoanaliticar Donald Vinikot u svom djelu “Igranje i stvarnost” upravo potencira kreativnost. zelja I mogucnosti da zivi sadrzajno. koja se odricu svoje slobode I prihvataju da budu obican predmet u rukama nasilnika. svakako. Kreativnost. Za ove ljude se prosto moze reci da ne znaju zasto zive. niti da jasno odrede sopstvene zivotne vrijednosti I ciljeve. a posredno. To je. tome treba teziti u mjeri u kojoj je to uopste moguce. cini se da je upravo takvih ljudi ponajvise. Izvjeso je da pozitivan stav podrazumijeva ne samo vecu duhovnu otvorenost i radoznalost (kao jednu od najljepsih ljudskih osobina. To su ona. On kreativnost definise veoma siroko. kao i samog sebe. kad nema uslova. malo je vjerovatno da je moguce. monotone. a da toga najcesce nisu ni svjesni. zivot treba voljeti. i osmisljavanje tog djelovanja. To bi se u jednom dubljem smislu moglo izjednaciti sa iskrenom ljubavlju prema zivotu – uzimanje i davanje onog najvrijednijeg. po njemu. Ali.

To je. Na individualnom planu je bitno I specificno zivotno iskustvo svakog pojedinca. naime. sto sadrzajnijem I sto iskrenijem zivotu. manje prihvatljiva sa stanovista kvaliteta zivota. covjek biva oslobodjen (nekih) strasti I tada moze da se posveti “razmisljanju I kontemplaciji lijepog”. zasto bi sebe upropastio?” Po nekim izvorima I sam Hrist navodno nije gledao blagonaklono na preteranu revnost. Poznato je da je Aristotelovo moralno nacelo bilo –NI U CEMU NE PRETJERUJ! I mnogi rimski mislioci I eticari su naglasavali vrijednost ove vrline. Anticki mislilac Menandra je govorio da moze reci da je zivio samo onaj koji se znao radovati zivotu. Neki sa strahom. Jos je Marko Aurelije je pisao da. shvacenog u sustinskom smislu. na smrt. On tada jednostavno primjenjuje strozije kriterije selekcije u odnosu na ono sto radi. i smisleniji. Sa uvecavanjem ovog iskustva menjaju se. istina cesto I boli. napokon. kada ne bi stalno iznova posezao za onim sto je nemoguce. A u duhu Antike. zavisno od tipa licnosti. dobrote. slusa. ali I sebe I drugih ljudi posebno. zivot u ravnotezi s prirodom I s drugim ljudima. u pismu svojoj supruzi Terenciji. I nezavisniji u svakom pogledu. naravno. Zato treba nastojati da se zivi sto punijim zivotom. ma koliko oni nadilazili zivotne mogucnosti. koja kaze da covjek nikada ne bi postigao ono sto je moguce. alternativa takvom zivotu je. pa I bez straha. I mnogi drugi su savjetovali da covjek ne smije ni da se sasvim odvoji od ljudi. a sa sto vise blagosti. Mada donosi I radosti.umjeti. svakako. s kim se druzi i slicno. a sve vise razumije I prasta. Zivot I istorijsko iskusto. bezbojno i BEZ TRAGA. i sadrzajniji. protivrjecni. Ali. Zivjeti tako. zivjeti sa istinom (ma sta to sve znacilo) nije. odnosno prozivljen jednostrano. drugi sa izvjesnom ravnodusnoscu . sve vise misli I na svoj kraj. da se upozna I osjeti pravo lice zivota. niti da bude “u gomili”. u svakom slucaju je nesporno da treba teziti sto autenticnijem. Jedna od posljedica toga jeste I to da sve manje osudjuje. ni suvise mudar. Covjek zaista tada ulazi u fazu izvjesnog smirivanja svog zivotnog ritma I. gleda. kada dodje u zrelije godine. A Ciceron je isticao da ce covjek postici drustvenu harmoniju ako nema suvisnih ni zelja ni nada – ako slijedi “zlatnu sredinu”(“aurea mediocritas”) I ne ocekuje “nista previse” (nihil nimis”). kao I to da covjek ne treba postupati ni brzopleto ni bojazljivo! Interesantno je da se o potrebi umjerenosti mogu pronaci slicni. to je podrazumijevalo I zivot sa mjerom. nedvojbeno potvrdjuju misao Maksa Vebera. cita. On je tada. realisticni. povrsno. I ovdje je izuzetno bitna punoca zivota I osjecaj ostvarenog zivotnog smisla. naravno. Seneka je u tom duhu upozoravao da je mana vjerovati svakome i ne vjerovati nikome. Zivotna punina podrazumijeva I covjekove ideale. 56 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Na primjer. monotono. u Knjizi propovjednika se kaze:”Ne budi suvise pravedan. a to znaci I slobodniji. od vrste iskustva I zivotnih okolnosti. pocinje da strozije razlikuje bitno od nebitnog ili manje bitnog. a narocito prakticna iskustva. odanosti. koliko god je to moguce u odredjenim okolnostima. covjek. Zivot je uistinu I suvise kratak da bi bio protracen. rezultat boljeg razumijevanja zivota kao takvog. ni malo lako. sto je bitnije. prema njoj se ne odnose razliciti ljudi na isti nacin. savjeti I u svetim knjigama. Takav zivot bi trebao da bude bez zavisti I bolesne ambicije za velicinom I slavom. dakako. U toj dobi. Horacije je govorio da krajnosti kvare vrlinu. nade I stremljenja. stoji I ovo: “Upropastila nas je. I zivotne preferencije. medjutim. neiskreno (“pod maskom”). To je i uslov da zivot bude i ljepsi. A u Ciceronovim “Intimnim prepiskama” na jednom mjestu. nego postenje!” Iako su katkad I teorijske spoznaje o svakodnevnom zivotu. ne nasa pokvarenost. Ali.

nasom slobodnom voljom mozemo ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG za sobom. kulturnim. osjetljive. Sta vise. sitne. uz upotrebu sile ili prijetnju silom. naravno. ali da to. izmedju te dvije kardinalne tacke ljudske egzistencije postoji dovoljno prostora za slobodu naseg djelovanja. * * * STARA JEVREJSKA IZREKA: “Ako mislis da si pedeset odsto u pravu. dostojanstva. htio ili ne. zato sto definitivnog I univerzalnog “zagarantovanog” smisla jednostavno nema I sto je smisao uvijek I samo individualan. za toga. Svakako. To pogotovo vazi za one koji. na zalost. moralnih nacela I moralne dosljednosti. neizvjesne I pracene sa mnogim dilemama I mogucim rizicima. strasna lopuza I najveca hulja. mora I sam boriti I izboriti. Takvi u svakom poslu. ali I konkretnih drustvenih okolnosti. covjek ostavi sopstveni LJUDSKI TRAG. Ko u takvim okolnostima. jer su oni uvijek spremni na odlazak I. Bitno je. pored elementarnih egzistencijalnih potreba I materijalnih I statusih aspiracija. Ovo je dodatni razlog za traganje za stvaralackim. mozemo reci da je uistinu ljudsko. Bilo bi prirodno da u tom prostoru covjekove slobode. zivotno znacajne. 57 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Cini se da se smrti najmanje plase oni ciji zivot ima najvecu vrijednost. sta vise. moralne hrabrosti (“cojstva”) za cinjenje moralnih dijela I ostavljanje istinskog ljudskog traga. nedostaje (ili. dobro je. odnosno covjek u punom smislu te rijeci. drzi I do postenja. cini samo manjina. Kad mislis da si sedamdeset odsto u pravu. Covjek u svakodnevnom zivotu. niti odazimo iz ovoga svijeta. A onaj koji misli da je stotinu odsto u pravu. odnosno oni koji su u zivotu ostavljali I ostavili najupecatljiviji TRAG. humano I moralno bice. kako se to uobicajeno kaze “otvoreno srce I cist obraz”. mora da donosi najraznovrsnije odluke. cesto ponestaje) iskrenosti.Ne kaze se slucajno da smrt nikada ne iznenadjuje mudre. bez obzira na okolnosti. u razlicitim vremenima. razliciti ljudi na razlicite nacine. Onoj vecini. Ukoliko nismo u mogucnosti da cinimo velika djela (od znacaja za covjecanstvo). za cije sirenje se. To je narocito izrazeno u vremenima velikih istorijskih lomova I kataklizmi. I obrnuto. i po cijenu neizvjesosti zadovoljavanja elementarnih egzistencijalnih potreba. to nas ni malo ne oslobadja moralne obaveze da cinimo male. kao I onda kada se grubo I masovno gaze moralni principi I vrijednosti. u granicama sopstvenih mogucnosti. odgovornosti i. grdan je nasilnik. ipak. daju prednost nacelima morala. svakako. I upravo su te I takve situacije pravi test cvrstine I ukorijenjenosti covjekovih moralnih principa. Skloni smo vjerovanju da to moze svako. spremni su “zakoraciti u smrt otvorenih ociju”.” * * * Iako svojom voljom niti dolazimo na ovaj svijet. pravde i pravicnosti. ljudskosti u svakodnevnom zivotu. moralnim. odnosno ostavljaju pecat svoje (moralne) unutrasnjosti. htijenja I znanja. duhovnim I svakim drugim zivotnim smislom. narocito. sumnjivo je. pa I one teske. Tragati. u svakoj situaciji I u odnosu prema svakom drugom manifestuju svoju licnost u cjelini.

kako bi rekli teolozi “sotonin ideal!” Ona remeti sve kriterijume I vrijednosti. od njegovih najblizih. a narocito one moralne. To. ma koliko bio skupo placen. Kako obezbijediti sklad psihickih funkcija u sebi. manifestujemo nase poimanje zivotnih vrijednosti. kako se “ne utopiti” u grupu. jos i postenim covjekom) onda dolaze u pitanje i sami temelji ljudskog zivota i. vjerovatno jos od kada covjek postoji. kako ostati svoj. Gotovih I trajnih odgovora. Zato je i najmanji korak u pravcu moralnog i duhovnog uzdizaja. to ne znaci da se bilo koga moze amnestirati od minimuma moralnosti. pojedinacni odgovori u svakodnevnom zivotu su prosto nuzni. svako se zeli nazivati covjekom. I u sirem. A samim tim nije moguce ni dosezanje zivotnog smisla. vec jos I vise onih autenticnih ljudskih (I individualnih I zajednickih) izvan kojih covjek. u tom socijalnom okruzenju. nesporno da bez afirmacije principa individualizma nema sirenja prostora licne slobode (kao I osjecaja samosvojnosti. pa time I zdravih temelja gradjanskog drustva I pravne drzave.prosto. Ali. uz to. pri tome. pa i opstanka ljudskih zajednica. uvijek lako naci mjeru izmedju individualnih I zajednickih potreba. Iako od drugih. Samodovoljnost je I ovdje veoma opasna. Trajno je otvoreno pitaje. to se ponajvise odnosi na one s kojima covjek ostvaruje neposredne kontakte. s toga. pa I onih moralnih. odnosno bez drustvenih grupa I ljudskih zajednica. Nije. jednostavno nije moguc. 58 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . interesa I htijenja. da se u svom ponasanju ni najmanje ne rukovode moralnim principima? Malo je vjerovatno da bi to priznao iko. Razumljivo. To je bila I ostala tesko savladiva dilema I u teoriji I u zivotnoj praksi. nema I ne moze ih ni biti. ne ostati sam? Bez grupe ne mozemo. kao socijano I moralno bice. a to znaci u praksi svakodnevnog zivota. A takvih primjera je I previse. svakako. pa I sklad sa blizom okolinom. ukoliko se ne postuju ni elementarni moralni principi (a. treba ocekivati manje. narocito manifestovanim u odnosu prema drugim ljudima. odgovore n ate dileme u odnosu pojedinca I grupe svako mora uvijek iznova traziti I (ne)nalaziti. isto tako je izvjesno da bez drugog I drugih. Oni su egzistencijalni I u elementarnom I u najdubljem smislu te rijeci. onda. kako se snalaziti u najrazlicitijim situacijama I obezbijediti odnos. a. funkcionisanja. Iako je. koliko je takvih? Obzirom na ono sto se sve desava u svijetu I zivotu. Svako od nas se zato mora uvijek iznova (sam)propitivati. uistinu dragocjen. nego od sebe samih. pa nadalje. u moralnom pogledu. prije svega. ne treba zadovoljiti postignutim. racunajuci i one primarne. Nikada se. nije realno! Ali. pa . Pa I kada je rijec o primarnim zivotnim zajednicama. neuhvatljivo je za bilo kakvo sematsko projektovanje. ne samo onih egzistencijalnih. I to. (I na makro I na mikro nivou). da li ostavlja i kakav trag u svijesti. medjutim. a pogotovo ne proglasavati moralnim one ocigledno amoralne. nije tesko zakljuciti da ih nema bas mnogo! A koliko bi ih priznalo da nisu moralni. I pojedinci I zajednice I zivotne situacije su u principu jedinstveni I neponovljivi. Tek u odnosu prema drugima. naime. a “bez sebe samih” jos manje. u pravilu. Naravno da se ne moze ocekivati od svakog covjeka idealno ponasanje u moralnom smislu. Ona je. A. ni kada je rijec o moralnim vrijednostima. Dakle. nema mogucnosti zadovoljavanja brojnih ljudskih potreba. posebno. dusama i srcima upravo ili.Ali. istovremeno. samopouzdanja I dostojanstva). naravno.

kao njenog jedinog prirodnog stanja? Da l ice nova saznanja. odnosno brisanje moguce alternative? Da li kompjuter uistinu moze misliti umjesto nas? Da li brzina zivljenja u doba (post)moderne moze obezbijediti minimalan kvalitet zivota? Zar nije brzina. utemeljen na znanju. S jedne strane. uistinu uvecati kvalitet ljudskog zivljenja u njegovom sustinskom smislu. koje ce sve teze biti sastaviti. Nesporno je da ovaj proces ima najmanje dva lica. sadrzaja I intenziteta na svim meredijanima. sirenju siromastva. takodje nisu iste u razlicitim dijelovima svijeta I u razlicitim socijalnim grupama. odnosno nisu istih karakteristika. Samim tim. Da li ce univerzalizacija virtuelnog umanjiti eticnost. I to kako pojedinaca. roba I kapitala. moralnom I svakom drugom planu.” * * * Naravno da je svakodnevni zivot danas pod snaznim I sve vecim uticajem procesa globalizacije. sakralni prostor. ovaj process. odnosno buran naucno-tehnoloski razvoj. zahvaljujuci (post)modernism informacionim tehnologijama I slobodi kretanja ideja. obzirom da je utemeljen u neoliberalnoj strategiji. 59 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uvecati covjekove moci harmonije sa drugim ljudima I sa prirodom. ni njihove implikacije na socio-psiholoskom. jer se cini da se I nadalje puka sredstva proglasavaju za srhe I ciljeve po sebi. koje ono donosi) I izraz bjekstva od stvarnosti. Drugacije kazano. za sadrzajan. Da li ce integrativni procesi u svjetskim razmjerama voditi I ka jacanju cjelovitosti licnosti. mogu biti podsticajni za stvaralastvo. te promjene nisu istovjetne. ako to uopste vise bude moguce? Da l ice razvoj u znaku globalizacije uvecati broj AGATOFILA (dobrih ljudi) ili KAKOFILA (zlih ljudi)? Dakle. odnosno vid bjekstva od “kraljevstva besmisla”? Da li ideologija masovne potrosnje. pitanje je kuda idemo I cemu I kome sluzi takav razvoj? Kuda nas vodi ta nekriticka fascinacija (pozitivnom)naukom I tehnologijom I to rapidno slabljenje kriticke distance. humanist I punocu zivota. doprinosi uvecanju jaza u razvijenosti. globalizacija dopriosi planetarnom sirenju univerzalnih vrijednosti. da li ce nove tehnologije jos vise rasprsiti “cestice smisla” po svijetu. Na planu svakodnevnog zivota globalizacija . unosi velike promjene u odnosu na raniji nacin zivota. S druge strane.svakako.* * * MAHATMA GANDI: “Najvece nasilje nad covjekom je siromastvo. odnosno raspolucenosti covjekovog bica. kako kaze Lesek Kolakovski. uklopivsi ga u racionalne structure? Da li je I pomama za putovanjem (pored iskonske covjekove potrebe za promjenom I korisnim iskustvima. upropastila mitski. bijede I masovne socijalne patologije diljem nase Planete. tako I ljudskih zajednica? Da li ce razvoj. ljudi. kulturnom. izraz ceznje za smislom. Jos uvijek je tesko pouzdanije tvrditi da li globalizacija vodi prevladavanju naglasene fragmentacije i razdrobljenosti svijeta i zivota. O protivrjecnim obiljezjima I posljedicama globalizacije bilo je govora u prethodnim dijelovima ovog teksta. Naravno. moralan i smisaon zivot? Ima I previse razloga da ova I ovakva pitanja svi zajedno I svako ponaosob uvijek iznova pred sebe postavljamo. svojstvenog dobu Moderne. glorifikacija licnog uspjeha i toliko ojacan konformizam.

Moralno geslo. pored bioloske.Moguce je da cemo na taj nacin unijeti I neke promjene u nase zivote. ima. uz odlucnost I upornost da se oni I dosegnu. Podsjecamo da je jos Heraklit govorio da je bolest greska protiv zivota (vjerujemo. u cetvrtom vijeku prije nove ere. Vrijeme zaista ne treba traciti uzalud. Ne kaze se slucajno da dobre procjene poticu iz iskustva. Taj razvoj. Naime. Stres. naravno. da bi na taj nacin bitno umanjili I negativno dejstvo danas toliko rasirenog stresa. naime. Preventivno. taj gotovo savrseno racionalan covjek I pisac (sa stanovista organizacije svakodnevnog zivota) u jednoj prilici je izjaio da je I on dobar dio svoga zivota protracio! To je zaista nevjerovatno. obicno. citati ono sto je najvrijednije. odnosno “pretapati” ga u mudrost. nego kroz vasionu!” * * * * * Karl Gustav Jung je u okviru svog ucenja o individuaciji. pisati sto temeljitije. kulturolosku. medicinske I svoju sociopsiholosku . Vrlo je vjeroatno. I teorija I iskustvo upozoravaju da racionalno “koriscenje” vlastitog zivota podrazumijeva neprestano utvrdjivanje prioriteta. obaveze zelje. dakle. kao I nacine njihovog ostvarivanja. fizioloske. reagovanje na stresne okolnosti moze I u zdravstvenom smislu biti veoma korisno. koje bi podrazumijevale smireniji. realnost I odgovarajuca kultura zivljenja. odnosno pravljenje selekcije I sto strozijeg izbora u odnosu na nase potrebe. Stresom istrosena zivotna energija se tesko moze povratiti. A da vecina ljudi bukvalno traci barem dio svog zivota (manjina I cio zivot!) mozda je najbolji dokaz jedan iskaz Ive andrica. a time I zdraviji zivot I u fizickom I u mentalnom smislu. ali I od njihovog pojedinacnog odnosa prema stresovima I stresogenim situacijama. Jos je Teofrast. sadrzajniji I smisleniji zivot. * NARODNA IZREKA: “Korisnije je proci kroz zivot. ima razlicita obiljezja u razlicitim zivotnim dobima. kao sto neki cine. svakako. govorio da je gubitak vremena najskuplji trosak. Utvrdjivanje I uvazavanje hijerarhije zivotnih vrijednosti treba podrediti prvim ciljevima I istinskom smislu covjekovog zivota. planirati I svakodnevne aktivnosti (pa I vrijeme za izvjesnu spontanost!) I. To je nenadoknadivo. (Post)moderno doba je izrazito stresogeno. u ovom kontekstu. moralnu I filozofsku dimenziju. uz slijedjenje vlastitog ritma. Razvoj autonomne 60 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zato se mora oprezno raspolagati sopstvenom zivotnom energijom. pri tom. Sta da kazemo mi ostali? Neophodo je. bi trebalo da bude: raditi najbolje sto se moze. potice iz losih procjena. definisati dostizne ciljeve. a da iskustvo. odnosno o razvoju licnosti. A to ponajvise zavisi od socio-kulturnih obrazaca zivljenja pojedinaca I drustvenih grupa. Ako se u tome uspije. Zato ce neki to smatrati cak I zlocinom prema vlastitom zivotu. medju prvim zastupao stanoviste da se covjekov psihicki razvoj proteze na cio zivot. vec se dosta ucinilo na oslobadjanju od pritiska I na otklanjanju ili ublazavanju mogucih stresnih okolnosti. odnosno izbjegavanje prejakog tempa zivljenja. Treba nastojati osmisljaati I vlastito I iskustvo drugih. u najsiren smislu). Zato je covjeku potrebna zivotna mudrost. druziti se sa onima s kojima osjecamo zadovoljno I sretno. zdravo.

Izvjesno je. prije svega. nesporno amoralnim iskusenjima. u zivotu uopste – priznaju da je sposoban. Taj smisao I ta sreca. Jos manje je onih koji istinski uspijevaju nadvladati rutinu I prazninu svakodnevnog zivota ili. “neka mene mimoidje”. na potpunu. sto. onaj ko pretenduje na atribut licnosti. sa smisaonom egzistencijom. Licnost je. strah od zivota. pa I agresivnost. bez obzira na obrasce vaspitanja I karakter culture. nemira. cak. posten ili “ne daj boze” da je sposobniji. svjesno ili nesvjesno. Kako od takvih ocekivati da ce smoci snage (naravno. pak. nanosi stetu I konkretnom pojedincu I njegovoj okolini. Neki. se javlja I kod onih koji najmanje drze do etickih normi. kojima ovakvo egoisticno ponasanje prikazuju kao stvar nacela. a onda. Razvitak licnosti je takva sreca da se mora skupo platiti. ne samo da ne uspijeva svima. nego realno dostizni cilj. I osjecaj neslobode. sto su im namjere prizemnije. koriste I opsenarske trikove. posteniji. najcesce. Upravo je nedavno. koja je okrenuta neprekidnom usavrsavanju. taj prosto mora biti spreman na borbu sa svim iskusenjima. naravno. u nauci. moralne) da svom protivniku. u sportu. (“O postajanju licnosti”) djelo najvise hrabrosti. Griznja savjesti. apsolutna potvrda individualnog postojanja I najuspjesnije prilagodjavnje na opste datosti. u politici. uz najvecu mogucu slobodu sopstvenog odlucivanja. Cini se da je malo onih jakih I pouzdanih licnosti. Moc licnog ubjedjenja katkad je snaznija od grupnog. ta samozavaravanja “proizvedu” losu savjest. mukotrpan proces. To potvrdjuje ponasanje vecine ljudi u kriticnim. ko u svom zivotu barem nije pokusao da nesto uradi i za druge (po diktatu vlastite savjesti). na ovim prostorima. jednostavno duzan da se bori za svoje ideje. bolji. “probranoj manjini”. Malo je vjerovatno da (na kraju) moze biti zadovoljan sobom. To. skladnu. u umjetnosti. konkurentu ili partneru – u radu. To ni u kom slucaju ne smije da bude razlog za odustajanje. “ja sam najbolji”. Rijec je o onoj. Cak bi se moglo reci da ostvarenje potpune I cjelovite licnosti vise predstavlja idealni. bez obzira sto mu niko u toj borbi ne moze garantovati uspjeh.svijesti I samosvijesti je. cjelovitu licnost. toliko su im “prncipi” uzviseniji. slozenim I specificnim istorijskim I drustvenim okolnostima. a ne 61 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno njeno izdvajanje iz mase I demonstriranje svijesti o stvarnoj individualnosti. vrlo rijetko. uravnotezenu. vec je vjerovatnije da do nivoa licnosti (u punom smislu tog pojma) doseze tek manji dio ljudskih bica. “daj mi sto vise I sto prije”. prelomnim. Covjek je. medjutim. pa I eventualna spremnost na “pokajanje” I “iskupljenje”. poput onog “daj mi danas”. barem katkad. potencira Jung. kolektivnog ubjedjenja. nesigurnosti. Moglo bi se reci da je zivotni smisao I istinska sreca upravo u nacinu savladavanja mnogobrojnih zivotnih litica. Dodali bismo ovome da upravo zato nikome nije zagarantovano da ce od individue nuzno postati i licnost. barem kod nekih. medjutim. kako ih je nazivao spanski mislilac Hose Ortega i Gaset. sa moralnog stanovista. Ali. u kulturi. Do autonomne licnosti se vrlo tesko dolazi. On nije ni lak ni kontinuiran. koje su u stanju da se odupru moralno diskutabilnim ili. uvjerljivo pokazano da je dosezanje autonomije licnosti. nisu u danas preovladjujucoj “zivotnoj filozofiji” (u svjetskim razmjerama) izrazenoj u egocentricnom stavu neposredne korisnosti. da vremenom. Naravno da ne moze biti slobodan ni moralan covjek koji je uplasen. Kako kaze jedna francuska izreka . prema Jungu. pri tome. dobar.

zapravo.I na radosti. da u sebi probudi uspavano bice I nadje (moralni I svaki drugi) smisao svog postojanja. U suprotnom. ni sa funkcionalnog stanovista. covjek je kriv I za svoje I za opste zlo. nepravde I patnje. Jedni potenciraju nekultivisani dio ljudske prirode. traga I za mirom u sebi. Tome u prilog najuvjerljivije 62 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . A otkuda zlo u covjeku I svijetu? Iako ne postoji potpuna saglasnost ni oko odgovora na ovo pitanje (filozofije. povezani sa najvecim dostignucima (naucnim) ljudskog uma – od stvaranja oruzja do ekocida – koja imanentno ugrozavaju sam ljudski opstanak na Planeti. da se covjek probudi. Neki autori su zato konstruisali I sintagmu “bol zadovoljstva” I “zadovoljstvo bola”. covjek. ukazuju da su korijeni I. Mjesta. narocito. I eventualna pozicija skeptika moze covjeku pomoci da sacuva svoju duhovnu I moralnu nezavisnost. kao sto u trenutku prestanka bola pocinje zadovoljstvo. To su nezaobilazna iskustva. Ljude niti treba slijediti. Staro pagansko geslo. dakle. ni sa moralnog. Covjek na tom putu mora da “traga za sobom”. da bude “vjecni putnik”.barem. zato. mora biti spreman I na nesporazume. Za cetvrte. u najmanju ruku. ovdje apsolutno nema mjesta. ciji je jedini prtljag neiscrpna radoznalost. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. I bolom. kojima je pojedinac izlozen u procesu svoje individuacije I psiholoskog sazrijevanja. Kao sto nije odgovorila na pitanje otkud zlo. da “upozna sebe”.samo za sebe. zbog cega ih treba istrajno njegovati. zlo je u najtjesnjoj vezi sa karakteristikama kapitalistickog sistema reprodukcije. I na padove. pri tome. nepromisljenom politikom najmocnijih drzava I socijalnih grupa. niti traziti da vas slijede. odnosno nece ciniti bilo sta. To bi mogli tumaciti I na nacin da prelazenje granice zadovoljstva donosi bol. I na poraze. ako ostane u okamenjenom stanju. Covjekov zivot je neminovno pracen I radoscu. ima geslu hriscanske etike. jeste da druge sto bolje razumije. Licna savjest i licno dostojanstvo. odnosno ono animalno u njoj. To je jos manje vjerovatno kod onih koji nisu u stanju “da izadju na kraj” sa sopstvenim zivotom. Ili ce. ali I na bol. nauka je jos manje definisala ostvarive “terapije” za iskorjenjivanje ili. nastojati da se tako ponasa. treba da budu vrhovne. uvecanje moci zla. Drugi. arogantnom. Samo tada covjek nece nista svjesno ciniti mimo vlastite savjesti I pod pritiskom. ako svoj zivot prespava. Koliko se one uvecavaju – a za njih dna nema – toliko je covjek dalje od istinskog zadovoljstva I srece. kao I unutar njih) izvjesno je da je vecina mislilaca saglasna barem oko nekih grupa uzroka. instituciji. To je I uslov da razumije druge. On. Za trece. Zelite li biti sretni UVIJEK. Sujeta I mrznja ne mogu. I na uzlete. Jos je Vergilije pisao da je “put do zvijezda” posut trnjem. kao sto je I ostvarenje istine. Gotovo da se moze tvrditi da su ljubav i saznanje jedini lijek od uzaludnosti zivota. organizaciji…). taj se I ne prosvijeti!”. I zadovoljstvom I patnjom. upravo. koje kaze:”zelite li biti sretni JEDAN trenutak. Najvise sto covjek moze I sto se od njega ocekuje. ublazavanje zla. dakle. naprotiv. odnosno profitu. koji pociva na egoizmu. cega bi se jednoga dana moga stidjeti. neupitne i nepobjedive vrijednosti. a onda I sa drugima. oprostite!” Slobodu svoje savjesti covjek ne moze I ne smije da podredi nikakvom autoritetu izvan sebe (bilo da je rijec o pojedincu. da dopre do pune svijesti o sebi. U tom traganju za samim sobom. kao temeljnoj vrijednosti. koje kaze da “ko se ne osveti. odnosno vlastita moralna uvjerenja. teologije I nauke. Kljucno je. biti nikada izvor zadovoljstva I srece. osvetite se. da drzi oci otvorene. zlo je uslovljeno losom.

u vezi s ovim. Necasno ometanje suparnika I sebicna. jer ona u sustini nikome i nikada ne donosi dobro od trajnije vrijednosti. Jedan autor je to ovako definisao: “Ne dopusti da te gaze i ucini sto mozes da drugi ne budu gazeni!”(Z. da smo moralni ljudi i da smo uopste ljudi. koje. kako bih izbjegao ranjavanje. Ako se neeticnim sredstvima zeli ostvariti prednost. moze biti I izvor bola I izvor sukoba. kaze da je zaljubljena u gubitnike. cini nam se potrebnim da ovdje jos po nesto dodamo. najjaci dokaz da je covjek u sustini slabo. predstavlja veliki doprinos toj borbi. o neobicnom stavu mladog francuskog rezisera Samuela Bensetrita. mozda. koju moze da podari porodicno vaspitanje I istrajan “rad na sebi”. neeticna jurnjava do pobjede suparnika. pa I opasno. bilo bi apsolutno amoralno. pa zato i opasno bice? Receno o zlu. barem. Zar sve ne postoji samo kroz svoju suprotnost? Istorija. uspori njegov ritam. svakako. dubine I smisla svakodnevnog zivota bilo bi. kao i na rasirenu naviknutost na zlo. pa i onda kada im se nanosi zlo. Imati defetisticki stav I indiferentno ponasanje u odnosu na zlo. ni u kom slucaju. kako da uspore uistinu ubitacni tempo zivota. nije moguce ni teorijski. I jos dodaje:”Mrzim agresivnost pobjednika. obzirom na moralnu otupjelost. razumljivo. koji rezignirano izjavljuje:”Cio svoj zivot sam se trudio da ne radim nista. u svakom slucaju.govori cinjenica da je zla u svijetu sve vise I da se ono manifestuje sve drasticnije. ne preporucujemo. Postoji li nacin da se bol izbjegne?” Mogli bi uzvratiti sa pitanjem Bensetritu na njegove. A individualno iskustvo svakodnevnog zivota to osjeca I dozivljava gotovo u svakom trenutku. koji im je nametnut ili ga sami sebi namecu. Ima pisaca koji misle da smo kao ljudi vec definitivno porazeni u borbi sa zlom. Ma koliko bila znacajna za ljudski zivot (I u egzistencijalnom I u socio-psiholoskom pogledu) jurnjava za karijerom ne bi smjela da proguta “zivot” u cjelini. dakako. smirenost I uravnotezenost izrazava I onu vrstu dostojanstvene uljudnosti. misli Isidora. ne uvecava. Pravi se I ne takmice!” Za uvecanje kvaliteta. Uzurbanost bi. naravno. Margaret Diras. nezainteresovanosti I neosjetljivosti prema drugima. Nije slucajno da u svijetu vec poodavno djeluju drustva koja “uce” ljude kako da sporije zive. Ono je. To se. Rad – nanosi bol. Navijanje za neki fudbalski tim – nanosi bol. Ljubav – nanosi bol. Bol je vjerovatnija i u situaciji loseg suparnistva. Prvo da podsjetimo na jednu opsku Isidore Sekulic. u osnovi. naime. trebalo izbjegavati koliko god je to moguce. ne znaci da se protiv zla nije moguce boriti i da se ne treba boriti. odnosi I na takozvanu karijeru. rijec o ljudskoj tastini.Vidojevic) U ocuvanju vlastitog moralnog digniteta ovo je minimum koji bi svaki covjek morao uciniti. uz koriscenje svih sredstava. zadovoljstvo? To. A o moralu je tesko govoriti uz prisustvo izrazene tastine. Navescemo I jedno drugacije stanoviste u “borbi” protiv zla. onda je rijec o tastoj osobi. Otpor zlu – u najrazlicitijim oblicima – je dokaz da smo zivi ljudi. I najmanji doprinos da se zlo. Da li je to. za razliku od dobre I zdrave kompeticije (koja je korisna I za pojedinca I za zajednicu) stetno. teorija I empirija to nedvojbeno dokazuju. tacne tvrdnje: “Pa sta ste ocekivali od zivota?” Samo ljubav. nemoralno. Ovdje je. u vezi s ovim. Masovno je rasiren osjecaj bespomocnosti. U zivotu rijetko pobjedjuju pravi. Na suprot tome. kuvarice I nosaca. Rijec je. Iako smo o ovome vec nesto ranije rekli. korisno nastojanje da se barem minimalno. u bilo kom vidu. radost. ako ne I bitno. u kojoj ona govori da je uzurbanost plebejska osobina I da nju prate grimace I gestovi kelnera. na zalost. pogotovo ne licnu slobodu I integritet porodicnog 63 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

Oni su jaki. na zalost. A u ovoj vrsti rada. iz najdubljih racionalnih. Zato se i kaze da samo jaki prastaju. koje ne mora ni u sta da ubjedjuje I uvjerava? Postoje li ljudi prema kojima se uzajamno odnosi duboko. Skromni I neoptereceni sujetom nisu slabi (slabici). saosjecanja I humanizma. Povrh toga ili. da vole I postuju druge. moralnih i emotivnih uvjerenja i osjecanja. da uvazavaju druge. a da se slabi svete. I sigurni u sebe. barem. mesa I krvi. Covjek zato treba nastojati da se oslobadja ovih krajnosti koliko god je to moguce. altruizma. koji ne boluju od nerava. trenutno povodljive. koju (vecina) ljudi radi iz egzistencijalne nuzde pogotovo! Samo je po sebi jasno das u nam u zivotu potrebni I racio I emocije. uz ostalo. Iako je u radu moguce ostvriti dio smisla zivota (“u radu je spas!”) sasvim je izvjesno da njegovu punocu I cjelinu samo u radu nije moguce doseci. koja se vec u slijedecem trenutku moze transformisati u u okrutnu bezosjecajnost. istinski osjecajna osoba je u biti takva trajno. Za razliku od sentimentalne.zivota. Pri tome. koja umije da prasta? Malo je vjerovatno da su moguci masovniji pozitivni odgovori na ova I ovakva pitanja u uslovima ekstremnog individualizma. samosvojni. svakako. nego od drugih? Za tako nesto je potrebna. osjecajna osoba nikada ne moze biti okrutna. vlastita skromnost I “oslobadjanje” od vlastite sujete ili. I jedna Jevandjeoska poruka glasi:”Neka vam rijeci budu blage. da li I koliko ima pravih prijatelja? Da li I koliko ljudi bezrezervno voli? Da li I koliko ljudi postoji. Za razliku od sentimentalne. Covjek se uvijek treba pitati. Racio da pokusavamo dolaziti do istine. kao I u uslovima dominacije razlicitih formi ekstremnog kolektivizma. Jer. dodatna garancija za stvarni LJUDSKI TRAG u zivotu ovih ljudi. Emil Sioran ce reci: “Mrzim mudrost onih ljudi koje istina ne boli. 64 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pri tome.upravo zato. treba praviti razliku izmedju sentimentalnog I osjecajnog. ali I autonomnih osnova stvarnog I zdravog covjekoljublja. jos posjeduju smisao za humor I spremnost na samoironiju. onda je to. bez iskrenih I snaznih emocija – kakvih. nije malo – osteceni su za bitnu (u mnogim situacijama I najbitniju) dimenziju zivota. zelje I potrebe da vide druge. stalna borba sa njom. a djela jaka!” Ako. iskreno I smisaono? Postoje li ljudi sa kojima se razumije I onda kada cute? Postoji li neko prema kome se odnosi sa blagoscu. da li je moguce ugusiti sebicnost I zlo u sebi I stvoriti mjesto za ljubav prema drugom I drugima? Da li smo u stanju da od sebe trazimo znatno vise. nepouzdane. strahove I frustracije kompenzuju vanjskom arogancijom I jeftinim gestikulacijama. No. pa zato I ne osjecaju potrebu da svoje unutrasnje neuravnotezenosti. vec upravo obrnuto. Samo zdrave emocije mogu da otklanjaju raznovrsne prepreke za istinsku ljudsku komunikaciju. jedino tako I tada moze istinski siriti prostore ljudske slobode. kako se to obicno misli.” Oni. oni imaju snage. a nekada i interesno uslovljene samilosti. a emocije da dajemo I primamo toplinu I ljubav.

(“U dobru je lako dobar biti. Ni nase zelje nisu sporne. kako na “mracna vremena” u istoriji (koja su. U tom kontekstu je logicno I pitanje da li smo intenzivno zivjeli. tolerantan. Ali. ukoliko covjek uopste zeli zivjeti u bilo kakvoj ljudskoj zajednici. odnosno pokazuje cvrstinu svojih uvjerenja. Covjek se prosto mora I prilagodjavati okolnostima. razumljivo. svodeci svoj zivotni bilans. Kako izbjeci ove I ovakve “bilanse”? Kako neprotraciti vlastite zivote? Kako tu “pustolovinu zvanu zivot” ostvariti u svojoj punoci I. strahu? Kao sto je prethodno. racunajuci. U pogledu tih vrijednosti nuzna je samouvjerenost. odnosno ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG? Ono sto nesporno jeste potreba. kooperativan. naravno. istovremeno. Nasa kooperativnost ne bi nikada smjela ici na racun kljucnih moralnih principa i nasih temeljnih uvjerenja. na muci se poznaju junaci!”) Zivot je. posebno ona moralne prirode? Ako nismo. odnosno da li intenzivno zivimo? Emil Sioran kaze: “Ja sam za povisenu temperature. naravno. Bez toga 65 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .” Ne moramo se. Da li cemo ih prepoznati I iskoristiti na najprimjereniji nacin. u vise navrata. ako bi bili posteni prema sebi I drugima.To je. koju niko I nista ne moze da pokoleba. pri tom. Na njegov tok I karakter bitno utice I djetinjstvo. na zalost. mogucnosti izbora za takav zivot I te kako ima. Od njega se cesto ocekuje da bude fleksibilan. ostati “uspravan”. mozemo li sebi to priznati? Da li smo zivjeli slobodno I bili svoji ili smo svoju savjest podredjivali polozaju. Samo mediokriteti zive na normalnoj temperature zivota. receno “recepta” za ostvarivanje moralnog I smisaonog zivota jednostavno nema I ne moze ga ni biti. I mjera naseg samopostovanja. sa drugih prostora I iz drugih kultura? Da li smo stekli prave prijatelje? Da li je nas emotivni zivot bio bogat I bez frustracija? Da li smo ostvarili neko znacajnije djelo – bez obzira u kojoj sferi ljudskog stvaralastva. I moralnost svakodnevnog zivota? Da li smo pomagali drugima? Da li smo se borili protiv zla I nepravde? Da li smo imali cvrsta moralna uvjerenja I da li smo ih dosljedno slijedili? Da li smo uopste ikada I sta zrtvovali za nase principe I nasa uvjerenja. Ali. mogli slicno iskazati “smisaoni bilans” svojih zivota. ali I pojedinacnih postupaka ponaosob. To se podjednako odnosi. jedan pjesnik je snazno I dramaticno iskazao (be)smisao svog zivota stihom:”Smrt dosla. vrlo cesta). pri tom. interesu. Upravo se u najtezim situacijama covjek uistinu pokazuje onakvim kakav jeste.* NJEGOS: “Blago tome ko dovijek zivi. to je stalno preispitivanje smisla vlastitog zivota u cjelini. tako I na ona “normalna”. svako od nas mora znati donju granicu eventualnih moralnih ustupaka. a ja se bavim sitnicama!” Koliko bi tek “obicnih” ljudi. nuzno. ponajvise (ako ne I u cjelini) zavisi od nas samih. Zar nije I veliki Gete pisao dam u nista ljudsko nije strano. ali svakako treba da tezimo sto sadrzajnijem zivotu. sloziti sa Sioranom. To je. Zato se treba pitati I da li smo imali zanimljivo I srecno djetinjstvo? Da li smo bili voljeni? Da li smo radili ono sto smo zeljeli? Da li smo tokom zivota upoznali mnogo drugih ljudi. imao se rasta I roditi!” * * * * * Vjerovatno. I tezak I nepredvidiv.

a danas se dijelom odnosi I na covjecanstvo. a onda. isti kriterijumi vaze I za amoralno ponasanje. Odnosno. jer u suprotnom se ne moze govoriti o bilo kakvoj autenticnoj moralnosti. U pravilu se to najcesce odnosi na profesiju. dakle. na putovanja I sl.” Epilog je “logican”. a time I za zivot kao takav. ukoliko se pokori Koncilu i prizna da ima jedno oko. I zato covjek treba da hrabro zivi svoj zivot. slobodi i autenticnosti. po vlastitoj savjesti. ceznje i poraze. Naravno. mucno I bolno. Koliko za pojedince. niti misliti. inace. Kako bi. nuzno je ciniti dobro u svakoj prilici i na svakom mjestu u praksi svakodnevnog zivota. pak. A cemu se covjek moze nadati ako I kada cini dobro? Najbitnije je da se ne smije zanositi pretjerano velikim nadama I nagradama za sebe licno. ponistavali I na kraju ponistili nasu licnost. U najboljem slucaju to bi se moglo okarakterisati kao moralni utilitarizam. pogotovo prema onome I u onome sto predstavlja njegov Slobodan izbor. u svakom njegovom obliku “ovdje” I “sada”. koje se opravdava amoralnoscu drugih. Jer. ma koliko to bilo tesko. U tom kontekstu je vrlo korisno I (barem djelimicno) iskustvo trpljenja. Mada je tesko uociti pravilnost. prema svojoj savjesti I osjecanjima. Ako smo moralni samo zato sto su to I drugi. razumljivo. A. kada je rijec o odnosima izmedju pojedinaca. sto je to u odredjenim okolnostima korisno. na druzenja. To. otvoreno i autenticno. Zato je bitan otpor savjesti! Mozda I slijedeci primjer. Nikakav amoral drugih ne moze biti razlog za nasu amoralnost. uprkos svemu. na prijatelje. Ukoliko drzi do sebe. dakako. Nuzno je pred sobom i drugima priznati ipriznavati svoje istine i svoje zablude. podrazumijeva I borbu protiv zla. onda je najbitnije da covjek spozna stag a cini sretnim. tu gradi. na porodicu. pa se u ime navodnog najviseg dobra cine I najveca zla. U tome se I ogleda odgovornost savremenog covjeka za sopstveni zivot I njegovo istrajavanje . (iako su mu oba oka bila zdrava). ipak se cini da zivotno iskustvo uci da manja ocekivanja uvecavaju sansu za zivotna zadovoljstva. govoriti I djelovati slobodno. raspolazuci razumom ja ne bih mogao to da dopustim. iznad svega. a.jednostavno ne mozemo zivjeti “uspravno” I casno. svoje pobjede. ulaze veliki trud (svjesno ili nesvjesno) da bi se “uvalio” u nesrecu. takvo ponasanje zasluzuje svaku osudu. Rijec je o obzirnosti u 66 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . posebno) dobro relativno lako preokrece u zlo. sta ga ispunjava. svoja uvjerenja i svoje dileme. bez obzira koliko se ono pravdalo eventualnim amoralnim reciprocitetom. ne rijetko. Odgovorio je slijedecim rijecima: “I kada bi to tvrdio cio svijet. Treba prosto ici “svojim putem”! Amoralnost drugih ne smije nas pokolebati. medju brojnim. odricanja I svakovrsne skromnosti. ovo vazi I za manje ili vece drustvene grupe. Covjeku je nekada tako malo potrebno za srecu. sto se (u ovom vremenu I na ovom prostoru. prvenstveno. on je to energicno odbio. Sta vise. svoj moral branili u svakodnevnom zivotu (a on se. cuva I brani) ako bi olako pristajali na sve I svasta. Istinski ljudsko i lezi u autonomiji. a zlo u dobro. tezii “istini zivljenja”. to uvjerljivo potvrdjuje. I upornost u ostvarivanju tih pretpostavki. ako bi ocutali I onda kada se ne bi smjelo cutati? Time bi. sto nas drugi vide. takvo ponasanje se ne moze podvesti pod ponasanje u skladu sa autenticnim etickim nacelima. tim prije. Kada je rijec o pojedincima. Tu je bitna jos jedna stvar. prosto. to ne bi smio da bude glavni motiv za djelovanje u skladu sa najvisim etickim principima. Kada su jednom utamnicenom ceskom intelektualcu iz XV vijeka ponudili dam u sve oproste. Ovaj covjek je zrvovao svoj zivot zbog svoje savjesti! Nuzno je. bez otpora savjesti. rijec je o djelovanju za opste dobro. ako bi nasa rijec bila upotrijebljena zaludo ili. kao i obrnuto. iskreno. pa u krajnjoj liniji I dobro ljudskog roda kao takvog. covjek mora izdrzati sve sto ga u zivotu snadje. To.

I pociva I. na neku metafizicku “kosmicku pravdu” ili na principe teoloske eshatologije. kao sto je ranije receno. odnosno o maksimalnom uvazavanju sagovornika. U zivotnoj borbi. istina. dominira jedna jedina sustastvena tema I pitanje – kako postati covjek. mi prosto. pri tome. snagu mira u odnosu na nasilje. I. (sto je. Nije zato slucajno das u velike teme smisla ljudskog postojanja gotovo iste u svim epohama. on nece biti – a ja se s tim slazem – ni sudija.” A. Prije njega je to Ruso. inace se jaz u nesporazumima samo moze uvecavati. podrazumijeva i postovanje integriteta i dostojanstva druge osobe. proroka. nagonskim. iskazao slijedecim rijecima: “Zivjeti – eto zanata kojem hocu da naucim Emila! Kada bude izisao iz mojih ruku. ne tada. U svakom slucaju je potrebna zdrava. Nekada je. ne treba ocekivati nikakve posebne nagrade. A upravo na tome. To. istrajava ljudski rod. pored postenog vlastitog zivota. on ce. pjesnika. kada se procijeni da bi ona mogla djelovati destruktivno na medjusobne odnose. kako doseci ljudsko bivstvo? I Bela Hamvas. Platona. kroz cijelu istoriju ljudskog postojanja. Mnogi filozofi I narocito teolozi su nastojali da dokazu kako ce vrlina biti nagradjena blazenstvom. biti covjek. posebno kada su u pitanju najblizi. nekada je dovoljna jedna jedina prava rijec da prevlada ili doprinese prevladavanju nesporazuma. prije svega. dobrota i ljepota zadobivaju primat nad tjelesnim. autor ovog teksta je sklon stavu da se “dobro dobrim vraca”. obrnuto. uprkos svemu. barem. covjek ce. ne misleci.komunikaciji sa drugim. u smislu medjusobne uslovljenosti. odmjerena I obazriva komunikacija. tu rijec treba izgovoriti bas tu I bas tada. kazu oni. (I kada je rijec o odnosu prema drugima). veliko I znacajno). Nicea I egzistencijalista. Neovisno. koja se za to mora platiti. snagu nade u odnosu na beznadje. u krajnjoj liniji. cinimo druge boljim i time uvecavamo “kolicinu dobra” u ovom svijetu. u kojem ljubav. Zato bi cinjenje dobra trebalo da bude vrhovni moralni princip I glavno moralno geslo svakog covjeka. dovoljna I jedna jedina pogresna rijec da izazove velike nesporazume. biti pravi I istinski covjek I zivjeti na ljudski nacin”. biti covjek. ne samo imati mirnu I cistu savjest. znaci da se drugoga nikada I nigdje ne smije instrumentalizovati. materijalnim i statusnim. u mjeri u kojoj preferira snagu zivota u odnosu na mrznju. ni vojnik. Ukoliko ono sto radi uradi najbolje sto moze u datim okolnostima. odnosno svakog onog ko uistinu zeli da se tako zove. snagu istine u odnosu na laz. Tako I tada precutno pristajemo I na svaku cijenu. Aristotela. A covjek je moralan. (pisuci o odgoju svog Emila). I. 67 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . u svojoj knjizi “Antologija humana” – pet hiljada godina mudrosti – pise da sve sto je napisano za tih pet milenijuma ima samo jednu svrhu. pisaca. ni svestenik. da nemaju granica u vremenu I prostoru. naime. Zato tu rijec ne treba izgovoriti ili. od neposrednog interesa. culnim. naravno. pored slobode i moralne hrabrosti. dakle. kao I u filozofskoj tradiciji od Sokrata. posebno u situacijama velikih moralnih iskusenja . Oni su tako direktno povezivali covjekovu srecu I covjekovu moralnost. covjek dozivljava svojevrsno moralno sazrijevanje. u krajnjoj liniji. a to je “biti covjek. covjek treba da cini dobro u svakoj prilici I na svakom mjestu. A dobro je ono sto uvijek vec nekako unaprijed znamo I sta u osnovi uvijek uistinu osjecamo. samo po sebi. koja uznosi. do Hegela. Cineci dobro. (teoloski: prociscenje). vec ce obogatiti moralnu riznicu covjecanstva. Covjek vremenom pocinje da shvata da mu zivot u razlicitim vidovima vraca ono sto je dao I daje drugima. Kod najrazlicitijih mislilaca. Slican stav nalazimo I kod Kanta. istovremeno. Iako za autenticno moralno ponasanje.

a ti odaberi onu koja ti se najvise dopadne ili smisli svoju. bliznje!). Svaka slicnost je neponovljiva i neupitna vrijednost po sebi. a pogotovo u primarnim ljudskim zajednicama. Dijete nastavlja: “Ako smo mi od njih nastali. na zalost. A u tom cilju 68 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .) I nastavlja:”Ja cu ti ispricati nekoliko prica. da osjecanja imaju velike sposobnosti ponovnog “budjenja”. kao sopstveno I vlastito. a pogotovo onda kada smo imali plemenite namjere. moguce poucnog. svakako. Majka na kraju odgovara:”Mislim da je lijepo sto postoji ta tajna I sto o njoj mozemo sada ti I ja da mastamo. Postoji. imati i “svoj alternativni svijet”. zivjeti kao drugi drugoga”. samosvjesnost I istrajnost. vec ni zivota kao takvog. prevladavati ukoliko covjek za svaku situaciju ima alternative I ukoliko planira “vise koraka” unaprijed. onda ga u tom “kljucu’ I treba pripremati za zivot. ispunjen i sretan zivot. I za porodicu. pita dijete. zivot u bilo kojem obliku zajednistva. kao I na kljucne odluke u procesu “stvaranja sopstvenog svijeta” u cjelini. koje. kao I za druge primarne drustvene grupe. uprkos svim nedacama koji ga prate. interesantnijim. upita majka. jesu li adam I Eva bili crnci ili bjelci?” “Otkud ti sad to pitanje?”. Istina. iskrenoscu prema svojoj djeci.” Sve receno treba da bude u funkciji slobodnog. A dijete uzvraca:”A od koga smo?” Na to majka objasnjava:”To je jedna velika tajna I do te tajne vodi nekoliko puteva. razumljivo. nego stalnim dociranjem. dakle. u mjeri u kojoj je to uopste moguce u svijetu u kojem.pouzdan su oslonac u prevladavanju problema. nema alternative. drugo I drugacije. ali je moguce I da se oni obnavljaju.” “A sta ti mislis?”. intenzivnijim. Lakse ih je. Moramo. Takvim ponasanjem. jer osjecanja imaju neprocjenljivu vrijednost u medjuljudskim odnosima. Ptimizam.” (Majka uzima papir I bojice I crta mu puteve – jedan je put znanja i nauke. A bez drugog. uvecava I ne prasta. kao sustinu vlastitog bica I postojanja.) Moramo nauciti da postujemo drugoga. treci je put mitologije i legendi. u pravilu. uz nuznu odgovornost za vlastite odluke. realizam. u osnovi. da se ucini sadrzajnijim. Zato ih treba kultivisati. posebno ne onim koje je u neskladu sa njihovim stvarnim ponasanjem. a u svom ni balvan”. primjera takvog odnosa izmedju roditelja I djece. Ako je covjeku data (barem relativna) sloboda da uoblicava sebe I svoj zivot I da. napokon. dakako. sadrzajnog I smisaonog zivota. Treba. nauciti. Poznato je. prije svega. znati prepoznati drugo I drugacije. odnosi u zajednicama se vremenom “trose”. (“U tudjem oku vidi I najsitniji trun. odredjuje svoju sudbinu.A pogotovo svoje greske covjek ne smije da pravda. ukoliko se zeli djelovati u tom cilju. moguc je zdrav. inace. nacin da se zivot “uredi”. vjera u sebe I druge (posebno. To vazi. dilemma I zivotnih neprijatnosti. To se podjednako odnosi na svakodnevni zivot. (Gadamer) A kada je rijec o odnosu roditelja prema djeci. ukazivanjem na tudje. dakle. Ovo poslednje. kao I mnoga djeca prije nas. treba ostaviti I mogucnost slobode izbora. Evo jednog. roditelji mogu mnogo vise I korisnije uciniti u odgoju svoje djece. dakle. kako kaze Hans Georg Gadamer “zivjeti s drugim. Samo sa takvim odnosom prema drugom. uopste nije rijetka pojava. licnim primjerom. po misljenju nekih. od koga su nastali crnci I indijanci?” Majka odgovara: “Pa mozda mi od njih I nismo nastali”. Djeci. drugi je put vjere i religije. Moramo nauciti I da gubimo. pa I onda kada je to rezultat nepravdi. Moramo nauciti da ne budemo uvijek u pravu. Sedmogodisnje dijete pita majku: “Mama. cetvrti je put umjetnosti i maste. Nije sramota biti porazen. mozda je kljucno saznanje I iskustvo ono koje upucuje na potrebu sto prirodnijeg ponasanja roditelja. a to znaci. ne samo da nema zivotne radosti i zivotnog smisla.

I da zakljucimo. covjek je “osudjen” na nadu. Zivot treba zivjeti bez straha I malodusnosti. Uprkos svemu. to je tajna mladosti. sta vise. a narocito (moralno) smisaoni kvalitet tog zivota. Imaj vremena da volis I da budes voljen. trebalo bi da postavlja sebi bukvalno svaki covjek. Imaj vremena za razmisljanje. Znanje o smislu zivota I svijeta trebalo bi biti prva I najpreca potreba covjeka. Rijec je o procesu koji se nikada ne moze dovrsiti. jeste istrajan rad na “izgradnji” samog sebe. srece I ostvarene punine u zivotu svakog covjeka. to je izvor moci. Gdje nema samosvijesti nema ni odgovornosti. Imaj vremena da gledas oko sebe. I sam mora stalno usavrsavati. Moglo bi se. Slobodno I samosvjesno misljenje o tome je vaznije od mnogih pozitivistickih znanja. u odnosima prema drugima. cini se. na to se ne treba pretjerano oslanjati. koliko svakovrsni. u krajnjoj liniji. Na kraju ovog dijela teksta navescemo jos rijeci jedne nenaslovljene irske pjesme. reci da je upravo covjekova moralna snaga (plemenitost I moralna hrabrost) u tome da zivi I onda kada se cini da su svi razlozi za zivot unisteni. A jeste I biva slobodan samo u mjeri u kojoj je samosvjestan I odgovoran. I to za cio zivot.” 69 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naravno. prvenstveno. Imaj vremena za citanje. Imaj vremena za igru. Kardinalno pitanje: zasto covjek zivi I cemu sav taj njegov napor I sva ta muka I patnja. Daleko bolja varijanta je ‘aktivisticka nada”! A nerazluciv dio tako (blohovski) shvacene nade I najznacajnija pretpostavka njenog (moguceg) ostvarenja. to je sve!” Mada u “princip nade” spada I iscekivanje da ce nesto sto dolazi spolja dati smisao covjekovom zivotu. kako kaze Hamlet. zavisi I osjecaj zadovoljstva. “teba biti spreman. Imaj vremena za sanjarenje. to je privilegija bogova. Imaj vremena za prijateljstvo. Covjekom se postaje. koja. koji covjek ostavlja I ostavi u svom zivotu – u radu. ima I snaznu edukativnu I moralnu (smisaonu) pouku za svakodnevni ljudski zivot. Iskustvo smisla je vjerovatno jedino iskustvo koje eventualno moze biti izvor prave. Sustinski dio tog kvaliteta se materijalizuje u (NE)LJUDSKOM TRAGU. Ponovicemo jos jednom da moralnost omogucava dusevni mir I ravnotezu u sebi. u stvaralastvu. Imaj vremena za smijeh. Tekst pjesme glasi: “Imaj vremena za rad. Ali.se. Od toga. kroz sopstveno djelovanje. to je put do srece. suvise je kratak dan za sebicnost. pune i trajne (ili trajnije) srece covjekovog zivota. to je cijena uspjeha. U ovom kontekstu nije toliko bitna ni sama duzina covjekovog zivota. to je muzika duse. to je put ka zvijezdama. On treba da bude ispunjen ljudskim traganjem za smislom zivota I njegovim pravim vrijednostima. to je osnova mudrosti.

O MORALNIM (ANTI)UZORIMA 70 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

covjek u svakodevnom zivotu istovremeno iskazuje I najvisi smisao vlastitog zivota. pak. ucinila besmrtnim. Cineci besprimjerna dobra djela . 71 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zivjeti u skladu sa etickim nacelima i u tome pronalaziti i pronaci smisao vlastitog zivota. Postoje . uspjele da “otrpe vlastito djelo”.Hamvas). a pogotovo u moralnom smislu. oni su se. kulturnih. pak. a to znaci svojim ponasanjem I svojim odnosom prema sebi. Zato se I kaze da su svi pravi zivoti lijepi I teski. istovremeno. jer njihova djela “kao duhovne osobe” zive i danas. Kada se k tome jos doda I cinjenica da kod. I pored recenog. etnickih. tako borili I protiv zla u svijetu. nekada I bez ikakvog intelektualnog opusa. od strane razlicitih socijalnih. zatim. kako svojim stvaralastvom I svojim djelom. koji su tokom svog zivota (a dijelom I poslije toga) uistinu napravili moralni podvig. Sto je duze vrijeme u pitanju. Svoje zivote su istinski zrtvovali za “nesto vise” (B. Rijec je o licnostima koji su svoju moralnost potvrdjivale “ziveci” za druge. Svojom pamecu. moguce je. cije je djelo izdrzalo provjeru vremena. Medju pomenute bi se mogle ubrojiti I one licnosti koje su. na primjer. plemenitoscu. uopste nije lako definisati kriterije po kojima bi jedna licnost u intelektualnom. na razlicite nacine. tako I svojim zivotom.* SOKRAT: “Bolje nepravdu trpiti. odnosno za opste dobro covjeka I njegovoga svijeta. Ili. I to. da postoje mnoge istorijske licnosti oko kojih postoje razlicite nesaglasnosti u vezi sa njihovim znacajem I uticajem. Sa tog stanovista nesporne su licnosti. oni cije je djelo I stvaralastvo uopste (u najrazlicitijim formama). to je saglasnost oko intelektualnog I moralnog znacaja ovih licnosti veca I obrnuto. naravno. Tako ih je smrt. prema drugom I drugima. do Oto Vajningera). istovremeno. bilo da su osudjeni od drugih ili su. zapravo. sami sebi presudili (od Sokrata. Oni su. kao I licnost autora. I prema prirodi. Opste je poznato. ostavljale I ostavile izuzetan moralni trag iza sebe. prije svega. razlicita valorizacija djela I licnosti u jednom vremenu. mogla da predstavlja uzor za druge. ne malog broja. Oni su smrtni dio sebe poklonili svom vremenu. odnosno licnosti koje su. ipak nisu ni tako rijetki oni koji su svoje zivote “trosili” i “potrosili” gotovo iskljucivo brinuci za druge. skopcan je sa vecim ili manjim dilemama. Na tom “moralnom kontinuumu” su. moralnom hrabroscu I odgovornoscu. Rijec je o ljudima. kao sto je pisao Milos Djuric. ostavilo trajne pozitivne posljedice u vremenu I prostoru. Odgovor na ovo pitanje. odnosno permanentno pokazivati I dokazivati. nego je nanositi!” * * * * * Svoju moralnost I moralnu dosljednost covjek doista moze I mora pokazati I dokazati. konkretnom manifestacijom vrlina u svakodnevnom zivotu. politickih. vjerskih I drugih drustvenih grupa. Neke od tih licnosti su svjesno dali I zivot u odbrani vlastitih uvjerenja. I razlicite percepcije jedne te iste licnosti I njenog intelektualnog I moralnog digniteta u razlicitim vremenima. a besmrtni – preko svojih intelektualnih i moralnih djela – vjecnosti. doprinosi I upotpunjavaju smisla zivota drugih ljudi. malobrojni. Mada su u ljudskoj populaciji. I u nacelu I u svakom pojedinacnom slucaju. ali u skladu sa snagom svoga djela I svoje licnosti. preko Djordana Bruna. uistinu zivjeli “za gornju polovinu tela”. svakako.

najcesce uz velike zrtve. u najpunijem smislu te rijeci. Ovdje ce. o altruistima. licnosti u kojima su se sretno susreli I 72 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . bilo zbog toga sto je tesko definisati jasne kriterijume za njihovu moralnu atribuciju. nije cudno. a drugi za duze ili. razocarenje u zivot. barem do sada. kao takvo. prije svega. od kuda toliko pristalica zlocinaca u pojedinim razdobljima ljudske istorije? Upravo. slicno se moze reci I za moralne antiuzore. Pa. ne samo iskreno zeljeli uciniti nesto dobro za druge I za ljudski rod. cak. kojih je oduvijek bilo vise nego uzora I koji su. rizika koji sobom nosi maker I ovakav skroman pokusaj – bilo zbog toga sto ne mozemo pomenuti ni one najznacajnije (a pogotovo ne sve). medjutim. sasvim je izvjesno da su ovakvi ljudi. moze se govoriti o (bez)brojnim znanim I neznanim ljudima. za cjelokupnu istoriju ljudske kulture. Oni se obracaju drugom svojim snaznim licnim primjerom. u ukupnoj ljudskoj popuaciji. lijepom rijecju. Na zalost. bez dvoumljenja. treci dobrotom prema drugima. Rijec je. a drugi za siri I najsiri krug ljudi. o cemu je upravo bilo govora. pak. cak. filozofiju. na koja. ne rijetko. Kljucna su. mudrom mislju i dobrim djelom. Iako su u istoriji ljudskog roda zivjele I stvarale brojne licnosti. u pravilu. autenticne licnosti. koji su. naravno. U periodima najvecih istorijskih I moralnih izazova pogotovo. Rijec je o ljudima koji su vjerovali da moral. To je nametalo teska pitanja pred nauku. od kuda toliki zlocinci. o cemu ce biti govora kasnije. Pri tome je od manje vaznosti ili. teologiju I praksu. Jedni su bili I ostali uzor za uzi. onda se vidi da pomenute teskoce I nisu slucajne. Jedni su bili I ostali uzor u nekoj od formi ljudskog stvaralastva. Jedni su to bili za krace vremensko razdoblje. Pa ipak. barem najuzvisenijih u moralnom ili amoralnom pogledu. svakako. Svjesni smo. legitimise ljudsko bice. dakle. Ni to. to jeste da je covjek moralno bice ili nije uopste ljudsko bice. sa izuzetkom najnovijeg ratnog perioda kod nas. a pogotovo u cjelokupnoj istoriji ljudskog roda. cije je djelo i/ili ciji zivot je uistinu predstaljao I predstavlja moralni uzor. zelimo u najkracem. uistinu predstavlja “boziji dar”. ona koja se odnose na “cudjenje” od kuda toliko zla. cinili neznatnu manjinu. Tome. radeci ono sto su najbolje umjeli I ziveci u skladu sa najisim etickim nacelima. drugi u beskompromisnom moralnom stavu. jer je kvalitet inace uvijek u manjini. kao ilustraciju. u ovom dijelu teksta. za koje se. na zalost. Oni govore kada se ne smije cutati i cute kada nemaju sta novo da kazu. U pitanju su. ipak. vec su u tome najcesce nalazili istinsku radost I srecu. o moralno snaznim licnostima.znamenitih licnosti nalazimo manje ili vece protivrjecnosti u njihovom ucenju i/ili ponasanju. pri tome. ostvarivali veci uticaj od svojih moralnih pandana. pa I kada je o ljudima rijec. koji su se na razlicite nacine borili za “svoju istinu”. biti rijeci o licnostima iz najrazlicitijih podrucja ljudskog duha I stvaralastva uopste. nezavisno da li su to cinili filozofski I naucno smireno ili umjetnicki sa strascu. nebitno da li su sa svojim radom I nacinom zivota sirili vjeru I nadu ili. Bitno je das u visoko vrednovali ljudsku slobodu I sirili njene prostore (sebi I drugima). nisu davani pouzaniji I trajniji odgovori. cini nam se da bi govor o LJUDSKOM TRAGU bio uveliko osiromasen bez ove personifikacije. I personalno ukazati na tek neke od onih cije je ime (u svijetu i/ili kod nas) bilo I jeste sinonim za jednu ili drugu vrstu moralne inspiracije. Da se u jednoj licnosti susretnu najvisi moralni ikreativni kvaliteti. dakle. koji mogu da osmisljavaju puteve covjecanstva i da hrabro”guraju” naprijed. moze tvrditi da su ostavile dubok misaoni I moralni trag kroz prostor I vrijeme. treba dodati I neminovna saznajna I iskustvena ogranicenja u ovom pogledu I samog autora ovog teksta.

Problem je. zasluzuju da budu intelektualni. u prvom planu su licnosti koje su istinski LJUDSKI TRAG ostavili I na intelektualnom I na moralnom planu. pravdoljubivost. umjetnosti. dakle. zaduzili covjecanstvo. Kao moralna paradigma. Odani istini. odnosno koje su intelektualno superiorne I moralno osjetljive I medju najvecima uistinu rijetke. sa Karlom Smitom. koju je. sasvim sigurno. bez obzira da li je rijec o filozofima. jer su dijelom svoga bica potpali pod uticajem duha zlog vremena (umjesto da mu daju svoj pecat). medjutim. sto je bilo daleko od istine. bilo kao osobe od osvjedocenog moralnog integriteta. bio sa Martinom Hajdegerom. Od fasista je bio osudjen I na smrt. ideji slobode. ali mi je veca prijateljica Istina. u tome sto su ovakve licnosti. u ovom pogledu. niti kajati za vlastiti izbor moralnih principa. medjutim.harmonicno prozeli siroko znanje. umjetnicima. koje se nisu ogrijesile o moralne principe. kreativnost. Aktivno je ucestvovao u Spanskom gradjanskom ratu na strain Republike. veliki talenat. Sirio je. Mnogo su brojniji oni koji su ostavili dubok trag. moralni antiuzori. A nisu rijetki ni oni koji su ostavili zavidan. istinoljubivost. neko konkretno zlo u dogledno vrijeme pobijediti. visoka samosvijest. Ili. Ali ti rijetki. svakako. dobrota. neki od njih su bili ili bi mogli biti. moralni I zivotni uzori drugim ljudima I oni to uistinu I jesu. i mnogo teze. sretno izbjegao. pa I izuzetan trag u stvaralastvu. Oni su se I u najtezim situacijama cvrsto drzali svojih moralnih nacela. medjutim. bio svestran I veoma talentovan stvaralac. mozda bi mogla da posluzi I poznata Aristotelova izreka o Platonu I istini. koji se prema nacistima slicno ponio. katkada. velikim madjarskim filozofom. publicistike. kao sto je poznato. U izvjsnom smislu. On je. vjerskim liderima. Napisao je mnostvo djela iz oblasti knjizevnosti. kao I u antifasistickom pokretu tokom Drugog svjetskog rata. Naravno. jer su bili uvjereni d aim je savjest cista. I Andre Malro je zanimljiv u ovom pogledu. Oni su. kultura. vec I potonjim vjekovima. bilo kao “vodici duha”. takodje. jednim od najvecih evropskih filozofa dvadesetog vijeka. to je bio slucaj i sa Djerdjom Lukacem. ne samo vremenu u kojem su zivjele. psiholoska stabilnost I. odnosno u pogledu moralno protivrjecne licnosti. slobodarski duh. Takav je slucaj. koja glasi:”Prijatelj mi je Platon. oni se nisu dali pokolebati. naucnicima. u tom pogledu. posebno dosljedni I hrabri u apokalipticnim vremenima. nekad vise zivot) bili I ostali izvor mudrosti I moralnosti. o sebi nisu mislili tako. primjera radi. pravde I dobra. to jeste I u stvaralastvu I u svakodnevnom zivotu. te o farmaceutskim preparatima za odricanje u korist drugih. Sta vise. Veliki francuski biolog I humanista Zan Rostan je cak (naivno) razmisljao o pilulama za odanost I pozrtvovanost prema drugima. ni u djelanju. narocito.” (“Amicuss Plato sed magic amica Veritas!”) Zato nije ni cudno das u ovakve licnosti utisnule pecat. uporno prikrivao svoje porijeklo Tvrdio je da je sin uglednog bankara I dame ‘iz visokog drustva”. koji je podrzavao naciste. istovremeno. u koje su cvrsto vjerovali. pricu da je zavrsio studije orijentalistike I da je 73 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . o praskovima koji ce podsticati blagost I dobrotu. ali ne I na moralnom planu. u odnosu na Staljina. sto je. licno postenje I moralna hrabrost. I najzesce neosnovane optuzbe I moralne klevete su primali smireno. koliko svojom misaonom originalnoscu. Eticke norme su nastojali ispunjavati I onda kada su racionalni razlozi ukazivali da se zlo ne moze iskorijeniti ili. Bio je veoma dinamican minister culture Francuske I dugogodisnji bliski saradnik De Gola. Zato I jesu njihov zivot I djelo (nekad vise djelo. pak. a time I veliki uticaj. ni u misljenju. U tom smislu su bili I moralni idealisti. iako oni. pa I milenijumima. Malro je. drzavnicima. toliko i svojom moralnom dosljednoscu.

ni svi antiuzori jednaki. sto je veliki grijeh. Njima. odnosno gresnicima koji zive miloscu bozjom. odnosno oni koji su moralno jaki i koji su intimno ubijedjeni u univerzalnu vrijednost etickih principa. I najblize saradnike su birali. naravno. licemjerja. a jos lakse osudjuju I presudjuju. cak I iskazivanje pameti smatra za gordost. svoju tastinu I sujetu. Ne mogu biti. izmedju vrijednosti i slave. Staljin…). bili I veliki narcissi (Hitler. prepuna. neiskrenosti I kukavicluka. Tu su I oni koji pate od zelje za jeftinim publicitetom. Sumnju. To monasi u svakodnevnom zivotu ispoljavaju dosljedno. suvisno je isticati da su oni sebe smatrali visokomoralnim licnostima. onda pogotovo. takodje. Koliko to ljudi. kao i kompleks govorne mane. Prva grupa je masovna I kada je rijec o poznatim licnostima I kada je rijec o “obicnom” svijetu. Pa. naravno. nisu potrebne jeftine socijalne i psiholoske kompenzacije iz vana. i u trenutku samoubistva vjerovao da je u pravu I da je ucinio dobro djelo! Na suprot kompleksu superiornosti. koji time najcesce nastoje da kompenzuju svoje mane. pa i svjesno biranu marginalnost. ne patio d narcisoidnosti? (Prisjetimo se anticke legende o Narcisu. on je u Indokini pljackao drevne sculpture. I ne samo istorija. koji su sobom beskrajno zadovoljni I kada za to imaju najmanje razloga. prema sebi su najstrozije sudije! Sve sto rade. Inace. kojim se mjeri “moralno cistunstvo”. odnosno koji i svojim “djelom” i svojim zivotom predstavljaju sinonime zla. Nisu.neznalicama. ne I u politici. Mogli bi ih uslovno podijeliti na “djelimicne” i “totalne” moralne antiuzore. da bi eventualno povratili izgubljeno samopouzdanje I samopostovanje. nije “zdrav”. koji. stetna. na primjer. Na suprot tome. istovremeno. poslusnosti. Bili su (i danasnji su. za razliku od onih drugih. rade sa teznjom da to bude najbolje sto oni mogu dati. bez izuzetka. tesko da bi uopste pronasli “moralno bezgresne”. a svoje djelovanje uskladjeno sa savjescu. Hitler je. u svoj mesijanski poziv. vecina ljudi su manje ili vise tasti. Sa nekog iole strozijeg kriterija. Naravno. proizvodi manje stetne posljedice. posebno ako je rijec o patoloskoj formi narcisoidnosti. opet. trpeci sve bez srdzbe I smatrajuci sebe sicusnim. takvi) ubijedjeni u svoju posebnu istorijsku ulogu. svoju nesigurnost. moralne pouke je moguce izvlaciti I iz ovih moralno protivrjecnih primjera I zivotnih sudbina. prosto. sebi mogu da dopuste i dopustaju samo oni koji su sigurni u sebe. Hriscanska etika. naravno. Uz sve ovo. koji se “lijeci” naglasenom 74 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koji je video svoj lik u vodi I beznadezno se zaljubio u njega!) Zamjena ponosa tastinom je. Ako su u pitanju javne licnosti. dakako. vjerovatno. vec I svakodnevni zivot u ovom vremenu. nije imao polozenu ni maturu. medjutim. zbog cega je bio I sudski gonjen. iako se znalo da. Napoleonov kompleks (“visak vlasti zbog manjka santimetara”). Musolini. cak. gdje ovakvi “lijece” svoje komplekse “zeljom za vladanjem” nad ljudima I “voljom za moci”. A diktatori su. kao I oni koji olako hvale. jer njima nikada nije dovoljno pohvala I poniznog klanjanja drugih ljudi.doktorirao. Prvu grupu cine oni koji pate od nekog vida moralne insuficijencije. kod mnogih ljudi postoji kompleks inferiornosti. a drugu oni koji u svakom pogledu predstavljaju moralne nakaze. A. Mnogi mislioci su pravili jasnu dinstinkciju izmedju ponosa i tastine. moralni uzori oni koji su opsjednuti zeljom za moci bez granica. uvijek izrazavaju sumnju I nezadovoljstvo vlastitim djelom. odnosno koji onemogucava ispravan moralni stav. primjera radi. vjerovatno. na primjer. iako. na zalost. Naravno. po kriterijima potpune poniznosti . U ovu vrstu kompleksa spada I tzv. Ali. lijepom mladicu. zato. skromnost. moralnih antiuzora istorija je.

koja kaze da “rijeci lete. onda njihov uticaj ostaje kroz vreme – pa I vijekove I milenijume. Platonovih tekstova.potrebom za govornistvom (sjetimo se Demostena!). kao veoma rasiren oblik manje ili vece amoralnosti. neumitni sudija ljudskim djelima I nedjelima. u punom smislu te rijeci. U ovom kontekstu. Sokrat je kao sedamdesetogodisnjak. zato. ali I medju najsiromasnijima. evo gotovo dva i po milenijuma predstavlja sinonim covjekove moralne snage. necemo imati Atinjane!” * * * Iako su. na teskom zivotnom putu ocovjecenja. Medjutim. Sokratovih stavova o moralnosti i smislu ljudskog zivota. ici cemo bosi. zbog cega. Gotovo je suvisno da ovdje dodajemo I koristoljublje I koriscenje razlicitih vidova privilegija. Anit i Likon su ga optuzili za kvarenje Atinske omladine I za nevjerovanje u bogove u koje je vjerovala drzava. Ako je. koji. pri tom. koji su dovodili do nipodostavanja licnosti. ovdje u najkracem. ni to ne mora da bude tako. putu koji se. za moralni uticaj istorijskih licnosti na savremenike I potonje generacije. znacajni I njihovo djelo I njihov nacin zivota. ako je taj zivot intelektualno osmisljen u odgovarajucem djelu od strane samih tih licnosti ili njihovih savremenika (u duhu one stare latinske izreke. (Prisjetimo se ovdje da je mudri Paskal. Melet. 399. koje drzi covjeka na ispitu tokom cijelog zivota. upravo zbog univerzalnosti moralnih principa. pokazuje sve zablude I predrasude. Vrijeme koje razrjesava sve sporove.) * * * SOKRAT: “Ako u Atini ne bude pekara. 75 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .narocito. vitla ga iz iskusenja u iskusenje. a zapisi ostaju da uvijek svjedoce o nama”). nije nista sam neposredno napisao. kako ih je interpretirao Platon u svom tekstu “Odbrana Sokratova”.u “Molitvi za dobu upotrebu bolesti”. nije bio u najboljim odnosima sa svojom suprugom Ksantipom) bio optuzen. kao sto je vec receno. Kao sto je dobro poznato. Podsjetimo se. pa I poslije njega. O njegovoj intelektualnoj I moralnoj snazi doznajemo preko Ksenofonovih I . on. mora proci da bi se postalo covjekom. prosto. jos rijec o uistinu intelektualno I moralno snaznim licnostima. jednog od osnivaca filozofije. koji je bio njegov najznamenitiji ucenik. Ako ne bude ucitelja. oni visokomoralni predstavljaju jos vecu vrijednost. te neki drugi vidovi hendikepa.da ga ucini “nesposobnim za uzivanja ovoga svijeta”. To posebno vazi za one cije je djelo potvrdilo vrijeme. kao sto je poznato. navodno. jer je svoje ucenike na Agori poducavao besplatno. Jedan od najuverljivijih dokaza za to je licnost antickog filozofa Sokrata. molio Boga . na primjer. Uprkos tome. godine stare ere ( po mnogim izvorima. kojima se rukovodio u svom zivotu. koliko zbog plemenitih vrlina koje posjeduju. necemo imati hljeba. od strane drzavnih tuzilaca za dva (ne)djela. I to. Ako ne bude obucara. posebno u djetinjstvu. sudara ga za zlom I nepravdom. najmudriji covjek svoga doba. koju treba isticati. isto tako i zbog njihovog uvjerljivog dokaza svakodnevne istrajnosti. uvazavati I postovati. jasno je da protokom vremena slabi ovaj drugi izvor.

Tako je pobijedila ljudska zavist prema Sokratovoj mudrosti i njegovoj moralnoj dosljednosti. on kaze da oni najvaznije stvari najmanje cijene. pri tom. ima u vidu. zbog njihove trajne inspirativosti. ni u ratu – kaze Sokrat – ne smijem ni ja. Sokrat je uvjerljivo dokazivao I dokazao. nego bih I glavu dao. Ukazujuci na rasprostranjenost ljudske zavisti. smatraju zivim elementom svoje tradicije. U tom duhu su i 2001. I radi otklanjanja opasnosti ne smije da ucini ista nedostojno slobodna covjeka. (u skladu s kojima je i zivio). vjerovatno. ni ako bih imao po nekoliko puta glavom da platim”. Kada se sve ovo. ponajvise mora paziti “na sramotu”. jer je “mnogo teze izbjeci nevaljalstvo nego smrt”. vrlina se ne radja iz blaga. ne samo svoju nevinost. cast. 76 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Sokrat je mirno prihvatio odluku sudija da “ide u smrt”. na koje ovdje zelimo jos jednom ukazti. sto masa (pa i atinska) ne samo nerado prihvata. vec i tesko prasta u svojoj prevrtljivosti! Izlazuci svoju odbranu. te da bi svojim bjekstvom I krsenjem zakona sam sebe porekao I da ce on. Pa ipak. Takodje je govorio da je dobrovoljno prihvatio zakone Atine. (a ima indicija da je to prizeljkivala I vlast). mirno ispio pehar sa otrovom kukute. a ne bih uzmicao”. vec pokazao I svoju intelektualnu moralnu superiornost.Pred pet stotina I jednim sudijom. Sokrat je iskazao i nekoliko bitnih moralnih staova o zivotu. da bi dobio zeljene odgovore.kako bi po svaku cijenu izbjegao smrt”. Po njemu. kojom je Sokrat osporavao tvrdnje svojih tuzilaca I vjesto usmjeravao svoja pitanja tuziocima. zato. (Kriton. Sokrat je to odbio I. godinu proglasili Sokratovom godinom. kaze on. “ Zivot bez takvog ispitivanja nije vrijedan da se zivi”. vec se iz vrline radja blago. Covjek. ali da se. necu prestati da se bavim ispitivanjem istine”. Iako je imao priliku da izbjegne izvrsenje presude – mnogi su mu savjetovali da pobjegne iz Atine. ni iko drugi. tristasezdeset sudija je prihvatilo Meletov prijedlog I Sokrat je bio osudjen na smrt. za pamet I za istinu”. onda nije ni malo slucajno sto ga I savremeni Grci. zbog koje su mnogi stradali u proslosti. ja necu nikako drugacije da radim. po Sokratu. I dalje kaze: “Ja se ne bih ni u jednom slucaju povukao mimo pravde iz straha pred smrcu. “kao I sva ostala dobra”. on energicno izjavljuje “pustili vi mene ispod sudjenja ili ne. (I mnogo stosta drugo). S tim u vezi. od koje je ubrzo I umro! Onima koji su ga nagovarali na bjekstvo. Mnogi Grci i danas nose ime ovog davnasnjeg uzora mudrosti i moralnosti. posvetio “ispitivanju sebe I ostalih” I “dokle god bude daha u meni I dokle god budem snage imao. “Ni u sudu. Rukovodeci se ovim I ovakvim nacelima. a nimalo “za slavu. vezano za ime Sokratovo. a nistavnije vise. sto nije dobro ciniti. zakone do kraja ispostovati. Zivot sam. govorio je da bi bjekstvo bilo krsenje zakona. Taj nacin odbrane. da pravednost I vrlina nalazu postovanje zakona. pored izvanredne umnosti. biti i u buducnosti!). (a tako ce. toliko vijekova kasnije. Sokrat kaze da se mora racunati “sa opasnostima zivota i smrti”. dovijati se tome. okruzen svojim rasplakanim ucenicima. izricit je Sokrat. Kritikujuci Atinjane sto se I previse “staraju” kako da sto vise blaga nagomilaju. na primjer). kasnije je nazvan “sokratovska ironija”.

Moralni zakon u meni. receno Fihteovim rijecima. a ne svijet covjeku. On je. istovremeno. Kant je ujerljivo pokazao. kako ce kasnije. vec bilo govora u prethodnom tekstu. besumnje imaju snagu I danas. kaze Kant “zapocinje mojim nevidljivim ja. On. ali mu je kljucna pretpostavka . ne samo kao slucajnu. dakle. odnosno da covjek pripada svijetu. istina. sljedstveno tome. okrivam svoju povezanost. Zato. te ciljevi. Upravo kroz moralni zakon sloboda se ispoljava kao sloboda ljudske volje. kao sto je I u njegovim djelima vidljivo jedinstvo teorijske I prakticne filozofije. ovdje mu se vracamo jos jednom. Sinteticki oznaceni kao kategoricki imperativ – temeljni principi modernog evropskog filozofskog etosa – koje je ovaj filozof formulisao jos u drugoj polovini osamnaestog vijeka. svrhe I sredstva tog djelovanja. a ocigledno da ce je imati I u buducnosti. vec samo svrha. i to u vise navrata (nadam se. kao sto je to I u mottu naznaceno. na pitanje sta je covjek i.” Moralni zakon je. odnosno kljucni motivi I uporista njegovog moralnog djelovanja. odnosno bitak covjeka. ne samo moralne filozofije. kao svojom najvisom svrhom. nego da predstavlja samu ljudsku supstanciju. na pitanje sta. ne samo slozenost etickog problema u teoriji. naravno. drugi nikada ne smije biti intrumntalizovan. kao utemeljivacu moderne etike. uistinu bio i ucitelj i vaspitac i moralni oplemenjitelj ljudskog roda. sloboda. Transcendentna sloboda podrazumijeva samodeterminaciju ljudske volje moralnim zakonima . kojim se. jos kompleksnije dokazivati Hegel. s razlogom).* * * IMANUEL KANT: “Postupaj tako da covjecanstvo u svojoj licnosti. vec filozofije kao takve. prava beskrajnost moze zapazii. A to je. kao neospornom intelektualnom i moralnom uzoru. a nikada kao puko sredstvo. ujedno. uvijek koristis kao svrhu. mojom licnoscu i istupa u jedan svijet. ali samo umom i s kojim (a time. vec I to da eticka dimenzija covjekovog zivota nije tek jedna od brojnih dimenzija. (odnosno Fihteovim odredjenjem trostruke uloge mislioca). i s onim vidljivim svjetovima). Sloboda omogucava covjeku da spozna granice te iste slobode. je covjek I covjekov zivot. Drugacije kazano. nego kao opstu i neminovnu. imperativ i bezuslovan. 77 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . treba da cinim? U sredistu. nikada sredstvo. covjeka poima kao integralni entitet unutar svega postojeceg. po njemu. u najtjesnjoj vezi sa metafizickim temeljima naseg postojanja. svakako. naime. kao takvog. spoznaja (do koje je on prvi dosao) da se sva filozofska pitanja svode na jedno. kljucne eticke kategorije – sloboda. S druge strane. kao covjek. Ono sustinsko u Kantovoj filozofiji je. isto kao i u licnosti drugoga. I sam nacin Kantovog zivota bio je u duhu tih nacela. pravda su u neraskidivoj vezi sa temeljnim strukturama svijeta.” * * * Mada je o Imanuelu Kantu.

O njegovoj samodisciplini govori I jedan detalj iz svakodnevnog zivota. nepersonalnom I istinom oslobodjenom predrasuda. te prava I morala. uveo pojmove I sintagme. treba da bude opsti prirodni zakon”. u vezi sa pretpostavkama ostvarivanja covjeka kao moralnog bica. Na tome Kant zasniva I svoju koncepciju “vjecnog mira”. na samrti je porucio:”U daljinu. jedan od najblistavijih umova dvadesetog stoljeca. kojima su se adekvatnije mogli izraziti filozofski problemi. gdje je 1910. Za Rasela je borba za istinu kljucna. Cikagu. jer u protivnom filozof (i svaki drugi istrazivac) cini izdaju. vezana za njegov zivot. kao nov filozofski metod. godine biran I za profesora. naime. mozda vrijedi da se pomene. Njegova izvanredna samodisciplina. Jos jedna zanimljivost. bili su nadaleko poznati. Kao briljantan pisac. Da je unutrasnja sloboda. Na Kembridzu je studirao matematiku I filozofiju. sto je. u daljinu. je dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost. kao sto su “filozofska logika” I “logicki atomizam”. Kao sto je poznato. putem tvoje namjere. svaki dan odlazio u setnju u isto vrijeme. istorijski process nuzno vodi svjetskom gradjanskom poretku. u tom kontekstu. Rasel je uveo niz preciznih logickih formi. u okviru koje se obezbjedjuje najvisi stepen slobode svakog pojedinca. godine 1950. spada I engleski filozof Bertrand Rasel. ostaje otvoreno pitanje da li je to mislio i u bukvalnom. Kant je potvrdjivao i nacinom svoga zivota.” Najdublja teznja Kantove moralne filozofije jeste bila uspostavljanje eticke zajednice covjecanstva na umnim temeljima. Bitno je. za koju je moralno odgovoran. u cijem sredistu je traganje za istinom. Idealno ostvarivanje uma moguce je samo tako sto ce etika djelovati kroz pravo I na taj nacin dovesti do saglasnosti drustvenog poretka sa prirodnom istorijom ljudskog roda. Prema Kantu. pri tome. Iza sebe je ostavio izuzetno filozofsko djelo. egzaktnom. To je potvrdjivao ispoljavajuci raznovrsne moralne vrline. geografskom smislu? * * * BERTRAND RASEL: “Mi smo nemocni: to je garancija nase nezavisnosti!” * * * Medju nesporne moralne uzore. svakako. Kao gostujuci profesor predavao je na univerzitetima u Oksfordu. Pekingu. I u svom svakodnevnom zivotu. Iako za zivota nikada nije napustio svoj Kenigsberg. tako da su sugradjani mogli po njemu da navijaju sopstvene casovnike. On je. zapravo. ovaj filozof je iskazivao divljenje prema dvjema stvarima. Svakako otidjimo dovoljno daleko!” Naravno. U svom monumentalnom djelu “Principi 78 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koji cini spoljasnji okvir istinskog ljudskog zivota. kao I njegova izrazita dusevnost I urodjena skromnost. odnosno “radi tako da svaki tvoj postupak sluzi kao opsti moralni osnovni zakon. sinonim za vlastitu odgovornost. On je. njegova teorijska preokupacija je bila logicka analiza. koje su ispunjavale njegovu dusu: prema “zvjezdanom nebu nad nama I moralnom zakonu u sebi”. opet. Los Andjelesu I drugdje. I njegovo shvatanje odnosa politike I morala.Kant izricito kaze:”Postupaj tako kao da osnovni princip tvog postupka. njegovo postivanje I pozitivnog I prirodnog zakona.

ne slucajno. Sud nije mogao od njih. Sud djeluje I danas. Neki ga zato I nazivaju poslednjim filozofom u klasicnom smislu te rijeci. Kao sto je u svojim filozofskim istrazivanjima manifestovao odvaznost I istrajnost u traganju za istinom. kao Medjunarodni sud pravde. Poenta ove misli je u tome da Sud nije sluzbena institucija I da on ne zamjenjuje nikakvu institucionalnu vlast. primate nikakva naredjenja ili “porudzbe”. I. Raselova prakticna angazovanost na principima humanizma I borbe protiv nasilja. koja je. toliko I njegovu nezavisnost. sa sjedistem u Hagu. Pred kraj svog zivota je osnovao Sud za utvrdjivanje ratnih zlocina u Vijetnamu. naravno. On je ispitivao cinjenice “po dusi I savjesti” I u “potpunoj duhovnoj slobodi” svojih uglednih clanova. 79 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . na kojem je radio punih deset godina. Tako je 1916. Novog Zelanda I Australije. nekoliko decenija bio na celu Pagvaskog pokreta za borbu protiv nuklearnog oruzja. kao logicnu posljedicu. upravo zato. pri osnivanju “Raselovog suda”.matematike”. kao najugledniji pacifista svoga vremena. sto je grandiozan zadatak. kao radikalni pacifista I humanista. zbog protesta protiv rata u Vijetnamu. I. godine. Iako eticka pitanja nisu bila u sredistu njegove filozofije. Sud je trebao da “sudi” ratnim zlocinima vlada SAD. vec je morao I u zatvor! A u zatvor ce ponovo dospjeti I kao osamdesetogodisnjak. Rijec je o misliocu ogromne naucne I filozofske erudicije. ju je I platio. zabrinute zbog zlocina. ciji je bio prvi predsjednik. On je. godine. kojeg se poduhvatio Bertrand Rasel. bila primarna sa stanovista moralnih principa. izrekao je Rasel u svom inauguralnom govoru 1967. koliko njegovu institucionalnu nemoc. on je gotovo sve matematicke stavove izveo iz logickih principa. prosto. Rasel je isto tako I u svom drustvenom angazmanu iskazivao rijetko vidjenu upornost u borbi za moralne vrijednosti. odbio da se odazove pozivu d aide u vojsku. kao takvo. To je narocito ispoljavao u svom dosljednom pacifizmu. Njegovi clanovi nisu predstavljali ni vlade. za koji je bio spreman platiti veliku cijenu I. ne samo izgubio mjesto profesora na Kembridzu. naoruzavanja. bila je u proslom vijeku gotovo bez premca. istaknuta kao motto na pocetku ovog fragmenta. Sve je to imalo za cilj da utemelji I poveze ljudsko znanje. ratova I svih oblika degradacije I dehumanizacije covjeka I svijeta. ne jednom. bio glas (samo)svjesne javnosti. Jedan od vidova njegovog protesta bio je I sjedenje na ulici I ometanje normalnog odvijanja saobracaja. Misao. hrabrim i dosljednim prakticnim angazovanjem. On je bio i poslednji veliki filozof koji je nastojao svoja teorijska uvjerenja spojiti sa slobodoumnim. Juzne Koreje. niti od bilo koga drugog. za koje se borio. opet. Rasel je. ni partije. kada je. I zato je Rasel potencirao.

Ali. Sasvim je izvjesno das u takvi. besumnje. po nama. S druge strane. jos snaznije.” Evo. Medjutim. autenticne nauke.* * * ALBERT AJNSTAJN: “Da sam znao cemu ce moja istrazivanja voditi. Ajnstajn je to demonstrirao u vise navrata. ko nije sposoban da odaje priznanje. samo po sebi. vjerovatno dobio status drzavnog naucnika broj jedan u Trecem Rajhu. uz rijedak talenat I veliku istrajnost. Ajnstajn se nije teorijski bavio problemima morala. kada je odlucno osudio nacizam I napustio Njmacku. koje je posebno izlozio u svom djelu “Svijet kako ga ja vidim”(“Mein Weltbild”). kakva su Teorija relativiteta. u nekim svojim djelima. Kvantna teorija. kao sto je vec pomenuto. Najuvjerljivije su. Prva. moralno osjetljivi I odgovorni vise nego rijetki I. Zacudjenost pred tajnom. To uzbudjenje stoji kraj kolevke autenticne umjetnosti. on je utuljena svijeca.” (podvukao K. iako bi. onda to. godine. Kao naucnik-fizicar I filozof prirode. te je red da vracam u istoj mjeri u kojoj sam uzimao i u kojoj nastavljam da uzimam. to je vidljivo I iz njegovih stavova o najraznovrsnijim zivotnim pitanjima. Osjecanje pravednosti. druga. O uzbudljivosti istrazivacke avanture. Svijet je to I prepoznao kao vrhove saznanja I dodijelio mu Nobelovu nagradu 1921.) Kada ovako nesto kaze vrhunski naucnik. A. kao I u svom zivotu je pokazao I dokazao da je visokomoralna licnost. radije bih bio casovnicar!” * * * I Albert Ajnstajn. iz takvog uzbudjenja I zacudjenosti.M. onda je to. ima ogromnu tezinu I vrijednost. to je vidljivo iz njegovog neumornog traganja za istinom u svom naucnom radu. kao visokomoralan covjek. Onaj ko nije uznesen. bez obzira na svoje jevrejsko porijeklo. svakako. sta vise. i Teorija polja. dvije njegove odluke te vrste. da se divi pred cudom prirode – isto je sto I mrtvac. odnosno kada su atomske bombe posijale masovnu smrt po japanskim gradovima 80 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . drustvene odgovornosti veoma je razvijeno kod mene…” Gotovo da je suvisno pitati se koliko obicnih smrtnika osjeca “dug” prema drugim ljudima I kakvu odgovornost iskazuju u pogledu “vracanja duga” prema njima. da je podrzao Hitlera. kada je razocaran (zlo)upotrebom svojih otkrica. Nasa unutrasnja ravnoteza I cak nasa istinska egzistencija zavise od toga. Ajnstajn kaze I ovo:”Po sto puta na dan podsjecam sam sebe na to da moj dusevni i moj radni zivot zavise od djelanja drugih ljudi. Ajnstajn kaze:”Najbajoslovnije uzbudjenje kakvo nam je podareno dozivljavamo pred licem nesaznatljivoga. povezana cak I sa strahom. Na istom mjestu (u istom djelu). das u sve rjedji! Upravo zbog takvih navodimo I slijedece Ajnstajnove rijeci:”Najvaznije ljudsko nastojanje je borba za moralnost u nasim akcijama. tako I njihovim zivotnim praktikovanjem. I to. kako svojim poimanjem moralnih nacela. A kada to u svom zivotu I potvrdjuje. po mnogo cemu zasluzuje “status” moralnog uzora. jedan od najumnijih ljudi I najvecih naucnika u istoriji nauke uopste. zivih i pokojnih. lezi u osnovi religije. Ajnstajn je dosao do grandioznih otkrica. Samo moralnost u nasim akcijama moze dati ljepotu i dostojanstvo zivljenja.

To ce izraziti I svojom pregnantnom 81 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Hajdeger dokazuje da mi otkrivamo ono sto bivstvuje bez posredovanja pojmova I sudova. Zato. njegov stav I prakticni odnos prema nacional-socijalizmu u Njemackoj. I uzorom I antiuzorom. da prepoznaju vrhovne vrijednosti zivota. predstave I pojmovi. odbio da primi I Nobelovu nagradu I nagradu Francuske akademije nauka. Oni su i prakticno manifestovali “etiku odgovornosti”. za razliku od bivstvovanja. koje su ravnodusne prema drustvenim problemima I koje gledaju “na ratovanje. za ovakve licnosti se moze reci da nisu samo razumne.Weber.(Hirosima i Nagasaki). da ne odvajaju segment od cjeline. a pomalo I kajuci se. svakako. kojoj su se mnogi drugi tek retoricki priklanjali i tako nadisli okvire naucno-tehnickog uma. samo istinski veliki stvaraoci I moralno veoma odgovorni ljudi. Ovakav odnos prema smislu zivota. drzanje. Izlazuci kritici dotadasnju teoriju opazanja I teoriju istine. odnosno o cjelini covjekova zivota I svijeta. mogu imati. Za njega je bivstvovanje osnovni problem filozofskog misljenja.) Pomenute Ajnstajnove misli neodoljivo podsjecaju na slicne misli koje ce nesto kasnije izgovoriti I Emil Sioran. godine govorio da postoje drustvene grupe. a razumjeti tako malo!”(podvukao K. Ajnstajn je jos 1932. konkretni individualni covjek je egzistencija. Naime. istovremeno. njegov intelektualni doprinos evropskoj I svjetskoj filozofiji je toliki da se rijetko koji filozof u novijoj istoriji moze mjeriti s njim. pa I svog vlastitog. pitajuci se – kada je bio na vrhuncu slave – ne bi li bilo bolje da je ostao cobanin u svom selu (Rasinar) u Rumuniji! On je.(M. H. da bi radije bio casovnicar. Ali. Martina Hajdegera mozemo pojednostavljeno oznaciti kontroverznom licnoscu. vec je ono sto ga od sebe napravi. jer bi prihvatanje nagrade znacilo. samokriticki. po kojoj spoznaji stvarnosti prethode opazanja. priznavanje legitimiteta ovoga svijeta I njegovog prava da vrednuje. Samo su oni u stanju da (samo)svjesno spoznaju I priznaju granice svoje I svake nauke. ne moze dam u sluzi na cast. odnosno. izjavio da je znao cemu ce njegova istrazivanja voditi. koja nema fiksiranu prirodu. vec das u I mudre. uzgred receno.M. da nisu samo ucene. naprosto kao na prilike da unaprijede svoje licne interese I da prosire svoj licni autoritet. vec I umne. besumnje. prodor – u svom korjenitom jedinstvu usadjuje u naucnu egzistenciju odusevljenu jednostavnost i ostrinu konkretne egzistencije. odnosno da im je na umu dobrobit covjeka I zajednice. da razmisljaju o etickoj dimenziji stvaralastva.” U tom kontekstu.” * * * Kao sto je naprijed receno. Medjutim. mnogo govori I njegova slijedeca misao: “Ko bi mislio pocetkom vijeka da cemo kroz pedeset godina znati tako mnogo. proizvodnju oruzja I trgovinu oruzjem.Jonas). bez obzira cime se profesionalno bavili. kako je govorio. * * * MARTIN HAJDEGER: “Ovaj trojni element – odnos prema svijetu. Istina je nesakrivenost (aletheia).

na kojem je I nadalje ostao. Dolazak Hitlera na vlast zatekao je Hajdegera na mjestu rektora Berlinskog univerziteta. Takav neoprostiv moralni gest. masovna kultura. obicna sujeta. industrijsko drustvo. tesko je izricito tvrditi. energicno osudio nacizam. na zalost. Hajdeger je postao clan Nacional-socijalisticke partije. u njegovoj podrsci nacionalsocijalistickom pokretu I ideologiji Adolfa Hitlera. Nastojao je da igra ulogu “krunskog pravnika” Hitlerovog rezima. kao sto su: dominacija. znatno manje tehnicke).sentencijom.” Ili. nasuprot cinjenici da je najveci dio pripadnika humanisticke inteligencije. Jedan od njih je I veliki njemacki teoreticar prava I politike Karl Smit. buduci da se izjasnio u prilog nove vlasti. U tom kontekstu je govorio I o tome da je istorija zapadne filozofije istorija njenog pada. (I. svakako. Hajdegera smo u moralnom smislu svrstali I u svojevrsni antiuzor. On je. Hajdeger je I radikalno prevrednovao dotadasnje ocjene o filozofskim pravcima I pojedinim filozofima. 82 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pravio herbarijume. pristupio Nacional-socijalistickoj partiji I dobio Katedru za pravo na Berlinskom univerzitetu. Maja 1933. Hajdeger se bavio I kritikom nekih fenomena savremenog drustva. bio je I razlog da su Smitova djela bila gotovo zaboravljena sve donedavno. Na zalost. tehnologija. Decenijama je zivio sam u svojoj brvnari na Svarcvaldu. covjekovo otudjenje. o cemu je ranije pisao u svojim tekstovima I koju je mozda “prepoznao” u novoj ideologiji? Da li je ta ideologija bila odgovor na njegov rezolutan stav da je “cilj odnosa prema svijetu – samo egzistencija I nista drugo. pisao pjesme I rijetko koga primao u posjetu!) No. u duhu vlastitih uvjerenja ili iz razloga puke tastine. velikog mislioca. odnosno u “nihilizmu”. A pad se sastoji u “zaboravu bivstvovanja”. a mnogi od njih platiti I golim zivotima takav svoj stav. I to. inace.koji su se slicno ponijeli u odnosu na nacizam. svi pripadnici Frankfurtskog kruga). rijec o neizbrisivoj moralnoj mrlji u zivotu ovog. (Ne treba iskljuciti ni njegov – moguci – osjecaj usamljenosti. nije sasvim jasno. pak. Medjutim. O tome su vodjene brojne polemike I izricani razliciti. najvjerovatnije motivisan profesionalnom koriscu. Da li je bilo u pitanju njegovo odusevljenje “jednostavnoscu I ostrinom konkretne egzistencije”. pa I oprecni sudovi. Zaborav konacnosti ljudskog bivstvovanja – odbijanje da se prizna neizbjeznost sopstvene smrti – pokazuje neautenticnost odredjene egzistencije. Mnogi su morali da bjeze iz Njemacke (na primjer. kao sto je ranije pomenuto. U okviru svojih filozofskih preokupacija. buducnost je primarna dimenzija vremena. bilo je jos intelektualaca visokog ranga. kad I Hajdeger. koja glasi:”Vise od stvarnosti stoji mogucnost!” U tom smislu. Razlog tome je. Da li je on to ucinio iskreno. godine. tako masovno izrazena kod vecine smrtnika . nesporno je da je bez obzira na ove dileme.

rodjen u Slovackoj (grad Presov). iako je zbog toga. mnogo propatio. Interesantno je da su Hamvasa podjednako privlacile tako razlicite teme. bila je “Nevidljivo zbivanje”. koliko nekonvencionalan I pomalo paradoksalan nacin razmisljanja I pisanja. “Naime”. kao bastovan. Rijec je. koje smo ranije vec pominjali. jer je smatrao da je “sramno odlikovati ljude za ubijanje. istovremeno. objavljena za zivota. kao zemljoradnik. kao bibliotekar. glasilo: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. “Novo leto”.M. s druge strane. toliko jos vise njegovo interesovanje za uistinu sustinske probleme covjekove egzistencije I uopste sudbonosna pitanja ljudskog roda. Mladost je proveo u Bratislavi. Nista manje nije interesantan I. Dva puta je bio ranjavan. upravo. Odbio je da primi odlikovanje. kao prodavac na pijaci. To je. izmedju (moguceg) zivotnog konfora i sigurnosti i izvjesnosti karijere. dvotomnu “Scientia sacra”). Jedina njegova knjiga. pogotovo. cije je moralno geslo. I njegovo djelo i njegov osoben nacin zivota nose sobom izuzetne moralne vrijednosti i pouke. koju smo u prethodnom dijelu teksta u vise navrata pominjali. Neki kriticari su ga odmah nazvali “cudnim Madjarem” i svrstali ga u najuzi krug velikih mislilaca dvadesetog vijeka. na primjer. naravno. Bude do mislilaca njegovog vremena) i. kao sto je rekonstrukcija najvecih misaonih sistema u istoriji (u luku od Lao Cea. ali I veoma mukotrpan I castan zivot. doduse. Zelim da budem normalan covjek. kao sto su.” * * * Evo kratkog osvrta I na jos jednu izuzetno zanimljivu licnost. Medju poslednjim je I rijetko vrijedno djelo “Antologija humana”. s jedne strane i autenticnog zivota u skladu sa svojim uvjerenjima i unutrasnjim porivima. gdje Hamvas studira 83 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I zato je ovdje postao gotovo kultni pisac. hladjenje jagoda ili obrada povrtnjaka. o madjarskom piscu I filozofu Beli Hamvasu.inace. sasvim sigurno. moralno inspirativan njegov neobican. naime.* * * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtvovati za nesto vece. u kojem je Hamvas pratio I pregnantno izlozio “pet hiljada godina ljudske mudrosti”. Na nasu srecu. Upoznao je strahote Prvog svjetskog rata na ukrajinskom I italijanskom frontu. bilo I prirodno za licnost. Heraklita. Da li je I to posljedica cinjenice da se izdrzavao I radeci kao fizicki radnik. koji je. On je.” Hamvas je. uvijek davao odlucnu prednost ovom drugom. kao novinar. tek nedavno otkriven I u samoj Madjarskoj.) Poslije Prvog svjetskog rata njegova porodica se seli u Budimpestu. cak I vise nego u samoj Madjarskoj Za ovaj tekst je zanimljiv. a jednom je dozivio I nervni slom. zahvaljujuci neumornom prevodiocu Savi Babicu. obrnuto! Zbog sirokog interesovanja I zelje da zadovolji svoju neutazivu radoznalost bio spreman na svaku vrstu novog iskustva I svaku vrstu zrtve. najprakticnija pitanja svakodnevnog zivota.”(podvukao K. Zaratustre. Moje pretenzije su vece. kao prevodlac…Ili je. I nasi citaoci su imali priliku da u najkracem vremenu upoznaju Hamvaseva glavna djela (sedmotomni roman “Karneval”. moze se slobodno reci.

I u toku Drugog svjetskog rata biva mobilisan I upucen na rusko ratiste. To stanje svijesti on oznacava kao “buducnost”. Prilikom opsade Budimpeste 1945. kao i Suman i Contvari i Gogolj i Nice. U medjuvremenu pise. U vezi s tim. “Drvece”. kao granicnu godinu. Uprkos tome. zbog cega I pise radove. a jedna granata unistava njegov stan I u njemu sve rukopise. Njegova supruga je sacuvala rukopise I tek dvadesetak godina poslije Beline smrti pocece objavljivanje tih tekstova. godine objavljuje knjigu “Revolucija u umjetnosti. godine dezertira.Od tada je. niti da dobije dostojno zaposlenje.” 84 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . on ispisuje svoj ogroman opus. spremnost da se u smrt zakoraci “otvorenih ociju”. korupcije I drobljenja izvornog ljudsko bivstva. “Krevet”. ali radi I razne druge poslove da bi se izdrzavao. Govoreci o odnosu ludih i trezvenih. Medju Evropejcima se ludi smatraju simpaticnijim. vrijeme sklada pojedinca. (1969. U dubljem spoznavanju sebe i svijeta pokusavao je da sebi obezbijedi mir. . I u tom periodu se izdrzavao radeci kao bastovan. koji nude integralnu sliku cjeline svijeta. magacioner. prevodi I objavljuje. On otkriva seststotu godinu prije nove ere. koja razdvaja “zlatno doba”. “Pjesma ptica”. Punoca svakodnevnice. prirode I boga. u Jevandjelju). jer se trezvenima uvijek mota po glavi. Poslije rata pise I 1948. onda spoznaje I sopstveno mjesto u toj cjelini. Zato on I kaze (sto smo. cini ljudski zivot. od potonje istorije. Evo jos jedne zanimljive i pomalo ironicne misli Bele Hamvasa. Nekim slucajem je sacuvan samo tekst. Hamvas potencira I znacaj svakodnevnice. Tada je shvati i to da je “sloboda iznutra”.njemacki I madjarski. kolektiva. ranije vec pominjali) da je “lud onaj ko nije pripremljen za vjecni zivot. u kojem se. cije objavljivanje nije docekao. kao sto su: “Tresnje brati”. “Filozofija vina”(molitvenik za ateiste).godine) bio onemogucen da objavljuje svoje tekstove. po njemu. U svojim djelima Hamvas pokusava da rekonstruise zapretena znanja starih civilizacija (“Bastina”). zbog koje gubi mjesto bibliotekara I dospijeva na “crnu listu”. kao I mogucnost ostvarenja novog “zlatnog doba” zadrzalo se u velikim religijskim sistemima (na primjer. te fizicki radnik na hidroelektrani. takodje. kapitalne studije “Scientia sacra”. koju Hamvas vidi kao istoriju kvarenja. kako da se domognu novca iz tudjih dzepova ili korbaca iz tudjih ruku. apstrakcija I nadrealizam u Madjarskoj”. Sjecanje na izvornu cjelinu. koja ima i izvjesnu moralnu tezinu.” A krajnji smisao posvecenosti zivotu jeste I spremnost na odricanje od zivota. Ona cini ono stanje svijesti koje je otvoreno za spoznaju cjeline stvarnosti. Hamvas kaze:”Van Gog je bio lud. pa sve do svoje smrti. inace. on kaze da je ljubav “izvorno normalno stanje postojanja” i da “nema individualnog spasenja”. godinama mukotrpno pripremane.

jer je cijena te dosljednosti izuzetno visoka I. u novijoj istoriji. Za ovakve rijetke I uzorne licnosti niukom slucaju nije dovoljno samo dobro obrazovanje. kroz decenije ili. I vijekove postoji manje ili vise nepodijeljeno misljenje.” * * * * * U ovom dijelu teksta bice rijeci o mogucim moralnim (anti)uzorima na ovom – juznoslavenskom – prostoru. na dobro zajednica. Kljucni kriterijumi. uz velike zrtve. vjerovatno. Rijec je o licnostima kojima je licno dobro potpuno u drugom planu. pri tome. Kod nekih je k tome jos dodata i razvijena eticka misao. naravno. mnogo veca nego drugdje. veoma tesko biti originalan u sferi stvaralastva (to polazi za rukom samo najtalentovanijima). na dobro covjecanstva. Utoliko je znacaj I vrijednost takvih licnosti jos veci ili bi trebalo da bude jos veci. kao na sopstveno dobro. naravno. “Kvalitet je svagda u manjini”. ispunjenim stalnim turbulencijama I “istorijskim lomovima”. zasigurno. oko cijeg moralnog lika I stvaralackog djela (nezavisno od filozofskih. u samokritici. visokomoralan zivot. teorijskih. su nam bili znacajnost intelektualnog djela. Oni su. gotovo pravilo. iznad svega. dosljedni moralni stavovi i. nikad dovrsen. jer ce o periodu poslije toga biti govora kasnije. u odricanju. Iako je.* IVO ANDRIC: “Zvezdanog neba I ljudskih lica nikad mi nije dovoljno da gledam. koji su osmisljavali puteve covjecanstva I koji su bili dovoljno hrabri da na tom putu istraju. takvi su prava rijetkost! I. ali samo do raspada Druge Jugoslavije. cak. vec kao moralni osjecaj duznosti. Uz ogroman doprinos u sferama duha 85 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sem rijetkih izuzetaka. oni I ne dozivljavaju kao zrtvu. U njihovom zivotnom stavu. Zalaganje za druge. ali. A ako se I kada se u jednoj licnosti susretnu I jedno I drugo (I originalnost I moralnost. ali I velicanstven u svojoj zamisli I izvodjenju. Razumljivo. Ti rijetki su one licnosti koje gledaju na dobro drugih. kaze Djuro Susnjic. cini se da je na ovim prostorima. istovremeno. kojeg treba cuvati I njegovati I na njega se ugledati. stalno izgradjivali sebe. kazano rijecnikom Malteskog viteskog reda. u istoriji je ono najbolje davala manjina. To je bila I. isto tako. odnosno talenat I postenje). estetskih ili politickih pogleda). kako to. pri tome. onda je to uistinu “dar boziji”. nego kulturnih.U pitanju su i one licnosti. Rijec je. Uvijek je mnogo vise obrazovanih. jos teze biti I ostati moralno dosljedan. ciji uticaj ne prelazi granice ovih prostora. pomenucemo samo mali broj od onih najznamenitijih. uvijek ce biti samo manjina. pa I vise od toga. u njihovom ponasanju I svakodnevnom zivotu “vrlina je trijumfovala nad bogatstvom”. Naravno. u skromnosti. od sebe “pravili hram”.. nego onih visokomoralnih. i obrazovanih i kulturnih. inace. u stvaralastvu. kao dublji smisao ljudske egzistencije. odnosno oni koji su “gurali naprijed”. u cinjenju za druge. ako je uopste prisutno. na primjer. sto je. Svoju srecu su trazili u velikom radu. samo o onima koji poodavno nisu medju zivima. primjecuje kratko I jasno filozof Milan Kangrga u svom tekstu “Izvan povijesnog dogadjanja”.

svakako. u umjetnosti. Oni su bili izraz svojevrsnog diskontinuiteta u odnosu na tradicionalne strukture. Naravno. ni oni nisu “andjeli”. Slobodan Jovanovic je pocetkom dvadesetog vijeka pisao o “obrazovanim primitivcima”. u knjizevnosti. u nauci. ovdje je bilo. nekada I mnogo veci od onih koji su predstavljali nesporne intelektualne I moralne gorostase. ostvarivale veliki uticaj na najsire narodne mase. ce biti uzornih licnosti (u punom smislu te rijeci) u svim oblastima ljudskog stvaralastva – u filozofiji. je bio od ogromnog znacaja. ima ih I. koje bi se mogle oznaciti kao moralni (anti)uzori. Zato u ovom tekstu pominjemo I neke od tih licnosti. Iako medju ovim licnostima postoje razlike u mnogo cemu (podrucje stvaralastva. istovremeno. a uceni neka se podsjete (indocti discant et ament meminisse periti!). Djuric I jos neki. u najmanju ruku. njihova iskrenost. zasnovanog na razvoju nauke I kulture. u duhu one latinske: neuki neka nauce. kao sto su Andric. Ali. neovisno od toga da li su bili optimisti. kulturno. vec ljudska bica sa vrlinama I Manamanjihov lik I njihovo djelo. kao I u javnom zivotu uopste. ali u svakom slucaju ih. najcesce I njihovo postenje. pri tom. temperament. upravo time sto su bili moralno jaci od drugih. vjerovatno. I neke opstepoznate stvari o njima. Veljacic. moralno I duhovno toliko siromasan da bi se moglo reci da je zakrzljao. ne rijetko. njihovo neumorno traganje za istinom. u politici I svim drugim djelatnostima. iznad svega. treba sacuvati od zaborava. vecina njih je daleko od upravo ocrtane slike visokomoralnog covjeka. pokusacemo. Neke od njih smo vec pominjali na prethodnim stranicama. u duhu ovoga rada. zavisno od vrste I rigoroznosti kriterijuma. ovdje su. moralna cvrstina I dosljednost. Rijec je o ljudima koji su i moralno obiljezili svoje vrijeme i veci ili manji dio istorije. To je tim znacajnije ako se znaju sve teskoce I prepreke na koje su nailazile njihove ideje. taj broj moze biti veci ili manji. koji je. oni su jos vise drzali do toga da se ne ogrijese o kljucna moralna nacela. ali I pomenuti jos barem desetak nespornih ljudskih velicina iz nase novije istorije. (Jos je Ciceron primijetio das u umni uglavnom tuzni!) I moralno kontroverzne licnosti. Uprkos svemu. Kis. dosljedniji od dguih i. Cvijic. Kada je rijec o moralnim uzorima. pak. Selimovic. naravno. das u podsticali otvaranje ovdasnjih prostora I kultura prema drugima. naravno. posebno. U nastavku cemo o nekima od njih jos ponesto dodati. njihova skromnost I savjesnost. I neupitno priznati rezultati toga rada. Vjerujemo da bi se lako moglo dokazati da je danas I u relativnom I u apsolutnom smislu ovakav “top intelektualca” mnogo rasireniji nego u Jovanovicevo vrijeme. autenticnost njihovih zivota I. u znaku prosvjetiteljstva I industrijske revolucije. pogled na ljudsku prirodu. kakvih je I medju nasim uglednim licnostima bilo ponajvise. mentalitet. Ali. Njegos. iskreniji od drugih. zivot I svijet) njih nesporno povezuje potpuna posvecenost radu. Navescemo. Iako. bilo da se radilo o politickoj. Tom sintagmom on je precizno oznacio relativno brojan sloj obrazovanih ili relativno obrazovanih. I kada je rijec o (visokim) intelektualcima. odnosno na svakovrsni dogmatizam i zatvorenost drustvenih zajednica na ovim prostorima. bilo o 86 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nema previse. svakako. medju kojima I neke od kontroverznih licnosti nase istorije I nase culture. ukratko izdiferencirati moralne vrijednosti njihovog dijela I njihovog zivota. onda treba istaci I to das u oni mahom bili proevropski orjentisani ili. I to. Naravno. u teologiji. odnosno licnost koje su oko sebe sirile vedro raspolozenje ili. Doprinos ovih licnosti pospjesivanju procesa modernizacije. pesimisti.kojima su se bavili. sto su se u najtezim okolnostima ponijeli kao ljudi.

to je bilo i za ocekivati. On I danas predstavlja. kao i trag koji je ostavio u svom djelu. U naglasenoj antiintelektualistickoj i antiindividualistickoj sredini. Kao veliki pobornik slobodoumnih ideja doba evropskog prosvjetiteljstva. a ne zvona I praporce. bilo o drustvenoj I kulturnoj modernizaciji. Ljudski trag koji je ostavljao u svom zivotu. (bio je najmladji sin osnivaca dinastije Stefana Nemanje). kod njega. Neke od ovih licnosti su postali I znak prepoznavanja kulturnog I duhovnog ideniteta ovih prostora. univerzalno. besumnje spadaju Dositej Obradovic. Takav je ostao do kraja zivota – dosljedan I istrajan u borbi za ono kulturno. Ako se I danas. ne slucajno. Dositej je istrajno djelovao na prosvjecivanju sirokih narodnih slojeva I u borbi protiv neukosti. za Istok na Zapadu). skole. Sama cinjenica da je zrtvovao vladarski presto. odnosno za ono sto sluzi dobru najsireg kruga ljudi. crkvanu autokefalnost trazio na istoku (u Carigradu). ipak cemo ukratko skrenuti paznju na ono moralno najvrijednije I najtrajnije u Savinom zivotu I djelu. I kao knjizevnik I kao duhovnik. naravno. kulturne. odnosno Sveti Sava. Naprotiv! Jednom prilikom je o sebi cak govori. kao prvi srpski arhiepiskop I svestrani prosvjetitelj. on sebe ne precjenjuje. lenjom I ludom monahu. onda nije cudno da je tako bilo prije vijek ili dva. svakovrsnog nazadnjastva I klerikalnog mracnjastva. kao o “nedostojnom.” Kao Karadjordjev popecitelj 87 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . razumljiv ogroman doprinos ovih licnosti afirmaciji osobenosti ovdasnje kulture (kultura) u Evropi I svijetu. duhovne I moralne vertikale ovih prostora. narocito. U daljoj proslosti sam vrh u tom pogledu je predstavljao Rastko Nemanjic. Vuk Karadzic I Petar Petrovic Njegos. neka bude sto biti ne moze!” * * * * * Medju intelektualne. On je. pa je. Sam po sebi je. duhovno.ekonomskoj. sa podozrenjem I ksenofobijom dijelovi drustva odnose prema novinama. tesko je uporediv sa bilo kim na ovim prostorima. a simbole drzavne nezavisnosti na Zapadu (u Rimu). ne samo duhovni.” Mnogo vijekova kasnije Dositej Obradovic ce obnoviti I nastaviti jedan segmet djelatnosti Svetog Save – na polju prosvjete I kulture – naravno. ponajvise govori o jasnoj hijerarhiji vrijednosti. za duhovni zivot i rad. Dositej je unekoliko bio olicenje I simbol nase nacionalne renesanse. Do ovakvog zakljucka se moze doci I uvidom u njegova glavna knjizevna djela – “Zivot I prikljucenija” I “Sovjeti zdravog razuma”. Ali. u potpuno drugacijim uslovima I po drugacijem intelektualnom obrascu. moralno. prihvacenoj u najranijoj mladosti. ispoljio I smisao za realnost u ostvarivanju svoje duhovne I svjetovne misije u datim okolnostima. odnosno moralni uzor. kao I svaki drugi visokomoralan I odgovoran covjek. Mada ovdje necemo ici tako daleko u istoriju. vec I svjetovni. * NJEGOS: “Neka bude borba neprestana. ne bas rijetko. snazno izrazio u svom poznatom geslu “skole. Bio je svjestan da je Srbija na razmedju (za Zapad na Istoku. To je. iako su njeni rezultati u tom vremenu bili vise nego skromni. istovremeno.

Kao izrazito misaona priroda. radovima na njemackom jeziku I prisnim vezama sa najuglednijim piscima tog vremena. licnost I djelo Petra Ptrovica Njegosa su od nemjerljivog znacaja. 1876. i 1852. sto je veoma pregnantno iskazano u njegovoj misli iz “Gorskog vijenca”. barem kada je rijec o jeziku. U svom zivotu I svom djelu bio je okupiran vjecnom borbom dobra I zla. vladika I vladar. on je bio i pobornik racionalnog utemeljenja moralnih nacela i njihovog materijalizovanja u svakodnevnom zivotu. kao sto je. na primjer. godine u almanahu “Danica”. Vuk je uveo cistu narodnu stokavstinu u srpsku knjizevnost I pojednostavio srpsku cirilicu na fonetskoj osnovi. zamijenivsi ga modernijom upravom I priblizivsi ga tako tadasnjem sistemu upravljanja u Evropi. Vuk nas je uveo u svijet knjizevnosti srednje Evrope. istorijskom. ali I u moralnom smislu. uveo Senat I Gvardiju. poslovice. odnosno Boga i Sotone. spis “Geograficesko – statisticesko opisivanje Srbije”. pa I u samom smrtnom casu: “Slavno mrite. godine) I osnovao prvu osnovnu skolu u Crnoj Gori. drustvenom. To je bio i izraz nasih teznji ka modernizaciji. Vuk opisuje ustanove turske vlasti nad Srbima. U drugom dijelu ovog spisa. u tom cilju. naglasavajuci eticku komponentu. odnosno “neprestane borbe” za njihovo ozivotvorenje. Prikupljao je I publikovao blago narodne knjizevnosti – pjesme. Dva kljucna Njegoseva djela (“Gorski vijenac” I “Luca mikrokozma”) su uistinu prepuna univerzalnih etickih vrijednosti. Bio je uvjeren da se u svakoj jedinici ponaosob odvija borba dobra i zla. barem djelimicno. svojom mnogostrukom kulturnoistorijskom djelatnoscu. kao najvazniju u licnom i kolektivnom zivotu. Nema sumnje da je najsire prosvjecivanje naroda moglo biti I da je. mislilac. bilo u toj funkciji. Neke od tih dragocjenosti je obradio I u posebnim studijama. Njegos je ostavio neizbrisiv trag. objavljeno poshumno u Becu. knjizevnik. Kao pjesnik. kao I istorijske radove o obicajima Srba I Juznih Slovena. Dositej je napravio I pocetne korake na planu uvodjenja narodnog jezika u srpsku knjizevnost. takodje. saznajnom. knjazu Srbije. pripovijesti. nije nista manje upecatljiv. kao institucije najvise drzavna vlasti. koju smo naveli kao moto za ovaj fragment. U intelektualnom. Njegos je dao izvanredno sugestivnu I neizbrisivu sliku zivota ljudi svoga vremena. On direktno porucuje da I u najtezim situacijama treba biti covjek. koji ni danas. poput one o Milosu obrenovicu. dao je Vuk Stefanovic Karadzic. sto je standardizovao u svom Srpskom rijecniku. Njegos je obezbijedio I prvu stampariju na ovim prostorima (1834. Neuporedivo veci doprinos knjizevnom I kulturnom preporodu u nas. nije mnogo kasnila u odnosu na druge evropske narode. narocito na polju reforme srpskog knjizevnog jezika. Njegova zitija znamenitih ljudi imaju. objavljenom 1818. kad umrijet morate!” U istom duhu je I ona sentencija koja kaze:”Blago tome ko dovijeka zivi.(ministar) prosvjete. knjizevnu I naucnu vrijednost. vijek I po poslije njegove smrti. U duhu racionalisticke filozofije.godine. imao se rasta I roditi!” Njegos je I plemensko upravljanje u Crnoj Gori bitno reformisao. koju je svesrdno prihvatio. Kodifikacijom srpskog jezika. Vukov Srpski rijecnik predstavlja pravu riznicu dragocjene gradje o narodnom zivotu. objavljenom 1827. Jos znacajnije djelo u tom smislu jeste “Zivot I obicaji naroda srpskog”. koja. 88 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . godine. U strukturu uprave je. istorijsku.

besumnje. odnosno sinhronog I asinhronog motora. godine I u tom svojstvu veoma angazovan na organizaciji pomoci Srbiji u toku Prvog svjetskog rata. ostao I danas. svakako. To je. Kao I Tesla I Pupin je veci dio svog zivota proveo u Americi. kao na primjer Edison. to cinili na kucicima. upecatljivo govori o visokomoralnoj licnosti. Njegov doprinos nauci je najveci u oblasti telefonije I radio tehnike. koje se upotrebljavaju u terapijske I druge svrhe. umnogome doprinio adekvatnijem definisanju 89 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . na drugim ljudima. Biran je za predsjednika Americkog drustva elektroinzenjera. on je zivio I umro gotovo u bijedi. Za zivot I skolovanje je zaradjivao baveci se najtezim poslovima. u pravilu. Ne treba zaboraviti ni Teslin pionirski rad na raketama I satelitima. Rijec je o izumima do kojih je dosao u Americi. ali i postivanju etickih nacela i u misljenju I u djelanju. spada i Mihajlo Pupin. a to znaci – obzirom na njegov talenat – I posvecenost svog zivota za dobro covjecanstva. sam. od kojih je vise desetina dobilo siroku prakticnu primjenu. Iako je mogao biti medju najbogatijim ljudima svoga doba. U Americi je bio I pocasni konzul Kraljevine Srbije od 1911-1919. kao licni prijatelj tadasnjeg americkog predsjednika Vudroa Vilsona. svojim djelom I svojim zivotom u moralne uzore. gdje je I umro. gdje je zivio od svojih dvadesetih godina do smrti. Iako u naucnom pogledu manje znacajan od Tesle. cak. Zato cemo se sada najkrace podsjetiti onog najznacajnijeg u zivotu I djelu samo nekolicine od njih: Nikole Tesle. Mihaila Pupina I Jovana Cvijica. Nikola Tesla je bio jedan od najvecih naucnika I najoriginalnijih pronalazaca svoga vremena. Sve to. I u moralnom smislu je zadivljujuca njegova potpuna posvecenost nauci. a posebno izumima koji su omogucili upotrebu naizmjenicne struje. da je Tesla na samome sebi vrsio eksperimente sa strujnim udarima od vise hiljada volti. poznat I priznat sirom Planete. Patentirao je 24 pronalaska.Zivio je I radio. Rijec je o covjeku potpuno posvecenom opstem dobru ljudskog roda! Nikad opsjednut voljom za moc. gdje je. macicima ili. (Drugi su. Ucestvovao je I na mirovnoj konferenciji u Parizu. Patentirao je oko sedam stotina pronalazaka. te visokofrekventnih struja visokog napona. najcesce osudjenicima!) Svojim otkricima Tesla je I bukvalno prosvijetlio covjecanstvo! U moralnom smislu je bitno I to da je bio neopterecen licnom karijerom. Proslavio se izumima na polju elektrotehnike I radio-tehnike. Predavao je matematicku fiziku na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Kao sto je poznato. koja je bila potpuno predana radu i nauci. I zato je I u naucnom I u moralnom smislu bio I ostao uzor u punom smislu te rijeci.* JOVAN CVIJIC: “Istina je iznad otadzbine!” * * * * * I u djelu I u nacinu zivota nasih znamenitih naucnika moguce je pronaci moralnu inspiraciju za ponasanje ljudi u svakodnevnom zivotu. U tom kontekstu nije beznacajan ni podatak. bez imovine I bez materijalnih dobara. po mnogo cemu.

90 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Predsjednik Komisije za organizaciju tog referenduma bio je Jovan Cvijic. koje protokom vremena ni najmanje ne gube na znacaju. koje imaju univerzalnu vrijednost I u sadrzinskom I u vremenskom smislu. ovdje cemo dodati jos nekolicinu tih “bisera” iz bogate “niske” njegove sadrzajne. nista manje znacajne. njegovom svijetu I zivotu. rektor Beogradskog univerziteta. kao veliki poznavalac obiljezja etnickih grupa na ovim prostorima. naime. naseg najveceg geografa. Posto je ishod referenduma bio u prilog ostanka u okvirima Austrije. Cvijiceva misao. I u njegovom nacinu zivota je moguce ocitavati. posebno onih koji imaju trajniju moralnu vrijednost. uporan. svestrane. mozda najbolje govori o njegovoj moralnosti. skroman I samokritican. ovdje cemo se ukratko podsjetiti samo zivota I djela njih trojice – Ive Andrica. izjavivsi da je “istina iznad otadzbine”. bilo je organizovano izjasnjavanje Slovenaca u Koruskoj. posebno kada je rijec o njegovoj moralnoj dosljednosti. moze se. istaknuta kao moto ovog fragmenta.granica nove drzave – Kraljevine Srba. moralne vrijednosti. Bio je izrazito radan. sistematican. geomorfologa I antropogeografa. mislilaca I humanista novijeg vremena. vec I licnost koja je u svemu I svagda dosljedno postivala moralne skrupule. Njegovo djelo je uistinu prepuno izbrusenih. temeljit. Hrvata I Slovenaca. * DANILO KIS: “Ako ne mozes reci istinu –cuti!” * * * * * Iz citave plejade nasih uglednih knjizevnika. U prethodnom dijelu teksta u vise navrata smo pominjali razlicite misli naseg jedinog nobelovca I najveceg knjizevnika Ive Andrica. Medjutim. odnosno u postupku utvrdjivanja granica novoformirane Kraljevine Srba. misaono I moralno izuzetno vrijednih iskaza I poruka o (be)smislu ljudskog zivota. Naime. siroke I duboke spoznaje o covjeku. on je ucestvovao na Mirovnoj konferenciji u Parizu. To se ponajvise odnosi na uticaj zivotne sredine na psihosocijalne osobine ljudi I etnickih grupa na ovom prostoru. U cilju utvrdjivanja granice sa Austrijom. Uvjereni smo. iako su dobro poznata njegova patriotska osjecanja.Bio je profesor Velike skole. u kojem je izlozio rezultate svojih istrazivanja geografskih I antropogeografskih karakteristika Balkanskog poluostrva. Cvijic je to energicno odbio. utemeljitelj I prvi predsjednik Srpskog geografskog drustva. da u njihovom stvaralastvu I u njihovom svakodnevnom zivotu postoji mnostvo teorijskih I prakticnih moralnih pouka. posebno prema Rumuniji I Italiji. ustvrditi da je bio. bez dvoumljenja. Vec pomenutim. Milosa Djurica I Danila Kisa. neki su predlagali Cvijicu da se to zanemari (“previdi”) I da se “nategnu” rezultati u prilog njihovog prikljucenja Kraljevini. Razumije se. Hrvata I Slovenaca. ali sa veoma “tijesnim” rezultatom. predsjednik Srpske kraljevske akademije nauka. Za Jovana Cijica. ne samo evropski cijenjen naucnik. Svoju doktorsku disertaciju “Das phenomen Kras” odbranio je I objavio na njemackom jeziku u Becu. da to ni najmanje nije slucajno. Njegov naucni opus je impresivan I po obimu I po originalnosti. kao I posljedice migracija na te osobine.

realisticno i minuciozno pronikao u orijentalnu filozofiju smisla (svakodnevnog) zivota i. Ivo Andric je zivio veoma tiho. svakako. u njen fatalizam. Profesor Djuric je svoj zivot posvetio izucavanju helenske filozofije. Neuporedivo je vise davao nego dobivao. njegovim uvjerljivim I dosljednim moralnim ponasanjem u zivotu. kada je energicno odbio prijedlog da potpies izjavu lojalnosti okupatorskim vlastima u toku Drugog svjetskog rata. toliko. poput “Istorije helenske etike” I “istorije helenske knjizevnosti”. posebno. “Travnicka hronika”. nekorisno izgubljenog vremena. sto je bilo I njegovo trajno zivotno opredjeljenje I u misljenju I u djelanju. Jednom je cak izjavio da svoju duznost u Jugoslaviji vidi u tome da cuti i da tako “bar za jedan glas umanji haos i dreku svih oko sebe”.Svoje knjizevno interesovanje Andric je u pocetku ispoljavao u pisanju rodoljubivih stihova. casno I hrabro je izjavio:”Ja ne gudim u gudalo.” Tu je nalazio I uporiste za Spinozino geslo da je “covjek covjeku svetinja”. koji je podlegao ovom moralnom iskusenju I potpisao izjavu. ne samo razvijene samosvijesti o vlastitim mogucnostima. U svojoj zreloj fazi posvetice se hronici Bosne. koliko zbog njegovih teorijskih preokupacija etickim fenomenom. Ocigledno mu nije bilo lako nositi breme vlastite darovitosti. njenih vjera I naroda. o cemu je ostavio I kapitalna djela. kao I to das u djela Danila Kisa veoma citana I poslije njegove smrti. sto je. sebe nikada nije precjenjivao. Nije zato ni malo slucajno da je on bio u vise navrata kandidat za Nobelovu nagradu. Istovremeno. helenske etike. ja predajem etiku”. Drzao se po strain od svakodnevnih dogadjanja I medijske halabuke. bilo u duhu njegove devize da “suvisna rec nikada ne bi trebalo da bude izgovorena!” Nikada nije zloupotrijebio svoj ugled. Iako je zivio veoma kratko I knjizevnik Danilo Kis je svojim izvanrednim djelom I svojim iskrenim I autenticnim zivotom uistinu ostavio upecatljiv intelektualni I moralni trag. pod turskom vlascu (“Na Drini cuprija”. gotovo da “prodju u ludo”! Sada cemo ukratko podsjetiti I na naseg filozofa I klasicnog filologa Milosa N. besumnje. sta bi onda drugi trebali da kazu za sebe I svoje zivote. 1961. znak. Takvo svoje uvjerenje u potrebu “zivljenja” etike duznosti Milos Djuric je mozda najubjedljivije potvrdio. To je. narocito. Koliko vidovito. koja su Ivu Andrica I kvalifikovala za Nobelovu nagradu za knjizevnost. helenske culture I. 91 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ne rijetko. da bi ga ubrzo prosirio na opstecovjecanske motive. povuceno. za sebe tako govori. (“Ono sto moze biti I ne biti. ali dostojanstveno. Nije se povodio za drugima. vec I visoke moralne odgovornosti prema drugima. “Gospodjica”). I jos vise. Kao sto je poznato. aludirajuci na kolegu profesora violine. sistematicnosti I racionalnosti. Djurica i to. uvek se na kraju krajeva pokori onome sto mora biti!”) I nije slucajno da su ova djela od strane svjetske knjizevne kritike prepoznata kao vrhunska literarna ostvarenja. (posebno “Grobnica za Borisa davidovica” I “Enciklopedija mrtvih”). niti drustveni polozaj da istakne sebe kao pisca. koji. Iako ga je to moglo kostati glave. Preveo je I neka temeljna djela anticke filozofije I anticke knjizevnosti. skromno. godine. U javnom zivotu je svjesno birao poziciju marginalca. teme I probleme (“Ex ponto”. moralno snazno i aktuelno. Bio je ubijedjen i uvjerljivo je dokazao da helenska etika predstavlja “majdan neprolaznih zivotnih vrednosti i zivu moc. Tu je zadivljujuce kompleksno. “Nemiri”). praznog hoda. pa i u najtezim zivotnim okolnostima. Kada covjek koji je stvorio takva djelo I koji je uistinu uzor temeljitosti. U “Znakovima pored puta” naci cemo I zestoke rijeci samokritike na racun sopstvene neracionalnosti u radu.

koji je kao prost zanatlija i covjek iz naroda. bilo zbog moralne nedosljednosti. jer jedna knjiga ne sije sumnju! Pisanje je I vid “pobune” protiv sebe. moze se odati postovanje sadasnjem nemackom Vodji. kontroverzne. ako se covjek oslanja samo na jednu knjigu. odnosno da hijerarhija vrijednosti postoji. 92 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . pa maker to bila I sveta knjiga. kako kaze Kis u “Enciklopediji mrtvih” (u pripovijetci “Knjiga kraljeva I budala”) opasna. a kada zivi. Zato su ove licnosti u istoriji ostale. kao mogucu prepreku moralnom djelovanju. Tu je rijec o jednom od desetak savjeta mladom piscu. Medju neeticka sredstva on ubraja I tastinu. nisu rijetki). politickim poretkom. po njemu. ali I neprijatno iznenaditi. da je nezadovoljan samim sobom. ali I ovakvog svijeta kakav je. ako ne moze reci istinu. ono sto se obicno zove zivotom. Za Danila Kisa je I samo pisanje.u XX veku on je dosao na ideju Svetog Save i. ne samo da u potpunosti prihvata. ali I najsnaznije govori misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta. od kojih ni jedan nije pravi? * * * VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIC: “Ipak. moralni cin. opasno je vlastita uvjerenja formirati samo na osnovu jedne knjige. Svojim stavom ili. bilo zbog svoje nesmotenosti. poduzeo u svom narodu onaj najvazniji posao. svojim pisanjem(!). bilo zbog svojih zabluda. Kis I za sebe kaze da je “pobunjenik”. Nemoj o svemu reci svoje misljenje!”) Sa moralnog stanovista zavrjdjuje da se pomene I onaj savjet u kojem Kis izricito savjetuje mladom piscu da ne zastupa relativizam svih vrijednosti. Kako izabrati – pita se Kis – izmedju dva zivota. sta vise. koje je Kis formulisao 1984. pak.O njegovom shvatanju znacaja morala I moralnosti u ljudskom zivotu mozda najjednostavnije. koji prilici jedino svetitelju. Zato on u jednom interjuu ( 1986. sto i autor ovog teksta. bilo o prakticnom zivotu. drzanjem u odredjenim zivotnim situacijama. (“Imaj o svemu svoje misljenje. I zato mu pisanje sluzi kao neka vrsta “nadoknade za zivot”. Drugacije kazano.” * * * I znamenite istorijske licnosti su. Jedna knjiga je. a njegovo oruzje sumnja. uvideo da je nacionalizam bez vere anomalija. odnosno da cuti. godine I u kojem “poducava” mladog kolegu da govori istinu. Pri tom. ima utisak da uzalud traci svoje dane. bilo da je rijec o teorijskoj misli. koji nastoje da neetickim sredstvima dodju do izvjesne slave. Ovo drugo je. prije svega. Pisac treba biti otvoren. jedan hladan i nesiguran mehanizam. nacinom na koji je uredjen svijet. godine).kao laik. on osudjuje one pisce (koji. evo. ne rijetko. vec i nastoji da ga zastupa u svakodnevnom zivotu. svojim zivotom. znalo da djelimicno ili gotovo potpuno zasjeni sve njihove I dobre namjere I velika djela. To. da vodi beskoristan i nistavan zivot. znali su zadiviti. o odnosu zivota I literature kaze da vrijeme koje provodi u pisanju uvijek osjeca kao vrijeme izgubljeno u odnosu na zivot. Ono omogucava da pomocu knjizevnih I umjetnikih sredstava iskazemo svoj stav prema zivotu I kljucnim zivotnim vrijednostima. nije moguce. a njihovo djelo protivrjecno. I. naravno. geniju i heroju. katkad.

Postoji. (Volnej) Na ovo je vrlo vjerovatno uticalo I ranije opredjeljivanje Rusije za zapadni model modernizacije. sa ponudom. on je uspio Srbiji osigurati autonomiju. I tamnija strana Karadjordjeve licnosti. u duhu 93 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . je uspio da ostvari I granice Srbije iz Prvog srpskog ustanka. Bio je I ostao symbol budjenja nacionalne svijesti Srba I pocetka njihove borbe za nacionalno oslobodjenje. u moralnom smislu je. ipak. za obnovu srpske drzave u novom dobu. Karadjordjevo revolucionarno djelo. koliko diskontinuitet sa organizacijom turske drzave I orijentalne civilizacije. da je Milos Obrenovic. pa i na njenu moralnu dimenziju. poput one na Misaru ili one za oslobodjenje Beograda. u odnosu na Karadjordja. unapredjivao trgovinu I ucvrscivao centralnu vlast. bilo o laickoj percepciji njegove licnosti u najsiroj javnosti. ipak. Nesporno je. po nalogu Milosa Obrenovica. I potencijalni moralni uzori I moguci moralni antiuori. I to. odnosno na njegovo zivotno djelo u cjelini. i oduzimanje zivota svom ocu i svom bratu!) bacile veliku sjenku na njegovu licnost. i/ili svog djela spadaju I obnovitelji srpske drzavnosti u novom dobu – Djordje Petrovic (Karadjordje) I Milos Obrenovic. vodja Drugog srpskog ustanka i srpski knjaz u dva navrata. uz Karadjordja. Istina. Odlukom Svetoandrejske skupstine 1858. Bio je to. koja ni u kom slucaju. da su njegova prijekost i rijetko vidjena naglost. bilo da je rijec o naucnoj valorizaciji njegove uloge u istoriji. Medju takve kontroverzne licnosti. on je “visak” ove vrline toliko puta superiorno demonstrirao – od ucesca u austrijsko-turskom ratu (Kocina krajina) do svoje pogibije. godine Drzavni savjet ogranicio knezevu vlast. na kraju. uz uspjesnu borbu ustanika. od kojih je. je uistinu od neprocjenljivog istorijskog znacaja. Djordja Petrovica. Kada je Ustavom iz 1838. pored ostalog. nego njegovog morala. takodje. najzasluznija licnost za nacionalno oslobodjenje srpskog naroda. otvarao prve skole. burnog zivota. da Srbija udje u njgovu ujedinjenu Evropu. Vjestom diplomatijom. vise su u pitanju crte njegovog temperamenta. nije mogla I ne moze sluziti kao moralna inspiracija.istovremeno. godine) biran je za vrhovnog vodju Prvog srpskog ustanka. protivrjecna licnost. medjutim. strogo gledano. Godine 1833. Nesporno je. najizrazenija bila njegova neustrasivost I hrabrost. naime. pa i povremena nepromisljenost u donosenju odluka (posledica toga je. Na Zboru u Orasju ( 1804. Iako u mnogome drugacija priroda. Iako su ustanici. zicki vladika Nikolaj Velimirovic. krasile su brojne vrline. te istaknuti duhovnik Srpske pravoslavne crkve. ali. uistinu. kao sto je poznato. vodju Prvog srpskog ustanka. Milos se naredne godine odrekao prestola u korist sina Milana I napustio Srbiju. pod sultanovom vrhovnom vlascu I ruskom zastitom. U toku svoje vladavine i Milos nastoji modernizovati Srbiju. i Milos Obrenovic. poznatijeg kao Karadjordja. U borbama sa Turima ubrzo je izvojevovao nekoliko znacajnih pobjeda. iskazano u borbi srpskog naroda za slobodu. U tom kontekstu je i malo poznata cinjenica da se Karadjordje obraca Napoleonu. pred naletom visestruko nadmocnije turske vojske. poslije visevjekovne turske vladavine. porazeni (a Karadjordje morao da bjezi iz Srbije). svakako. Na oslobodjenim teritorijama je organizovao prve upravne I sudske organe. kao I onih koje su omogucile prodor u Sandzak. sto je imalo uticaja i na ocjenu njegove istorijske uloge u cjelini. toliko I nagovjestaj ulaska Srbije u epohu modernosti. ne bas dugog. godine je vracen na presto. po nekim osobenostima svoje licnosti. U toku svog.

vrijednosti zapadne civilizacije. To je bilo posebno vidljivo iz tadasnjih ustava Srbije I prvih institucija, koje su na tim osnovama formirane u javnoj upravi, u organizaciji vlasti, u skolstvu, zdravstvu, kulturi, nauci. Medjutim, Miloseva “vjesta diplomatija” je, na zalost, podrazumijevala I lukavo ubistvo Karadjordja (inace, njegovog kuma) I morbidno slanje njegove glave sultanu u Stambol. Bez obzira na motive (pa i, eventualne, dobitke za Srbiju) za ovaj cin, sa moralnog stanovista, se ne mogu naci nikakva opravdanja. To ne moze da relativizuje ni cinjenica da ovakva gnusna ubistva svojih najblizih nisu bila rijetkost ni na kraljevskim dvorovima srednjevjekovne Srbije. Ako se ovome zlocinu doda I, ne bas mnogo moralan, njegov privatni zivot, onda se za Milosa Obrenovica ne bi moglo tvrditi da ispunjava uslove za moralno uzornu licnost, bez obzira na njegove nesporne istorijske zasluge. I vladiku Nikolaja Velimirovica, odnosno njegovu licnost I djelo, obiljezavale su kardinalne protivrjecnosti I kontroverze, pa I u moralnom pogledu. Odlucili smo se da ovdje kazemo koju rijec o njemu, pored strukturalnih razloga, koje podrazumijeva ovaj I ovakav tekst, I zbog toga sto se danas ponovo podstice stvaranje kulta ovog vladike. On se ugradjuje u demokratske ideale danasnje Srbije. On se slavi kao simbol mudrosti I pravoslavne duhovnosti. Rokeri pisu muziku prema njegovim tekstovima. Nedavno mu je podignut I spomenik u nadnaravnoj velicini, kod manastira Soko, nadomak Ljubovije. U toj eparhiji – sabacko-valjevskoj – on slov kao “boziji ugodnik” I njemu se redovno sluzi crkvena sluzba. A poznato je da mehanizam izgradnje svakog kulta licnosti podrazumjeva nekriticku glorifikaciju licnosti I hiperbolisanje samo jedne njene dimenzije, a svjesno I potpuno zanemarivanje svih drugih njenih osobina I obiljezja. To je, razumije se, najcesce grubo falsifikovanje cinjenica, koje nema veze sa istinom. Kada je rijec o vladici Nikolaju, onda se, takodje, dijelom koristi ovaj mehanizam. Iz razlicitih motiva I razloga se potencira sirina njegovih filozofskih I teoloskih znanja, odnosno njegova (navodna) duboka misaonost. Mada bi se ovo moglo tesko dokazati, ako bi se primijenili strogi kriterijumi teorijske originalnosti (neki kriticari pominju cak I plagijate u djelu vladike), nesporno je da se u djelu vladike Nikolaja mogu naci znacajne misli iz razlicitih oblasti zivota i duhovnog stvaralastva. Ilustracije radi, pomenucemo tek nekoliko njegovih sentencija. Poredeci Istok I Zapad, na primjer, vladika kaze:”Covek na Zapadu od rada ne moze da razmislja, a na Istoku od razmisljanja da radi.” I, dalje:”Balkan se nalazi zemljopisno izmedju Istoka i Zapada, a idejno stoji iznad Istoka I Zapada.” Simpatije vladike su vise okrenute ka Istoku, obzirom da je Evropa “pogubna po Srbe”, da u njoj vlada “bela demonija” I da se zato “trulom zapadu” treba odupirati. U svojoj knjizi “Indijska pisma” kaze da je Indija nasa “rasna pramater” I da se njoj treba okretati. Vrijedna je, pa I za ovo vrijeme korisna njegova misao da “mi hriscani ne mozemo govoriti o nacionalnoj religiji ili nacionalnoj teologiji…nacionalna religija ne moze biti drugacija, nego bezboznicka.” Zalagao se I za teoduliju, kao nacin zivota I funkcionisanja drustva, sto podrazumijeva saglasje Crkve I Drzave u sluzenju Boga. Pominjemo jos I poucnu misao o znacaju iskustva u sazrijevanju covjeka I naroda. “Covjek I narod, koji ne prodju golgotski put, samo su kandidati za covjeka I narod”, izricit je vladika Nikolaj. Istovremeno se svjesno zaobilazi i prepusta zaboravu vladicin naglasen antisemitizam, dobrano prisutan u njegovom djelu, kao i njegovo velicanje Adolfa Hitlera. O tome nedvojbeno govori I misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta, a

94

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

koja je preuzeta iz publikacije “Nacionalizam Svetog Save”. Rijec je o publikaciji, koja, zapravo, predstavlja sadrzaj jednog predavanja vladike Nikolaja iz 1935. godine, a koju jet e iste godine objavilo Udruzenje srpskog pravoslavnog svestenstva Arhijepiskopije beogradsko-karlovacke. Zanimljivo je da se u kasnije objavljenim djelima (na primjer, u sabranim tekstovima pod nazivom “Pravoslavlje I politika”, objavljenim 1997. godine, kao I u onima prije toga) misao o Hitleru redovno izostavlja, iako stavovi o antisemitizmu ostaju. Da li mozda zbog toga sto je ironija sudbine I samog vladiku ucinila Hitlerovim suznjem, u koncentracionom logoru u Dahauu? Pitanje je, medjutim, da li se od Srpske pravoslavne crkve I moglo ocekivati osuda antisemitizma vladike Nikolaja, kada se i danas medju njenim molitvama nalazi i ona u kojoj se govori o jevrejskom bezumlju, o Jevrejima kao tudjincima i varalicama, o Jevrejima kao “sinovima tame”. (“Gde je jevrejsko bezumlje? Gde je neverje? Dokada tudjini? Dokada varalice? Gledate umrlog kako izlazi na glas. I ne verujete Hristu. Vaistinu ste sinovi tame, svi vi.”) Podsjecamo da je Katolicka crkva u medjuvremenu ukinula dijelove bogosluzenja u kojima se na uvredljiv nacin govori o jevrejskom narodu. Nije onda cudno, u ovom kontekstu, sto je patrijarh Pavle, pocetkom devedesetih proslog vijeka, odbijajuci prijedlog za kanonizaciju vladike Nikolaja, naveo cinjenicu da je vladika pusio I da ga to diskvalifikuje za moguceg sveca, ne pominjuci, pri tom, ni njegov antisemitizam, ni njegove pohvale Hitleru! (Sve to nije smetalo Srpsku pravoslavnu crkvu da, samo desetak godina kasnije, jednodusno proglasi vladiku Nikolaja Velimirovica za svetitelja i jos zesce podstakne sveopste i svakovrsno jacanje njegovog kulta!)

95

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

S

A

D

R

Z

A

J

III SVAKODNEVNI ZIVOT - MORAL - SMISAO……………..4 O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA………………..5 O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA………………………37 O MORALNIM (ANTI)UZORIMA…………………………..70

96

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

Krstan Malesevic LJUDSKI TRAG II Izdavac: Media centar “PRELOM” Banja Luka Za izdavaca: Miodrag Zivanovic Stampa: GRAFID. godine 97 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Banja Luka Za stampariju: Branislav Ivankovic Tiraz: 500 Stampanje zavrseno: marta 2003.

Krstan Ljudski trag II: fragmenti – drugi dio trilogije/ krstan Malesevic – Banja Luka: “Prelom”. (Banja Luka: Grafid) – 251 str. MORALNA FILOZOFIJA MFN = 001184 Winisis-Biblio 98 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .CIP. Miodrag 340 P. 2003.Katalogizacija u publikaciji “Narodna I univerzitetska biblioteka Republike Srpske. ZIVOT (filozofija). 21 cm – (Mala knjiga) Tiraz: 500 ISBN 99938 – 648 – 5 – 4 ZIVANOVIC.1 MALESEVIC. Banja Luka 17.O.022..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful