MALA KNJIGA

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II

MEDIA CENTAR

PRELOM
B A NJ A L U K A

1

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

M A L A K NJ I G A

Urednik: Miodrag Zivanovic

Recenzenti: Ivan Sijakovic Miodrag Zivanovic

2

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

KRSTAN MALESEVIC

LJUDSKI TRAG II
-

fragmenti–

DRUGI DIO TRILOGIJE

MEDIA CENTAR

PRELOM
BANJA LUKA

3

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

III SVAKODNEVNI ZIVOT MORAL SMISAO 4 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA 5 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

grrijeha i nevinosti. Kao takav. Naprotiv! Istorija nas uci da je zivot upravo popriste “borbe neprestane”. pa i svakodnevni zivot. bolje reci. naravno. zivot nam uvijek iznova namece izvjesnu skepsu u odnosu na ideologiju scijentizma. sudbina-zagonetna. pisana prije nego sto ce postati poznati vojskovodja i rimski car. Zivot je. ovaj stav upucuje na to das mo jadni I konacni. da je ista sudbina za sve prethodne I sve buduce generacije. Marko Aurelije to iskazuje u nastavku rijecima da je “…struktura citavog tijela trosna. prozet stalnom igrom suprotnih sila: dobra i zla. beznadje I pustos. uprkos svemu. u pravilu je iza sebe ostavljao najmracnije dionice. ali. doduse. odnosno spremnosti da se podnese i podnesu zakoni prirode I zakoni zivota. ova misao Marka Aurelija. u mnogo cemu nespoznatljiv. ali i carstvo neizvjesnosti. vec su najcesce iza sebe ostavljali zrtve. To su. Niko pouzdano ne moze do kraja da zna te zakone zivota I ljudske prirode da bi mogao iskljucivo racionalno upraljati zivotom. S jedne strane. da bi “konstruisao” samo “svijetlu stranu zivota”. u odnosu na pomodnu apsolutizaciju nauke I njene navodne svemoci u razumijevanju svih nepoznanica zivota I svijeta. odnosno kako izbjeci nistavilo i besmisao? S druge strane. otuda. Sve one se mogu svesti na onu: kako (p)ostati covjek i kako ostvariti istinsko ljudsko bivstvo. Velike teme smisla ljudskog postojanja iste su u svim epohama i na svim meredijanima. Ko je god u istoriji to pokusavao. svjetlosti i tame. ne napusta covjeka i jedino on sam (ne)moze dati odgovor na esencijalna pitanja svog I zivota uopste. ljubavi i mrznje. Mnogo toga u njemu je neizrecivo. i najcesce nenalazenje. tesko i uticati u smislu njegove potpune racionalizacije. Sustina tog zivota je vjeciti tok. ne samo da nisu usijevali. neuhvatljiv i dramski tesko predvidljiv. beskrajno raznovrstan i raznorodan. iskazana u njegovom filozofskom dneviku (“Samo sebi”) najsnazniji stav o sudbonosnom usudu covjekovog zivota. (iako je rijec o pesimistickoj filozofiji). nade i strepnje istovremeno.” U tom pogledu se u protekla dva milenijuma nije nista promijenilo. To I jeste bio razlog stoicke trpeljivosti. pa je na njega. ipak ukazuje na to da je svaki covjek srz ljudskog roda i da ideja smisla ne zastarjeva. ideja traganja za smislom. neke ideologije I pokreti pokusavali. dusa – nepostojana. ne znaci da covjek na zivot uopste ne moze da utice I da fakticki ne utice. dakle. cak i ono sto je u njemu i najvaznije. sve sto se odnosi na dusu – snu I dimu. Zivot je. sva sto se odnosi na tijelo slicno je rijeci. To. uistinu. Mracni su lavirinti i individualne i grupne ljudske psihe.MARKO AURELIJE: “Vrijeme ljudskog zivota je trenutak. odnosno samu “svijetlu buducnost”. Istorija nedvojbeno potvrdjuje da je zivot uopste. Zivot nuzno izmice takvim pokusajima “satjerivanja” bogate i protivrjecne konfiguracije u “prokrustovu postelju”. U pitanju je vjecno trazenje.” * * * Mozda je ova lucidna misao znanog rimskog stoickog filozofa Marka Aurelija. Ili. kljucnih odgovora. 6 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . slavanepouzdana.

posebno sloboda vlastite savjesti. pa ni autoritetu nauke ili kvazi nauke. kako na cinjenje dobra. onda je jasno da je i nauka (naravno. umjetnicke i teoloske probleme neprimjereno i gotovo nekorisno. izvan smislenije racionalizacije I mogucnosti da se to osecanje suvislo iskaze. Ali. pa i na nivou svakodnevnice. Ali je primjena metoda nauke u odnosu na filozofske. to ne znaci da je teorijsko osmisljavanje zivota nebitno za “otkrivanje smisla bica” I u svakodnevnom zivotu. patnje. gdje je 1942. A sloboda je “najvece i licno i blago sveta”. Medjutim. da li se oduprijeti pritisku ili se povinovati. nego smisleno. Slobodno i odgovorno raspolaganje svojom licnoscu i slobodno se opredjeljivati prema zivotnim dilemama. * * * LAO CE: “Umrijeti. ne moze se podrediti nikakvom autoritetu.Naravno. ali i za puniji dozivljaj zivotnog smisla. poznato. u odredjenim (“povoljnim”) okolnostima ove frustracije znaju da “eksplodiraju” I da proizvedu ekstremne histericne emocije. frustracije. kao sredstvo eksploatacije i manipulacije. Ovdje je. koliko su nauka i znanje zasnovano na njoj sluzili (posebno u dvadesetom veku). racionalno I moralno. nasilja i razaranja. jednim svojim dijelom) bila u funkciji moralne degradacije ljudskog zivota. tako jos I vise I jos cesce na cinjenje zla. nesigurnosi. naime. 7 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . izvrsio samoubistvo. Dobro je. zajedno sa suprugom. pred najezdom nacizma. prvenstveno mislimo na vrijednosti. koja je sama po sebi neupitna vrijednost. kod vecine to ostaje izvan sfere svijesti. Sustinska diferencijacija ljudi je i moguca upravo po tome koliko su ljudi (ne)iskreni i koliko su sposobni da (ne)vole i da budu (ne)voljeni. odnosno vise “lutajuci”. Suvisno je govoriti da je takva (zlo)upotreba nauke bila cesto uperena i protiv ljudske slobode – i pojedinacne i opste. Upravo cijena kojom su oni najmoralniji tokom istorije cesto placali tu vrstu slobode (katkada i sopstvenim zivotom – i prije i poslije Sokrata!) to najbolje potvrdjuje. kao sto su iskrenost i ljubav.Oni ga zive vise instinktivno I nagonski. tuge. izbjegao u Brazil. casti i slave!”) izvjesno je da mnogi ljudi gotovo da nisu svjesni (be)smisla svog zivota. kako je to pisao Stefan Cvajg u svom oprostajnom pismu. knjizevne. pa i prema onoj. rijec o dostojanstvu ljudske licnosti. komplekse. godine. koje mogu biti usmjerene. (Podsjecamo da je Cvajg. kao sredstvo vlasti. to je besmrtnost!” * * * Iako je nesporno da svaki covjek ponaosob jedino (ne)moze obezbjediti sopstveni zivotni smisao.) Sloboda. koje su kljucne za moralni osnov ljudskog zivota. (Euripid: “Svako bira svoj put propasti. pa i zlocina. kao izvor moci. Ako se to desavalo mimo najvisih principa uma i ljudske moralnosti. To ne znaci da I oni nemaju svoje unutrasnje dileme. uistinu nema cijenu. kao sredstvo sirenja mrznje. naravno. Pri tome. pogotovo ako je rijec o moralnoj dimenzije svaodnevnog zivota. radosti. nade. a prolaznost izbjeci. Na nivou svakodnevnice bitnija su neka druga mjerila.

odgovorila je da bi za to trebalo mnogo vremena. jer valja zivjeti! Zanimljivo je (u ovom kontekstu neuobicajene iskrenosti) da je I genijalni Pablo Pikaso u jednom intervjuu. odnosno slobodno ispoljavanje sopstvenih misli. autoru ovoga teksta se ipak cini realnijim stav da se zivot ne moze istovremeno i zivjeti i razumjeti. zivot se tesko moze i razumski cjelovito zahvatiti. Cini nam se da je prosto nemoguce I jedno I drugo! Postmoderni preokret (utemeljen na ideji oslobadjanja individue – na slobodi izbora i slobodi ponasanja pojedinca) je upravo usmjeren na uvjerljivost svakodnevnog i obicog. koji se sudaraju. podsvjesnog i nesvjesnog. pa i ideju smisla u kontekstu Moderne. bez razuma I duha. pak. koje su zastupale stav o “zagarantovanom smislu” u okviru odredjenih koncepcija. (Nice bi rekao. da bi se uopste mogao vidjeti. Van Gog I jos poneki. zivot i u relativnom smislu je moguce razumjeti samo ukoliko postoje ambicije I pretpostavke za tako nesto. da li sebe smatra velikim slikarem – sto je on van svake sumnje bio – odgovoro odrecno. On obesnazuje velike ideje Moderne. odnosno instinktivno I nagonski. pogotovo su manje skloni teoretiziranju o zivotu. i ne postavljaju kljucnu moralnu dilemu da li se povinovati ili se oduprijeti I nastavljaju da duhovno i moralno sterilno “vegetiraju”. dozivljava ili ne. barem povremeno. Goja. zivjeti i uglavnom nerazumjeti . dogadjajima i brigama. oni bjeze od slobode I olako pristaju da budu obican predmet u rukama nasilnika. individualnih I grupnih frustracija. inace. vec da je vjerovatnije da se zivot moze. a da ga ona nema. Takvi ne mogu dugo da izrze u statusu slobodnog covjeka.Kada se tome doda da u mnogim kulturama postoji I ono sto direktno sputava (samo)osvjescivanje. Cjelina zivota je bogatija od svake logike. Cini se da filozofske. iskljucuju. Iako je u istoriji moguce naci pojedinacne primjere za sve vrste kombinacija izmedju onoga “zivjeti zivot” I onoga “razumjeti zivot”. Ogromni su slojevi svjesnog. istovremeno. “izadje” iz vlastitog (zivotnog) okvira. ideologija tesko mogu izdrzati “kritiku svakodnevnog zivota”. kada se sugerise cutanje. ali i citaocu!) da li se zaista zivot moze zivjeti svom svojom punocom i raznovrsnoscu i. (Kafka) Oni. stvarnog i utopijskog. a pogotovo da razumije siri kontekst. povlacenje. jedno drugo iskljucuje? Naravno. ponistavaju. Dok je “do grla” u svakodnevnim poslovima. mirovanje. Veliki su. Medjutim. i u svakodnevnom zivotu ne postoji definitivno i univerzalno otkrivanje smisla. tako ne zivjeti relativno ga razumjeti. onda takav (moguci ) epilog nije iznenadjujuci. spoznaje. napisala preko cetrdeset knjiga) pitali sta misli o svom djelu. U svakom slucaju. prozimaju. dopunjavaju. a on slika tek da bi zabavljao ljude! Oba primjera su navedena samo zato da bi postavili pitanje (autor ovoga teksta sebi. A jedna od najitnijih pretpostavki za to jested a se. teorija sistema. ili. naucne i umjetnicke koncepcije. Velaskez. manje ili vise intenzivo. ga dobro razumjeti – do granica do kojih je to uopste moguce – ili. pak. imamo zivot da ne bismo umrli od umjetnosti!) A oni koji misle da je zivot avantura i eksperiment. stavova. On izmice i najiscrpnijoj racionalnoj argumentaciji. 8 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kazao je on tada. na pitanje novinara. realnog i idealnog. pa onda i razumjeti taj okvir. Tavi “zive zivot” vodjeni samo neposrednim potrebama. On samo moze da se uijek iznova otriva. covjek tesko da moze da razlikuje sebe od njih. Sustina zivota se najcesce ne moze ocitati na njegovom pojavnom nivou. sadasnjeg i proslog. Kada su poznatu francusku spisateljicu Fransoaz Sagan (koja je. najcesce. ona je iskreno odgovorila da ona nije napisala ni jedno ozbiljno djelo! A na pitanje zasto.

koji je. ljubav mrznjom. nada beznadjem. vise nije svetinja! Zato je nuzno moralno osmisljavanje svakodnevnog zivota. odnosno “objektivno vazenje”) koja odvajaju dobro od zla. ubijaju i cine druga zla. I ne samo nihilizmu. ponizenja. Na zalost. koji to ne cine. onda je ta moralna istina jos potpunija. pitanja. Vjerovatno je i zato jos Rene Dekart smatrao da treba stvarati neki drugi. moralnom nihilizmu zbog toga ne bi trebalo biti mjesta. Brojni su primjeri pozivanja (i ne samo pozivanja) u ime vjere – dakako. po njemu. ideologizovane i instrumentalizovane – da se zivot zamjeni smrcu. onda je istorija ndvosmisleno potvrdila (a potvrdjuje i sadasnjost) da onih koji lazu. Kant je. misle da je kriza savremenog svijeta ponajvise posljedica dominacije moralnog relativizma i moralnog nihilizma. bijedu. pa ni zivota kao takvog. sebicnosti i solidarnosti. jos i posjeduje moralna osjetljivost na laz. ima i medju vjernicima i nevjernicima. mir nasiljem. to je najcesce cinjeno prikrivenom retorikom i pozivanjem na “uzvisene” motive.Da li onda ove teskoce u razumijevanju sustine zivota znace i odbacivanje mogucnosti postojanja univerzalnih vrijednosti? I pored svega recenog. Pri tom. ljudsko od neljudskog. kao sto je poznato. bilo da je rijec o razumu ili o emocijama. a ponajmanje moralni zivotni smisao. nista I nikome nije unaprijed zagarantovano. Ni sva vremenska i socio-kulturna raznorodnost konkretnog manifestovanja ovih i srodnih vrijednosti u svakodnevnom zivotu ne moze da toliko relativizuje njihovo znacenje da ih se ne bi moglo prepoznavati i uvazavati Ako je sa gnoseoloskog stanovista cesto veoma tesko identifikovati istinu – pogotovo u nekom metafizickom smislu – sa etickog stanovista to ipak nije uvijek tako. Kada je. Dovoljno je biti iskren da bi se dosegla “moralna istina”!A to moze svako. odnosno sebi uzurpiraju i veca prava. Permanentno samoposmatranje. ljubavi i mrznje) i pored sve svoje slozenosti. Tesko je i samo nabrojati velika zla i zlodjela. uz Kantovo uvjerenje (iz “Kritike moci sudjenja”) da postoje univerzalna mjerila (neka vrsta opste saglasnosi. Tesko bi bilo dokazati da je covjek – u etickom smislu – postao mnogo bolji od objave velikih monoteistickih religija. sve to uveliko ovisi i o (ne)zrelosti same licnosti. Ni opstanak ljudskog roda. u vremenu u kojem zivimo evidentna je izrazita moralna insuficijencija u svakom pogledu. istine i lazi. mrznju. imaju. Zivimo u vremenu u kojem je sve moguce i sve dozvoljeno. sta vise. racionalni. u okviru kojih su ponisteni univerzalni moralni oslonci. mislimo da ne znace. Ako se. Kao i onih. moral u zamjenu za hriscanski. dileme. Naime. smatrao. pak. Ali. na srecu. Oni koji imaju vecu moc. i u moralnoj sferi su logicne sumnje. pocinjena u ime boga i vjere. Naravno. na primjer. nacin je istrajne primjene tih univerzalnih moralnih mjerila. odnosno stalno preispitivaje sopstvenog zivota i njegovo “podvodjenje” pod odredjena eticka pravila i eticku dosljednost. kradu. Temeljna obiljezja vrhovnih moralnih vrijednosti (dobra i zla. ostala su manje-vise ista kroz prostor i vrijeme i relative su lako prepoznatljiva. jos tada bio uveliko uzdrman i u koji se vise tesko moze pouzdati. 9 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . nezavisno od intelektualnih i drugih sposobnosti. rijec o vjeri i vjerskim uvjerenjima. posebno ne onih kljucnih vrijednosti moralnog karaktera. da bi kategoricki imperativ mogao biti taj novi univerzalni moral. iako je rijec o milenijumskim razdobljima. pri tome. o stepenu njene individuacije i njenih vjerskih i drugih zivotnih uvjerenja. koji bi ljude obavezivali na covjecnost u njihovom ponasanju. vec i nekom sirem moralnom relativizmu. Mnogi umnji ljudi. Naravno. pravde i nepravde.

To je. ka istinskom LJUDSKOM TRAGU! * FRIDRIH NICE: “Mogu da izdrzim skoro sve. koji su ostavljali duboke otiske na svijest. kako to. najvaznija vrijednost. Tu on uvjerljivo pokazuje da je upravo Nice u filozofiji uveo pojmove smisla i vrijednosti. kao zagovornika prevrednovanja svih vrijednosti. prema drugom i drugima. Medjutim. kao mislioca “volje za moc”. naravno. Svojom represijom. mrznju. o “antihristu”. obuhvata odgovornost prema sebi. oni su pretvarali ljude u puke izvrsioce. od kada bivstvuje na ovoj Planeti. imalo pogubne posljedice. Sloboda i odgovornost. On je uvijek iznova pokusavao siriti prostore licne I zajednicke slobode. ka dosezanju zivotne mudrosti.ipak. cudna medjuzavisnost plitkoumnosti totalitarnih sistema i zla (“banalnost zla”). Odgovornost. vec vrlo cesto i po same fizicke zivote ljudi. pojava zle volje za zivotom. saucesnike u mehanizmu smrti. Nice se moze i drugacije “citati” i razumjeti. o zapadnom nihilizmu. Bas u tom kontekstu Niceova misao. Nice je ranije govorio da zlo vlada. kao izraza neogranicene sposobnosti izbora izmedju dobra I zla. Sam zivot je. Tu je cesto bila na djelu. na primjer. Ovo je bilo najizrazenije u vrijeme totalitarnih rezima. Njegovo ucenje o smislu se ne temelji na ucenju o bicu. na zalost. prema prirodi. da u svijetu ima vise patnje nego zadovoljstva.Bezkrupulozno krsenje moralnih normi u sferi politike bilo je. Uistinu su nepojamne dubine ljudske nade I covjek je. jos cesce. Samo u tom kontekstu je moguce da sloboda bude nuzan (mada ne i dovoljan) uslov dosezanja smisla zivota svakog covjeka. nasilje. 10 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ljude nikada nije napustala vjera. kako je to pisala Hana Arent. po Delezu. uvecava moralnu supstancu ili barem pruza sansu za njeno uvecavanje Ona je uslov da nase pravo bivstvo (samo)potvrdimo u onome sto stvaramo I sto zivimo. nego na igri sila ili moci u samom zivotu. I u njemu samom – dakle. buduci da je snazna veza izmedju pojedinacnih sudbina i opstedrustvenih prilika. shvacena u sirem smislu. Samo ako razumijem zasto!” * * * * * I ova misao Fridriha Nicea govori o osobenom Niceovom poimanju zivota. Naravno. odnosno represivnom masinerijom . prema sopstvenim rijecima i djelima. cini i Zil Delez u djelu “Nice i filozofija”.shvacene u Paskalovom smislu. puke zupcanike i ne rijetko. jednom rijecju. ne samo po moralni poredak. s toga . savjest i moral ljudi. za Nicea. da je svijet krparija. kao mislioca koji je utemeljioucenje o “nadcovjeku”. pruzao otpor zlu. uz slobodu ide i odgovornost. Pa. kao bazicna moralna vrednost – iz koje proisticu i mnoge druge. pa I vjera u ljudsku slobodu. besumnje. u zivotu – se moze naci (I treba traziti) smisaoni oslonac I opstanak. Sloboda. prema zivotu i svijetu. ima subverzivni karakter I u odnosu na moderno misljenje. Nicea se najcesce” vidjelo” kao “mracnog mislioca”. nada I ljubav. su nezaobilazne vrijednosti na putu ka uspostavljanju zivotnog sklada.

a time i osjecaj zadovoljstva. mozda. povjerenjem u sebe i drugim vrlinama. Zato se uijek iznova postavlja pitanje kuda to idemo – i kao pojedinci i kao pripadci ljudskog roda – kuda nas vodi savremena nauka. nestaju u svijesti savremenog covjeka i svijeta? Da li je u danasnjem svijetu sve manje (ako ih uopste ima) pravih vrijednosti? Da li je savremeni svijet i svaki covjek ponaosob lisen moralnosti i smisla. Takvo saznanje. na materijalna dobra. Ostvarujuci ove ciljeve ljudi jacaju vjeru u sebe. (ne)srece I (be)smisla? Mada se ova veza. Pa ipak. davali su i daju razlicite odgovore. kao takvi. odnosno cemu sluze ta silna naucna i tehnoloska dostignuca? Da li se nastavlja zamjena sredstava i cilja. Sreca. prosto nemoguce pronaci. koja je u sustini protiv slobode I protiv svjesne odgovornosti. ne moze doprinijeti “ozdravljenju svijeta”. kaze veliki holandski mislilac Johan Hajzinha. nacinom svoga zivota. Podrazumijeva se da je to traganje praceno hrabroscu. odnosno protiv autenticnih formi ljudskog zivota uopste. on I ne moze da osjeti potrebu traganja za zivotnim smislom.A koliko tome znanje moze pomoci. prosto. Preciznije receno. naravno. I pored tolikih saznanja. nasilje. ma ko I kakav on bio. ljudska bijda. najcesce odnose na porodicu. nije bitnije doprinijela rjesavanju kljucnih problema covjeka svijeta. A “saznanje koje ne nalazi svoj odjek i svoju mjeru u licnom zivotu duha i duse. vanjskom. postoje i oni koji misle da je samo trazenje zivotnog smisla vise izvor covjekove nesrece nego srece. Cini se da nauka. Minimalna saglasnost medju njima je vezana za stav da je osjecanje srece vezano za ostvarivanje ciljeva koji su bitni za odredjenu licnost. sta vise. da li (ne)znanje utice na osjecaj (dozivljaj (ne)zadovoljstva. ne moze doprinijeti u nutrasnjem prociscavanju covjeka i promjeni njegovog moralnog i duhovnog habitusa. Vecina istrazivaca je takodje saglasna da traganje za smislom zivota samo po sebi predstavlja izvor zadovoljstva I srece. ne moze do kraja negirati. mrtvo je i bez vrijednosti”. On je u tom slucaju mehanicki dio bezlicne mase. najbolje govori cinjenica da se u doba Moderne. instrumenata i svrhe zivota? Da li mozda najdublji zivotni ciljevi i krajnje zivotne svrhe. odgovara svaki covjek za sebe. zapravo. oni koji su se bavili ovim problemom i na teorijskom i na empirijskom planu. O tome. na ovo pitanje nije lako odgovoriti. na profesiju. odnosno neznanje odmoci? Konkretnije receno. niti je moguc jednoznacan odgovor. a koji se. a to onda znaci i autenticnog ljudskog zivljenja? Da li je covjek ovog vremena i suvise okrenut povrsnom . u do sada nevidjenim razmjerama. a time I zivotne patnje I osjecanje nesrece. opet. na mir i sl. tesko bi mogao da kaze da je uopste zivio! A da li traganje za zivotnim smislom garantuje covjekovu srecu? Naravno. po njima. u izvornom znacenju tih pojava? Suvisno je isticati da bez tih vrijednosti covjek. ne moze da se samopotvrdjuje i samorealizuje kao istinsko bice. odnosno (eventualno i) srece. nesreca. odnosno da li moze biti samostalno i odgovorno bice. neovisno od stepena ostvarenja punoce zivota. naime. sa burnim razvojem nauke I prave “eksplozije” svakovrsnih znanja. A ko nije tragao za smislom zivota. raznovrsne nastranosti. kao takav. po ovom shvatanju. Oni. Medjutim. paralelno sirila I siri . tvrde da samo postavljanje takvih pitanja uvecava covjekove dileme I neizjesnosti. izvjesno je da ona ne mora i da najcesce nije u pozitivnoj korelaciji. materijalnom? Da li covjek u takvim okolnostima uopste moze biti slobodan u sustinskom smislu. jer je zivotni smisao. ponajmanje zavisi od samog pojedinca. Na njega. odnosno svojom svakodnevnom zivotnom praksom (“svako je kovac svoje srece”). A ako je taj pojedinac jos k 11 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

tome takav da ni sam ne zna sta hoce. zapravo. jednim dijelo moze pridodati ovom I ovakvom shvatanju srece. U svakom slucaju. kako kaze stara latinska izreka. ispunjen mrznjom. Prisjetimo se ovdje I znanog stiha nase poetese Desanke Maksimovic (“Sreca je lepa dok se ceka!”). sazima I izrazava sve moguce suprotnosti izmedju imati (posjedovati) I biti (postojati). Sreca. Medjutim. ide vrlo malo ljudi. zla I nesrece. uz korisno sirenje individualnih sloboda I prava. niti bilo koju drugu vrstu duhovnog I moralnog dobra. On izricito kaze: “Nisam nikada pokusao da budem srecan. covjek je rodjen srecan ili ne. pak. zatupnici ovog stanovista kazu da teziti da se bude srecan je isto tako besmisleno kao I teziti da se bude visok! Jos vise protivrjeci. putem pentranja po liticama zivota. Postoji I glediste da je sreca genetski uslovljena. To shvatanje je . u doba djetinjstva).negoje zadrzati. kao autenticnu potvrdu vlastitog postojanja. vodi preko razumijevanja prave prirode svijeta. Deo istrazivaca ljudsku srecu vezuje iskljucivo za kreativnost. To uvidjaju I sami liberalni mislioci. humanosti I odgovornosti prema drugima. jer je vise nego ocigledno slabljenje solidarnosti. prema buducnosti. maker I djelic tog I takvog svijeta. na filozofski. pa I njegovim tamnim nalicjem (mrznja. koji se. nasilje. neskromnost. sasvim sigurno uticalo I na sirenje neravde. a da ne zna da je istinska sreca u nacinu savladavanja litica. posto mi to daje utisak da smo stigli do tacke gdje prestaje pokret I od tada nista se ne mijenja”. bez “volje za smislom zivota” (Viktor Frankl). casnim ciljevima I cistom savjescu. Dzon Stjuart Mil je vjerovao da je “zadovoljstvo jedina pozeljna stvar. da bi se dosegli smisa I sreca. lenjost. A put do srece. Gabrijel Garsija Markes ce u jednoj prilici reci da je naucio “da citav svjet zeli da zivi na vrhu planine. samoca…) Kreativno iskazati. kao 12 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ako ljudi to tako osjecaju) ovakvi ljudi drze do casti I zive u sladu sa moralnim nacelima. jer. Po tom gledistu. pa ako neki covjek bezuslovno ide za svojim zadovoljstvom nema nikakvog smisla govoriti mu da treba da cini nesto drugo”. takodje. mit o sreci!) neoicno. Cak i ako nemaju srece (ili. navodno. a nesrecu I bol najvisim zlom. bez spremnosti da covjek upozna sebe. pa I nevjerovatno stanoviste o sreci poznatog knjizevnika Paula Koelja. ako je sujetan ili. ni sposobosti. oholost. ni snage. bolest. Nisu malobrojni ni oni koji misle da su srecni ljudi sa slobodnim umom. prema prirodi. ako je nesposoban za prijateljstvo I ljubav. naucni. onda on pogotovo ne moze doseci srecu. Sreca se iskazuje I kao plod umijeca zivljenja. Zato. Neki. Poznato je da su zastupnici takozvane utilitarne etike (poput Dzeremi Bentama) drzali da je najvisi cilj covjecanstva najveca sreca za najveci broj ljudi. misle da realna ljudska sreca izmice prezentu. kao vrhovnog dobra. spokojstvo. moralnosti. siromastvo. sa svim njegovim protivrecnim svojstvima. pak. u ovom vidjenju. umjetnicki ili kakav drugi nacin. teoloski. Oni su srecu I zadovoljstvo smatrali najvisim dobrom. mozda vodi ka dozivljaju smisla I srece. Za tako nesto vecina (misli da) nema ni volje. srecu je lakes naci. jer su ljudi najsrecniji onda kada za njeno pravo znacenje I ne znaju (na primjer. Cini se da je ovakvo (liberalno) shvatanje etike definitivo i pobijedilo u dobrom dijelu savremenog svijeta. Za neke je sreca u zadovoljavanju elementarnih potreba. Naucio sam da covjek ima pravo da gleda drugog odozgo jedino kada treba da mu pomogne da se uspravi”. prirodnoj teznji svih ljudi da budu srecni (vjeciti san o sreci. A u stvari oni nemaju (dovoljno) ljubavi . mrznju I druge mane) nije vjerovatan dublji I Trajan dozivljaj srece. da pobijedi sebe (svoju sujetu. tezim putem.

a ne rijetko i svojim zivotom su upravo oni pokazali i dokazali da svijet pociva i da je do danas opstao upravo zahvaljujuci vrlini. odnosno za rad I u radu uopste. po njima. duhovnog i smisaonog postojanja i razvoja. religije. od vjere u lijepo I dobro. u razumijevanju i uvazavanju drugoga. njemu I dalje ostaje manje ili vise znacajno polje slobode djelovanja I slobode izbora.on. neogranicenom teznjom za moci? Ili. upravo. odnosno osnov za moralno djelovanje I moralni razvoj. besumnje. iskrenosti. ispunjenom svakovrsnim nasiljem.” * * * Iako covjek. od nacela vrline poticu I velike misli I velika djela. osjecajnosti. kulture. produhove I oplemene covjeka I njegov zivot. u afirmaciji nacela vrline u svakodnevnom zivotu. zahvaljujuci onima koji su do vrline drzali! U tome je. Razumije se. stekne takav osjecaj? Ako ga nastojanje ka vrlini odvoji od druih? Da li se tada odreci vrline ili drugih ljudi? Da li zbog omedjenosti ljudskog zivota uopste. ne moze da bira vrijeme u kojem ce zivjeti. No. sa prirodom? Da li je moguce obnoviti helenski ideal mjere u svemu.najuzvisenije vrline (Dante: ljubav prati trpeljivost I dobrota!) kao osjecanja koje sublimira gotovo sva druga osjecanja I gotovo sve covjekove najvise I najcistije mogucnosti. bez obzira na (ne)prilike. ka smislu zivljenja? Ili je ideja smisla za (post)moderni nacin zivota mozda “zastarjela”? Da li je silan napor (ili “napor”) nauke. zlom. naravno. zapravo. tek kao takva. o vrlini koja je “pounutarnjena” I koja. pridavati znaaj vrlini? Da li zbog izvjesnosti covjekovog kraja (“Samo je smrt izvjesna!”) odbaciti samoodricanje I samozrtvovanje. sve vise je razloga za pitanje moze li se u ovom I ovakvom svijetu I posebno u svakodnevnom zivotu uspostavljati I uspostaviti nacelo vrline? Da li covjek moze u sebi spojiti nacelo ljepote. da covjeka ucine boljim . vrijedi ponovo pokusati I uvijek iznova pokusavati ocovjecavati covjeka I njegov svijet? Ali. posebno u dvadesetom stoljecu. moralne hrabrosti. dozivio istorijski poraz. moze (da li bitno) da utice na to kako ce zivjeti? Kada se izuzme ono sto nasljedjuje. umjetnosti u teznji da humanizuju. Od ljubavi. poljeu kojem covjek moze da 13 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . o vrlini koja nadilazi saznanje o dobru I zlu. dobrote. pogotovo kada to ne nailazi na razumjevanje vecine? Oni najmoralniji u istoriji ljudskog roda kazu da se to ni tada ne smije ciniti! Svojom rijecju. sa drugima. odnosno nacela zivota u harmoniji sa sobom. Rijec je. U nadilazenju neposrednih (materijalnih i tjelesnih) zadovoljstava se i nalazi prostor covjekovog moralnog. moze biti osnov za prevladavanje moralnog dremeza. To je. najdublji smisao zivota i izvjesnost nade za ljudski rod – u brizi za drugoga. odnosno dovoljan prostor za “rad na sebi”. sta ako na tom putu covjek ostane sam ili. svojim djelom. rijec je I o ljubavi za stvaralastvo I u cinu stvaralastva. Da li je covjek ovog vremena spreman na to? * * * EUGEN FINK: “ Najmoralniji preuzimaju duhovnu odgovornost za smisao zivota svih ljudi. odnosno sklada I mudrosti u zivotu? Kako u svijetu koji je gotovo lisen smisla pronaci put ka sebi. barem. mozda. mrznjom.

kako to kaze Margerit Jursenar. svojih odluka. Istina. svojih osjecanja. I sam A. za covjeka (post)industrijske ere je karakteristicno ono na sto ukazuje Zigmund Bauman. da uocimo drustveno u pojedinacnom ili opste u posebnom. Jer. koja ga muce. rijetko kada se zaustavljamo da razmislimo o znacenju onoga sto smo upravo prezivjeli. o racionalnoj utemeljenosti sudbonosnih pitanja. 14 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . manifestovalo se svom svojom silinom I u ljudskoj istoriji – u vidu najvisih dostignuca I istovremeno istinskih apokalipticnih poraza I padova. istice da “zadubljeni u svakodnevne poslove. koliko i slika neke galaksije. svoje savjesti. na primjer. Naravno. a dvojstvo izmedju vidljivog I nevidljivog. na ta pitanja veliki mislioci nikada nisu davali ni jednostavne ni jednosmjerne odgovore. odosno da se ne nalazi vec “gotov u svijetu” (Lesek Kolakovski) I da nema konacnog smisla. kao pojedinca I kao clana zajednce. individualnog i grupnog. To protivrjecje ljudske prirode. anticke. svjenog i podsvjesnog) i neke manifestacije zivota u ovom vremenu vise umnozavaju nego pojasnjavaju zagonetke covjeka i svijeta. tezi ili cezne za smislom. istine i lazi. sputava na tom putu samoosvjestavanja. stalnim preispitivanjem sebe. svojih postupaka. nebeskog i zemaljskog dobra i zla. jos manje imamo mogucnosti da uporedimo svoje licno iskustvo sa sudbinom drugih ljudi. kao suprotnosti. Na individualnom planu odgovore ili barem djelimicne odgovore mogu da daju i daju samo pojedinci. odnosno svaki covjek ponaosob. u ovom pogledu? Da li on uopste zeli i hoce (odnosno. To nije cudno. koju su mislioci davno spoznali.Kami je upozoravao (u lirskom eseju “Pirovanje i Tipazi”. kao I konkretniji smisao ili besmisao zivota pojedinca. to je. da je putanja jednog ljudskog zivota isto toliko slozena. Apolona i Dionisa. Dakle. dam u nije lako pronaci “svoju duboku mjeru”. neosvjestena “knjiga utisaka”. I smisao zivotnog trenutka I cjeline zivota u trajanju. ako je tacno da zivotni smisao ne postoji sam po sebi. kroz koju se iskazivala i suprotnost ljudske licnosti. hriscanske. pravde i nepravde. to za nas rade sociolozi”. da li osjeca potrebu) da daje smisao sopstvenom zivotu i svijetu oko sebe? I na ovo pitanje nije lako dati jednoznacan odgovor. koje. Covjek se tako ne pokazuje kao bice. upravo kroz individualne zivote se mogu iskazivati I iskazuju esencijalna pitanja dramatike zivota kao takvog. o svijetu. Medjutim. koja ga. naime. U okviru grcke filozofije. I mnogi drugi su upozoravali na covjekovu nesavrsenost. Zato njegova “ceznja za smislom” – I kada je covjek posjeduje I kada je svjestan nje – najcesce ostaje neostvarena ili barem neostvarena u potpunosti. uz ogranicenja drustva i istorije. judejske. I to samo “borbom neprestanom”. kao I u “Pisma njemackom prijatelju”) da covjeku nije lako postati ono sto jeste. ako se zna . On. onog racionalnog i iracionalnog. kamijevski receno. i to i za filozofiju i za nauku i za iskustvo. Pored saznanja da sustina zivota manje ili vise izmice ljudskom poimanju i da covjekov zivot trajno prati egzistencijalna protivrjecnost (izmedju osjecanja i razuma. izmedju trenutnog I vjecnog ostaje neprevladano. onda je izvjesno da ga jedno covjek moze zadobivati I “osvajati odozdo”. Nema sumnje da time bitno osiromasujemo i nas zivot i zivot uopste. Ta stalna zapitanost covjeka o smislu svog postojanja . Zivot tada i tako postaje i o(p)staje kao puka. predstavlja sustinu onog najvrijednijeg u istoriji ljudske misli I covjekove prakse – od staroegipatske. Naime.o(be)smisli svoj zivot. o svrsi postojanja institucija koje covjek stvara. iskazivano u paru bogova. A sta se desava sa covjekom savremenog doba. renesansne I prosvjetiteljske ere do najnovijeg doba.

Kamija i brojnih drugih) – ukazivali na protivrjecja u ljudskoj prirodi. zadobiva vrijednost samo ako neko drugo Ja priznaje njegovu vrijednost. na empirijskom planu. do Paskala. posredstvom nekog drugog. pripadati nekome znaci i dijeliti iste ili slicne vrijednosti – u nekim grupama i do kraja. ili kakav bi (jos) mogao biti. Tada se vlastiti zivot dozivljava mnogo vise kao rezultat okolnosti. On. trajno ugradjeni “nesigurnost. A tu dramu i u pojedinacnoj i u zajednickoj egzistenciji ispunjava i bol i radost. ono sto bas nije htio biti? Pa i kada se covjeku cini da zivi vlastiti zivot. Ako se tome doda i nesporna cinjenica da je sama ljudska priroda “sklop suprotnih sila”. Naravno da se odnos pojedinca i grupe. Covjek se cesto prosto mora bezuslovno prilagodjavati. onda se upotpunjava slika covjekove zivotne drame u (ne)traganju za (be)smislom. cak i bez prava na osobenost. inteligenciju) tip culture. dominantan mentalni sklop. Lao Cea. svakako treba dodati I specificnost individualnog iskustva. Da li to znaci da pojedinacni covjek za sebe ne posjeduje bit covjeka. andjela i djavola. sam nisam nista!” Ali. Kjerkegora. nista ne zivi bez svoje suprotnosti. briga i strepnja”.Zato ima osnova za pitanje da li je covjek uopste uopste ono sto mu se desava. Sokrata. od kojih su najbitniji. grijeha i nevinosti u njemu. kod konkretnih licnosti. dakle. s njim u vezi. mentalitet. Tek pomocu svoje suprotnosti sve nalazi svoj pravi smisao. naime. zapravo. a ne na sebe samog. Covjek postaje onakvim (i tako se ponasa) kakvog ga ocekuju. Da li je zaista moguce bilo kakvo jedinstvo ovih protivrecnih fenomena u ljudskoj prirodi. kako kaze Hegel. na “provaliju” u covjekovom srcu. pored hereditarne osnove (sto uveliko determinise temperament. i ocaj i nada. nego kao izraz vlastitog izbora. To. na prsustvo boga i sotone. i punoca i praznina. Mislioci su od vajkada – i sa misticnog Istoka i sa racionalnog Zapada (od Zaratuastre. u covjeku samom. da li on u vrtlogu zivota cesto biva ono sto u svojoj sustini mozda I nije ili. on. Oblik i sadrzaj ovih relacija je uslovljen brojnim faktorima. odnosno domnantni socio-kulturni obrazac i. izricito tvrdi: “…ja postojim samo kad sam s drugim. sa razlicitim osjecanjima 15 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . cak. pa i potcinjavati da bi opstao. manifestuje na najrazlicitije nacine. prizeljkuju i formiraju. (danas narocito) zivi po diktatu vidljivih i nevidljivih sila. na koje najcesce nema nikakvog uticaja. kako ono sto je u njoj bilo dobro. vazi i za nase Ja. karakter. zatim socijalno poreklo i pozicija u soijalnoj hijerarhiji. i ljubav i mrznja. a da je objektivno svijet samo sadrzaj svijesti vlastitog ja? Upravo je tako – bit covjeka se i u moralnom i u smisaonom pogledu manifestuje samo u zajednici s drugim covjekom. odnosno pojedinca i drugog covjeka. po mnogima.(Paskal) Otuda i skepsa u njegove autenticne (moralne) moci i posebno u njegovu etiku transcendentnog smisla. kako su to neki pisci mislili I misle? Doduse. te system vaspitanja i kvalitet obrazovanja. kako pripadati grupi (grupama) – sto predstavlja i biolosku i kulturnu i socio-psiholosku neminovnost – a istovremeno ostati svoj? Jer. jer covjeka uvijek “prati” njegova proslost. Ja trazi priznanje sebe samog. u njegovoj egzistenciji. Tome. Paradoks je. nasuprot misljenja solipsista da jedino postoji subjektivno ja. U njemu su. a ne onakvim kakav je. Marka Aurelija. I to. To je kljucni paradoks i vjerovatno neprevladiva antinomija u zivotu izmedju pojedinca i drustvene grupe. tako I ono sto je u njoj bilo lose. koje. Cini se da je u tom pogledu Karl Jaspers najradikalniji. Zar to onda ne vodi do toga da covjek na kraju lici na onoga kakvog ga hoce odredjena grupa.

zapravo. neizvjesne i opasne. nenacelno. kao i ona koja ih cuvaju. Zelim da budem normalan covjek. Kod vecine preovladava ona druga vrsta iskustva i osjecanja. Autenticno zivotno iskustvo temelji se na uvidu u jedinstvenost prividno suprotstavljenih pojava. koje covjek. pri tome. najbitnije je sta covjek pojedinac postavlja sebi kao glavni zivotni cilj. sto govorimo. Tako covjek manifestuje cjelinu svoje licnosti gotovo u svakom detalju svog ponasanja. cini ljudski zivot. I obrnuto. i u odnosu prema drugima. uslov su za potonju zivotnu radost. Sve sto covjek nosi u sebi. Punoca svakodevnice. Svaki covjek ili gotovo svaki covjek u zivotu donosi najrazlicitije odluke. Da li i onim moralnog. Sa moralnog stanovista je. onda vrlo vjerovatno nema ni nacela kojih bi se pridrzavao za njihovo ostvarivanje. pa i nasa moralnost. da li ce covjek svoje vrijednosti staviti u sluzbu dobra ili zla? Drugacije kazano. direktno ili indirektno manifestuje u svom ponasanju. Bol I patnja. ukoliko nema (jasnih) prioriteta u svom zivotu. i u odnosu prema svojoj okolini. Na tezini takvog iskustva zasniva se zivotno opstojanje I sposobnost trazenja izlaza. on svjesno ili nesvjesno. znaci uvidjeti dublje znacenje I smisao zivotnih damara. ozivljavaju. dozivljava. Osjetiti protok zivota u njegovoj neprolaznosti. intelektualnog znanja i socijalnih uslova da bude dosljedan u postivanju tih principa? Sasvim je izvjesno da to moze da cini i da zaista cini tek manjina. poebno. zivot kao vjecnost. gotovo nagonsko i instinktivno ponasanje. u pitanju su protivrjecna osjecanja – i ona koja ih slabe. Ali. I ne samo zivot kao trenutak. beznacajno koja od ovih iskustava i ovih osjecanja dominiraju u odredjenoj licnosti. se ogledaju u onome sto cinimo. kao takvog I. pa i potpuno brisu. Koliko je ljudi u stanju da se tako ponasa?Koliko njih ima moralne snage.koja idu uz jednu ili drugu vrstu iskustva. posjedovati i postovati odredjene principe u svom svakodnevnom zivotu. brigama. Jos je Heraklit govorio da je isto u nama. zapravo. znaci biti u saglasnosti sa samim sobom. nacelnog. Nije. dakako. kljucno pitanje. teske. Moje pretenzije su vece. Naravno. on odredjuje I sredstva I nacin zivota da ga dosegne. dilemama. podsticu. vidjeti vjecno u trenutku. kao fragment. Nasa dusevnost. smisao sopstvenog zivota. sto mislimo. vec zivot kao cjelinu.” * * * Upravo je svakodnevnica taj zivotni. ugrozavaju. pri tom. koju bismo mogli oznaciti kao spontano. zivot kao trajanje. smisaonog karaktera? Izgraditi. pa i neprestano namecu. drustveni i vremenski prostor u kojem je eventualno moguce doseci tu pretenziju da se bude “normalan covjek”. odnosno u cemu vidi smisao zivota. pa i one osjetljive. ma koliko se pojedincu cinilo da sve prolazi s njim. Uvidjeti das u takva stanja (I osjecanja) 16 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Covjek je tada neminovno ophrvan brojnim pitanjima. na koji “utiskuje” pecat svoje unutrasnjosti – i u odnosu prema sebi. Zavisno od tog cilja (ciljeva). * * * BELA HAMVAS: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac.

univerzalnom. ispunjen rutinom I prazninom. jer oni znaju (i/ili osjecaju) da bez dobrote ne mogu biti srecni. pa I na moralnom plan. ljudskom. Ta nacela podrazumevaju cinjenje dobra u svakom vidu I u svakoj prilici. vjerovatno. znaci steci potrebnu zivotnu I duhovnu zrelost. ni straha. Istina je medjutim. Oni su. kao sto je I ostvarenje istine. ponasanje u skladu sa etickim nacelima je uistinu ono I onakvo ponasanje. Kao sto iz velikih zivotnih “lomova” covjek izlazi zreliji. nezavisno od toga koliko su ljudi svjesni te potrebe I koliko je njeno zadovoljenje uopste moguce. kao kljucni izvor zivotnog ispunjenja I dozivljaja ljudske srece. A. bilo pred egzistencijalnom neizvjesnoscu. Svakodnevni zivot najveceg broja ljudi je. onda je njegovo trajanje upravo u onome sto je radio I uradio na svakom. tako I sposobnost da vidimo suprotnosti u njihovoj medjuzavisnosti predstavlja znak mudrosti. vjecnom. naravno. Svoje poimanje dobra oni jednostavno dokazuju djelom. nepravde I patnje. Sta vise. I Agnes Heler je pisala da je savremeno drustvo u biti 17 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ni interesa. da su u savremenom svijetu tek rijetki spremni na ovakvo ponasanje. socijalnim. U tome je. Znanje ili osjecanje smisla (svakodnevnog) zivota je vjerovatno primarna covjekova potreba. Za takvo ponasanje se ne ocekuje nikakva naknada I nagrada. I onda kada ne postoji direktan interes za takvo ponasanje. ni bogati. ako manje volis drugoga od sebe”. Rijec je o tragu o sopstvenom (ne)ucescu u uzvisenom. koje kaze: “Ne mozez voleti sebe. Ta manjina predstavlja bolju stranu ovoga svijeta. opstaje I traje. odnosno cemu sav njegov trud I napor. statusnog I slicnog interesa. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. priblizava I samoj istini. ( Erkart) Dobrota ispunjava njihov zivot. Drugacije kazano. konacno. S toga su najcesce nezadovoljni I sobom I okolinostima u kojima su. koje nije rezultat ni prisile. Ono je. ni siromasni.medjusobno povezana. nisu dosegli potrebu za ljudskim samopotvdjivanjem. finansijskog. bilo pred prazninom. Ljudima koji su dosegli ovaj nivo moralne emancipacije mnogo je vaznije samo djelo nego medijska slika o tom djelu. moguce dozivjeti I “iskustvo smisla”. Na individualnom planu visokomoralno ponasanje se manifestuje u djelovanju u skladu sa etickim nacelima humanizma. ni manipulacije. Zato se tek u ovakvim slucajevima moze ovoriti das u moralne norme (u smislu kategorickog imperativa) uistinu interiorizovane I da one predstavljaju glavni izvor dozivljaja zivotnog smisla. sredstvo u postizanju ciljeva drugih. kao sto je ono. emocionalnim. opet. Dobrota nas. Oni se rukovode geslom (bili toga svjesni ili ne). ako je tacno da je “covjek ono sto uradi” (Hegel). prosto. kaze Vergilije. Oni vide smisao zivota u tome da drugima smanjuju patnju. moglo bi se reci da ovaj svijet upravo na njima I pociva. pa. starim vise vjekova. muka I patnja je uistinu sustinsko zivotno pitanje. na suprot tome. a najcesce ni bilo kakav publicitet. zasto covjek zivi. koje sebi covjek uopste moze da postavi. makar ih do kraja I ne bili svjesni. briga. Ali. uglavnom. pa I strahom od zivota. nije nista drugo do (NE)LJUDSKI TRAG koji covjek utiskuje u zivot svojim kognitivnim. rezultat diktata vlastite savjesti I unutrasnje moralne obaveze. to. Ovdje je rijec o ljudima koji uistinu “rade ono sto ne moraju” I u tome je upravo njihova velicina. Oni naslucuju da dobrota predstavlja ontolosko pitanje opstanka u skucenoj dimenziji materijalnog svijeta. moralnim I duhovnim sposobnostima. Oni nisu pronasli svoje (smisaone) ciljeve I. I onda kada je takvo ponasanje protiv neposrednog vlastitog materijalnog. Put do zvijezda posut je trnjem. Sta vise. Pitanje. uglavnom.

bez obzira koliko protagonisti bili toga svjesni ili ne. psiholosku. za njegove sustinske dimenzije – prije svega za umjetnicku. niti hoce da izadju iz sebe. Covjeku se cini da zivi vlastiti zivot. Samo istinska ljubav omogucava pravo 18 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . A bez spoznaje vlastitog identiteta malo je vjerovatno da je moguce osmisljavanje zivota I ispunjavanje njegovog smisla. Cojek je prisiljen da se bezuslovno prilagodjava da bi smanjio nivo neizvjesnosi. totalna informaizacija (kakvoj se tezi) predstavlja I vid osiromasenja svakodenog zivota. antinomije I paradoksi zivota sve vise izmicu.vec cak ni da ga otkrije u njegovoj osnovi. dozivljava kao rezultat okolnosti. a objektivno u poziciji da ostvaruje uloge koje mu uglavom namecu drugi. (I drustvo u cjelini. iz svoje zadate zivotne I radne uloge. ugrozava identitet I integritet licnosti. saznanje i osjecanje.nezadovoljo drustvo. socijalnu. * VERGILIJE: “Ljubav sve pobjedjuje!” (“Amor vicit omnia!”) * * * * * Staro je I prastaro saznanje (ili. simol. Koliko god pomazu covjeku I olaksavaju mu zivot.u cistoj ljubavi. preciznije receno.Zivot se zato. pa I brisanju duhovnog bogatstva ljudske svijesti I na to mjesto “stavljaju” broj. jer one objektivno I nemaju granica. koja. uglavnom. Kao da najizvornija pitanja . zivi po diktatu vidljivih I nevidljivih sila. covjekov zivot I svijet ostaju sve vise nespoznatljivi za njega. po diktatu anonimnih instance. Zarobjen mnostvom prohtjeva. Razumije se. Uprkos ubrzanom I nevidjenom narastanju pozitivnih znanja. emotivnu I moralnu –a time I njegovog obesmisljavanja. robotizacija I kibernetizacija. zivot po vlastitom izboru. Kao sredstvo “industrije zabave” I generalizacije amnezije. zapravo. dakako) covjek nije u prilici. ove tehnike ocigledno doprinose I slabljenju. niti mogu. ne samo da istinski njeguje vastiti identitet. Uistinu imamo pravo jedino na ono sto iskreno volimo. Neogranicene I neselektivne potrebe. kod. Cini se da takvu poziciju covjeka u savremenom drustvu jos vise ucvrscuje sveopsta informatizacija. Rijec je o zivotu u znaku duboke alijenacije. I onog svakodnevnog. Taj apsolutni naglasak na “imati” umjesto “biti” uveliko. pa. To je I razlog njegove sve vece neizvjesnosti i straha od buducnosti. rijec je o najrazlicitijim oblicima I vrstama ljubavi. posebno zivotni smisao. dozivljaj) da je vrhunski smisao ljudskog zivota. a on ga. koliko im se nacna misao prividno priblizava. za moci) je prosto nemoguce do kraja zadovoljiti. Sta vise. jer je struktura potreba obiljezena neogranicenoscu ljudskih prohtjeva. prohtjeve I zelje (za posjedovanjem. U svojoj ulozi “sluge” oni su uglavnom konformiti I beskicmenjaci. po misljenju Agnes Heler. Ona je tvrdila da covjek u to drustvu umire nezadovoljan. mnogi se I net rude u tom smislu I ponasaju se kao bica. naravno. za slavom. koja je vec uveliko preplavila covjekov svakodnevni zivot.

koja je. tako I u odnosu na sebe sama. pa I ono u moralnom smislu. tjeskobi. I to ne samo zato sto je ljutio bogove. umjetnosti I. Ova kriza je. kako u odnosu na druge. teologije.stvaralastvo. odosno mjesto gdje bi je trebalo biti najvise. sve manje. cini se da vecina ljudi nije upoznala ljubav! Svojom voljom ili uticajem okoline I okolosti oni su u velikoj grupi tzv. o porodici. Kakofila (zlih ljudi ili potencijalno zlih). ekstremni individualizam. I od samog nastanka covjeka – od Adama I Eve. Sivilu. U mnogim zemljama ovog dijela svijeta cak vise od polovine stanovnika zivi izvan porodice. Nije ih. vec prvenstveno zato sto je krsio nacela sopstvene ljudskosti I moralne odgovornosti. toplina I emotivna povezanost. nasilje u porodici. po mnogima. Agatofila (dobrih ljudi). tanatologije (nauke o smrti) svijest o smrti I strah od smrti su gotovo univerzalne. a. Tantala… Za pocinjene grijehe. Kao da prestaje biti prirodna. Poznato je da je otac psihoanalize Sigmund Frojd izveo radikalan zakljucak u vezi s ovim. Kaina I Avelja. inace nephodna svakom covjeku je. sto bi Ivo Andric rekao. izraz sveopste krize nacina zivota. vec I vrhunac ljudske bijede I nesrece. sto je bila kroz milenijume. ali I covjekove individualnosti. nemogucnost ostvarenja zivotnog smisla u okvirima porodice. U mrznji (ili zavisti. Srdacnost. posebno. sigurno predstavlja. sve rjedja u porodici. placao I kazne. Rijec je. odnosno zivotnom besmislu.sve cesca. a jos manje ovovremenom nacinu zivota. Rijec je. obrazovnih I zdravstvenih funkcija. traganje za “smislom” u manje ili vise patoloskim formama individualnog I kolektivnog zivota (izbjegavanje formiranja porodice. kako istorija odmice. vec samo rusiti I razarati. covjek je pokusavao da “doskoci” razuzdavanjem nagona I koriscenjem nasilja. prostitucija…). mucnini. To. Ta. Zato bi I na Vergilijevu uzvisenu misao o svemoci ljubavi. Ne htjeti ili ne znati voljeti nikoga I nista. znaci I zato sto je smisao zivota trazio iskljucivo u eksploziji strasti I u nasilju. nauke. jos cesce. I o svjesnim I o podsvjesnim (pa I 19 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . egoizam. Ili. istovremeno. naravno. zahvacena dubokom I sirokom krizom. masovni razvodi brakova I razaranje porodica. Sizifa. doduse. nasuprot malobrojnih tzv. bila najjacemjesto slobode. Neki cak misle da je cjelokupni covjekov zivot sacinjen od odbrane od straha od smrti. prema legendi. Ona kao da prestaje biti primarna drustvena grupa. mogli dodati da su toliki covjekovi porazi I padovi upravo uvjerljiv dokaz da je u istoriji ljudskog roda bilo malo I premalo ljubavi. droga. u kojem se “oslobadjao” od krivice za promasenu sopstven egzistenciju. ne samo odsustvo kvaliteta I punoce zivota. naravno. Prometeja. covjek je stvoren da cini nasilje I da se na njmu cini nasilje. drustvena I duhovna zajednica u okviru koje se dijele zajednicke vrijednosti I uvjerenja I koja je. Kako pokazuju saznanja filozofije. porodica je istovremeno gubila I bitne socijalne I psiholoske funkcije. na zalost. ne rjetko biva I razlogom traganja za zivotnim smislom iskljucivo izvan porodice. U tom kontekstu covjek je formirao I svoj odnos prema smrti I strahuod smrti. Ili. odnosno svakovrsnom animalnoscu. posebno na Zapadu. dakako. a koji glasi da je cilj zivota smrt! Strah od smrti je toliko snazno osjecanje da se covjek od njega brani na najrazlicitije nacine. manjkalo ni tokom ljudske istorije. neposrednosti. sebicnosti. prisnosti. cini se. Paralelno sa gubitkom mnogih ekonomskih. Ove I slicne vrste gresaka I grijehova ocigledno nisu strane ljudskoj prirodi. Iz tog zatvorenog kruga “nasilnog bitisanja” je tesko pobjeci. Ova “bezljubav” sve vise pogadja I (mozda) njeno poslednje utociste. dakako. I to. bijedi. covjek je. Na zalost. a da je nje. neiskrenosti) se ne moze stvarati.

ostavili neljudski trag. narcisoidni. samokontrole. koji bi mozda imali vise razloga za ovakvu brigu. Oni drugi ce se I u samrtnom casu vise pitati za svoj (ne)ljudski trag. Pri tom svodjenju zivotnog bilansa. a ako ga prihvatimo da nas ono ubija. oni svjesno ili nesvjesno tragaju za zrncem besmrtnosti u samome sebi I svom zivotnom djelu. on ce zapisati I to da bez vremena ne postojimo. Pa ipak. gubitak volje. Upitima o svrsi I dosezima vlastitog zivota. ako uopste postavljaju pitanje smisla svog zivota. ipak se razlikuje. Medjutim. Najznacajniji vid nesvjesne odbrane je upravo potiskivanje smrti I straha od smrti iz svijesti. ni najmanje je ne pokazuju. Ako se tome doda cinjenica da je starost inace pracena bolestima. ziveci zivotom koji ne vrijedi. bola). osjecanje krivice. usamljenosti. nacije.” Drugi. upravljanja osjecanjima I sl. nije bojao. odnosno u besmislu I oni koji nisu ostavili ljudski I stvaralacki trag ili su. zaborava. Pjesnik Zbignjev Herbert (Poljska) bukvalno pred svoju smrt pjeva: “Gospode. U ovom romanu. 20 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Smrti se. nego za svoj bioloski nestanak. ciji je zivot protekao ili uglavnom protekao u nagonskom zadovoljavaju materijalnih I finansijskih potreba. ta svijest o smrti I taj strah od smrti nije identican u svim kulturama I nije nepromjenljiv. da to pokusavamo da razumijemo. U znamenitom djelu “U traganju za izgubljenim vremenom” Prust kaze da je to sto posjedujemo cula I divno I strasno. Poznato je da je Marsel Prust diktirao tekst gotovo u trenutku kada je umirao I to tekst o smrti. ako je rijec o sistemima vrijednosti koji pocivaju na (ekstremnom) individualizmu. pa I ocajem. niti da se izvinim svima onima kojima sam zlo nanio. bezvrijednost. potiskivanja. bolom. Oni samozaljubljeni. Zato je tuzna moja dusa. Oni ne gube samopouzdanje. medjutim. ali da nam cesto ne uspijeva. ali jos vise od karaktera socijalne grupe. osjecanjem umora. religije I kulture kojoj pojedinac pripada. u obrnutoj proporciji sa strahom od smrti. prazni. a nalazeci uvijek da je ono samo drugo ime za nasu izvjesnu smrt. a da nas ogledala lazu. Karakter straha od smrti (koji je manje ili vise slican. pak. Smatrao je da covjek umire svakoga dana. vjerovatno imaju veci strah od smrti. nemoci. uvjerenja I iskustava. moglo bi se matematicki iskazati.nesvjesnim) I o uspjesnim I o neuspjesnim mehanizmima odbrane. da su nase uspomene nas raj I nase prokletstvo. pa I radost zivljenja I u takvoj situaciji. nikada ne prestajemo da igramo igru traganja za njim. patnje. onda je vjerovatno d ace takav zivot biti pracen patnjom. depresiju. kada je rijec o strahu od umiranja. znam da su moji dani izbrojani…necu stici vise da ispravim nepravdu. da svi nosimo maske na licu. A to je direktno vezano za osjecanje (dozivljaj) zivotnog smisla. Spoznaja predstojece smrti podstice ovaj tip ljudi na intenzivnije prozivljavanje zivota. koje je. nadajuci se da je vrijeme drugo ime za Boga. zavisno od persoalnih saznanja. prazninu. najcesce dozivljavaju razocarenje. Tim prije I tim vise. neostvareni. apatiju.

i nadi i beznadju. obrazlaze Andric protivrjecnu prirodu ovog izvora zivota. u vezi s tim. i riziku i sigurnosti. jedna vrsta igre na srecu. Sartr. vjerovali su oni. I povrh toga. Te suprotnosti uvijek iznova grade i razgradjuju covjekovo paradoksalno bice. ugrozava se I bledi sve vise do potpunog nestanka. naravno. da je on samo jedna kocka. Proces covjekovog formiranja odvija se u interakciji onoga sto svjesno smatra da jeste I onoga sto (nesvjesno) naslucuje da moze biti. sudbine. kako u individualnom. tj. sve moze prijeci u svoju suprotnost. podsjetiti na Paskalovu opasku o Kleopatri. i slobodi i poniznosti. i istini i lazi. I pored slucaja. kojom biramo sopstvenu zivotnu srecu. Sa ovakvim shvatanjima su. nespojiva ona shvatanja koja govore o istorijskoj nuznosti. Ceo covek se prazni I trosi I kad bi se sav potpuno predao Suncu I suncanju. Tek se po neki mislilac 21 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Dakle. zivot je. Kao sto je poznato. U principu nam nije dato da saznajemo (konacne) istine. (“Metuendum est semper ess si tutus velis!”) To jednostavno ne postoji! To nije ni teorijski moguce! I po misljenju vodecih fizicara. on je primjetio da bi istorija svijeta bila drugacije da je Kleopatrin nos bio malo kraci! I mnogi drugi (Nice. o opstem permanentnom napretku. vec u najboljem slucaju da prepoznamo greske I da navodne nesporne cinjenice prevodimo u hipoteze. Isto su govorili za citav svijet. mogli bismo slicno dokazivati I za bilo koju drugu prirodnu pojavu. Sve je (ne)moguce! Ne kaze slucajno jedna stara latinska izreka da se uvijek mora plasiti onaj koji zeli da bude potpuno siguran. Dovoljno je. tako i u zivotu zajednica. I filozof Karl Poper je dokazivao da ni u nauci nista nije izvjesno I da je svaka teorija podlozna opovrgavanju. Rorti…) su u slucaju vidjeli pokretaca univerzuma.* * * TERTULIJAN: “Vjerujem. Ime za sudbinu je bila kocka. samo vjerovatnoca je sastavni dio svijeta. covjeku je ostavljena mogucnost da vlastitim zalaganjem “popunjava” zivotnim sadrzajem taj “okvir sudbine”. U njima ima mjesta i namjeri i slucaju. i sreci i ocaju. kao od prezrele I ispraznjene mahune ili od presvislog cvrcka na borovoj kori”. Time je vise razvijao mit o nauci I na njoj zasnovan mit o stalnom napretku (kao I mit o tehnici I tehnologiji) nego sto je nalazio prave odgovore na te probleme. U zivotu I svijetu zaista nista nije sigurno. Buduci nepredvidiv. Ona je data u njegovoj strukturi. od njega bi na kraju ostala samo ljuska. Ivo Andric ce u svojoj paraboli o Suncu uvjerljivo pokazati kako ono od izvora zivota moze postati i ono sto unistava i oduzima zivot. “Na suncu misao postaje spora. ono antinomicno je mozda i kljucno obiljezje ljudskog zivota. I kasnije ce mislioci slucaju pridavati manji ili veci znacaj i to. srece. trajnoj ljudskoj sustini. jer je apsurdno!” (“Credo quia absurdum est!”) * * * Zasto ne vjerovati u apsurd. I zapadni racionalizam je vjekovima vjerovao I vjeruje da nauka moze dati konacne odgovore na probleme smisla covjekove egzistencije. ako je i sam zivot u svojoj biti apsurdan? Sta vise.Naravno. zapravo. Nagoni tela rastu I gone neodoljivo ka svom zadovoljavanju. Jos su stari Grci vjerovali da je covjekova sudbina odredjena kockom. o neumitnom napretku slobode.

bjekstvo od dosade moze biti I rusilacko I razaracko (kakvi su ratovi. Sam svakodnevni covjekov zivot demantuje apsolutizaciju mogucnosti nauke. htjela to ili ne. pravdi. vec I da vrijednosno osmisljava svoju djelatnost. jedini nacin da utvrdimo ko smo I sta smo. U suprotnom bi to bio kraj ljudske istorije i covjekovog svijeta. ali nije umna! Nauka je ucena. ali nije samosvjesna! Za nju svijet vrijednosnih sudova ne postoji. Oni se tek u rizicnim situacijama osjecaju “kao kod kuce”. godine). Nauka moze da ojasni sve. ucenost I mudrost. sto je malo vjerovatno. jer ni sami ljudi nisu cisto racionalna bica. po njemu. ako njeni rezultati ne sluze najvisim vrijednostima ljudskog zivota – slobodi. ali zivot bese ocajan!” * * * Ovaj jednostavan. umjetnosti. koji se u savremenom drustvu i uvecavaju. odnosno odredene drustvene grupe. podrazumijeva I borbu za sirenje islama) koji pociva na doktrini da je velika cast poginuti u svetom ratu. On je pracen svakovrsnim rizicima (od voznje autom. mjeren uobicajenim statistickim 22 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kriticnosti I smisaonosti. jer im je sigurnost neinteresantna i dosadna. trazimo nemoguce” – bio je vodeci slogan studenata Sorbone u njihovim demonstracijama 1968. ali nije mudra! Ona je svjesna. uslijedile od strane filozofije.odvazio da ustvrdi da se odnosi izmedju ljudi ne mogu urediti cisto racionalno. kulturnih. postoje I ljudi koji prihvataju izazove rizika svjesno I namjerno. smislu – onda je ona ojektivno. Visok kvalitet zivota. Zbog toga se ovi vojnici izlazu riziku. ma koliko nada bila i snaga i laz. naravno. Istina. pokretanje istorijskih promjena I traganje za alternativama. (“Budimo realisti. Njoj nedostaju dimenzije cjelovitosti. u sluzbi porobljavanja. ljubavi. I u teoriji se uveliko odomacila sintagma “svjetsko drustvo rizika”.sto. uvijek iznova. religijskih I ideoloskih obelezja odredjene sredine. One su upozorile da nauka mora. teologije.(Urlih Bek) Medjutim. Sartrje s pravom govorio da je progress djelo buntovnika. Spremnost na povecani rizik moze biti I rezultat socjalnih. a ne sirenje slobode covjeka I svijeta. Tipican primjer za to je dzihad u islamu (koji. * * * CARLS SIMIC: “Jas am zivio dobro. koji je za druge nezamisliv. ne znaci da vecina nije protiv dosade. odnosno moguce posljedice svoje djelatnosti. ali snazan stih americkog pjesnika naseg porijekla Carlsa Simica (iz pjesme “Kasni poziv”) predstavlja svojevrsnu paradigmu za zivot velikog broja ljudi danas. umijece istinitog misljenja I dobrog zivljenja. Potreba za rizikom nije tipicno ljudska. A to je i jedan od izvora za. posebno na Zapadu. A ona moze sluziti tim vrijednostima samo ako ujedini razum I um. Otuda su I prve znacajnije kritike mita o nauci I njenih fakticki nezeljeih posljedica. na primjer) kao kreativno I stvaralacko I nesto sto donosi promjene na bolje. Ona zato I ne moze naci smisao unutar sebe same. pored znacenja borbe protiv zla u sebi. Po nekima je ovakva cak vecina ljudi. a da ne razumije nista! Nauka je razumna. do genetskih mutacija i kloniranja). To je. Jer. A mnogo prije njega Platon je poucavao da je utopizam vatra kojom se prosto moramo igrati.. ne samo da misli.

Kljucne teze Roberta Franka. koji je svojevrsni pandan onom Svjetskom ekonomskom forumu (koji se inace odrzava u Davosu). da je “suocen sa ozbiljnim gubitkom kriterija sta je vrijedno. manijakalne potrosnje i bogatstva. Zato. Ovdje je osnovni moto zivota uvijek naprijed. Kroz takav zivot vecina ljudi ide “neprobudjena”. postoje indikatori po kojima se ona moze meriti. i da je ta veza cvrsca kod ljudi koji se nalaze nize na socijalnoj skali. besmislene. kaze Cigler. ipak. skoro da je izgubljena sposobnost uzivanja u svakodnevnom zivotu. Rijec je o necemu sto je supstancijalno i imanentno “kvantitativnim civilizacijama”. Ostali su sve manje srecni. Istinskog kontakta sa cvijecem. a koji je svoje poslednje zasjedanje imao u Njujorku. Svajcarski profesor Zan Cigler je na tu temu do sada objavio cak 16 knjiga. drvecem. koji na globalnom nivou izgradjuju institucije preko kojih gospodare svijetom. kojom je izazvao pravu uzbunu u Americi. Pored potrebnih. koje izlaze u ovoj knjizi su da svijet zivi u vremenu “duboke propasti”. kako to kaze psiholog Antonio de Melo. pa i perverzne stvari i usluge. sociolog Zan Ciglar cak govori o“privatizaciji svijeta”. nivoa samoubistava i sl. kao sto je dobro poznato.(uglavnom materijalnim) parametrima. pracen i ostvarenim zivotnim smislom. istice ispitivanje samih ljudi o tome. Iako je. u njegovim jednostavnim i izvornim vidovima. (pa i sve vise vidljivo) ima I svoje nalicje. a sta ne” I da je “svenesrecniji”. pri tome. a na drugoj strain svijet se pretvara u masovnu grobnicu. Na jednoj strain funkcionise liberalizam. s druge strane. koje ce se opirati 23 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . zatim mjerenje nivoa stresa . dosadan. odnosno da je sve slabija veza izmedju visokog standarda. Ucestvovao je I u radu Svjetskog socijalnog foruma u Porto Alegreu. vec i manje ili vise svaki pojedinacni zivot. i najcesce nije. I kao takav. travama. On. jednolican. On. Svjetsku trgovinsku organizaciju i NATO. s jedne strane i srece ljudi. I ne samo zivot kao takav. ljudsku srecu tesko mjeriti (po nekima i nemoguce). Po njegovom misljenju. potencira cetiri kljucne institucije: Medjunarodni monetarni fond. kao vojno krilo finansijskih gospodara. biljkama i zivotinjama gotovo da nema. odnosno o tome da svijet postaje vlasnistvo jedne grupe ljudi. po Robertu Franku.je utvrdo da su ljudi sve manje srecni. Opsteprihvacena je deviza manijakalne potrosnje. Cigler cak I za Evropsku uniju tvrdi da predstavlja samo jednu “racionalizovanu kapitalisticku fabriku”. O ovome jos uvjerljivije pise americki profesor Robert Frank. jos vise se kupuju nepotrebne. on je ne rijetko prazan. Takodje je utvrdio visi nivo osjecaja srece kod mladih ljudi. Koristeci ove kriterijume i metode jedan drugi profesor – Endrju Osvald . Ali. povrsan. Odnos prema prirodi je skoro u potpunosti instrumentalizovan. Zivot inace je ispunjen i trenucima ocaja i srece. mi zivimo na Planeti nevjerovatnog bogatstva I razorenih ljudi. Sta vise. naravno. ne mora biti. pri tome. Ali u kulturama ekstremnog individualizma i naglasenog materijalizma takva protivrjecja su izrazenija i mahom uslovljena vanjskim poticajima. gotovo besmisleno. pa cak i konstituisana cultura “kupuj dok ne umres”. u svojoj studiji “Groznica luksuza”. Svjetsku banku. Zato globalizacija mora da bude porazena. Jednom rijecju. O njemu su pisali i pisu mnogi. dakako. nije ni malo slucajno. uvijek imati sto vise ili cak “uspjeti ili umrijeti”. On se zalaze za izgradnju “svjetskog gradjanskog drustva”. Siri kontekst ovakvih manifestacija svakodnevnog zivota je ponajvise vezan za process globalizacije. Uveliko se “raspukla” cjelina zivota. A ovaj proces. uz aktivno djelovanje u antiglobalistickim drustvenim pokretima. U duhu svoje radikalne kritike nalicja globalizacije. To.

bilo o neunistivosti zivotnog kontinuiteta. u kojem je samostalniji. srecniji. ovi drugi predstavljaju potencijalno nove socijalne pokrete. Po Cigleru. odnosno koji na razlicite nacine tragaju za zivotnim smislom. u odnosu prema biljkama I zivotinjama. Ta usmjerenost ka unutrasnjem zivotu je osnov I izvor unutrasnje snage. mocniji. Kult tajne I misterije. u dubinu svog ega. Tek pritajena svjetlost diskretno obasjava ljudski zivot. ona je samo u unutrasnjem zivotu”. Poznato je. 24 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da je kljucno u budizmu. Znano je. u sportu I rekreaciji (joga I sl. odnosno uvjerenje da sustina zivota izice ljudskom saznanju. covjekovih ubjedjenja I uvjerenja. u prirodnom I ta novootkrivena mogucnost poniranja u samog sebe. kao kontrast zapadnjackom imperativu otkrivanja dominira tajanstvenost. I nastavlja: “Ne zbirka radova. on istice primjer francuskih poljoprivrednika i argentinskih bezemljasa. s jedne strane. Ovdje. svoje duse. I u zapadnoj kulturi (kulturama0 je moguce naci taj unutrasnji mir ili barem individualno tragati za njim. statusom I slavom. dusevnu rvnotezu. bogatstva njegovih emocija. Skepsa je svetla zato sto covjek zadrzi I ljubav I razumevanje za spoljasnji svet. Upravo iz toga proizilazi bolnost egzistencije. Oni su I nucleus novog svjetskog gradjanskog drustva. ponajvise odnosi na ljude “od duha I pera”. kao kljucni motiv u poimanju zivota. te pouzdanost I postojanost. na primjer. kao puta u traganju za ljubavlju. nemira I dilemma.). ali I uzburkanosti. nego svetlu skepsu prema svemu sto je pojava I sadrzina spoljasnjega sveta. pri cemu. I to bilo da je rijeco njegovoj indiviualnoj prolaznosti. Sve to svoj izlaz nalazi I u specificnom nacinu ishrane (makrobiotika). ne sivu. kao najuticajnijem filozofskom I religijskom ucenju Istoka. Oni koji imaju unutrasnji zivot. u malom. osete jednog dana skepsu. naime. uvecao profit najbogatijih I uopste uvecao mogucnosti kapitalizma. stalnu prisebnost I razboritost. pa I na Zapadu. profiterski I koristoljubivi svijet. koje e se boriti I prevladavati ovakav I suvise materijalisticki. razumljivo. I bolom I prolaznoscu. To se. istovremeno. predstavlja pravi kontrapunkt nepodnosljivom tempu u zapadnackoj trci za profitom. Naravno. ali I mogucnost utrnuca (nirvane) I poriva (zedji za bivstvovanjem). Naravno. da sve budisticke skole stoje na stanovistu permanentne reinkarnacije. unutrasnji mir. Zato je I sve veci broj ljudi u svijetu. moci. Za unutrasnji zivot Isidora Sekulic (u eseju “Silueta Milana Rakica”) kaze da predstavlja “najvisu pobedu I najvisi dar od Boga”. Ne cudi onda da je budizam samo u Italiji do sada dobio preko sedamdeset hiljada pristalica I da u Evropi I Americi vec postoje brojni centri za sirenje ovog uenja. unutrasnji zivot je rezultat sopstvenih napora svakog pojedica. To otkrice blazenstva I zivotnog zadovoljstva u jednostavnom. I internet je. harmoniju duha I tijela. I u kulturama Istoka svakodnevni zivot ljudi je ispunjen najraznovrsnijim sadrzajima – I radoscu I tugom. na one koji putem razlicitih formi stvaralastva obogacuju svoj unutrasnji zivot. ali ceni I meri taj svet iz jednog drugog sveta.izrabljivanju svijeta od strane novih svjetskih gospodara. prolaznost svega I lisenost sustine. koji su se rodili tako da ce ga imati. sklon prihvatanju ove filozofije zivota. povezao I sve one koji se tome protive u svjetskim razmjerama. ali je. istinom I duhovnim prosvjetljenjem. Moguce ga je istrazivati I spoznavati samo do odredjene granice. Ma koliko uslovljen socokulturnim I religijskim obrascima. svoga uma. koji vodi stalnom obnavljanju egzistencije. kao I prema prirodi uopste. tj. U nacinu svakodevnog zivota to podrazumijeva izvjesnu zivotnu mudrost. Ako ima srece za coveka. kljucno je obiljezje istocnjackog poimanja zivota. medjutim. beskrajnog ponavljanja radjanja I umiranja.

ono je u sustini najcesce veoma ustalasano I mnogo uzburkanije od zivota drugih ljudi. tuzi. Oto Vajninger ce cak zapisati I to da je “mrznja prema sebi moralno visa od ljubavi prema sebi!” Citanje I pisanje su. dilemama. Problem je. strepnji. Taj govor se. Zato nije cudno da su neki pisali da je talenat “privilegium odiosum” (Sestov) I da rijetko kada onome ko ga ima donosi zemaljsku srecu. Medjutim. mastati. Sta vise. Iako su nesto siri 25 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .Ma koliko citanje. Stvarnost knjige nije nista manje vrijedna od “zivotne stvarnosti”. Vjerovatno je Nabokov zato i napisao da “ svaki istinski veliki pisac emigrira u svoje djelo i tamo ostaje”. * TIN UJEVIC: “Mi smo isli putem. postaje preglednija. vjecna borba sa prazninom – bez obzira da li je riec o ljubavi. kada pisac napise svoje djelo. protivrjecima. Ili. koliko god radost I uzbudjenje. Sa manje li vise uspjeha. patnji. razmisljanje I razgovori ljudi od duha spolja djelovali smireno. Zivot stvaralackih licnosti jednostavno nije moguc bez ideja. kroz prostore svekolike stvarnosne sumnje I neumitnog puta u nistavilo. To je I kljuc za postizanje unutrasnje ravnoteze. na tehnoloska unapredjenja I . (Danilo Kis kaze: “Literatura je sloboda!”) U pitanju je iskonska teznja za punijim zivotom. ocaju. pisanje. za nadvladavanje opsena svijeta pojavnog. postoji mnostvo dokaza.radosti. smrti. shvacene u najdubljem smislu. Kasno opazismo da je taj put krug. Put je bio dug. najvise pribjeziste duha. za umne ljude ona katkad predstavlja “visu stvarnost”. dakle. toliko I jos vise izraz egzistencijalne potrebe. Sve to je uglavnom praceno skepsom. buduci da je relativno cest tragican nesporazum izmedju pisca I drustvene okoline. Nedavno su usli u upotrebu I tzv. voljeti. drugacije receno. Ona predstavlja I izraz pretenzija na vjecnost. veci dio okoline to ne razumije I ne pokusava da razumije. cini se da je taj govor I previse u kljucu pozitivizma I pragmatizma. naime. u piscevom prirodnom stanistu. u tome kako doseci osjecaj (dozivljaj) smisla postojanja.” * * * * * Mada se o kvalitetu svakodnevnog ljudskog zivota sve vise I sve cesce govori. za “putovanje” kroz prazninu svijeta. Umjtnicki dozivljaj stvarnosti je jedno osjecanje egzistencije. pa I bez iluzija. njegova dusa “uredi”. bez obzira da li ga je uopste moguce doseci. Merserovi kriterijumi za mjerenje kvaliteta svakodnevnog zivota. oni to prenose I na svoje citaoce.eventualno. U okviru te stvarnosti moguce je sretati sebi slicne. A da taj nesporazum moze da zavrsi I kobno. sumnji. Ovdje pominjemo samo onaj (koji navodi Vladimir Stanojevic u knjizi “Tragedija genija”) da je od sedam americkih nobelovaca njih pet umrlo od alkohola. bez duhovnih vrijednosti. uglavnom svodi na ekonomsku I politicku dimenziju. u kojem je moguce I prozivjeti zivot – raditi. bez ideala. ceznji. odnosno pravom borbom sa samim sobom sve do ocaja I sadizma. na njegovu ekolosku sadrzinu. na zalost. Drugi ce kazati da je to zato sto se. a to se najbolje vidi u tom djelu.

osjecanje I zivljene (be)smisla. to znanje. tek malobrojni vide “neprimjetnu razliku izmedju Privida punoce I Punoce”. zagospodario svim I svacim. u kojem je razbijeno jedinstvo I cjelovitost covjeka I drgugog covjeka. za moralnu autonomnost I primjenu univerzalnih moralnih vrijednosti. (ili ga nije spoznao). prisutna I u okviru najuzih covjekovih zivotnih jedinica. Ovdje je onda tesko govoriti I o iole sirim prostorima ljudske slobode . Zivot je. I zato ono sto nema u sebi. Rijec je o svijetu impersonalnosti. u sebi I 26 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . duboko besmislen I da se nesporazumi. upravo. Kada bi to bilo I tacno. toliko je I u strahu od tih istih sila. zbog interesa najmocnijih grupa. odnosno to pitanje zasto zivimo. cemu sav nas trud. te masovne povrsnosti. kao sto su socio-psiholoske. tehnoloskim I materijalnim. to znanje (dozivljaj) o smislu zivota je I najpreca potreba covjeka. postindustrijske. Dakle. Po onim najumnijim. kaze Ivo Andric “da covek cesto mora da se stidi onoga sto je najlepse u njemu I da upravo to skriva od sveta. ne rijetko. muka I patnja. Ogromna vecina je zarobljenik tog privida. za stvaralastvo. strah. pa I od onih koji su mu najblizi”.nego sto je to bio slucaj sa ranijim poimanjem ove sintagme (“kvalitet zivota”) oni u sustini ostaju u granicama pozitvisticke paradigme. A glavno u njemu je. Osvajanje slobode. za osjecanja. Rijec je o antropocentricnom svijetu I zivotu. A upravo od ovih sadrzaja ponajvise ovisi covjekov dozivljaj zivotnog smisla ili besmisla. pa zato fragmentiran pristup ne moze dati pravu sliku o njemu. Zivot je cjelovit ili ga nema. U savremenom svijetu apsolutizovane hladne racionalnosti. za istinsku drustvenost. moralne I duhovne. te covjeka I prirode. trazi oko sebe I izvan sebe. sve popularnijem “mjerenju” kvaliteta zivota izmice upravo ono sto je sustinsko. Primjena ovih kriterija u osnovi podrazumijeva apsolutizaciju rezultata razvoja pozitivne nauke I kvantitativno dokazivanje navodno permanentnog ekonomskog. pa time I za stvarnu ljudsku srecu. Ta “izokrenuta vrijednosna dioptrija” je. nema mnogo mjesta za autenticnu ljudsku slobodu. vjera. odnosno to poniranje u sopstveni unutrasnji kosmos/haos! Bez toga je tesko govorit I o slobodi I o moralnosti I o punoci svakodnevnog zivota. Sve stravicnije nalicje savremene. za istinu. te bezumne brzine. zrtvuje sve. pa I sami temelji zivota kao takvog. Medjutim. civilizacija sve je teze. “Takav je zivot”. te fascinacije ekonomskim. U svakodnevnom zivotu to znaci I jasno opredjeljivanje. u kojem je covjek cvrsto uhvacen u mrezu mocnih manipulativnih sistema I tehnologija. naime. mrznja. donosenje svakovrsnih odluka I preuzimanje licne odgovornosti I rizika od njih. jedino moguce zivjeti kao cjelovit. izvan ovog horizontal ostaju brojne I nista manje znacajne komponente kvaliteta ljudskog zivota. Zato neki misled a je ovaj svijet. ali ne I samim sobom. Istinska komunikacija medju ljudima razlicitih kultura. I u kojem se. za pravdu. Po njima je iskustvo smisla vjerovatno jedino sto moze donijeti I donositi pravu I trajnu ljudsku srecu. neprijateljstvo u ovom I ovakvom svijetu samo umnozavaju. kulturne. nacinom na koji postoji. odnosno o izvanjskoj I unutrasnjoj slobodi. politickog I tehnoloskog napretka kvaliteta covjekovog svakodnevnog zivota. kako to lijepo kaze I tacno zapaza Danilo Kis u svojoj “Enciklopediji mrtvih”. civilizacije upucuje neke I na (ekstreman) zakljucak da je danasni svijet “najnesrecniji od svih svjetova”. zahvaljujuci I razvoju pozitivne nauke. Covjek je. jer je koliko ponosan na sile koje poseduje. shvacene u znacenju koje joj pripisuju novovjekovna politicka I pravna filozofija. kao “slobode od” (nekog autoriteta) I kao “sloboda za” (slobode izbora). kao kljucnog nacela njegovog ustrojstva. nepovjerenje. covjeka I drustva.

ponajvise zato sto ga u sustini I nemaju. Posebno poslije teroristickog napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vasingtonu za predpostaviti je da se ovakva razmisljanja umnozavaju. odnosno otvorene I slobodne ljudske individualnosti. sto je mimo istine. samokritike. tezak. Covjek mora sam traziti izlaz I utehu u zivotu I boriti se protiv zla. Zivot je. kakav je ovaj nas svijet i kuda ide svijet. Hans Georg Gadamer. Zato ga I zive samo moralno najjaci. pa ni postovanja zivota. Ali. prvenstveno u sebi. Ili. neposredno pred svoju smrt. niti se u tom smislu trudi. sto se inace desava na prelomu milenijuma. Ali samo rjetk sun a to spremni. koja nuzno “prati” slobodu. To je. * RADJARD KIPLING: “Sa vrijedi galopirati. je prosto nemoguce izvan pune odgovornosti. ne samo kod naucnika i filozofa. vecina ljudi nije u stanju da podnese tezinu svoga “ja”. moralnija pozicija od one koja praktikuje prepustanje “toku stvari”. uslov samosvjesne moralnosti. Otuda se samo po sebi namece pitanje. besumnje. Istovremeno. nesigurnosti i neizvjesnosti pred buducnoscu. samo manjina osjeca potrebu da se bori za vlastitu I slobodu drugih I da je koristi za autenticnu ljudsku egzistenciju. odnosno sta ce biti sa nama ako se neslucene covjekove tehnicke I tehnoloske moci 27 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Do moralnog habitusa covjek moze doci tek kao samosvjesno bice. obicnog svijeta. vec i kod tzv. moralnosti. izjavio da je “tehnika novi oblik ropstva”. to podrazumijeva I pruzanje otpora svemu sto nije ljudsko. inace. To je. kao takvog. ako se krecemo u pogresnom pravcu. ali ne kao u anticko doba. ni svijest (ili ne dovoljno razvijenu svijst) o potrebi postovanja drugih. u kontekstu opsesije o kraju vremena. I nastavio: “Citava informatika je jedan inteligentni lanac robova. za razliku od uvrezenog misljenja das u neposteni “sposobni”. otac hermeneutike. zato ne cijeni ni drugoga”. kako bi rekao nas uvazeni filozof-eticar Milan Kangrga: “Primitivac ne cijeni sebe. pa onda. samoodgovornosti. Silno se rasirilo osjecanje straha. treba istaci da ovakav stav prema modernoj tehnici nije ni nov ni usamljen. I to. ma koliko nam bilo emotivno blisko ili cak I “nase”.oko sebe. naravno. A to je I uslov da I sebe I drugog tretira kao covjeka. jednakosti. vec na mnogo rafiniraniji nacin. svakako. Neposteno zive samo nesposobni (nesposobni za moralan zivot). kao jedinstvene dragocjenosti. pravde.” Bez obzira da li saglasavali sa ovakvim gledistem ili ne. Ona velika vecina nije u stanju da dosegne taj nivo moralne odgovornosti. Ona ne posjeduje svijest o samopostovanju. uz uvjerenje da je covjek preslab da mijenja same stvari ili da upravlja njihovim tokom. ne posjeduje moc samorefleksije. a posten zivot je jos neuporedivo tezi.” * * * * * Nedavno je u jednom intervjuu (milanskom dnevniku “Korijera dela sera”). Drugacije receno. moralan zivot je jedino istinski ljudski zivot I jedini garant dozivljaja dubljeg I trajnijeg zivotnog smisla. Robovi smo misleci das mo gospodari.

po ko zna koji put. izgubili dusu. Bilo da su motivisani vjerskim pobudama.podjednako blizak ili udaljen i laicima i vjernicima. ponovo postavlja pitanje smisla istorije. pravicnosti. poslije katolicke. po njemu. katkada i svjesni toga. Pa otuda. Covjek je “bacen” u situaciju smrtnika i sto je jos gore. istice da “ne uspijeva da shvati ono krajnje opravdanje. odnosno konkretije. pak. njegovog prava na srecu i njegove moralne – i svake druge – odgovornosti prema uzem i sirem okruzenju. Iz centra moci sve vise zjapi nistavilo. Fuko. Dodali bismo ovome da je (a)moralnost zajednicki teren . obrnuto. platili svojim zivotom. Rastrzan izmedju razloga srca i moralne duznosti. odnosno da su patnja i briga njen stalni pratilac. laicka etika je. samo na one svjesne I odgovorne. intelektualnim. i njihov zivot cesto prate manje ili vece moralne dileme izmedju slobode pojedinca. Zato se. Jahaci Apokalipse se sve cesce obznanjuju. sa sve manje slobode I ljubavi I sve vise ispraznjenog zivota ljudi. U nedavnom dijalogu Umberta Eka i milanskog kardinala Martinija o smislu zivota. bilo da se razumije i osjeca smisao dogadjanja ili ne. o teskim ontoloskim. Rijec je. Oni teze osjecanju harmonije. Cini se da je ona (sreca) iz ovog konteksta jedino i razumljiva. emotivnim I posebno moralnim pitanjima. u svakom slucaju. bilo svjetovnim moralnim nacelima.”? (U. koji je. moguca I ona pociva na solidarnosti s drugim. uz sav eventualni optimizam volje. uopste nevjerujuci u jednog licnog Boga. On govori o nedovoljnosti jednog cisto humanistickog utemeljenja moralnosti. koji su sustinski “izgubili sebe”. Kao i (a)moralnost. Derida.Eko) Da li jos ima mjesta za nadu? Da li ova Planeta jos uvijek moze biti covjekov univerzalni znacaj? Da li se stavovi postmodernista (Liotar. u kojem je “kapital vrhovno bozanstvo”.” Dakle. Na to mu Umberto Eko . kao osnovu njihove moralne akcije. za trajnijim i uzvisenim vrijednostima od sustinskog znacaja za covjeka i covjecanstvo. To se podjednako odnosi na vjerujuce I na one koji to nisu. iskrenosti. nije uvijek tako. oni rjedji) tragaju za sustinom. Delez. Naravno. sam cardinal kaze: “Znam da postoje ljudi koji su. jedino je bice koje je toga svjesno. Bodrijar…) o tome da su se sve velike utopije izblamirale i da su “bunari smisla presusili” pokazuju kao tacni? Naravno. dakle. No. da li istorija uopste ima smisla?Da li se uopste moze voljeti ovakva “zemaljska stvarnost. ostvarenja. Odsustvo vjere u Boga. odgovara da se covjek nekoristoljubivo angazuje u ime uzvisenih vrijednosti. srece. ljudi (istina. imamo pesimizam razuma ili.(Liotar) On je mjesto gdje ljudski zivot sve manje vrijedi. kao sto ih ni vjera u Boga ne sprecava da ne cine dobro ili cak da cine zlo. kardinal. to se podjednako odnosi i na poimanje. Ostvarenje moralnosti I postizanje smisla moguci su 28 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . prihvatio laicku perspektivu. na individualnom planu ne mora biti tako sumorno i. izmedju grize savjesti (patnje zbog neizvrsene duznosti) i spokojstva (zbog izvrsene duznosti i ostvarene ljubavi) covjek se stalno iznova uvjerava da sreca – u mjeri u kojoj je uopste dostizna – nikada ne ide sama. odnosno za punijim smislom ljudskog zivota. istovremeno. na srecu. Iako to priznaje. odnosno dozivljaj zivotnog (be)smisla.” Kardinal misli na one koji ne vjeruju u transcendentnu tajnu. kako ne bi iznevjerili svoja moralna ubjedjenja “. ne sprecava ljude da cine dobro. koji su uopste spremni da se suoce s takvim pitanjima. koje oni nude za te svoje postupke. na postovanju dostojanstva licnosti drugog.“okrenu” protiv covjeka I svijeta? Svijet se sve vise pretvara u dehumanizovanu pustos. na altruizmu. rukovodjen principom “drugi je u nama.

“za ljudsku vrstu”. Kada se tome doda sve veca neizvjesnost I samog covjekovog fizickog postojanja. Izrazita unifikacija. Eticka dimenzija se. kojima se izrazava laicka etika. Eko cak dodaje. neprirodnom zivotnom dinamikom I sve rasirenijom virtuelnom stvarnoscu. Cini se da savremena civilizacija – posebno ona u zapadnoj hemisferi – svojom naglasenom fragmentarnoscu. kojoj je izlozen danasnji covjek. misli da nije vise moguce obnoviti ideju dobrog zivota u ovoj “kulturi bez projekta” i “medijumizmu bez poruke”. On. ne predstavlja plodno tle za moralno osmisljavanje vlastitog zivota. * * * A. To. ne stvara nista osim “organizovane napustenosti” i “slobode cestica bez slobode”. odnosno sve izrazenije virtuelno lice sadasnjice. One su “izbrisale” negativno 29 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . te globalne klimatske promjene. javlja uvijek kada drugi stupa na scenu.ROBERISON: “Ako covjek radi samo ono sto se od njega trazi. Postmoderna nema iluzija o covjeku!. onda se sumorna slika upotpunjuje. razaracka moc savremene tehnologije. otvoreno pitanje koliko je ljudi spremno na postivanje uzvisenih moralnih vrijednosti. po Eku. po Sloterdajku. Na vrijednosnom planu to se manifestuje I u preovladjujucem cinizmu I nihilizmu ove epohe. on je rob!” * * * Nesporno je da niko unaprijed ne moze pouzdano da zna da li ce. U drustvu totalne komunikacije mocne medijske sile su “sve pojele”. naravno. u kontekstu semantike.V. U takvim okolnostima se. da postoje zajednicki pojmovi za sve culture. fragmentacija I komercijalizacija zivota savremenog covjeka ucinile su I cine ga toliko isposcenim da se gotovo moze govoriti o moralnoj I smisaonoj pustinji. egzistencijalna pitanja. Pa ipak. Peter Sloterdajk govori o postmoderom drustvu. na koji nacin i gdje ce ostvariti smisao svog postojanja. otvara I mnoga nova.I u vjerujucih I u odsustvu vjere I providjenja. mnostvo znakova iz zivota covjeka moderne epohe nedvojbeno ukazuje da je vecina ispraznjena od bilo kakvog smisla. naime. U svojoj zbirci eseja “U istom camcu” on se pita sta demokratsko doba namjerava sa covjekom? Odgovor mu je uveliko pesimistican. bez obzira na (ne)religijski kontekst I motive. kao drustvu terora. Jos su stari Egipcani govorili da je savrsen samo onaj ko je mrtav! Samo onaj koji se vise ne moze mijenjati. Ostaje. sveopstom komercijalizacijom. obavezu covjeka da ne cini ono sto ne zeli da se njemu cini. I Zan Bodrijar (kojeg Dzon Lehta ubraja medju pedeset “vodecih savremenih mislilaca”) ukazuje na potencijalne “razarace” nase civilizacije. medjutim. To se prevashodno odnosi na postovanje prava neporedivosti drugog. a jos manje zivota uopste. Tu moralnu I smisaonu isposcenost covjeka ovog doba uvecava I moderna tehnologija. On. posebno ukazuje na potrosacku maniju I nestanak humanosti I humanizma. predstavljaju samo najdramaticnije razloge covjekovog nemira I nespokoja danas. pri tom. Takodje je izvjesno da nema konacnog smisla. Desifrovanje humanog genoma I kloniranje humanih celija.

imaju ogroman uticaj u oblikovanju I jos vise u razaranju sistema vrijednosti. Vrijednoso ispraznjena kultura u medijima (“kicizacija) je. za svakodnevnom moci. Smisao. za drogue i brojne druge.” Elektronski mediji. eventualno. koje. kao autonomna sila. I izraz neslobode. po njemu. Iako zlo postoji. doslo do “smrti subjekta” i svojevrsne “devalorizacije idiskvalifikacije misljenja kao takvog. po Bodrijaru. I pored enormno brzog sirenja Interneta I drugih savremenih informacionih tehnologija. Tako je. Zan Bodrijar vidi veliku opasnost u potiskivanju ovoga drugoga. onda se pitanje eticke dimenzije zivota postavlja. U jednom relativno novijem istrazivanju. posebno televizija. malogradjanstine. 30 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Na medijima apsolutno dominira zvanicno misljenje (odnosno zvanicni stavovi). Virtualna stvarnost. njih cak 75% je izjavilo da vise uziva u citanju knjiga nego u surfovanju Internetom. za materijalnim dobrima. za nasilje. sto naziva kolosalnim dogadjajem. za AIDS.” Zivot u cjelini je sve vise vrijednosno neutralan. Umjesto istine imamo trijumf montaze! Ukazujuci na ogromnu razliku izmedju vjestacke inteligencije i ljudskog misljenja. Bodrijar tvrdi da je rijec o dekadenciji misljenja. barem djelimicno. one ipak postoje I za njihovo ostvarivanje se valja uvijek iznova potruditi. Zato je umjesto o jednom apsolutnom zivotnom smislu. u negativnom konteksu. Kada se imaju u vidu sve izrazeniji ekoloski problemi. za radijaciju. probleme ovovremenog svijeta. vec politicko. Ogromne razmjere ljudske pohlepe za novcem. nasa kultura vizuelna. uveliko doprinose ekonomski dominantni drustveni slojevi. da li je mozda moguce da covjek “ostane sam sa misljenjem po sebi”. nije intelektualno. licemjerstva. ali pod predpostavkama koje su za sada tesko dostizne. po Bodrijaru. Ma koliko su ozbiljne sanse za tako nesto male. a posebno. istovremeno. kao I u “proizvodnji” vjestackih potreba. nista manje. Dodali bismo da se istina tu vise I ne trazi. te problemi vezani za geetski inzenjering.misljenje i kritiku. cine urgentnom potrebu za reafirmacijom moralnosti u zivotu I svijetu. ako u svemu ovome uopste uspije preostati bilo kakvo misljenje. a ucvrstile konformisticko i revizionisticko misljenje i uvecale otudjenje. kica I sunda. nestanak sistema vrijednosti. uistinu zastrasujuce. visestruki individualni I zajednicki identitet? Ako masine preuzimaju veci dio poslova. ohrabruju podaci iz nekih istrazivanja da. a onda se u takvom kontekstu ne postavlja ni problem slobode kao takav. o gubitku alternacije. Tu za smisao vise nema nade! On se “ubrzano istrebljuje. nema sistem vrijednosti. Ovakvom. Kako onda u takvom svijetu graditi istinski ljudski identitet. dvolicnosti. zivota i svijeta. Jos nepovoljnija posljedica virtualizacije misljena i zivota jeste. ne znaci da mediji obavezno moraju biti takvi. naravno. Oni mogu biti I emancipatorski. ukoliko se o smislu uopste I moze govoriti u doba (post)moderne. U tom cilju. Ona je jedan od najcvrscih stubova diktatorskih rezima u njihovoj borbi za oblikovanje podanicke svijesti.ocigledno nuzan. odnosno o gubitku transcendencije. interes za citanje knjiga ne slabi ili barem ne slabi brzinom koju su mnogi ocekivali I nagovjestavali. vec kao pitanje pukog opstanka covjeka. po Abrahamu Molu “totalitarizam bez nasilja”. Svijet je postao simulacija. nezavisno od toga da li ga priznajemo ili ne. To se narocito ogleda u preferiranju nasilja. Ovo ipak. A ona je. mogu imati samo segmenti svijeta I zivota. izokrenutom sistemu vrijednosti. od 50 000 ispitaika – mladih Britanaca. posredstvom medija. a covjek simulakrum. mozda primjerenije govoriti o zivotnim smislovima. po Bodrijaru.

* BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtovati za nesto vece!” * * * * * Staro je i prastaro saznanje da se ljudi (veoma) razlikuju u svakom pogledu. o hamletovskom pitanju smisla ljudske egzistencije sve manje. nepovjerenja. I kada je najvise padao. izgleda das to jedan problem postaje veci. narocito. po misljenju ne bas malog broja relevantnih mislilaca. neminovno podrazumijeva I rehabilitaciju kritickog misljenja izbiljsko prosirivanje prostora ljudske slobode. umjetnickim. naucnim. Ovome dobrim dijelom doprinosi i nova tehnologija. cini se da je pouzdanijih odgovora o najdubljim tajnama zivota.sa sve manje novih ideja. 31 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I sama filozofija u ovom vremenu kao da je prestala biti ono sto je vjekovima bila cjelovit. samo dotle dok to omogucava makar i minimalo jedinstvo. jeste) izvor stalnih nesporazuma. svakodnevnim zivotnim i.ocigledno je da se ono enormno uvecava. predrasuda. pa i najzescih drustvenih sukoba. na srecu. U tome je. da se covjek bori I (mozda) izbori za svoju slobodu. Veoma su cesti “iracionalni upadi” u stvarnost. onda. U pravilu. cini ljepotu I bogatstvo ljudskog zivota. Ova kriza je. naravno. danas veca nego sto je ikad bila u istoriji ljudskog roda. moralnim – covjek nesporno moze da dosegne. to se osjeca I veca potreba za ucescem etickog u njegovom promisljanju i prevladavanju. prema Jungu. covjek je (ili. Svojim djelom i svojim djelovanjem -filozofskim. koji cesto preokrecu tok stvari i katkad covjeka sve vise udaljavaju od zeljenog cilja. sav taj napredak je uvecavao krizu ljudskog duha. A to. odnosno cesto eufemisticko preimenovanje zla u puki nesrecan slucaj. To. da spozna iosjeti dubinu soptvene egzistencije. Vrijeme u kojem zivimo je ocigledno vrijeme izgubljene prirodnosti. jer zivotom vlada. Istovremeno je evidentna I opasna tendencija brisanja razlika izmedju dobra I zla. zivot pruza mogucnosti.” Mnoge stvari ne idu kako covjek planira i zeli. I bez obzira da li to bilo praceno spokojem ili nemirom. Ta raznolikost. za cvrscim stozerima smisla. Ali. kako kaze nas ugledni pisac M. barem. nije moguc bez bola. nauke. u vezi s ovim. opravdanom Bodrijarova tvrdnja da nove tehnologije i tehnicke operacije ne prepoznaju sistem vrijednosti. umjetnosti I posebno tehnologije I materijalne moci. oni moralno najjaci pojedinci) pokusavao da se uzdigne . Crnjanski “slucaj komedijant. Uprkos svemu ovome. i pored svega. cijena tog i takvog traganja je najcesce visoka. to moze biti (i. iako ne uvijek jasno i lako. Naravno. Bez obzira na sav napredak filozofije. harmoniju i razumijevanje u okviru i izmedju drustvenih grupa i zajednica. napetosti. da sprijeci razaranje zivotnih vrijednosti i da pokaze da je covjek. znaci i za slobodu izbora izmedju dobra i zla. Ali. i. ne rijetko. uvijek otvoreno bice. U suprotnom. bice mogucnosti. zapravo. Oni najjaci uporno tragaju za zivotnim konstantama. naravno. taj proces unutrasnjeg sazrijevanja I dosezanja unutrasnjeg reda. i smisao i tezina tog famoznog “rada na sebi”. kritcki I umni odnos prema svijetu I covjeku . Cini nam se. spontanosti I duhovne suptilnosti. Sta vise.

nacionalne. U konzumerskom drustvu. Da li je on I definitivno izgubio potrebu za cjelovitom 32 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Covjecanstvo. Dok jedni prezivljavaju prave ljudske drame I drustvene lomove u ocajnickom traganju za odgovorima na zivotne dileme. godine I nijem) upozorava da bi se covjecanstvo moglo razoriti samo od sebe. sto neki traze I “nalaze” smisao u razaranju – materijalnom. Dok jedni uporno tragaju za moralnim konstantama sopstvenog I zivota uopste. On pokusava (posebno u svojim radovima “Univerzum u orahovoj ljusci” I “Kratka povijest vremena”) da konstituise I tzv. “totalni zivot” mu sve vise izmice. rasirene banalnosti I monotonije. posebno. ne samo da nije srecan. tiranije beznacajnog. Za jedne su razlike medju ljudima i kulturama izvor iskrene radosti i stalne radoznalosti. teoriju o svemu. bilo potrebno vise od deset godina da izgrade Svjetski trgovinski centar (WTC). razumjevanje I saradnju. covjek je ostao sam. naprotiv. Tesko ga je I spoznati. svakodnevnim.Utoliko vise. putem naucne I tehnicke moci koju posjeduje.Hoging razmislja I o mogucem izlazu. pa i straha. teoriju relativiteta. osjeca sve vecu bespomocnost. za druge. U vladavini licemjerja I obmana. A cini se da oni ponajvise proisticu iz toga sto je covjek ovog vremena izgubio sva bitna uporista. on. On. Njegova moc je silno narasla u svim domenima. sto je paradoksalno. Sve to se. nepovjerenja. a samo nekoliko trenutaka nekolicini samoubica da ga pretvore u gomilu rusevina. dotle drugi tumaraju u zivotu. oci u oci sa smislom postojanja I umiranja. naravno. dotle su drugi smrtno ravnodusni. neprimjetno I. ukoliko se politizuju i zloupotrebljavaju u ideoloske. I nije suvise inteligentno. socijalnom I duhovnom. Jos je gore. pa I ona moralnog karaktera. Covjek. osim u odnosu prema sebi samome.Hiljadama ljudi je. izvor sumnjicavosti. vidljivim I nevidljivim problemima savremenog covjeka I svijeta. cini toliko toga u korist vlastite stete. na primjer. globalno otopljavanje. kvantnu teoriju I neke druge teorije. da je to tesko I izraziti rijecima. (ili. nije srecniji nego u ranijim vremenima) vec je cesto I bez elementarnog identiteta. zloupotrebu atomske energije. I genijalni Stefan Hoking (profesor na Kembridzu. a jos teze ostvariti. I ko zna po koji put se ponovo potvrdilo pravilo da za ljubav I stvaranje treba neuporedivo vise vremena I truda nego za mrznju I razaranje. manifestuje I na individualnom planu u svakodnevnom zivotu. od 1986. dotle je drugima beskrajno dosadno I ni u cemu ne nalaze zivotni smisao. sto se vidi I po stalnom uvecavanju agresije. najcesce. drugi su vise – svjesno ili nesvjesno – na pozicijama sirenja mrznje I konflikata. u invalidskim kolicima. nesvjesno) odrice sopstvenog dostojanstva. ukoliko se te razlike svjesno i tendenciozno prikazuju vecim nego sto jesu i. dosada I poroci) I dok im uvijek nedostaje vremena da urade sta zele ili sta moraju. neizvjesnosti. kulturne i civilizacijske svrhe. posebno ukazuje na geneticki promijenjene viruse. za razliku od mrznje. pri tom. po njemu. Dok jedni preferiraju ljubav. kako je pisao Volter. koji je. Dok je za jedne rad I stvaralastvo istinska zivotna potreba (a ne samo. barem. poput pijanih kreatura ili zive u znaku (a)moralne mimikrije I (be)smislene praznine. zla i destrukcije sazrijevaju veoma sporo i na rijetkim mjestima. Zato on. uz to. spajajuci. vjerske. Ljubav. Covjek se gotovo dobrovoljno (iako. prijetnje i strahove. Sustinski. dobrota i kreativnost. On razmislja I o mogucem naseljavanju ljdi negdje u kosmosu. A do jednog takvog “rjesenja”valja se nositi sa ovozemaljskim. ocigledno. nacin da se izbjegnu tri nevolje: siromastvo. psiholoskom.I pored najvecih patnji drugih. pri tom.

koje omogucava. pored ostalog. naime. za dostojanstvom. I da razlikujemo dobro od zla. Prihvatajuci ovo. prvi veliki teoreticar uzivanja. a to onda znaci I potreba za pripadanjem. nesporno je da brzina zivljenja (I sve vece ubrzanje – nekima je cak brzina racunara. Eto. Samo on moze da trazi odgovore na pitanja kako smisaonije zivjeti I. odnosno sa cjelinom zivota nije. vec I sa samim sobom.To je. za moralom. Ovim problemom se bavi I Milan Kundera u svom romanu “Usporenje” I to na vrlo zanimljiv nacin. koja ne mogu da me preteknu zbog saobracaja iz suprotnog pravca. kao sto su druzenje. dobro ni sa moralnog stanovista. kaze da u svakodnevnom govoru pojam hedonizma oznacava amoralnu sklonost prema uzivanju. za pravdom. Njegova fanaticna vezanost za djelic vremena. ljubavlju. Epikur preporucuje samo obazriva I umjerena uzivanja. sustinski pojam hedonizma: covjek je srecan u mjeri u kojoj uspijeva da izbjegne patnju. brzina kojom se zivi. Samo on moze istinski da bude opterecen konfliktom osjecanja I razuma. na primjer. U tako bezumno brzom ritmu zivljenja. pak. Sta vise. Sta vise. ako ne I poroku. Ta brzina cesto otezava ili. potpuno sprecava zadovoljavanje tako vitalnih ljudskih potreba. 33 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da je “konkretni smisao” jedinstven I osoben za svakog covjeka. za slobodom. pragmaticnosti I morala. prema Kunderi. on proklinje automobilistu pred sobom. Zasto joj covjek ne prica nesto smijesno? Zasto ne stavi dlan na njeno koljeno? Umjesto toga. Jer. nema mjesta ni elementarnoj zivotnoj mudrosti. jer je shvatao blazn zivot na izuzetno skeptican nacin: moze da uziva samo onaj ko ne pati. Pored vozaca sjedi zena. odnosno da je brzina oblik ekstaze. prosto onemogucava “kontrolu” toka I smisla covjekovog zivota.” Bez obzira da li prihvatali ili ne ove opservacije Milana Kundere o svakodnevnom zivotu. takvo ubrzanje ne moze da prodje bez ozbiljnih I opasnih posljedica po kvalitet ljudskog zivota. istrgnut iz proslosti I buducnosti. njegov prekid sa prosloscu I sa buducnoscu. iscupan iz toka vremena. naravno. a da je “stepen brzine direktno srazmjeran intenzitetu zaborava. Jos uvijek ista kola. Samo pojedinac moze da (ne) trazi i (ne)pronalazi smisao svog zivota. U jednom od njih kaze: “Gledam u retrovizor. Kundera dalje ukazuje da je stepen sporosti direktno srazmjeran jacini sjecanja.spoznajom. zasto uopste zivjeti? (Njegosevski receno. za ljubavlju. jer gotovo sve u nacinu zivota covjeka savremenog doba djeluje u suprotnom pravcu. Zato ni (moralna) buducnost ne moze bez sjecanja. On tu pise da nase doba placa danak brzini. sjecanje je znanje. Za tako nesto je potrebno. On. a posto uzivanje cesto donosi vise nesrece nego blazenstva. za duhovnom slikom svijeta. nagona I culture.” Tu grcevitu vezanost za djelic vremena I izgubljeni smisao uzivanja u sporosti Kundera ilustruje mnogim primjerima. da li se imao rasta I roditi?) Ali. to nije ni malo lako. Covjek se grcevito drzi jednog djelica vremena. pa I za trazenjem konkretnog smisla licne egzistencije? A znano je. odnosno praznine I zivotne smisaonosti. netacno. telefona i liftova uzasno spora!) bitno osiromasuje zivot covjeka ovoga vremena. da je Epikur. ne samo sa drugima. koji ne vozi dovoljno brzo. Kundera zakljucuje da se boji “da srecan zivot. nije spojiv sa ljudskom prirodom. jos vise. solidarnoscu. kakav nam se predlaze. Ona u mislima vozi s njim I takodje me proklinje. pored velikog I sirokog saznanja I jos vece moralno htijenje I odvaznost. Patnja je. a ni zena ne pomislja da dirne vozaca rukom. on tvrdi.” Svoj odnos prema uzivanju u sporosti Kundera objasnjava I uistinu zanimljivim shvatanjem hedonizma. u savremenom drustvu. razuma I vjere. koji je tehnicka revolucija poklonila covjeku. znaci.

vec je to cisti konstrukt. pa I samu smrt. Da li zbog straha. I za stvaralastvo I za destrukciju. Iako je izvjesno da je smisao iznad srece. po njihovom misljenju. neznanja. Istinski ispunjen zivot ne moze da obeshrabri ni toliko izvjesna covjekova konacnost. odnosno da je ljudsko bice uvijek popravljivo. manje je bitno. a pogotovo zivotne nedace. * MARSEL PRUST: “Sjecanje na ljubav mi pomaze da se ne plasim smrti. samo zato da bi “lijecili” svoje frustracije. vec se moze I mora samo licno izboriti. Mrznja im katkad dodje I kao zamjena za tugu. pogotovo srece svedene na trenutna zadovoljstva. iako je moguce da covjek posjeduje podjednake mogucnosti I za ljubav I za mrznju. tako I da voli. I oni su svjesni velikog uticaja drustvenih okolnosti na prevalenciju odredjene vrste ljudskih osjecanja. Da li je covjek tako slabo I krhko bice da pozivanje na njegovu svijest uvijek daje slabije rezultate od zakonom utvrdjenih zabrana. izvjesno je. Neki od njih misle da prirodno I ne postoji. ali I vlastitog truda u tom procesu vlastitog mijenjanja na bolje. Da li je. Naravno. Iako je autor ovih redova intimno veoma blizak uvjerenju da u svakom cojeku potencijalno postoji I dobrota I ljubav. Covjek. Oni stoje na stanovistu da se covjek moze nauciti kako da mrzi. Po njima se ne moze izjednacavati ono ljudsko I ono prirodno.(Be)smisao ljudskog zivota je u najtjesnjoj vezi sa osjecajem (dozivljajem) ljudske srece. Ko “osvoji” odnosno pronadje zivotni smisao uistinu lakse podnosi I svakovrsne zivotne teskoce. Naime. u odredjenim (posebno teskim. Sta vise. Oni su ubijedjeni da moraju imati neprijatelja u zivotu. (I nece ih ni biti). posebno kod onih koje bi mogli oznaciti kao zivotno “promasene ljude”. da se on uveliko ogleda u tome da radimo ono sto volimo I da usrecujemo one koje volimo. oni tvrde da je ljubav vise prirodjena covjeku nego mrznja. tokom zivota mijenja identitet. neizvjesnim. dakle. ipak. dramaticnim) okolnostima neuporedivo lakse I cesce se opredjeljuje za ovo drugo. Posredstvom ljubavi. koje ce ga primorati na izbjegavanje zla? Cini se da bas jeste. Iako definitivnih odgovora na pitanje o smislu zivota nema. koji prosto I bezrazlozno mrze sve one koji nesto znaju I koji su nesto u zivotu uradili. cini se da iskustvo – posebno ono novijeg datuma – ne daje mnogo argumenata za takvo uvjerenje. koje su skoro neminovne. stvaralastva I osjecaja zivotnog ostvarenja I sama smrt se donekle prevrednuje I “prevazilazi”. a spremni su I da idu “korak dalje” pa da drugome nanose I zlo. A to je nesto sto nam niko drugi ne moze garantovati. 34 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . interesa ili neceg drugog. I za istinu I za laz. Oni umjereniji (poput americkog filozofa Dejvida Roberta Vilsija) stoje na stanovistu da ne postoji nesto sto je ljudsko u cistom smislu. ne moze prenositi ili predavati. pa ni prirodni identitet.” * * * * * Antropoloski optimisti tvrde da se duboko u srcu I dusi svakog covjeka nalazi saosjecajnost I dobrodusnost. pod pritiskom okolnosti.

sposobna I odvazna da se uvijek I svagda javno odupire lazima.) U ekstremnim istorijskim okolnostima. Ona je povrsna. oni su ubijedjeni da je covjek I istinski ziv samo dok voli. odnosno iskrenosti I ljubavi. destrukciji. Otuda. koju pri tome mora da “plati”. njihovih potreba I aspiracija. nekada I banalnim. ljudskih zajednica –srodnickih. zivot I rad u ovim zajednicama cesto “proizvodi” osjecaj usamljenosti I praznine. nije spremna na tako nesto. dovode do njihovog olakog “pucanja” pri prvim. dok ima potrebe za drugim. da se iskreno brine za druge. Nespremnost da se razumije . pak. u stvaralastvo. u dobra djela. Vecina. Oni znaju I osjecaju da covjek uistinu vrijedi onoliko koliko u sebi ima ljubavi za druge. s toga ili kratkog trajanja ili su povezane iskljucivo materijalnim. covjek ima I snaznu potrebu da bude prihvacen od drugih. Ova filozofija “cvrstog individualizma”. Svaku krizu duha I krizu identiteta (podsvjesno) pokusavaju prevladati nerazumnom potrosnjom. odnosno njegova sklonost ka mrznji I zlu univerzalna pojava? I najnovija iskustva sa ovih prostora nedvojbeno potvrdjuju tezu da je tek manjina spremna. da postuje I bude postovan. sto je bitnije. sve cesce dovodi do izbora samackog. Neumjereni egoizam I hipertrofija vlastitog “ja” sve vise ugrozava I primarne ljudske zajednice. Vecina nije sposobna da iskreno vjeruje u covjeka. jednostrana. uzih I sirih. solidarnosti. A to znaci spoznaju. odnosno u zlocinu najgore vrste. Velikoj Britaniji I SAD samacka domacinstva I domacinstva sa nepotpunim porodicama premasuju 50% domacinstava. odnosno da voli I da bude voljen. da se istinski otvori prema drugima. teritorijalnih. Samo ona je u stanju da donekle spozna sustinu zivota I. odnosno smisla I besmisla njihovog svakodnevnog zivota. Jednom rijecju. Njemackoj. Pored potrebe da bude zrelo. da iskreno voli. kojem se I suvise lako priklanjanju. neuka I uplasena. postuje I voli drugi. da daje I da prima. pogotovo u postmoderno doba se manifestuje I u zivotu drugih. mrznji I svakovsnom zlu. (U Skandinaviji. izmjenama fizickog imidza. strpljenja. uvecavanjem vlastite moci I bogatstva. grubom destrukcijom. radnih. stetusnim I slicnim interesima. dok se raduje. (Jos je Hegel pisao da Moderna boluje od laznih identiteta. Tek manjina je u stanju da se nosi sa izvjesnoscu ljudskog kraja I neizvjesnoscu toka zivota. pa I razlicitim okultnim radnjama. individualizovano. ali ne I duhovnim I emocionalnim nitima. njihovog nacina zivota. da nekome pripada. niti da iskreno voli.cak. depersonalizacija. etnickih… Ove zajednice su. da se moralno odvazi u borbi protiv zla u sebi I oko sebe. samosvjesno bice. svoj identitet traze I u razaranju. Fetisizam konformizma I nespremnost da se zajednicki izdrze I savladavaju zivotne teskoce. Ovo kao da dovodi u pitanje rasireno uvjerenje da je svaki covjek svijet za sebe I da je neponovljivo bice.ukorijenjenost zla u covjeku. koja prati covjekovo postojanje. Holandiji. 35 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . vanporodicnog zivota velikog broja ljudi. da zapaza I bude zapazen. posebno u krugu zapadne civilizacije. Sta vise. I to barem sa stanovista manifestovanja njihovog odnosa prema drugima I prema sebi. Emocionalne veze su u pravilu kratke I uglavnom vodjene strastima I trenutnim zadovoljstvima. uvazi. nesigurna. bez obzira na cijenu. a svoju prazninu nastoji da ispuni ili iluzijama laznog zivota (idolatrija robe. dok se uzbudjuje. prozivljavanje I pridrzavanje uvijek I svagda bazicnih ljudskih vrijednosti – razumijevanj. dehumanizam) ili. kakva je porodica. dok se cudi. da se saosjeca sa drugim. na zalost.) Predinamican I povrsan zivot silno je ubrzao potrosnju osjecanja. preprekama.

nije bez znacaja I zivotno iskustvo. istina iz iskustva lazi. bitno upotpunjavaju smisao covjekovog zivota. Katkada I iz “moralnog kontra-iskustva” – dobro iz iskustva zla. u najtjesnjoj uzrocno-posljedicnoj vezi sa moralnim vrijednostima. laz iz iskustva istine. Stvar je. Zato. Nije. To se posebno vidi u relativno lakom I masovnom prihvatanju razlicitih formi obicajnosti u svakodnevnom zivotu.U zivotu. iskrena ljubav jeste pravi odgovor. besumnje. svjetlo iz iskustva tame… Iako je izvjesna potreba za “novim humanizmom”. veliko je pitanje da li je on u ovakvom svijetu I moguc. nego posjedovati znanje o njima. Kao primjer culture u kojoj se jos uvijek dobrim dijelom ocuvao duh saradnje I zajednistva. U njima je osjecaj uzajamnog uvazavanja. a to je Pakao. Takva ljubav “pretvara sve u apokalipsu ljepote”. medjutim. kako je to divno zapisao Helderin. Ljudi se plase pretjerane otvorenosti. u moralnom vaspitanju I moralnoj socijalizaciji mnogo vise. Tesko je potvrdno odgovoriti na pitanje da li je moguca obnova covjekoljublja.” Izvjesno je. odnosno japanske zivotne I radne zajednice. kada je rijec o moralnim vrijednostima. 36 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . naravno. koja su ucinili “uceni” ili “visokouceni”. tesko uopste moze govoriti. rizika I moguce drustvene izopcenosti. znaci gubitak nade I mogucnost pretvaranja svega u pakao. mnogo znacajnije duboko ih osjecati I dozivljavati. ali I psiholoski (I ne samo psiholoski) oslonac u prevladavanju zivotnih neizvjesnosti I turbulencija. u nauci se cesto istice Japan. koji se. Ze I sire zivotne zajednice su I kod drugih naroda I kultura izvor I osnov grupnog identiteta. koji cesto predstavlja puku varku. nego u pukom obrazovanju. Istinske moralne vrijednosti. zivota dostojnog covjeka. kako to radikalno tvrdi Umberto Eko. I to u tolikoj mjeri da se bez njih o punom kvalitetu zivota. cini se. koje omogucava da se potpunije spozna I dozivi smisao I znacaj moralnih vrijednosti. Da je to tacno govore I brojni primjeri manje ili vise nemoralnih djela. “uputio samo jednom jedinom cilju. A njeno odsustvo. oni postizu visi kvalitet zivota I rada. a lakse prevladavaju zivotne krize. Pri tome. poretku I prepoznatljivosti traze I nalaze oslonac. iskrene saosjecajnosti I odgovornosti za zajednicko dobro. mogli bismo dodati. zlo iz iskustva dobra. dakle. dakle. da bez obnove moralnog smisla zivota svakog covjeka i revitalizacije autenticne ljudske zajednice nije moguce transcendiranje granica puke fizicke egzistencije i ostvarenje punoce ljudskog zivota. a time I vlastite sigurnosti. a time i utiskivanje istinskog LJUDSKOG TRAGA u nasim svakidasnjim zivotima. odnosno uzajamne ljubavi u svakodnevnom zivotu. sporno da je jedino uz ove I ovakve vrijednosti moguce naci utociste za izgubljenog covjeka ovoga vremena. onda je. znatno veci nego drugdje. No. U nekom redu. Zivotni (be)smisao je. u interiorizaciji moralnih vrijednosti.

O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA 37 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

kako u tom smjeru djelovati efikasno I kako da to cini vecina. To. to treba ciniti( I neki uistinu cine) I onda kada to djeluje uzaludno. I sam covjek je mnogo vise socio-psiholosko. nasle bas mnogo poklonika. na srecu. na zalost. drugih ljudi. posebno ne medju mocnicima. On je. dogadjaja. znaju da stvarnost nije samo culna. Oni znaju da je vidljivo cesto privid. kako misliti o sustini. vec I prakticno djelovali u tom smijeru. a jos manje “uhvatljiv”. Pri tome. kako kaze stara( latinska) mudrost kljucni paradoks zivota jeste u tome sto se mora zivjeti unaprijed. kao I na cinjenicu da svako prosto mora zivjeti SVOJ zivot. svakako. I ne samo vjerovali. sudeci prema onome sta se sve desavalo u dvadesetom vijeku. o cjelini covjeka I svijeta. Namjera nam je da. Zivot je. Umjesto da bira. Ali. vrlo krivudavi I trnoviti I koje s velikim naporom valja savladjivati. u celjustima zivota. od strane okolnosti. naime. koju je katkada trebalo platiti. Uvijek su. nego samo tjelesno bice. prakticno. Zivotna mudrost se ponajvise “probija” kroz kolektivna iskustva I taj “zivotni logos” valja osluskivati I 38 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Oni. Uz to. bez obzira na visoku cijenu. izvjesno je da ljude nikada nije napustala nada u bolje sutra. bilo da je rijec o teoriji. kako bi rekao Robert Muzil u svom djelu “Covjek bez svojstava” uistinu “nesto neprijatno”.” * * * Mada ove rijeci velikog Tagore (iz pjesme “Zalazak vijeka”. Na vlastitom zivotnom iskustvu je to znatno teze ciniti.* * * RABINDRANT TAGORE: “Vasa kruna neka bude smjernost i vasa sloboda sloboda duse… i znajte da ono sto je golemo nije veliko i da gordost ne traje vjecito. ni u kom slucaju ne znaci da pretendujemo na “davanje savjeta” I recepeta o tome kako treba zivjeti. verovali u mogucnosti sopstvene promjene I promjene svijeta na bolje. takodje. nije lako odgovoriti. vezanim za unapredjenje moralne I smisaone sadrzine ljudskog zivota.Vjetrovi zivota bacaju covjeka tamo-amo. na bazi teorijskog I prakticnog iskustva. ali I mogucnosti obogacivanja moralne I ukupne smisaonosti covjekovog zivota. bilo o svakodnevnom ponasanju. biva biran. istina. To. postojali I oni ljudi – mada. a moze razumjeti samo unazad. On je tesko predvidljiv. licno iskustvo je u pravilu veoma ograniceno. Ne samo da nemamo takve namjere. o sustini smisla ljudskog zivota? Upravo zato cemo se u ovom dijelu teksta pozabaviti mogucim teorijskim I empirijskim (iskustvenim) poukama. covjek cesto. kulturno I duhovno. najcesce u majini – koji su. nisu. a ne obrnuto. godine). cinimo u uvjerenju da je moguce izvlaciti pouke iz zivota drugih ljudi I da one (mozda) mogu biti I od koristi za nekog I danas. Ali. uprkos svemu. a nevidljivo najcesce sustina. ne rijetko. vec je to prakticno I nemoguce. u neprestanom kolebanju izmedju razlicitih puteva. jer. inace pisane poslednjeg dana devetnaestog vijeka – 1899. kroz unutrasnje nastoje razumjeti izvanjsko. tek ovlas ukazemo na neke od protivrjecnosti. koji su. obzirom na neopisivu raznovrsnost okolnosti I situacija u kojima ljudi zive. naravno. Medjutim. vec mnogo vise nadculna.

ipak. umjerenost. I to u mjeri koliko je to uopste moguce. pa I nedopustivim moralnim ustupcima ili. narocito. U ovom pogledu se u poslednja dva milenijuma nije nista bitnije promijenilo. Buduci da je zivot jedan. ne samo da moze. tako. Zato vecina nije spremna da se bori za ove vrijednosti po svaku cijenu. slobode. (u)poznavanje sebe. nije lako postizati ni onima koji njima svesno teze. spoznaj sebe samog!”. Prvi korak u nastojanju da se ovako osmisli I “zivi” vlastiti zivot jste. Oni ne pristaju na zivot bez hrabrosti. Iz toga je. istine. vec kod ne malog broja. sve do stavljanja karijere. kao sto su: zivot u harmoniji (homeostaza) sa sobom. Cak bi se prije moglo govoriti o udaljavanju od ovih anticki 39 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . sto nije ni malo lako. pametan covjek na sredini. I. blgost. prije svega. dostojnog covjeka. u pukom vegetiranju ili zadovoljavanju samo materijalnih I nagonskih potreba. istrajnost u ostvarivanju ovih I srodnih vrijednosti je katkada povezano I sa veoma visokom cijenom. pri tom. razumijevanje. ove vrijednosti. dakle. To nastojanje u razlicitim vidovima se moze pratiti u velikom istorijskom luku. misljenje da je najvaznije da covjek zna sta hoce od svog zivota. To podrazumijeva. Inace. poodavno shvatili da covjek ne poznaje dovoljno ni samoga sebe. koju bi valjalo prepoznati. Nepodijeljena je. tako I u empiriji – kod najumnijih I najmoralnijih. unutrasnja ravnoteza. naime. naravno. kreativnost. sa drugima. I ostvarivati? Pored tog neznanja. moralnost I moralna hrabrost. posebno u sadejstvu protivrjecnih sila. tolerancija. A da li I do nivoa kada se moze govoriti o tome da “sudbina” prestaje to biti? Rijec je. I ne samo vlastite slobode. bez obzira na okolnosti. Oni su spremni da pruze otpor svemu sto unizava ljudsku licnost I svijet moralnih vrijednosti. strpljenje. moralnu odvaznost I hrabrost. ispunjeniji. kako ih. Njihov svakodnevni zivot je mahom pracen moralnim kompromisima. kako u teoriji. jedinstven i neponovljiv.koristiti u vlastitom zivotu. Cak je I pitanje. koja kaze: “Mudar covjek sve vidi na pocetku. od Lao Cea (pa I ranije) do nasih dana. osmisljavati I koristiti. imovine. odnosno sta zeli postici u svom zivotu I sta sum u kljucne vrijednosti kojima tezi. svijetu I zivotu. smisleniji i srecniji. sto je po mnogima predstavljalo pocetke evropskog humanizma. svakako. Ljudi koji drze do samopostovanja spremni su gotovo na bilo koju cijenu za osvajanje I ocuvanje vlastite slobode. Ali. a budala na kraju!” Djelimo I ono uvjerenje das am zivot iz sebe razvija odredjenu mudrost. uvjerenjem u “uzaludnost” moralnih nacela. sto direktno implicira jos vece nepoznavanje drugoga i drugih. vec I slobode drugih. u suprotnom. ljepote. kao najbitnije sadrzaje zivota. odvajkada znalo.cak. podsjetiti jos jedne stare izreke. sta ove vrijednosti sva podrazumijevaju – I u univerzalnom I u relativnom smislu – I. I nastala teorijska misao o covjeku. kako instrumentalnih. znano I na procelju Apolonovog hrama u Delfima pise: “Upoznaj samog sebe!” Umni ljudi su. Kao sto je. o stalnom sirenju granica ljudske slobode. To se. U svakodnevnom zivotu to nastojanje se iskazuje u afirmaciji. radinost. zivot. zapravo. uostalom. obazrivost. Prisjetimo se da je jos Sokrat lansirao maksimu: “Covjece. A znati sta hocemo u zivotu I tako nastojati zivjeti. Treba se. van svake sumnje je prirodno nastojanje da on bude sto sadrzajniji. znaci upravljati svojom sudbinom. doduse. moze da prodje “u ludo”. I biva. prastanje. pa I vlastitog zivota na kocku. sa prirodom. pravde. tako I ciljnih vrijednosti. takodje. ljubavi I dobrote. na zalost.

Naprotiv! Biti (samo)svjestan sebe (razluciti svoje realno I nerealno “ja”) znaci. toga najcesce nije ni svjestan. Sta vise. politicko. ali I pronaci smisao svog zivota. moralno I duhovo bice. obrnuto.malo je vjerovatno da ce uopste ikada postati covjekom. Treba. psiholosko. o tome da “svako obradjuje svoj vrt”. prije svega. religiozno. I gotovo svakodnevno se u to uvjerava. naime. Osjecaj zivotnog smisla I postojanja moze da “izraste” samo iz cvrstih moralnih korjena. toga je duboko svjestan. glavno je pronesite je kroz zivot kao svetinju i ne izneverite dusu svoju nikad. Njegov stvarni identitet (a to znaci. ukoliko zeli ostaviti sopstveni trag. pa uglavnom I ne djeluje na tom planu. Pri tome. covjek. Od sebe niti mozemo. * * * IVO ANDRIC: “Svejedno je koja je vasa istina. Ovo podrazumjeva da se covjek prosto mora sam slobodno definisati u zivotnoj praksi. Doba Moderne prolazi u znaku radikalnog svodjenja svijeta gotovo iskljucivo na njegov vidljiv I opipljiv dio. pogledati. svojim izborom. kulturno. Tako je vjerovatnije da ce covjek razviti odgovornost kao samosvijest. treba znati da je proces “ocovjecenja” permanentan I da nikada nije konacan. sebe I “raditi na sebi”. I ispunjeniji zivot u svakom pogledu. odnosno upravlja svojom sudbinom. ono sto ce covjek biti (ili. Rijec je. Na intelektualnoj I svakoj drugoj ljenosti I moralnoj neosjetljivosti. vec. Dakle. Kada bi covjek. on za covjeka ne bi smio nikada da bude potpuno zadovoljavajuci. Zato su mnogi umni I upucivali I upucuju covjeka da “krene” od sebe. Onda I nije cudno zasto je svijet Moderne prosto ogrezao u krizi smisla I sto covjek ovog doba zadovoljstvo i srecu uglavnom trazi (da li I nalazi?) u iluzijama. dobrotom I smislom.poziva. sasvim sigurno. u punom smislu te rijeci. nikada. kao najdublje odredjenje naseg identiteta) u krajnjoj liniji odredjuje covjekovu sudbinu. manje ili vise.” * * * Ovo Andricevo geslo (iz “Ex ponta”) – da je istina na prvom mjestu I da istinu kroz zivot treba pronositi. da “pronadje” I upozna (je) sebe kao biolosko. kao sredstva da ga ostvari. kao svetinju – besumnje predstavlja vrhovnu moralnu I misaonu 40 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Onaj drugi dio. besumnje. trci za materijalnim dobrima) vise radio na sebi samom I svom bicu. prividima. svakako bi bilo bolje I za pojedinca I za njegove zajednice. ako covjek ne radi na samome sebi – u smislu obrazovanja I kulturnog I moralnog oplemenjivanja . Zato bi primarni zivotni kredo svakog covjeka trebao da bude ono sto je Volter savjetovao svom uceniku Kandidu. niti treba da bjezimo!. Onaj dio svijeta koji traga za istinom. zasnovanu na moralnim nacelima. sto ce kasnije potencirati mnogi mislioci (sve do Petera Sloterdajka) u razlicitim varijantama. umjesto pretjerane okrenutosti spoljnom svijetu (posebno. dakle. ali I kao samo jedno od beskrajno mnogo drugih bica u prirodi. odredjuje svoj zivot. I u obmanama. socijalno. sto moze biti!) zavisi od onoga sto on zaista jeste. njegov karakter. Njegovo prethodno iskustvo uveliko odredjuje njegovu buducnost. koji se zadovoljava prividima. ne samo manje “lutanja” u zivotu. I. Drugacije receno.

predrasuda. i obrnuto za sisteme vjerovanja. vec I oprecno. ne mora o svemu I iznositi svoje misljenje. Pri tome bi. i protivrjecnih sadrzaja. Jer. Razlicite vrste I gotovo masovne neistine su evidentne “na svakom koraku” – od najuzih primarnih ljudskih grupa. Motivi napustanja “puta istine I iskrenosti” su. odustaju I lakse nalaze put do neistine I obmane. Mnogi se. nije tako. A tako zivjeti moze. ukoliko drzi do sustinskih vrijednosti I do samog sebe. ako cesto zaista i ne znamo sta je istina. njegova elementarna moralna obaveza. moze imati o svemu svoje misljenje. S jedne strane smo svjedoci cestih privida. Pojedinci I grupe. odnosno da bude iskren ili barem da ne laze. Moralnih dilemma I osjecanja griznje savjesti kod njih najcesce nema. kao. a sve sto mislim. takodje. medjutim. Istina ponajvise i jeste u traganju za istinom. zapravo. dakle. predstavlja stvaralacki I moralni cin. ta teznja da se priblizi istini o sebi I svijetu. ali su mnogi vidjeli put koji vodi istini. bilo cim da se bavi. u svakodnevnom zivotu to. kao primereno moralno geslo (a ne samo logicka igra rijeci) moglo da bude ono koje kaze da “sve sto govorim. Prosto je nevjerovatno koliko su razmjere. Najveca saglasnost upravo I postoji oko toga da (apsolutnu) istinu niko nije ni video. najcesce. jos vise I brze se zaboravljaju (ili “zaboravljaju”) uz ocigledno odsustvo svijesti o vlastitoj odgovornosti za neodrzanu rijec. A s druge strane je izvjesno da malobrojni zive u znaku iskrenosti I autenticnosti. organizacija I mass medija.Danojlic) Ali. sa svim svojim slabostima. odnosno poziv da se zivi zivot kakav nam je dat. poziv na iskrenost. koji uglavnom nisu bez saznajnih. ni govoriti. Saznanja su katkad toliko protivrjecna I zamrsena da I najveci umovi o istoj stvari misle ne samo razlicito. odnosno statusne. To se podjednako odnosi na svakog I u svakoj prilici. da je sa moralnog stanovista. Zato se. Za istinu je potrebna velika snaga I moralna hrabrost. ne bez razloga. uplase. kako svjesni I osmisljeni. pak. naravno. Koliko god se olako daju obecanja.vrijednost covjekovog zivota. Sem onih rijetkih opstih I sveprisutnih.”(M. Drugacije kazano. materijalne I druge koristi ili. uvijek znamo sta je iskrenost i uvijek mozemo biti iskreni. istine su uglavnom licne I viseznacne. zato. bez obzira na okolnosti. I kaze da je apsolutna istina neuhvatljiva. odnosno moralnom dosljednoscu. Njegov savjet da “ne izneverite dusu svoju nikada” mogao bi se shvatiti. nije uvijek lako ni spoznati. ukoliko to zaista hocemo! Na zalost. sistemi saznanja nisu bez elemenata vjerovanja. ne rijetko I svjesno obmanjuju druge. Kako to lijepo kaze jedan pisac. na primjer. znatno odgovorniji za svjesno i sracunato izbjegavanje istine i iskrenosti. katkad. dakako. Istinu. jeste da govori istinu. to I mislim. institucija. Toga je. kao poziv na djelovanje u skladu sa vlastitom savjescu. ako je uopste I postojana. I kada su najrazvijeniji. niti mogu da se suoce sa istinom o sebi.” Covjek. istovremeno. Saznanja o sebi i svijetu najcesce su pod uplivom licnih osjecanja. zabluda. uostalom. pa I svjesnih lazi I neistina. svaki covjek. ocekivanja i fantazija. Iako je covjek odgovoran za obe vrste ovih motiva. Osnovno geslo je. Ukoliko zeli da uistinu bude covjek. do onih najsirih ustanova. da cilj opravdava sredstvo. ono o 41 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ovo vazi. pri tome. On upravo zato I govori o “vasoj istini”. jer oni niti hoce. naravno. da se izbjegnu ili umanje ocekivani gubici. ocekujuci da pridobiju naklonost. sto bi u mnogim situacijama mogao biti I sinonim za covjekovu iskrenost. bio svjestan I Andric. On. Andricev savjet je. zelja. a cesto ni bez protivrjecnih obiljezja. I neistine. to ne govorim. o drugima I o svijetu. krsenja date vlastite rijeci. tako I nesvjesni I podsvjesni. on “svoju torbu do kraja moze izruciti samo u trenucima velikog nadahnuca. dakle. To traganje za istinom. na iskren I autentican zivot.

treba da razvija brojne prirodne mehanizme odbrane u borbi s problemima zivljenja. idu I druge vrijednosti – estetske. sa povjerenjem u sebe i u druge. za sve sto cini i govori. sticanje osnovnog povjerenja u sebe I druge ljude. izgraditi. 42 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . I u domenu takozvane prakticne psihologije potencira se cinjenica das u za covjekovu srecu neophodne vrline I srca I uma. osjecanja krivice I agresivnosti I. zapravo. savladavanje stida. u cijem vrhu bi. pri tom. hrabrost. covjek treba da nosi vlastitu moralnu odgovornost. strahom. sto je I razumljivo.cemu govori I o cemu iznosi svoje misljenje. treba nauciti. Po njemu su najznacajniji elementi za razvoj normalne licnosti. A u izgradnji “spoljasnje realnosti” pojedinac. odnosno da posjeduje. je napor za razumijevanje prave prirode svijeta. prihvatiti cistim srcem i jasnim umom. straha. jer se bas tako i bas tada provjerava i dokazuje i njihova vrijednost i cvrstina nasih moralnih uvjerenja. covjeka ovoga vremena ostavlja bez pouzdanog i trajnijeg moralnog oslonca i cini ga “taocem praznine. kao I strpljenje u ostvarivanju zivotnih ciljeva. Prvi korak. kao o srecnom umu I da se koncentrise na “sada I ovdje”. prevazilazenje destruktivne samoljubivosti. Sledstveno tome. Iako o tome postoje veoma razlicita misljenja. Dobro. koji okruzuju pojedinca. To je bitno. milosrdje. Ove moralne principe treba postovati i kada nam nisu trenutno u interesu. Jednom rijecju. koji je u stanju neprekidne promjene. istina i lijepo najcesce idu zajedno. kako za postizanje zeljenog individualnog zadovoljstva I osjecanja srece. na realni svijet. prema Tomasu Sasu. kako to. Pri tom se posebno ukazuje na slijedece vrline: povjerenje. a da ne lazemo sebe. to mora biti u saglasnosti sa onim sto zaista misli. psiholoske. koji. A upravo to. tek zajedno mogu ciniti smislenim zivot u cjelini. trebale biti kljucne morale i smisaone vrijednosti. usvojiti. A uz vrhunske moralne. To je tim potrebnije. u najmanju ruku. najzad. Stanje srece. odnosno mora biti istinito I iskreno. na zalost. jer je evidentan besprimjerno rasiren moralni relativizam i nihilizam. U ovom kontekstu psihologija I psiholozi pokusavaju da definisu I pojam “normalne licnosti”. u pravilu. cini nam se korisnim da ovde navedemo stav Tomasa Sasa. kako za pojedince. u tom smislu. dijelom je vec bilo govora u ovom tekstu. obecanja ne davati olako. Ovo podrazumijeva uvazavanje postojanja hijerarhije vrijednosti. ukoliko um “misli’ o sebi. Svijet egzaktnog. odnosno “unutrasnje realnosti”: netraumatsko iskustvo tokom razvoja. vec “komplementarni svjetovi”. mnogi cine. a bice I u njegovom nastavku. smirenost I bistrina uma. svakako. To znaci da ni jedna zivotna nedaca ne moze odagnati stanje srece. svijet moralnog i svijet lijepog nisu tri odvojena svijeta. kao I sposobnost da n avec razvijenu personalizovanost nadogradi I sposobnost za socijalizaciju. Dodali bismo jos I skromnost – posebno u odnosu na materijalne vrijednosti. razvija i manifestuje svijest o toj odgovornosti i pred sobom i pred drugima. da razvije I reprodukuje visoke norme drustvenosti I moralnosti. I zadatu rijec treba po svaku cijenu odrzati ili. Hana Arent je pisala da je tesko lagati druge. saznajne. vise je nego ocigledna potreba obnove sustinskih etickih vrijednosti. tj. traumama I stresovi. tako I za ostvarivanje sirih drustvenih ciljeva. U svakom slucaju. tako I za ljudske zajednice. razvoj sposobnosti za ljubav I seksualnost. Psiholozi koji se bave prakticnom psihologijom stoje na stanovist da je stanje srece u stvari stanje naseg uma.” Koje su sve posljedice toga.

koje tokom citavog zivota mnogi. kao sto su: mir. Malo se ko pita kako se osjecamo u vezi sa sobom I 43 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zatim. najcesce pojednostavljeno I redukcionisticki. na kvalitetniju ishranu. Nekada je takvo osjecanje moguce I bez posebnog. (Zak Prever je svako jutro pjevao. ne savladaju. vjerovatno srecan sto moze da vidi. konkretnog. I onda istrajno djelovati u tom pravcu. I. uveliko ovladati svojom “sudbinom’ i uistinu biti kovac sopstvene srece. najcesce ostaju po strain. jer nema nista iznad ljudskog osjecanja srece. odnos pojedinca I njegovih zajednica I. bilo da je rijec o vlastitom samouzdizanju. Ona su trentna. onda mislis da je “cio svijet tvoj. ritam zivljenja. pri tome. ono sto je najbolje u njemu. naravno. kvalitetom zivota. pa I ljudska sreca. Pogotovo u igri.) To se odnosi I na sposobnost radovanja najobicnijim “sitnicama”. traganjem za onim dubljim I trajnijim izvorima ljudskog zadovoljstva. povoda. mnogi ljudi su izgubili smisao za to. po strain ostaju takve vrijednosti. na zalost. Sve ovo je i te kako vezano za tzv.” To je tacno. naravno. Dakle. kratkorocna i povrsna. zapravo. Za to je. Na zalost. umijece zivljenja. mnoge druge. I ne samo zadovoljstva. o iluziji ostvarene srece. ostavljaju svaki put jos veci osjecaj praznine u srcu i dusi covjeka. u sustini. svoje sklonosti I zelje. A znano je iz iskustva (narocito iz mladjih dana gotovo svakog covjeka) da ako si srecan. kulturnog I duhovnog. jasno odrediti sta covjek zeli od svog zivota I u svom zivotu postici. bilo o profesionalnom djelovanju. obrnuto. Ta zadovoljstva. osjeti. Uzeti svoj zivot u svoje ruke znaci. privremena patnja trajanja vrednija od konacne praznine nistavila. ljubav. harmonija. A to je. pri tome. cistiju prirodnu okolinu I rekreativne aktivnosti. Samo tako I tada se postizu trajna (ili trajnija) zadovoljstva I osjecanje srece. bilo o porodicnom zivotu ili o odnosu prema drugom I drugima uopste. socijalnog. odnosno te vrste potreba. ne rijetko. prije svega. odnosno zivotne ispunjenosti I licne ostvarenosti. svoje vrlie I mane.* * * DANILO KIS: “… jer je. ne zaviseod trenutnih zadovoljstava. uz skromno zadovoljstvo cinjenicom das mo zivi I zdravi.” * * * I ovaj stav Danila Kisa (iz njegove “Grobnice za Borisa Davidovica) implicira stanoviste da istinski kvalitet ljudskog zivota. kao necemu najljepsem sto je covjeku dato. To je podjednako znacajno. Da li je I kako to moguce preduprijediti? Pa. dozivi svijet I tog jutra. nasom pasivnoscu i rezignacijom “prepustamo” sudbini ili stihiji da manifestuje svoju moc nad nama. neophodno dobro upoznati sebe. ne mogu biti izvor osvajanja trajnijeg zivotnog smisla. uprkos svemu. od najradije dobi. o cemu se poslednjih godina sve vise govori I pise. na zalost. samopostovanje. svakako. “Oh. Kvalitet zivota se u ovoj dioptriji u najboljem slucaju svodi na visi materijalni standard. direktno povezano I sa tzv. odnosno postojati naspram posjedovati. kakav divan dan”. dajuci. bez obzira na vremenske prilike. Sfera psihickog. Ona zato i brzo prodju i. vec I zivotne punoce I smisla iza kojih bi ostajao I ostao istinski LJUDSKI TRAG. odnosno sposobnost uzivanja u sitnim. izazvana najcesce izvanjskim podrazajima. iako. Ali i preferirajuci ono BITI u odnosu na ono IMATI. Rijec je. svakodnevnim zadovoljstvima I radostima.

potreba za sigurnoscu i izvjesnoscu. kao i radost u zivotu (sto je najcesce vezano za porodicu) su kljucne pretpostavke ostvarivanja zivotnog smisla. i porodicu dozivljavaju kao najznacajniji oslonac u svom zivotu. Nesto veci procenat je medju mladjima koji rade na najnovijim informatickim tehnologijama. Bez njega se ne mogu rjesavati svakodnevni egzistencijalni problemi. svakako. uz nastojanje da ih se prevlada. Na zalost. razumijevanja. A o kvalitetu iskustva. kao potreba. 44 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . svodjenje sintagme “kvalitet zivota” samo na tu materijalnu dimenziju ili prvenstveno. ne bilo kakva) predstavlja psiholoski I socijalni prostor. estetskih. uspostavljanje unutrasnjeg dusevnog i duhovnog mira. Ali je sasvim izvjesno da se samo sa novcem ne moze rijesiti ni jedan esencijalni problem ljudskog zivota. Samopouzdanje I zadovoljsto u radu. odnosno poboljsavanju tog kvaliteta. kao moguci izvor mira. Pri svemu tome je. Patologija svakidasnjeg. odnosno. radost I ispunjenje u radu? Empirijska istrazivanja pokazuju da je rijec o (relativno) malom procentu. da se I ne govori. gdje katkad zaista nema jasne granice izmedju rada I igre. Otuda. koliko njih osjeca zadovoljstvo. Porodica (naravno. radosti I ispunjenosti svakog covjeka. bez novca se. zadovoljstva. za zdrav rast I razvoj. psiholoskih i duhovnih vrijednosti. prije svega. te dosezanje (moguce) zivotne mudrosti. uz ostalo. izrazena kroz osjecanje emotivne stabilnosti i spoznaju da negdje i nekome pripadamo. cak. Ili. odnosno da se iz mnostva mogucnosti izabere (I trajno bira) ono sto omogucava postizanje smisla vlastitog zivota. na zalost. Ako je tacno da se zivotni smisao “osvaja odozdo”. ma koliko to na prvi pogled djelovalo paradoksalno. odnosno ovakva socio-psiholoska funkcija porodice. da se izbjegavaju jos brojnije mogucnosti koje sobom nosi zivotni besmisao. Ovo podrazumijeva i spoznavanje. i prije samog rada (profesije). porodicu. se permanentno uvecava) ljudi kojima je uskracena ovakva porodica. sklada. u ekspanziji na svim meredijanima. U tom smislu se I sreca moze zadobivati I gubiti. uz rad. koji tako dozivljavaju rad. punoce i srece. Miran I harmonican porodicni zivot je neophodan za psihicku ravnotezu. sasvim sigurno. smisaonu dimenziju ljudskog zivota. pored vrlina. onda to podrazumijeva posjedovanje (sticanje I razvijanje) sposobnosti da se “pronadje” vlastiti zivot. za osjecaj ljubavi. barem. Ali. pa I porodicnog zivota je. bitno sta covjek sebi postavlja kao primaran cilj (ciljeve) u svom zivotu. To. U hijerarhiji motiva koje posjeduje nase psihicko bice. Vjerovatno je suvisno isticati da je rad kao takav I stvaralastvo u najrazlicitijim vidovima (kao profesija. koliko ljudi sebe pronalazi u radu. Izvjesno je da vecina ljudi. naravno. Od toga ponajvise I zavisi poimanje kljucnih komponenti kvaliteta zivota. i vlastitih slabosti. Balzak je pisao da je stalni rad “zakon umjetnosti” (dodali bismo I “zakon zivota”). ne pogadja sustinsku. njegovanje najvisih etickih. ne moze. dosade I poroka. moguce je. U uslovima robno-novcanih odnosa. a Volter da nas rad cuva od tri velika zla – siromastva. koji pruza sigurnu zastitu svojim clanovima. podrazumijeva ovladavanje praiskonskim nagonima i strastima. Ili. kao bitne predpostavke za unapredjenje kvaliteta zivota. kao i “ucenje” kako zivjeti s njima. svakog covjeka prate u zivotu. nije mali broj (I. zauzima veoma visoko mjesto. Zdrava porodica je u tom smislu “skloniste” od svih oluja koje manje ili vise.onim sto se oko nas desava. uz to. raditi za vlastitu srecu ili protiv nje. kao igra) nezaobilazan dio smisla ljudskog zivota.

dozivljaj besmisla. a u novije vrijeme I na Internet mrezi I drugim informacionim tehnologijama). ali da su plodovi slatki. na primjer. preporucuje da treba citati samo one knjige koje nas “bodu”. Nije zato slucajno da on u obracanju mladom piscu preporucuje da njegovo oruzje bude sumnja. jedno uvjerenje. naucnih. Kuran. po njemu. moglo bi se pouzdano ustvrditi da je covjekova iskljucivost u obrnutoj proporciji sa covjekovim znanjem. Uvjerenja crpljena samo iz jedne knjige – Biblija. sumnje. kaze on. tahnickih I drugih tekovina ljudskog duha. Danilo Kis. Rijec je o borbi I jedinstvu suprotnosti 45 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . besumnje. Svoj legitimitet. zapravo “ulazimo” u razlicita iskustva I time obogacujemo sopstveni zivot iskustvima drugih ljudi. odnosno za nase predstave o (zeljenom) zivotu. temelj obrazovanja. svoju istinu i svoju stvarno egzistenciju oni zadobivaju tek u dijalogu. pa time I njegovu moralnu I smisaonu dimenziju. ali.” I u njegovim knjigama je to ocigledno. u traganju za cjelinom svijeta . To se. od njega razlicitog. samo po sebi ne znaci mnogo. ovo je poznato od ranije. kultura. Jos su stari Kinezi znali za uzajamno djelovanje dva suprotna kozmicka principa: mracnog JIN i svetlog JANG. “Mnoge knjige nisu opasne. isto tako.* * * FRANC KAFKA: “Njihova sigurnost dolazi samo od njihove gluposti!” * * * Potreba za saznanjem spada u osnovne covjekove potrebe. odnosno one knjige koje nas “bude udarcem pesnice po glavi”. odnosi I na saznanja o zivotu. Knjiga. Po njemu. inace. Slicne misli srecemo I u Kisevoj “Grobnici za Borisa Davidovica”. koje je (iako djelo I tastine) u osnovi moralni cin. Razumije se da su ta saznanja. opasna je samo jedna”. Homeini ne razvijaju sumnju. bez kojih je tesko razumjeti cjelinu zivota.To vazi I za pisanje. (do sada uglavnom sabrana u knjigama. jedan stav. Upravo na to upucuje gore navedena Kafkina misao iz njegovog “Procesa”. jedna koncepcija. Kafka. naroda. i milosti I zlocina. Inace. od juce. u laksem sporazumijevanju ljudi. ali I za smislom zivota svakog pojedinca. a narocito od Hegela. strepnje. Zanimljivo je sta o pisanju misli. Jedno misljenje. da bi se doseglo do tih protivrjecnosti. To nam. Oduvijek se zna da su korijeni znanja gorki. U njih su utkani Kafkini unutrasnji sukobi. Knjige su izvor i moralnosti i bezakonja. u tom kontekstu. pa i suprotnog. Ove spozaje nisu. patnje. samo moze biti od koristi u boljem razumjevanju zivota I svijeta. naoruzanog mahnitoscu I mrznjom”. culture I medij za prenos intelektualnih. u suceljavanju sa drugim. On kaze da vrijeme provedeno u pisanju smatra izgubljenim vremenom. jedna ideja. naravno. Zivot je sam po sebi protivrjecan I zato treba citati vise knjiga. otudjenja I beznadeznog ocajanja. mora biti “sjekira za zaledjeno more u nama. Kis. gdje on kaze da “…Citanje mnogih knjiga dovodi do mudrosti. Marks. Doduse. istice da knjige ne sluze samo dobru. pisanje sluzi kao nadoknada za zivot. tek u priznanju od drugog. nauke. naravno. Sta vise. citajuci – posebno pazljivim I kritickim citanjem “pravih” knjiga – mi. vrijeme izvan pisanja smatra tracenjem vremena. a citanje jedne jedine knjige do neznanja. ceznje.

vidljivog (svijetlog) I nevidljivog (tamnog). To se, medjutim, podjednako odnosi na kosmos I na covjeka. A da bi se zivot u ovoj koncepciji stalne borbe razumio I uspjesno usmjeravao, neophodno je I poznavanje svojevrsnih tablica mudrosti, tj. poznavanje tzv. Strategema. Njihovo poznavanje olaksava covjeku ponasanje I djelovanje, posebno u nestandardnim zivotnim situacijama . Znacaj saznanja za ljudski zivot potencirali su I drugi. Aristotel je, na primjer, na pitanje koliko se razlikuju obrazovani od neobrazovanih ljudi, odgovorio: “Onoliko, koliko zivi od mrtvih!” A, prema Diogenu Laercaninu, Aristotel je svoja predavanja uvijek zapocinjao rijecima: “Kao sto vid prima svjetlost iz vazduha, tako dusa prima svjetlost od nauke (obrazovanja).” Obrazovanje je I uslov da se, kako je to, takodje, govorio Aristotel, misli kao mudrac, a govori kao obican covjek. Obrazovanje je za njega bilo I “najljepsa priprema za starost”. Ovdje, naravno, nije rijec o bilo kakvom saznanju, vec prvenstveno o onom cjelovitom, kritickom, sintetickom, odnosno o saznanju koje moze da ima trajniji znacaj za ljudski zivot. Rijec je, zapravo, o zivotnoj mudrosti, o mudrosti zivljenja. Jedna stara izreka kaze da “pametan covjek nastoji sva napraviti ispravno, a mudar covjek nastoji pociniti sto manje gresaka.” A Heraklit je, jos prije dva I po milenijuma govorio da mnogoznalastvo ne vodi mudrosti. Mnogo vijekova kasnije Mark Tven ironicno zapisuje: “Nikada nisam dozvolio da svoje obrazovanje ugrozim svojim skolovanjem.” Prvi korak do novog znanja je saznanje da nesto ne znamo. A o cjelini stvarnosti i njenim dubljim slojevima uistinu malo ko sta zna, tim prije, sto je ona sama po sebi veoma protivrjecna i veoma promjenljiva. Svako novo znacajnije saznanje uzdrma temelje dotasnje samouvjerenosti, kojoj su, u pravilu, skloni poluinteligentni, odnosno oni kojima je pozitivisticko znanje vrhunac znanja, koji robuju poznavanju “prvog sloja stvarnosti” ili su, cak, zarobljenici zabluda, predrasuda, iluzija I svakovrsnih gluposti. –risjetimo se ovdje da je genijalni Ajnstajn o ljudskoj gluposti ironicno zapisao da su “samo dvije stvari beskrajne – univerzum I ljudska glupost, s tim sto za univerzum I nisam toliko siguran.” Protivrjecna obiljezja stvarnosti “prizvode”, naravno,I protivrjecna saznanja. Ako hoce da razumije druge ljude, covjek prosto mora u sebi imati mnoge protivrjecnosti. Pa ipak, sirenjem I produbljavanjem saznanja, covjek uvecava svoje sposobnosti da jezgrovitije, sazetije I racionalnije iskazuje svoje misli. Pored teorijskih, ovdje su, svakako, znacajna I iskustvena saznanja. I to, kako ona individualna, tako I ona kolektivna. Uslov je, naravno, das u ta iskustva osvijestena, odnosno osmisljena. Za trajnost nasih saznanja I njihovih rezultata, bitno je da se njeguje temeljitost, predanost I zadubljenost u ono sto se misli, govori I radi, na suprot danas toliko rasirenoj povrsnosti, kratkotrajnosti I otudjenosti. Danas se znanje cesto svodi na puku informaciju. To je, naravno, daleko od pravog znanja, a jos dalje od zivotne mudrosti. Naravno da se covjek, pod uticajem novih saznanja, posebno onih kapitalnih, mijenja. Moze da se mijenja cak I njegov intelektualni identitet, kao I njegovo ponasanje. U susretu sa novim spoznajama, on moze da se oslobadja I laznog (ili laznih) identiteta. Ali u ontoloskom I karakternom smislu, covjek, svakako, treba “da ostane svoj”. Jos je Dante pisao da je postojan u svojoj promjenljivosti. Mijenjati se, a, istovremeno, ostati svoj je temeljni moralni zakon ljudskog zivota. To, dakako, podrazumijeva da covjek

46

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

u svom zivotu ne treba da razdvaja saznajne I moralne vrijednosti, niti svoju misao od svoje prakticne djelatnosti. A zivot bolje razumjeti znaci biti vise spreman i na prastanje, na vecu blagost. Jer, blagost je izraz i saznanja, iskustva, sirine i svojevrsne moci vece od prezrenja, cak i u odnosu na najvece licne uvrede. I, obrnuto, ljudi uzih vidika, labilnije psihicke konstitucije I moralne nedosljednosti svoje mane najcesce pripisuju drugima, ljute se na druge I olako sude o drugima, pa I presudjuju. U pitanju je, u psihologiji dobro poznat “metod projekcije”. * * *

IVO ANDRIC: “Tako se tesko zivi, tako se kratko zivi, pa jos polovina tog teskog i kratkog zivota nam prodje u mrznji i nesporazumima. Oh, ugasite mrznju! Ljudi su nama potrebni i nikako se, nikako ne moze zivjeti bez oprastanja.” * * *

Pocetkom dvadesetog vijeka jedan francuski humanista (Ernest Renan) je pisao da ljudsko drustvo ide ka “organizovanoj sebicnosti”. Na zalost, dvadeseti vijek je potvrdio tacnost ove dijagnoze, I to u drasticnoj formi, bilo da je rijec o individualnoj, bilo o grupnoj sebicnosti. A najtamnije tacke ovog vijeka - kojih je bilo I previse - su najvecim dijelom posljedice te sebicnosti. Sebicnost je, naime, neminovno pracena zaviscu, licemjerjem, mrznjom, nasiljem, odnosno udaljavanjem od drugog, drugih I drugacijih. A, znano je, da samo s drugim I u odnosu prema drugom mozemo spoznati sebe (do mere do koje je to uopste moguce), da mozemo iskazati sebe, sa svim svojim vrlinama I Manama I da jedino tako mozemo istinski dozivljavati trajna zadovoljstva, istinsku radost I srecu. Mjereci sebe samo sobom, ne samo da necemo razumjeti sebe, vec necemo ni osjetiti zivot u njegovoj raznovrsnosti I mnogostrukosti. Ovo, istovremeno, znaci I nikoga ne voljeti. A po mnogima, ne voljeti nikoga predstavlja vrhunac ljudske bijede. Sve je to, dakle, u krajnjoj liniji vezano za ljubav, odnosno za (ne)posjedovanje ljubavi, shvacene u univerzalnom znacenju. Ljubav je, besumnje, najdublji izvor zivotne radosti, ushicenja, zanosa, svakodnevnog stvaralastva i zivotnog smisla. Na suprot tome, odsustvo ljubavi dovodi do osjecanja apatije, rezignacije, dosade, praznine i zivotnog besmisla. I duhovna I svjetovna literature, a jos vise zivot, pa I onaj svakodnevni ovo nedvojbeno potvrdjuje. Stara latinska izreka kaze da postoje samo dvije stvari za koje vrijedi zivjeti. To su ljubav i moc. Covjek se treba opredjeliti za jednu, jer obe nikada ne moze imati. Jedna drugu iskljucuje. Razdvaja nas I unistava mrznja, a spaja I odrzava ljubav, pa I onda kada teskom mukom “isplivava” na povrsinu u neravnopravnoj borbi sa mrznjom. I u danasnjem svijetu, zahvacenom svakovrsnom entropijom, kada se cini da ljubav prosto nije moguca, od tih nastojanja ne treba odustajati. Temelje hriscanstva apostol Pavle, kao sto je poznato, vidi upravo u ljubavi, koju kao vrlinu stavlja I ispred vjere I nade. Neki mislioci – I duhovni I svjetovni – idu toliko

47

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

daleko da tvrde da spoznaju treba zrtvovati zarad ljubavi, ako spoznaja eventualno ometa ljubav! Nesporno je da velika djela nastaju iz velike ljubavi. I, obrnuto, nikada iz mrznje, kao inferiornog osjecanja u odnosu na ljubav. A znano je da samo inferiorne osobe imaju potrebu da produkuju mrznju. Rijec je o osobama koje sun a ovaj ili onaj nacin ostecene. Takodje je poznato da se, u pravilu, mrze slicne osobe I grupe. U vokabularu psihoanalize to se najcesce objasnjava “narcisoidnoscu malih razlika”. Genijalni Betovn je govorio da ne priznaje drugi znak nadmocnosti osim dobrote, to jest ljubavi. Dodali bismo da samo ljubav moze iznijeti na vidjelo ono najvrijednij, ali I najskrivenije u svakom covjeku, u njegovom srcu, u njegovoj dusi, u njegovom intelekt. Davno je receno da se samo ljubav uvecava dijeljenjem. Istinski, nase je samo ono sto dajemo drugima. Takodje je staro saznanje da se lakse zivi kada covjek nikoga ne mrzi, kao I ono da se uz bilo kaku mrznju ne moze biti sretan. Kod onih koji mrze o oprastanju se, naravno, ne moze govoriti. A biti covjek I uopste zivjeti prosto nije moguce bez prastanja, kako nas upozoravaju najveci I duhovni I svjetovni mislioci I stvaraoci. Sasvim sigurno se lakse zivi ako se I kada se prasta drugima I od drugih prima oprost. Jer, prastati znaci voljeti, a voljeti znaci “vidjeti zadovoljstvo u sreci drugih”. (G.V.Lajbnic) To, naravno, mogu da cine samo oni koji su vodjeni sirinom slobodnog ljudskog duha, duse I srca. Na individualnom planu I u svakodnevnom zivotu to se narocito ogleda u postojanju ili odsustvu medjusobnog iskrenog prijateljstva. Jos je Sokrat govorio da je od svih blaga najvece blago dobar i pouzdan prijatelj. Na pitanje sta je prijatelj, Aristotel je govorio da je to “jedna dusa koja boravi u dva tijela.”Vjerovatno rukovodjen ovim uvjerenjem, on je u sadmoj knjizi svoje “Etike” napisao da “ko ima mnogo prijatelja, nema pravog prijatelja.” A prema Seneki, prijateljstvo uvijek cini dobro, a ljubav moze I da povrijedi. Zato ce i Volter, mnogo vijekova kasnije, preporucivati da “ne otvarate svakom covjeku svoje srce, jer moze biti ranjeno”, a Ivo Andric ce izbjegavati da se povjerava i onima koji su mu bili najblizi. I zaista, kako su to mnogi i prije i poslije ovdje pomenutih mislilaca govorili i pisali, u zivotu nije nista tako rijetko kao susret dva ljudska bica, koja se razumiju, vole, postuju i uvazavaju, sa svim svojim vrlinama i manama. Sta vise, nije rijetkost da se i najmanje (sustinski) zna o onima koji su najblizi. Iskreno I istinsko prijateljstvo se, dakle, gradi sporo I u pravilu, od mladjih dana. Ono se dokazuje, izgradjuje, razvija I provjerava u najrazlicitijim zivotnim situacijama. Zato je, I po misljenju autora ovoga teksta, pravo prijateljstvo uistinu svetinja, koja se treba pazljivo I stalno njegovati. Dodajmo ovome da I relevantna empirijska istrazivanja pokazuju da su osobe koje imaju dobre I stalne prijatelje psiholoski stabilnije, socijalizovanije I sa osjecajem zivotne ispunjenosti, odnosno da imaju manje problema sa stresovima I sa bolestima, pa cak I da duze zive. Zivjeti bez iskrenih prijatelja I iskrenog prijateljstva zaista je tesko. Zivot proveden tako je, sasvim sigurno, osiromasen za njegovu mozda I najbitniju dimenziju. Na zalost, to nije rijetkost u zivotu mnogih ljudi. Malo je utjesno da to mnogi shvate tek u poznim godinama. Alternativa odsustvu prijateljstva je, naravno, samoca, koja je najmanje pozeljan “saveznik”.Pol Valeri bi rekao da “covjek koji je sam u losem je drustvu”. A Margarit Diras ide jos dalje pa kaze da “usamljenost znaci smrt ili knjigu!” Iako, istina, fizicka

48

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

kao I uz negiranje slobode I istine. * * * PUSKIN: “Srecan je onaj koji je mlad za mladih dana. opet. postici gotovo u svakom trenutku.” * * * Naravno I o (individualnoj0 ljudskoj sreci postoje. I tada nije moguca sreca. koje ne trazi negiranje individualnosti. patnja. nije dobra. nije zdrava (ni fizicki. sama po sebi.” I mnogi drugi su isticali da patnja moze da oplemeni. oni koji su u stanju da se odupru najtezim iskusenjima. Medjutim. po njemu. oni najjaci. koju svakodnevno osjeca “donosi poneku dobru filozofsku misao. a onda I da se stvore najuzvisenija djela. Paolo Koeljo. ako pod njom podrazumijevamo samo zivot pun radosti. uz nepostivanje mjere u svemu (tog zivotnog antickog ideala). sasvim sigurno. kao I obrnuto. ako covjek nema (pre) velika ocekivanja. zavisno od okolnosti. U petoj knjizi “Zakona” Platon pise da bogati ne mogu biti dobri. Ona je 49 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ti pogledi se krecu u dijapazonu izmedju dvije krajnosti – od one da je sreca nedostizna. ne samo razlicita. pogotovo ona trajnija I prisilna. dozivjeti. da nas “svijet truje”. stvaralastvo I dozivljaj zivotne punoce uopste. neostvariva. A zna da sazri u pravi cas. otuda.samoca I stvarni osjecaj usamljenosti ne moraju uvijek znaciti isto. tesko je naci dva identicna pogleda. da pomogne da se sazre ili prije sazre. stojimo na stanovistu da je sreca ipak moguca i to u ravnotezi izmedju zdravog individualizma i umjerenog i iskrenog zajednistva. koje tezi licnoj sreci I po cijenu nesrece drugih ili. biti fizicki sam. Iskustvo (relativne) neimastine I odricanja cesto moze djelovati blagotvorno na stvaralastvo. smisla I nade moze ici uz socijalnu nepravdu. da gotovo sva ljudska bica na ovaj ili onaj nacin. koji su u stanju da I u takvoj situaciji nalaze I pronadju motiv za stvaralastvo I zivotni smisao. pak. Covjek moze biti I u grupi. svjesno mogucnostima i nacinu ostvarivanja srece u svakodnevnom zivotu. samoca. nije podsticajna za rad. i dakako. Tesko je. a ne osjecati se usamljeno. zivot ispunjen jakim (pozitivnim) emocijama I velikim zadovoljstvima. pa cak I nepozeljna. motiva I. Naravno. od do tada ostvarenog smisla vlastitog zivota. kraj kreativnosti. oni ne mogu biti ni srecni. odnosno u potpunom marginalizovanju vlastite individualnosti. naime. Stvarnu samocu mogu da izdrze samo malobrojni . Ipak. do one da je srecu moguce ostvariti. ni mentalno) I. Na suprot ovim krajnostima. vec I oprecna misljenja. a posto nisu dobri. vjerovati da trajni (ji) dozivljaj srece. kao uslova za zajednicku srecu. nije dovoljna za to! Ali je izvjesno da pretjerani konformizam. bez imalo bola. narocito. najcesce. neprihvatljivo I ono shvatanje individualne srece. pise da nikada nije ni pokusao da bude srecan. u svakom slucaju. ono koje smatra da je licna sreca iskljucivo u zrtvovanju za srecu drugih. na primjer. A Ivo Andric pise. nije dobar ni za tijelo ni za duh i dusu. Neosporno je. jer je t. a osjecati se beskrajno usamljeno. Ekstremno je. a za sebe sama kaze: “Najbolji sam kad sam ocajan!” Marsel Prust slicno pise u “U traganju za izgubljenim vremenom” da mu tuga.

koji su mogli da zamisljaju ili zele nesto u buducnosti. Stara istocnjacka mudrost kaze da je teze zivjeti sa pobjedama nego sa porazima. treba nastojati ocuvati energiju i optimizam. a ne cesto bezrazloznu. Hrabrost. postojanje I jasne I realne liste prioriteta.” Dakle. a stara jevrejska da bi se od slave valjalo stititi kao od hrdje. U domenu stvaralastva to prakticno znaci ni jedan dan bez crte (za slikara). a ako ne ocekujes nista I nesto ce biti sve. Uz ta dva osnovna zivotna stuba. ide vrlina skromnosti. Kljucna saznanja o zivotu ipak sticemo sami iz sopstvenog iskustva I promisljajuci iskustva drugih. najvecim dijelom iznutra. Kljucni preduslov za to jeste da covjek spozna sebe.On. ni jedan dan bez note (za muzicara). barem. Spoznati to I postici unutrasnju ravnotezu olaksava I odrzavanje dobrog mentalnog zdravlja. da definise svoje zivotne vrijednosti I “optimalno” postavi svoje zivotne ciljeve I da se predano trudi u njihovom ostvarivanju. kaze 50 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . uveliko. Psiholog Viktor Frankel je napisao 1945. Malodusnosti ni tada nema mjesta. Sta vise. kao I dobro raspolozenje.A ovo se ponajvise vezuje za zdrav i skladan zajednicki zivot sa onim koje najvise volimo. odnosno naci mjeru i balans izmedju brige. u pravilu. ocuvanje “smisla za srecu”. umni su poodavno uocili da se iz (osmisljenog) poraza moze “izvuci” mnogo vise korisnih pouka za ljudski zivot nego iz pobjeda. koju dozivljavamo kao izazov. da zna sta zeli od svog zivota. ni u porazu covjeka ne treba da napusta nada. tuge i bijede. tada ce I nasa sreca vise zavisiti od nas samih. ni jedan dan bez retka (za pisca) I tako redom. osjecanja tuge I praznine. dakle. Sloboda je. a za svakog covjeka ni jedan dan bez korisnog gesta (djela) I bez lijepe rijeci. iskazali na nacin da svako moze naci svoju srecu. Da bi smo otkrili nadu I u teskim okolnostima “moramo visoko uprti pogled”. patnji. pa time. A filozof Miodrag Zivanovic u svojim sjajnim “Plavim predavanjima” o neuspjehu kaze: “Rekao bih da i u filozofiji. I upozorenje. kada je rijec o “traganju za srecom”. A to predpostavlja. iskrenost i jednostavnost su. To nam omogucava da se I u najtezim situacijama ocuva ljudsko dostojanstvo I vjera u “ljudsku supstancu”. svakako. bez jakih I stalnih zadovoljstava. Korisno je. Ovakve situacije postoje samo kod onih koji se ne povode za povrsnim i trenutnim. da se u porazu ne treba poniziti.moguca I to najcesce u relativnom smislu samo kao sreca svjesnog zivljenja. osvojimo I razvijamo unutrasnju slobodu I nas unutrasnji svijet uopste. pa I u (prividno) najtezim okolnostima. godine knjigu. neefikasnu I iscrpljujucu brigu o svemu I svacemu. gdje je potencirao das u sansu da prezive imali oni logorasi. (uglavnom porodica i prijatelji) i profesiju. ono sto nije uspjelo proizvodi visi kvaliteta. pogotovo ako su u pitanju prividne I trenutne pobjede. osnov autenticnog zivota. moguce je ostvarenje (relativne) srece ili. u pomalo pojednostavljenoj formuli. Ako uspijemo da spoznamo. kako je to pisao A. Kami. ali I bez jakih I stalnih bolova. odgovornosti i zadovoljstva. Rijetke su zivotne situacije (I individualne egzistencije) kada je ovo prvo mnogo vece I cesce od ovog drugog. ali ni u pobjedi zanijeti. Nasa stara narodna izreka kaze: “Ako ocekujes sve I nesto ce biti nista. sopstveno I svojih bliznjih. nego od drugih. kojom se bavimo. Neki bi to. pri tom. Tome u prilog moze ici I. vec za trajnim i dubljim izvorima zadovoljstava i srece u svakodnevnom zivotu. potencira I smisao za humor. Nada je izvor snage. ako je svjestan svojih mogucnosti I ako zna gdje mu je mjesto. kao vrlo bitnu predpostavku za “mudrost zivljenja”. i zivotne srece. uz ostalo.” Ovo podrazumijeva da i u najtezim trenucima bola. pod nazivom “Dozivljaji jednog psihologa u koncentracionom logoru”. a onda I moguce srece. a mozda jos vise u zivotu. medjutim.

malodusnost i rezignaciju. usput receno. kako ocuvati nadu i “ostvariti srecu” u savremenom (post)modernom drustvu. koja ugrozava I sam opstanak zivota na nasoj Planeti. jedna od bitnih predpostavki (moguceg) dosezanja osjecaja srece podrazumijeva nastojanje rehabilitacije vrlina prirodnosti. Medju prigovorima na nalaze ovog istrazivanja bio je i onaj da ljudi svijest o sreci mogu da imaju tek kada je ona iza njih. Ali. prihodi u znatnoj mjeri uticu na dozivljaj srece. rast potreba bez granica (naravno. Pri tome.Paskal. koje je zahvatilo cak I relativno siromasne slojeve. U sveopstem postvarenju. samo kada je rijec o materijalnim I tjelesnim. mislimo i na razlicite alternativne akcije na ovom planu – na antiglobalisticki pokret. ali i protivrjecan. Po nekim strucnim misljenjima. u najtjesnjoj vezi sa covjekovom “aktivnom nadom”. dosadasnji pokusaji obuzdavanja egoizma i pohlepe u medjunarodnim razmjerama nisu dali vidnije rezultate. a moralne vrijednosti gotovo suvisne. vjerovatno. koja se odnosi na najsire I najsvjetlije horizonte. Frank ( i interpretirao u svojoj knjizi o luksuzu I novcu. koji mu uvijek izmice! Njegovo poimanje srece (hedone) nalazi se u bezgranicnom (apeiron). nego sto su bili prije koju deceniju. U ostvarivanju sopstvenih zivotnih ciljeva. Nikada mu nije dovoljno! Obilje mu je san. najvise dozivljava taj osjecaj srece. zaputio u “ludilo trosenja”. pored nekih institucionalnih formi. Sposobnost da se podnese bol i nezadovoljstvo. a ne biti! Covjek je poistovijecen sa onim sto posjeduje I onim sto trosi. tim najljudskijim od svih dusevnih uzbudjena. Medjutim. ni odgovarajuce psihicko zdravlje. a profit bespogovorna istina i univerzalno mjerilo uspjesnosrti. kulturnim. uz istovremeno odsustvo svijesti o njoj. U kontekstu dominacije potrosackog mentaliteta u savremenom drustvu. ljudi. a da se ne zapadne u zlobu. na pokret “lijepo je u malom” i slicno. upravo bez ovih. nije moguca ni zivotna radost. odnosno za aktivnosti na njegovom (njihovom) ostvarivanju. koja je. onda nije ni malo cudno da empirijska istrazivanja pokazuju das u ljudi danas mahom manje srecni. ne osjecaju se srecniji od onih slojeva ciji su prihodi u tom periodu ostali isti. na ekoloski pokret. za razliku od osjecaja nesrece o kojoj ljudi posjeduju svijest tada kada I dozivljavaju tu nesrecu. cak uz izvjesnu “izgubljenost”. umjerenosti u svakodnevnom zivotu. nailaze na najraznovrsnije probleme I prepreke. Inace. kada su I pojedinacno I kolektivno bili (znatno) siromasniji. 51 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koje je organizovao R. Cak I tolike I takve. jednostavnosti i. gdje siromastvo masovno ugrozava opstanak. po njemu. U jednom od tih istrazivanja . Sreca je. Neka druga istrazivanja su pokazala da je osecanje srece ponajvise vezano za poimanje jasnog cilja (ciljeva) u vlastitom zivotu. cini bitan uslov uspjesnog traganja za srecom. Samo u siromasnim zemljama. To se jos vise odnosi na igru – u najrazlicitijim formama – u kojima se. narocito. prema ovim nalazima. po njima. naravno. pohlepi I otudjenju dusa postaje “sve tanja”. ali ne I saznajnim. u Americi izazvala veliki. Vazno je imati. moralnim I duhovnim) uzrokuje “placanje” i previsoke cijene modernizacije. u drustvu gdje je novac osnovni pokretac zivota. dakle. interes) kaze se kako bogacenje i neumjereno trosenje nikoga nisu ucinili srecnijim! Svijet se. ostaje otvoreno pitanje. Ako je to tako. Bez te dinamike u razlicitim zivotnim situacijama nije moguce. nekada I bolnih iskustava. Oni slojevi ciji su se prihodi u medjuvremenu znatno povecali.

beskrajno polje najrazlicitijih mogucnosti ikada je rijec o oblicima rada i stvaralastva. U svakodnevnom zivotu su mnogo vise rasirene one forme zivota koje nose obiljezja inertnog. bez dvoumljenja. praznog I besmislenog. Naime. naravno. pogotovo. dakle. moralnog I autenticnog. “cestito utrosimo”. pa se to. Ali. Za tako nesto vecina prosto nije sposobna I talentovana. ne rijetko. kako legenda kaze. zato svako jeste sposoban da pronadje ono polje gdje moze dati najvise. nego one koje su u znaku sadrzajnog. korisnije I nadasve ljudskije I moralnije da taj organizam. rade mimo nacela ljudskosti. kada je kralj Midas poslije velikih napora uspio da ulovi legendarnog Silena (za koga se vjerovalo da zna odgovore na sva pitanja) postavio mu je pitanje: “Koja je najveca sreca dostupna covjeku?” Silen mu nje odgovorio: “Da se nikada nije ni rodio!” Kralj ga ponovo pita: “Ali. potrebna nikakva posebna sposobnost da bi covjek bio odgovoran prema drugom covjeku. rutinskog. a da nikada ne preispituju sami sebe. Iz I iza njih najcesce. kako kaze Jovan Cvijic. mehanickog. sta je onda za tebe najveca sreca?” Silen je. maksimalno samopostovanje!). Nije. pametnije. kako cemo onda uopste ostavljati I ostaviti trag u zivotu I. ako si se vec rodio. moralnih I pravnih principa. svakako. licemjernog I laznog. u vezi s ovim. sveti Augustin zapisao: “Sramotno je ne imati srama!” Ljudski je. odnosno neiskrenog. Za neke od ovih I ovakvih zivota se moze reci da prolaze gotovo “u ludo”. eventualno glorifikujuci karijeru I zaradu. nego o greskama drugih. a imati razumijevanja za slabosti drugih. na primjer. Steceni novac. ovakav nacin zivota zakonito proizvodi I ostavlja NELJUDSKI TRAG za sobom. ne mora obavezno da bude vrhunsko stvaralastvo. da se na kraju necemo morati saglasiti sa zloslutnom preporukom iz jednog od starogrckih mitova. mimo obicajnih. A. zar onda nije bolje. vec nit rag kao takav. ako nemamo iole jasne ciljeve I uporisne tacke u tom zivotu.Nadajmo se. A da bi se razumio drugi. ne samo da ne ostaje ljudski trag. povrsnog. onda je to pouzdan znak da si ti sam veoma nevaljao. autentican LJUDSKI TRAG? Ako nam zivot inace prolazi (organizam se neminovno trosi!). Zarobljenici ovakvog zivota ili gotovo nista ne rade ili rade iskljucivo pod prisilom ili. slavu i moc placaju “debelim komadima” savjesti i ljudskog dostojanstva. naravno. zadovoljstvo. pak. To. srecu i smisao. uprkos svemu. uvijek I svagda ili da bi. Upravo ovi I ovakvi ljudi su najvise skloni da o drugima govore lose. o svojim greskama (rijecima I djelima) otvorenije razmisljati I govoriti. Jer. treba nastojati 52 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ako tako mislis. moralna dosljednost podrazumijeva da najstroziji treba biti prema sebi (uz. na zalost. uzvratio odgovorom: “Da umrem sto prije!” * * * JOVAN CVIJIC: “Ljudski organizam je zato da se cestito utrosi!” * * * Ako zaista ne znamo sta cemo od sebe I svog zivota. ono sto moze ciniti najbolje i u cemu moze dozivjeti radost. Lav Tolstoj u tekstu “Put u zivot” pise:”Ti kazes kako su oko tebe sve sami nevaljali ljudi. A to je. ipak desava vrlo rijetko.” Mnogo prije je. i svakodnevnom odnosu prema drugom i drugima. na primjer. i kada je rijec o nacinu zivota. po svaku cijenu odrzao datu sopstvenu rijec.

relativizirati. kao I slabiti. “da um ne prijedje u zlocu. radinosti. naravno. topline. do ljubavi. potrebno je I prosudjivati (ali ne I presudjivati!) ponasanje drugih. to nije uvijek I lako. ali I neophodno. naravno. A zivot u primarnoj zajednici podrazumijeva. istovremeno. na primjer. po definiciji. razumijevanje i prihvatanje onog drugog. uvjereni smo da nije I nemoguce uskladjivati individualne I zajednicke sklonosti. da se iz gresaka “uci”. odnosno moralnosti. ali i da ima mogucnost da govori i djeluje slobodno. odnosno postojanje takvih razlicitosti. Ove vrijednosti. pa I takvu da covjek bude pravi “stranac” u ovom svijetu. Ali. One ne moraju biti staticne. Vjerujemo. pa I potpuno napustati. medjutim. sa svim osobenostima njegove licnosti. one se mogu. solidarnosti. koliko god potrebno. Svakodnevni zivot namece potrebu uskladjivanja razlicitih vrijednosti. ne mora biti tako. solidarnosti. posebno kada je u pitanju odnos prema kljucnim zivotnim vrijednostima – istini. Kako naci ravnotezu. Na moralnom planu to posebno podrazumijeva uzajamnu iskrenost. buducnosti. Uzajamno razumijevanje I sigurnost u primarnim ljudskim zajednicama predpostavlja I pravo na (nenamjernu) gresku. dobro uzajamno poznavanje. a u zivotnim situacijama katkad I iskljucju. slobodno I autenticno I. odnosno do privrzenosti zajednickim zivotnim idealima I vrijednostima.ipak. Svako. Istina. humanosti. potrebe I interese. ovakvo ponasanje moze da ima veliku cijenu. spadaju u vrijednosti razlicitih kvaliteta. zivot u zajednici podrazumijeva jos neke predpostavke – od izbora zivotnog partnera. na suprot rasirenom uvjerenju I praksi izbora “linije MANJEG otpora”. a dobrota u glupost”. Zato neki tvrde da je covjek osudjen da u zivotu bude “glumac” ili da ostane sam. koliko slicnost. do izbora nacina svakodnevnog zivota. odgovornost I istrajnost. (“slicno se slicnom raduje”) toliko i komplementarnost. mijenjati. njegujuci. Pored spremnosti na uzajamno upoznavanje i prihvatanje neminovnih razlika. da to. kao i nuzno djelimicno uzajamno odricanje od nekih individualnih sklonosti. koje je prosto nemoguce drugacije postizati – od bioloske reprodukcije. a u zivotu funkcionisu po razlicitim principima. “hladan” I racionalan. a emocije su “tople” I katkad slijepe. odnosno cemu dati prednost u slucaju njihove kolizije? Nekada je nesto sto se cini 53 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . zivjeti zivotom zajednice (zajednica) kojoj covjek po prirodi pripada ili je sam bira. pravednosti. Isto tako. kako se to. u ocima one vecine koja takvo ponasanje niti razumije niti prihvata. Zato je nuzan napor da se medju njima uspostavi ravnoteza. jer samo slobodan covjek moze da misli. potreba i interesa. koje se uzajamno dopunjavaju. sigurnosti. iskrenosti. Pri izboru partnera vazna je. emotivnih I drugih vrijednosti. sreci i smislu. Ove eticke vrijednosti izrazavaju stanje licnog karaktera. Uvijek iznova treba pokusavati zivjeti iskreno. da se ona otkloni. Uzmimo za primjer odnos izmedju uma I emocija ili izmedju moralnosti I racionalnosti. 16). po mnogo cemu. Covjek moze biti tako percipiran I u svojoj najuzoj okolini. Za uzvrat se u zajednici obezbedjuje ostvarivanje onih zajednickih socio-psiholoskih. Uz stalno preispitivanje sopstvenih postupaka. treba da nosi punu odgovornost za ono sto govori i cini. Um je. Zato ih je tesko uskladjivati. moralni principi I principi racionalnosti se ne malo razlikuju. odnosno spremnost da se o njoj otvoreno govori.“staviti” se u poziciju onog drugog I postovati licnost onog drugog. kaze u Jevandjelju po Mateju (10. Za ovakav pristup bi se moglo reci da zagovara u zivotu “liniju VECEG otpora”. kao I svijest o gresci. a to znaci da uopste bude covjek. ucvrscivati. razvijati. slobodi. Mada nije uvijek jednostavno.

naravno. Zivot je bogatiji i raznovrsniji od svake logike. odnosno kultivisuci ih. na licnost koja se ne povodi samo za trenutnim interesima I trenutnim zadovoljstvima.najracionalnijim. prema misljenju autora ovog teksta. Uz to. takodje. ipak. u pravilu znaci davanje prednosti moralnim principima i vrijednostima. Strpljiv covjek pokazuje da je u stanju da razumije drugog. u odnosu na trenutnu racionalnost. na spoznaju da nista vrijednije I trajnije se ne moze dobiti. svako za sebe mora da prepozna. Dakle. koliko god je to moguce. Ali. kako za licni zivot. vrijedi pokusati I uvijek iznova pokusavati.I religija potenciraju znacaj ove vrline (strpljenja) I to. Danas pogotovo u eri bjesomucne zivotne jurnjave (“neuroticne civilizacije”) za svim I svacim. odnosno na poznavanje I uvazavanje dubljih dimenzija zivota. I kultura. Ljudski zivot je nepredvidiv i neponovljiv u njegovoj konkretnoj manifestaciji. ova vrijednost ima I znacajnu moralnu dimenziju. ali tako ih I razvijati. neka razmotri svoja djela!” * * * Svakodnevni zivot (“mali svijet”) je mjesto nase istinske egzistencije. posebno primarnih ljudskih zajednica. Ono ukazuje na duhovno I kulturno bogatu licnost. covjek je u mogucnosti da zivi u zajednici s drugim ljudima.opet. Zato. kojeg. od mnogih vanjskih I jos vise unutrasnjih faktora. istovremeno. naravno. Rijec je o strpljenju. toliko I zbog drugih. ukoliko do njih dodje. I nauka. kojega sve manje ima u ovom koercijalizovanom I hiperdinamicnom vremenu I svijetu. da se unese u njegovu situaciju i onda kada je mozda njegova vlastita objektivno teza. Dugorocni interesi i sustinski ciljevi. bez upornosti I srtrpljenja jednostavno nema. Strpljenje. tako I za zivot u bilo kojoj zajednici. naoruzajmo se I naoruzavajmo se strpljenjem! * * * TALMUD: “Ako covjek vidi da su ga spopale patnje. nije lako. veru za nadu. Pored socio-psiholoske I kulturno-duhovne. Nesporno je da strpljenje (steceno ili nauceno) izrazava superiornu ljudsku. I najnemoralnije I obrnuto. Koliko zbog sebe. Pa I (be)smisao I punoca ili praznina njegova nose nuzno licni pecat I ispoljavaju se u 54 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Kakva ce ta egzistencija zaista I biti. Zasto ga onda ne njegovati? To. umanjuje povode za moguce nesporazume ili olaksava njihovo rjesavanje.tek strpljiv covjek moze da se potpuno koncentrise na neki ozbiljan rad I stvaralastvo. treba da. zavisi. da je tesko naci rijeci kojima bi se to iskazalo. a to onda. Ono ukazuje na spoznatu I dozivljenu zivotnu mudrost. ipak. Djuro Susnjic je to na jednom mjestu ovako kratko I snazno definisao:”Zivot za ideju. pa time I konkretne punoce I smisla ili praznine I besmisla sopstvenog postojanja. Tek ovladavajuci svojim nagonima I instinktima. otkrije I ostvari (ili ne) smisao vlastite egzistencije.” Jos jedna vrijednost je toliko znacajna za svakodnevni zivot pojedinca I zajedicu. uraditi ili rijesiti na brzinu. Svjestan je toga I autor ovog “savjeta”. U krajnjoj liniji. odnosno moralnu poziciju. budu preferirani. truditi se I nastojati preispitivati svoje mogucnosti. strpljenje je I humano I moralno I korisno. ideju za istinu.

nesto da urade za sebe. sadrzaja I forme. po Vinikotu. i osmisljavanje tog djelovanja. isprazne i promasene zivote. dobrim dijelom. upali svijeca! U zivotu je. kako on kaze “sposobnost da se stvara svijet. kao sposobnost da sve vidi I uvijek svjezim okom. dobro poznavati zivot (izucavati. ne samo psihicki nezdravo za ove pojedince. pak. i ne trude da pronadju odgovore na pitanja. A to. samostalnost. Za ove ljude se prosto moze reci da ne znaju zasto zive.(bez)brojnim varijantama. To je. Medjutim. duha I vrline. odnosno zivotno djelovanje. potrebno je prijeci objektivno tezak put da bi se od fizicke individue doseglo do nivoa zrele i odgovorne licnosti. nuzno znaci I osiromasenje ljudskog zivota za neke od njegovih bitnih dimenzija. podnijece gotovo svakojako kako da zivi. niti da jasno odrede sopstvene zivotne vrijednosti I ciljeve. To su ona. I one oko sebe. Ono sto zivot cini vrijednim zivljenja.” Pa i Jevandjelje upozorava da se umjesto tugovanja. kako to moderna psihologija naziva “krhki self”.” Tu spadaju. Jos krace receno. spontanost. ali. nadasve. I oni koji kukaju nad sopstvenom sudbinom. uprkos svemu. ne pitajuci se. cini se da je upravo takvih ljudi ponajvise. A. Britanski psihoanaliticar Donald Vinikot u svom djelu “Igranje i stvarnost” upravo potencira kreativnost. Jos gora je varijanta kada je covjek uskracen za obe ove dimenzije zivota – kada nije u mogucnosti ili ne zeli da kroz razlicite forme duha upoznaje zivot drugih ljudi ili. mogu li. jeste: ocuvanje (djecije) radoznalosti. osmisljavati) i zivot zivjeti u punoci njegove raznovrsnosti. katkad. onda. ili. kako da zive. Ali. nije samo za rijetke i u rijetkim trenucima. kako kaze Nice “onaj ko zna zasto zivi. kao kljucnu predpostavku punoce zivota. Jer. istovremeno. istina I opasnih) vec i spremnost na aktivnost u cilju mijenjanja zivotnih okolnosti. u zavisnosti od odnosa ljudi prema zivotu. Ali. istovremeno.” Izvjesno je da stalnim kreativnim radom I samousavrsavanjem oplemenjujemo I sebe. To bi se u jednom dubljem smislu moglo izjednaciti sa iskrenom ljubavlju prema zivotu – uzimanje i davanje onog najvrijednijeg. vec I socijalno nezdravo po blisku okolinu. Tako I duhovno izrasta licost. sposobnost da se zivi kreativno. po njemu. Kreativnost. odnosno onih koji zive i prozive svoje dosadne. A to je I najvisi smisao kulture I ljudskog zivota. a da toga najcesce nisu ni svjesni. kao i samog sebe. Izvjeso je da pozitivan stav podrazumijeva ne samo vecu duhovnu otvorenost i radoznalost (kao jednu od najljepsih ljudskih osobina. bogatstvo I sloboda unutrasnjeg zivota I. monotone. pa onda se. zivot treba voljeti. svakako. Ova VITA ACTIVA u boljem slucaju podrazumijeva i VITA CONTEMPLATIVA. kao I oni malodusni I ravnodusni. posebno. naravno. Apsolutizacija samo jednog od to dvoje neminovno znaci jednostranost I razdvojenost razuma I emocija. zbog tame. koja se odricu svoje slobode I prihvataju da budu obican predmet u rukama nasilnika. kako ih Kafka naziva “kukavna I bijedna stvorenja. u svakom trenutku. malo je vjerovatno da je moguce. istrazivati. Oni nisu u stanju da uspostave kontrolu nad sopstvenim zivotom. a zivjeti treba 55 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao takvom I prema sopstvenom zivotu. a posredno. uma I strasti. tome treba teziti u mjeri u kojoj je to uopste moguce. I on se najuspjesnije (“najzdravije”) savladava stvaralastvom I druzenjem sa najdrazima. Istina. zanimljivo I ispunjeno. pri tom. kome je potrebna stalna potpora I potvrda. vec potencijalno za svakog. iako. Nikako ocajanjem I demobilizacijom. I previse razloga za povremeni pesimizam. Rijec je o ljudima koji imaju. zelja I mogucnosti da zivi sadrzajno. On kreativnost definise veoma siroko. raznorodno. kad nema uslova.

ni malo lako. odanosti. covjek biva oslobodjen (nekih) strasti I tada moze da se posveti “razmisljanju I kontemplaciji lijepog”. I nezavisniji u svakom pogledu. zasto bi sebe upropastio?” Po nekim izvorima I sam Hrist navodno nije gledao blagonaklono na preteranu revnost. da se upozna I osjeti pravo lice zivota. protivrjecni. u pismu svojoj supruzi Terenciji. savjeti I u svetim knjigama. Zivot I istorijsko iskusto. Na primjer. 56 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . realisticni. Sa uvecavanjem ovog iskustva menjaju se. Horacije je govorio da krajnosti kvare vrlinu. kao I to da covjek ne treba postupati ni brzopleto ni bojazljivo! Interesantno je da se o potrebi umjerenosti mogu pronaci slicni. a narocito prakticna iskustva. ma koliko oni nadilazili zivotne mogucnosti. niti da bude “u gomili”. Covjek zaista tada ulazi u fazu izvjesnog smirivanja svog zivotnog ritma I. naravno. sve vise misli I na svoj kraj. Ali. stoji I ovo: “Upropastila nas je. na smrt. gleda. A u duhu Antike. zivjeti sa istinom (ma sta to sve znacilo) nije. slusa. a to znaci I slobodniji. nedvojbeno potvrdjuju misao Maksa Vebera. nego postenje!” Iako su katkad I teorijske spoznaje o svakodnevnom zivotu. s kim se druzi i slicno. On je tada. napokon. ne nasa pokvarenost. rezultat boljeg razumijevanja zivota kao takvog. istina cesto I boli. prema njoj se ne odnose razliciti ljudi na isti nacin. naravno. Na individualnom planu je bitno I specificno zivotno iskustvo svakog pojedinca. kada dodje u zrelije godine. od vrste iskustva I zivotnih okolnosti. Poznato je da je Aristotelovo moralno nacelo bilo –NI U CEMU NE PRETJERUJ! I mnogi rimski mislioci I eticari su naglasavali vrijednost ove vrline. sto sadrzajnijem I sto iskrenijem zivotu. Anticki mislilac Menandra je govorio da moze reci da je zivio samo onaj koji se znao radovati zivotu. alternativa takvom zivotu je. Takav zivot bi trebao da bude bez zavisti I bolesne ambicije za velicinom I slavom. a sve vise razumije I prasta. sto je bitnije. I ovdje je izuzetno bitna punoca zivota I osjecaj ostvarenog zivotnog smisla. zivot u ravnotezi s prirodom I s drugim ljudima. manje prihvatljiva sa stanovista kvaliteta zivota. medjutim. povrsno. Zivjeti tako. I mnogi drugi su savjetovali da covjek ne smije ni da se sasvim odvoji od ljudi. u svakom slucaju je nesporno da treba teziti sto autenticnijem. koliko god je to moguce u odredjenim okolnostima. a sa sto vise blagosti. i sadrzajniji. A u Ciceronovim “Intimnim prepiskama” na jednom mjestu. Jos je Marko Aurelije je pisao da. Neki sa strahom. I zivotne preferencije. To je. Zivot je uistinu I suvise kratak da bi bio protracen. covjek. i smisleniji. bezbojno i BEZ TRAGA. kada ne bi stalno iznova posezao za onim sto je nemoguce. pa I bez straha. u Knjizi propovjednika se kaze:”Ne budi suvise pravedan. naime. On tada jednostavno primjenjuje strozije kriterije selekcije u odnosu na ono sto radi. To je i uslov da zivot bude i ljepsi. Seneka je u tom duhu upozoravao da je mana vjerovati svakome i ne vjerovati nikome. dakako. Zato treba nastojati da se zivi sto punijim zivotom. neiskreno (“pod maskom”). ali I sebe I drugih ljudi posebno. to je podrazumijevalo I zivot sa mjerom. Zivotna punina podrazumijeva I covjekove ideale. Ali. monotono. drugi sa izvjesnom ravnodusnoscu . svakako. odnosno prozivljen jednostrano. Jedna od posljedica toga jeste I to da sve manje osudjuje. zavisno od tipa licnosti. A Ciceron je isticao da ce covjek postici drustvenu harmoniju ako nema suvisnih ni zelja ni nada – ako slijedi “zlatnu sredinu”(“aurea mediocritas”) I ne ocekuje “nista previse” (nihil nimis”). pocinje da strozije razlikuje bitno od nebitnog ili manje bitnog. koja kaze da covjek nikada ne bi postigao ono sto je moguce. Mada donosi I radosti. shvacenog u sustinskom smislu. U toj dobi. cita.umjeti. nade I stremljenja. ni suvise mudar. dobrote.

kao I onda kada se grubo I masovno gaze moralni principi I vrijednosti. jer su oni uvijek spremni na odlazak I. ali I konkretnih drustvenih okolnosti. cini samo manjina. ljudskosti u svakodnevnom zivotu. u razlicitim vremenima. * * * STARA JEVREJSKA IZREKA: “Ako mislis da si pedeset odsto u pravu. u svakoj situaciji I u odnosu prema svakom drugom manifestuju svoju licnost u cjelini. to nas ni malo ne oslobadja moralne obaveze da cinimo male. dobro je. u granicama sopstvenih mogucnosti. Bilo bi prirodno da u tom prostoru covjekove slobode. ali da to. svakako. bez obzira na okolnosti. nasom slobodnom voljom mozemo ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG za sobom. covjek ostavi sopstveni LJUDSKI TRAG. drzi I do postenja. uz upotrebu sile ili prijetnju silom. kako se to uobicajeno kaze “otvoreno srce I cist obraz”. nedostaje (ili. daju prednost nacelima morala. Sta vise. odgovornosti i. Ko u takvim okolnostima. Skloni smo vjerovanju da to moze svako. I upravo su te I takve situacije pravi test cvrstine I ukorijenjenosti covjekovih moralnih principa. Svakako. spremni su “zakoraciti u smrt otvorenih ociju”. moralne hrabrosti (“cojstva”) za cinjenje moralnih dijela I ostavljanje istinskog ljudskog traga. htijenja I znanja. 57 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . zato sto definitivnog I univerzalnog “zagarantovanog” smisla jednostavno nema I sto je smisao uvijek I samo individualan. odnosno oni koji su u zivotu ostavljali I ostavili najupecatljiviji TRAG. grdan je nasilnik. pored elementarnih egzistencijalnih potreba I materijalnih I statusih aspiracija. cesto ponestaje) iskrenosti. humano I moralno bice. Ovo je dodatni razlog za traganje za stvaralackim. Onoj vecini. Covjek u svakodnevnom zivotu. i po cijenu neizvjesosti zadovoljavanja elementarnih egzistencijalnih potreba. narocito. na zalost.” * * * Iako svojom voljom niti dolazimo na ovaj svijet. moralnih nacela I moralne dosljednosti. moralnim.Ne kaze se slucajno da smrt nikada ne iznenadjuje mudre. sumnjivo je. Bitno je. sitne. I obrnuto. Ukoliko nismo u mogucnosti da cinimo velika djela (od znacaja za covjecanstvo). Cini se da se smrti najmanje plase oni ciji zivot ima najvecu vrijednost. pa I one teske. niti odazimo iz ovoga svijeta. mozemo reci da je uistinu ljudsko. A onaj koji misli da je stotinu odsto u pravu. strasna lopuza I najveca hulja. Takvi u svakom poslu. neizvjesne I pracene sa mnogim dilemama I mogucim rizicima. za cije sirenje se. Tragati. ipak. htio ili ne. To je narocito izrazeno u vremenima velikih istorijskih lomova I kataklizmi. dostojanstva. kulturnim. mora I sam boriti I izboriti. zivotno znacajne. odnosno ostavljaju pecat svoje (moralne) unutrasnjosti. izmedju te dvije kardinalne tacke ljudske egzistencije postoji dovoljno prostora za slobodu naseg djelovanja. Kad mislis da si sedamdeset odsto u pravu. To pogotovo vazi za one koji. naravno. duhovnim I svakim drugim zivotnim smislom. osjetljive. razliciti ljudi na razlicite nacine. sta vise. mora da donosi najraznovrsnije odluke. odnosno covjek u punom smislu te rijeci. pravde i pravicnosti. za toga.

vjerovatno jos od kada covjek postoji. pri tome. odgovore n ate dileme u odnosu pojedinca I grupe svako mora uvijek iznova traziti I (ne)nalaziti. kao socijano I moralno bice. manifestujemo nase poimanje zivotnih vrijednosti. naravno. ne ostati sam? Bez grupe ne mozemo. I to. A takvih primjera je I previse. medjutim. prije svega. Iako je. svakako. u pravilu. a narocito one moralne.prosto. svako se zeli nazivati covjekom. pa I onih moralnih. uvijek lako naci mjeru izmedju individualnih I zajednickih potreba. ni kada je rijec o moralnim vrijednostima. pa time I zdravih temelja gradjanskog drustva I pravne drzave. u moralnom pogledu. A samim tim nije moguce ni dosezanje zivotnog smisla. a pogotovo ne proglasavati moralnim one ocigledno amoralne. istovremeno. to ne znaci da se bilo koga moze amnestirati od minimuma moralnosti. da se u svom ponasanju ni najmanje ne rukovode moralnim principima? Malo je vjerovatno da bi to priznao iko. pa I sklad sa blizom okolinom. (I na makro I na mikro nivou). posebno. Pa I kada je rijec o primarnim zivotnim zajednicama. narocito manifestovanim u odnosu prema drugim ljudima. a “bez sebe samih” jos manje. Nije. racunajuci i one primarne. I pojedinci I zajednice I zivotne situacije su u principu jedinstveni I neponovljivi.Ali. ukoliko se ne postuju ni elementarni moralni principi (a. isto tako je izvjesno da bez drugog I drugih. nema I ne moze ih ni biti. odnosno bez drustvenih grupa I ljudskih zajednica. interesa I htijenja. nije realno! Ali. Kako obezbijediti sklad psihickih funkcija u sebi. s toga. dusama i srcima upravo ili. Nikada se. ne samo onih egzistencijalnih. ne treba zadovoljiti postignutim. treba ocekivati manje. Svako od nas se zato mora uvijek iznova (sam)propitivati. Razumljivo. ma koliko bio skupo placen. a to znaci u praksi svakodnevnog zivota. naime. jos i postenim covjekom) onda dolaze u pitanje i sami temelji ljudskog zivota i. Naravno da se ne moze ocekivati od svakog covjeka idealno ponasanje u moralnom smislu. pa i opstanka ljudskih zajednica. neuhvatljivo je za bilo kakvo sematsko projektovanje. koliko je takvih? Obzirom na ono sto se sve desava u svijetu I zivotu. pa . onda. I u sirem. Ali. nije tesko zakljuciti da ih nema bas mnogo! A koliko bi ih priznalo da nisu moralni. jednostavno nije moguc. nego od sebe samih. Iako od drugih. vec jos I vise onih autenticnih ljudskih (I individualnih I zajednickih) izvan kojih covjek. nema mogucnosti zadovoljavanja brojnih ljudskih potreba. uz to. pa nadalje. Ona je. Samodovoljnost je I ovdje veoma opasna. To je bila I ostala tesko savladiva dilema I u teoriji I u zivotnoj praksi. kako se snalaziti u najrazlicitijim situacijama I obezbijediti odnos. Dakle. Oni su egzistencijalni I u elementarnom I u najdubljem smislu te rijeci. A. a. kako se “ne utopiti” u grupu. Gotovih I trajnih odgovora. od njegovih najblizih. u tom socijalnom okruzenju. to se ponajvise odnosi na one s kojima covjek ostvaruje neposredne kontakte. kako bi rekli teolozi “sotonin ideal!” Ona remeti sve kriterijume I vrijednosti. nesporno da bez afirmacije principa individualizma nema sirenja prostora licne slobode (kao I osjecaja samosvojnosti. To. Tek u odnosu prema drugima. Trajno je otvoreno pitaje. funkcionisanja. kako ostati svoj. 58 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Zato je i najmanji korak u pravcu moralnog i duhovnog uzdizaja. uistinu dragocjen. pojedinacni odgovori u svakodnevnom zivotu su prosto nuzni. samopouzdanja I dostojanstva). da li ostavlja i kakav trag u svijesti.

ni njihove implikacije na socio-psiholoskom. roba I kapitala. moralan i smisaon zivot? Ima I previse razloga da ova I ovakva pitanja svi zajedno I svako ponaosob uvijek iznova pred sebe postavljamo. unosi velike promjene u odnosu na raniji nacin zivota. S druge strane. glorifikacija licnog uspjeha i toliko ojacan konformizam.” * * * Naravno da je svakodnevni zivot danas pod snaznim I sve vecim uticajem procesa globalizacije. sadrzaja I intenziteta na svim meredijanima. mogu biti podsticajni za stvaralastvo. I to kako pojedinaca. odnosno brisanje moguce alternative? Da li kompjuter uistinu moze misliti umjesto nas? Da li brzina zivljenja u doba (post)moderne moze obezbijediti minimalan kvalitet zivota? Zar nije brzina. ako to uopste vise bude moguce? Da l ice razvoj u znaku globalizacije uvecati broj AGATOFILA (dobrih ljudi) ili KAKOFILA (zlih ljudi)? Dakle. da li ce nove tehnologije jos vise rasprsiti “cestice smisla” po svijetu. globalizacija dopriosi planetarnom sirenju univerzalnih vrijednosti. svojstvenog dobu Moderne. koje ono donosi) I izraz bjekstva od stvarnosti. Drugacije kazano. zahvaljujuci (post)modernism informacionim tehnologijama I slobodi kretanja ideja. S jedne strane. sirenju siromastva. odnosno raspolucenosti covjekovog bica. 59 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Nesporno je da ovaj proces ima najmanje dva lica. izraz ceznje za smislom. za sadrzajan. odnosno nisu istih karakteristika. Jos uvijek je tesko pouzdanije tvrditi da li globalizacija vodi prevladavanju naglasene fragmentacije i razdrobljenosti svijeta i zivota. kulturnom. uklopivsi ga u racionalne structure? Da li je I pomama za putovanjem (pored iskonske covjekove potrebe za promjenom I korisnim iskustvima. sakralni prostor. utemeljen na znanju. uistinu uvecati kvalitet ljudskog zivljenja u njegovom sustinskom smislu. kao njenog jedinog prirodnog stanja? Da l ice nova saznanja. ovaj process. upropastila mitski. tako I ljudskih zajednica? Da li ce razvoj.svakako. Naravno. O protivrjecnim obiljezjima I posljedicama globalizacije bilo je govora u prethodnim dijelovima ovog teksta.* * * MAHATMA GANDI: “Najvece nasilje nad covjekom je siromastvo. bijede I masovne socijalne patologije diljem nase Planete. uvecati covjekove moci harmonije sa drugim ljudima I sa prirodom. obzirom da je utemeljen u neoliberalnoj strategiji. pitanje je kuda idemo I cemu I kome sluzi takav razvoj? Kuda nas vodi ta nekriticka fascinacija (pozitivnom)naukom I tehnologijom I to rapidno slabljenje kriticke distance. humanist I punocu zivota. Samim tim. takodje nisu iste u razlicitim dijelovima svijeta I u razlicitim socijalnim grupama. Na planu svakodnevnog zivota globalizacija . Da li ce univerzalizacija virtuelnog umanjiti eticnost. te promjene nisu istovjetne. moralnom I svakom drugom planu. jer se cini da se I nadalje puka sredstva proglasavaju za srhe I ciljeve po sebi. odnosno vid bjekstva od “kraljevstva besmisla”? Da li ideologija masovne potrosnje. Da li ce integrativni procesi u svjetskim razmjerama voditi I ka jacanju cjelovitosti licnosti. kako kaze Lesek Kolakovski. koje ce sve teze biti sastaviti. doprinosi uvecanju jaza u razvijenosti. odnosno buran naucno-tehnoloski razvoj. ljudi.

kao sto neki cine. realnost I odgovarajuca kultura zivljenja. Zato ce neki to smatrati cak I zlocinom prema vlastitom zivotu. medju prvim zastupao stanoviste da se covjekov psihicki razvoj proteze na cio zivot. reagovanje na stresne okolnosti moze I u zdravstvenom smislu biti veoma korisno. druziti se sa onima s kojima osjecamo zadovoljno I sretno. planirati I svakodnevne aktivnosti (pa I vrijeme za izvjesnu spontanost!) I. nego kroz vasionu!” * * * * * Karl Gustav Jung je u okviru svog ucenja o individuaciji. dakle. Naime. ali I od njihovog pojedinacnog odnosa prema stresovima I stresogenim situacijama. A to ponajvise zavisi od socio-kulturnih obrazaca zivljenja pojedinaca I drustvenih grupa. Razvoj autonomne 60 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno pravljenje selekcije I sto strozijeg izbora u odnosu na nase potrebe. definisati dostizne ciljeve. taj gotovo savrseno racionalan covjek I pisac (sa stanovista organizacije svakodnevnog zivota) u jednoj prilici je izjaio da je I on dobar dio svoga zivota protracio! To je zaista nevjerovatno.Moguce je da cemo na taj nacin unijeti I neke promjene u nase zivote. odnosno izbjegavanje prejakog tempa zivljenja. svakako. moralnu I filozofsku dimenziju. odnosno “pretapati” ga u mudrost. a time I zdraviji zivot I u fizickom I u mentalnom smislu. To je nenadoknadivo. fizioloske. naravno. uz odlucnost I upornost da se oni I dosegnu. (Post)moderno doba je izrazito stresogeno. Utvrdjivanje I uvazavanje hijerarhije zivotnih vrijednosti treba podrediti prvim ciljevima I istinskom smislu covjekovog zivota. kao I nacine njihovog ostvarivanja. Ako se u tome uspije. citati ono sto je najvrijednije. vec se dosta ucinilo na oslobadjanju od pritiska I na otklanjanju ili ublazavanju mogucih stresnih okolnosti. pored bioloske. Sta da kazemo mi ostali? Neophodo je. Jos je Teofrast. Taj razvoj. A da vecina ljudi bukvalno traci barem dio svog zivota (manjina I cio zivot!) mozda je najbolji dokaz jedan iskaz Ive andrica. obaveze zelje. Preventivno. odnosno o razvoju licnosti. pisati sto temeljitije. Zato se mora oprezno raspolagati sopstvenom zivotnom energijom. Stresom istrosena zivotna energija se tesko moze povratiti. Treba nastojati osmisljaati I vlastito I iskustvo drugih. govorio da je gubitak vremena najskuplji trosak. u cetvrtom vijeku prije nove ere. kulturolosku. zdravo. Stres. bi trebalo da bude: raditi najbolje sto se moze. Vrijeme zaista ne treba traciti uzalud. da bi na taj nacin bitno umanjili I negativno dejstvo danas toliko rasirenog stresa. Vrlo je vjeroatno. a da iskustvo. * NARODNA IZREKA: “Korisnije je proci kroz zivot. potice iz losih procjena. sadrzajniji I smisleniji zivot. I teorija I iskustvo upozoravaju da racionalno “koriscenje” vlastitog zivota podrazumijeva neprestano utvrdjivanje prioriteta. ima razlicita obiljezja u razlicitim zivotnim dobima. pri tom. naime. uz slijedjenje vlastitog ritma. medicinske I svoju sociopsiholosku . u ovom kontekstu. u najsiren smislu). obicno. Podsjecamo da je jos Heraklit govorio da je bolest greska protiv zivota (vjerujemo. ima. Moralno geslo. Ne kaze se slucajno da dobre procjene poticu iz iskustva. Zato je covjeku potrebna zivotna mudrost. koje bi podrazumijevale smireniji.

To ni u kom slucaju ne smije da bude razlog za odustajanje. nisu u danas preovladjujucoj “zivotnoj filozofiji” (u svjetskim razmjerama) izrazenoj u egocentricnom stavu neposredne korisnosti. prije svega. bez obzira na obrasce vaspitanja I karakter culture. medjutim. barem kod nekih. pak. Kako od takvih ocekivati da ce smoci snage (naravno. vec je vjerovatnije da do nivoa licnosti (u punom smislu tog pojma) doseze tek manji dio ljudskih bica. bez obzira sto mu niko u toj borbi ne moze garantovati uspjeh. se javlja I kod onih koji najmanje drze do etickih normi. Griznja savjesti. vrlo rijetko. potencira Jung. nemira. “neka mene mimoidje”. sto su im namjere prizemnije. uravnotezenu. posteniji. sto. svjesno ili nesvjesno. onaj ko pretenduje na atribut licnosti. da vremenom. To potvrdjuje ponasanje vecine ljudi u kriticnim. pa I eventualna spremnost na “pokajanje” I “iskupljenje”. apsolutna potvrda individualnog postojanja I najuspjesnije prilagodjavnje na opste datosti. “ja sam najbolji”. I osjecaj neslobode. taj prosto mora biti spreman na borbu sa svim iskusenjima. kolektivnog ubjedjenja. najcesce. nesigurnosti. Kako kaze jedna francuska izreka . naravno. Moc licnog ubjedjenja katkad je snaznija od grupnog. prema Jungu. pri tome. konkurentu ili partneru – u radu. uvjerljivo pokazano da je dosezanje autonomije licnosti. uz najvecu mogucu slobodu sopstvenog odlucivanja. a ne 61 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koriste I opsenarske trikove. Licnost je. nanosi stetu I konkretnom pojedincu I njegovoj okolini. Cini se da je malo onih jakih I pouzdanih licnosti. u sportu. na ovim prostorima. slozenim I specificnim istorijskim I drustvenim okolnostima. moralne) da svom protivniku. cak. skladnu.svijesti I samosvijesti je. ne samo da ne uspijeva svima. u umjetnosti. toliko su im “prncipi” uzviseniji. Moglo bi se reci da je zivotni smisao I istinska sreca upravo u nacinu savladavanja mnogobrojnih zivotnih litica. Dodali bismo ovome da upravo zato nikome nije zagarantovano da ce od individue nuzno postati i licnost. nego realno dostizni cilj. sa moralnog stanovista. kojima ovakvo egoisticno ponasanje prikazuju kao stvar nacela. posten ili “ne daj boze” da je sposobniji. strah od zivota. Covjek je. On nije ni lak ni kontinuiran. cjelovitu licnost. “probranoj manjini”. bolji. sa smisaonom egzistencijom. odnosno njeno izdvajanje iz mase I demonstriranje svijesti o stvarnoj individualnosti. Razvitak licnosti je takva sreca da se mora skupo platiti. Malo je vjerovatno da (na kraju) moze biti zadovoljan sobom. Izvjesno je. u kulturi. mukotrpan proces. Ali. barem katkad. u politici. (“O postajanju licnosti”) djelo najvise hrabrosti. Neki. koja je okrenuta neprekidnom usavrsavanju. na potpunu. prelomnim. pa I agresivnost. jednostavno duzan da se bori za svoje ideje. u zivotu uopste – priznaju da je sposoban. u nauci. koje su u stanju da se odupru moralno diskutabilnim ili. kako ih je nazivao spanski mislilac Hose Ortega i Gaset. nesporno amoralnim iskusenjima. dobar. Taj smisao I ta sreca. Upravo je nedavno. Naravno da ne moze biti slobodan ni moralan covjek koji je uplasen. a onda. To. medjutim. Do autonomne licnosti se vrlo tesko dolazi. ko u svom zivotu barem nije pokusao da nesto uradi i za druge (po diktatu vlastite savjesti). Jos manje je onih koji istinski uspijevaju nadvladati rutinu I prazninu svakodnevnog zivota ili. “daj mi sto vise I sto prije”. Rijec je o onoj. Cak bi se moglo reci da ostvarenje potpune I cjelovite licnosti vise predstavlja idealni. ta samozavaravanja “proizvedu” losu savjest. poput onog “daj mi danas”.

kao sto je I ostvarenje istine. I eventualna pozicija skeptika moze covjeku pomoci da sacuva svoju duhovnu I moralnu nezavisnost. ovdje apsolutno nema mjesta. To bi mogli tumaciti I na nacin da prelazenje granice zadovoljstva donosi bol. Mjesta. koje kaze:”zelite li biti sretni JEDAN trenutak. Neki autori su zato konstruisali I sintagmu “bol zadovoljstva” I “zadovoljstvo bola”. odnosno ono animalno u njoj. nastojati da se tako ponasa. da dopre do pune svijesti o sebi.I na radosti. taj se I ne prosvijeti!”. u najmanju ruku. I na padove. Covjek na tom putu mora da “traga za sobom”. To je jos manje vjerovatno kod onih koji nisu u stanju “da izadju na kraj” sa sopstvenim zivotom. ni sa funkcionalnog stanovista. upravo. covjek je kriv I za svoje I za opste zlo. neupitne i nepobjedive vrijednosti. da u sebi probudi uspavano bice I nadje (moralni I svaki drugi) smisao svog postojanja. I bolom. To je I uslov da razumije druge. zbog cega ih treba istrajno njegovati. zato. treba da budu vrhovne. covjek. kao temeljnoj vrijednosti. ako svoj zivot prespava. Tome u prilog najuvjerljivije 62 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . koji pociva na egoizmu. Ili ce. narocito. odnosno vlastita moralna uvjerenja. Za cetvrte. kao sto u trenutku prestanka bola pocinje zadovoljstvo. Jos je Vergilije pisao da je “put do zvijezda” posut trnjem. da se covjek probudi. oprostite!” Slobodu svoje savjesti covjek ne moze I ne smije da podredi nikakvom autoritetu izvan sebe (bilo da je rijec o pojedincu. On. kojima je pojedinac izlozen u procesu svoje individuacije I psiholoskog sazrijevanja. da “upozna sebe”. niti traziti da vas slijede. koje kaze da “ko se ne osveti. instituciji. Samo tada covjek nece nista svjesno ciniti mimo vlastite savjesti I pod pritiskom.samo za sebe. ako ostane u okamenjenom stanju. Staro pagansko geslo. zapravo. uvecanje moci zla. da drzi oci otvorene. ukazuju da su korijeni I. Covjekov zivot je neminovno pracen I radoscu. arogantnom. kao I unutar njih) izvjesno je da je vecina mislilaca saglasna barem oko nekih grupa uzroka. U tom traganju za samim sobom. I na uzlete. a onda I sa drugima. jeste da druge sto bolje razumije. Kljucno je. Jedni potenciraju nekultivisani dio ljudske prirode. mora biti spreman I na nesporazume. osvetite se. cega bi se jednoga dana moga stidjeti. Sujeta I mrznja ne mogu. ni sa moralnog. I na poraze. povezani sa najvecim dostignucima (naucnim) ljudskog uma – od stvaranja oruzja do ekocida – koja imanentno ugrozavaju sam ljudski opstanak na Planeti. Drugi. ima geslu hriscanske etike. A otkuda zlo u covjeku I svijetu? Iako ne postoji potpuna saglasnost ni oko odgovora na ovo pitanje (filozofije.barem. Licna savjest i licno dostojanstvo. biti nikada izvor zadovoljstva I srece. U suprotnom. dakle. nepravde I patnje. ublazavanje zla. Zelite li biti sretni UVIJEK. I zadovoljstvom I patnjom. To su nezaobilazna iskustva. Za trece. dakle. nepromisljenom politikom najmocnijih drzava I socijalnih grupa. traga I za mirom u sebi. teologije I nauke. zlo je uslovljeno losom. odnosno nece ciniti bilo sta. Ljude niti treba slijediti. pri tome. zlo je u najtjesnjoj vezi sa karakteristikama kapitalistickog sistema reprodukcije. Koliko se one uvecavaju – a za njih dna nema – toliko je covjek dalje od istinskog zadovoljstva I srece. Gotovo da se moze tvrditi da su ljubav i saznanje jedini lijek od uzaludnosti zivota. organizaciji…). Najvise sto covjek moze I sto se od njega ocekuje. nauka je jos manje definisala ostvarive “terapije” za iskorjenjivanje ili. naprotiv. ciji je jedini prtljag neiscrpna radoznalost. Kao sto nije odgovorila na pitanje otkud zlo. ali I na bol. odnosno profitu. pravde I dobrote praceno iskusenjima lazi. da bude “vjecni putnik”.

ne znaci da se protiv zla nije moguce boriti i da se ne treba boriti. kaze da je zaljubljena u gubitnike. o neobicnom stavu mladog francuskog rezisera Samuela Bensetrita. Iako smo o ovome vec nesto ranije rekli. Otpor zlu – u najrazlicitijim oblicima – je dokaz da smo zivi ljudi. u svakom slucaju. koju moze da podari porodicno vaspitanje I istrajan “rad na sebi”. Imati defetisticki stav I indiferentno ponasanje u odnosu na zlo. uz koriscenje svih sredstava. na zalost.govori cinjenica da je zla u svijetu sve vise I da se ono manifestuje sve drasticnije. Prvo da podsjetimo na jednu opsku Isidore Sekulic. nemoralno. radost. dakako. da smo moralni ljudi i da smo uopste ljudi. pa i onda kada im se nanosi zlo. za razliku od dobre I zdrave kompeticije (koja je korisna I za pojedinca I za zajednicu) stetno. Margaret Diras. Masovno je rasiren osjecaj bespomocnosti. ni u kom slucaju. Uzurbanost bi. predstavlja veliki doprinos toj borbi. u kojoj ona govori da je uzurbanost plebejska osobina I da nju prate grimace I gestovi kelnera. onda je rijec o tastoj osobi. Ljubav – nanosi bol. trebalo izbjegavati koliko god je to moguce. A individualno iskustvo svakodnevnog zivota to osjeca I dozivljava gotovo u svakom trenutku. A o moralu je tesko govoriti uz prisustvo izrazene tastine. Rad – nanosi bol. koji rezignirano izjavljuje:”Cio svoj zivot sam se trudio da ne radim nista. Zar sve ne postoji samo kroz svoju suprotnost? Istorija. najjaci dokaz da je covjek u sustini slabo. obzirom na moralnu otupjelost. Na suprot tome. neeticna jurnjava do pobjede suparnika. uspori njegov ritam. Postoji li nacin da se bol izbjegne?” Mogli bi uzvratiti sa pitanjem Bensetritu na njegove. kako bih izbjegao ranjavanje. rijec o ljudskoj tastini. ne preporucujemo. To se. koje.Vidojevic) U ocuvanju vlastitog moralnog digniteta ovo je minimum koji bi svaki covjek morao uciniti. korisno nastojanje da se barem minimalno. I jos dodaje:”Mrzim agresivnost pobjednika. u vezi s ovim. Nije slucajno da u svijetu vec poodavno djeluju drustva koja “uce” ljude kako da sporije zive. Ono je. jer ona u sustini nikome i nikada ne donosi dobro od trajnije vrijednosti. Ma koliko bila znacajna za ljudski zivot (I u egzistencijalnom I u socio-psiholoskom pogledu) jurnjava za karijerom ne bi smjela da proguta “zivot” u cjelini. Navescemo I jedno drugacije stanoviste u “borbi” protiv zla. Pravi se I ne takmice!” Za uvecanje kvaliteta. u osnovi. kako da uspore uistinu ubitacni tempo zivota. Necasno ometanje suparnika I sebicna. nezainteresovanosti I neosjetljivosti prema drugima. Rijec je. ako ne I bitno. pa zato i opasno bice? Receno o zlu. mozda. Ako se neeticnim sredstvima zeli ostvariti prednost. misli Isidora. teorija I empirija to nedvojbeno dokazuju. koji im je nametnut ili ga sami sebi namecu. U zivotu rijetko pobjedjuju pravi. kuvarice I nosaca. smirenost I uravnotezenost izrazava I onu vrstu dostojanstvene uljudnosti. Da li je to. bilo bi apsolutno amoralno. naime. Ima pisaca koji misle da smo kao ljudi vec definitivno porazeni u borbi sa zlom. I najmanji doprinos da se zlo. u bilo kom vidu. pogotovo ne licnu slobodu I integritet porodicnog 63 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Jedan autor je to ovako definisao: “Ne dopusti da te gaze i ucini sto mozes da drugi ne budu gazeni!”(Z. razumljivo. zadovoljstvo? To. Navijanje za neki fudbalski tim – nanosi bol. ne uvecava. tacne tvrdnje: “Pa sta ste ocekivali od zivota?” Samo ljubav. nije moguce ni teorijski. Ovdje je. naravno. kao i na rasirenu naviknutost na zlo. pa I opasno. moze biti I izvor bola I izvor sukoba. u vezi s ovim. svakako. Bol je vjerovatnija i u situaciji loseg suparnistva. dubine I smisla svakodnevnog zivota bilo bi. odnosi I na takozvanu karijeru. cini nam se potrebnim da ovdje jos po nesto dodamo. barem.

saosjecanja I humanizma. Skromni I neoptereceni sujetom nisu slabi (slabici). Za razliku od sentimentalne.” Oni.upravo zato. 64 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Samo zdrave emocije mogu da otklanjaju raznovrsne prepreke za istinsku ljudsku komunikaciju. kao I u uslovima dominacije razlicitih formi ekstremnog kolektivizma. strahove I frustracije kompenzuju vanjskom arogancijom I jeftinim gestikulacijama. da vole I postuju druge. I jedna Jevandjeoska poruka glasi:”Neka vam rijeci budu blage. Za razliku od sentimentalne. nepouzdane. a djela jaka!” Ako. a emocije da dajemo I primamo toplinu I ljubav. Emil Sioran ce reci: “Mrzim mudrost onih ljudi koje istina ne boli. iz najdubljih racionalnih. koji ne boluju od nerava. pri tome. trenutno povodljive. Jer. istinski osjecajna osoba je u biti takva trajno. uz ostalo. A u ovoj vrsti rada. I sigurni u sebe. koja se vec u slijedecem trenutku moze transformisati u u okrutnu bezosjecajnost. nego od drugih? Za tako nesto je potrebna. pa zato I ne osjecaju potrebu da svoje unutrasnje neuravnotezenosti. No. barem. Covjek se uvijek treba pitati.zivota. vec upravo obrnuto. oni imaju snage. jedino tako I tada moze istinski siriti prostore ljudske slobode. kako se to obicno misli. samosvojni. koje ne mora ni u sta da ubjedjuje I uvjerava? Postoje li ljudi prema kojima se uzajamno odnosi duboko. koja umije da prasta? Malo je vjerovatno da su moguci masovniji pozitivni odgovori na ova I ovakva pitanja u uslovima ekstremnog individualizma. mesa I krvi. iskreno I smisaono? Postoje li ljudi sa kojima se razumije I onda kada cute? Postoji li neko prema kome se odnosi sa blagoscu. Iako je u radu moguce ostvriti dio smisla zivota (“u radu je spas!”) sasvim je izvjesno da njegovu punocu I cjelinu samo u radu nije moguce doseci. altruizma. nije malo – osteceni su za bitnu (u mnogim situacijama I najbitniju) dimenziju zivota. vlastita skromnost I “oslobadjanje” od vlastite sujete ili. bez iskrenih I snaznih emocija – kakvih. ali I autonomnih osnova stvarnog I zdravog covjekoljublja. treba praviti razliku izmedju sentimentalnog I osjecajnog. Racio da pokusavamo dolaziti do istine. dodatna garancija za stvarni LJUDSKI TRAG u zivotu ovih ljudi. na zalost. onda je to. stalna borba sa njom. da li I koliko ima pravih prijatelja? Da li I koliko ljudi bezrezervno voli? Da li I koliko ljudi postoji. Pri tome. Povrh toga ili. svakako. a da se slabi svete. Zato se i kaze da samo jaki prastaju. moralnih i emotivnih uvjerenja i osjecanja. koju (vecina) ljudi radi iz egzistencijalne nuzde pogotovo! Samo je po sebi jasno das u nam u zivotu potrebni I racio I emocije. jos posjeduju smisao za humor I spremnost na samoironiju. da uvazavaju druge. zelje I potrebe da vide druge. a nekada i interesno uslovljene samilosti. Oni su jaki. Covjek zato treba nastojati da se oslobadja ovih krajnosti koliko god je to moguce. da li je moguce ugusiti sebicnost I zlo u sebi I stvoriti mjesto za ljubav prema drugom I drugima? Da li smo u stanju da od sebe trazimo znatno vise. osjecajna osoba nikada ne moze biti okrutna.

Ali. sa drugih prostora I iz drugih kultura? Da li smo stekli prave prijatelje? Da li je nas emotivni zivot bio bogat I bez frustracija? Da li smo ostvarili neko znacajnije djelo – bez obzira u kojoj sferi ljudskog stvaralastva. I mjera naseg samopostovanja. naravno. sloziti sa Sioranom. To se podjednako odnosi. tako I na ona “normalna”. svako od nas mora znati donju granicu eventualnih moralnih ustupaka. ponajvise (ako ne I u cjelini) zavisi od nas samih. imao se rasta I roditi!” * * * * * Vjerovatno. Samo mediokriteti zive na normalnoj temperature zivota. vrlo cesta). mogli slicno iskazati “smisaoni bilans” svojih zivota. tolerantan. interesu. U tom kontekstu je logicno I pitanje da li smo intenzivno zivjeli. Da li cemo ih prepoznati I iskoristiti na najprimjereniji nacin. nuzno. (“U dobru je lako dobar biti. jedan pjesnik je snazno I dramaticno iskazao (be)smisao svog zivota stihom:”Smrt dosla.To je. Ali. odnosno ostavljati I ostaviti LJUDSKI TRAG? Ono sto nesporno jeste potreba. odnosno da li intenzivno zivimo? Emil Sioran kaze: “Ja sam za povisenu temperature. Od njega se cesto ocekuje da bude fleksibilan. mogucnosti izbora za takav zivot I te kako ima. ali I pojedinacnih postupaka ponaosob. strahu? Kao sto je prethodno. racunajuci. to je stalno preispitivanje smisla vlastitog zivota u cjelini. Bez toga 65 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ni nase zelje nisu sporne. kooperativan. pri tom. na zalost. I moralnost svakodnevnog zivota? Da li smo pomagali drugima? Da li smo se borili protiv zla I nepravde? Da li smo imali cvrsta moralna uvjerenja I da li smo ih dosljedno slijedili? Da li smo uopste ikada I sta zrtvovali za nase principe I nasa uvjerenja. Zar nije I veliki Gete pisao dam u nista ljudsko nije strano. svodeci svoj zivotni bilans. koju niko I nista ne moze da pokoleba. ukoliko covjek uopste zeli zivjeti u bilo kakvoj ljudskoj zajednici. Upravo se u najtezim situacijama covjek uistinu pokazuje onakvim kakav jeste. Kako izbjeci ove I ovakve “bilanse”? Kako neprotraciti vlastite zivote? Kako tu “pustolovinu zvanu zivot” ostvariti u svojoj punoci I. ako bi bili posteni prema sebi I drugima. receno “recepta” za ostvarivanje moralnog I smisaonog zivota jednostavno nema I ne moze ga ni biti. Nasa kooperativnost ne bi nikada smjela ici na racun kljucnih moralnih principa i nasih temeljnih uvjerenja. na muci se poznaju junaci!”) Zivot je. I tezak I nepredvidiv. posebno ona moralne prirode? Ako nismo. odnosno pokazuje cvrstinu svojih uvjerenja. U pogledu tih vrijednosti nuzna je samouvjerenost. istovremeno. u vise navrata.* NJEGOS: “Blago tome ko dovijek zivi. To je. ostati “uspravan”. Na njegov tok I karakter bitno utice I djetinjstvo. pri tom. ali svakako treba da tezimo sto sadrzajnijem zivotu. Covjek se prosto mora I prilagodjavati okolnostima. mozemo li sebi to priznati? Da li smo zivjeli slobodno I bili svoji ili smo svoju savjest podredjivali polozaju. a ja se bavim sitnicama!” Koliko bi tek “obicnih” ljudi. kako na “mracna vremena” u istoriji (koja su. Zato se treba pitati I da li smo imali zanimljivo I srecno djetinjstvo? Da li smo bili voljeni? Da li smo radili ono sto smo zeljeli? Da li smo tokom zivota upoznali mnogo drugih ljudi. razumljivo.” Ne moramo se. naravno.

jer u suprotnom se ne moze govoriti o bilo kakvoj autenticnoj moralnosti. po vlastitoj savjesti. dakle. takvo ponasanje zasluzuje svaku osudu. cuva I brani) ako bi olako pristajali na sve I svasta. podrazumijeva I borbu protiv zla. na porodicu. Koliko za pojedince. Sta vise. u svakom njegovom obliku “ovdje” I “sada”. sto se (u ovom vremenu I na ovom prostoru. bez otpora savjesti. Istinski ljudsko i lezi u autonomiji. medju brojnim. otvoreno i autenticno. Nuzno je pred sobom i drugima priznati ipriznavati svoje istine i svoje zablude. sta ga ispunjava. covjek mora izdrzati sve sto ga u zivotu snadje. takvo ponasanje se ne moze podvesti pod ponasanje u skladu sa autenticnim etickim nacelima. To. Odgovorio je slijedecim rijecima: “I kada bi to tvrdio cio svijet. svoje pobjede. tu gradi. Kako bi. prema svojoj savjesti I osjecanjima. govoriti I djelovati slobodno. pak. I upornost u ostvarivanju tih pretpostavki. kada je rijec o odnosima izmedju pojedinaca. Zato je bitan otpor savjesti! Mozda I slijedeci primjer. Rijec je o obzirnosti u 66 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . to ne bi smio da bude glavni motiv za djelovanje u skladu sa najvisim etickim principima. U pravilu se to najcesce odnosi na profesiju.jednostavno ne mozemo zivjeti “uspravno” I casno. iskreno. Odnosno. na prijatelje. ako bi ocutali I onda kada se ne bi smjelo cutati? Time bi. Tu je bitna jos jedna stvar. inace. tezii “istini zivljenja”. Kada su jednom utamnicenom ceskom intelektualcu iz XV vijeka ponudili dam u sve oproste. dakako. isti kriterijumi vaze I za amoralno ponasanje. Nikakav amoral drugih ne moze biti razlog za nasu amoralnost. ma koliko to bilo tesko. Ovaj covjek je zrvovao svoj zivot zbog svoje savjesti! Nuzno je. Covjeku je nekada tako malo potrebno za srecu. pogotovo prema onome I u onome sto predstavlja njegov Slobodan izbor. Treba prosto ici “svojim putem”! Amoralnost drugih ne smije nas pokolebati. prosto. pa se u ime navodnog najviseg dobra cine I najveca zla. ne rijetko. ceznje i poraze. a onda.” Epilog je “logican”. kao i obrnuto. a zlo u dobro. odricanja I svakovrsne skromnosti. Ukoliko drzi do sebe. mucno I bolno. I zato covjek treba da hrabro zivi svoj zivot. (iako su mu oba oka bila zdrava). razumljivo. niti misliti. Kada je rijec o pojedincima. Mada je tesko uociti pravilnost. a time I za zivot kao takav. svoj moral branili u svakodnevnom zivotu (a on se. posebno) dobro relativno lako preokrece u zlo. To. Ako smo moralni samo zato sto su to I drugi. pa u krajnjoj liniji I dobro ljudskog roda kao takvog. iznad svega. slobodi i autenticnosti. ovo vazi I za manje ili vece drustvene grupe. bez obzira koliko se ono pravdalo eventualnim amoralnim reciprocitetom. prvenstveno. ako bi nasa rijec bila upotrijebljena zaludo ili. a. on je to energicno odbio. onda je najbitnije da covjek spozna stag a cini sretnim. sto je to u odredjenim okolnostima korisno. U tom kontekstu je vrlo korisno I (barem djelimicno) iskustvo trpljenja. A. svoja uvjerenja i svoje dileme. tim prije. na druzenja. na putovanja I sl. rijec je o djelovanju za opste dobro. koje se opravdava amoralnoscu drugih. sto nas drugi vide. a danas se dijelom odnosi I na covjecanstvo. uprkos svemu. to uvjerljivo potvrdjuje. A cemu se covjek moze nadati ako I kada cini dobro? Najbitnije je da se ne smije zanositi pretjerano velikim nadama I nagradama za sebe licno. ukoliko se pokori Koncilu i prizna da ima jedno oko. raspolazuci razumom ja ne bih mogao to da dopustim. U najboljem slucaju to bi se moglo okarakterisati kao moralni utilitarizam. U tome se I ogleda odgovornost savremenog covjeka za sopstveni zivot I njegovo istrajavanje . Jer. ulaze veliki trud (svjesno ili nesvjesno) da bi se “uvalio” u nesrecu. ponistavali I na kraju ponistili nasu licnost. Naravno. ipak se cini da zivotno iskustvo uci da manja ocekivanja uvecavaju sansu za zivotna zadovoljstva. nuzno je ciniti dobro u svakoj prilici i na svakom mjestu u praksi svakodnevnog zivota.

covjek dozivljava svojevrsno moralno sazrijevanje. posebno u situacijama velikih moralnih iskusenja . dovoljna I jedna jedina pogresna rijec da izazove velike nesporazume. materijalnim i statusnim. od neposrednog interesa. istina. kada se procijeni da bi ona mogla djelovati destruktivno na medjusobne odnose. u svojoj knjizi “Antologija humana” – pet hiljada godina mudrosti – pise da sve sto je napisano za tih pet milenijuma ima samo jednu svrhu. ne treba ocekivati nikakve posebne nagrade. u krajnjoj liniji. istovremeno. prije svega. Nicea I egzistencijalista. Nije zato slucajno das u velike teme smisla ljudskog postojanja gotovo iste u svim epohama. koja uznosi. u kojem ljubav.” A. uprkos svemu. ne samo imati mirnu I cistu savjest. dakle. (pisuci o odgoju svog Emila). a to je “biti covjek. (I kada je rijec o odnosu prema drugima). iskazao slijedecim rijecima: “Zivjeti – eto zanata kojem hocu da naucim Emila! Kada bude izisao iz mojih ruku. dominira jedna jedina sustastvena tema I pitanje – kako postati covjek. Tako I tada precutno pristajemo I na svaku cijenu. nagonskim. kazu oni. covjek ce. biti covjek. ne misleci. na neku metafizicku “kosmicku pravdu” ili na principe teoloske eshatologije. covjek treba da cini dobro u svakoj prilici I na svakom mjestu. pri tome. kao sto je ranije receno. I. Prije njega je to Ruso.komunikaciji sa drugim. koja se za to mora platiti. vec ce obogatiti moralnu riznicu covjecanstva. Iako za autenticno moralno ponasanje. do Hegela. kroz cijelu istoriju ljudskog postojanja. pored postenog vlastitog zivota. odnosno o maksimalnom uvazavanju sagovornika. odmjerena I obazriva komunikacija. Mnogi filozofi I narocito teolozi su nastojali da dokazu kako ce vrlina biti nagradjena blazenstvom. u smislu medjusobne uslovljenosti. Nekada je. istrajava ljudski rod. proroka. on ce. ni vojnik. inace se jaz u nesporazumima samo moze uvecavati. naravno. Covjek vremenom pocinje da shvata da mu zivot u razlicitim vidovima vraca ono sto je dao I daje drugima. snagu nade u odnosu na beznadje. (teoloski: prociscenje). mi prosto. I. naime. Ukoliko ono sto radi uradi najbolje sto moze u datim okolnostima. Zato tu rijec ne treba izgovoriti ili. dobrota i ljepota zadobivaju primat nad tjelesnim. A upravo na tome. ne tada. cinimo druge boljim i time uvecavamo “kolicinu dobra” u ovom svijetu. Zato bi cinjenje dobra trebalo da bude vrhovni moralni princip I glavno moralno geslo svakog covjeka. pored slobode i moralne hrabrosti. ni svestenik. u krajnjoj liniji. znaci da se drugoga nikada I nigdje ne smije instrumentalizovati. Slican stav nalazimo I kod Kanta. Neovisno. posebno kada su u pitanju najblizi. nekada je dovoljna jedna jedina prava rijec da prevlada ili doprinese prevladavanju nesporazuma. I pociva I. Oni su tako direktno povezivali covjekovu srecu I covjekovu moralnost. Kod najrazlicitijih mislilaca. obrnuto. Aristotela. autor ovog teksta je sklon stavu da se “dobro dobrim vraca”. veliko I znacajno). da nemaju granica u vremenu I prostoru. Platona. barem. To. odnosno svakog onog ko uistinu zeli da se tako zove. snagu istine u odnosu na laz. pisaca. U zivotnoj borbi. Cineci dobro. on nece biti – a ja se s tim slazem – ni sudija. (sto je. A dobro je ono sto uvijek vec nekako unaprijed znamo I sta u osnovi uvijek uistinu osjecamo. biti pravi I istinski covjek I zivjeti na ljudski nacin”. snagu mira u odnosu na nasilje. U svakom slucaju je potrebna zdrava. kako doseci ljudsko bivstvo? I Bela Hamvas. biti covjek. pjesnika. 67 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kao I u filozofskoj tradiciji od Sokrata. A covjek je moralan. podrazumijeva i postovanje integriteta i dostojanstva druge osobe. samo po sebi. culnim. u mjeri u kojoj preferira snagu zivota u odnosu na mrznju. tu rijec treba izgovoriti bas tu I bas tada.

da se ucini sadrzajnijim. (Gadamer) A kada je rijec o odnosu roditelja prema djeci.pouzdan su oslonac u prevladavanju problema. a ti odaberi onu koja ti se najvise dopadne ili smisli svoju. Samo sa takvim odnosom prema drugom. posebno ne onim koje je u neskladu sa njihovim stvarnim ponasanjem. A bez drugog. Sedmogodisnje dijete pita majku: “Mama. Nije sramota biti porazen. licnim primjerom. dakle. bliznje!). Moramo nauciti I da gubimo. na zalost. Poznato je. sadrzajnog I smisaonog zivota. A u tom cilju 68 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .) Moramo nauciti da postujemo drugoga. A dijete uzvraca:”A od koga smo?” Na to majka objasnjava:”To je jedna velika tajna I do te tajne vodi nekoliko puteva. dakle. koje.) I nastavlja:”Ja cu ti ispricati nekoliko prica. imati i “svoj alternativni svijet”. upita majka. nauciti. u mjeri u kojoj je to uopste moguce u svijetu u kojem. inace. a pogotovo u primarnim ljudskim zajednicama.” (Majka uzima papir I bojice I crta mu puteve – jedan je put znanja i nauke. Evo jednog. moguce poucnog. dilemma I zivotnih neprijatnosti. a to znaci. ne samo da nema zivotne radosti i zivotnog smisla. Svaka slicnost je neponovljiva i neupitna vrijednost po sebi. kao sustinu vlastitog bica I postojanja. prevladavati ukoliko covjek za svaku situaciju ima alternative I ukoliko planira “vise koraka” unaprijed. dakle.” “A sta ti mislis?”. Treba. po misljenju nekih. da osjecanja imaju velike sposobnosti ponovnog “budjenja”. uvecava I ne prasta. razumljivo. To vazi. Istina. To se podjednako odnosi na svakodnevni zivot. samosvjesnost I istrajnost. kako kaze Hans Georg Gadamer “zivjeti s drugim. I za porodicu. vjera u sebe I druge (posebno. kao I mnoga djeca prije nas. nacin da se zivot “uredi”. pita dijete. Moramo nauciti da ne budemo uvijek u pravu. (“U tudjem oku vidi I najsitniji trun. kao sopstveno I vlastito. u osnovi. treci je put mitologije i legendi. cetvrti je put umjetnosti i maste. znati prepoznati drugo I drugacije. treba ostaviti I mogucnost slobode izbora. Ptimizam. Majka na kraju odgovara:”Mislim da je lijepo sto postoji ta tajna I sto o njoj mozemo sada ti I ja da mastamo. od koga su nastali crnci I indijanci?” Majka odgovara: “Pa mozda mi od njih I nismo nastali”. interesantnijim. svakako. roditelji mogu mnogo vise I korisnije uciniti u odgoju svoje djece. mozda je kljucno saznanje I iskustvo ono koje upucuje na potrebu sto prirodnijeg ponasanja roditelja. a u svom ni balvan”. napokon. ukazivanjem na tudje. prije svega. u pravilu. drugi je put vjere i religije. uprkos svim nedacama koji ga prate. vec ni zivota kao takvog. zivjeti kao drugi drugoga”. a pogotovo onda kada smo imali plemenite namjere. ukoliko se zeli djelovati u tom cilju. ispunjen i sretan zivot. jer osjecanja imaju neprocjenljivu vrijednost u medjuljudskim odnosima. moguc je zdrav. pa I onda kada je to rezultat nepravdi. iskrenoscu prema svojoj djeci. Takvim ponasanjem. drugo I drugacije. Postoji. odredjuje svoju sudbinu. Ako je covjeku data (barem relativna) sloboda da uoblicava sebe I svoj zivot I da. kao I na kljucne odluke u procesu “stvaranja sopstvenog svijeta” u cjelini. uz nuznu odgovornost za vlastite odluke. kao I za druge primarne drustvene grupe. realizam. jesu li adam I Eva bili crnci ili bjelci?” “Otkud ti sad to pitanje?”. odnosi u zajednicama se vremenom “trose”. Zato ih treba kultivisati. zivot u bilo kojem obliku zajednistva. Lakse ih je.” Sve receno treba da bude u funkciji slobodnog. uopste nije rijetka pojava. intenzivnijim.A pogotovo svoje greske covjek ne smije da pravda. dakako. nema alternative. nego stalnim dociranjem. Djeci. Moramo. ali je moguce I da se oni obnavljaju. primjera takvog odnosa izmedju roditelja I djece. Dijete nastavlja: “Ako smo mi od njih nastali. Ovo poslednje. onda ga u tom “kljucu’ I treba pripremati za zivot.

zavisi I osjecaj zadovoljstva. koliko svakovrsni. Imaj vremena da gledas oko sebe. Moglo bi se. Zivot treba zivjeti bez straha I malodusnosti. pune i trajne (ili trajnije) srece covjekovog zivota. I sam mora stalno usavrsavati. I da zakljucimo. to je cijena uspjeha. Imaj vremena za prijateljstvo. naravno. to je sve!” Mada u “princip nade” spada I iscekivanje da ce nesto sto dolazi spolja dati smisao covjekovom zivotu. to je muzika duse. trebalo bi da postavlja sebi bukvalno svaki covjek. Imaj vremena za smijeh. u stvaralastvu. to je osnova mudrosti. na to se ne treba pretjerano oslanjati. Ponovicemo jos jednom da moralnost omogucava dusevni mir I ravnotezu u sebi. to je put ka zvijezdama. Imaj vremena za sanjarenje. A jeste I biva slobodan samo u mjeri u kojoj je samosvjestan I odgovoran. On treba da bude ispunjen ljudskim traganjem za smislom zivota I njegovim pravim vrijednostima. covjek je “osudjen” na nadu. sta vise. ima I snaznu edukativnu I moralnu (smisaonu) pouku za svakodnevni ljudski zivot. Daleko bolja varijanta je ‘aktivisticka nada”! A nerazluciv dio tako (blohovski) shvacene nade I najznacajnija pretpostavka njenog (moguceg) ostvarenja. to je tajna mladosti. kako kaze Hamlet. koja. prvenstveno. cini se. Od toga. Tekst pjesme glasi: “Imaj vremena za rad. jeste istrajan rad na “izgradnji” samog sebe.se. Imaj vremena za razmisljanje. Sustinski dio tog kvaliteta se materijalizuje u (NE)LJUDSKOM TRAGU. to je izvor moci. u krajnjoj liniji. reci da je upravo covjekova moralna snaga (plemenitost I moralna hrabrost) u tome da zivi I onda kada se cini da su svi razlozi za zivot unisteni. Imaj vremena za citanje. Iskustvo smisla je vjerovatno jedino iskustvo koje eventualno moze biti izvor prave. Uprkos svemu.” 69 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . kroz sopstveno djelovanje. Ali. U ovom kontekstu nije toliko bitna ni sama duzina covjekovog zivota. srece I ostvarene punine u zivotu svakog covjeka. u odnosima prema drugima. suvise je kratak dan za sebicnost. Gdje nema samosvijesti nema ni odgovornosti. Rijec je o procesu koji se nikada ne moze dovrsiti. Slobodno I samosvjesno misljenje o tome je vaznije od mnogih pozitivistickih znanja. Znanje o smislu zivota I svijeta trebalo bi biti prva I najpreca potreba covjeka. Imaj vremena da volis I da budes voljen. koji covjek ostavlja I ostavi u svom zivotu – u radu. Imaj vremena za igru. I to za cio zivot. a narocito (moralno) smisaoni kvalitet tog zivota. “teba biti spreman. Kardinalno pitanje: zasto covjek zivi I cemu sav taj njegov napor I sva ta muka I patnja. to je put do srece. Na kraju ovog dijela teksta navescemo jos rijeci jedne nenaslovljene irske pjesme. to je privilegija bogova. Covjekom se postaje.

O MORALNIM (ANTI)UZORIMA 70 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .

naravno.* SOKRAT: “Bolje nepravdu trpiti. Medju pomenute bi se mogle ubrojiti I one licnosti koje su. do Oto Vajningera). a besmrtni – preko svojih intelektualnih i moralnih djela – vjecnosti. etnickih. Cineci besprimjerna dobra djela . jer njihova djela “kao duhovne osobe” zive i danas. bilo da su osudjeni od drugih ili su. vjerskih I drugih drustvenih grupa. 71 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Oni su. I u nacelu I u svakom pojedinacnom slucaju. Sto je duze vrijeme u pitanju. kako svojim stvaralastvom I svojim djelom. Zivjeti u skladu sa etickim nacelima i u tome pronalaziti i pronaci smisao vlastitog zivota. plemenitoscu. uopste nije lako definisati kriterije po kojima bi jedna licnost u intelektualnom. da postoje mnoge istorijske licnosti oko kojih postoje razlicite nesaglasnosti u vezi sa njihovim znacajem I uticajem. I prema prirodi.Hamvas). uspjele da “otrpe vlastito djelo”. zatim. I to. ostavljale I ostavile izuzetan moralni trag iza sebe. prema drugom I drugima. kulturnih. sami sebi presudili (od Sokrata. Svojom pamecu. Rijec je o ljudima. ipak nisu ni tako rijetki oni koji su svoje zivote “trosili” i “potrosili” gotovo iskljucivo brinuci za druge. odnosno licnosti koje su. Neke od tih licnosti su svjesno dali I zivot u odbrani vlastitih uvjerenja. malobrojni. I pored recenog. Mada su u ljudskoj populaciji. politickih. Zato se I kaze da su svi pravi zivoti lijepi I teski. Postoje . na razlicite nacine. nego je nanositi!” * * * * * Svoju moralnost I moralnu dosljednost covjek doista moze I mora pokazati I dokazati. Odgovor na ovo pitanje. tako borili I protiv zla u svijetu. moralnom hrabroscu I odgovornoscu. Kada se k tome jos doda I cinjenica da kod. istovremeno. razlicita valorizacija djela I licnosti u jednom vremenu. odnosno permanentno pokazivati I dokazivati. pak. Svoje zivote su istinski zrtvovali za “nesto vise” (B. kao I licnost autora. to je saglasnost oko intelektualnog I moralnog znacaja ovih licnosti veca I obrnuto. preko Djordana Bruna. Tako ih je smrt. Rijec je o licnostima koji su svoju moralnost potvrdjivale “ziveci” za druge. odnosno za opste dobro covjeka I njegovoga svijeta. ostavilo trajne pozitivne posljedice u vremenu I prostoru. oni su se. covjek u svakodevnom zivotu istovremeno iskazuje I najvisi smisao vlastitog zivota. konkretnom manifestacijom vrlina u svakodnevnom zivotu. na primjer. a to znaci svojim ponasanjem I svojim odnosom prema sebi. koji su tokom svog zivota (a dijelom I poslije toga) uistinu napravili moralni podvig. moguce je. Ili. od strane razlicitih socijalnih. mogla da predstavlja uzor za druge. pak. ne malog broja. uistinu zivjeli “za gornju polovinu tela”. tako I svojim zivotom. prije svega. istovremeno. nekada I bez ikakvog intelektualnog opusa. svakako. Oni su smrtni dio sebe poklonili svom vremenu. a pogotovo u moralnom smislu. cije je djelo izdrzalo provjeru vremena. skopcan je sa vecim ili manjim dilemama. doprinosi I upotpunjavaju smisla zivota drugih ljudi. ucinila besmrtnim. I razlicite percepcije jedne te iste licnosti I njenog intelektualnog I moralnog digniteta u razlicitim vremenima. oni cije je djelo I stvaralastvo uopste (u najrazlicitijim formama). Sa tog stanovista nesporne su licnosti. ali u skladu sa snagom svoga djela I svoje licnosti. Na tom “moralnom kontinuumu” su. Opste je poznato. kao sto je pisao Milos Djuric. zapravo.

barem do sada. to jeste da je covjek moralno bice ili nije uopste ljudsko bice. na zalost. dakle. ostvarivali veci uticaj od svojih moralnih pandana. Iako su u istoriji ljudskog roda zivjele I stvarale brojne licnosti. Da se u jednoj licnosti susretnu najvisi moralni ikreativni kvaliteti. pak.znamenitih licnosti nalazimo manje ili vece protivrjecnosti u njihovom ucenju i/ili ponasanju. moze tvrditi da su ostavile dubok misaoni I moralni trag kroz prostor I vrijeme. za koje se. drugi u beskompromisnom moralnom stavu. nisu davani pouzaniji I trajniji odgovori. o moralno snaznim licnostima. od kuda toliko pristalica zlocinaca u pojedinim razdobljima ljudske istorije? Upravo. nezavisno da li su to cinili filozofski I naucno smireno ili umjetnicki sa strascu. cinili neznatnu manjinu. a drugi za duze ili. sa izuzetkom najnovijeg ratnog perioda kod nas. cak. Pa ipak. sasvim je izvjesno da su ovakvi ljudi. ipak. pri tome. a pogotovo u cjelokupnoj istoriji ljudskog roda. autenticne licnosti. moze se govoriti o (bez)brojnim znanim I neznanim ljudima. mudrom mislju i dobrim djelom. u ovom dijelu teksta. najcesce uz velike zrtve. Rijec je o ljudima koji su vjerovali da moral. zelimo u najkracem. Pri tome je od manje vaznosti ili. legitimise ljudsko bice. o cemu ce biti govora kasnije. prije svega. Jedni su bili I ostali uzor za uzi. na koja. radeci ono sto su najbolje umjeli I ziveci u skladu sa najisim etickim nacelima. To je nametalo teska pitanja pred nauku. cini nam se da bi govor o LJUDSKOM TRAGU bio uveliko osiromasen bez ove personifikacije. nije cudno. o cemu je upravo bilo govora. kojih je oduvijek bilo vise nego uzora I koji su. ne rijetko. koji mogu da osmisljavaju puteve covjecanstva i da hrabro”guraju” naprijed. ona koja se odnose na “cudjenje” od kuda toliko zla. slicno se moze reci I za moralne antiuzore. za cjelokupnu istoriju ljudske kulture. o altruistima. Ni to. jer je kvalitet inace uvijek u manjini. Jedni su to bili za krace vremensko razdoblje. Rijec je. Kljucna su. ne samo iskreno zeljeli uciniti nesto dobro za druge I za ljudski rod. svakako. kao ilustraciju. treci dobrotom prema drugima. Na zalost. a drugi za siri I najsiri krug ljudi. lijepom rijecju. kao takvo. nebitno da li su sa svojim radom I nacinom zivota sirili vjeru I nadu ili. dakle. onda se vidi da pomenute teskoce I nisu slucajne. Bitno je das u visoko vrednovali ljudsku slobodu I sirili njene prostore (sebi I drugima). naravno. pa I kada je o ljudima rijec. u najpunijem smislu te rijeci. razocarenje u zivot. cak. Svjesni smo. U pitanju su. vec su u tome najcesce nalazili istinsku radost I srecu. filozofiju. U periodima najvecih istorijskih I moralnih izazova pogotovo. teologiju I praksu. bilo zbog toga sto je tesko definisati jasne kriterijume za njihovu moralnu atribuciju. u pravilu. Jedni su bili I ostali uzor u nekoj od formi ljudskog stvaralastva. medjutim. koji su se na razlicite nacine borili za “svoju istinu”. barem najuzvisenijih u moralnom ili amoralnom pogledu. od kuda toliki zlocinci. Tome. biti rijeci o licnostima iz najrazlicitijih podrucja ljudskog duha I stvaralastva uopste. licnosti u kojima su se sretno susreli I 72 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . u ukupnoj ljudskoj popuaciji. I personalno ukazati na tek neke od onih cije je ime (u svijetu i/ili kod nas) bilo I jeste sinonim za jednu ili drugu vrstu moralne inspiracije. koji su. cije je djelo i/ili ciji zivot je uistinu predstaljao I predstavlja moralni uzor. Oni govore kada se ne smije cutati i cute kada nemaju sta novo da kazu. Oni se obracaju drugom svojim snaznim licnim primjerom. rizika koji sobom nosi maker I ovakav skroman pokusaj – bilo zbog toga sto ne mozemo pomenuti ni one najznacajnije (a pogotovo ne sve). Pa. uistinu predstavlja “boziji dar”. Ovdje ce. treba dodati I neminovna saznajna I iskustvena ogranicenja u ovom pogledu I samog autora ovog teksta. bez dvoumljenja.

ali mi je veca prijateljica Istina. svakako. koji je podrzavao naciste. A nisu rijetki ni oni koji su ostavili zavidan. psiholoska stabilnost I. sto je. o sebi nisu mislili tako. vjerskim liderima. umjetnicima. Takav je slucaj. Od fasista je bio osudjen I na smrt. U tom smislu su bili I moralni idealisti. drzavnicima. koja glasi:”Prijatelj mi je Platon. moralni I zivotni uzori drugim ljudima I oni to uistinu I jesu. vec I potonjim vjekovima. odnosno u pogledu moralno protivrjecne licnosti. kao I u antifasistickom pokretu tokom Drugog svjetskog rata. velikim madjarskim filozofom. bez obzira da li je rijec o filozofima. Ili. pravde I dobra. i mnogo teze. I Andre Malro je zanimljiv u ovom pogledu. u prvom planu su licnosti koje su istinski LJUDSKI TRAG ostavili I na intelektualnom I na moralnom planu. niti kajati za vlastiti izbor moralnih principa. sto je bilo daleko od istine. toliko i svojom moralnom dosljednoscu. Sirio je. odnosno koje su intelektualno superiorne I moralno osjetljive I medju najvecima uistinu rijetke. medjutim. u tom pogledu. oni se nisu dali pokolebati. u tome sto su ovakve licnosti. jednim od najvecih evropskih filozofa dvadesetog vijeka. takodje. I najzesce neosnovane optuzbe I moralne klevete su primali smireno. publicistike. dakle. primjera radi. Odani istini. Kao moralna paradigma. Napisao je mnostvo djela iz oblasti knjizevnosti. zaduzili covjecanstvo. posebno dosljedni I hrabri u apokalipticnim vremenima. moralni antiuzori. U izvjsnom smislu. jer su dijelom svoga bica potpali pod uticajem duha zlog vremena (umjesto da mu daju svoj pecat). sa Karlom Smitom. dobrota. to jeste I u stvaralastvu I u svakodnevnom zivotu. to je bio slucaj i sa Djerdjom Lukacem. koje se nisu ogrijesile o moralne principe. koji se prema nacistima slicno ponio. Ali ti rijetki. medjutim. pricu da je zavrsio studije orijentalistike I da je 73 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . slobodarski duh. nekad vise zivot) bili I ostali izvor mudrosti I moralnosti. licno postenje I moralna hrabrost. pravdoljubivost. a time I veliki uticaj. visoka samosvijest. kao sto je poznato. ni u djelanju. bio sa Martinom Hajdegerom. Oni su. neko konkretno zlo u dogledno vrijeme pobijediti. pa I izuzetan trag u stvaralastvu. koju je. sasvim sigurno. Veliki francuski biolog I humanista Zan Rostan je cak (naivno) razmisljao o pilulama za odanost I pozrtvovanost prema drugima. Mnogo su brojniji oni koji su ostavili dubok trag. jer su bili uvjereni d aim je savjest cista. bilo kao “vodici duha”. Sta vise. umjetnosti. istovremeno. ne samo vremenu u kojem su zivjele. Bio je veoma dinamican minister culture Francuske I dugogodisnji bliski saradnik De Gola. u koje su cvrsto vjerovali. medjutim. ali ne I na moralnom planu. zasluzuju da budu intelektualni. narocito. kreativnost. pak. iako oni. ni u misljenju. Zato I jesu njihov zivot I djelo (nekad vise djelo. uporno prikrivao svoje porijeklo Tvrdio je da je sin uglednog bankara I dame ‘iz visokog drustva”. istinoljubivost. neki od njih su bili ili bi mogli biti. Aktivno je ucestvovao u Spanskom gradjanskom ratu na strain Republike. koliko svojom misaonom originalnoscu. katkada. naucnicima.” (“Amicuss Plato sed magic amica Veritas!”) Zato nije ni cudno das u ovakve licnosti utisnule pecat. Naravno. te o farmaceutskim preparatima za odricanje u korist drugih. u odnosu na Staljina. sretno izbjegao. Malro je. Problem je. bio svestran I veoma talentovan stvaralac. u ovom pogledu. ideji slobode. bilo kao osobe od osvjedocenog moralnog integriteta. On je. Eticke norme su nastojali ispunjavati I onda kada su racionalni razlozi ukazivali da se zlo ne moze iskorijeniti ili. Oni su se I u najtezim situacijama cvrsto drzali svojih moralnih nacela. kultura. pa I milenijumima. o praskovima koji ce podsticati blagost I dobrotu. veliki talenat.harmonicno prozeli siroko znanje. mozda bi mogla da posluzi I poznata Aristotelova izreka o Platonu I istini.

Naravno. na primjer. u svoj mesijanski poziv. odnosno koji i svojim “djelom” i svojim zivotom predstavljaju sinonime zla. A diktatori su. gdje ovakvi “lijece” svoje komplekse “zeljom za vladanjem” nad ljudima I “voljom za moci”. naravno. za razliku od onih drugih. cak. Njima. sebi mogu da dopuste i dopustaju samo oni koji su sigurni u sebe. vec I svakodnevni zivot u ovom vremenu. kao i kompleks govorne mane. ne I u politici. Sa nekog iole strozijeg kriterija. Mnogi mislioci su pravili jasnu dinstinkciju izmedju ponosa i tastine. suvisno je isticati da su oni sebe smatrali visokomoralnim licnostima. odnosno oni koji su moralno jaki i koji su intimno ubijedjeni u univerzalnu vrijednost etickih principa. tesko da bi uopste pronasli “moralno bezgresne”. neiskrenosti I kukavicluka. poslusnosti. i u trenutku samoubistva vjerovao da je u pravu I da je ucinio dobro djelo! Na suprot kompleksu superiornosti. kao I oni koji olako hvale. a svoje djelovanje uskladjeno sa savjescu. I najblize saradnike su birali. Na suprot tome. cak I iskazivanje pameti smatra za gordost. iako se znalo da. vecina ljudi su manje ili vise tasti. koji time najcesce nastoje da kompenzuju svoje mane. bili I veliki narcissi (Hitler. primjera radi. Uz sve ovo. Prva grupa je masovna I kada je rijec o poznatim licnostima I kada je rijec o “obicnom” svijetu. istovremeno. proizvodi manje stetne posljedice. svoju nesigurnost. na primjer.doktorirao. a drugu oni koji u svakom pogledu predstavljaju moralne nakaze. Naravno. koji se “lijeci” naglasenom 74 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da bi eventualno povratili izgubljeno samopouzdanje I samopostovanje. svoju tastinu I sujetu. Staljin…). vjerovatno. koji su sobom beskrajno zadovoljni I kada za to imaju najmanje razloga. trpeci sve bez srdzbe I smatrajuci sebe sicusnim. prosto. Sumnju. a jos lakse osudjuju I presudjuju. na zalost. nije “zdrav”. takvi) ubijedjeni u svoju posebnu istorijsku ulogu. To monasi u svakodnevnom zivotu ispoljavaju dosljedno. bez izuzetka. Inace. koji je video svoj lik u vodi I beznadezno se zaljubio u njega!) Zamjena ponosa tastinom je. Ako su u pitanju javne licnosti. licemjerja. odnosno gresnicima koji zive miloscu bozjom. stetna. skromnost. Tu su I oni koji pate od zelje za jeftinim publicitetom. nije imao polozenu ni maturu. zbog cega je bio I sudski gonjen. moralnih antiuzora istorija je. koji. A. Mogli bi ih uslovno podijeliti na “djelimicne” i “totalne” moralne antiuzore. nisu potrebne jeftine socijalne i psiholoske kompenzacije iz vana. posebno ako je rijec o patoloskoj formi narcisoidnosti. Musolini. pa i svjesno biranu marginalnost. Pa. Hriscanska etika. kojim se mjeri “moralno cistunstvo”. Ne mogu biti. prepuna. lijepom mladicu. zato. U ovu vrstu kompleksa spada I tzv. izmedju vrijednosti i slave. uvijek izrazavaju sumnju I nezadovoljstvo vlastitim djelom. sto je veliki grijeh. iako. on je u Indokini pljackao drevne sculpture.neznalicama. kod mnogih ljudi postoji kompleks inferiornosti. Ali. naravno. onda pogotovo. Napoleonov kompleks (“visak vlasti zbog manjka santimetara”). takodje. Hitler je. jer njima nikada nije dovoljno pohvala I poniznog klanjanja drugih ljudi. I ne samo istorija. Bili su (i danasnji su. medjutim. ni svi antiuzori jednaki. naravno. moralni uzori oni koji su opsjednuti zeljom za moci bez granica. prema sebi su najstrozije sudije! Sve sto rade. ne patio d narcisoidnosti? (Prisjetimo se anticke legende o Narcisu. dakako. rade sa teznjom da to bude najbolje sto oni mogu dati. po kriterijima potpune poniznosti . opet. moralne pouke je moguce izvlaciti I iz ovih moralno protivrjecnih primjera I zivotnih sudbina. odnosno koji onemogucava ispravan moralni stav. Prvu grupu cine oni koji pate od nekog vida moralne insuficijencije. Koliko to ljudi. vjerovatno. Nisu.

pa I poslije njega. putu koji se. 399. Gotovo je suvisno da ovdje dodajemo I koristoljublje I koriscenje razlicitih vidova privilegija.potrebom za govornistvom (sjetimo se Demostena!). na teskom zivotnom putu ocovjecenja.u “Molitvi za dobu upotrebu bolesti”. molio Boga . Ako je. Kao sto je dobro poznato. znacajni I njihovo djelo I njihov nacin zivota. najmudriji covjek svoga doba. vitla ga iz iskusenja u iskusenje. (Prisjetimo se ovdje da je mudri Paskal. Anit i Likon su ga optuzili za kvarenje Atinske omladine I za nevjerovanje u bogove u koje je vjerovala drzava. te neki drugi vidovi hendikepa. kako ih je interpretirao Platon u svom tekstu “Odbrana Sokratova”. Ako ne bude obucara. a zapisi ostaju da uvijek svjedoce o nama”). koje drzi covjeka na ispitu tokom cijelog zivota. To posebno vazi za one cije je djelo potvrdilo vrijeme. navodno. O njegovoj intelektualnoj I moralnoj snazi doznajemo preko Ksenofonovih I . jer je svoje ucenike na Agori poducavao besplatno. upravo zbog univerzalnosti moralnih principa. mora proci da bi se postalo covjekom. koju treba isticati. ovdje u najkracem. kao veoma rasiren oblik manje ili vece amoralnosti. uvazavati I postovati. koji je bio njegov najznamenitiji ucenik. nije bio u najboljim odnosima sa svojom suprugom Ksantipom) bio optuzen. 75 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . onda njihov uticaj ostaje kroz vreme – pa I vijekove I milenijume. ici cemo bosi. zbog cega. zato. pri tom. evo gotovo dva i po milenijuma predstavlja sinonim covjekove moralne snage. isto tako i zbog njihovog uvjerljivog dokaza svakodnevne istrajnosti. neumitni sudija ljudskim djelima I nedjelima. Melet. Medjutim. za moralni uticaj istorijskih licnosti na savremenike I potonje generacije. necemo imati hljeba. koji. jednog od osnivaca filozofije. na primjer. u punom smislu te rijeci. sudara ga za zlom I nepravdom. koji su dovodili do nipodostavanja licnosti.) * * * SOKRAT: “Ako u Atini ne bude pekara. I to. koliko zbog plemenitih vrlina koje posjeduju. Podsjetimo se. pokazuje sve zablude I predrasude. Ako ne bude ucitelja. Platonovih tekstova. Sokratovih stavova o moralnosti i smislu ljudskog zivota. prosto. Vrijeme koje razrjesava sve sporove. jos rijec o uistinu intelektualno I moralno snaznim licnostima. jasno je da protokom vremena slabi ovaj drugi izvor. koja kaze da “rijeci lete. Jedan od najuverljivijih dokaza za to je licnost antickog filozofa Sokrata. kojima se rukovodio u svom zivotu. ali I medju najsiromasnijima. godine stare ere ( po mnogim izvorima. necemo imati Atinjane!” * * * Iako su. ako je taj zivot intelektualno osmisljen u odgovarajucem djelu od strane samih tih licnosti ili njihovih savremenika (u duhu one stare latinske izreke. nije nista sam neposredno napisao. on.da ga ucini “nesposobnim za uzivanja ovoga svijeta”. posebno u djetinjstvu. Uprkos tome. kao sto je vec receno. Sokrat je kao sedamdesetogodisnjak. oni visokomoralni predstavljaju jos vecu vrijednost. U ovom kontekstu. od strane drzavnih tuzilaca za dva (ne)djela. ni to ne mora da bude tako. kao sto je poznato.narocito.

(I mnogo stosta drugo). a nistavnije vise. I radi otklanjanja opasnosti ne smije da ucini ista nedostojno slobodna covjeka. pored izvanredne umnosti. a nimalo “za slavu. ni u ratu – kaze Sokrat – ne smijem ni ja. Sokrat je mirno prihvatio odluku sudija da “ide u smrt”. zbog koje su mnogi stradali u proslosti. od koje je ubrzo I umro! Onima koji su ga nagovarali na bjekstvo. sto masa (pa i atinska) ne samo nerado prihvata. Sokrat je to odbio I. ponajvise mora paziti “na sramotu”. ni iko drugi. necu prestati da se bavim ispitivanjem istine”. godinu proglasili Sokratovom godinom. kasnije je nazvan “sokratovska ironija”. ni ako bih imao po nekoliko puta glavom da platim”. Po njemu. da pravednost I vrlina nalazu postovanje zakona. (a tako ce. onda nije ni malo slucajno sto ga I savremeni Grci.Pred pet stotina I jednim sudijom. vjerovatno. biti i u buducnosti!). U tom duhu su i 2001. sto nije dobro ciniti. Sokrat je uvjerljivo dokazivao I dokazao. jer je “mnogo teze izbjeci nevaljalstvo nego smrt”. Taj nacin odbrane. Zivot sam. Kritikujuci Atinjane sto se I previse “staraju” kako da sto vise blaga nagomilaju. govorio je da bi bjekstvo bilo krsenje zakona. Iako je imao priliku da izbjegne izvrsenje presude – mnogi su mu savjetovali da pobjegne iz Atine. Tako je pobijedila ljudska zavist prema Sokratovoj mudrosti i njegovoj moralnoj dosljednosti. Rukovodeci se ovim I ovakvim nacelima. te da bi svojim bjekstvom I krsenjem zakona sam sebe porekao I da ce on. toliko vijekova kasnije. vezano za ime Sokratovo.kako bi po svaku cijenu izbjegao smrt”. zbog njihove trajne inspirativosti. ali da se. Sokrat kaze da se mora racunati “sa opasnostima zivota i smrti”. Pa ipak. 76 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ukazujuci na rasprostranjenost ljudske zavisti. ima u vidu. zato. pri tom. zakone do kraja ispostovati. da bi dobio zeljene odgovore. Mnogi Grci i danas nose ime ovog davnasnjeg uzora mudrosti i moralnosti. kaze on. vrlina se ne radja iz blaga. na koje ovdje zelimo jos jednom ukazti. Kada se sve ovo. smatraju zivim elementom svoje tradicije. mirno ispio pehar sa otrovom kukute. (u skladu s kojima je i zivio). on energicno izjavljuje “pustili vi mene ispod sudjenja ili ne. Takodje je govorio da je dobrovoljno prihvatio zakone Atine. “Ni u sudu. vec se iz vrline radja blago. posvetio “ispitivanju sebe I ostalih” I “dokle god bude daha u meni I dokle god budem snage imao. vec i tesko prasta u svojoj prevrtljivosti! Izlazuci svoju odbranu. S tim u vezi. za pamet I za istinu”. na primjer). izricit je Sokrat. (a ima indicija da je to prizeljkivala I vlast). ja necu nikako drugacije da radim. Covjek. nego bih I glavu dao. Sokrat je iskazao i nekoliko bitnih moralnih staova o zivotu. on kaze da oni najvaznije stvari najmanje cijene. dovijati se tome. “kao I sva ostala dobra”. okruzen svojim rasplakanim ucenicima. tristasezdeset sudija je prihvatilo Meletov prijedlog I Sokrat je bio osudjen na smrt. kojom je Sokrat osporavao tvrdnje svojih tuzilaca I vjesto usmjeravao svoja pitanja tuziocima. “ Zivot bez takvog ispitivanja nije vrijedan da se zivi”. I dalje kaze: “Ja se ne bih ni u jednom slucaju povukao mimo pravde iz straha pred smrcu. vec pokazao I svoju intelektualnu moralnu superiornost. ne samo svoju nevinost. a ne bih uzmicao”. cast. po Sokratu. (Kriton.

naime. i to u vise navrata (nadam se. svakako. na pitanje sta. On je. u najtjesnjoj vezi sa metafizickim temeljima naseg postojanja. ali mu je kljucna pretpostavka . Sinteticki oznaceni kao kategoricki imperativ – temeljni principi modernog evropskog filozofskog etosa – koje je ovaj filozof formulisao jos u drugoj polovini osamnaestog vijeka. odnosno bitak covjeka. Zato. Kant je ujerljivo pokazao. po njemu.” * * * Mada je o Imanuelu Kantu. ne samo kao slucajnu. receno Fihteovim rijecima. kao sto je to I u mottu naznaceno. Sloboda omogucava covjeku da spozna granice te iste slobode. a ocigledno da ce je imati I u buducnosti. kao neospornom intelektualnom i moralnom uzoru. kako ce kasnije. vec filozofije kao takve. naravno. nikada sredstvo. imperativ i bezuslovan. sljedstveno tome. kao svojom najvisom svrhom. nego da predstavlja samu ljudsku supstanciju. odnosno da covjek pripada svijetu. sloboda. ovdje mu se vracamo jos jednom. treba da cinim? U sredistu. je covjek I covjekov zivot. i s onim vidljivim svjetovima). na pitanje sta je covjek i. Moralni zakon u meni. mojom licnoscu i istupa u jedan svijet. te ciljevi. uistinu bio i ucitelj i vaspitac i moralni oplemenjitelj ljudskog roda. I sam nacin Kantovog zivota bio je u duhu tih nacela. prava beskrajnost moze zapazii. A to je. vec bilo govora u prethodnom tekstu. spoznaja (do koje je on prvi dosao) da se sva filozofska pitanja svode na jedno. a ne svijet covjeku. kao covjek. pravda su u neraskidivoj vezi sa temeljnim strukturama svijeta. Drugacije kazano. kljucne eticke kategorije – sloboda. Ono sustinsko u Kantovoj filozofiji je. kojim se. istina. svrhe I sredstva tog djelovanja. jos kompleksnije dokazivati Hegel. isto kao i u licnosti drugoga. uvijek koristis kao svrhu. besumnje imaju snagu I danas. s razlogom). kao takvog. odnosno kljucni motivi I uporista njegovog moralnog djelovanja. ali samo umom i s kojim (a time. kao utemeljivacu moderne etike. nego kao opstu i neminovnu. a nikada kao puko sredstvo. ujedno. kaze Kant “zapocinje mojim nevidljivim ja. S druge strane.* * * IMANUEL KANT: “Postupaj tako da covjecanstvo u svojoj licnosti. covjeka poima kao integralni entitet unutar svega postojeceg. Upravo kroz moralni zakon sloboda se ispoljava kao sloboda ljudske volje. okrivam svoju povezanost. vec samo svrha. ne samo slozenost etickog problema u teoriji. On. Transcendentna sloboda podrazumijeva samodeterminaciju ljudske volje moralnim zakonima .” Moralni zakon je. (odnosno Fihteovim odredjenjem trostruke uloge mislioca). 77 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . istovremeno. drugi nikada ne smije biti intrumntalizovan. kao sto je I u njegovim djelima vidljivo jedinstvo teorijske I prakticne filozofije. vec I to da eticka dimenzija covjekovog zivota nije tek jedna od brojnih dimenzija. dakle. ne samo moralne filozofije.

pri tome. za koju je moralno odgovoran. koje su ispunjavale njegovu dusu: prema “zvjezdanom nebu nad nama I moralnom zakonu u sebi”. te prava I morala. koji cini spoljasnji okvir istinskog ljudskog zivota. Svakako otidjimo dovoljno daleko!” Naravno. bili su nadaleko poznati. mozda vrijedi da se pomene. Los Andjelesu I drugdje. Iako za zivota nikada nije napustio svoj Kenigsberg. njegovo postivanje I pozitivnog I prirodnog zakona. egzaktnom. On je. odnosno “radi tako da svaki tvoj postupak sluzi kao opsti moralni osnovni zakon. Na Kembridzu je studirao matematiku I filozofiju. Cikagu. spada I engleski filozof Bertrand Rasel. kao sto su “filozofska logika” I “logicki atomizam”. u cijem sredistu je traganje za istinom. Pekingu. opet. Iza sebe je ostavio izuzetno filozofsko djelo. istorijski process nuzno vodi svjetskom gradjanskom poretku. u vezi sa pretpostavkama ostvarivanja covjeka kao moralnog bica. na samrti je porucio:”U daljinu. godine 1950. Na tome Kant zasniva I svoju koncepciju “vjecnog mira”. sto je. Kao gostujuci profesor predavao je na univerzitetima u Oksfordu. gdje je 1910. Idealno ostvarivanje uma moguce je samo tako sto ce etika djelovati kroz pravo I na taj nacin dovesti do saglasnosti drustvenog poretka sa prirodnom istorijom ljudskog roda. u okviru koje se obezbjedjuje najvisi stepen slobode svakog pojedinca.Kant izricito kaze:”Postupaj tako kao da osnovni princip tvog postupka. Njegova izvanredna samodisciplina. Prema Kantu. zapravo. u tom kontekstu. Za Rasela je borba za istinu kljucna. putem tvoje namjere. O njegovoj samodisciplini govori I jedan detalj iz svakodnevnog zivota. u daljinu. treba da bude opsti prirodni zakon”. Jos jedna zanimljivost. On je. vezana za njegov zivot. U svom monumentalnom djelu “Principi 78 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . jer u protivnom filozof (i svaki drugi istrazivac) cini izdaju. svakako. Bitno je. I u svom svakodnevnom zivotu. ovaj filozof je iskazivao divljenje prema dvjema stvarima. svaki dan odlazio u setnju u isto vrijeme. To je potvrdjivao ispoljavajuci raznovrsne moralne vrline.” Najdublja teznja Kantove moralne filozofije jeste bila uspostavljanje eticke zajednice covjecanstva na umnim temeljima. uveo pojmove I sintagme. Kant je potvrdjivao i nacinom svoga zivota. kao I njegova izrazita dusevnost I urodjena skromnost. Kao briljantan pisac. njegova teorijska preokupacija je bila logicka analiza. Kao sto je poznato. geografskom smislu? * * * BERTRAND RASEL: “Mi smo nemocni: to je garancija nase nezavisnosti!” * * * Medju nesporne moralne uzore. jedan od najblistavijih umova dvadesetog stoljeca. kojima su se adekvatnije mogli izraziti filozofski problemi. Rasel je uveo niz preciznih logickih formi. Da je unutrasnja sloboda. sinonim za vlastitu odgovornost. kao nov filozofski metod. naime. tako da su sugradjani mogli po njemu da navijaju sopstvene casovnike. I njegovo shvatanje odnosa politike I morala. je dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost. godine biran I za profesora. nepersonalnom I istinom oslobodjenom predrasuda. ostaje otvoreno pitanje da li je to mislio i u bukvalnom.

toliko I njegovu nezavisnost. bila je u proslom vijeku gotovo bez premca. kao Medjunarodni sud pravde. na kojem je radio punih deset godina. istaknuta kao motto na pocetku ovog fragmenta. ni partije. Jedan od vidova njegovog protesta bio je I sjedenje na ulici I ometanje normalnog odvijanja saobracaja. vec je morao I u zatvor! A u zatvor ce ponovo dospjeti I kao osamdesetogodisnjak. ju je I platio. To je narocito ispoljavao u svom dosljednom pacifizmu. Rijec je o misliocu ogromne naucne I filozofske erudicije. niti od bilo koga drugog. naravno. Rasel je. pri osnivanju “Raselovog suda”. izrekao je Rasel u svom inauguralnom govoru 1967. upravo zato. koliko njegovu institucionalnu nemoc. kao takvo. opet. Njegovi clanovi nisu predstavljali ni vlade. ne samo izgubio mjesto profesora na Kembridzu. za koje se borio. Pred kraj svog zivota je osnovao Sud za utvrdjivanje ratnih zlocina u Vijetnamu. On je ispitivao cinjenice “po dusi I savjesti” I u “potpunoj duhovnoj slobodi” svojih uglednih clanova. Sud djeluje I danas. naoruzavanja. bila primarna sa stanovista moralnih principa. Sud je trebao da “sudi” ratnim zlocinima vlada SAD. hrabrim i dosljednim prakticnim angazovanjem. nekoliko decenija bio na celu Pagvaskog pokreta za borbu protiv nuklearnog oruzja. Poenta ove misli je u tome da Sud nije sluzbena institucija I da on ne zamjenjuje nikakvu institucionalnu vlast. Sve je to imalo za cilj da utemelji I poveze ljudsko znanje.matematike”. godine. zabrinute zbog zlocina. kao najugledniji pacifista svoga vremena. kojeg se poduhvatio Bertrand Rasel. 79 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . prosto. Novog Zelanda I Australije. Juzne Koreje. odbio da se odazove pozivu d aide u vojsku. primate nikakva naredjenja ili “porudzbe”. On je. kao logicnu posljedicu. I. Kao sto je u svojim filozofskim istrazivanjima manifestovao odvaznost I istrajnost u traganju za istinom. koja je. sto je grandiozan zadatak. ne slucajno. kada je. Misao. I zato je Rasel potencirao. kao radikalni pacifista I humanista. ciji je bio prvi predsjednik. on je gotovo sve matematicke stavove izveo iz logickih principa. bio glas (samo)svjesne javnosti. Raselova prakticna angazovanost na principima humanizma I borbe protiv nasilja. ratova I svih oblika degradacije I dehumanizacije covjeka I svijeta. Tako je 1916. godine. sa sjedistem u Hagu. ne jednom. I. On je bio i poslednji veliki filozof koji je nastojao svoja teorijska uvjerenja spojiti sa slobodoumnim. zbog protesta protiv rata u Vijetnamu. Rasel je isto tako I u svom drustvenom angazmanu iskazivao rijetko vidjenu upornost u borbi za moralne vrijednosti. za koji je bio spreman platiti veliku cijenu I. Sud nije mogao od njih. Iako eticka pitanja nisu bila u sredistu njegove filozofije. Neki ga zato I nazivaju poslednjim filozofom u klasicnom smislu te rijeci.

Na istom mjestu (u istom djelu). Nasa unutrasnja ravnoteza I cak nasa istinska egzistencija zavise od toga. i Teorija polja. kakva su Teorija relativiteta. zivih i pokojnih. radije bih bio casovnicar!” * * * I Albert Ajnstajn. Prva. I to. kao sto je vec pomenuto. dvije njegove odluke te vrste. Ali. Medjutim. jedan od najumnijih ljudi I najvecih naucnika u istoriji nauke uopste. Sasvim je izvjesno das u takvi. Ajnstajn kaze I ovo:”Po sto puta na dan podsjecam sam sebe na to da moj dusevni i moj radni zivot zavise od djelanja drugih ljudi. kada je razocaran (zlo)upotrebom svojih otkrica. das u sve rjedji! Upravo zbog takvih navodimo I slijedece Ajnstajnove rijeci:”Najvaznije ljudsko nastojanje je borba za moralnost u nasim akcijama.M. koje je posebno izlozio u svom djelu “Svijet kako ga ja vidim”(“Mein Weltbild”). kao I u svom zivotu je pokazao I dokazao da je visokomoralna licnost.* * * ALBERT AJNSTAJN: “Da sam znao cemu ce moja istrazivanja voditi. To uzbudjenje stoji kraj kolevke autenticne umjetnosti.) Kada ovako nesto kaze vrhunski naucnik.” Evo. iz takvog uzbudjenja I zacudjenosti. Kao naucnik-fizicar I filozof prirode. kako svojim poimanjem moralnih nacela. A kada to u svom zivotu I potvrdjuje. povezana cak I sa strahom. A. O uzbudljivosti istrazivacke avanture. jos snaznije. Onaj ko nije uznesen. autenticne nauke. besumnje. moralno osjetljivi I odgovorni vise nego rijetki I. ima ogromnu tezinu I vrijednost. lezi u osnovi religije. sta vise. kao visokomoralan covjek. po mnogo cemu zasluzuje “status” moralnog uzora. to je vidljivo iz njegovog neumornog traganja za istinom u svom naucnom radu. odnosno kada su atomske bombe posijale masovnu smrt po japanskim gradovima 80 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da je podrzao Hitlera. svakako. Kvantna teorija. onda to. S druge strane. tako I njihovim zivotnim praktikovanjem. druga. ko nije sposoban da odaje priznanje. onda je to. iako bi. bez obzira na svoje jevrejsko porijeklo. Samo moralnost u nasim akcijama moze dati ljepotu i dostojanstvo zivljenja. Svijet je to I prepoznao kao vrhove saznanja I dodijelio mu Nobelovu nagradu 1921. da se divi pred cudom prirode – isto je sto I mrtvac. kada je odlucno osudio nacizam I napustio Njmacku. Osjecanje pravednosti. samo po sebi.” (podvukao K. te je red da vracam u istoj mjeri u kojoj sam uzimao i u kojoj nastavljam da uzimam. godine. Najuvjerljivije su. Ajnstajn se nije teorijski bavio problemima morala. uz rijedak talenat I veliku istrajnost. to je vidljivo I iz njegovih stavova o najraznovrsnijim zivotnim pitanjima. Ajnstajn kaze:”Najbajoslovnije uzbudjenje kakvo nam je podareno dozivljavamo pred licem nesaznatljivoga. Zacudjenost pred tajnom. u nekim svojim djelima. Ajnstajn je to demonstrirao u vise navrata. po nama. vjerovatno dobio status drzavnog naucnika broj jedan u Trecem Rajhu. on je utuljena svijeca. Ajnstajn je dosao do grandioznih otkrica. drustvene odgovornosti veoma je razvijeno kod mene…” Gotovo da je suvisno pitati se koliko obicnih smrtnika osjeca “dug” prema drugim ljudima I kakvu odgovornost iskazuju u pogledu “vracanja duga” prema njima.

svakako. samokriticki. H. Istina je nesakrivenost (aletheia). bez obzira cime se profesionalno bavili. naprosto kao na prilike da unaprijede svoje licne interese I da prosire svoj licni autoritet. kojoj su se mnogi drugi tek retoricki priklanjali i tako nadisli okvire naucno-tehnickog uma. za razliku od bivstvovanja. Za njega je bivstvovanje osnovni problem filozofskog misljenja. mogu imati. njegov stav I prakticni odnos prema nacional-socijalizmu u Njemackoj. odnosno o cjelini covjekova zivota I svijeta.” U tom kontekstu. To ce izraziti I svojom pregnantnom 81 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da nisu samo ucene. kako je govorio. da ne odvajaju segment od cjeline.) Pomenute Ajnstajnove misli neodoljivo podsjecaju na slicne misli koje ce nesto kasnije izgovoriti I Emil Sioran. Ovakav odnos prema smislu zivota. da razmisljaju o etickoj dimenziji stvaralastva. vec I umne. Ali. jer bi prihvatanje nagrade znacilo. Hajdeger dokazuje da mi otkrivamo ono sto bivstvuje bez posredovanja pojmova I sudova. konkretni individualni covjek je egzistencija. Naime. da prepoznaju vrhovne vrijednosti zivota. istovremeno. drzanje. Izlazuci kritici dotadasnju teoriju opazanja I teoriju istine. pa I svog vlastitog. koje su ravnodusne prema drustvenim problemima I koje gledaju “na ratovanje. da bi radije bio casovnicar. predstave I pojmovi. koja nema fiksiranu prirodu. odnosno da im je na umu dobrobit covjeka I zajednice. Martina Hajdegera mozemo pojednostavljeno oznaciti kontroverznom licnoscu.(M. vec je ono sto ga od sebe napravi. Ajnstajn je jos 1932. njegov intelektualni doprinos evropskoj I svjetskoj filozofiji je toliki da se rijetko koji filozof u novijoj istoriji moze mjeriti s njim. uzgred receno. besumnje. a pomalo I kajuci se. godine govorio da postoje drustvene grupe. vec das u I mudre. izjavio da je znao cemu ce njegova istrazivanja voditi.Weber. samo istinski veliki stvaraoci I moralno veoma odgovorni ljudi. za ovakve licnosti se moze reci da nisu samo razumne. pitajuci se – kada je bio na vrhuncu slave – ne bi li bilo bolje da je ostao cobanin u svom selu (Rasinar) u Rumuniji! On je. Oni su i prakticno manifestovali “etiku odgovornosti”. Zato. I uzorom I antiuzorom. priznavanje legitimiteta ovoga svijeta I njegovog prava da vrednuje.Jonas). mnogo govori I njegova slijedeca misao: “Ko bi mislio pocetkom vijeka da cemo kroz pedeset godina znati tako mnogo.M. a razumjeti tako malo!”(podvukao K. Samo su oni u stanju da (samo)svjesno spoznaju I priznaju granice svoje I svake nauke.(Hirosima i Nagasaki).” * * * Kao sto je naprijed receno. odnosno. ne moze dam u sluzi na cast. po kojoj spoznaji stvarnosti prethode opazanja. prodor – u svom korjenitom jedinstvu usadjuje u naucnu egzistenciju odusevljenu jednostavnost i ostrinu konkretne egzistencije. proizvodnju oruzja I trgovinu oruzjem. Medjutim. * * * MARTIN HAJDEGER: “Ovaj trojni element – odnos prema svijetu. odbio da primi I Nobelovu nagradu I nagradu Francuske akademije nauka.

svakako. Maja 1933. obicna sujeta. pristupio Nacional-socijalistickoj partiji I dobio Katedru za pravo na Berlinskom univerzitetu. znatno manje tehnicke). godine. tako masovno izrazena kod vecine smrtnika . Da li je bilo u pitanju njegovo odusevljenje “jednostavnoscu I ostrinom konkretne egzistencije”. pa I oprecni sudovi. kao sto su: dominacija. rijec o neizbrisivoj moralnoj mrlji u zivotu ovog. koja glasi:”Vise od stvarnosti stoji mogucnost!” U tom smislu. I to. na kojem je I nadalje ostao. Dolazak Hitlera na vlast zatekao je Hajdegera na mjestu rektora Berlinskog univerziteta. Razlog tome je. U tom kontekstu je govorio I o tome da je istorija zapadne filozofije istorija njenog pada.” Ili. kad I Hajdeger. Medjutim. a mnogi od njih platiti I golim zivotima takav svoj stav. (Ne treba iskljuciti ni njegov – moguci – osjecaj usamljenosti. o cemu je ranije pisao u svojim tekstovima I koju je mozda “prepoznao” u novoj ideologiji? Da li je ta ideologija bila odgovor na njegov rezolutan stav da je “cilj odnosa prema svijetu – samo egzistencija I nista drugo. buducnost je primarna dimenzija vremena. pak. tesko je izricito tvrditi. najvjerovatnije motivisan profesionalnom koriscu. U okviru svojih filozofskih preokupacija. pravio herbarijume. kao sto je ranije pomenuto. velikog mislioca. O tome su vodjene brojne polemike I izricani razliciti. u duhu vlastitih uvjerenja ili iz razloga puke tastine. tehnologija. Hajdeger se bavio I kritikom nekih fenomena savremenog drustva. Zaborav konacnosti ljudskog bivstvovanja – odbijanje da se prizna neizbjeznost sopstvene smrti – pokazuje neautenticnost odredjene egzistencije. Jedan od njih je I veliki njemacki teoreticar prava I politike Karl Smit. bio je I razlog da su Smitova djela bila gotovo zaboravljena sve donedavno. A pad se sastoji u “zaboravu bivstvovanja”. energicno osudio nacizam. pisao pjesme I rijetko koga primao u posjetu!) No. On je. (I. Hajdeger je I radikalno prevrednovao dotadasnje ocjene o filozofskim pravcima I pojedinim filozofima. covjekovo otudjenje. u njegovoj podrsci nacionalsocijalistickom pokretu I ideologiji Adolfa Hitlera. industrijsko drustvo. Mnogi su morali da bjeze iz Njemacke (na primjer.sentencijom. Nastojao je da igra ulogu “krunskog pravnika” Hitlerovog rezima. svi pripadnici Frankfurtskog kruga). odnosno u “nihilizmu”. inace. nasuprot cinjenici da je najveci dio pripadnika humanisticke inteligencije. na zalost. Da li je on to ucinio iskreno. Takav neoprostiv moralni gest. buduci da se izjasnio u prilog nove vlasti. nije sasvim jasno. Na zalost. 82 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Decenijama je zivio sam u svojoj brvnari na Svarcvaldu. Hajdeger je postao clan Nacional-socijalisticke partije. bilo je jos intelektualaca visokog ranga. Hajdegera smo u moralnom smislu svrstali I u svojevrsni antiuzor. masovna kultura. nesporno je da je bez obzira na ove dileme.koji su se slicno ponijeli u odnosu na nacizam.

koje smo ranije vec pominjali. rodjen u Slovackoj (grad Presov). Jedina njegova knjiga. jer je smatrao da je “sramno odlikovati ljude za ubijanje. gdje Hamvas studira 83 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . zahvaljujuci neumornom prevodiocu Savi Babicu. kao bibliotekar. ali I veoma mukotrpan I castan zivot. Bude do mislilaca njegovog vremena) i. u kojem je Hamvas pratio I pregnantno izlozio “pet hiljada godina ljudske mudrosti”. bilo I prirodno za licnost. kao prodavac na pijaci. Interesantno je da su Hamvasa podjednako privlacile tako razlicite teme. Moje pretenzije su vece. kao zemljoradnik. “Naime”. kao sto su. istovremeno. toliko jos vise njegovo interesovanje za uistinu sustinske probleme covjekove egzistencije I uopste sudbonosna pitanja ljudskog roda. koji je. dvotomnu “Scientia sacra”). cak I vise nego u samoj Madjarskoj Za ovaj tekst je zanimljiv. doduse. izmedju (moguceg) zivotnog konfora i sigurnosti i izvjesnosti karijere. kao novinar.* * * BELA HAMVAS: “Zivot vrijedi samo onda ako ga mozemo zrtvovati za nesto vece. Na nasu srecu. uvijek davao odlucnu prednost ovom drugom. koliko nekonvencionalan I pomalo paradoksalan nacin razmisljanja I pisanja. “Novo leto”.” * * * Evo kratkog osvrta I na jos jednu izuzetno zanimljivu licnost. na primjer. cije je moralno geslo. Odbio je da primi odlikovanje. a jednom je dozivio I nervni slom. pogotovo. To je.”(podvukao K. sasvim sigurno. I nasi citaoci su imali priliku da u najkracem vremenu upoznaju Hamvaseva glavna djela (sedmotomni roman “Karneval”. Nista manje nije interesantan I. On je. kao prevodlac…Ili je. s druge strane. koju smo u prethodnom dijelu teksta u vise navrata pominjali. moralno inspirativan njegov neobican. Neki kriticari su ga odmah nazvali “cudnim Madjarem” i svrstali ga u najuzi krug velikih mislilaca dvadesetog vijeka. I zato je ovdje postao gotovo kultni pisac. najprakticnija pitanja svakodnevnog zivota. o madjarskom piscu I filozofu Beli Hamvasu. kao sto je rekonstrukcija najvecih misaonih sistema u istoriji (u luku od Lao Cea. moze se slobodno reci.M. mnogo propatio.inace. naravno. Zelim da budem normalan covjek. I njegovo djelo i njegov osoben nacin zivota nose sobom izuzetne moralne vrijednosti i pouke.) Poslije Prvog svjetskog rata njegova porodica se seli u Budimpestu. glasilo: “Uzasavam se da budem mudrac ili junak ili svetac. upravo. Medju poslednjim je I rijetko vrijedno djelo “Antologija humana”. Zaratustre. Upoznao je strahote Prvog svjetskog rata na ukrajinskom I italijanskom frontu. hladjenje jagoda ili obrada povrtnjaka. obrnuto! Zbog sirokog interesovanja I zelje da zadovolji svoju neutazivu radoznalost bio spreman na svaku vrstu novog iskustva I svaku vrstu zrtve. Heraklita. kao bastovan. s jedne strane i autenticnog zivota u skladu sa svojim uvjerenjima i unutrasnjim porivima. Rijec je. Da li je I to posljedica cinjenice da se izdrzavao I radeci kao fizicki radnik. tek nedavno otkriven I u samoj Madjarskoj. naime. Mladost je proveo u Bratislavi. bila je “Nevidljivo zbivanje”. iako je zbog toga. Dva puta je bio ranjavan. objavljena za zivota.” Hamvas je.

koja ima i izvjesnu moralnu tezinu. Medju Evropejcima se ludi smatraju simpaticnijim. ali radi I razne druge poslove da bi se izdrzavao. Poslije rata pise I 1948. . kapitalne studije “Scientia sacra”. Njegova supruga je sacuvala rukopise I tek dvadesetak godina poslije Beline smrti pocece objavljivanje tih tekstova. Uprkos tome. takodje. kao granicnu godinu. prirode I boga. pa sve do svoje smrti. inace. Evo jos jedne zanimljive i pomalo ironicne misli Bele Hamvasa. te fizicki radnik na hidroelektrani. koji nude integralnu sliku cjeline svijeta. magacioner. u Jevandjelju). godine dezertira. U dubljem spoznavanju sebe i svijeta pokusavao je da sebi obezbijedi mir. vrijeme sklada pojedinca. zbog koje gubi mjesto bibliotekara I dospijeva na “crnu listu”. U medjuvremenu pise. Ona cini ono stanje svijesti koje je otvoreno za spoznaju cjeline stvarnosti. on ispisuje svoj ogroman opus. On otkriva seststotu godinu prije nove ere. godinama mukotrpno pripremane. niti da dobije dostojno zaposlenje. korupcije I drobljenja izvornog ljudsko bivstva. “Drvece”. cini ljudski zivot. koja razdvaja “zlatno doba”. Sjecanje na izvornu cjelinu. cije objavljivanje nije docekao. I u toku Drugog svjetskog rata biva mobilisan I upucen na rusko ratiste. kako da se domognu novca iz tudjih dzepova ili korbaca iz tudjih ruku. kao i Suman i Contvari i Gogolj i Nice. To stanje svijesti on oznacava kao “buducnost”. zbog cega I pise radove. Govoreci o odnosu ludih i trezvenih. Nekim slucajem je sacuvan samo tekst. Hamvas potencira I znacaj svakodnevnice. “Pjesma ptica”. Hamvas kaze:”Van Gog je bio lud. ranije vec pominjali) da je “lud onaj ko nije pripremljen za vjecni zivot.Od tada je. kao sto su: “Tresnje brati”. I u tom periodu se izdrzavao radeci kao bastovan. “Filozofija vina”(molitvenik za ateiste). Tada je shvati i to da je “sloboda iznutra”. kolektiva. Zato on I kaze (sto smo. prevodi I objavljuje. po njemu. onda spoznaje I sopstveno mjesto u toj cjelini. kao I mogucnost ostvarenja novog “zlatnog doba” zadrzalo se u velikim religijskim sistemima (na primjer. jer se trezvenima uvijek mota po glavi. on kaze da je ljubav “izvorno normalno stanje postojanja” i da “nema individualnog spasenja”. “Krevet”. Punoca svakodnevnice. spremnost da se u smrt zakoraci “otvorenih ociju”.godine) bio onemogucen da objavljuje svoje tekstove.” 84 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .njemacki I madjarski. koju Hamvas vidi kao istoriju kvarenja. (1969. Prilikom opsade Budimpeste 1945.” A krajnji smisao posvecenosti zivotu jeste I spremnost na odricanje od zivota. apstrakcija I nadrealizam u Madjarskoj”. godine objavljuje knjigu “Revolucija u umjetnosti. U vezi s tim. U svojim djelima Hamvas pokusava da rekonstruise zapretena znanja starih civilizacija (“Bastina”). u kojem se. a jedna granata unistava njegov stan I u njemu sve rukopise. od potonje istorije.

isto tako. cini se da je na ovim prostorima. Utoliko je znacaj I vrijednost takvih licnosti jos veci ili bi trebalo da bude jos veci. Uz ogroman doprinos u sferama duha 85 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . ispunjenim stalnim turbulencijama I “istorijskim lomovima”. Rijec je o licnostima kojima je licno dobro potpuno u drugom planu.” * * * * * U ovom dijelu teksta bice rijeci o mogucim moralnim (anti)uzorima na ovom – juznoslavenskom – prostoru. ali samo do raspada Druge Jugoslavije. oni I ne dozivljavaju kao zrtvu. To je bila I. mnogo veca nego drugdje. u skromnosti. Razumljivo. ali I velicanstven u svojoj zamisli I izvodjenju. Ti rijetki su one licnosti koje gledaju na dobro drugih. pa I vise od toga. Naravno. Kljucni kriterijumi. kazano rijecnikom Malteskog viteskog reda. onda je to uistinu “dar boziji”. pri tome. su nam bili znacajnost intelektualnog djela. I vijekove postoji manje ili vise nepodijeljeno misljenje. Za ovakve rijetke I uzorne licnosti niukom slucaju nije dovoljno samo dobro obrazovanje. u samokritici. pri tome. U njihovom zivotnom stavu. od sebe “pravili hram”. nikad dovrsen. samo o onima koji poodavno nisu medju zivima. ciji uticaj ne prelazi granice ovih prostora.. naravno. inace. dosljedni moralni stavovi i. u novijoj istoriji. u cinjenju za druge. kako to. stalno izgradjivali sebe.U pitanju su i one licnosti. Kod nekih je k tome jos dodata i razvijena eticka misao. teorijskih. Uvijek je mnogo vise obrazovanih. uvijek ce biti samo manjina.* IVO ANDRIC: “Zvezdanog neba I ljudskih lica nikad mi nije dovoljno da gledam. na primjer. estetskih ili politickih pogleda). vjerovatno. vec kao moralni osjecaj duznosti. Zalaganje za druge. i obrazovanih i kulturnih. sto je. Rijec je. odnosno talenat I postenje). gotovo pravilo. A ako se I kada se u jednoj licnosti susretnu I jedno I drugo (I originalnost I moralnost. u njihovom ponasanju I svakodnevnom zivotu “vrlina je trijumfovala nad bogatstvom”. “Kvalitet je svagda u manjini”. kroz decenije ili. zasigurno. pomenucemo samo mali broj od onih najznamenitijih. kojeg treba cuvati I njegovati I na njega se ugledati. Iako je. u odricanju. takvi su prava rijetkost! I. naravno. oko cijeg moralnog lika I stvaralackog djela (nezavisno od filozofskih. sem rijetkih izuzetaka. istovremeno. koji su osmisljavali puteve covjecanstva I koji su bili dovoljno hrabri da na tom putu istraju. primjecuje kratko I jasno filozof Milan Kangrga u svom tekstu “Izvan povijesnog dogadjanja”. kao dublji smisao ljudske egzistencije. kao na sopstveno dobro. nego kulturnih. jer ce o periodu poslije toga biti govora kasnije. cak. kaze Djuro Susnjic. jer je cijena te dosljednosti izuzetno visoka I. odnosno oni koji su “gurali naprijed”. u stvaralastvu. Svoju srecu su trazili u velikom radu. veoma tesko biti originalan u sferi stvaralastva (to polazi za rukom samo najtalentovanijima). ako je uopste prisutno. visokomoralan zivot. na dobro covjecanstva. uz velike zrtve. u istoriji je ono najbolje davala manjina. nego onih visokomoralnih. iznad svega. Oni su. na dobro zajednica. jos teze biti I ostati moralno dosljedan. ali.

zivot I svijet) njih nesporno povezuje potpuna posvecenost radu. koje bi se mogle oznaciti kao moralni (anti)uzori. kakvih je I medju nasim uglednim licnostima bilo ponajvise. naravno. (Jos je Ciceron primijetio das u umni uglavnom tuzni!) I moralno kontroverzne licnosti. pokusacemo. u umjetnosti. U nastavku cemo o nekima od njih jos ponesto dodati. u nauci.kojima su se bavili. Ali. istovremeno. bilo o 86 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Kis. Uprkos svemu. moralno I duhovno toliko siromasan da bi se moglo reci da je zakrzljao. I neupitno priznati rezultati toga rada. Djuric I jos neki. Tom sintagmom on je precizno oznacio relativno brojan sloj obrazovanih ili relativno obrazovanih. a uceni neka se podsjete (indocti discant et ament meminisse periti!). ovdje je bilo. ali u svakom slucaju ih. temperament. nema previse. ali I pomenuti jos barem desetak nespornih ljudskih velicina iz nase novije istorije. treba sacuvati od zaborava. vec ljudska bica sa vrlinama I Manamanjihov lik I njihovo djelo. Naravno. Rijec je o ljudima koji su i moralno obiljezili svoje vrijeme i veci ili manji dio istorije. pesimisti. u duhu ovoga rada. odnosno licnost koje su oko sebe sirile vedro raspolozenje ili. nekada I mnogo veci od onih koji su predstavljali nesporne intelektualne I moralne gorostase. odnosno na svakovrsni dogmatizam i zatvorenost drustvenih zajednica na ovim prostorima. njihova iskrenost. naravno. u politici I svim drugim djelatnostima. ovdje su. ukratko izdiferencirati moralne vrijednosti njihovog dijela I njihovog zivota. I kada je rijec o (visokim) intelektualcima. iznad svega. I to. u knjizevnosti. vecina njih je daleko od upravo ocrtane slike visokomoralnog covjeka. moralna cvrstina I dosljednost. pri tom. taj broj moze biti veci ili manji. svakako. sto su se u najtezim okolnostima ponijeli kao ljudi. iskreniji od drugih. onda treba istaci I to das u oni mahom bili proevropski orjentisani ili. njihova skromnost I savjesnost. ne rijetko. Kada je rijec o moralnim uzorima. pogled na ljudsku prirodu. autenticnost njihovih zivota I. svakako. posebno. ce biti uzornih licnosti (u punom smislu te rijeci) u svim oblastima ljudskog stvaralastva – u filozofiji. neovisno od toga da li su bili optimisti. pak. Njegos. u duhu one latinske: neuki neka nauce. Oni su bili izraz svojevrsnog diskontinuiteta u odnosu na tradicionalne strukture. das u podsticali otvaranje ovdasnjih prostora I kultura prema drugima. dosljedniji od dguih i. je bio od ogromnog znacaja. Veljacic. ostvarivale veliki uticaj na najsire narodne mase. u znaku prosvjetiteljstva I industrijske revolucije. bilo da se radilo o politickoj. Neke od njih smo vec pominjali na prethodnim stranicama. upravo time sto su bili moralno jaci od drugih. zavisno od vrste I rigoroznosti kriterijuma. kulturno. u najmanju ruku. Iako. najcesce I njihovo postenje. Ali. kao I u javnom zivotu uopste. Doprinos ovih licnosti pospjesivanju procesa modernizacije. Slobodan Jovanovic je pocetkom dvadesetog vijeka pisao o “obrazovanim primitivcima”. Iako medju ovim licnostima postoje razlike u mnogo cemu (podrucje stvaralastva. kao sto su Andric. ima ih I. zasnovanog na razvoju nauke I kulture. Vjerujemo da bi se lako moglo dokazati da je danas I u relativnom I u apsolutnom smislu ovakav “top intelektualca” mnogo rasireniji nego u Jovanovicevo vrijeme. Selimovic. To je tim znacajnije ako se znaju sve teskoce I prepreke na koje su nailazile njihove ideje. vjerovatno. Cvijic. njihovo neumorno traganje za istinom. oni su jos vise drzali do toga da se ne ogrijese o kljucna moralna nacela. Zato u ovom tekstu pominjemo I neke od tih licnosti. I neke opstepoznate stvari o njima. Navescemo. Naravno. koji je. u teologiji. ni oni nisu “andjeli”. mentalitet. medju kojima I neke od kontroverznih licnosti nase istorije I nase culture.

I kao knjizevnik I kao duhovnik. Ako se I danas. Ljudski trag koji je ostavljao u svom zivotu. svakovrsnog nazadnjastva I klerikalnog mracnjastva. sa podozrenjem I ksenofobijom dijelovi drustva odnose prema novinama. bilo o drustvenoj I kulturnoj modernizaciji. Dositej je istrajno djelovao na prosvjecivanju sirokih narodnih slojeva I u borbi protiv neukosti. u potpuno drugacijim uslovima I po drugacijem intelektualnom obrascu. U daljoj proslosti sam vrh u tom pogledu je predstavljao Rastko Nemanjic. U naglasenoj antiintelektualistickoj i antiindividualistickoj sredini. univerzalno. odnosno za ono sto sluzi dobru najsireg kruga ljudi. Sam po sebi je. kao o “nedostojnom. (bio je najmladji sin osnivaca dinastije Stefana Nemanje). moralno. odnosno Sveti Sava. Naprotiv! Jednom prilikom je o sebi cak govori. ne bas rijetko. istovremeno. Bio je svjestan da je Srbija na razmedju (za Zapad na Istoku. iako su njeni rezultati u tom vremenu bili vise nego skromni. neka bude sto biti ne moze!” * * * * * Medju intelektualne. naravno. onda nije cudno da je tako bilo prije vijek ili dva. Takav je ostao do kraja zivota – dosljedan I istrajan u borbi za ono kulturno. Sama cinjenica da je zrtvovao vladarski presto. prihvacenoj u najranijoj mladosti. pa je. Dositej je unekoliko bio olicenje I simbol nase nacionalne renesanse. besumnje spadaju Dositej Obradovic. crkvanu autokefalnost trazio na istoku (u Carigradu). on sebe ne precjenjuje. za duhovni zivot i rad. za Istok na Zapadu). narocito. ne slucajno. kulturne.” Kao Karadjordjev popecitelj 87 Click here to get your free novaPDF Lite registration key .” Mnogo vijekova kasnije Dositej Obradovic ce obnoviti I nastaviti jedan segmet djelatnosti Svetog Save – na polju prosvjete I kulture – naravno. Mada ovdje necemo ici tako daleko u istoriju. a simbole drzavne nezavisnosti na Zapadu (u Rimu). kao i trag koji je ostavio u svom djelu. On I danas predstavlja. ispoljio I smisao za realnost u ostvarivanju svoje duhovne I svjetovne misije u datim okolnostima. Neke od ovih licnosti su postali I znak prepoznavanja kulturnog I duhovnog ideniteta ovih prostora. skole. Do ovakvog zakljucka se moze doci I uvidom u njegova glavna knjizevna djela – “Zivot I prikljucenija” I “Sovjeti zdravog razuma”. duhovne I moralne vertikale ovih prostora. duhovno.ekonomskoj. Ali. to je bilo i za ocekivati. odnosno moralni uzor. On je. vec I svjetovni. To je. ne samo duhovni. * NJEGOS: “Neka bude borba neprestana. kod njega. kao I svaki drugi visokomoralan I odgovoran covjek. razumljiv ogroman doprinos ovih licnosti afirmaciji osobenosti ovdasnje kulture (kultura) u Evropi I svijetu. tesko je uporediv sa bilo kim na ovim prostorima. kao prvi srpski arhiepiskop I svestrani prosvjetitelj. a ne zvona I praporce. ipak cemo ukratko skrenuti paznju na ono moralno najvrijednije I najtrajnije u Savinom zivotu I djelu. Kao veliki pobornik slobodoumnih ideja doba evropskog prosvjetiteljstva. ponajvise govori o jasnoj hijerarhiji vrijednosti. snazno izrazio u svom poznatom geslu “skole. lenjom I ludom monahu. Vuk Karadzic I Petar Petrovic Njegos.

takodje. U strukturu uprave je. knjazu Srbije. nije mnogo kasnila u odnosu na druge evropske narode. svojom mnogostrukom kulturnoistorijskom djelatnoscu. drustvenom. Bio je uvjeren da se u svakoj jedinici ponaosob odvija borba dobra i zla. kao institucije najvise drzavna vlasti. Prikupljao je I publikovao blago narodne knjizevnosti – pjesme. pa I u samom smrtnom casu: “Slavno mrite. U intelektualnom.godine. knjizevnik. objavljeno poshumno u Becu. koju je svesrdno prihvatio. spis “Geograficesko – statisticesko opisivanje Srbije”. kao najvazniju u licnom i kolektivnom zivotu. godine. godine u almanahu “Danica”. Kao pjesnik. Vuk nas je uveo u svijet knjizevnosti srednje Evrope. knjizevnu I naucnu vrijednost. Dva kljucna Njegoseva djela (“Gorski vijenac” I “Luca mikrokozma”) su uistinu prepuna univerzalnih etickih vrijednosti. odnosno “neprestane borbe” za njihovo ozivotvorenje. saznajnom. objavljenom 1827. istorijskom. U duhu racionalisticke filozofije. sto je veoma pregnantno iskazano u njegovoj misli iz “Gorskog vijenca”. zamijenivsi ga modernijom upravom I priblizivsi ga tako tadasnjem sistemu upravljanja u Evropi. kao I istorijske radove o obicajima Srba I Juznih Slovena. nije nista manje upecatljiv. uveo Senat I Gvardiju. kad umrijet morate!” U istom duhu je I ona sentencija koja kaze:”Blago tome ko dovijeka zivi. Nema sumnje da je najsire prosvjecivanje naroda moglo biti I da je. koju smo naveli kao moto za ovaj fragment. Njegova zitija znamenitih ljudi imaju. Dositej je napravio I pocetne korake na planu uvodjenja narodnog jezika u srpsku knjizevnost. To je bio i izraz nasih teznji ka modernizaciji. Neke od tih dragocjenosti je obradio I u posebnim studijama. poslovice. naglasavajuci eticku komponentu. ali I u moralnom smislu. imao se rasta I roditi!” Njegos je I plemensko upravljanje u Crnoj Gori bitno reformisao. barem kada je rijec o jeziku. dao je Vuk Stefanovic Karadzic. i 1852. licnost I djelo Petra Ptrovica Njegosa su od nemjerljivog znacaja. odnosno Boga i Sotone. vladika I vladar. bilo u toj funkciji. Kodifikacijom srpskog jezika. poput one o Milosu obrenovicu. barem djelimicno. sto je standardizovao u svom Srpskom rijecniku. koja. Njegos je ostavio neizbrisiv trag. U drugom dijelu ovog spisa.(ministar) prosvjete. Njegos je obezbijedio I prvu stampariju na ovim prostorima (1834. Vuk opisuje ustanove turske vlasti nad Srbima. pripovijesti. u tom cilju. Neuporedivo veci doprinos knjizevnom I kulturnom preporodu u nas. narocito na polju reforme srpskog knjizevnog jezika. godine) I osnovao prvu osnovnu skolu u Crnoj Gori. On direktno porucuje da I u najtezim situacijama treba biti covjek. koji ni danas. vijek I po poslije njegove smrti. U svom zivotu I svom djelu bio je okupiran vjecnom borbom dobra I zla. on je bio i pobornik racionalnog utemeljenja moralnih nacela i njihovog materijalizovanja u svakodnevnom zivotu. objavljenom 1818. Jos znacajnije djelo u tom smislu jeste “Zivot I obicaji naroda srpskog”. Kao izrazito misaona priroda. Vukov Srpski rijecnik predstavlja pravu riznicu dragocjene gradje o narodnom zivotu. na primjer. Vuk je uveo cistu narodnu stokavstinu u srpsku knjizevnost I pojednostavio srpsku cirilicu na fonetskoj osnovi. radovima na njemackom jeziku I prisnim vezama sa najuglednijim piscima tog vremena. mislilac. Njegos je dao izvanredno sugestivnu I neizbrisivu sliku zivota ljudi svoga vremena. 88 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . 1876. istorijsku. kao sto je.

upecatljivo govori o visokomoralnoj licnosti. I zato je I u naucnom I u moralnom smislu bio I ostao uzor u punom smislu te rijeci. koje se upotrebljavaju u terapijske I druge svrhe. (Drugi su. Proslavio se izumima na polju elektrotehnike I radio-tehnike. kao na primjer Edison. macicima ili.Zivio je I radio. Patentirao je 24 pronalaska. godine I u tom svojstvu veoma angazovan na organizaciji pomoci Srbiji u toku Prvog svjetskog rata. besumnje. to cinili na kucicima. Za zivot I skolovanje je zaradjivao baveci se najtezim poslovima. svakako. Biran je za predsjednika Americkog drustva elektroinzenjera. bez imovine I bez materijalnih dobara. Kao I Tesla I Pupin je veci dio svog zivota proveo u Americi. Kao sto je poznato. Predavao je matematicku fiziku na Kolumbija univerzitetu u Njujorku. Nikola Tesla je bio jedan od najvecih naucnika I najoriginalnijih pronalazaca svoga vremena.* JOVAN CVIJIC: “Istina je iznad otadzbine!” * * * * * I u djelu I u nacinu zivota nasih znamenitih naucnika moguce je pronaci moralnu inspiraciju za ponasanje ljudi u svakodnevnom zivotu. U Americi je bio I pocasni konzul Kraljevine Srbije od 1911-1919. poznat I priznat sirom Planete. Rijec je o covjeku potpuno posvecenom opstem dobru ljudskog roda! Nikad opsjednut voljom za moc. najcesce osudjenicima!) Svojim otkricima Tesla je I bukvalno prosvijetlio covjecanstvo! U moralnom smislu je bitno I to da je bio neopterecen licnom karijerom. U tom kontekstu nije beznacajan ni podatak. po mnogo cemu. sam. ali i postivanju etickih nacela i u misljenju I u djelanju. Rijec je o izumima do kojih je dosao u Americi. gdje je. Iako je mogao biti medju najbogatijim ljudima svoga doba. Ucestvovao je I na mirovnoj konferenciji u Parizu. na drugim ljudima. da je Tesla na samome sebi vrsio eksperimente sa strujnim udarima od vise hiljada volti. gdje je zivio od svojih dvadesetih godina do smrti. Sve to. Iako u naucnom pogledu manje znacajan od Tesle. spada i Mihajlo Pupin. Njegov doprinos nauci je najveci u oblasti telefonije I radio tehnike. cak. umnogome doprinio adekvatnijem definisanju 89 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Ne treba zaboraviti ni Teslin pionirski rad na raketama I satelitima. on je zivio I umro gotovo u bijedi. a posebno izumima koji su omogucili upotrebu naizmjenicne struje. a to znaci – obzirom na njegov talenat – I posvecenost svog zivota za dobro covjecanstva. odnosno sinhronog I asinhronog motora. koja je bila potpuno predana radu i nauci. To je. I u moralnom smislu je zadivljujuca njegova potpuna posvecenost nauci. Mihaila Pupina I Jovana Cvijica. ostao I danas. gdje je I umro. u pravilu. Patentirao je oko sedam stotina pronalazaka. od kojih je vise desetina dobilo siroku prakticnu primjenu. kao licni prijatelj tadasnjeg americkog predsjednika Vudroa Vilsona. te visokofrekventnih struja visokog napona. Zato cemo se sada najkrace podsjetiti onog najznacajnijeg u zivotu I djelu samo nekolicine od njih: Nikole Tesle. svojim djelom I svojim zivotom u moralne uzore.

Milosa Djurica I Danila Kisa. koje protokom vremena ni najmanje ne gube na znacaju. Posto je ishod referenduma bio u prilog ostanka u okvirima Austrije. koje imaju univerzalnu vrijednost I u sadrzinskom I u vremenskom smislu. moze se. Predsjednik Komisije za organizaciju tog referenduma bio je Jovan Cvijic. kao I posljedice migracija na te osobine. Cvijiceva misao. svestrane. ali sa veoma “tijesnim” rezultatom. ustvrditi da je bio. mislilaca I humanista novijeg vremena. predsjednik Srpske kraljevske akademije nauka. naseg najveceg geografa. Svoju doktorsku disertaciju “Das phenomen Kras” odbranio je I objavio na njemackom jeziku u Becu. Razumije se. bilo je organizovano izjasnjavanje Slovenaca u Koruskoj. posebno kada je rijec o njegovoj moralnoj dosljednosti.granica nove drzave – Kraljevine Srba. siroke I duboke spoznaje o covjeku. izjavivsi da je “istina iznad otadzbine”. Uvjereni smo. ovdje cemo se ukratko podsjetiti samo zivota I djela njih trojice – Ive Andrica. ovdje cemo dodati jos nekolicinu tih “bisera” iz bogate “niske” njegove sadrzajne. U prethodnom dijelu teksta u vise navrata smo pominjali razlicite misli naseg jedinog nobelovca I najveceg knjizevnika Ive Andrica. I u njegovom nacinu zivota je moguce ocitavati. Bio je izrazito radan. skroman I samokritican. Medjutim. bez dvoumljenja. rektor Beogradskog univerziteta. kao veliki poznavalac obiljezja etnickih grupa na ovim prostorima. Njegov naucni opus je impresivan I po obimu I po originalnosti. vec I licnost koja je u svemu I svagda dosljedno postivala moralne skrupule. on je ucestvovao na Mirovnoj konferenciji u Parizu.Bio je profesor Velike skole. Naime. 90 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . posebno onih koji imaju trajniju moralnu vrijednost. da u njihovom stvaralastvu I u njihovom svakodnevnom zivotu postoji mnostvo teorijskih I prakticnih moralnih pouka. njegovom svijetu I zivotu. Cvijic je to energicno odbio. u kojem je izlozio rezultate svojih istrazivanja geografskih I antropogeografskih karakteristika Balkanskog poluostrva. neki su predlagali Cvijicu da se to zanemari (“previdi”) I da se “nategnu” rezultati u prilog njihovog prikljucenja Kraljevini. da to ni najmanje nije slucajno. temeljit. Za Jovana Cijica. * DANILO KIS: “Ako ne mozes reci istinu –cuti!” * * * * * Iz citave plejade nasih uglednih knjizevnika. naime. uporan. misaono I moralno izuzetno vrijednih iskaza I poruka o (be)smislu ljudskog zivota. odnosno u postupku utvrdjivanja granica novoformirane Kraljevine Srba. Hrvata I Slovenaca. istaknuta kao moto ovog fragmenta. Njegovo djelo je uistinu prepuno izbrusenih. Hrvata I Slovenaca. nista manje znacajne. U cilju utvrdjivanja granice sa Austrijom. Vec pomenutim. ne samo evropski cijenjen naucnik. mozda najbolje govori o njegovoj moralnosti. iako su dobro poznata njegova patriotska osjecanja. geomorfologa I antropogeografa. posebno prema Rumuniji I Italiji. sistematican. moralne vrijednosti. utemeljitelj I prvi predsjednik Srpskog geografskog drustva. To se ponajvise odnosi na uticaj zivotne sredine na psihosocijalne osobine ljudi I etnickih grupa na ovom prostoru.

Svoje knjizevno interesovanje Andric je u pocetku ispoljavao u pisanju rodoljubivih stihova. (“Ono sto moze biti I ne biti. za sebe tako govori. vec I visoke moralne odgovornosti prema drugima. Drzao se po strain od svakodnevnih dogadjanja I medijske halabuke. teme I probleme (“Ex ponto”. Nije se povodio za drugima. bilo u duhu njegove devize da “suvisna rec nikada ne bi trebalo da bude izgovorena!” Nikada nije zloupotrijebio svoj ugled. toliko. da bi ga ubrzo prosirio na opstecovjecanske motive. pod turskom vlascu (“Na Drini cuprija”. koji. aludirajuci na kolegu profesora violine. o cemu je ostavio I kapitalna djela. helenske culture I. koja su Ivu Andrica I kvalifikovala za Nobelovu nagradu za knjizevnost. 1961. posebno. narocito. “Gospodjica”). ali dostojanstveno. u njen fatalizam. njenih vjera I naroda. Djurica i to. praznog hoda. niti drustveni polozaj da istakne sebe kao pisca. poput “Istorije helenske etike” I “istorije helenske knjizevnosti”. sta bi onda drugi trebali da kazu za sebe I svoje zivote. kada je energicno odbio prijedlog da potpies izjavu lojalnosti okupatorskim vlastima u toku Drugog svjetskog rata. koliko zbog njegovih teorijskih preokupacija etickim fenomenom. ja predajem etiku”. helenske etike. “Travnicka hronika”. povuceno. godine. U “Znakovima pored puta” naci cemo I zestoke rijeci samokritike na racun sopstvene neracionalnosti u radu. Iako je zivio veoma kratko I knjizevnik Danilo Kis je svojim izvanrednim djelom I svojim iskrenim I autenticnim zivotom uistinu ostavio upecatljiv intelektualni I moralni trag. Profesor Djuric je svoj zivot posvetio izucavanju helenske filozofije. Iako ga je to moglo kostati glave. 91 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . svakako. “Nemiri”).” Tu je nalazio I uporiste za Spinozino geslo da je “covjek covjeku svetinja”. nekorisno izgubljenog vremena. ne samo razvijene samosvijesti o vlastitim mogucnostima. kao I to das u djela Danila Kisa veoma citana I poslije njegove smrti. Kao sto je poznato. (posebno “Grobnica za Borisa davidovica” I “Enciklopedija mrtvih”). To je. Bio je ubijedjen i uvjerljivo je dokazao da helenska etika predstavlja “majdan neprolaznih zivotnih vrednosti i zivu moc. gotovo da “prodju u ludo”! Sada cemo ukratko podsjetiti I na naseg filozofa I klasicnog filologa Milosa N. njegovim uvjerljivim I dosljednim moralnim ponasanjem u zivotu. Neuporedivo je vise davao nego dobivao. Jednom je cak izjavio da svoju duznost u Jugoslaviji vidi u tome da cuti i da tako “bar za jedan glas umanji haos i dreku svih oko sebe”. Ocigledno mu nije bilo lako nositi breme vlastite darovitosti. casno I hrabro je izjavio:”Ja ne gudim u gudalo. Kada covjek koji je stvorio takva djelo I koji je uistinu uzor temeljitosti. Istovremeno. realisticno i minuciozno pronikao u orijentalnu filozofiju smisla (svakodnevnog) zivota i. Tu je zadivljujuce kompleksno. I jos vise. sto je. uvek se na kraju krajeva pokori onome sto mora biti!”) I nije slucajno da su ova djela od strane svjetske knjizevne kritike prepoznata kao vrhunska literarna ostvarenja. sebe nikada nije precjenjivao. U svojoj zreloj fazi posvetice se hronici Bosne. besumnje. ne rijetko. koji je podlegao ovom moralnom iskusenju I potpisao izjavu. U javnom zivotu je svjesno birao poziciju marginalca. znak. skromno. Koliko vidovito. sto je bilo I njegovo trajno zivotno opredjeljenje I u misljenju I u djelanju. sistematicnosti I racionalnosti. Preveo je I neka temeljna djela anticke filozofije I anticke knjizevnosti. Nije zato ni malo slucajno da je on bio u vise navrata kandidat za Nobelovu nagradu. moralno snazno i aktuelno. pa i u najtezim zivotnim okolnostima. Ivo Andric je zivio veoma tiho. Takvo svoje uvjerenje u potrebu “zivljenja” etike duznosti Milos Djuric je mozda najubjedljivije potvrdio.

opasno je vlastita uvjerenja formirati samo na osnovu jedne knjige.u XX veku on je dosao na ideju Svetog Save i. po njemu. Kako izabrati – pita se Kis – izmedju dva zivota. odnosno da hijerarhija vrijednosti postoji. poduzeo u svom narodu onaj najvazniji posao. da vodi beskoristan i nistavan zivot. koji nastoje da neetickim sredstvima dodju do izvjesne slave. Pri tom. evo.O njegovom shvatanju znacaja morala I moralnosti u ljudskom zivotu mozda najjednostavnije. bilo o prakticnom zivotu. ali I najsnaznije govori misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta. Medju neeticka sredstva on ubraja I tastinu. nisu rijetki). a njegovo oruzje sumnja. ako ne moze reci istinu. Zato on u jednom interjuu ( 1986. ne samo da u potpunosti prihvata. naravno. Nemoj o svemu reci svoje misljenje!”) Sa moralnog stanovista zavrjdjuje da se pomene I onaj savjet u kojem Kis izricito savjetuje mladom piscu da ne zastupa relativizam svih vrijednosti. znali su zadiviti. godine I u kojem “poducava” mladog kolegu da govori istinu. kao mogucu prepreku moralnom djelovanju. godine). Jedna knjiga je. koje je Kis formulisao 1984. Zato su ove licnosti u istoriji ostale. ono sto se obicno zove zivotom. bilo zbog svojih zabluda. sta vise. bilo zbog svoje nesmotenosti. Pisac treba biti otvoren. Drugacije kazano. drzanjem u odredjenim zivotnim situacijama. ima utisak da uzalud traci svoje dane. moze se odati postovanje sadasnjem nemackom Vodji. I. Kis I za sebe kaze da je “pobunjenik”. bilo zbog moralne nedosljednosti. Za Danila Kisa je I samo pisanje. bilo da je rijec o teorijskoj misli. svojim pisanjem(!). vec i nastoji da ga zastupa u svakodnevnom zivotu. kontroverzne. katkad. jedan hladan i nesiguran mehanizam. o odnosu zivota I literature kaze da vrijeme koje provodi u pisanju uvijek osjeca kao vrijeme izgubljeno u odnosu na zivot. nacinom na koji je uredjen svijet. politickim poretkom. Tu je rijec o jednom od desetak savjeta mladom piscu. a kada zivi. 92 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . da je nezadovoljan samim sobom.” * * * I znamenite istorijske licnosti su. ali I neprijatno iznenaditi. odnosno da cuti. To. od kojih ni jedan nije pravi? * * * VLADIKA NIKOLAJ VELIMIROVIC: “Ipak. Ono omogucava da pomocu knjizevnih I umjetnikih sredstava iskazemo svoj stav prema zivotu I kljucnim zivotnim vrijednostima. ali I ovakvog svijeta kakav je. znalo da djelimicno ili gotovo potpuno zasjeni sve njihove I dobre namjere I velika djela. on osudjuje one pisce (koji. sto i autor ovog teksta. kako kaze Kis u “Enciklopediji mrtvih” (u pripovijetci “Knjiga kraljeva I budala”) opasna. a njihovo djelo protivrjecno. prije svega.kao laik. ako se covjek oslanja samo na jednu knjigu. Ovo drugo je. Svojim stavom ili. jer jedna knjiga ne sije sumnju! Pisanje je I vid “pobune” protiv sebe. geniju i heroju. koji je kao prost zanatlija i covjek iz naroda. ne rijetko. moralni cin. uvideo da je nacionalizam bez vere anomalija. svojim zivotom. koji prilici jedino svetitelju. pak. nije moguce. I zato mu pisanje sluzi kao neka vrsta “nadoknade za zivot”. (“Imaj o svemu svoje misljenje. pa maker to bila I sveta knjiga.

po nekim osobenostima svoje licnosti. koja ni u kom slucaju. godine Drzavni savjet ogranicio knezevu vlast. U toku svoje vladavine i Milos nastoji modernizovati Srbiju. pored ostalog. U tom kontekstu je i malo poznata cinjenica da se Karadjordje obraca Napoleonu. Karadjordjevo revolucionarno djelo. za obnovu srpske drzave u novom dobu. Postoji. U toku svog. je uspio da ostvari I granice Srbije iz Prvog srpskog ustanka. sto je imalo uticaja i na ocjenu njegove istorijske uloge u cjelini. od kojih je. poznatijeg kao Karadjordja. u moralnom smislu je. vodju Prvog srpskog ustanka. Medju takve kontroverzne licnosti. na kraju. unapredjivao trgovinu I ucvrscivao centralnu vlast. on je uspio Srbiji osigurati autonomiju. on je “visak” ove vrline toliko puta superiorno demonstrirao – od ucesca u austrijsko-turskom ratu (Kocina krajina) do svoje pogibije. U borbama sa Turima ubrzo je izvojevovao nekoliko znacajnih pobjeda. ipak. zicki vladika Nikolaj Velimirovic. poslije visevjekovne turske vladavine. svakako. godine je vracen na presto. Na Zboru u Orasju ( 1804. uz Karadjordja. u duhu 93 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . odnosno na njegovo zivotno djelo u cjelini. Bio je to. u odnosu na Karadjordja. medjutim. porazeni (a Karadjordje morao da bjezi iz Srbije).istovremeno. uistinu. i oduzimanje zivota svom ocu i svom bratu!) bacile veliku sjenku na njegovu licnost. je uistinu od neprocjenljivog istorijskog znacaja. Bio je I ostao symbol budjenja nacionalne svijesti Srba I pocetka njihove borbe za nacionalno oslobodjenje. da su njegova prijekost i rijetko vidjena naglost. i/ili svog djela spadaju I obnovitelji srpske drzavnosti u novom dobu – Djordje Petrovic (Karadjordje) I Milos Obrenovic. Iako su ustanici. nego njegovog morala. sa ponudom. kao I onih koje su omogucile prodor u Sandzak. poput one na Misaru ili one za oslobodjenje Beograda. Iako u mnogome drugacija priroda. najizrazenija bila njegova neustrasivost I hrabrost. Vjestom diplomatijom. krasile su brojne vrline. nije mogla I ne moze sluziti kao moralna inspiracija. po nalogu Milosa Obrenovica. Odlukom Svetoandrejske skupstine 1858. koliko diskontinuitet sa organizacijom turske drzave I orijentalne civilizacije. takodje. da Srbija udje u njgovu ujedinjenu Evropu. naime. Milos se naredne godine odrekao prestola u korist sina Milana I napustio Srbiju. Istina. bilo da je rijec o naucnoj valorizaciji njegove uloge u istoriji. (Volnej) Na ovo je vrlo vjerovatno uticalo I ranije opredjeljivanje Rusije za zapadni model modernizacije. burnog zivota. ali. strogo gledano. toliko I nagovjestaj ulaska Srbije u epohu modernosti. i Milos Obrenovic. ne bas dugog. I to. najzasluznija licnost za nacionalno oslobodjenje srpskog naroda. te istaknuti duhovnik Srpske pravoslavne crkve. otvarao prve skole. Nesporno je. godine) biran je za vrhovnog vodju Prvog srpskog ustanka. Nesporno je. pa i na njenu moralnu dimenziju. I tamnija strana Karadjordjeve licnosti. pod sultanovom vrhovnom vlascu I ruskom zastitom. pa i povremena nepromisljenost u donosenju odluka (posledica toga je. uz uspjesnu borbu ustanika. I potencijalni moralni uzori I moguci moralni antiuori. Godine 1833. iskazano u borbi srpskog naroda za slobodu. bilo o laickoj percepciji njegove licnosti u najsiroj javnosti. ipak. vodja Drugog srpskog ustanka i srpski knjaz u dva navrata. protivrjecna licnost. Kada je Ustavom iz 1838. pred naletom visestruko nadmocnije turske vojske. Na oslobodjenim teritorijama je organizovao prve upravne I sudske organe. kao sto je poznato. da je Milos Obrenovic. Djordja Petrovica. vise su u pitanju crte njegovog temperamenta.

vrijednosti zapadne civilizacije. To je bilo posebno vidljivo iz tadasnjih ustava Srbije I prvih institucija, koje su na tim osnovama formirane u javnoj upravi, u organizaciji vlasti, u skolstvu, zdravstvu, kulturi, nauci. Medjutim, Miloseva “vjesta diplomatija” je, na zalost, podrazumijevala I lukavo ubistvo Karadjordja (inace, njegovog kuma) I morbidno slanje njegove glave sultanu u Stambol. Bez obzira na motive (pa i, eventualne, dobitke za Srbiju) za ovaj cin, sa moralnog stanovista, se ne mogu naci nikakva opravdanja. To ne moze da relativizuje ni cinjenica da ovakva gnusna ubistva svojih najblizih nisu bila rijetkost ni na kraljevskim dvorovima srednjevjekovne Srbije. Ako se ovome zlocinu doda I, ne bas mnogo moralan, njegov privatni zivot, onda se za Milosa Obrenovica ne bi moglo tvrditi da ispunjava uslove za moralno uzornu licnost, bez obzira na njegove nesporne istorijske zasluge. I vladiku Nikolaja Velimirovica, odnosno njegovu licnost I djelo, obiljezavale su kardinalne protivrjecnosti I kontroverze, pa I u moralnom pogledu. Odlucili smo se da ovdje kazemo koju rijec o njemu, pored strukturalnih razloga, koje podrazumijeva ovaj I ovakav tekst, I zbog toga sto se danas ponovo podstice stvaranje kulta ovog vladike. On se ugradjuje u demokratske ideale danasnje Srbije. On se slavi kao simbol mudrosti I pravoslavne duhovnosti. Rokeri pisu muziku prema njegovim tekstovima. Nedavno mu je podignut I spomenik u nadnaravnoj velicini, kod manastira Soko, nadomak Ljubovije. U toj eparhiji – sabacko-valjevskoj – on slov kao “boziji ugodnik” I njemu se redovno sluzi crkvena sluzba. A poznato je da mehanizam izgradnje svakog kulta licnosti podrazumjeva nekriticku glorifikaciju licnosti I hiperbolisanje samo jedne njene dimenzije, a svjesno I potpuno zanemarivanje svih drugih njenih osobina I obiljezja. To je, razumije se, najcesce grubo falsifikovanje cinjenica, koje nema veze sa istinom. Kada je rijec o vladici Nikolaju, onda se, takodje, dijelom koristi ovaj mehanizam. Iz razlicitih motiva I razloga se potencira sirina njegovih filozofskih I teoloskih znanja, odnosno njegova (navodna) duboka misaonost. Mada bi se ovo moglo tesko dokazati, ako bi se primijenili strogi kriterijumi teorijske originalnosti (neki kriticari pominju cak I plagijate u djelu vladike), nesporno je da se u djelu vladike Nikolaja mogu naci znacajne misli iz razlicitih oblasti zivota i duhovnog stvaralastva. Ilustracije radi, pomenucemo tek nekoliko njegovih sentencija. Poredeci Istok I Zapad, na primjer, vladika kaze:”Covek na Zapadu od rada ne moze da razmislja, a na Istoku od razmisljanja da radi.” I, dalje:”Balkan se nalazi zemljopisno izmedju Istoka i Zapada, a idejno stoji iznad Istoka I Zapada.” Simpatije vladike su vise okrenute ka Istoku, obzirom da je Evropa “pogubna po Srbe”, da u njoj vlada “bela demonija” I da se zato “trulom zapadu” treba odupirati. U svojoj knjizi “Indijska pisma” kaze da je Indija nasa “rasna pramater” I da se njoj treba okretati. Vrijedna je, pa I za ovo vrijeme korisna njegova misao da “mi hriscani ne mozemo govoriti o nacionalnoj religiji ili nacionalnoj teologiji…nacionalna religija ne moze biti drugacija, nego bezboznicka.” Zalagao se I za teoduliju, kao nacin zivota I funkcionisanja drustva, sto podrazumijeva saglasje Crkve I Drzave u sluzenju Boga. Pominjemo jos I poucnu misao o znacaju iskustva u sazrijevanju covjeka I naroda. “Covjek I narod, koji ne prodju golgotski put, samo su kandidati za covjeka I narod”, izricit je vladika Nikolaj. Istovremeno se svjesno zaobilazi i prepusta zaboravu vladicin naglasen antisemitizam, dobrano prisutan u njegovom djelu, kao i njegovo velicanje Adolfa Hitlera. O tome nedvojbeno govori I misao koju smo naveli kao moto ovog fragmenta, a

94

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

koja je preuzeta iz publikacije “Nacionalizam Svetog Save”. Rijec je o publikaciji, koja, zapravo, predstavlja sadrzaj jednog predavanja vladike Nikolaja iz 1935. godine, a koju jet e iste godine objavilo Udruzenje srpskog pravoslavnog svestenstva Arhijepiskopije beogradsko-karlovacke. Zanimljivo je da se u kasnije objavljenim djelima (na primjer, u sabranim tekstovima pod nazivom “Pravoslavlje I politika”, objavljenim 1997. godine, kao I u onima prije toga) misao o Hitleru redovno izostavlja, iako stavovi o antisemitizmu ostaju. Da li mozda zbog toga sto je ironija sudbine I samog vladiku ucinila Hitlerovim suznjem, u koncentracionom logoru u Dahauu? Pitanje je, medjutim, da li se od Srpske pravoslavne crkve I moglo ocekivati osuda antisemitizma vladike Nikolaja, kada se i danas medju njenim molitvama nalazi i ona u kojoj se govori o jevrejskom bezumlju, o Jevrejima kao tudjincima i varalicama, o Jevrejima kao “sinovima tame”. (“Gde je jevrejsko bezumlje? Gde je neverje? Dokada tudjini? Dokada varalice? Gledate umrlog kako izlazi na glas. I ne verujete Hristu. Vaistinu ste sinovi tame, svi vi.”) Podsjecamo da je Katolicka crkva u medjuvremenu ukinula dijelove bogosluzenja u kojima se na uvredljiv nacin govori o jevrejskom narodu. Nije onda cudno, u ovom kontekstu, sto je patrijarh Pavle, pocetkom devedesetih proslog vijeka, odbijajuci prijedlog za kanonizaciju vladike Nikolaja, naveo cinjenicu da je vladika pusio I da ga to diskvalifikuje za moguceg sveca, ne pominjuci, pri tom, ni njegov antisemitizam, ni njegove pohvale Hitleru! (Sve to nije smetalo Srpsku pravoslavnu crkvu da, samo desetak godina kasnije, jednodusno proglasi vladiku Nikolaja Velimirovica za svetitelja i jos zesce podstakne sveopste i svakovrsno jacanje njegovog kulta!)

95

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

S

A

D

R

Z

A

J

III SVAKODNEVNI ZIVOT - MORAL - SMISAO……………..4 O (BE)SMISLU SVAKODNEVNOG ZIVOTA………………..5 O MOGUCIM ZIVOTNIM POUKAMA………………………37 O MORALNIM (ANTI)UZORIMA…………………………..70

96

Click here to get your free novaPDF Lite registration key

godine 97 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Banja Luka Za stampariju: Branislav Ivankovic Tiraz: 500 Stampanje zavrseno: marta 2003.Krstan Malesevic LJUDSKI TRAG II Izdavac: Media centar “PRELOM” Banja Luka Za izdavaca: Miodrag Zivanovic Stampa: GRAFID.

(Banja Luka: Grafid) – 251 str. ZIVOT (filozofija). 2003. Miodrag 340 P..022.CIP. MORALNA FILOZOFIJA MFN = 001184 Winisis-Biblio 98 Click here to get your free novaPDF Lite registration key . Krstan Ljudski trag II: fragmenti – drugi dio trilogije/ krstan Malesevic – Banja Luka: “Prelom”.1 MALESEVIC.O. Banja Luka 17.Katalogizacija u publikaciji “Narodna I univerzitetska biblioteka Republike Srpske. 21 cm – (Mala knjiga) Tiraz: 500 ISBN 99938 – 648 – 5 – 4 ZIVANOVIC.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful