P. 1
Mala Pčelarska Akademija

Mala Pčelarska Akademija

5.0

|Views: 10,394|Likes:
Published by Antun Karlović

Sadržaj knjige: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Auto prihrana pčela (Mirko Veić) Dvomatično pčelarstvo Formiranje nukleusa Izrada propolis alkoholne tinkture Mikro nastavak (Damir Ban) Određivanje vlage u medu Paketni rojevi Pčelarske dimilice Prehrana pčela Sakupljanje cvjetne peludi Seljenje košnica unutar pčelinjaka Dijagnostika Europske gnjiloće legla Uginuće pčela zimi Umnožavanje pčelinjih zajednica Univerzalna pčelarska vaga (Rade Stevanović) Upotreba feromona Uzimljavanje slab

Sadržaj knjige: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Auto prihrana pčela (Mirko Veić) Dvomatično pčelarstvo Formiranje nukleusa Izrada propolis alkoholne tinkture Mikro nastavak (Damir Ban) Određivanje vlage u medu Paketni rojevi Pčelarske dimilice Prehrana pčela Sakupljanje cvjetne peludi Seljenje košnica unutar pčelinjaka Dijagnostika Europske gnjiloće legla Uginuće pčela zimi Umnožavanje pčelinjih zajednica Univerzalna pčelarska vaga (Rade Stevanović) Upotreba feromona Uzimljavanje slab

More info:

Published by: Antun Karlović on Jun 01, 2011
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/11/2015

pdf

text

original

U jesen dok ostali poljopriredni proizvoñači obično
ubiru plodove svoje muke, pčelari su taj posao već
odradili. Njima je sada najveća briga što pravilnije
uzimiti svoja vrijedna "leteća stada". Poznato je da
pčele dolaskom nižih temperatura, pred kraj jeseni -
početkom zime u svojim nastambama prelaze u
klupko koje rade oko svojih prikupljenih zaliha za
bespašno razdoblje. Iako se zimi radovi direktni na
pčelinjaku smanjuju to ne znači da ih nema, svi znaju
vć da pčele ne spavaju zimski san već samo smanjuju
svoje funkcije na minimum. Taj minimum
pokretnosti omogućuje im takoñer štedljivu
minimalnu potrošnju hrane što ovisi o podneblju i
pojedinoj godini. One poslove koje pčelari provode
moraju biti unaprijed planirani (kao i kroz godinu)
rañeno u tišini i bez prevelikog uznemiravanja
zajednica koje se nalaze u klupku.

Kod nižih temperatura pčele su manje pokretne i aktivne pa njihovi prirodni neprijatelji
kojima je do sada bilo teško ući u neosvojivu pčelinju tvrñavu koriste svaku priliku za ulaz u
njihovu "smočnicu". Miševi, voluharice, stršljeni, ose i drugi veći ili manji neprijatelji žele se
zasladiti pčelinjim vrijednim proizvodima koje su one za ovo doba godine spremale isključivo
za svoje potrebe.

Pčele sklupčane u klupku kod nižih temperatura manje su aktivne, gotovo u stanju mirovanja,
pa tako i onaj dio pčela koji ima zadaću braniti ulaz "tvrñave" od pljačkaša. Ose, stršljeni i
kukci koji lete i na nešto nižim temperaturama to znaju vrlo dobro i koriste i svaki najmanji
otpor. Miševi, voluharice i slični manji glodavci kroz neosiguran će ulaz ući u područje koje
im u ovom trenutku predstavlja neiscrpan izvor zaliha hrane. Nerijetko će u takvom
nebranjenom prostoru tik iznad klupka napraviti svoje gnjezdo pored kojeg će imati i hrane pa
će im pčele jednim dijelom svog klupka čak i grijati njihovo novo stanište. Kako su ti
glodavci aktivni cijelu zimu, šećući po košnici, uznemiravaju pčele za koje u slučajevima
izlazka iz košnice na nižim temperaturama znači sigurnu smrt. Tako čak i samo razdvajanje
klupka u košnici znači da neće moći osigurati potreban mir i toplinu pa ugibaju usprkos
dovoljnim zalihama meda.

Pčelari da bi spriječili ovakve neželjene situacije pogubne za pčele, u jesen postavljaju
otrovne mamke i poput svih poljoprivrednika na taj način smanjuju samo prisustvo istih oko
pčelinjaka. No kako su ti napasnici obično prisutni u velikom broju, te poneki čak vješto
izbjegavaju postavljene im zamke, treba pribjeći i drugim metodama. Kod pčelara popularno
postavljanje "češljeva" na sužena zimska leta košnica ima zadaću onemogućiti ulaz većim
pljačkašima. Često voluharice, miševi i slični svojom upornošću njuškom i nožicama uspiju
odstraniti takvu zaštitu.

Druga je mogućnost postavljanje žičanih mreža promjera tek toliko da pčela može proći u
svojim rijetkim zimskim pročisnim izlascima. To obično sprečava uznemiravanje pčela unutar
košnice, meñutim kod upornijih napasnika ne i uvijek.

Jedna od mogućnosti zimske obrane pčela u kojoj pčelar ima ključnu ulogu je postavljanje
metalne matične rešetke na vrh same podnice košnice. Na vrh podnice na koju smo smjestili

matičnu rešetku se stavi nastavak sa okvirima i pčelama i to će biti nepremostiva prepreka za
većinu jesensko-zimskih pljačkaša košnica. Matične rešetke sa letom treba staviti naopako.
Matična rešetka ne služi za tu namjenu ali kako je u ovom dijelu godine nepotrebna u košnici,
možemo je bez rezmišljanja iskoristiti u tu namjenu. Osim što će uspješno odraditi svoju novu
zadaću smanjit će nam dio brige oko uskladištenja do proljeća.

Sadržaj knjige:

• Auto prihrana pčela (Mirko Veić)
• Dresura pčela
• Dvomatično pčelarstvo
• Grabež u košnici / pčelinjaku
• Formiranje nukleusa
• Izrada propolis alkoholne tinkture
• Mikro nastavak (Damir Ban)
• Određivanje vlage u medu
• Paketni rojevi
• Pčelarske dimilice
• Prehrana pčela
• Sakupljanje cvjetne peludi
• Seljenje košnica unutar pčelinjaka
• Dijagnostika Europske gnjiloće legla
• Uginuće pčela zimi
• Umnožavanje pčelinjih zajednica
• Univerzalna pčelarska vaga (Rade Stevanović)
• Upotreba feromona
• Uzimljavanje slabih zajednica
• Vanjska hranilica
• Vađenje pčelinjeg otrova
• Voda u pčelinjaku
• Zaštita pčela zimi

Sadržaj rađen za potrebe web stranice www.pcelarstvo.hr , autorski tekstovi označeni su kod kod
slika i tekstova unutar sadržaja Male Pčelarske Akademije.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->