P. 1
Boja Kao Likovni Elment Djecijeg Stvaralastva,Ilvana C.

Boja Kao Likovni Elment Djecijeg Stvaralastva,Ilvana C.

|Views: 4,752|Likes:
Published by Ilvana Curic

More info:

Published by: Ilvana Curic on May 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/21/2013

pdf

text

original

Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet u Zenici Postdiplomski studij – Razredna nastava

SEMINARSKI RAD
Predmet: Metodika likovne kulture Tema: Boja kao likovni element dječijeg stvaralaštva

Mentor: Prof. Muhamed Bajramović Kandidat: Ilvana Čurić Zenica, jul 2010.

SADRŢAJ

1. Uvod 2. Boja 2. 1. Pojam boje 2. 2. Osnovna svojstva boje 2. 2. 1. Hromatska svojstva 2. 2. 2. Tonska svojstva 2. 2. 3. Kontrasna svojstva 2. 3. Kvalitet boje 2. 4. Miješanje boje 2. 5. Ritam i ravnoteţa 3. Razvoj dječijeg likovnog stvaralaštva 3. 1. Pojam stvaralaštva 3. 1. 1. Razvoj dječije likovne kreativnosti 3. 1. 2. Poticanje dječijeg likovnog stvaralštva 3. 1. 3. Ometanje dječijeg stvaralaštva 3. 3. Dječiji crteţ 3. 3. Emocionalni razvoj i crteţ 4. Dijete i boja 4. 1. Boje u fazama dječijeg likovnog stvaralaštva 4. 2. Ekspresivne vrijednosti boje u dječijem crteţu 4. 3. Kako boje djeluju na djecu 4. 3. 1. Konfucije i boje 4. 3. 2. Šareni dječiji svijet 5. Zaključak

1

KREATIVNOST JE NALIK NA VISINU, TEŽINU ILI SNAGU NEKE OSOBE. POJEDINCI SE RAZLIKUJU U INTENZITETU TIH OSOBINA, ALI SVATKO IH POSJEDUJE.

KREATIVNOST NIJE PRIVILEGIJ POJEDINCA , VEĆ OSOBINA SVAKOG ČOVJEKA, KOJA KAO I SVAKA LJUDSKA MOGUĆNOST MOŽE BITI UNIŠTENA.
F. NIETZSCHE

2

Zanimljiva je činjenica da djeca u cijelom svijetu. UVOD Kreativnost djece se. sa istim uţivanjem. Oni sadrţe mnogo problema i pitanja na koja moraju odgovarati psiholozi. Nate dijete.. Djeca otvoreno govore o svojoj likovnoj aktivnosti. dijete je cjeloviti individuum i upravo to se očituje u njegovu pristupu likovnom izraţavanju. onda je to vrhunski značajna funkcija. za razliku od odraslih. nema pokušaja da prikriju prave osjećaje. Osnovna potreba djeteta tijekom razvoja njegove likovnosti jest da neprestano mijenja sadrţaj rada to proizilazi iz zelje za aktivnim spoznavanjem i izra2avanjem doţivljenog. u svom radu. Upravo zbog toga. Zato psiholozi. Onog trenutka. kada dijete otkrije boju. A. 3 . kojim mote da izrazi čak i ono to još ne zna da kaţe riječima. pronalaţenjem nepoznatoga. Dječiji crteţ predstavlja područje dječije aktivnosti. sa oduševljenjem.1. a ne na temelju gotovog proizvoda. unose bojama u crteţ svoje zelje. kreatorom zadivljujućih umjetničkih djela. malo dijete uţiva u bojama kao odrastao čovjek iako se razvojno nije još pribliţilo shvatanju boje kao osobne stvari. ono je stalno počinje upotrebljavati. Naravno. upotrebljavaju dječije crteţe kao jednu od metoda za bolje upoznavanje dječije ličnosti. misli i zahtjeve. Moram naglasiti činjenicu da je dijete u svojim crteţima iskreno. crteţi djeteta omogućuju nam da prodremo u njegov psihički ţivot i da utvrdimo u čemu je on drugačiji od ţivota odraslog čovjeka. Ukoliko je kreativnost takva Ljudska sposobnost koja čini čovjeka otkrivačem skrivenog. procjenjuje na temelju samog procesa. ono stvara crteţe neposredno. pokušava da nade to bolji način prikazivanja. ono pomoću boje. Pedagozi i psiholozi naglašavaju da se dijete u svojim crteţima izraţava suptilnije nego bilo kojim drugim sredstvom izraţavanja.. a i linije. pedagozi i ljekari.

Školska knjiga. Raznovrsne frekvencije svjetlosti u čovjekovom vidnom organu stvaraju utiske različitih boja. odnosno osjećaj koji u oku stvara svjetlost centriranu iz nekog izvora ili reflektiranu od površine neke materije. odreĎena frekvencijom titraja svjetla izazvanih impulsom izvora svjetlosti. Rastavljanjem sunčeve bijele svjetlosti koja sadrţava valove svih vidljivih frekvencija u neprekidnom spektru.Bacic. 1997. Zagreb. Jasenka Mirenic. subjektivni doţivljaj koji nastaje kada elektromagnetni val odreĎene frekvencije probudi mreţnicu oka. str.. Boja je perceptivni. Drugi pojam označava tvar za bojenje. Prostornost je veća kod toplih nego kod hladnih boja. 4 . U slikarstvu je boja osnovno izraţajno sredstvo i dominantni likovni element. Prema Matku Peiću.. Najveća čistoća boja je u sunčevom spektru i prema njemu se odreĎuju kvaliteti pigmenta boja. Prvi pojam označava fizikalnu osobinu svjetlosti. Uvod u likovno mišljenje."1 2."2 Boja je fizikalna osobina svjetlosti. Matko Peić. .Naše —stvaranje. Pristup likovnom djelu. dobiva se niz šarenih. 12. str. Zagreb. kroz prizmu. 115. spektularnih boja. dakle. BOJA Boje oko nas su neizbjeţne. POJAM BOJE Riječ boja označava dva pojma. imaju sopstvenu svjetlinu (valer). 1 2 Marcel Basic. 1. koja ima svojstvo da oboji bezbojnu materiju. i svjetlosti u tamu.osjećaj koji u oku stvara svjetlost emitiranu iz nekog izvora ili reflektirana od površine nekog tijela.boja uz pomoć naoko naivne ilustracije drevnog ţidovskog mita o stvaranju svijeta pokazalo nam je ne samo da boje nastaju na prijelazima iz tame u svjetlost. boja je .2. Školska knjiga. Boje spektra imaju valersku gradaciju od 2utih do plavih nijansi. 1998. nego i da su sve boje svjetlije od crne i tamnije od bijele.

plava.. zelenoplava. razlikuje pribliţno 150 nijansi boja ( različitih frekvencija titraja svjetlosti). ţutozelena. U tom spektru uočavamo devet boja s postepenim prijelazima: crvena.str."3 Sve ove boje. a nešarene boje su crna. boje dijeli na: šarene ili hromatske. bavili su se mnogi znanstvenici. U čitavom spektru. nešarene ( neutralne iii ahromatske) Šarene boje su sve boje unutar sunčevog spektra. Educa. vidimo i u dugi koja se pojavljuje kada sunčeve zrake svjetlosti prolaze kroz kisne kapi koje ih lome i rastavljaju na spektar boja. Bitno je spomenuti i boje organskog sastava za koje kaţemo da su biljne (vegetativne) boje. narandţasta. OSNOVNA SVOJSTVA BOJE 2.. čija je podjela boja danas općenito prihvaćena. ljudsko oko. zelena. a medu njima se naročito ističe Wilhelm Oswald. 1990.Zrake bijelog sunčevog svjetla sastoje se od niza zraka tzv. to na drugoj strani prizme izlazi u obliku šarene vrpce boja. 2. Zagreb. ţuta. Hromatska svojstva Samom problematikom i podjelom boje. Bijela se zraka prolazeći kroz to prizmu lomi pod različitim kutovima i time se razla2e na svoje sastavne dijelove. 2. koje naziva još i neboje. Oswald prema. 1. 3 Marijan Jakubin:Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. šarene svjetlosti. dok najbolje zamjećuje razlike u nijansama u srednjem dijelu spektra (od ţute preko zelene do modre boje). To moţemo dokazati ako zraku sunčeve svjetlosti pustimo da padne na staklenu prizmu. bijela i siva. 2. hromatskim svojstvima.17 5 . indigo i ljubičasta..

One meĎusobnim miješanjem daju sve ostale boje.Pablo Picasso: "Guernica". To su crvena. plava i ţuta. Postavio ih je tako da je pomiješao dvije susjedne parne ili neparne boje cime je dobio nijansu boje izmeĎu njih. ne obiljeţavajući ih od 1-100. u sekundarnoj boji nalaze se dvije osnovne koje su pomiješane u istom omjeru. nastaju sekundarne boje koje još zovemo i boje drugog reda. Oswaldov krug čistih boja Oswald je poredao u krug sto čistih boja u svim nijansama. plava + crvena = Ijubicasta ţuta + plava = zelena crvena + ţuta = narandţast 6 . a to su: osnovne boje sekundarne boje tercijarne boje Osnovne boje Osnovne boje se još nazivaju i boje prvog reda iii primarne boje. Boje unutar kruga dijele se na tri grupe. Dakle. pa se zato i nazivaju osnovnim bojama. Sekundarne boje Miješanjem dviju osnovnih boja.

crvenonarandţasta."'4 Tercijarne neutralne boje Ako pomiješamo osnovnu boju sa sekundarnom koja se u Oswaldovu krugu nalazi njoj nasuprot. ţutonarandţasta. ljubićastoplava. Npr. Educa. Pomiješane u istom omjeru neutraliziraju se u sivo. sive. Ijubičastocrvena. Te boje moţemo nazvati neutralnim tercijarnim bojama. ubrajaju se sve ostale nijanse boja koje nastaju miješanjem jedne osnovne i jedne sekundarne boje u različitim omjerima. crvenu i zelenu). neutraliziraju u kolorističkom smislu čime gube kolorističku čistoću i jasnoću. Zagasiti hromatski tonovi 4 Marijan Jakubin. a u različitim omjerima dobivamo neutralne smeĎe boje. . zelenoţuta. 1990. smeĎozelene. Svijetli ahrornatski tonovi Svijetli hromatski tonovi nastaju kada čistu boju miješamo s bijelom. ljubičastosmeĎe. To su sve nijanse boja izmeĎu narandţaste. 2. str. odnosno izmeĎu narandţaste i crvene itd. 2. dakle ahromatsku boju. Tonska svojstva Svakoj Šarenoj boji pripada cijeli niz boja koje nastaju dodavanjem bijele ili crne ili bijele i crne. tada nestaje kolorističke čistoće boje jer su pomiješane dvije komplementarne boje meĎusobno poništavaju. Ahromatski tonovi Ahromatski tonovi su svi tonovi nastali miješanjem ahromatskih boja bijele i crne. Tako nastaju tonovi boja. smeĎoplave. narandţastoţuta.. narandţastocrvena.Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. dakle njoj komplementarnom (npr. Zagreb.. 18 7 . tj. 2.Tercijarne boje Tercijarne čiste boje U tercijarne boje iii boje trećeg reda. plavozelena. kao i sve ostale nijanse izmeĎu sekundarne i primarne boje.

Kontrasna svojstva Boje se prema kontrasnim svojstvima dijele na: a) slicčne iii harmonične boje.tamno 8 . zapravo. koju smo dobili miješanjem crvene i ţute. odnosno slične b) različite ili kontrasne odnosno suprotne. Tako npr. 2. odnosno koje su meĎusobno udaljene.Zagasiti hromatski tonovi nastaju kada cistu boju miješamo crnom. jarkost i snagu. Oni nastaju miješanjem čiste boje s bijelom i crnom. odnosno oduzimanjem pigmenta. Boju moţemo degradirati i razrjeĎivati. tj. Mutni hromatski tonovi Unutrašnjost Oswaldova trokuta ispunjavaju mutni hromatski tonovi. to ćemo dobiti niz tonova izmeĎu ţute i crvene. ako ţutu kao osnovnu boju potamnimo sekundarnom ljubičastom ili narandţastu potamnimo plavom. koji su čisti tercijarni tonovi osim narandţaste. intenzitet i jasnoću. tonovi ili nijanse boja nastali miješanjem osnovne i sekundarne boje. odnosno sekundarni ton. crvenu boju kao osnovnu moţemo posvijetliti ţutom. to su one boje u Oswaldovu krugu koje se nalaze jedna nasuprot drugoj. Najbolju sistematizaciju kontrastnih svojstava boja. niz čistih narandţastih tonova. odnosno ţutu boju potamniti crvenom jer je crvena tonski tamnija od ţute. Degradacija boje Svaka cista boja sunčeva spektra ima svoju kolorističku snagu. to su one koje su u Oswaldovom krugu susjedne ili bliske. dodavanjem vode osnovnoj gustoći boje. dao je Itten Johanes. a to su: a) kontrast boje prema boji b) kontrast svijetlo. Neutralni tercijarni ton dobivamo npr. To oduzimanje nazivamo degradacija boje. Dodavanjem bijele iii crne oduzimamo boji njenu intenzivnost. odnosno sivom. koja je u tom slučaju sekundarna boja. 2. 3. Tercijarni čisti i neutralni tonovi Tercijarne boje su. tj.

c) kontrast toplo.hladno d) komplementarni kontrast e) simultani (istodobni) kontrast f) kontrast kvalitete g) kontrast kvantitete 9 .

To je kontrast meĎusobne različitosti boja. Jačina toga kontrasta opada ako upotrebljavamo kombinacije sekundarnih iii tercijarnih boja. Da bi se ostvario takav kontrast. potrebne su najmanje tri boje.tamno.a) Kontrast boje prema boji Kontrast boje prema boji je najjednostavniji kontrast jer se to upotrebljavaju i meĎusobno suprotstavljaju sve čiste boje u svojoj punoj jarkosti. kontrast boje prema boji moţemo poredati u tri grupe: a) kontrast boje prema boji prvog reda b) kontrast boje prema boji drugog reda c) kontrast boje prema boji trećeg reda Franz Marc 10 . tako meĎusobne kombinacije triju osnovnih boja izraţavaju najjači kontrast boje prema boji. odnosno intenzitetu kontrasta iii njegovu opadanju. Varijacije takvog kontrasta su mnogobrojne. Bas kao to crna i bijela izraţavaju najjači kontrast svijetlo. koje su meĎusobno potpuno različite. Tako prema jačini.

umjetnik vodi racuna da se njeno dejstvo osjeti u svim dijelovima slike.bijelo je najveći kontrast. Kod tamno. Tulza.str.tamni kontrast su koristili Rembrant. Ako su sive i hromatske boje iste valerske vrijednosti. all i svijetlo. na plavoj narandţasto. Brava Van Ajk i Leonardo su prvi naslutili njegovu vaznost. a na ţutoj smeĎe. kao i tamnosive mogu biti u kontrastu prema crnoj. ili pored nje.svijetlog Mikelandelo i Karavado. 11 .tamno Crno. „ Sve boje napravljene od crne i bijele su hladne i tvrde.svijetlog. a jos manje su bill glavni propagatori tamno. naročito nešto svjetlije nijansi. odnosno bijeloj boji. tada dolazi do — bojenja. Ţiva zvučnost hromatskih boja prema ahromatskim djeluje resko.b) Kontrast svijetlo. 5 Mustafa Pašič: Likovni jezik. MeĎunarodna galeriia portreta."5 Svijetlo.2O07.ljubičasto. Postoji čitava skala sivih i hromatskih tonova.sive.sive komplementarnom bojom: siva na crvenoj. Georges De La Tour: "Strpljiva Magdalena". Rembrant je izvukao iz tamno-svijetlog sve mogucnosti koje postoje da ostvari vecu zivotnu snagu. djeluje zelenkasto.68. i o razdaljini koja dijeli predmet od pozadine. Pikaso i dr.

. Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. 22. Zelena je u sredini jer je nastala od tople i hladne boje. Zacreb. plava i plavo. Ovaj kontrast je izvanredno zvučan. 12 . str. 6 Marijan Jakubin. a crvrnonarandţastoj prostoriji osjetili su istu hladnoću na 11-12 stepeni C. Dakle."6 Ta spoznaja o bojama koje izazivaju osjećaj topline i hladnoće vrlo je vaţno za bojenje prostorija različite namjene. Joan Miro: "Osobe na crvenoj zemlji".hladno Ovim kontrastom uspostavlja se ravnoteţa i to ravnomjernom kombinacijom toplohladnih boja. tada ćemo zelenu učiniti toplijom.zelena. Tako je utvrĎeno da su ljudi u plavozelenoj prostoriji temperaturu od 15 stepeni C osjetili kao hladnu. vitraţi u katedrali u Šartru. To nam potvrĎuju i neki pokusi. „ Neke boje u nama izazivaju osjećaj topline. Educa. Najjači toplo. Plavo.ljubičasta su najhladnije boje. osjećaj hladnoće ili topline razlikovao se izmeĎu to dvije prostorije 3-4 stepena. zelenoj ţutu. slike Sezana..c) Kontrast toplo. Renoara. kolorističan. npr. a neke osjećaj hladnoće. Dodamo li hladnoj boji toplu boju.hladni kontrast javlja se u kombinaciji plavozeleno s narandţastocrvenim odnosno saturnocrveno. npr.

komplementarno" znači nadopunjujuće. Educa. Npr. „ Komplementarni kontrast nastaje kada stavimo u meĎusobni odnos dvije boje. dakle.d) Komplementarni kontrast Dvije boje su komplementarne ukoliko pomiješane daju sivo. odnosno zelenu.ljubičasto plavo.zeleno Vincent Van Gogh:"Autoportret". Ako se pomiješaju dvije boje komplementarnog kontrasta."7 Komplementarni kontrast moţemo usporediti s vatrom i vodom. Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. slično kao to cine voda i vatra. jednu osnovnu s bojom dobivenom miješanjem drugih dviju osnovnih boja. 22. Zacreb. Taj se par boja uzajamno traţi i nadopunjuje da bi se. Vatra i voda su jaki kontrast. ali ako ih pomiješamo.narandţasto crveno .. U krugu boja one stoje nasuprot jedna drugoj.crnu boju. 13 . najjači koloristički kontrast. meĎusobno se poništavaju. ako uzmemo osnovnu crvenu i suprotstavimo joj boju dobivenu miješanjem drugih dviju osnovne ţute i plave. Vaţno je napomenuti da riječ ..Inače. dobilo bijelo ili neutralno sivo. One tako pomiješane niste jedna drugu. Najveći je komplementarni kontrast: ţuto . tada one daju neutralnu sivu. 7 Marijan Jakubin. str. Samo jedna boja moţe biti komplementarna s nekom drugom. komplementarni kontrast je najsnaţniji.

Ovdje se pojava komplementarne boje javlja nakon duţeg promatranja nekog lika obojenog snaţnom bojom.org/wiki/Sieben_Farbkontraste 14 .. iako u stvarnosti ona ne postoji. poslije. a na plavoj ţućkasto.Tako npr.at/cometo/schaberl/farbe/sim.sukcesivno" označava nešto što se dogaĎa nakon. istodobno zahtjeva pa i vidi komplementarnu boju one boje kojom je obojena ploha. dakle zelenom.schule. Na zelenoj plohi isti kvadratić izgledat će crvenkasto. Slike preuzete: http://home.Na isti način javlja se i sukcesivni kontrast.wikipedia. Riječ .Pod simultanim kontrastom podrazumijevamo pojavu pri kojoj oko traţi uz svaku prisutnu boju njenu komplementarnu boju. Umjetnici koji su radili simultanim kontrastom su: Van Gog i El Greko.htm http://de.e) Simultani i sukcesivni kontrast Simultanim odnosno istodobnim kontrastom nazivamo pojavu kada naše oko. Mali crni ili sivi kvadratić smješten u sredinu velike crveno obojene plohe presijevat će se iii zablještati komplementarnom bojom crvenoj. Pri duţem promatranju neke intenzivne boje naše oko umara to u njemu jača osjećaj za istovremeno stvorenu ili nakon promatranja stvorenu komplementarnu boju koja će oko smiriti i odmoriti. posmatrajući plohu obojenu nekom bojom.

Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. Jarkost. str. D... degradirana boja mora biti načinjena od iste jarke s dodatkom crne. Stoga boje i intenzitet svih površina moraju biti isti. odnosno čistoću boje moţemo gasiti dodavanjem bijele. Jarko crvenu suprotstavljamo zamućenoj crvenoj. jačinu.f) Kontrast kvalitete Kvaliteta boje odnosi se na njenu čistoću. bijele ili sive. ista jarkozelena mora se nalaziti i u zagasitozelenoj. Zacreb. Educa. Ovim kontrastom radili su: Zorz De La Tur. C. jarko plavu zamućenoj plavoj. čistih boja prema mutnim ili zagasitim ili ostalim tonovima nastalim degradacijom. Da bi dobili kontrast kvaliteta. Npr. čista jarkozelena prema mutnozelenoj iii čista jarkocrvena prema zagasitocrvenoj. jarkih. crne iii sive iii oduzimanjem pigmenta. 15 .tamnog. 23."8 Ako ţelimo ostvariti cisti kontrast kvalitete.. Henri Matis ( Klavir) i Pol Kle. Friedrich 8 Marijan Jakubin. Najintenzivnije i najčešće su boje sunčeva spektra. mora se izbjeći kontrast svijetlo.. razrjeĎivanjem boje.. jarkost i zasićenost. tj. odnosno svijetlozelenoj ili mutnozelenoj.. npr.Kontrastom kvalitete nazivamo suprotnost zasićenih..

To je suprotnost mnogo.malo.maleno. veličine obojenih ploha moraju biti obrnute u odnosu na svjetlosnu vrijednost.g) Kontrast kvantitete Kontrast kvantitete odnosi se na odnos veličina dviju ili vise obojenih ploha ili mrlja boja. veliko.koliko koje boje.hladno 16 . Henry Matisse: "Harmonija u crvenom (Crvena soba)". Npr. po svjetlosnoj vrijednosti tri puta jača ţuta od ljubičaste mora zauzeti tri puta manju plohu u odnosu na ljubičastu. U ovoj slici je zastupljen i kontrast toplo. a nju odreĎuje: intenzitet (jačina) boje veličina obojene plohe odnosno mrlje Da bismo uspostavili sklad (harmoniju) i ravnoteţu izmeĎu tih boja. Kod odreĎivanja količinskih odnosa boja moramo imati na umu snagu djelovanja boje. Kontrast kvantitete zapravo je kontrast proporcija.

Svaka boja hromatskog spektra mogla bi imati svoju uporeĎnu boju ahromatskog spektra. zelena. 17 . To znaci da plavu boju odreĎene svjetlosne vrijednosti moţemo pronaći boju sivog spektra iste valerske vrijednosti.intenzitet obojenosti smanjiti.bijelim filmom i izradili fotografiju. Te karakteristike su: ton (boja) va/er (svjetlina. ţuta.. ton boje se neće promijeniti i dalje će to ostati plava boja iste valerske vrijednosti. Valer Valer je pojam koji se odnosi na svjetlosnu vrijednost boje.2. plava.zatamnjenost) zasićenost (intenzitet obojenosti) Ton Ton je osnovna karakteristika boje. narandţasta. Kvalitet boje Već smo spomenuli šarene odnosno hromatske i nešarene odnosno ahromatske boje. ako čisto plavoj boji spektra dodamo malo sive boje iste vrijednosti. hromatsku plavu i odgovarajuću ahromatsku sivu iste valerske vrijednosti. ljubičasta." Zasićenost Zasićenost ili intenzitet obojenosti predstavlja stepen razlike obojenosti u odnosu na ahromatsku boju kojoj po valerskoj ( svjetlosnoj ) vrijednosti odgovara. Kada bismo to dvije boje. 3. fotografisali crno. ali će se njena zasićenost. ali i ukupno djelovanje svih boja neke slike. dobili bismo utisak jedne sive površine na kojoj je granica izmeĎu sive i plave nestala. ali je bitno istaknuti i tri karakteristike hromatskih boja. Npr. Ton je u slikarstvu boja: crvena.

Miješanje boje Postoje dva načina miješanja boja: Mehaničko miješanje ( miješanje na paleti gdje se boja miješa s drugom bojom ). Sa ritmom ostvarujemo dinamične odnose. veličina obojenih površina. Dominacija boje utvrĎuje se sadrţajnom osnovom na slici. Sa ravnoteţom usklaĎujemo djelovanje prostornih dimenzija boja u kompoziciji: tona. Ritam i ravnoteţa boja Kontrast i harmonija obrazuju ritam snaţnog dejstva. Kod ritmiziranja je potrebno ostvariti dobru proporciju. kvadratića ili tačkica. Optičko miješanje To je način miješanja kada se postavlja jedna boja pored druge načinom sitnog tačkanja i ili nanošenjem sitnih mrlja boja.hladnog. Poloţaj i ravnoteţa u kompoziciji ostvaruje se odnosom toplo. ravnoteţa i dinamičnost. 2. ona bi postajala sve manje zasićena i na kraju bi postala siva. a tamne u donjim dijelovima slike. 4. Svijetle površine treba da dominiraju u gornjim. a intervali kod boja se ogledaju u razlikama valera. Ritam nastaje i zavisi od intervala. 2. svjetline i zasićenosti. Na odreĎenoj udaljenosti od tako slikarski obraĎene plohe u naţem oku se stvara boja dobivena meĎusobnom izmjenom dviju ili vise različito obojenih mrlja. 18 . zatim svijetlotamnog.Ako bismo nastavili sa dodavanjem sive boje plavoj. 5. jer se tako uspostavlja sklad. Dominacija jedne boje iii jednog tona ne znaci da kontrasne boje ne treba da imaju svoju ulogu u slici.

Dobra kompozicija traţi da se odredi dominantna boja iii tonalitet u slici. mala tačka. Hladne boje se uzimaju kao osnov za pokrivanje većih površina. ali je zanimljivije ako se takva boja ne pojavi svugdje u istom intenzitetu i tonalitetu.tamnog. Tako npr..hladnog. Boje istog tonaliteta ili intenziteta uravnoteţuju se prema.. tačka crvenog moţe se ritmički ponavijati u crveno. Npr. punog intenzivno ţivo modrog. Nejednaki tonaliteti ili intenziteti uravnoteţuju se na okultni način: za boju manjeg intenziteta potreban je veći površinski prostor.sivom prostoru.ahromatskog. svijetlog.da uravnoteţi manji prostor boje punog intenziteta. količini prostora kojeg treba prekriti. U postizanju ravnoteţe vaţno je da se ista boja pojavi svugdje u kompoziciji.smećem prostoru. toplog. moţe biti uravnoteţena s mnogo većim prostorom blijedo modrog u jednoj četvrtini intenziteta. Dominantna boja ne mote da opravda svoju ulogu u slici bez kontrasta: hromatskog. a prostor zelenog. Dublje zasjenjenje: duboko modro izgleda bolje s blijedo zelenom svijetlo narandţasto izgleda bolje sa duboko ljubičastom ruţičasto izgleda bolje sa tamno modrim ili ljubičastim 19 . mote imati odjek u zelenkasto.

te naglašava potrebu i značaj organiziranih odgojnih utjecaja i poticaja. Naime. takoĎer postoje dvije teorije. da se u njemu slika. graĎenja. kao osnovni oblik dječjeg slobodnog izraţavanja. ova se pojava objašnjava unutarnjim faktorima.. Herbert Read1 kaţe da je spontano izraţavanje ujedno i slobodno oslobaĎanje mentalnih aktivnosti mišljenja. godine pokazuju veliku sklonost prema aktivnostima crtanja. senzacija i misao uzajamno povezuju. Po Piagetu. Drugo stajalište objašnjava dječje stvaralaštvo kao oblik kultivirane igre. u jednoj. On. djeca u razdoblju od 3. što daje osnovu za instinktivno upoznavanje zakona svemira. odnosno na način poticanja dječjeg stvaralaštva. RAZVOJ DJEČIJEG LIKOVNOG STVARALAŠTVA U suvremenoj teoriji predškolskog odgoja postoje dva različita stajališta u odnosu na dječje stvaralaštvo. kao što je to dječji crteţ. simboličkom igrom i estetskim aktivnostima. do 7. Prvo stajalište tretira dječje stvaralaštvo kao igru i spontano. Piaget tvrdi da je rana manifestacija estetskih aktivnosti uvjetovana unutarnjim potrebama djeteta da izrazi svoju individualnu stvarnost. te on te aktivnosti naziva slobodnim izraţavanjem. 20 . u drugoj se crtanje i slikanje djece objašnjava kao rezultat utjecaja okoline. koncept. modeliranja i sl. O tome zašto dijete crta. samoizraţavanjem. koje imaju vrlo veliki utjecaj na metodiku odgojnog rada. osjećaja i osobnog doţivljavanja. Likovni izraz djece oduvijek predstavlja vrlo zanimljivo polje istraţivanja i rijetko je neka dječja aktivnost zauzela toliko mjesta u psihološkim istraţivanjima. uzima crteţ i smatra da on najpotpunije povezuje slike koje postoje u nesvjesnom. često nesvjesno izraţavanje djeteta.3.

Tonimir. K vaščev. Pojam stvaralaštva / kreativnosti Različiti autori daju različita odreĎenja pojma kreativnosti ali u većini slučajeva svi se slaţu da je kreativno ono djelo koje je novo. odnosno kao misaona aktivnost koja je usmjerena k onome što moţe da nastane. a ne k onome što jest˝. 11 „Kreativnost imamo u svim onim slučajevima kada se zapaţa drugačiji odnos prema radu. Mail definira kreativnost kao ˝proces povezivanja ranije ne povezanih stvari. naslikanog ) za pojedinca bio nepoznat ili statistički rijedak. postupku i kada je proizvod uraĎenog ( izrečenog.―12 9 Mail. ili novih poveznica izmeĎu postojećih ideja ili pojmova. Izdavački centar studenata. Varaţdinske Toplice. 1968. Izdavački centar studenata. 1981 11 K vaščev.˝10 A. napisanog. Marjanović navodi: ˝Kreativnost je definirana kao specifična spoznajna djelatnost koja rezultira u novom. akcije i ostvarenja.˝9 R. Radivoj: Psihologija stvaralaštva. Beograd. pojmova. Svjetlost. 1. Sa znanstvenog pogleda. Marko. Radivoj: Psihologija stvaralaštva. Alice: Kreativnost u nastavi. smatra se kako proizvodi kreativnih misli (ponekad zvanih divergentnim mislima) sadrţe originalnost i primjerenost. misli. adaptivnost i realizaciju. bilo pojedinca ili društvo. To su nove ideje. 1981 12 Stevanović. kombinacije.3. Alternativno i svakodnevno mišljenje pojma kreativnosti jest jednostavno – stvaranje nečeg novog. Sarajevo .Kvaščev ističe ˝Kreativnost je proces koji uključuje orginalnost. 1997. Kreativnost je mentalni proces koji uključuju stvaranje novih ideja. 10 21 . A. Beograd.Edukacija za stvaralaštvo. ili rješenja problema.

1996. Ako je prirodni unutrašnji poriv za upoznavanje svijeta potisnut i otupljen. postizanjem ―sličnosti‖ s realnim objektom 2. To se ne dogaĎa koliko mu mi "serviramo" nekakve "činjenice" da je more plave boje. a sunce ţute i sl. ali nam je svima likovno izraţavanje svojstveno i prirodno. 2. dijete moţe ići na sljedeći korak i likovno se izraziti što je opazilo i otkrilo. koja nadilazi uobičajenu opću percepciju. kreativnost stvaranja – stvaranje potpuno novih likovno-pojmovnih sustava – stilova 5.M. Ne slikamo da bi se drugi divili našim slikama.Educa. Razvoj dječje likovne kreativnosti 1. netko teţe. kreativnost spontane aktivnosti – samostalno izraţavanje. spontani djetetov izraz13 3. potrebno je da se oni ostvare putem nekog medija izraţavanja. Zagreb. Jedan od ciljeva likovnog izraţavanja je da opaţanjem dijete samo dolazi do odreĎenih shvaćanja i otkrića o promatranom obliku ili pojavi. Likovno izraţavanje je jedan od njih. moţemo nazvati stvaralačkom percepcijom. 1. kada je njime potpuno zaokupljeno. Takvu usmjerenost paţnje djeteta. 1. nego da sami sebe izrazimo. Netko se likovno lakše izraţava. Ne treba djecu etiketirati pojmovima talentiran i netalentiran. da bi percipirani sadrţaji i otkrića sazreli. razvili se i urezali u svijest djece. jedina je prava intervencija da u djetetu ponovno probudimo radoznalost i interes za ono što se zbiva oko njega. kreativnost invencije – opaţanje i izraţavanje novih likovnih odnosa 3.Jakubin: Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Tek kada se ona dogodi. 1. onda otkriva i njegov smisao i značenje. MeĎutim.Grgurić. kreativnost usmjerene aktivnosti – spontano izraţavanje uz svjesno nastojanje za poboljšanjem. 22 . te da se kreativno izrazi. kreativnost inovacije – donošenje značajnih promjena u likovnom izrazu unošenjem sloţenijih likovno-jezičnih i tehničkih mogućnosti 4. da doĎemo do odreĎenih otkrića.str 97. 13 N.3. Poticanje dječjeg likovnog stvaralaštva Kada neki oblik dijete vrlo paţljivo promatra.

vizualna obiljeţja. Ali ne pitanja koja bilo što sugeriraju ili nameću odgovor. moţemo postaviti druga i daljnja pitanja. Kako drvo raste? Kako sunce svijetli i grije? Kako cvijet cvjeta?.. Belamaric „Dijete i oblik―su: USMJERAVANJE OPAŢANJA Prvi i najjednostavniji način poticanja djece jest usmjeravanje njihove paţnje na neki oblik ili pojavu (npr.Likovno izraţeni sadrţaji jačaju sposobnosti opaţanja. te besmisleni odgovori postupno ce nestati. drvo. Automatski i naučeni odgovori. Promatranje oblika i pojava i njihovo izraţavanje likovnim radom. dva su odvojena procesa. Da bismo izbjegli nametanje svog načina viĎenja i svojih pretpostavki. konstrukciji. Tako se uspostavlja prirodni proces rasta i razvoja njihove svijesti i njihovih sposobnosti. pitanja o dijelovima. Djeca ne crtaju ono što konkretno vide. Postoji nekoliko načina da kod djece probudimo interes za pojave u svijetu te njihovo likovno izraţavanje. boji i sl. Promatranjem dijete otkriva i pamti oblike i pojave.) Ono što ce djecu najviše zaokupiti i zainteresirati bit ce ţivot. materiji. predočavanja i shvaćanja djece. a to opet rezultira snaţnijim i bogatijim stvaranjem. 23 . funkcija i svojstvo oblika. ako ih djeca nisu sama pronašla. let. nego ono što izdvajaju. najbolje je to činiti postavljanjem pitanja. zašto djeca trče. kuću. pamte i poimaju o nekom obliku ili pojavi. njihove odnose i značenja. Najjednostavnije pitanje koje bismo morali uporno ponavljati jest: Što vidiš i što još vidiš? Tek kada dijete iscrpi sve svoje odgovore na to. ono ce ih lagano i originalno izraziti likovnim medijem.. Dječje odgovore ne bi smjeli ispravljati. da to kasnije i preraĎeno iskaţe likovnim jezikom. za veličinu. Nakon što dijete na taj način upozna i doţivi neki oblik ili pojavu. zatim slijede zanimanje za dijelove oblika. zašto imamo kuću. A prema D. Moţemo "uposliti" i dječju logiku pitanjima: Zašto drvo ima lišce.? Nakon toga se postavljaju konkretna pitanja o oblicima i pojavama.. npr. rast... materijal.. boju i detalje. zašto ptice lete.

MAŠTANJE. bila u šumi i mnogo toga vidjela i doţivjela. spontanim i osmišljenim voĎenjem u likovnom izraţavanju svega što čini okolinu i ţivot djece. Tada oni imaju o čemu tkati svoje vizije i ideje. pojam. što se još dogodilo? Kada iscrpimo dječja sjecanja. 24 . ZAMIŠLJANJE Viša razina stvaranja slika ili imaginacije je sposobnost djece da različite predodţbe i pojmove iz sfere nevidljive stvarnosti pretoče u likovni izraz. čuva bogatstvo doţivljavanja i znanja. Bogatstvo i originalnost dječje mašte uvjetovani su slobodnim.. ilustriranje priča i pjesama. zamišljenih dogaĎaja. djeci uporno ponavljamo pitanja: što su vidjela. bojama. detalja. glazbu o kojoj nemaju nikakvih podataka.. vremenu. postavljamo odredena pitanja o prostoru.AKTIVIRANJE SJEĆANJA Drugi način pokretanja interesa je razgovor o nečemu što su spontano vidjela i doţivjela. rijeci kojima ne znaju stvarno značenja. oblicima. dogaĎaja iz prošlosti ili budućnosti. Npr. a od toga do likovnog izraza je malen korak. Time se aktivira i učvršćuje njihovo sjecanje. ILUSTRACIJE Maštanje se u likovnom izrazu djece najčešće javlja kao stvaranje novih varijanti i slika na osnovi poznatih dogaĎaja ili pojava. Kao i kod usmjeravanja paţnje.. U likovne radove koji nastaju nakon usmjerenog promatranja djeca unose više pojedinačnih podataka. a u likovne radove koja nastaju prema sjecanju. Pri tome ce djeca pronaći likovni ekvivalent i tumačenje za svaki osjećaj. te cjelovitost dogaĎanja. djeca češće unose značenja i odnose medu oblicima. pojavu. više ili manje svjesno. Sve se to smišljeno postavljenim pitanjima moţe obnoviti i u vidu slike pojaviti u njihovoj svijesti. materiji. čula. Djeca su npr.

To se najčešće dogaĎa zbog ţelje okoline da nauči dijete kako nešto nacrtati. I tada dijete stvarno moţe pokrenuti svoje potencijale. da moţe i zna. umjesto razvoja i interesa djeteta za rad. dijete obično odustane od svojih oblika i prelazi na više ili manje uspješno oponašanje datih uzoraka. Prvu čine svi oblici direktnog interveniranja u dječje radove: Crtanje djeci Ovo je najdrastičniji primjer negativnog upletanja u razvoj dječnjih likovnih sposobnosti. Time se prekida prirodni način opaţanja. potrebno je na nenametljiv i prirodan način pokazati interes za djetetovo tumačenje vlastitih radova. Načini na koji se moţe ometati kreativnost moţemo podijeliti na dvije grupe. djetetu znaci orijentaciju i potvrdu da je na dobrom putu. Da bi potpunije razumjeli djetetova viĎenja i shvaćanja svijeta. Ometanje dječjeg stvaralaštva Zbog nepoznavanja i nerazumijevanja uloge i funkcije dječjeg stvaralaštva u razvoju djece moţe doći do njegovog ometanja. a sve mu to daje osjećaj sigurnosti i slobode. trčanja.POTVRÐIVANJE Nenametljivo potvrĎivanje vrijednost svakog dječjeg rada. 3. naslikati i napraviti. da je sposobno. Time se postiţe obrnut učinak. 1. ali zbog autoriteta odraslih ona ih pokušavaju oponašati. udisanja. ideje i vizije. njegove uspješnosti i ljepote. Nacrtane oblike djeca u biti ne razumiju. U takvoj atmosferi likovno stvaralaštvo moţe postati stalni i aktivni dio dječjeg ţivljenja i dogaĎati se prirodno i lako poput gledanja. 3. 25 . shvaćanja i stvaranja oblika u djece i navikavaju se na pasivnost.

Širenje šematskih oblika meĎu djecom dovodi do masovne pojave uniformnih. neinventivnih i praznih oblika u likovnim radovima djece odnosno sprečavanja razvoja jednog dijela njihovih sposobnosti i duha. iz čega ono moţe zaključiti da nije sposobno za likovni rad. Komentiranje i prigovaranje Jednako kao i ocjenjivanje. 26 . ali ako je sljedeći rad lošije ocijenjen. Ako je neki djetetov rad dobro ocijenjen. naslikaju ili naprave narušava vlastita viĎenja djece i stvara kod njih nepovjerenje u vlastite oblike. pokazano ili prikriveno nezadovoljstvo izaziva nesigurnost kod djeteta i remeti njegovu sposobnost za rad. Izlaganje dječjih radova Često izlaganje dječjih radova i primjera na svim mjestima i stalna prisutnost u njihovoj okolini nesvjesno im se nameću i zastiru njihova vlastita viĎenja i oblike.Ispravljanje dječjih oblika Svako podučavanje djece kako da nešto nacrtaju. djetetovo zadovoljstvo će opadati i ono će se sve više povlačiti i odustajati od likovnog rada. odnosno sposobnost stvaralaštva. svaki komentar ili prigovor. a time i spontanost. Slikovnice za bojenje Jednostavni oblici u slikovnicama se lako urezuju u dječje pamćenje i vraćaju se iz njega kad god im zatreba sličan oblik. ono će se dobro osjećati i imati ţelju da nastavi. ispunjavanjem naturalističkih oblika dijete postaje svjesno njihove sloţenosti i realističnosti koja je njemu nedostupna. te u njima budi osjećaj nemoći i nesigurnosti. Suprotno tome. Drugu grupu čine neki odgojni postupci i stavovi : Vrednovanje i procjenjivanje likovnih radova djece Svako ocjenjivanje ili usporeĎivanje likovnih radova djece pred njima samima blokira njihov osjećaj slobode.

Dakle. pedagogije:―Edukacija roditelja― 27 . ono stvara crteţe neposredno. nego način izraţavanja. što posebno u grupi djece rezultira nezdravim odnosima. koordinacije i snalaţenja u prostoru.Prenaglašavanje vrijednosti Pretjerana pohvala takoĎer ima negativan utjecaj i umjesto da je djetetu cilj njegovog rada uţivanje u svom stvaralaštvu. Dijete je u svojim crteţima iskreno. Pored govora pomoću koga dijete izraţava svoja osjećanja i doţivljaje. a slučajne mrlje ne umanjuju vrijednost rada. Njegova sredstva izraţavanja su jednostavna. Crtanje za dijete nije umjetnost. 14 Suada Selvić. Dječji crteţi su zato jedna od tehnika prikazivanja objektivnog realnog dječjeg svijeta i zbog toga su zainteresirali dječje psihologe. motoričke zrelosti. uspostavlja odnose s ljudima. crtanje je jedno od najiskrenijih načina njegovog izraţavanja. ali uvjerljiva uprkos tome što su data bez posebne spretnosti. kao jedan od metoda za bolje upoznavanje dječje ličnosti. Urednost i preciznost Insistiranje na urednosti i čistoći radova obično rezultira suprotnim učinkom. 2. Dječji crteţ Krajem 19.14 3. Oni u svome dijagnostičkom. i početkom 20. njegov primarni cilj postaje pohvala. terapeutsko-korektivnom i savjetodavnom radu s uspjehom upotrebljavaju dječje crteţe. već su njegov cilj unutrašnji procesi koje je taj rad potaknuo u djetetu. s oduševljenjem. stoljeća istraţivači su počeli opisivati karakteristike razvojnih stadija likovne ekspresije kod djece. pedagoge i psihijatre. prof. precizno crtanje samo po sebi nije nikakva vrijednost. naivna. Pomoću boja i linija dijete prikazuje i izraţava ono što ne zna riječima. s razvojem dječje psihologije razvija se i interesovanje za dječji crteţ.

bitno je pomenuti kada to djeca počinju raspoznavati boje. Sva ova stanja su normalna. ono se osjeća sigurno i sretno. 28 . crteţ boji svijetlim bojama. mrţnja. Boja je prva karakteristika koju djeca mogu uočiti i razlikovati. Afektivne doţivljaje i ţelje kroz crteţ dijete izraţava individualnim simbolima. prije nego spomenemo dječije izraţavanje bojama. U mnogim dječijim crteţima pojavljuje se sunce. DIJETE I BOJA Dječije slikarstvo je obojeno velikom osjećajnošću. potištenost. Kao to je već ranije navedeno. povlače tanke nesigurne linije. a tome pomaţu doţivljaji boja. Kasnije uočavanje druge svijetle boje i ţutu medu njima. Ono što ga privlači stavlja u prvi plan. Djece su sklona gledati obojene predmete i to njihova sklonost pomogla je psiholozima u otkrivanju kada djeca počinju raspoznavati boje. ljuto.3. Neki autori smatraju da ta djeca ne pokazuju emocionalne teškoće. maštanja. ţalosno. Impulsivna i energična djeca crtaju smjelo. Ali u periodu od šest sedmica do dva mjeseca. tuţno. 3. nezadovoljno. uznemireno. razdraţljivost. Svi smo čuli da djeca percipiraju samo crne i bijele boje ( svjetlije i tamne ). situacija se mijenja. No. njihova ljepota i snaţni psihički utjecaj na djecu. ono se ne osjeća dobro. 4. razna osjećanja. U slobodno crtanje dijete uvijek unosi ono što ga najviše emocionalno privlači ili odbija. uokviruju crteţ ili ga crtaju u uglu papira. ali ako u sredini u kojoj ţivi ne nailazi na zadovoljavanje ovih potreba. a ono prema čemu osjeća antipatiju obično crta maleno i tamnim bojama. teţnje. dok plašljiva. Ako dijete ţivi u stabilnom porodičnom okruţenju gdje su pored fizioloških zadovoljene i njegove emocionalne potrebe (ljubav. djeca prvo počinju razlikovati crvenu boju. Emocionalni razvoj i crteţ Dijete doţivljava razne emocije: veselo je. kao što su ljubav. naklonost i toplina roditelja). zavist. prijateljstvo. koji su vijek u neposrednoj vezi sa ţivotom. uzbuĎeno. što znači da dijete u crteţ unosi svoje ţelje.

29 . to razvojne faze su rezultat dječijeg sazrijevanja. )15 15 N. ono ih upotrebljava kako mu . Mnoga djeca do 10 godina nazivaju crvenu ili rozu i ţutu svojim omiljenim bojama. Ali nakon desete godine počinju preferirati plavu. Odnosno.Jakubin: Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. djeca uče prepoznavati boje.15 god. pa ce zato. Analizirajući različita shvatanja razvojnih faza likovnog izraza kod djece.Malu djecu privlače svijetle boje. npr. Zbog sloţenosti rada sa bojama dijete bira jednostavniji postupak.M. pa za svaki oblik upotrebljava jednu boju. Pomoću ovih vrsta bojica. došlo se do zaključka da likovni izraz djeteta prolazi kroz faze uvjetovane godinama starosti.10 god. pokazalo se da je to likovno izraţavanje slično kod sve djece. rozu ili narandţastu boju.Grgurić. 4. kada nešto crta. svi biti obojeni različitim bojama. Zagreb.1996. Mnoga istraţivanja su pokazala da djevojčice vise vole crvenu. Ono obično ne razmišlja o tome koju boju daje nacrtanom obliku.. Faze likovnog izraţavanja su: faza izraţavanja primarnim simbolima (od 1-3 god. a ima različite bojice ili flomastere. doĎu" i kako se u momentu sjeti da uzme neku boju ili samo zato to pojedinu bojicu ili flomaster još nije upotrijebio.str 31.) faza izraţavanja sloţenim simbolima (od 4-6 god. Dječaci vole plavu i druge tamne boje. Brojna istraţivanja pokazuju da se s godinama ove dječije preferencije mijenjaju. Boje u fazama dječijeg likovnog stvralaštva Mnogi istraţivači su proučavali dječiji crteţ i tako utvrdili faze kroz koje dijete prolazi. Na osnovu uporeĎivanja dječijih radova iz više zemalja. 1. pa zato kaţemo da su razvojne faze ne samo univerzalne.Educa. nego i uroĎene. Dakle. Preferencije boja su usko povezane sa spolom.) faza intelektualnog realizma (od 7. kada crta niz ljudi. dijete se igra zamjene bojica. Dijete.) faza vizualnog realizma (od 11.

Dječiji crteţi u boji su spontana projekcija njegove unutrašnjosti. Ekspresivna vrijednost boje u dječijem crteţu U okviru stepena svog psihofizičkog razvoja djeca postepeno otkrivaju boje kao osobine stvari. racionalnih su interesovanja. Pretjerana upotreba smeĎe boje preovladava u crteţima djece koja su odrasla u okolini s pretjeranim higijenskim zahtjevima. radnu disciplinu. Likovni izraz treba da bude odraz djetetovog 30 . Djeca koja preteţno crtaju toplim bojama (crvena. predstavljanja. ne nameću se drugima. treba istaći i to da sva djeca ne dolaze u iste faze istodobno jer se znalo dogoditi da šestogodišnjak crta na način kako bi to radio sedmogodišnjak. Likovna ekspresija pomaţe djetetu da se oslobodi psihičke napetosti da razvija sposobnost opaţanja. Preteţna upotreba crne boje uvijek znači pomanjkanje osjećanja ili neugodnog ţivotnog stanja. spontano i osjećajno biće. treba napomenuti da je način djetetova mišljenja drugačiji od mišljenja odraslih. plava. Pretjerana upotreba crvene boje moţe da izraţava pretjerano afektivnu ili čak agresivnu prirodu. istrajnost. linije i figure nam otkrivaju stepen samokontrole. a ako upotrebljavaju površinski crnu boju znači da su se našli u osjećajnoj krizi. rado se igraju sama. 4. Vole da učestvuju u igri i u svojim osjećanjima su veoma zavisna od drugih.MeĎutim. Takva djeca potiskuju svoja osjećanja i strah. ţuta i narandţasta) posjeduju spontanu iskrenu osjećajnost i prijateljstvo prema drugima. smeĎa i crna) otkrivaju kontrolisano ponašanje. Pretjerana upotreba ţute boje izraţava infantilno. često su usamljenici. Smatra se da se nasljedni faktori iii okolina mogu donijeti odstupanja od norme. prostorne dimenzije otkrivaju nam utjecaj okoline na dječiji karakter. upravljaju se prema vlastitim mislima. 2. najradije se igraju sami. samosvijest. koje dijete ne moţe da prevaziĎe. Same boje nam otkrivaju dječiji emocionalni ţivot. Kod nekih se moţe uočiti agresivnost i osvetoljubivost. ističu intelektualne interese. realistički su usmjerena. smisao za kulturnu zabavu i estetska doţivljavanja. TakoĎer. pa tako razvojne faze pokazuju da dijete shvata stvarnost i ponaša se prema njoj na specifičan način. Djeca koja preteţno crtaju hladnim bojama (zelena.

Kako boje djeluju na djecu Već sama vizualizacija boja moţe utjecati na čovjekovo raspoloţenje. koja je simbol nesigurnosti pri crtanju). kao njegov uspjeh. a ne da izvire iz naučenih šablona.gledanja i opaţanja. Osim na raspoloţenje. papir i bojice i diskretno usmjeravati njegov rad (poţeljno je oduzeti gumicu. Upravo zbog toga su boje jako vaţne u razvoju djece. a u školskom periodu otpor prema stvaralaštvu. Djetetu je dovoljno dati u ruke olovku. Mentalna slika odreĎene boje djeluje na očni ţivac. 4. mozak i ţivčani sustav. zamišljanje boje moţe utjecati na ponašanje. Sve što dijete ostvari treba da primamo s pohvalama i oduševljenjem. Negativno kritikovanje dječijeg crteţa je nedopustivo. pokrete tijela i govor. 3. jer time podstičemo bojaţljivost i neodlučnost. 31 .

zidova i dr. Ako vaše dijete loše spava i ako je inače nemirno. Znamo da svaki od ovih elemenata ima ljekovite osobine dok navedene boje. mudrost s elementom vode i crnom bojom. 3. 4. šarene. 3. povjerenje s elementom zemlje i ţutom. osobito vaţnu ulogu imaju boje u njihovom okruţenju. narančastom i smeĎom (vjernost) bojom. Djeca obično intuitivno znaju što im odgovara i u kakvom se okruţenju dobro osjećaju.npr. 32 . 1. Kroz svjesno kombiniranje boja moţe se pozitivno utjecati na dječiju psihu. Ostavite svom djetetu prostora za vlastiti kreativni izraz . 2. Tako su primjerice u radoblju od vrtića do 15 godine ţivota. ali razne boje. Konfucije i boje Već u Konfucijevo vrijeme.4. namještaja. s njihovom komplementarnim parovima. na jednom dijelu zida specijalno namjenjenom za umjetničke kreacije vašeg djeteta ili na velikim listovima koje ćete poslije uokviriti i objesiti umjesto gotovih. kupljenih slika a koje vaše dijete moţe uvijek nanovo obnoviti. U ovom slučaju preporučuje se njeţna zelena ili plava.. pet osnovnih ljudskih vrlina bilo je. Šareni dječiji svijet Na razvoj karaktera i inteligencije djece. dugine boje jako poticajne za razvoj djece. prema etičkim principima. Prema ovome moţe se izabrati i boja odjeće. plavom i zelenom (dobrota) bojom. Dječija soba svijetloplavih ili rozih zidova sigurno će se svidjeti odraslima. povezano s odreĎenim elementima i pripadajućim bojama: humanost s elementom drva. pridonose uspostavljanju osobne ravnoteţe. pristojnost s elementom vatre i crvenom bojom. trebali biste izbjegavati kričave boje. vesele slike i igračke ne smiju nikako nedostajati u sobi vašeg djeteta. pravednost s elementom metala i bijelom bojom. Vaţno je i da djetetu date na izbor nekoliko boja te da se on/a sami odluče kakva će biti njihova soba.

Likovno stvaralaštvo ima veliku ulogu u razvoju kreativnosti. a putem zabave da nešto i nauče. zapaţanja. Dijete će istraţivati u skladu sa svojim potrebama. 33 . Kroz različite likovne aktivnosti. ali i ovisno o tome kakva ga okolina okruţuje. Pokreće ga unutrašnja motivacija koja je puno djelotvornija ako joj se pridruţi i vanjska motivacija što znači da dijete ima paţljivu publiku. Primarni cilj u likovnoj aktivnosti ne mora biti izravno učenje činjenica. uči o svojoj okolini. pamćenja i paţnje pa ako djeci likovne aktivnosti ponudimo u obliku igre pruţit ćemo im veliko zadovoljstvo. svoj osjećaj za lijepo. a s druge strane oduševljava ga materijal s kojim radi i sam proces rada te neposredna percepcija i pokreti. Za dijete su bitni doţivljaj i akcija. Dijete se likovno izraţava kako bi prikazalo ono što ga zanima. Stručnjaci ranog odgoja i obrazovanja. Svako dijete ima svoju snagu motivacije o kojoj ovisi uspjeh akcije. Dijete je motivirano i potrebom za samoostvarenjem koja ga tjera da istraţuje. upoznaje i razumije okolinu koja ga okruţuje. Najvaţnije je da se djeca dobro zabave. priznanje i pozitivnu potporu posebno od odraslih promatrača. mašte. dijete stječe sigurnost. a ne na sam rezultat. ZAKLJUČAK Dijete ima neodoljivu potrebu za istraţivanjem. svoju paţnju usmjeravaju na dječji proces. uočavanja. nego im je potrebno dati mogućnost da sami istraţuju i isprobavaju. ali i od druge djece. Naravno. spontana. uči o svojoj okolini i razvija svoju kreativnost i maštu. Interes djeteta za istraţivanjem i otkrivanjem je vrlo snaţan. a za dijete bitna je duboka radost doţivljena stvaranjem. razvija sposobnost promatranja.5. Neometana dječja likovna djela su iskrena. ali i individualan. odgajatelji. dijete iskazuje svoje razmišljanje o onome što izraţava. odnosno da li je ta okolina poticajna s puno različitih materijala koji su nadohvat djetetu ili je pak siromašna i ograničavajuća koja mu na taj način uskraćuje tendencije intelektualnog. ali i svakog drugog razvoja. kroz različite istraţivačke aktivnosti dijete stječe sigurnost.

Zagreb. Marcel Basic. Sarajevo . 1981 7.Bacic.org/wiki/Sieben_Farbkontraste 10. Izdavački centar studenata. Tonimir.M. Pristup likovnom djelu. Alice: Kreativnost u nastavi. Marijan Jakubin:Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. Varaţdinske Toplice. 1998 2.1996. MeĎunarodna galeriia portreta. Zagreb.Educa. Radivoj: Psihologija stvaralaštva. 6.Edukacija za stvaralaštvo. prof. 5. 4. 1997 3. Svjetlost. 1968. Jasenka Mirenic. Školska knjiga.2O07. Uvod u likovno mišljenje. Tulza. Beograd. pedagogije:―Edukacija roditelja― 9. Školska knjiga. Educa.htm http://de. 34 . K vaščev. Zagreb. 1997.Jakubin: Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Suada Selvić. : http://home.Grgurić. Mustafa Pašič: Likovni jezik. 8. Mail.schule. Marko. N.LITERATURA: 1. Stevanović. 1990. Zagreb.wikipedia.at/cometo/schaberl/farbe/sim. Matko Peić.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->