Sadržaj

Uvod 5

Ekološki o t i s a k - k a k o g a z i m o p l a n e t ? 8

H r v a t s k a - m a l a z e m l j a za preveliki o t i s a k 15

Permakultura - trajna revolucija 22

Pazi, h r a n a p a d a 26

P r a k t i č n i savjeti z a s t v a r a n j e p e r m a k u l t u r n o g v r t a 33

Permakluturni dizajn 57

Izumiranje naftnog dinosaura 66

Zelena energija 76

Energija sunca 79

E n e r g i j a vjetra 94

Transport 104

Energija b i o m a s e 107

Graditeljstvo 127

Održivo graditeljstvo 1 32

Otpad 153

Voda 162

Organizacija 174

K a k o h o d a t i nježnije - gradske priče 1 82

Prema p r a k t i č n i m stazama održivosti 191

Literatura 202

2 3
 UVOD
Najbolje vrijeme za posaditi stablo
bilo je prije deset godina.
Slijedeće najbolje vrijeme je sad.

Kineska poslovica

U redu, najbolje vrijeme za objaviti ovakvu knjigu bilo je prije deset g o d i n a . Ali
što da se radi. Prije deset godina smo brijali na pank, klupice u parku, gutali
fanzine i šivali prišivke do zauvijek. Lagali bi kad bismo rekli da n a m je žao.
U o s t a l o m , najljepša i najjača iskrica koja nas je zapalila za a n a r h o p a n k -
uradi s a m kultura - d a n a s je zaista prišivena na našim srcima. I što ćeš
normalnije nego da mi nakon deset godina napišemo ovakvu knjigu. Z a t o jer
je sad slijedeće najbolje vrijeme. Prije četiri godine smo krenuli u stvaranje
Recikliranog i m a n j a , našeg o d s a n j a n o g životnog prostora, ali i otvorenog
edukacijskog centra. N o , osim otvorenih srca i brda energije nismo imali previše
znanja i vještina kako izgraditi jednu takvu priču. Stvarno smo bili nabrijani
dripci i dripice koje ništa nije m o g l o zaustaviti da krenemo na to zajedničko
putovanje. Jedna ovakva knjiga bi n a m sigurno olakšala put. No kao što je i do
tada bilo sasvim ok da nemaš p o j m a svirati, a ipak uzmeš gitaru ili bubanj i
kao sviraš, tako smo i m i , premda nismo znali izmjeriti dužinu kuće i hvatati
energiju sunca, krenuli stvarati naš mali raj. T i j e k o m putovanja upoznali smo
ljude sa sličnim vizijama i željama i kod svih se pojavljivao problem manjka
znanja i vještina kako nešto praktično napraviti. Polako se počelo s nabavkom
literature, m e đ u s o b n i m kontaktima, razmjenom iskustva i p o m a g a n j e m . Bio
je to super osjećaj. Z n a o si da kada g o d padneš, uvijek su blizu ruke da te
pridignu. Kada smo došli do radionica, to je bilo t o . Radionica je super riječ.
Označava da se nešto radi. I zabavno je. Trenutak kada nekome možeš pokloniti
dio sebe je nešto najljepše na svijetu. I ova knjiga je plod svega t o g a .

Nekoliko je važnih stvari vezanih za knjigu. Glavni cilj n a m je bio prikazati

što je više m o g u ć e praktičnih rješenja za održivi život. Premda i sami pišemo o
razvoju obnovljivih izvora energije, s m a t r a m o kako je u o v o m trenutku važnije
pokazati kako se na primjer gradi solarni kolektor za t o p l u vodu. Premda i

4 5
sami pišemo o biodizelu, s m a t r a m o kako je važnije naučiti kako, ovdje i sada,
samostalno proizvesti gorivo na bazi ulja, a ne čekati da se biodizel pojavi na
benzinskim crpkama. M a n j e nas dakle zanimaju high-tech rješenja ili iščekivanje
i lamentiranje o n e k o m novom i neotkrivenom resursu koji će spasiti svijet. Ne
zanimaju nas komplicirane i skupe tehnologije koje bi navodno trebale biti
alternativa "utrci prema d n u " koju vode političke i ekonomske elite. S obzirom
na sve veće siromaštvo i uništavanje prirode, ratove za naftu i druge resurse,
s m a t r a m o kako je najvažniji oblik aktivizma o n a j koji će nas naučiti konkretnim
t e h n i k a m a i strategijama za borbu protiv neoliberalnog kapitalizma, onaj koji
će nas učiti kako stvarati drugačije svjetove.
Doduše, treba otvoreno reći kako je neoliberalni sistem dobio svog partnera
u zelenom kapitalizmu gdje sve što je eko, bio, organski, prirodno, zeleno ili
slično ima nevjerojatno visoku cijenu, neovisno da li govorimo o hrani, kozmetici,
energiji ili gimnasticiranju. Kako li je s a m o ekipica nanjušila lovu. T i m e su od
ekološke priče učinili elitistički hram za bogate novcem i odabrane d u h o m .
Naša poruka je da v a m za održivi život nisu potrebni niti opaki stručnjaci, niti
puno novaca niti samoproglašene vođe. Z a t o smo se i trudili knjigu ispuniti s
jednostavnim i praktičnim receptima kako proizvesti, napraviti i primijeniti neku
od inspirativnih mogućnosti za održivi život. Uz žličicu osmijeha što to sve
radite sa svojim prijateljima i ljudima koje volite. U knjizi su sakupljena znanja
i vještine koje smo sami usvojili i danas ih prakticiramo. To je druga stvar koju
želimo istaknuti. Većina od predstavljenih znanja i vještina stvara se ovdje u
Hrvatskoj ili šire u regiji. Nismo htjeli navoditi lijepe priče iz svijeta koje za nas
ovdje postoje samo na slikama, već prikazati kretanja prema održivosti u našim
zajednicama i susjedstvu. Nekoliko je razloga za t o . Od lijepih slika malo koristi
u praksi ako ih ne m o ž e m o preslikati u stvarnost. Te lijepe slike već postoje u
literaturi na stranom jeziku i dostupne su preko M a l e Alternativne Knjižnice
( M A K ) koju vodi naša udruga - Zelena mreža aktivističkih grupa ( Z M A G ) .
Ukoliko vas zanima literatura iz nekih od područja koje ć e m o spominjati, možete
nas kontaktirati. Kao što smo već rekli, osjećamo nedostatak knjige na našem
jeziku sa primjerima iz naše regije. T a k o će v a m biti i lakše povezivanje sa svim
t i m pričama i projektima, a ukoliko želite nešto slično probati, imat ćete modele
koji su blizu. Od naše prve frustracije kako n e m a m o dovoljno za pročitati u
dostupnoj literaturi o t e m a m a koje nas zanimaju do danas kada i m a m o knjigu
p u n u primjera iz naših života, m o ž e m o s a m o zaključiti kako nije li to baš lijepo
em prekrasno. H o d a m o polako, m a l i m , ali u p o r n i m koracima po praktičnim
stazama održivosti.
Dva su t e m e l j n a p o j m a oko kojih se vrte t e m e u knjizi. Prvi je ekološki
otisak koji n a m opisuje koliko jako pritišćemo našu planetu, odnosno koliko
n a m je zemljine površine potrebno da zadovoljimo sve naše potrebe. Ekološki
otisak je izvrstan alat za opisati socijalnu nepravdu i ekološku neodrživost naših
društava.
6 7
Drugi p o j a m je permakultura kao sistem dizajniranja našeg okoliša učenjem
od prirode. M o g l i bismo reći kako su socijalna pravda i održivost naš cilj, a
permakultura sredstvo za postizanje t o g cilja. U knjizi ć e m o vidjeti kako n a m
sve p e r m a k u l t u r a p o m a ž e smanjiti ekološki otisak koji ostaje iza nas. U
permakulturnim priručnicima i knjigama za dizajniranje, uglavnom su prikazani
idealni i imaginarni modeli kakve rijetko tko od nas susreće u stvarnosti. Stoga
ć e m o p e r m a k u l t u r n i dizajn pokazati uz p o m o ć stvarnog m o d e l a , a to je
Reciklirano imanje, ZMAG-ov projekt stvaranja otvorenog edukacijskog c e n ­
tra na V u k o m e r i č k i m Goricama u selu Vukomerić, 20-tak kilometara južno od
Zagreba. Praktična rješenja podijelit ć e m o u nekoliko cjelina koje predstavljaju
i glavni fokus naše udruge: hrana, energija i graditeljstvo. U knjizi ć e m o se
zbog iznimne važnosti posebno osvrnuti na o t p a d i očuvanje vode. Govorit
ć e m o i o organizacijskim strukturama i m e đ u l j u d s k i m o d n o s i m a , jer je to
najvažnije područje na kojem danas t r e b a m o raditi. Na kraju ć e m o prikazati
kako si olakšati život i u u r b a n i m prostorima. Rješenja o kojima govorimo
m o g u se primjenjivati svugdje, bez obzira g d j e živimo.
Ovdje treba naglasiti kako je ovakvoj podjeli razlog preglednost i lakše
praćenje knjige. U stvarnosti gotovo sva održiva rješenja provlače se kroz nekoliko
područja. Primjerice, za izgradnju k o m p o s t n o g wc-a potrebno je imati znanja
iz graditeljstva, povezan je s n a š o m ž e l j o m da s m a n j u j e m o o t p a d te da
recikliramo, zahtijeva i svijest o potrebi za štednjom pitke vode, a niti znanje o
t o m e kako funkcionira proces kompostiranja organske biomase nije n a o d m e t .
Slično, p a s i v n o s o l a r n o g r a d i t e l j s t v o stavili s m o p o d p o g l a v l j e O d r ž i v o
graditeljstvo, ali ga ne m o ž e m o shvatiti izdvojeno od energije. Jedan od osnovnih
principa p e r m a k u l t u r e jest da s m o svjesni povezanosti različitih f u n k c i j a i
elemenata.
Za kraj naglašavamo kako n a m nije namjera glumiti velike i prepametne
stručnjake. Mi sami i m a m o još m n o g o žganaca za popapati i toga smo i više
nego svjesni. Ipak, mišljenja smo kako i to m a l o što z n a m o vrijedi doći do što
više ljudi i rezultat je pred v a m a . Ovo nije konačna suma održivih rješenja, i na
toj duzi postoji mjesta za još m n o g o boja. Ovo nije jedino vrijedno što ljudi
danas rade kako bi učinili ovaj svijet boljim mjestom za život. Napravili smo
pregled o n o g a što smo mi naučili ili saznali u posljednjih nekoliko g o d i n a .
Ukoliko sami znate ili poznajete nekoga tko ima sličan praktični savjet ili recept,
slobodno nas kontaktirajte i uvrstit ć e m o to u slijedećim izdanjima.
Do m n o g i h lijepih rješenja došli smo n a k o n brojnih grešaka i padova, uz
ponovno dizanje, trud i ulaganje energije. Stoga je i to nekakva poruka da
budete uporni i ne odustajete. Ovo je knjiga za ljude koji imaju energije. Neka
vas njen sadržaj još više n a p u n i . Ukoliko želite u vašim životima primijeniti
neku od predstavljenih priča kontaktirajte nas da se zajedno p u n i m o .
Toliko je toga ispred nas. A mi mladi i puni energije. Sigurno ćemo pobijediti.
V i d i m o se t a m o .

Ekološki otisak - kako
gazimo planet?
Do d a n a s je b r u t o društveni proizvod (BDP) o s t a o najprihvaćeniji f a k t o r
određivanja uspjeha i razvoja neke zemlje. No, računanje nečije razvijenosti
po BDP-u može dati iskrivljenu sliku ukoliko želimo saznati m a n j e o ekonomiji,
a više o kvaliteti života stanovnika neke zemlje. Z a t o nas m o g u zbunjivati
pojmovi kao što su "životni standard" i "kvaliteta života" koji se često koriste
kao istovjetni p o j m o v i , p r e m d a su zapravo prilično različiti. Prvi p o j a m je
tehničkog karaktera i označava "stopu trošenja kupljenih roba i usluga po
glavi stanovnika" (Douhtwaite, 1999). Drugi p o j a m je bliži mjerenju nečijeg
osjećaja o stupnju opće dobrobiti u društvu, sreći ili zadovoljstvu sa životom.
Kada r a č u n a m o bruto društveni proizvod m j e r i m o samo stvari koje se kupuju
i prodaju novcem. Izvan njegova dosega ostaju pitka voda, prirodne ljepote i
bioraznolikost, čisti zrak, rad u kući, međuljudski odnosi, slobodno vrijeme i
brojne d r u g e kategorije važne za naš osjećaj o kvaliteti života. Pojasnimo;
ukoliko neka zemlja posiječe sva svoja stabla i preradi ih u drvnu g r a đ u , te je
izveze, njen BDP po stanovniku će porasti, premda bi to ostavilo katastrofalne
posljedice u prirodi, a posredno i na zdravlje ljudi. Dapače, gotovo uvijek kod
izvoza drvne građe radi se o zemljama u razvoju koje zaradu od tog izvoza ne
koriste za razvoj svojih društava, već za otplatu nepravednih dugova (Douthwaite,
1999). Najmoćnije globalne institucije poput Svjetske banke i MMF-a zadovoljne
su i šalju pohvale takvim zemljama, jer BDP raste. Po BDP-u bismo zaključili
kako je stanovništvu bolje, premda je očito da BDP ne daje potpune rezultate
i vrlo često iskrivljuje sliku o stanju u nekoj zemlji. BDP ne uključuje iskorištavanje
prirode u proizvodnji i pružanju usluga. Ekološke katastrofe i saniranje istih
uzrokovat će porast BDP-ja, kao i liječenje opasnih bolesti poput raka. N o ,
ljudi sigurno neće osjećati zadovoljstvo ili sreću zbog t o g a . Dakle, d o g a đ a se
da BDP raste, ali se smanjuje kvaliteta života stanovnika na koje se BDP odnosi.
Nadalje, BDP na kriminal, rastave, sudske presude i d r u g e oblike socijalnih
problema gleda kao na ekonomsku korist. Kao što smo naveli, BDP ne uključuje
oblike rada ili transakcije ukoliko nisu novčane.
Realniji pokazatelj kvalitete života na Zemlji i našeg odnosa prema prirodi,
ali i međuljudskih odnosa jest ekološki otisak. 1
8 9
Ekološki otisak je kvantitativna mjera koja n a m govori koliko jako svojim
n a č i n o m života pritišćemo zemlju. Ekološki otisak računa koliko n a m određeni
prostor može podržati našu proizvodnju, potrošnju i odlaganje o t p a d a . Tu se
misli na Zemljine resurse - tlo (šume, polja, pašnjaci), more, površina potrebna
za proizvodnju energije, površina p o t r e b n a za razvoj (zgrade, ceste,
parkirališta...) te bioraznoliko područje koje akumulira C 0 2 i osigurava d o m
brojnim biljnim i životinjskim vrstama.
Ekološki otisak se izražava prvenstveno u hektarima (1 ha = 10 0 0 0 m 2 )
zemljine površine potrebne da ostvari nečiji životni stil. Na taj način m o ž e m o
izračunati živimo li održivo ili neodrživo, i u kojoj mjeri. Budući da ljudi u
različitim dijelovima svijeta ne žive na isti način, varira i njihov ekološki otisak.
T a k o je prosječnom stanovniku SAD-a da bi zadovoljio sve svoje potrebe
potrebna površina od 9 , 5 7 ha, d o k prosječan stanovnik Hrvatske svoje potrebe
zadovoljava na 2,9 ha.
Najveća ekološka organizacija na svijetu WWF objavila je godišnji Living
Planet Report 2 0 0 4 . 2 Unutar te analize dobiva se Living Planet Index (LPI) koji
prati stanje biljnih i životinjskih vrsta, te ga m o ž e m o shvatiti i kao indikator
svjetske bioraznolikosti. U razdoblju od 1970. godine do 2 0 0 0 . godine LPI je
o p a o za 4 0 % .
O p a d a n j e bioraznolikosti je u direktnoj vezi sa našim ekološkim otiskom. U
razdoblju 1 9 9 1 . - 2 0 0 1 . na svjetskom nivou biokapacitet je smanjen za 12%,
pa se smanjila i količina raspoloživih resursa koje m o ž e m o iskorištavati za
održavanje našeg životnog stila. To znači da m o r a m o moći zadovoljiti sve naše
potrebe na sve m a n j o j površini.
U izvještaju Ecological Footprint of Nations 2 0 0 4 koji radi Redefining
Progress, ističe se kako je ekološki otisak je u razdoblju 1 9 6 1 - 2 0 0 0 porastao
za 150%. Od konferencije u Riju pa do o n e u Johannesburgu ekološki otisak
27 najbogatijih zemalja je porastao za 8% po stanovniku, a istovremeno u
ostatku svijeta se smanjio za 8%. Situacija postaje tragičnija pošto je upravo to
razdoblje obilježeno brojnim konferencijama i sporazumima o održivom razvoju.
Izgleda kako je sveprisutno zaklinjanje u održivi razvoj, posebno kada govorimo
o vodećim političkim i ekonomskim elitama, postalo model amortiziranja kritike
koja im se upućuje.
Prosječan ekološki otisak stanovnika planete Z e m l j e je 2,2 ha. No, trenutno
raspoloživi resursi zahtijevaju da zadovoljimo sve svoje potrebe na svega 1,8
ha. To znači da sada živimo preko granica održivosti, trošimo više nego što
i m a m o . M o ž e m o reći da globalni "ekološki d u g " iznosi 2 0 % . Kada o d u z m e m o
ekološki otisak od nosivog kapaciteta nekog područja d o b i j e m o "ekološki d u g "
ili ekološki minus. 3 SAD imaju ekološki d u g od 3,6 Velika Britanija od 3,5,
' D r u g i b o l j i p o k a z a t e l j i kvalitete života o d BDP-ja s u : U N - H u m a n D e v e l o p m e n t Index - H D I ,
Index o f S u s t a i n a b l e E c o n o m i c W e l f a r e , G e n u i n e Progress I n d i c a t o r (GPI) i b r o j n i d r u g i .
2
Vidjeti Living Planet R e p o r t 2 0 0 4 n a U R L : h t t p : / / w w w . p n n d n . o r g ( 0 8 . 0 8 . 2 0 0 5 . ) .
N j e m a č k a i Japan 3,4, a Italija 2,9 ha po stanovniku. 4
To je posljedica dvostrukog napada na Z e m l j u . Priroda se sve više uništava,
n j e n e m o g u ć n o s t i su u s i l a z n o j p u t a n j i . I s t o v r e m e n o se naš m a h n i t i
konzumerizam kontinuirano povećava, posebno u ekonomski b o g a t i m
z e m l j a m a . Zamislite situaciju da se sa sve m a n j o m t o r t o m pokušavate sve više
prežderavati.
SAD i EU i m a j u najveće otiske na planeti, a SAD je broj jedan sa čak 9,57
ha po stanovniku. Po regijama ekološki otisak je:
Izvor: LPR 2 0 0 4 ,
URL:http://www.footprintnetwork.org (08.05.2005.).
T i m e dolazimo do ključnog značenja ekološkog otiska. Prosječna osoba
SAD-a troši 9 , 5 7 hektara, a EU (prije proširenja 2 0 0 4 . godine) 5,1 hektar.
Rekli smo prije kako na raspolaganju i m a m o 1,8 hektara po stanovniku. 5 To
doslovno znači da kada bismo svi htjeli živjeti kao stanovnici SAD-a trebalo bi
n a m 5 planeta. Idiotski je da se takav životni stil n a m e ć e cijelom svijetu kao
10
poželjan i ostvariv! SAD, Kanada i zemlje Z a p a d n e Europe imaju veći otisak
od ostatka svijeta zajedno. Ekološki otisak po regijama dovoljno n a m govori o
moći i nejednakosti u svijetu.
Sto se d o g a đ a kada neka zemlja, regija, grad ili skupina ljudi troše više
nego što i m a j u resursa na p o d r u č j u g d j e žive? K r e n u u agresiju na Irak
izmišljajući kao razlog oružje za masovno uništenje, privatiziraju izvore pitke
vode u siromašnim zemljama, jer svoju troše previše, krče tropske kišne šume,
jer su većinu svojih odavno iskrčili, a preostale pretvorile u zaštićene parkove i
rezervate. M o ž e m o nizati u nedogled. Jasno je kako će netko da osigura svoj
neodrživi način života, ukoliko n e m a dovoljno resursa u vlastitoj okolini, krenuti
u p l j a č k u d r u g d j e . Ekološki otisak n a m savršeno opisuje kako su b o g a t i
organizirali svijet tako da ih siromašni opskrbljuju resursima, uz sve veće vlastito
siromaštvo. Siromašni sudjeluju u globalnoj trgovini s resursima i sirovinama
koje i m a j u kako bi otplatili vanjski d u g . Resursa je sve manje, a dugovi su sve
veći. Praktički financiraju vlastito osiromašenje uz sve g o r u situaciju u okolišu.
Životni stil kakav imaju SAD bio bi dovoljan za svega 1,2 milijarde ljudi. To
računamo:
12,5 m r d . ha na planeti
X 88% = 1,2 m r d . ljudi
9,6ha ekološki otisak SAD-a
12,5 milijarde ha na planeti / 9,6 ha ekološkog otiska (SAD) x 8 8 % ( 1 2 %
ostavlja se za druge vrste) = 1,2 milijarde ljudi. Ista računica ukoliko na primjer,
u z m e m o u obzir kineski otisak bila bi 7,9 milijarde ljudi. Problem današnjeg
svijeta je što Kina ide prema otisku SAD-a, a ne o b r n u t o .
Najveći utjecaj na ekološki otisak i m a iskorištavanje i potrošnja fosilnih
goriva koja utječu sa 4 7 % na kasniji rezultat. Poljoprivreda i pašnjaci utječu sa
slijedećih 2 9 % . O d n o s prema š u m a m a slijedećih 9%, ribarstvo 6%, zemlja
prekrivena razvojem (ceste, zgrade, parkirališta...) 5% i nuklearna te
hidroenergija 4 % .
S obzirom da se energetski otisak od 1 9 6 1 . do 2 0 0 1 . godine povećao za
gotovo 7 0 0 % , ne t r e b a m o previše razmišljati što znači gotovo 50%-tni utjecaj
fosilnih goriva na u k u p a n otisak.Ukoliko bi svi prihvatili prehranu kakva je
najprisutnija u SAD-u, trebao bi n a m urod žitarica četiri puta veći nego što je
sada ukupna svjetska godišnja proizvodnja. U SAD-u se troši trostruko više
3
N e k e z e m l j e i m a j u veliki otisak, a l i ne i e k o l o š k i m i n u s , jer su b o g a t e resursima (npr. Brazil).
T o n a r a v n o , o p e t n e znači k a k o n j i h o v e k o l o š k i otisak nije prevelik.
A
V i d j e t i c i j e l u t a b l i c u na U R L : h t t p : / / w w w . e c o u n c i l . a c . c r / r i o / f o c u s / r e p o r t / e n g l i s h / f o o t p r i n t /
ranking.htm (20. 09. 2005.).
3
P o t r e b n o se prisjetiti k a k o u t i h l , 8 h a d o z v o l j e n i h za s v a k o g a od nas ulaze i n e - l j u d s k e vrste.
11
 hrane i drvnih prerađevina nego što je p o d a c i m a kod samih država i državnih agencija koje ih šalju. Najpotrebnija je
g l o b a l n i prosjek. To je oružje za želja za dijeljenjem podataka, a m n o g e države to ne žele, kako bi prikrile svoj
m a s o v n o uništenje! Jasno je iz ovih stvarni utjecaj na planet. Stoga ponekad za određena područja n e m a dovoljno
rezultata kako konzumerizam bogatih točnih p o d a t a k a .
uništava mogućnosti i budućnost I sami a u t o r i ekološkog otiska priznaju neke njegove manjkavosti
siromašnih. 6 London ima 125 puta veći (Wackernagel, et al., 2 0 0 4 ) . M o ž e m o reći kako je izračunati ekološki otisak
otisak od svoje površine, a Britanija manji od realnog, jer se ne uzimaju svi oblici zagađenja u izračun. Na primjer,
o s a m puta (Girardet, 2 0 0 3 ) . C 0 2 se r a č u n a , ali emisija s u m p o r n o g dioksida ( S 0 2 ) nije zabilježena u
Jasno je da ne možemo uspoređivati ekološkom otisku, tako da utjecaj kiselih kiša nije uključen. Nadalje, ne uzimaju
v r i j e d n o s t r a z l i č i t i h vrsta k o r i š t e n j a se u izračun neobnovljivi oblici o t p a d a koji su d u g o t r a j n i ili trajni u svom
zemlje. Na primjer, plodna zemlja je zagađivanju (radioaktivni o t p a d , PCB, CFC). Autori koji promoviraju i razvijaju
2,8 p u t a p r o d u k t i v n i j a od p r o s j e k a . ekološki otisak ističu kako n e m a smisla uspoređivati utjecaj na planet koji
Pašnjaci su samo 0,4% produktivniji od imaju raspadajući elementi, spojevi ili proizvodi s o n i m a koji ostaju u prirodi
prosjeka. Svi pokazatelji u p u ć u j u da po nekoliko stotina, čak i tisuća g o d i n a , jer priroda n e m a dovoljno kapaciteta
krivo u p r a v l j a m o t i m p o v r š i n a m a , a i sposobnosti apsorpcije. Po autorima ekološkog otiska takvi oblici otpada trebali
najčešću uzroci d e g r a d a c i j e su: bi biti izbačeni iz upotrebe ili ukoliko bi ih se koristilo ne bi smjele ulaziti u
deforesterizacija, pretjerana ispaša i biološko kruženje. Uništavanje voda, deforesterizacija i širenje pustinja također
loše poljoprivredne metode. 7 U skladu s t i m smanjuje su stopa dostupne količine nisu uključene u ekološki otisak. Isti je slučaj i s uništavanjem biljnih i životinjskih
poljoprivrednog zemljišta po osobi. Od 1950 do 1997. godine stopa je pala s vrsta. Jasno je da "vrijednost" prirode prelazi iskorištavanje dobara i usluga
0,23 ha na 0,12 ha po osobi. Ukoliko se ne zaustave gore spomenuti destruktivni samo za ljude. Sto se tiče ekološkog otiska za m e đ u n a r o d n u trgovinu, ukoliko
trendovi do 2 0 3 0 . godine pasti će na 0,08%. se na primjer auto proizvodi u N j e m a č k o j , a proda te koristi u Francuskoj,
ekološki otisak će se računati za Francusku, a ne za N j e m a č k u . T i m e se javlja
Sume uništavamo u prosjeku 1 1 do 15 milijuna ha svake godine, otprilike
opasnost da se izvoznoj zemlji dodijeli m a n j i ekološki otisak nego što bi trebala
za veličinu Grčke. Deforesterizacija je odgovorna za petinu ukupne emisije
imati s obzirom na utjecaj određene proizvodnje na prirodu. Ista stvar je i s
C 0 2 u jednoj godini. To sve uzrokuje daljnje osiromašivanje zemalja, uništavanje
t u r i z m o m . Utjecaj turista računa se s a m o za zemlju koja dobiva turiste, a ne i
biljnih i životinjskih vrsta, širenje pustinja, razvoj zaraznih bolesti te smanjivanje
za zemlju od kuda turisti dolaze i vrlo često svojim neodrživim n a č i n o m života
izvora pitke vode. Najbolje je naš odnos prema prirodi opisao francuski diplo­
ostavlja ju otisak u zemlji gdje su došli. Dakle, ekološki otisak ne uzima u obzir
m a t Vicomte de Chateaubriand: "Sume dolaze prije civilizacija, pustinje dolaze
apsolutno sve intervencije u prirodi te m o ž e m o zaključiti kako je zapravo još i
poslije" (Chamber, N., Simmons, C. and Wackernagel, M., 2 0 0 4 : 41). Prosječna
veći, nego što n a m sada brojke pokazuju.
šuma godišnje po hektaru upije 1,8 tona ugljika. IPCC procjenjuje kako bi se
12-15% predviđene emisije C 0 2 do 2 0 5 0 . godine m o g l o anulirati usporavanjem Po n a m a najveća m a n a ekološkog otiska jest određena nedosljednost.
deforesterizacije i održivim gospodarenjem š u m a m a . N a i m e , ekološki otisak istovremeno ističe kako je m a n j e važna kvantiteta ljudi
Važno je spomenuti kako oceani upijaju 3 5 % emisije C 0 2 , no i morski na n e k o m području, a više kvaliteta života, način na koji ti ljudi žive. Ipak, kako
ekosustavi su pod o g r o m n i m stopalom zagađivanja i izlova. Pritom se 9 0 % s m o vidjeli n a m n o g i m d r u g i m m j e s t i m a p r o b l e m p o p u l a c i j e stavlja s e
svog ribarstva odvija u svega 8% morskih površina. nezasluženo visoko mjesto. T a k o se i u izvještaju LPR 2 0 0 4 i na Internet stanici
Ekološki otisak nije lako mjeriti, jer je potrebna preciznost i transparentnost w w w . f o o t p r i n t n e t w o r k . o r g ističe k a k o se e k o l o š k i otisak m o ž e s m a n j i t i :
p o d a t a k a . Na primjer, ponekad su podaci UN-a ili drugih velikih institucija o s m a n j i v a n j e m svjetske p o p u l a c i j e , s m a n j i v a n j e m k o n z u m e r i z m a i
istoj temi drugačiji u različitim publikacijama, a m o g u ć e su zloupotrebe i u i m p l e m e n t i r a n j e m efikasnijih tehnologija za uslužne i proizvodne djelatnosti.
Ne želimo reći kako u o d r e đ e n i m područjima svijeta problem populacije ne
postoji, ali uvijek je potrebno naglasiti kako siromaštvo prethodi velikom broju
D o b a r izvor o r a t o v i m a za resurse predstavlja k n j i g a M i c h a e l a R e n n e r a ( 2 0 0 2 ) The Anatomy
6

of Resource Wars, W o r l d w a t c h Institute, L j R L J i t t p : v A v w . w Q r l d w a t c h . o r g ( 0 2 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) .

7
O v d j e ne s m i j e m o ne s p o m e n u t i i o g r o m n u n e j e d n a k o s t u vlasništvu n a d z e m l j o m u
p o j e d i n i m d i j e l o v i m a svijeta, «što d o d a t n o j a č a s i r o m a š t v o . Na p r i m j e r , u Brazilu t r e ć i n a s e o s k o g
stanovništva p o s j e d u j e m a n j e o d 1 % u k u p n i h p o l j o p r i v r e d n i h z e m l j i š t a .
stanovnika, a ne obrnuto. Isto vrijedi i za ekološki otisak. Edukacija, održiva
znanja i tehnike te pravedna raspodjela su p u n o bolje m e t o d e za smanjivanje
ekološkog otiska od brojanja gladnih usta. Danas se na svijetu proizvede i više

12 13
od dovoljno hrane da svi ljudi b u d u siti, a opet i m a m o preko 8 0 0 milijuna
gladni, a skoro svaka druga osoba na svijetu živi u siromaštvu. Živimo u svijetu
obilja gdje je normalnije baciti hranu nego nahraniti gladna čovjeka. Siromaštvo
je proizvod društva, a ne škrte prirode. Konzumerizam bogatih najviše uništava
ovu planetu, i d a p a č e proizvodi siromaštvo siromašnih. Ovdje treba naglasiti
kako je u najnovijoj knjizi o ekološkom otisku (Chamber, N., Simmons, C. a n d
Wackernagel, M., 2 0 0 4 ) istaknut cilj ekološkog otiska da ne mjeri glave, već
veličinu stopa koje ostavljaju.
Sam izvještaj LPR 2 0 0 4 ističe kako je ekološki otisak u razdoblju 1 9 6 1 -
2 0 0 1 rastao brže od broja stanovništva te se ističe kako je dokazan pad rasta
p o p u l a c i j e u p o d r u č j i m a g d j e se ž e n a m a o m o g u ć a v a e d u k a c i j a , vlastita
ekonomska nezavisnost i zdravstvena zaštita. Svi ovi nedostaci ekološkog otiska
ne u m a n j u j u njegovu u k u p n u vrijednost koju n a m daje kao metoda otkrivanja
stvarnog utjecaja na prirodu. Ekološki otisak je najbolji odraz našeg odnosa
istovremeno prema planetu i jednih prema d r u g i m a .
Živimo u svijetu u kojem je najvažnije da kapitalizam napreduje i da se
novci okreću. Ekološki otisak nas upozorava kako je najvažnije da kvaliteta
života napreduje, a da se proizvodnja, potrošnja i odlaganje otpada, odnosno
iskorištavanje resursa, kruže održivo. M o r a m o uvijek imati na u m u kako se
nosivi kapacitet može povećati g l o b a l n i m širenjem proizvodnih površina, boljim
upravljanjem resursima i jačanjem zdravlja u ekosistemima. T a k o bismo na
planeti ostavljali m a n j i otisak koji nas ne bi vodio (samo)uništenju. Kao i
siromaštvo i ekološki otisak je posljedica političkih odluka. To je dakle, a ne
planet, područje koje t r e b a m o jače pritiskati.
14
Hrvatska - mala zemlja za
preveliki otisak
Hrvatska se nalazi u skupini srednje pozicioniranih zemalja s ekološkim otiskom
od 2,9 ha po osobi. To znači: kada bi cijeli svijet preuzeo naš životni stil bilo bi
potrebno 2,9 ha po osobi, a n a p o m e n u l i smo kako n a m je u o v o m trenutku na
raspolaganju tek 1,8 ha po osobi na globalnoj razini. Nas u o v o m trenutku od
velikog ekološkog minusa spašava bogati biokapacite. M a l a smo zemlja bogata
resursima. N o , to i dalje ne znači da s njima d o b r o i p a m e t n o upravljamo.
Dakle, u podjeli zemalja na bogate, srednje bogate i siromašne zemlje
Hrvatska je stavljena u srednju skupinu. Ekološki otisak od 2,9 ha po osobi
m a n j i je od prosjeka Centralne i Istočne Europe gdje je Hrvatska svrstana, čiji
je ekološki otisak 3,8ha. Od zemalja s kojima Hrvatska dijeli granice i m a m o
otisak veći samo od Bosne i Hercegovine, dok sve ostale susjedne zemlje imaju
veći otisak od Hrvatske.
Izračun od 2,9 ha po osobi dobiven je od strane WWF-a u njihovom Living
Planet Report 2 0 0 4 . Kao što je izračunao globalni ekološki otisak, WWF daje
i izračun za svaku pojedinu zemlju. Nije n a m poznat podatak da se u Hrvatskoj
na državnom, županijskom i lokalnom nivou koristi, a pogotovo računa ekološki
otisak, tako da smo u o v o m trenutku prisiljeni služiti se Living Planet Reportom.
Sto se tiče izračuna za Living Planet Index (LPI) koji prati ugroženost biljnih
i životinjskih vrsta, m o ž e m o reći kako u Hrvatskoj više od 10% u k u p n i h biljnih
i životinjskih vrsta, njih 5 1 4 ima status ugroženih.
Sada ć e m o na primjeru Hrvatske nabrojati kategorije koje se uzimaju u
obzir prilikom računanja ekološkog otiska. Kao što smo rekli obuhvaća se:
iskoristiva površina zemlje i m o r a , energija, tlo na kojem su građevine, ceste i
sl. ; površina za upijanje C 0 2 te biokapacitet određenog područja.
Naš otisak za tlo i m o r e je 1,24 ha. U to su uključeni:
poljoprivreda/hrana šume pašnjaci ribe
0,78 ha 0,37 ha 0,0 ha 0,06 ha
Hrvatska je jedna od biološki raznolikijih zemalja na svijetu, posebno u
odnosu na veličinu i broj stanovnika. Gotovo 4 5 % k o p n e n o g dijela Hrvatske su
15
šume, a od toga je čak 9 5 % prirodnog sastava što uvjetuje biološku raznolikost.
Korišteni hektari za proizvodnju hrane i iskorištavanje šuma po stanovniku su
nešto viši od svjetskog prosjeka (0,9ha). Od u k u p n i h poljoprivrednih površina
proizvodnja hrane zauzima 5 1 , 5 % , a travnate površine zauzimaju 4 8 , 5 % , od
čega su dvije trećine pašnjaci, a livade jedna trećina. Živimo u zemlji koja bi
m o g l a proizvoditi hrane za izvoz, a opet 2 0 0 4 . godine smo uvezli hrane u
iznosu od 1,4 milijarde dolara. Prema studiji A g r o n o m s k o g fakulteta, a na
osnovi kvalitete zemljišta, Hrvatska bi m o g l a hraniti 27 milijuna ljudi (Lay,
2005).
Proizvodimo svega sedam proizvoda dovoljno za naše potrebe. Uvozimo
čak i sijeno. Istodobno s približavanjem EU, sve je jasnije kako se seljak odavde
neće moći nositi s visoko subvencioniranom r o b o m iz EU. Ipak, i naši seljaci
vole se pozicionirati u n u t a r subvencioniranog sektora pšenice ili kukuruza, a
vrlo m a l o kreću prema proizvodnji voća i povrća. Eh, ali za to ne postoje tako
lake d o m a ć e subvencije, a zahtijeva i veći rad. H r a n u uvozimo, hranu b a c a m o .
Samo u Z a g r e b u se godišnje baci između 8 i 10 tisuća tona hrane. Sto se tiče
razvoja ekološke poljoprivrede kao mjere održivog razvoja, a kao i načina
proizvodnje s naglašeno m a n j i m ekološkim otiskom, Hrvatska je na s a m o m
svjetskom d n u , a u Europi je samo ispred Albanije. T i m e sve naše priče o
č i s t o m i n e z a g a đ e n o m t l u , zdravoj d o m a ć o j hrani te o č u v a n o m okolišu i
biološkoj raznolikosti dobivaju gorak okus. Jasno je kako se u konvencionalnoj
poljoprivredi koja prevladava obilno koriste razna sintetička kemijska sredstva
koja osim što loše utječu na zdravlje ljudi, d o d a t n o osiromašuju tlo i d u g o r o č n o
ga čine n e p l o d n i m .
Kod ovog dijela izračuna ekološkog otiska, zanimljivo je primijetiti kako je
otisak za konzumiranje ribe manji čak od prosječnog otiska siromašnih zemalja.
Nulta suma u rubrici koja izračunava korištenje pašnjaka dovoljno n a m
govori o p r o b l e m i m a na koje se ponekad nailazi u računanju ekološkog otiska.
Za pretpostaviti je kako nema relevantnih ili znanstveno utemeljenih podataka
koliko iskorištavamo pašnjake.
Podataka za povlačenje vode i za izvore pitke vode također n e m a . To je
šteta budući da s m o zemlja koja obiluje izvorima pitke vode kojoj m n o g i
predviđaju budućnost kakvu danas ima nafta. No i tu m o ž e m o postaviti pitanje
jesmo li svjesni važnosti pitke vode za budući svijet koji se kreira već danas. U
Z a g r e b u se gubi gotovo 4 0 % vode zbog loših i dotrajalih cijevi. A i m i r n o s m o
odšutjeli otkriće glavnog državnog inspektora u 2 0 0 3 . godini da jedna od
najbeskrupuloznijih korporacija na svijetu Bechtel, krade vodu iz rijeka Like i
Gacke. Uslijed njihove krađe vode, dolazilo je i do p o m o r a ribe i rakova. Bechtel
je krađu vode platio g r a d n j o m autoceste i zaštitom d o b r o potkoženih d o m a ć i h
lobista.
Za sada i m a m o sreću što je na snazi zakon koji sprječava rasprodaju
vodovoda sve do 2 0 1 8 . godine. T i m e s m o m a k a r privremeno zaštićeni od
16
sudbine m n o g i h gradova u svijetu koji su predali upravljanje v o d o m g l o b a l n i m
k o r p o r a c i j a m a , a zauzvrat dobili skuplju v o d u i neučinkovitije upravljanje
vodoopskrbom. To preuzimanje jednog od najvrednijih sektora u društvu gotovo
uvijek se d o g a đ a pod paskom Svjetske banke ili Europske banke za o b n o v u i
razvoj. Budući da n a j m o ć n i j e korporacije u kontroli vode dolaze iz EU, te
m o ž e m o pratiti osvajanje vodoopskrbe u susjedstvu, ne bi nas trebao iznenaditi
pritisak da se zakon olabavi. Živimo u zemlji gdje zakoni koji spriječavaju profit
i nečije interese nisu baš sveta krava, a z n a m o kako se lako zakoni i mijenjaju.
M o ž e m o prilično sigurno pretpostaviti kako će vode i šume biti slijedeće u
n a p a d u privatizacije. U o s t a l o m , i m a m o iskustvo s Bechtelom, a njemačka
korporacija RWE je već osvojila izgradnju pročistača o t p a d n i h voda u Z a g r e b u ,
p r e m d a im je projekt komisija Gradskog poglavarstva ocijenila neprimjerenim.
Gradsko je poglavarstvo razumljivo, n a k o n negativne ocjene komisije odobrilo
projekt RVVE-u. I p o č e t k o m 2 0 0 6 . godine voda je u Z a g r e b u poskupjela za
40%. No kao što smo rekli, često se niti mi sami ne m o ž e m o previše pohvaliti
da cijenimo obilje pitke vode nad k o j o m se krećemo. Z a g r e b izgubi 40 posto
pitke vode zbog dotrajalih cijevi koje puštaju. U Hrvatskoj nije rijetkost da se
stvaraju divlja odlagališta smeća uz vodocrpilišta. Vrlo je vjerojatno da o t p a d
odlažu upravo ljudi koji i piju vodu iz tih vodocrpilišta, jer žive u t o m području.
Energetski otisak Hrvatske je veći od svjetskog prosjeka i prelazi dobivene
rezultate za srednje razvijene zemlje te iznosi l , 6 h a .
Za otisak unutar ove skupine koriste se:
C O ? od fosilnih d r v o za o g r j e v i
goriva nuklearna hidro
kuhanje
1,57 ha 0,03 ha 0,00 ha 0,00 ha
Za energetski dio ekološkog otiska Hrvatske treba još naglasiti kako su kod
izračuna LPR-a 2 0 0 4 korišteni rezultati iz 2 0 0 1 . godine kada Hrvatska nije
koristila struju iz NE Krško, premda je to danas slučaj. U Nacionalnoj strategiji
zaštite okoliša koju je donio i prihvatio Hrvatski sabor 2 5 . siječnja 2 0 0 2 . godine
ističe s e kako n u k l e a r n a energija osigurava 4 , 1 % o d u k u p n e energetske
potrošnje u Hrvatskoj.
Također, m o ž e m o izraziti čuđenje što nisu dobiveni rezultati za iskorištavanje
energije p o m o ć u vode, jer su to poznati podaci i samoj javnosti, a ne s a m o
počesto z a t v o r e n i m z n a n s t v e n i m k r u g o v i m a . H i d r o e l e k t r a n e o s i g u r a v a j u
Hrvatskoj preko 2 0 % energije (točni godišnji podaci variraju s obzirom na količinu
vode), što nikako nije zanemariv podatak posebno a k o u z m e m o u obzir da se
radi o više od polovice proizvedene struje u Hrvatskoj. Ovdje je p o t r e b n o
spomenuti kako sami proizvodimo 5 2 , 8 % od ukupnih energetskih potreba, a
procjene govore kako će taj broj do 2 0 3 0 . godine pasti na oko 2 0 % . Z n a č j ,
kao i većina zemalja u svijetu i Hrvatska će postajati sve ranjivija zbog ovisnOG
mm
17
o centraliziranim fosilnim gorivima.
U t o m kontekstu zabrinjavajući je podatak kako solarni izvori energije u
Hrvatskoj čine svega 0 , 0 1 % energetske proizvodnje (Potočnik i Lay, 2 0 0 2 ) .
Situacija s korištenjem energije vjetra još je poraznija. Situaciju donekle popravlja
vjetroelektrana na Pagu, postavljena 2 0 0 4 . godine i nedavno izgrađena pored
Šibenika. No višegodišnje natezanje s birokracijom dovoljno govori o odnosu
prema obnovljivim izvorima energije u državnoj vlasti.
Tablica iskorištavanja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj:
Vrsta izvora Potencijal (Peta Jul)
Vjetar 12,6
Sunce 118,8
Biomasa i otpad 74,00
Geotermalni 10,00
M a l e hidrocentrale 2,5
Ukupno 217,9
Velike hidrocentrale 32,8
Sveukupno 250,7
Izvor: Lay, V. ( 2 0 0 5 ) I n t e g r a l n a održivost i u č e n j e , u: D r u š t v e n a istraživanja 7 7 ,
G o d . 14, b r . 3 : 3 6 9 .
Nevjerojatno je da tako malo iskorištavamo resurse kao što su vjetar i sunce.
Solarni kolektori za t o p l u vodu se počinju stidljivo pojavljivati u Dalmaciji, Istri
i na o t o c i m a , premda bi ih se m o g l o koristiti i drugdje u Hrvatskoj s obzirom na
povoljan položaj. T e k nekoliko većih takvih sustava i m a m o u hotelima u Visu,
Šibeniku, Puli i kraj Z a d r a . U n a m a susjednoj Sloveniji proizvodnja solarnih
kolektora se subvencionira od strane države. Na n a m a je da se i u Hrvatskoj
izborimo za poticaje na kupnju solarne o p r e m e . U kombinaciji s edukacijom
ova tehnologija bi mogla n a p o k o n zaživjeti. Drugi način da se zaobiđe prob­
lem skupoće je samogradnja solarne o p r e m e . N a i m e , ljudi koji znaju koristiti
osnovne stolarske alate bez većih teškoća se m o g u upustiti u gradnju vlastitog
solarnog sustava, što ć e m o pokazati u slijedećim poglavljima. Na taj način
može se uštedjeti g o l e m a količina novca, a izrađena o p r e m a ne m o r a nužno
biti lošija od komercijalne.
Kada se g o d spomene nestašica struje u Hrvatskoj, prvo se počinju spominjati
nove e l e k t r a n e , u g l a v n o m n u k l e a r n e , p r e m d a b i najviše energije m o g l i
jednostavno sačuvati i uštediti. U z g r a d a m a se troši 4 0 % od ukupne energije.
U Energetskom institutu Hrvoje Požar ističu kako su tu i najveće mogućnosti
uštede energije. U prosjeku se u Hrvatskoj u z g r a d a m a na prozore i vanjske
zidove izgubi 7 0 % toplinske energije. T a k o đ e r se ističe kako čak 8 3 % zgrada
Ili
ne zadovoljava toplinske propise niti iz daleke 1987. godine (Gordana Petrovčić,
Vjesnik, 0 2 . 0 6 . 2 0 0 5 . ) .
Kao što je već rečeno, glavni doprinos u k u p n o m ekološkom otisku daje
korištenje fosilnih goriva, što je u slučaju Hrvatske i više nego očito. Struktura
korištenja fosilnih goriva može se vidjeti na sljedećoj slici (Duić, 1 9 9 9 ) :
Korištenje
0,1)0
0,01
14,00
0,01
0,36
14,38
22,00
36,38
Iz priloženog grafikona vidljivo je kako i u Hrvatskoj udio fosilnih goriva
prednjači za potrebe grijanja i t r a n s p o r t a . U n a t o č t o m e , i dalje se g r a d e
energetski neefikasne zgrade, a Nacionalni p r o g r a m za proizvodnju bio-dizela
koji pokriva sve proizvodne i pravne aspekte, već četiri godine č a m i u ladici. Iz
državnog Povjerenstva nadležnog za provedbu projekta uvođenja biodizela u
Hrvatsku istaknuli su kako će tek 2 0 0 7 . godine biti proizvedene prve veće
količine biodizela u Hrvatskoj. 2 0 0 7 ? To je sedam godina nakon što je osnovana
radna skupina pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. I to sve u trenutku
kada n a m neobrađeno stoji 3 6 8 8 1 7 h e k t a r a 1 , a pristupanjem EU ć e m o biti
obavezni o k o 5% goriva za transport proizvoditi od obnovljivih resursa. N e m a
veze, bar z n a m o uvoziti.
U Hrvatskoj se svugdje navode obnovljivi izvori energije kao naš interes, a
poticaji za investiranje u zelenu energiju su neznatni, a nije dorađen niti zakon
koji bi regulirao o t k u p tako dobivene struje. Čak i kuće koje u većoj ili m a n j o j
mjeri i m a j u instalirane solarne m o d u l e , nikako da privole ekološki svjesni HEP
da im otkupljuje struju kada je i m a j u previše za vlastitu potrošnju. Ekološki
proizvođači hrane bi trebali pokretati i svoju mehanizaciju na ekološki način
da dobiju certifikat, a bio-dizel nije reguliran. Želimo štediti energiju, a primjerice,
kuće od balirane slame nisu dozvoljene.
Nevjerojatno je kako Hrvatska nema jasnu strategiju, viziju pa čak niti vidljivu
1
H r v a t s k a i m a više od 1,8 m i l i j u n a h e k t a r a o b r a d i v o g z e m l j i š t a (Lay, 2 0 0 5 ) .
19
želju da počne iskorištavati obnovljive izvore energije kojima obiluje (sunce, koje također ostavlja manji otisak od tako popularnih betonskih zdanja, što na
vjetar, v o d a , biomasa...). M o g l i bismo reći kako se odnos prema hrani može obali što u velikim gradovima. Ipak postavljamo pitanje: koliko d u g o će n a m
preslikati i na odnos prema energiji. Gubici u distribuciji energije iznose 15- trebati okrenuti se oko sebe ili baciti pogled preko plota i vidjeti kako nježniji
3 0 % . Ipak, struju p l a ć a m o skuplje od ljudi koji žive u Londonu ili M o n a k u , otisak na planet, može značiti i kvalitetniji otisak na našim životima?
Finskoj ili Australiji, a najviše od svih tranzicijskih zemalja. Zaključak je kako "ponašanje socijalnih aktera vitalnih za projektiranje i
T i m e Hrvatska neopisivo kaska za Europskom U n i j o m , u kojoj je ostvarivanje održivog razvoja pokazuje da je održivi razvoj danas još marginalna
iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora shvaćeno ne samo kao deklarativna preokupacija upravljačkih elita u Hrvatskoj (Lay, 2 0 0 1 : 35).
podrška održivom razvoju, već i kao konkretan i stvaran program razvoja. U
p o j e d i n i m n a p r e d n i m z e m l j a m a i r e g i j a m a EU-a proizvodnja e n e r g i j e iz
obnovljivih izvora doseže i do 2 0 % od ukupne proizvodnje energije.
Sto se tiče zemlje koja je iskorištena za razvoj, zgrade i građevine te ceste,
Hrvatska se nalazi u prosjeku srednje razvijenih zemalja s 0,09ha po stanovniku.
Taj broj je sigurno danas veći pošto graditeljstvo (uglavnom ružno) i cestogradnja
predstavljaju rastući sektor u Hrvatskoj.
T o t a l n i biokapacitet Hrvatske iznosi 2,8ha po osobi. Za računanje totalnog
biokapaciteta koriste se:
Zanimljivo je kako je unutar razdoblja 1991-2001 biokapacitet Hrvatske

poljoprivreda/hrana pašnjaci šume riblji fond

0,83 ha 0,33 ha l,28ha 0,27 ha

ostao stabilan, ali smo povećali ekološki otisak za 6%, premda je polovinu t o g
razdoblja obilježilo ratno stanje kada je pritisak na iskorištavanje resursa p u n o
manji.
Iz dobivenih rezultata za totalni biokapacitet i ekološki otisak Hrvatske dobiva
se ekološki deficit Hrvatske koji iznosi 0,1 ha po osobi. Dakle, Hrvatska je u
m i n u s u za 0,1 ha, dok je svjetski prosjek 0,4. Ukoliko bi počeli povećavati
ekološki otisak uz smanjivanje b i o k a p a c i t e t a , značilo bi da smo prihvatili
neodrživi koncept neoliberalnog kapitalizma, kakvog danas predvode SAD i
ostale ekonomski najjače zemlje.
M a l i ekološki deficit i b o g a t b i o k a p a c i t e t n u d i Hrvatskoj šansu da uz
određene konkretne programe i projekte krene p u t e m održivije budućnosti.
N o , i dalje je premalo upravo te konkretnosti. Hvale vrijedni pokušaj u Samoboru
2 0 0 2 . godine da se od bacanja u smeće spasi hrana iz supermarketa i pekara
d o k je još uvijek dobra za konzumiranje, brzo je u t i h n u o bez da je ostavio
d u b l j i t r a g . O n e k i m p r o g r a m i m a ili p r o j e k t i m a kakve ć e m o u p o z n a t i u
poglavljima o energiji ili graditeljstvu, još ć e m o uvijek čitati u novinama pod
rubrikom d o g o d i l o su u svijetu. M o ž e m o istaknuti i dobre primjere: organske
f a r m e su sve više okrenute školskim i inim posjetima, pa neke poput Bernarde
Orehovec iz Čakovca i hrane vrtiće; g r a d Koprivnica sa svojim p r o g r a m o m
biciklističkih staza može poslužiti kao primjer (posebno Zagrebu) kako smanjiti
ekološki otisak od transporta; obnavljaju se znanja iz tradicijskog graditeljstva

20 21

Permakultura - trajna
revolucija
P e r m a k u l t u r a je n a č i n d i z a j n i r a n j a l j u d s k i h p r o s t o r a s c i l j e m s t v a r a n j a
uravnoteženih i održivih sustava. Jedan od važnih kriterija koji se uzima u obzir
u ocjenjivanju uspješnosti permakulturnih projekata je upravo ekološki otisak.
Dakle, permakultura je u stvari sredstvo kojim je m o g u ć e doći do cilja - održivog
načina života. To podrazumijeva reorganizaciju sadašnjeg načina života, a to
se posebice očituje u t o m e kako koristimo resurse, način na koji trošimo energiju,
g r a d i m o kuće, uzgajamo hranu itd.
Ne kaže se bez razloga kako je permakultura d o b r o promišljeni d ž u m b u s
sakupljenih znanja iz biologije, proizvodnje hrane, energetike, arhitekture i
graditeljstva, gospodarenja o t p a d o m , očuvanja vodenih resursa, e k o n o m i j e i
još svašta čega. Naravno, nije n a m namjera tvrditi kako u drugim pravcima
n e m a svijesti ili prakse o ovome, ali u permakulturi je to njen integralni d i o .
M o g u ć e je imati eko-markicu i proizvoditi organsku h r a n u , a imati sve d r u g e
d i m e n z i j e naših života n e o d r ž i v i m a . N e m o g u ć e j e stvoriti f u n k c i o n a l a n
permakulturni projekt, a da ne pokažete u praksi kako primjenjujete znanja iz
gore nabrojenih dimenzija. I to je n a m a super, to opraktičavanje održivosti.
D o d a t n i je m a m a c bila i činjenica da se permakultura ne veže za bilo
kakvu i d e o l o g i j u ili d u h o v n u prosvijetljenost. K a o aktivisti i aktivistkinje iz
antiratnih, mirovnih, anarhističkih, altermedijskih i ekoloških organizacija, s
t i m stavljanjem naglaska na praksu i na praktičnu primjenu određenih principa
i etike, k o n a č n o smo dobili alat kako neke od snova trajno ostvariti. N e m a
štrebanja iz nejasnih knjiga niti polaganja ispita kod nezainteresiranih profesora.
N a m a kao m l a d c i m a i m l a d i c a m a iz urbane aktivističke scene to je sve f i n o
leglo.
Permakulturu je prvi počeo osmišljavati Bili Mollison na N o v o m Z e l a n d u .
Jasan i zaokružen sustav razradio je p o č e t k o m '70-ih zajedno s D a v i d o m
H o l m g r e n o m . T a d a je stvorena i jedna od prvih definicija permakulture k a o
načina stvaranja uravnoteženog ljudskog okoliša (Mollison, 1996: 9). Proširena
knjiga Permakultura 1 je izašla 1978. godine, a Permakultura 2 dvije g o d i n e
kasnije. Njih dvoje je i stvorilo riječ permakultura kao izvedenicu od dvije riječi:
22
PERMAnentna a g r i K U L T U R A . Mollison je između ostalih, već tada uviđao
kako je konvencionalna proizvodnja hrane destruktivna u d u g o r o č n o m pogledu
i prema n a m a s a m i m a i prema prirodi. Stoga je stvorio temelje za t r a j n u
poljoprivredu, dizajniranje sustava koji će n a m osiguravati hranu bez opasnosti
za budućnost.
Kasnijim razvojem permakulture u ' 8 0 - i m a , a posebno u r b a n i m dijelom
priče, p e r m a k u l t u r u se sve više shvaćalo kao ideju i način rada koji nadilazi
granice poljoprivredu, te je izvedenica postala sinonim za stvaranje permanentne
k u l t u r e . U o s t a l o m , j a s n o j e d a l j u d s k a k u l t u r a n e m o ž e p o s t o j a t i bez
uravnotežene i održive proizvodnje hrane te etičke osnove u odnosu prema
resursima.
Permakultura ima m n o g e definicije, a pogotovo postoje brojni stavovi o
permakulturi s obzirom na nečije osobne osjećaje i povezanost s n j o m . M o ž e m o
reći kako bi značila "preuzimanje prirodnog ekosistema kao modela za naše,
ljudske životne prostore" (Whitefield, 2 0 0 4 : 3 ) . Ekosustavi u prirodi su održivi i
to je ključna riječ za kojom t r a g a m o dok se bavimo p e r m a k u l t u r o m . Ukoliko
p r o m a t r a m o i u č i m o od ekosistema kako živjeti održivo, otvara n a m se čitav
niz m e t o d a i tehnika koje m o ž e m o primijeniti u našim društvenim okolišima.
Rekli smo da permakultura stvara uravnoteženi ljudski okoliš. Dvije su ključne
riječi ovdje. Stvaranje je prva. Znači permakultura podrazumijeva akciju, dizajn,
kultiviranje naše okoline. Druga važna riječ je ravnoteža ili balans. Permakultura
n a m pomaže stvarati trajne sustave kojima je cilj da ne narušavaju balans niti
u prirodi niti između ljudi. Najbolja učiteljica i za stvaranje i za balans je priroda.
T r e b a m o osluškivati, mirisati, opažati, shvaćati sve te silne procese i kruženja
u prirodi te primijeniti stečeno znanje za dizajniranje našeg ljudskog okoliša
kako bismo dobili još više.
Simbol permakulture je stablo. Sire rečeno simbol je šuma, jer predstavlja
iznimno bogat, raznolik i stabilan ekosustav. N a č i n na koji funkcioniraju šume
ideal je u permakulturi. Nebrojene su funkcije koje jedno stablo pruža. Stablo
u š u m a m a n a m daje h r a n u i piće, gorivo, drvnu g r a đ u , papir, iz m n o g i h
stablašica d o b i v a m o lijekove, štite nas od vjetrova i upijaju C 0 2 , sprječavaju
eroziju i lišćem malčiraju tlo, rezervoari su pitke vode, pružaju d o m milijunima
biljnih i životinjskih vrsta te potiču bioraznolikost. I zašto ne reći, pružaju n a m
hladovinu i divno mjesto za o d m o r . Dobro, zašto ne reći još, ispod stabla se
super i c m a k a t i !
U većini logoa i simbola permakulturnih projekata, organizacija i udruženja
stoji stablo oko kojeg vidimo i kruženje ciklusa i procesa u prirodi. Stoga nije
č u d n o da se u permakulturi naglašava važnost šuma i sadnja stabala.
Svima n a m se srce usplahiliro od sreće kada je Nobelovu n a g r a d u za mir
2 0 0 4 . godine dobila Wangari M a a t h a i , hrabra žena iz Kenije. M a a t h a i je 1977.
godine pokrenula Green Belt M o v e m e n t kako bi potaknula siromašne žene da
kao borbu protiv siromaštva, uništenja okoliša i potlačenosti žena sade što više
23
stabala. T a k o n a m je na najljepši način pokazana povezanost između ekološkog principi u neku ruku razumljivi sami po sebi, s p o m e n i m o par riječi za svakoga
aktivizma, borbe protiv siromaštva i za ženska prava. Aktivistkinje Green Belt od n j i h . Briga za Z e m l j u sadržava ne s a m o sva znanja i vještine k o j i m a
M o v e m e n t a posadile su do danas preko 30 milijuna stabala. p o j a č a v a m o održivost našeg načina življenja, već i svijest o važnosti ovog
Sume n a m najbolje oslikavaju procese kruženja i održivosti u p r i r o d i . planeta. Briga za ljude naglašava solidarnost i m e đ u s o b n o p o m a g a n j e . Ona
Shvaćanju prirodnih procesa d o d a j e m o usvajanje novih znanja i tehnologija te u k l j u č u j e i organizacijske i e k o n o m s k e o b l i k e koji počivaju na suradnji i
revitaliziranje t r a d i c i o n a l n i h održivih vještina. Permakultura usvaja m n o g a razumijevanju drugih. Treći princip m o ž e m o shvatiti kao most između brige za
rješenja iz prošlosti. O n a su vrlo često plod d u g o t r a j n o g iskustva i promišljanja Z e m l j u i ljude. Bez svijesti o potrebi za p r a v e d n o m raspodjelom resursa naša
te su jednostavna za primjenu. T i m e smo došli do klasične dileme: što je novo briga za Z e m l j u i ljude ostaje na plitkoj razini. Briga za pravednom raspodjelom
u permakulturi, a što staro? Permakultura je skup starih metoda i tehnika, ali resursa najbliža je težnji da zadržimo kvalitetu života, a smanjimo ekološki
i novih znanja te p r i m j e n j i v i h t e h n o l o g i j a bez obzira g o v o r i m o li o v r t u , otisak. Netko je lijepo rekao: "Ima dovoljno za sve naše potrebe, ali ne i za svu
graditeljstvu ili n e č e m u t r e ć e m . M n o g i ljudi koriste permakulturne metode i našu p o h l e p u " (Burnett, 2 0 0 4 : 1 7 ) .
tehnike, a da t o g a nisu svjesni ili ih t a k o ne nazivaju. To je u redu, jer je
etiketiranje m a n j e važno. Na primjer, C h a g g a narod sa sjevera Tanzanije i
stanovnici Kandv regije na Sri Lanci od davnina stvaraju permakulturne šumske
vrtove (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Zajedno rastu trajnice, stabla, voćke i grmolike biljke,
međusobno se pomažući hranjenjem i zaštitom od nametnika. Sustavi su održivi
bez velikog unosa energije, sprječavaju eroziju i donose velike prinose. Također,
m n o g a znanja i vještine nije stvorila permakultura, ali ih je uvelike popularizirala
i proširila. Jedna od takvih je i malčiranje (često u literaturi kod nas nazivano i
nastiranjem), o d n o s n o prekrivanje tla organskim materijalima. Malčiranje se
koristilo m n o g o prije početka '70-ih i nastanka permakulture, ali danas je
nezamisliv p e r m a k u l t u r n i vrt bez m a l č i r a n j a . M o g l i bismo reći da svi koji
malčiraju nisu permakulturnjaci, ali svi permakulturnjaci malčiraju. To se odnosi
i na m n o g e d r u g e tehnike i m e t o d e koje nisu nikakvo vlasništvo permakulture,
ali je permakultura bez njih n e m o g u ć a .

O v i m e ne želimo reći kako su sva znanja i pravila iz prošlosti korisna i

prihvaćena u permakulturi. Tradicionalno kuhanje na otvorenoj vatri je prilično
neefikasno trošenje energije. Općenito tradicionalni pristup kuhanju hrane ima
svega 5-15% iskoristivosti energije biomase. Također m o ž e m o reći i za dio
tradicionalnog graditeljstva - energetski je neefikasno jer smo u prošlosti bili
okruženi obiljem šuma i druge biomase pa se ljudi nisu previše osvrtali na
količinu drveta koje se koristi za zagrijavanje kuća. Na primjer, tradicionalne
drvene kuće imale su zidove od svega 7 cm tvrdog drveta koje je bilo prekriveno
t a n k i m slojem trske i glinene žbuke. Toplina kroz ovakav zid prolazi čak deset
puta brže nego kroz zid neke održive niskoenergetske ili pasivne kuće. U
tradicionalnom načinu života možemo osim energetske efikasnosti naći i m n o g e
druge zamjerke. Na primjer patrijarhat. O d n o s prema ženama u prošlosti je
bio užasan, i premda je danas bolje, to je borba koja i dalje traje. No, na staro
se sigurno ne želimo vratiti. Kao i m n o g o puta, i ovdje n a m je potrebna ravnoteža
na korist svima.

U permakulturi i m a m o tri prekrasna etička principa koji bi nas trebali voditi:

briga za Z e m l j u , briga za ljude i pravedna raspodjela. Premda su ovi etički

24 25

Pazi, hrana pada
Ovo je super naziv f i l m a u kojem n a m Mollison predstavlja osnovne principe
permakulture. Mi ga ovdje m o ž e m o shvatiti dvostruko. U konvencionalnom
smislu mi se zaista često p o n a š a m o kao da hrana pada s neba. Rijetko se kad
p i t a m o o n a č i n u uzgoja naše hrane, posljedicama koje takva proizvodnja
ostavlja za s o b o m , ne samo ekološke, već i socijalne i ekonomske.
S druge strane, u permakulturnom smislu m o ž e m o reći kako stvaramo trajno
održive sustave gdje u našim vrtovima, posebno u našim šumskim vrtovima
zaista m o r a m o paziti na glavurdu - jer hrana doslovce pada. Jasno je zašto
započinjemo s h r a n o m . Bez unosa energije i u naše organizme m a l o će n a m
koristiti znanja o npr. biodizelu. Osim t o g a , hrana ima toliko utjecaja na naše
živote, a pored svog obilja kojeg proizvodimo kao ljudska rasa, i dalje kaskamo
u izražavanju obilja u solidarnosti i m e đ u s o b n o j p o m o ć i , pa i m a m o stotine
milijuna g l a d n i h i milijarde siromašnih.
Pri k r a j u D r u g o g svjetskog rata d e s t r u k t i v n i m o d e l k o n v e n c i o n a l n e
poljoprivrede počeo se masovno primjenjivati. Korporacije koje su proizvodile
sintetičke kemikalije za vojne potrebe, izgubile su veliko tržište. Umjesto da
ostanu bez posla, radije su počele svoje proizvode prodavati poljoprivrednicima
i tako započele, kako su je kasnije nazvale "zelenu revoluciju". Korištenjem
sintetičkih kemijskih gnojiva i pesticida, z a j e d n o sa s k u p o m m a š i n e r i j o m
(proizvođači tenkova i k a m i o n a također nisu htjeli ostati bez posla) nastala je
nova poljoprivredna metoda koja je davala vrlo visoke prinose.
D a n a š n j a k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a u z r o k u j e : eroziju t l a , široko
z a g a đ e n j e tla i p o d z e m n i h v o d a , g u b i t a k p l o d n o g tla, stvrdnjavanje tla i
smanjenje biološke aktivnosti u t l u , pretjerano korištenje umjetnih gnojiva i
kemijskih pesticida, herbicida i slično. U SAD-u su u posljednjih 40 godina
izgubili 20 cm humusa zbog ispiranja najkvalitetnijih površinskih dijelova tla.
Konvencionalna poljoprivreda i m a sve više problema sa proizvodnjom uz daljnje
uništavanje prirode i p o j a č a v a n j e širenja klimatskih p r o m j e n a . Korištenje
kemijskih sredstava i GMO-a d o d a t n o je ugrozilo podzemne pitke vode, zagadilo
zemlju i vodene tokove, te smanjilo bioraznolikost. Korištenje teške mehanizacije
i ovisnost o n a f t i te o g r o m n o iskorištavanje e n e r g i j e , č i n j e n i c e su koje
konvencionalnu poljoprivredu čine neodrživom. Samo svaka t o n a umjetnog
gnojiva proizvede 5 tona C 0 2 . W H O procjenjuje kako je barem tri milijuna
26
ljudi godišnje otrovano pesticidima, od čega više od 2 0 0 0 0 0 umre, u g l a v n o m
u siromašnim z e m l j a m a . Na primjer, studija koja je provedena na radnicima
na plantažama cvijeća u Kolumbiji otkrila je kako su izloženi 127 vrsti pesticida,
od kojih je 2 0 % zabranjeno za korištenje u SAD-u. Po podacima C o l u m b i a n
H u m a n Rihgts Commitreea dvije trećine tih radnika ima zdravstvene probleme
zbog svog posla. Iz Kolumbije dolazi dvije trećine cvijeća koje se koristi u SAD
te tako pesticidi nalaze svoj put nazad (French, 2 0 0 0 ) .
N a žalost, k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a p r o u z r o k o v a l a j e s m a n j e n j e
bioraznolikosti, ubijanje života u zemlji, kojim inače zdrava zemlja buja, te je
t i m e uništena sposobnost zemlje da dalje proizvodi hranu bez sve većeg i većeg
unosa sintetičkih kemijskih gnojiva, pesticida i ostalog. Jasno, tako se smanjila
i kvaliteta hrane koju k o n z u m i r a m o . Poljoprivrednicima korištenje kemijskih
gnojiva nije bilo ništa novo. Stoljećima su se koristili razni pripravci, kao što su
kameni fosfati, g u a n o (izmet šišmiša i nekih ptica), morska trava itd. M e đ u t i m
ove tvari su prirodne, a prirodni ekosustavi i m a j u ugrađeni m e h a n i z a m kako
da se nose sa tvarima koje sami proizvedu. Nove kemikalije su tvorevine čovjeka,
u g l a v n o m ekstremno koncentrirane prirodne kemikalije ili p o t p u n o sintetske
tvari. Prirodni ekosustavi se s ovim tvarima ne m o g u nositi. Velike ekološke
štete su učinjene, a u većem djelu svijeta ova praksa se nastavlja.
Istovremeno s najjačim g l o b a l n i m širenjem "zelene revolucije", zagovornici
zdravog životnog stila počeli su tražiti bolje načine uzgoja hrane. Pogled u
prošlost o m o g u ć i o im je da posude i usvoje znanja i tehnike iz razdoblja prije
sintetskih kemikalija. Našli su poljoprivredne tehnike p o m o ć u kojih je m o g u ć e
g o d i n a m a uzgajati kvalitetnu h r a n u na istoj parceli s visokim prinosima bez
iscrpljivanja tla. Kako ne bi ovisili o g l o b a l n o m tržištu hrane koje proizvodi
siromaštvo, glad i uništavanje prirode, permakultura nas uči kako osigurati na
m a l o m prostoru obilje hrane. Prije nego krenemo dalje, spomenimo neke druge
vrijedne ekološke pristupe u proizvodnji h r a n e . Pokret koji je nastao k a o
tendencija da se izbjegnu negativne posljedice sintetičke poljoprivrede, razvio
se u pokret prema n e č e m u što je ekološki prihvatljivo - n e č e m u što se ugrubo
može definirati kao održiva poljoprivreda.
Održiva poljoprivreda
Općenito, održiva poljoprivreda je m e t o d a proizvodnje hrane uz p o m o ć zdrave
zajednice biljaka i zemlje bez upotrebe gnojiva i pesticida sintetskog porijekla.
Održiva poljoprivreda d u g o r o č n o poboljšava kvalitetu tla i čini ga sve plodnijim
iz godine u g o d i n u . M e đ u t i m , na održivu poljoprivredu ne smijemo gledati
samo kao na tehnološki postupak koji bi trebao zamijeniti postojeću praksu,
već kao na dio šireg društvenog pokreta koji će poboljšati kvalitetu života čitavog
društva u socijalnom, e k o n o m s k o m i ekološkom smislu.
27
Organska poljoprivreda
Termin "organsko povrtlarstvo" prvi se put pojavio u knjizi "Look to the L a n d "
(Pogled prema zemlji), koju je napisao Lord Northbourne 1940. godine. Dvije
g o d i n e kasnije objavljeno je prvo izdanje knjige " O r g a n i c Gardening a n d
F r a m n i g " (Organsko povrtlarstvo i poljoprivreda). M n o g i fundamentalni principi
organske poljoprivrede stari su koliko i najstariji oblici poljoprivrede.
Jednostavno rečeno, organska poljoprivreda (u Hrvatskoj se koristi termin
"ekološka poljoprivreda") je uzgoj hrane bez upotrebe sintetskih i umjetnih
kemikalija. Zabranjeno je korištenje svih sintetskih gnojiva, pesticida, a nadgleda
se i liječenje životinja. Podrazumijeva se izbjegavanje GMO-a. U n u t a r ove
definicije postoji širok spektar poljoprivrednih metoda i tehnika.
Bitno je shvatiti da je termin "ekološka ili organska poljoprivreda" vrlo širok
i u stvari n a m m a l o govori o t o m e kako je hrana u stvari uzgojena. Da bi neka
hrana bila ekološki uzgojena, m o r a biti zadovoljen pravilnik o ekološkoj
poljoprivredi. U pravilniku ćete u g l a v n o m naći koja kemijska sredstva i
tehnološki postupci nisu dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi. Činjenica da neka
hrana zadovoljava ovaj pravilnik manje n a m govori o t o m e da li je hrana
uzgojena u plasteniku/stakleniku, da li se zemlja ore ili prirodno održava rahlom,
u kojoj mjeri se koristi mehanizacija itd. U ekološku poljoprivredu spadaju i
metode kao što je hidroponija - uzgoj biljaka u plastenicima bez zemlje, u
u m j e t n o m mediju pod u m j e t n i m svjetlom i kontroliranim klimatskim uvjetima.
Kako se u d a l j a v a m o od ovog ekstrema, počinje upotreba zemlje, ali još
uvijek se koristi m n o g o umjetnih materijala. Na primjer, mnogi koriste plastične
crne folije kao malč, premda je malčiranje prirodnim pokrovima puno korisnije
i efikasnije. Kako se krećemo dalje prema prirodnijim m e t o d a m a povećava se
korištenje organskih materijala (slama, sijeno, lišće...) te je na okoliš ukupni
utjecaj neke m e t o d e manji. Na potpuno suprotnoj strani nalaze se m e t o d e
uzgoja hrane koje p o t p u n o nadilaze oranje tla, gnojenje i plijevljenje, kao što
je primjerice m e t o d a M a s a n o b u Fukuoke iz Japana.
Biodinamika
Biodinamika je poljoprivredna m e t o d a koju je razvio austrijski znanstvenik-
filozof Rudolf Steiner ( 1 8 6 1 - 1 9 2 5 ) . Steiner je 1924. godine održao niz od
osam lekcija poljskim poljoprivrednicima u blizini Wroclawa. Ovih osam lekcija,
zajedno sa d o d a t n i h četiri, objavljeno je pod naslovom "Duhovni temelji za
obnovu poljoprivrede". Steiner je vjerovao da zemlja kao supstanca sadrži
esenciju života i da je treba tretirati raznim preparatima da bi se obogatila
životna snaga i pobudila mikrobiološka aktivnost te da bi se stvorili idealni
uvjeti za rast biljaka.
Biodinamika promovira ideju o samoodrživosti u smislu proizvodnje vlastitog
28
sjemena, gnojiva, pripravaka i hrane. O b u h v a ć a povrtnjake, oranice, voćnjake,
jezera, š u m e i p a š n j a k e . S p e c i f i č n o za b i o d i n a m i k u je korištenje devet
pripravaka, koji se pripremaju na poseban, ponekad čak mistificirajući način.
Pripravci su m i n e r a l n o g , biljnog i životinjskog porijekla, najčešće fermentirani,
a primjenjuju se u m a l i m količinama na kompost, životinjsko gnojivo, zemlju ili
direktno na biljke. Osim pripravaka u biodinamici važnu ulogu zauzimaju tehnike
k o m p o s t i r a n j a , m a l č i r a n j a , miješanja kultura i d r u g e organske tehnike. U
biodinamici se uzima u obzir i utjecaj planetarnih i kozmičkih sila na rast biljaka.
Mjesečevi i astrološki ciklusi imaju ključnu u l o g u pri vremenskom rasporedu
sadnje. Biodinamika koketira s mističnim te pokušava naći ravnotežu između
fizičkog i metafizičkog aspekta.
Prirodna poljoprivreda (Nature farming)
Prirodno poljodjelstvo je slično biodinamici u t o m e što se također bazira na
upotrebi pripravaka. Najvažniji pripravak je miks mikroorganizama koji aktiviraju
ključne mikrobiološke procese vezane za zemlju i rast biljaka. Naglasak je na
azijskoj filozofiji prema kojoj čovjek uči od prirode. Utemeljitelj ove m e t o d e je
M o k i c h i O k i d a ( 1 8 8 2 - 1 9 5 0 ) , japanski filozof koji se prvi na t o m području
zauzimao za izbjegavanje kemikalija u poljoprivredi.
Biointenzivna poljoprivreda
Ova m e t o d a također je poznata pod i m e n o m "francuska intenzivna m e t o d a " .
Razvio ju je A l a n Chadwick ( 1 9 0 9 - 1 9 8 0 ) , a smatra se križancem između
biodinamike i intenzivne komercijalne poljoprivrede koja se koristila 1900-te u
okolici Pariza. Ova metoda bazira se na gusto zasađenim dvostruko prekopanim
visokim g r e d i c a m a , kompostiranju i miješanim kulturama. Ova m e t o d a daje
dva do deset p u t a veće urode po jedinici površine u o d n o s u na klasičnu
poljoprivredu, pritom koristeći s a m o jednu trećinu do jednu desetinu vode.
John Jeavons, zagovornik ove metode, napisao je nekoliko knjiga o ovoj metodi,
uključujući i popularnu knjigu H o w to Grow M o r e Vegetables A n d Fruits, Nuts,
Berries, Grains, & Other Crops T h a n You Ever T h o u g h t Possible on Less Land
T h a n You Can Imagine.
Miroljubiva zemljoradnja
Pokret prisutan najvidljivije u Njemačkoj. Karakterističan mu je miroljubiv odnos
prema životinjama. Na životinje se gleda kao na prijatelje koje se ne iskorištava
ili ubija. D a p a č e , ne koriste se kao gnojiva niti stajski g n o j . Tlo se obrađuje
kroz dvije godine, a treću g o d i n u se o d m a r a te se život u njemu obnavlja.
29
Šumski vrtovi
Šume su ljude tisućljećima opskrbljivale h r a n o m , o d j e ć o m , ljekovitim biljem i
zaklonom. T i j e k o m 1960-ih, Robert H a r t je u okolici Shropshirea (Engleska)
počeo eksperimentirati sa kreiranjem p o t p u n o integriranih šuma i šumskih
vrtova. Trideset godina kasnije, njegov šumski vrt, veličine samo 5 0 0 m 2 , postao
je svjetski poznat model na kojem se bazira šumska poljoprivreda. Kreiranje
šumskih vrtova bazira se na uspostavi sedmeroslojne vegetacije, a biljke su
o d a b r a n e tako da imaju najmanje jednu praktičnu primjenu. Tu spadaju hrana,
ljekovito bilje, boje, vlakna, ulja, privlačenje poželjnih kukaca i životinja, odbijanje
nepoželjnih kukaca i životinja, fiksiranje i akumuliranje hranjivih tvari u t l u ,
malč, stelja i drvo za ogrjev. Šumski vrt se sastoji od sedam slojeva:
1. krošnja (visoko drveće)
2. nisko drveće (npr. patuljaste voćke, orašasti plodovi)
3. grmlje (drvenaste biljke kao npr. kupine)
4. zeljaste biljke (trajnice)
5. vertikalne biljke (biljke penjačice)
6. pokrovni sloj (puzavci ne viši od 15 c m )
7. rizosfera (korijenjaste biljke)
Hart je objavio detalje o svojim eksperimentima u kratkom priručniku T h e
Forest Garden (Šumski vrt). Kasnije je od t o g priručnika nastala detaljna knjiga
Forest G a r d e n i n g : C u l t i v a t i n g a n Edible L a n d s c a p e (Šumsko vrtlarstvo:
kultiviranje jestivog krajolika). Ova m e t o d a postala je vrlo raširena m e đ u
p o k l o n i c i m a p e r m a k u l t u r e . Z a t o nas ne t r e b a č u d i t i što p r e m d a se i u
permakulturi koriste vrtovi s jasnim i odijeljenim gredicama, puno više se cijene
šumasti vrtovi koji izgledaju p o m a l o divljasto, p o m a l o džunglasto.
Sinergijska poljoprivreda
U p e r i o d u od gotovo 40 g o d i n a , Emilia Hazelip je razvila m e t o d u uzgoja
ljekovitog bilja i povrća koju je nazvala sinergijska poljoprivreda, lako se u
početku svog rada oslanjala na m e t o d e Fukuoke, Bonfilsa i Ruth Stout, njezina
m e t o d a je kroz eksperimentiranje evoluirala u sasvim novi princip koji ima
potencijalnu vrijednost u komercijalnoj proizvodnji povrća i ljekovitog bilja.
M e t o d a Emilie Hazelip bazira se na poticanju i kreiranju tzv. "divljeg t l a " .
Njezini vrtovi svjesno su dizajnirani tako da potpomažu razvoj dinamičnog života
u t l u . Kako sama kaže: "Ja istinski vjerujem da dok ne uspostavimo m i r sa
z e m l j o m , n e ć e m o m o ć i uspostaviti niti m i r iznad površine tla. Dokle g o d
o p r a v d a v a m o iskorištavanje bilo kojeg živog organizma, ostat ć e m o paraziti,
trošeći više nego što doprinosimo...".
30
Dok se Fukuokina m e t o d a u g l a v n o m bavi voćnjacima i uzgojem žitarica,
fokus ove metode je uzgoj povrća i ljekovitog bilja. Cilj je stvoriti profitabilne
povrtnjake uz m i n i m a l n o ulaganje energije, a da se pritom ne razori život u t l u .
Hazelip je praktičnost svoje m e t o d e dokazala u najmanje tri različite države,
pritom uzdržavajući obitelj p r o d a j o m povrća koje je uzgojila. Sama metoda se
temelji na visokim gredicama koje se, nakon što se prve godine pripreme za
sjetvu, više nikad ne prekopavaju (niti d u b o k o niti plitko). Umjesto kopanja tlo
se održava rahlim i redovitim o b i l n i m m a l č i r a n j e m te zelenom g n o j i d b o m .
Hazelip nikad ne dopušta da njene gredice b u d u prazne jer to dovodi do
sabijanja tla - o n e su k o n s t a n t n o zasađene, bilo jestivim k u l t u r a m a bilo
pokrovom za zelenu g n o j i d b u . O n o što je revolucionarno kod ove metode je
otkriće da je o r a n j e u stvari glavni krivac za osiromašenje t l a , s u p r o t n o
uvriježenom mišljenju da su biljke te koje iscrpe tlo. U sinergijskoj poljoprivredi
ne koriste se gnojiva. Kompost se koristi samo za presadnice. Obrazloženje za
ovakvu praksu je to što d o d a v a n j e gnojiva remeti cikluse bakterija koje su
ključne za život tla. Umjesto da gnoji tlo, Hazelip radije potiče prirodnu plodnost
tla i uistinu, njezine gredice iz godine u g o d i n u su sve plodnije.
Fukuoka metoda
Japanski znanstvenik-filozof-poljoprivrednik M a s a n o b u Fukuoka rođen je 1914.
godine u m a l o m selu na otoku Shikoku na j u g u Japana. Kao mikrobiolog,
radio je kao znanstvenik na pitanjima tla, a specijalizirao se za biljnu patologiju.
U doba kada je navršio 25 godina života, počeo je preispitivati sebe i imati
dvojbe o " č u d i m a m o d e r n e poljoprivrede". D a o je otkaz i vratio se na očevu
f a r m u na otoku Shikoku. Tu je počeo s eksperimentiranjem i razvijanjem vlastite
metode. Kroz 30 godina razvio je vlastitu m e t o d u "nečinjenja" u poljoprivredi,
gdje je polako iz godine u godine ostavljao sve više samoj prirodi i prirodnim
p r o c e s i m a d a r a d e z a n j e g a . Bez o k o p a v a n j a z e m l j e , b i l o g n o j i v a i
kompostiranja, plijevljenja korova i dodavanja pripravaka, Fukuoka je proizvodio
hranu sa prinosima j e d n a k i m a , pa i većima od prinosa u konvencionalnoj
poljoprivredi.
Njegova m e t o d a se bazira na usporednom uzgoju žitarica - riže i ječma
zajedno sa bijelom djetelinom. Budući da je djetelina leguminoza ona obogaćuje
tlo dušikom. Osim toga Fukuoka sije slijedeću generaciju žitarica u polje na
kojem prethodna generacija još raste. To na primjer znači, da se riža sije u
polje ječma koji još nije sasvim zreo. T e k kada mladice riže izbiju iz zemlje,
žanje se j e č a m . Na taj način polje nikada ne ostaje prazno i na taj način n e m a
šanse da se zemlja sabije i stvrdne. Sva slama od ječma vraća se na polje te
tako d o d a t n o štiti zemlju od isušivanja i sabijanja. Slama pogoduje f o r m i r a n j u
stabilnog sloja humusa, koji je temelj plodnosti tla. O s i m toga slama zajedno
31
s bijelom djetelinom sačinjava pokrov koji ne dozvoljava korovu da se probije.
Osim u uzgoju žitarica, Fukuoka je velike uspjehe postigao u voćarstvu,
posebice uzgoju citrusa.

Praktični savjeti za stvaranje

permakulturnog vrta
Za p e r m a k u l t u r u bi se najbolje m o g l a primijeniti stara izreka: "Živi kao da ti je
sutra zadnji d a n , ali obrađuj zemlju kao da ćeš živjeti zauvijek" (Whitefield,
2 0 0 4 : 2 2 5 ) . U konvencionalnoj poljoprivredi plodnost tla određuje se unosom
kemijskim sastojaka. U permakulturi ne o d r e đ u j e m o plodnost tla tako da ga
uništavamo kemikalijama. Na plodnost ili kvalitetu tla utječe m n o g o faktora:
• Dubina tla je važna zato što u dubljoj zemlji biljke lakše rastu. U plitkom
t l u vrlo brzo će nestati hranjivi sastojci i voda.
• Struktura tla znači kako su dijelovi tla m e đ u s o b n o povezani. Pore u tlu
stvaraju mreže linija koje osiguravaju biljci v o d u , hranjive sastojke i zrak.
• Prozračnost tla je važna jer tlo treba disati. Zrak treba i životu u tlu, neovisno
govorimo li o m i k r o o r g a n i z m i m a , glistama ili n e č e m u trećem. Propusnost tla
je povezana sa prozračnošću. Plodna zemlja ima dobru strukturu na površini
da voda prolazi kroz pore, i dobru strukturu ispod da voda dalje prolazi.
• Kapacitet za zadržavanje vode ne treba brkati s d o b r o m propusnošću
vode. Jednostavno, plodno tlo treba biti kao spužva - upiti vodu i polako je
t o k o m dužeg vremena otpuštati za biljke. Ukoliko voda odlazi prebrzo, biljke
će patiti. T o m e će doprinijeti i stalni g u b i t a k vode koje biljke imaju kroz listove.
• T e m p e r a t u r a je povezana sa zadržavanjem vode. Tlo koje slabo propušta
vodu trebati će više vremena da se ugrije na proljeće.
• Sadržaj hranjivih elemenata dijelimo u dvije grupe:
a) Ugljik, vodik i kisik su potrebni u velikim količinama i dolaze od C 0 2 u
zraku, od vode, od biljaka i organskih materijala
b) Mineralni hranjivi sastojci, premda ih treba manje, također su važni, a
radi se o dušiku, fosforu, kaliju i d r u g i m e l e m e n t i m a .
• Kapacitet za zadržavanje hranjivih elemenata znači činjenicu da plodno
tlo kao i vodu ima dovoljno snage zadržati hranjive elemente.
• Kiselost i lužnatost tla. Ako n a m je tlo pHO, znači da je ekstremno kiselo,
a ako je p H 1 4 , o n d a je ekstremno lužnato. Neutralnu vrijednost i m a m o kod
pH7.
• Stabilnost označava dobro plodno tlo koje odolijeva eroziji, jer voda ne
ispire zemlju.

32 33
 U g r u b o rečeno, najčešće s p o m i n j e m o tri vrste tla: pjeskovito, ilovasto i
glinasto. Ova klasifikacija bazira se na veličini čestica mineralne k o m p o n e n t e
tla. Pjeskovito, ilovasto i glinasto tlo u stvari imaju isti mineralni sastav, ali se
razlikuju u veličini čestica, pa t a k o pjeskovito tlo ima najkrupnije čestice a
glinasto najfinije. Dosta je nevjerojatna činjenica da je glina u stvari tvar koja
se sastoji od vrlo finih mineralnih čestica. Ilovasto tlo je po veličini čestica
negdje između pijeska i gline.
D r u g u k o m p o n e n t u tla sačinjava organski materijal u tlu. To se najviše
odnosi na humus. Što i m a m o više h u m u s a , biti će i naše tlo kvalitetnije. H u ­
mus se najčešće nalazi u površinskom sloju zemlje, a sastoji se od celuloznih
vlakana i drugih organskih tvari koje se konstantno raspadaju. U tablici što
slijedi m o ž e m o vidjeti karakteristike faktora koji utječu na plodnost tla za svaku
od tih vrsta.
pretjerano glinastim t l o m . Glina često varira od ljepljive navlažene mase do
gotovo pa tvrdih c e m e n t n o i d n i h blokova. N o , ukoliko stvorimo dobru
strukturu, glina može biti najzahvalnije tlo. M n o g i vrtlari i vrtlarke preferiraju
pjeskovito tlo, jer se s njim lako radi. Stoga ga se i zove lakim t l o m , nasuprot
teškim tlima kako nazivamo ilovasta i glinasta tla. N o , pjeskovito tla i m a j u
problem gubitka i vode i hranjivih elemenata. O n a m o g u biti vrlo plodna, ali
bez dovoljne količine gline u sebi, s njima je teško raditi i sklona su lošoj
strukturi. Tlo koje je d o b r a kombinacije svog troje te okuplja prednosti svake
varijacije tla, a u m a n j u j e nedostatke je tlo kojem težimo (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Testiranje našeg tla m o ž e m o provesti jednostavnim p o s t u p k o m . Iz dijela
vrta koji nas zanima u z m e m o šaku zemlje te ju očistimo od kamenčića, korijena
ili druge neistruljene organske materije. Tu zemlju navlažimo i g n j e č i m o d o k
ne stvorimo lopticu. Z a t i m pratimo slijed naših odgovora:

Karakteristike tla

Pjeskovito Ilovasto Glinasto

Struktura M a n j e važna u T r e b a strukturu, ali Treba strukturu.

pjeskovitim tlima. se ne stvaraju Glinasti dijelovi

N e m a zbijenosti. g r u m e n i . Sklona tendiraju stvaranju

zbijenosti. grumena zemlje.

Sklona zbijenosti.

Prozračnost Vrlo d o b r a , zna biti Vrlo loša bez d o b r e Loša bez d o b r e

pretjerana. strukture. strukture.

Propusnost Vrlo propusno, dre­ Vrlo loše bez d o b r e Loše bez d o b r e

naža obično d o b r a . strukture. Jako sklo­ strukture. Drenaža

no blokiranju vode. spora.

Zadržavanje vode O b i č n o loše. S k l o n o P r e t j e r a n o . Problem Dobro.

suši. natopljivanja.

Temperatura Brzo se u g r i j e u S p o r o se u g r i j e u S p o r o se u g r i j e u

proljeće. proljeće. proljeće.

Sadržaj hranjivih Loš. Loš. M o ž e biti visok,

elemenata ovisi o vrsti g l i n e .

Zadržavanje Nema. Problem Nema. Dobro zadržava

hranjivih elemenata zadržavanja vlage. vlagu.

pH O b i č n o kiselo. Ovisi. Obično lužnato.

Stabilnost Fino pjeskovito sklo­ S k l o n o eroziji. O t p o r n o eroziji

n o eroziji, k r u p n o samo ako je dobro

pjeskovito manje. strukturirano.

Izvor: W h i t e f i e l d , P . ( 2 0 0 4 ) T h e Earth C a r e M a n u a l , East M e o n : P e r m a n e n t P u b l i c a t i o n s : 4 1 .

U svakom tlu ima m a l o od svo troje. Važno je da svako tlo i m a gline, jer
o n a veže hranjive elemente. N o , m n o g i od nas znaju kako je teško raditi sa

34 35

Upozorenje: visok sastav organskih tvari u mineralnoj zemlji može utjecati
na osjete koje o n a pruža, čineći ilovaču m a n j e ljepljivom i pijesak m a n j e
muljevitim. Visoki sastav vapna može imati isti utjecaj.
Poboljšavanjem organskog sloja tla, poboljšavamo i sve ostale karakteristike.
8 0 % mikroba živi u gornjih 5% tla. U prosjeku n a m treba svega 3,5cm organskog
sloja.
Za tlo su n a m važni mikroorganizmi (bakterije, gljive, alge i protozoe), jer
razgrađuju o r g a n s k i m a t e r i j a l u h u m u s , o s i g u r a v a j u b i l j k a m a m i n e r a l n e
elemente, proizvode tzv. ljepilo koje drži zemlju skupa, i sprječavaju nastanak
patogena. Najaktivniji su nekih tri milimetara od korijena biljke prema dolje.
Gliste ili gujavice su naši najbolji vrtni prijatelji. Najljepše im je šljakati u tlu
koje ima pH vrijednost veću od 5. M o r a m o im osigurati stalni dotok organskog
materijala kojim se hrane i vuku dublje u tlo. Gliste su p u n o brojnije u organskim
vrtovima, jer ih kemikalije ubijaju, ali važno je znati kako ih se još više ubija
preoravanjem i prevrtanjem zemlje (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Vrlo je korisno napraviti
36
kompostište s kalifornijskim glistama koje će n a m proizvesti visoko kvalitetan
humus. U j e d n o m leglu kada ga rasprostremo na 2 m 2 i m a m o 1 0 0 0 0 0 glista
u različitim razvojnim stadijima. Razlikujemo je od uobičajene kišne gliste po
izrazitom crvenom tijelu i ž u t o m ispruganom repicu. Premda su i one manje
aktivne t i j e k o m zime, kalifornijske gliste bolje podnose hladnoću pa su dulje
aktivne, brže se r a z m n o ž a v a j u i ne s m e t a im g u s t o ć a u staništu. Jedna
kalifornijska glista u j e d n o m d a n u proizvede humusa kolika je njena težina.
Jedno leglo je u stanju godišnje preraditi 8 0 0 - 1 0 0 0 kg organskog materijala,
pri č e m u d o b i j e m o 4 0 0 - 6 0 0 litara čistog humusa. Podloga za kompostište sa
g l i s t a m a t r e b a biti v o d o p r o p u s n o pa je n a j b o l j i m a t e r i j a l n e t k a n i tekstil
(geotekstil). Geotekstil p o d u p r e m o drvenim kolčićima, najbolje na 40 cm visine
t a k o da nastane " b a z e n " za gliste. Na d n o geotekstila stavimo karton.
Kompostište sa glistama nije dobro staviti na mjesto gdje cijeli d a n piči
sunce, a niti na mjesto gdje se osjeća podrhtavanje tla (npr. u blizini ceste), jer
su gliste na to vrlo osjetljive. T o k o m ljeta kompostište ne smije ostati presuho,
jer bi gliste m o g l e uginuti. T a d a je dobro, posebno ako nećemo duži period
n a d g l e d a t i k o m p o s t i š t e , prekriti ga n a v l a ž e n i m k a r t o n o m . Najvažnije za
kompostište je da bude dovoljno vlažno, ali ne natopljeno v o d o m , da ima pH
vrijednost što bliže n e u t r a l n o m te da ga t o k o m ekstremnih temperaturalnih
vremenskih uvjeta štitimo debljim slojem na vrhu. Sloj kojim počinjemo hraniti
gliste mora dobro zadržavati vlagu i dozvoljavati prolazak zraka. Stoga koristimo
stajnjak s većim udjelom slame, staru slamu, poluzreo k o m post, suhu travu ili
neki drugi materijal b o g a t celulozom. Općenito je za hranjenje glista najbolje
koristiti zreli stajnjak, vrtni korov, otkos, lišće, mokri karton, p a p i r i slično. Stajnjak
ne bi smio biti svježi, jer bi gliste m o g l e uginuti. Isto vrijedi i za korov, travu i
lišće. Ako ih i d o d a j e m o svježe, treba ih
balansirati sa suhim materijalima.
M o ž e m o dodavati i sav zeleni o t p a d iz
kuhinje, osim otpatke voćki koje se jako
praše pesticidima (naranče, limuni...),
dijelove otrovnih biljaka (oleander...) te
ostatke od jako začinjene hrane.
U g l a v n o m , v r i j e d i i s t o k a o i za
uobičajeno kompostiranje. Humus
d o b i j e m o na d n u kompostišta i t a m n o
smeđe ili crne je boje, v a d i m o ga ručno,
a gliste sele u gornje dijelove gdje ima
h r a n e . N a j b o l j e je to r a d i t i u r a n o
proljeće ili kasnu jesen. Ovisno o veličini
kompostišta prvi humus vadimo nakon
godinu do dvije godine (Mandek, 2 0 0 3 ) .
Permakultura u uzgoju hrane daje
Vađenje humusa
37
prednost m e t o d a m a kojima se postižu visoki prinosi s m i n i m a l n i m u l a g a n j e m
energije i resursa (Fukuoka m e t o d a , šumski vrtovi, sinergijska poljoprivreda,
itd.). Dakle, u p e r m a k u l t u r n o m vrtu prakticiramo:
I. Nekopanje ili "vrtove bez motike"
Najčešći razlog koji se navodi za oranje je borba protiv korova i zbijenosti tla.
I to je svakome tko je makar malo radio u vrtu dovoljno dobar razlog. Ipak, i
korov i zbijenost tla se m o g u spriječiti i prijateljskijim m e t o d a m a , p o p u t
malčiranja i zelenom g n o j i d b o m , a ne smijemo zaboraviti koliko oranje uništava
gujavice koje su n a m iznimno važne, upravo jer " o r u " umjesto nas. Organski
materijal koji d o d a j e m o tlu preuzimaju gujavice i odnose u dublje slojeve t l a .
Ako je zemlja zaista tvrda proces će ići sporo i d o b r o ga ja ubrzati zelenom
g n o j i d b o m , biljkama koje i m a j u d u b o k o korijenje kao što je djetelina ili raž. U
permakulturi se naglašava korist i prednosti neokopavanja vrta, posebno se
izbjegava d u b o k o oranje. Za to se navode bar dva razloga: prvi koji ističe kako
je potrebno p u n o energije za dići 7 0 0 0 t o n a zemlje koliko u prosjeku iskopamo
po j e d n o m hektaru, te drugi koji ističe kako t i m e narušavamo prirodnu plodnost
tla. N a r u š a v a m o strukturu tla, mikroorganizme i gujavice važne za kvalitetu
života u t l u , te ostavljamo tlo otvoreno č i m e se olakšava erozija i g u b i t a k
najkvalitetnijeg dijela tla. Naravno, tu se ne radi o svetom pravilu kojeg nikada
ne smijemo kršiti. Permakultura ne smije biti d o g m a , već niz praktičnih m e t o d a
i tehnika za održiviji način života. Dakle, a k o i m a m o mogućnost ne kopati,
tada n a m permakultura savjetuje da tako i u č i n i m o . Zaoravamo u zelenoj
gnojidbi a k o se radi o biljkama koje i m a j u d u b o k korijen. Ponekad ć e m o na
izrazito k o m p a k t n i m i teškim tla, te u situacijama kada višegodišnje livade
želimo pretvoriti u plodne vrtove biti primorani za prvu sadnju j e d n o m prekopati
zemlju. Na primjer, postoje biljke koje će sigurno teško rasti u k o m p a k t n i m
tlima, kao što je primjerice mrkva. Ali nakon uspostavljanja održivog sustava,
kopanje je g u b i t a k vremena, energije i kvalitete tla. Ukoliko i odlučimo preorati
zemlju t r e b a m o paziti kako na teškim tlima to nije d o b r o raditi kada je površina
mokra ili za vrijeme mrazeva.
Logična posljedica nekopanja je orijentiranost na stvaranje trajnih sustava
o k o kojih i m a m o m a n j e posla. U istraživanju C o l o r a d o State University i
saveznog Agricultural Research Servicea nakon 12 godina proučavanja prinosa
dobili su rezultate kako poljoprivreda bez oranja donosi veće prinose, povećava
bioraznolikost i smanjuje eroziju tla. S obzirom da je u vrtu bez motike najvažnija
priprema, uštedi se 1 1,3% od ukupne energije rada u vrtu, ali fosilnih goriva se
uštedi čak 8 8 , 5 % (Whitefield, 2 0 0 4 ) , a z n a m o koliko je to danas važno.
II. Malčiranje
M a l č je bilo koji m a t e r i j a l k o j i m p r e k r i v a m o t l o . K a k o je već r e č e n o , u
permakulturi ć e m o preferirati malčiranje organskim materijalima, a ne t a m n i m
38
plastičnim f o l i j a m a koje ukoliko i jesu u nekim slučajevima razgradive, ne
hrane i o b o g a ć u j u tlo. M a l č se koristi jer: sprječava rast korova, čuva vlažnost
tla, pospješuje biološke aktivnosti u tlu i obogaćuje tlo. T i m e održivom m e t o d o m
č i n i m o n e p o t r e b n i m korištenje herbicida i ostalih sintetičkih proizvoda te
s m a n j u j e m o količine vode potrebne za naš vrt. A k o i k o p a m o zemlju, uvijek ju
je dobro imati pokrivenu, odnosno malčiranu, jer je t i m e više štitimo. M a l č i r a m o
u nekoliko slojeva, a kao prvi pokrov često stavljamo karton ili stare novine
koje su otisnute po mogućnosti u crno-bijeloj tehnici. Druge boje m o g u biti
otrovne, posebno crvena, ali ako je ima u m a n j i m količinama neće se ništa
loše dogoditi. Novine se trebaju preklapati 20 c m , a debljina im treba biti 15-
20 listova. Sigurno će se povećati broj g u j a v i c a d o d a v a n j e m o r g a n s k o g
materijala tlu. Dobro je malčirati, jer to gujavicama pruža d o d a t n u zaštitu od
iznenadnog mraza ili prehladnog vremena. Dobro je i malčirati prije zime kako
bi štitili tlo od teškog smrzavanja, erozije i kako bi stvorili topli d o m gujavicama.
Na proljeće je d o b r o m a k n u t i malč kako bi se zemlja dovoljno ugrijala. Ljetno
malčiranje je d o b r o raditi na vlažnom ili m o k r o m tlu, jer blage ljetne kiše će se
za vrijeme sparnih dana teško probiti kroz debeli sloj malča do naših biljaka.
Kao i kod drugih rješenja i ovdje ne r o b u j e m o d o g m a m a . Malčiranje može
uzrokovati problem s o d v o d n j o m vode ukoliko padne previše kiše. T a d a se
povećava i mogućnost za gljivična oboljenja. Kako g o d ga koristili i od kojih
g o d materijala d o b r o je ostaviti prostor oko korijena biljke slobodnim da zrak
može cirkulirati. Neki niti ne savjetuju direktno sijanje u tlo sjemenjem, jer je
malč ponekad dobro sklonište za puževe, voluharice i d r u g e životinjice kojima
mlade biljke predstavljaju slastan zalogaj, a nisu se u mogućnosti obraniti.
Voluharice su česte u vrtovima za koje se ne brinemo. M n o g i tada predlažu
micanje na o k o tjedan dva u proljeće kako bi se tlo brže zagrijalo i kako bi se
spriječilo gomilanje puževa. U kontekstu pokrivenosti tla nije slučajno da je
simbol permakulture stablo, jer n a m trajnice osiguravaju najbolju pokrivenost
tla. Sađenjem trajnica najviše surađujemo s p r i r o d o m .
39
III. R a z n o l i k o s t
Raznolikost se smatra s a m i m srcem permakulture. Učeći od prirode z n a m o
kako će naš sustav biti zdraviji, produktivniji i održiviji ukoliko je utemeljen na
principima raznolikosti. Kod raznolikosti u permakulturi naglašavamo četiri
aspekta:
a) Raznolikost vrsta kao usmjerenje prema sadnji više kultura zajedno, a ne
m o n o k u l t u r n o j s a d n j i , što je t e n d e n c i j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i .
Polikulture je teže imati na velikim, intenzivnim poljima koja zahtijevaju rad
teške mehanizacije. Alelopatija je svaki proces gdje biljke utječu jedna na d r u g u
kemijskim procesima. Z a j e d n o sadimo biljke koje imaju povoljan učinak jedna
na d r u g u ili se m e đ u s o b n o štite. To n a m o s i g u r a v a veće prinose, b o l j e
iskorištavanje prostora, bolji rast, a r o m u i okus biljaka zbog m e đ u s o b n o g
djelovanja jednih na druge, kao i m a n j u izloženost bolestima i n a m e t n i c i m a ,
jer štite jedna d r u g u . Miguel Altieri je radio po cijelom svijetu eksperimente
uspoređujući prinose monokulturnih i polikulturnih nasada. Dobio je ne s a m o
Odličan primjer malčiranog vrta s miješanim kulturama Blanke Motik - Pušća pored Zagreba
veće prinose u miješanim nasadima, već su se prinosi povećavali s većim brojem
zasađenih kultura. Označio je taj odnos k a o Land Equivalent Ratio što je
područje potrebno m o n o k u l t u r i da dobije istu količinu hrane po hektaru k a o i
polikultura. Naravno, ovdje je potrebno naglasiti kako miješana sadnja zahtijeva
dobar dizajn i poznavanja međusobnih odnosa između biljaka.
b ) G e n e t s k a r a z n o l i k o s t k a o s a đ e n j e više v a r i j a c i j a iste vrste č i m e
40
povećavamo genetsku raznolikost. Smanjivanje genetske različitosti biljaka
možemo pratiti od pojave zelene revolucije. Posljednjih godina glavna opasnost
dolazi od biotehnološkog sektora i tiranije G M O - a . Z a t o n a m je danas iznimno
važno čuvati različite varijacije iste kulture. Danas postoje tzv. genetske banke
koje čuvaju velik broj raznih kultura i bioraznolikost. No, premda je korisno
takvo očuvanje vrsta, jasno n a m je kako je najbolji način čuvanja genetske
raznolikosti praksa, odnosno sadnja u našim vrtovima, č i m e sjeme izlazi iz
muzejsko-sterilnih uvjeta i postaje dio živog svijeta.
Države također otežavaju genetsku raznolikost strogim i skupim pravilima
za registriranje novih sorti. T a k o na primjer, u Britaniji je potrebno izdvojiti
7 0 0 0 funti ako hoćete registrirati bolju i rodniju varijantu određene kulture,
dok je u Francuskoj četiri puta skuplje (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Pravila EU-a nalažu
da ne smijete legalno prodavati svoje sjeme ukoliko nije službeno registrirano.
Takav odnos obeshrabruje m n o g e . Z a t o je p u n o bolje i Ijudskije kada sami
sakupljamo sjeme i stvaramo tzv. banke sjemena na o t v o r e n o m . Razmjenjujući
sjeme sa d r u g i m ljudima širimo i svoju vlastitu zbirku. Lijep primjer iz Hrvatske
m o ž e m o vidjeti kroz rad udruge Rustica koja skuplja sjeme iz svih dijelova
Hrvatske te služi kao prostor razmjene vrijednih sakupljača i sakupljačica.
Najljepše je što se sjeme razmjenjuje besplatno, a jedino je pravilo da se dio
vlastitog sjemena kojeg s m o sakupili nakon sezone, vrati u zbirku kako bi se
stvorio dovoljno veliki f o n d za nove organske vrtlare i vrtlarke.
c) Ekološka raznolikost koja se odnosi na u k u p a n broj različitih biljnih i
životinjskih vrsta koje su dio našeg sustava. Iz poglavlja o ekološkom otisku
vidjeli s m o koliko se uništava bioraznolikost naše planete. Ljudi sve više
uništavaju biljne i životinjske vrste, a t i m e n a r u š a v a j u i stabilnost naših
ekosustava.
d) Kulturna raznolikost koja se odnosi na bogatstvo naših kultura i uključuje
socijalni ili društveni a s p e k t raznolikosti, što je t a k o đ e r naše b o g a t s t v o .
Permakultura ne trpi rasizam, baš kao i ni priroda.
Kao p o m o ć pri stvaranju raznolikih vrtova n u d i m o v a m tablicu dobrih i
loših susjeda. Koristite ovu t a b l i c u pri d i z a j n i r a n j u vrtova sa m j e š o v i t i m
kulturama.
DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI LOSI SUSJEDI
vrtne šparoge rana salata, salata u glavicama, kopar luk
m l a d a salata v r t n e š p a r o g e , crni korijen, kopar, niski peršin
g r a h , rajčica, rabarbara, radič, cikla, anis
blitva m r k v a , niski g r a h , radič, rotkva,
kupusnjače
tikvice-cukete, tikva luk, visoki g r a h , d r a g o l j u b , k u k u r u z ,
cikla
41
 DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI LOSI SUSJEDI DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI LOSI SUSJEDI
crvena rotkvica r a n a salata, grašak, m r k v a , niski g r a h ,
cikorija salata u glavicama, mrkva, rajčica,
peršin, špinat
visoki grah

tikvice-cukete, tikve, crni korijen, salata češnjak, grašak, mrkva blitva, cikorija, luk, češnjak, crni cikla
luk
u glavicama, kopar, mrkva, krastavci, k r u m p i r , niski g r a h , korijen, grašak, kopar, rajčica, poriluk,

matovilac, cikla, vrtne jagode, čubar, poriluk, visoki g r a h , radič, rotkva, ružmarin, kadulja, vlasac

radiČ kupusnjače kukuruz salata u glavicama, rajčica, lubenica, cikla, celer

češnjak mrkva, krastavci, matovilac, rajčica, grašak, kupusnjače, tikvice, g r a h , krastavac
vrtne j a g o d e , voćke, m a l i n a , ljiljani, grah
krumpir h r e n , k o r a b a , niski g r a h , b o b , m e t v i c a , grašak, krastavci,
ruže, t u l i p a n
špinat, dragoljub, kim, kadifica rajčica, cikla, celer,
crni korijen rana salata, luk, m r k v a , poriluk, k o r a b a suncokret, bundeve

endivija poriluk, visoki g r a h , k u p u s n j a č e , krastavci luk, češnjak, salata u g l a v i c a m a , krumpir, rajčica,

komorač k o p a r , niski g r a h , cikla, anis, visoki radič, rotkva
salata u glavicama š p a r o g e , luk, crni k o r i j e n , grašak, k o p a r , peršin g r a h , celer, k u p u s n j a č e , k o m o r a č ,
k u k u r u z , krastavci, m a t o v i l a c , niski g r a h , korijander, kim
rajčica, metvica, poriluk, rabarbara, maline r a n a salata, salata u g l a v i c a m a , niski
rotkva, anis, visoki g r a h , celer
grah
grašak salata u g l a v i c a m a , koraba, kopar, luk, češnjak,
niski g r a h r a n a salata, blitva, salata u g l a v i c a m a , luk, češnjak,
mrkva, radič, kupusnjače, k o m o r a č , krumpir, rajčica,
krumpir, krastavci, matovilac, rajčica, grašak, poriluk
tikvice, rotkvice poriluk, visoki g r a h
cikla, rabarbara, radič, rotkva, cikla,
hren krumpir, voćke kupusnjače

koraba šparoge, luk, crni korijen, grašak, kopar, paprika blitva, salata u g l a v i c a m a , crvena visoki grah
k u k u r u z , krastavci, m a t o v i l a c , niski g r a h , rotkvica, špinat
rajčica, metvica, poriluk, rabarbara,
rajčica rana salata, cikorija, češnjak, salata u grašak, krumpir,
rotkva, anis, visoki g r a h , celer peršin
glavicama, koraba, mrkva, kukuruz, krastavci, komorač
kopar šparoge, rana salata luk, salata u niski g r a h , špinat, cikla, peršin, m e t v i c a ,
glavicama, grašak, mrkva, krastavci poriluk, radič, rotkva, celer, kupusnjače

cikla šparoge, salata, luk, g r a š a k , m r k v a , mrkva, kukuruz, pastrnjak r a n a salata, luk, k o r a b a , m r k v a , poriluk
krastavci, blitva, g r a š a k , k o p a r , niski krumpir, poriluk,
jagode š p a r o g e , luk, češnjak, salata u
g r a h , rajčica, špinat, visoki g r a h , špinat, visoki g r a h
g l a v i c a m a , niski g r a h , peršin, poriluk,
češnjak, koraba, korijander, kim
radič, rotkva, cikla, kupusnjače
peršin matovilac, rajčica, radič, rotkva salata u glavicama
repa r a n a s a l a t a , k o p a r , niski g r a h , š p i n a t
metvica salata u glavicama, mrkva, rajčica

luk, grašak, niski voćke češnjak, hren, špinat

poriluk crni korijen, endivija, salata u g l a v i c a m a ,
koraba, mrkva, matovilac, rajčica, vrtne grah, peršin, cikla, soja šparoge, blitva, k r u m p i r , krastavci,
jagode visoki g r a h , rajčica, rabarbara, cikla, crvena
kupusnjače rotkvica, repa, celer

rabarbara r a n a s a l a t a , s a l a t a u g l a v i c a m a , niski vlasac kopar, mrkva, matovilac, cikla, vrtne grašak, niski g r a h ,
g r a h , vrtne jagode, špinat, kupusnjače jagode poriluk, celer,

radič rana salata, blitva, salata u glavicama, krastavci, peršin kupusnjače

g r a š a k , m r k v a , m a t o v i l a c , niski g r a h , špinat koraba, krumpir, matovilac, rajčica, cikla
rajčica, špinat, visoki g r a h , cikla, rabarbara, radič, rotkva, visoki
kupusnjače, koraba g r a h , celer, k u p u s n j a č e

42 43
 LOSI SUSJEDI samo u Bio-vrtu, a rajčica bez kamilice u M o j bio-vrtu. Slično je i s j a g o d a m a
DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI
i kupusnjačama koje neki stavljaju kao dobre, a neki kao loše susjede. Premda
visoki g r a h tikvice-cukete, tikve, cikorija, endivija, češnjak, luk,
više kao iznimke, takvih primjera ima još, što je u neku ruku i n o r m a l n o , jer se
salata u glavicama, koraba, krastavci, grašak, poriluk,
priče s mješovitim kulturama razvijaju novim iskustvima.
cikla, radič, rotkva, vrtne j a g o d e , cikla, k o m o r a č
špinat, celer, č u b a r

celer salata u glavicama, koraba, krastavci, kukuruz, k r u m p i r

niski g r a h , poriluk, visoki g r a h ,
kupusnjače, kamilica, rajčica

kupusnjače r a n a salata, blitva, endivija, salata u češnjak, luk,

glavicama, krumpir, krastavci, grašak, poriluk,
m a t o v i l a c , niski g r a h , rajčica, jagoda, gorušica
rabarbara, radič, rotkva, vrtne jagode,
visoki g r a h , celer, pelin, kopar,
korijander, kim, metvica

kadulja anis

jagodičastvo povrće, luk, češnjak

voćke

komorač endivija, grašak, matovilac, krastavac, kopar, grah, kim,

salata u g l a v i c a m a , kadulja, radič rajčica

lisnata / kovrčava kopar, komorač, kupusnjače, crvena crni korijen,

salata rotkvica, rotkva, cikla šparoga, rajčica

suncokret krastavac krumpir

Miješanne kulture - luk i mrkva odlično pašu

Za ovu tablicu d u g u j e m o n a p o m e n u : tablicu smo napravili koristeći tri
iskusna izvora te iz vlastitih saznanja. Pored našeg iskustva izvori koje smo
IV. Kompostiranje
koristili su: M. O m a h e n ( 1 9 8 4 ) M o j Bio-vrt, L. Komes i dr. (1996) Slušaj kako
Kompost n a m osigurava dugotrajniji dotok hranjivih sastojaka biljkama. Osim
zemlja diše, i M-L. Kreuter ( 2 0 0 2 ) Bio-vrt. Problem nastaje kad ih pokušate
t o g a regulira strukturu zemlje, p o g o t o v o k o d teških, n e p r o z r a č e n i h t a l a .
usporediti i naiđete na različite podatke. T i h razlika je m a l o , ali ipak ć e m o ih
Komostiranje je proces gdje g l u m i m o prirodu. Svi se organski materijali i ostaci
spomenuti kako bi bili svjesni da ćete dio znanja pronaći u vlastitom iskustvu.
raspadaju i stvaraju humus. Proces raspadanja organskih materijala i izdvajanja
Ova tablica neka b u d e početni orijentir, a slobodni ste je n a d o p u n j a v a t i .
hranjivih tvari u tlo zovemo mineralizacijom, a proizvod tog procesa h u m u s o m ,
Primjerice, u p e r m a k u l t u r i j e d n a od najdražih k o m b i n a c i j a u m j e š o v i t i m
najvažnijim dijelom tla, jer predstavlja najplodniji dio. Mi r a d i m o istu stvar
kulturama je ona pokupljena iz indijanske prakse, a uključuje kukuruz, grah
kompostiranjem organskih otpadaka koji ostaju iza nas. To je posebno važno
koji se penje po njemu i bundeve sa strane. U ove tri knjige samo smo u Bio-
danas k a d a o g r o m n e količine zelenog o t p a d a završavaju na velikim
vrtu pronašli ovu k o m b i n a c i j u . Dalje, u Bio-vrtu se kao loš susjed celeru navodi
odlagalištima, čime g u b i m o vrijedan resurs. O k o 5 0 % o t p a d a koji završi na
salata u glavicama, dok se u Slušaj kako zemlja diše salata u glavicama navodi
k o m u n a l n i m odlagalištima je organski/zeleni otpad i papir/karton koji se također
kao d o b a r susjed, a u M o j bio-vrt se kao d o b a r susjed ističe salata općenito,
lako kompostira. Još j e d a n primjer n e o d g o v o r n o g odnosa prema energiji.
premda autorica dijeli različite vrste salata. Mi smo ostavili salatu u glavicama
Pravljenje komposta smanjuje i emisiju m e t a n a . Primjerice, u Britaniji 2 0 % od
kao d o b r o g susjeda, jer se ipak na dva mjesta tako spominje. Jednostavno
ukupne emisije m e t a n a dolazi od sporog a n a e r o b n o g truljenja biorazgradivog
n e m a m o dovoljno vlastitog iskustva s t i m k o m b i n a c i j a m a da bi odredili svoj
otpada na odlagalištima.
stav jasnije, jer smo do sada sadili samo celer u listu. Nadalje, pod celer kao
dobre susjede smo stavili i rajčicu i kamilicu, premda se od toga oboje spominje Kompostnu hrpu, neovisno da li smo je ostavili otvorenu ili ogradili, slažemo

44 45
u slojevima. Prvo ide o k o 10 cm sloj grubih i većih otpadaka od grančica,
stabljika biljaka i slično. O n d a slijedi sloj usitnjenih o t p a d a k a kao što su karton
ili papir pa sve to izmiješamo. M o ž e m o posuti v a p n o m . D o d a m o 10 cm nezrelog
stajnjaka ili nasjeckane koprive, gaveza, kamilice, odoljena, stolisnika i drugih
ljekovitih biljaka u t a n k o m sloju. Pospemo u 2 c m prosijane vrtne zemlje ili još
bolje zrelog komposta. M a l o to skupimo i pritisnemo lagano, jer ne smijemo
zgnječiti i spriječiti dovod zraka. Na kraju stavimo sijeno, slamu ili druge biljne
otpatke (Komes i dr., 1996).
Kompost može biti kao otvorena hrpa, m o ž e m o napraviti drvene kutije, a
možemo ga proizvoditi i u stanu u kutiji sa gujavicama. Dobro je da bude u
zavjetrini, djelomično u sjeni, a djelomično na suncu. U kompost ne bismo
trebali stavljati: meso i ribu, cigarete i d u h a n , izmet pasa i mačaka, kore a g r u m a
(mirisom odbijaju korisne organizme, a često su i prepuni pesticida), bolesne
dijelove biljaka, o b o j e n o ili lakirano drvo, novine u boji, kosti, kožu, masti,
staklo, metale, plastiku, sve vrste kemikalija, lakove, ostatke boja, lijekove,
ulja, a m b a l a ž u (tetrapak, pelene), higijenske proizvode te otpatke iz usisavača
(Bagarić, 2 0 0 3 ) .
Za d o b a r kompost najvažniji je balans ugljika i dušika, tzv. C:N omjer.
Održavanje dobrog C:N balansa je velik k o m a d puta prema d o b r o m kompostu.
Kod C:N omjera važno je znati kako sve što je djelomično kompostirano, kao
na primjer stara hrpa ili piljevina ima m a n j i C:N omjer, nego to isto svježe.
C:N omjer raznih materijala (oni koji i m a j u veći odnos od 30:1 smatraju se
visokima u ugljiku, a oni koji i m a j u manje smatraju se visokima u dušiku)
Materijal C:N omjer
Materijali bogati ugljikom su: lišće, usitnjeno suho granje, slama i sijeno,
ostaci od obrezivanja voćaka i vinove loze, hoblovina i piljevina, iglice četinjača
i drugi. Materijali bogati dušikom su: ostaci voća i povrća, talog kave i čaja,
pokošena trava, korov i ostaci biljaka iz vrta, uvelo cvijeće i drugi. M o ž e m o ih
podijeliti i na tzv. smeđe i zelene materijale. Smeđi (papir, karton, jesenje lišće,
piljevina, slama, drvni otpaci...) osiguravaju prozračnost hrpi i bogati su ugljikom.
Bez njih k o m p o s t će vrlo brzo postati ljigavast i smrdljiv. Zeleni (životinjski
izmet, kuhinjski otpaci, otkos trave, urin, gavez, perje) su bogati dušikom.
Zelene još zovemo i vlažnim materijalima, a smeđe suhima.
Posebno su korisne ljuske od crvenog luka, jer privlače gujavice. T r e b a m o
paziti na nekoliko stvari. Kompostna hrpa ne smije biti niti prevelika niti premala.
M a l a hrpa će prije izgubiti toplinu potrebnu da započne i da se održi proces
k o m posti ran ja. Prevelika će trebati d u g o da se zagrije, a kada to uspije velike
su šanse da pregrije. A k o je hrpa premokra, i m a t ć e m o m a n j a k zraka, a k o je
presuha mikroorganizmi neće i m a t i dovoljno vode. K o m p o s t n a hrpa m o r a
istovremeno biti vlažna (ako kada je stisnemo voda p o č n e curiti o n d a je
premokra), ali ne i natopljena, jer onda zrak teže prolazi. Bolje je a k o i m a m o
više materijala imati dvije uobičajene kompostne hrpe, nego jednu veliku. U
prevelikoj će teže zrak strujati kroz hrpu. Dobro je dodavati i aktivatore u kompost
koji pospješuju proces raspadanja. Dobar kompost miriše po šumskoj zemlji.
Najbolje ga je dodavati u proljeće i jesen ( Z m e r g o , 2 0 0 4 ) .
Dobro je preokretati kompostnu hrpu (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Kompost je zreo
nakon devet mjeseci do g o d i n u d a n a i t a d a ga t r e b a m o prosijati. Veće k o m a d e
koji su eventualno ostali treba ponovno vratiti na kompostnu hrpu. Kada našu
kompostnu hrpu ostavimo bez daljnjeg nadzora i rada s n j o m , to nazivamo

Ostaci od povrća 12 1 Savjeti za kompost

Otkos lucerne 13 1 Problem Rješenje
Morska trava 19 1
m o k a r i zagušen, n e u g o d n a mirisa preokrenuti hrpu, dodati materijale bogate
lzmet,truo 20 1
u g l j i k o m , zaštititi o d kiše
Jabučna komina 21 1
središte je s u h o i n e m a k o m p o s t i r a n j a p r e o k r e n u t i h r p u , navlažiti svaki dio k a k o se
Ljuske leguminoza (grašak, soja) 30 1
preokreće, prekriti s n e č i m v o d o n e p r o -
Lišće, suho 50 1
p u s n i m da se zadrži vlaga
Otpaci šećerne trske 50 1
h r p a je v l a ž n a i t o p l a s a m o u sredini povećati količinu materijala na hrpi, navlažiti
Kukuruzovina 60 1
Otkos od zobi 74 1 h r p a je v l a ž n a , i s m r d u c k a v a , ali se ne dodati materijale bogate dušikom,
Pljeva i ljuske od raznih žitarica 80 1 zagrijava preokrenuti hrpu

Slama 80 1
m u t a n , n e k o m p o s t i r a n i nivoi lišća i razmaknuti te nivoe vilama, presložiti nivoe
Sijeno mačjeg repa (vrsta trave) 80 1 otkosa
Vlakna šećerne trske 200 1
veliki, n e k o m p o s t i r a n i dijelovi o d m a k n u t i n e k o m posti rane dijelove i
Piljevina 400 1
iskoristiti ih za n o v u h r p u

Izvor: Gershuny, G. (1993) Start with the Soil, Emmaus: Rodale Press: 79. Izvor: Gershuny, G. (1993) Start with the Soil, Emmaus: Rodale Press: 78.

46 47
"lijenim k o m p o s t o m " (Gershuny, 1993). Jednostavno, proces kompostiranja
će se usporiti i neće se postići potrebna t e m p e r a t u r a .
V. Zelena gnojidba
Pored kompostiranja za kvalitetno tlo vrlo su n a m korisne biljke koje fiksiraju
dušik iz zraka i kroz svoje korijenje ga inkorporiraju u tlo. U tu svrhu se koriste
leguminoze, najčešće različite vrste djeteline, te druge leguminoze kao što su
soja, grašak i si. Pored leguminoza kao zelena gnojidba m o g u se koristiti uljana
repica, gorušica, pa čak i neke žitarice. Zelenu gnojidbu izvodimo tako da na
nekoj površini zemlje jednu sezonu u z g o j i m o s a m o kulturu kojom želimo
poboljšati svojstva t l a . Na kraju sezone kultura se zaore u tlo i biljna biomasa
ostaje u površinskom sloju tla i na taj način služi kao prihrana tlu te poboljšava
strukturu na isti način kao i kompost.
Zelena gnojidba - djetelina raste između vinove loze - obitelj Feranda pokraj Pule
M n o g o je primjera iz cijelog svijeta o koristi zelene gnojidbe. 2 2 3 0 0 0
poljoprivrednika iz južnog Brazila koriste zeleno gnojivo č i m e su povećali urod
kukuruza i pšenice za četiri do pet t o n a po hektaru. Slična iskustva m o ž e m o
pratiti i u Gvatemali i Hondurasu, gdje je t i m p u t e m budućnost sebi osiguralo
4 5 0 0 0 poljoprivrednika, spriječivši time iseljavanje u gradove (Anderson, 1999).
48
VI. Visoke gredice
U vrtovima još koristimo i visoke gredice ili lijehe posebno ukoliko n a m padine
i nagibi prevladavaju na mjestu gdje želimo proizvoditi hranu. Visoke gredice
radimo, jer se u njima stvara toplina, pa ih možemo koristiti već od ranog
proljeća. Toplinu d o b i v a m o tako što u gredicu stavljamo ostatke iz kuhinje ili iz
vrta. Radimo ih po pravcu sjever-jug, a najbolje je započeti s r a d o m na jesen
da se ostaci do proljeća slegnu. Visoke gredice su super, jer je na njima lakše
raditi bez saginjanja, a i manje je korova. Rekli s m o kako su terase korisne na
kosom terenu, ali se m o g u koristiti i inače kao mali h u m c i . Može se pripremiti
na više načina, a osnovne radnje jesu: a) iskopavanje površinskog dijela zemlje
(20-30 c m ) i stavljanje na stranu; b) polaganje ranije pripremljene bio mase u
nekoliko slojeva (npr. granje, grančice, lišće, neosjemenjena trava, bio-otpaci
i si.); c) pokrivanje ranije iskopanom zemljom.
Jedan od najljepših primjera smo vidjeli u selu Bataji pokraj M o t o v u n a .
Prekrasni p e r m a k u l t u r n i vrt s terasama plod je vrijednog rada Miroslava i
Karmele Kiš. Dragi Kiševi su n a m ispričali korake u stvaranju visokih gredica.
Nakon planiranja broja i rasporeda gredica, išlo se u pripremu zemljišta. Iskopani
su rovovi širine 140 c m , duljine do 40 m i m e đ u s o b n o razmaknuti oko 80 c m .
Zemlja je odložena o d m a h pored rovova, jer će biti potrebna za predzadnji sloj
u g r e d i c a m a . Reciklirane krovne grede izrezane su na potrebnu duljinu (od
l , 5 m do 2,2 m ) , prema ranije isplaniranom rasporednu gredica u skladu s
reljefom. Bukovi opiljci rezani na duljine do 60 cm služili su kao okomiti potpornji
za grede. Grede su spajane u kvadrate vanjske duljine do 2,4 metra i širine od
1,4 m (unutarnji, zemljani prostor gredica iznosi oko 1 m ) . Gredice su postavljane
u rovove samostalno ili dvije po dvije, a između gredica je ostavljan prolaz od
oko 80 c m . Napravljeno je 5 redova gredica s u k u p n o 50 izdignutih kvadratnih
površina (od kojih su dvije pokrivene staklom, izolirane i služe kao izdignute
tople gredice), s p o j e d i n a č n o m iskoristivom z e m l j a n o m površinom od 1,5 do
2,2 kvadratna metra, a u k u p n o ima oko 100 kvadratnih metara iskoristive
vrtne površine. N a k o n dovršetka sastavljanja "drvenih s a n d u k a " u kutove su
zabijene letve (8x4cm duljine 2 , 5 m ) , a zatim su povezane drvenim letvama na
vrhu. N a k o n toga polagan je prvi sloj biomase u gredice, a sastojao se od
grana, grančica u raznim stupnjevima raspadanja, humusne šumske zemlje i
krupnijih " b i o o t p a d a k a " . Oni su d u g o t r a j n o biognojivo, jer im je vrijeme
raspadanja sporije. Drugi sloj sastojao se od lišća, humusa, grožđanog tropa i
grožđanih ostataka nakon cijeđenja, nešto pokošene trave, konjskog gnojiva i
sitnijeg organskog materijala. Nakon t o g a , vraća se ranije iskopana zemlja,
kao pretposljednji sloj u lijehama. Posljednji sloj je malč, odnosno pokošena
trava, a stavlja se do 30 cm debljine (nakon mjesec-dva se stanji na 10 c m ) . S
t i m e su završeni zemljani radovi. Letve koje su zabodene u zemlju (pričavlane
za okvire od greda) i letvama spojene na vrhovima sada se isprepliću p a l j e n o m
žicom po horizontalama i vertikalama (po želji). O n a služi za povezivanje biljaka
49
(paradajza, graha) ili za biljke penjačica (visoki grah, grašak itd.). Žica je
preplitana t a k o da ne smeta u radu sa z e m l j o m , sadnji, cupkanju korova,
berbi). Dio gredica ostaje bez gornjih okvira i bez žice, jer su planirane za
nisko povrće (mrkva, luk).
Visoke gredice - terase - obitelj Kiš pored Motovuna
Malčiranje se obavlja dva do tri puta godišnje: ujesen (ako stignete), u
proljeće (obavezno), t o k o m ljeta (dodatno uklanja korov, čuva vlagu).
Kiševi ističu iskustvo nakon tri godine:
Prednosti:
Najizraženija p o g o d n o s t za biljke, što s m o znali i ranije, bila je i jest
prozračivanje vrtne zemlje, pa korijenje uvijek ima dovoljno elemenata iz zraka.
Nije potrebno za prekopavanje, čak ni zasijecanje zemlje posebnim a l a t i m a za
prozračivanje. Z i m a je uvijek d o b r o razrahlila zemlju u uzdignutim g r e d i c a m a ,
a d o b r o malčirana gredica privlači gliste i ostale životinjice u stvarno velikom
broju (što ćete i sami primijetiti kad u proljeće na njih navale kosovi i rasture
malč). N a k o n tri godine malčiranja zemlja se pretvorila u humus.
Pogodnosti za ljude:
a) korov je pod k o n t r o l o m . A k o i izraste, vizualno je posložen u kvadrate,
ne miješa se s korovom po stazama i n e m a t e osjećaj da je cijeli vrt obrastao.
K o r o v s a staza i z m e đ u g r e d i c a s a s v i m j e d o v o l j a n z a p e r m a k u l t u r n u
koegzistenciju biljaka, a s o n i m u g r e d i c a m a možete o d a h n u t i ;
b) možete sjesti na gredicu i o d m a r a t i se radeći. Sve je na dohvat ruke i ne
treba se p u n o saginjati;
50
c) planiranje vrta je veliko zadovoljstvo.
Kiševi su pronašli s a m o jednu m a n u s njihovim visokim gredicama. N a i m e ,
zemlja u visokim l i j e h a m a brže se i lakše isušivala, osobito u t o p l i j i m ili
vjetrovitijim predjelima, pa je ljeti bilo potrebno više zalijevanja.
O p ć e n i t o sadnja biljaka u kontejnerima zahtijeva više vode nego biljke
posađene u otvorenoj zemlji. Znači potrebno je pojačati malčiranje i problem
isušivanja će biti riješen. D o d a t n o si p o m a ž e m o što u visoke gredice zbog
njihove topline možemo ranije početi sa s a d n j o m dok još nisu velike vrućine.
Za osiguravanje ranije sadnje jako će n a m p o m o ć i klijališta, rasadnici i
staklenici u kojima ranije d o b i v a m o sadnice. O b i č n o koristimo stara prozorska
stakla i iskorištene daske za napraviti d o b r o klijalište. Ukoliko želimo produžiti
sezonu hrani koju proizvodimo ili za to i m a m o ekonomski interes, mogli bismo
razmišljati i o nabavi većeg plastenika ili staklenika. Nikad ne smijemo zaboraviti
skupljati naše vlastito sjeme i dijeliti ga s d r u g i m a kako bismo otežali posao
biotehnološkim korporacijama koje nas žele učiniti ovisnima o patentiranom
sjemenu koje traje samo jednu sezonu.
Hranu je super uzgajati jer: i m a m o često svježe hrane, vjerujemo u kvalitetu,
o s i g u r a v a m o različitost p r e h r a n e , vježbamo i uživamo na svježem zraku,
osiguravamo budućnost i r a d i m o na jačanju zajednice. M o ž e m o u tu svrhu
upotrijebiti i naše prozorske daske i balkone. Za proizvodnju hrane dobro je
kada m o ž e m o iskoristiti i unutrašnje prostore. Na primjer gljive se m o g u uzgajati
i u p o d r u m i m a , budući da žive od hranjivog materijala, organskog supstrata u
koji ih stavljamo, a ne od fotosinteze. Klice također u b r a j a m o u vrste koje je
d o b r o uzgajati u zatvorenim prostorima. O p ć e n i t o je super saditi biljke u
prostorima u kojima živimo: vlažnost u m n o g i m k u ć a m a i stanovima je ispod
zadovoljavajućeg m i n i m u m a za ljudsko zdravlje, posebno u zimskim d a n i m a
kada radi grijanje (posebno kod centralnog grijanja). Biljke vraćaju vlažnost u
naše prostorije. Također m o g u micati spore plijesni i ostale štetne mikrobe iz
zraka. Bostonska paprat odlično miče f o r m a l d e h i d kao najčešći onečišćivač u
u n u t r a š n j i m p r o s t o r i m a . N o , nije ju lako uzgojiti, a ne djeluje na d r u g e
zagađivače pa to treba imati na u m u . Druge biljke koje su gotovo jednako
djelotvorne, ali lakše za uzgojiti su: areka p a l m a , b a m b u s p a l m a , fikus, obični
bršljan, patuljasta datulja, i druge (VVhitefield, 2 0 0 4 ) .
Nadalje što se tiče vrta, korisno je zapisivati sve promjene u vrtu i voditi tzv.
vrtni dnevnik, imati crtež vrta i numerirane gredice. Posebno n a m je vođenje
vrtnog dnevnika važno zbog praćenja plodoreda. Plodored je naizmjenična
sadnja biljaka na istoj površini, pri č e m u uspijevamo najekonomičnije iskoristiti
tu površinu. Pri t o m e pazimo da na istu površinu sadimo drugačije biljke kako
ne bi iscrpili tlo i olakšali nakupljanje n a m e t n i k a i bolesti. Nije svejedno kakav
n a m je redoslijed sadnje biljaka, jer neke biljke su veliki potrošači i u hranjivim
elementima i u vodi, dok druge hrane tlo kao što je slučaj s biljkama koje
51
koristimo u zelenoj gnojidbi. Treba paziti i na dužinu dozrijevanja biljaka, jer
neke i m a j u kratku vegetaciju pa ih m o ž e m o koristiti kao međukulture (npr.
zelena salata, rotkvice, špinat i d r u g e ) . Druge biljke sadimo kao glavne kulture,
jer i m a j u d u ž u v e g e t a c i j u (rajčica, k r u m p i r , kupus, p a p r i k a , tikve i b u ć e ,
patlidžani i druge).Također, pritom m o r a m o paziti i na sadnju biljaka koje si
pomažu i koje su dobri susjedi. D o d a t n o n a m za zaštitu služe pripravci ili tzv.
biljne juhe koje d o b i v a m o od vrsti sa zaštitnim svojstvima kao što su kopriva,
preslica, gavez, paprat, vratić, pelin, kamilica, listovi rajčice, aloa i druge.
Pri sadnji koristimo i p o m o ć mjesečevog sjetvenog kalendara, jer taj pratitelj
naše planete utječe i na različite dijelove biljaka. Stoga uz p o m o ć mjesečevog
kalendara m o ž e m o znati kada saditi biljke iz porodice listova, plodova, korijena
ili iz porodice cvijeća. M o ž e m o saznati i za sve druge radove u vrtu, sa životinjama
ili kada je dobar d a n za primjerice rušenje stabala, kako bi dobili kvalitetnije
drvo za gradnju ili ogrjev. U Hrvatskoj se mjesečev sjetveni kalendar može
dobiti od udruge Duga iz M e đ i m u r j a .
U permakulturi prevladava misao m a l o je lijepo. M n o g i principi permakulture
se lakše primjenjuju na m a n j i m p o d r u č j i m a , nego na velikim ekstenzivnim
poljima i f a r m a m a . Primjerice slave se m a l i , intenzivni, nabijeni vrtovi, gdje se
na n a j m a n j e m m o g u ć e m prostoru dobije najveći mogući prinos. Prednost malih
vrtova nalazimo u mogućnosti intenzivne sadnje, lakog ubiranja plodova, uštede
vremena. Krajnji cilj je stvoriti sustav u k o j e m je najveći posao skupljati plodove.
Za voćke je najvažnije kvalitetno tlo, d o b r a drenaža i ne previsok p H .
Sadnjom trajnica i m a m o m a n j e posla, osiguravamo dodatni izbor hrane, štitimo
i o b o g a ć u j e m o tlo, a biljke n a m m a n j e podliježu bolestima i štetočinama. U
m n o g i m tropskim p o d r u č j i m a šumski vrtovi nisu nepoznanica, no za naše
europsko područje proučavao ih je i usavršio Robert Hart. Najvažniji je dizajn.
Premda je šumski vrt za m n o g e permakulturnjake ideal, i ovdje ne t r e b a m o
robovati t o m e i d o b r o je zapitati se koliko n a m je potreban šumski vrt i koliko
smo dorasli takvom dizajnu. Jasno je da u m a l i m vrtovima nećemo imati prostora
za pravi šumski vrt, također može n a m biti prioritet sezonska godišnja hrana
pa n a m šumski vrt neće biti previše atraktivan. Ipak, m o g u ć i su šumski vrtovi i
u gradovima kao Naturewise u sjevernom L o n d o n u .
Permakulturu je dakle, puno teže primijeniti na velikim nepreglednim poljima
na kojima u g l a v n o m i m a m o posađenu s a m o jednu kulturu. Raznolikost je
lakše stvarati i povećavati ako r a d i m o na m a n j e m sustavu. Jedna od vizija
permakulture i je da se m o ž e m o bolje i efikasnije prehraniti od vrtova nego od
velikih f a r m i . Prinosi su n a m u m a n j e m sustavu m n o g o veći nego na velikim
m o n o k u l t u r n i m poljima. FAO ističe kako su imanja koja imaju pola do šest
hektara veličine, četiri puta produktivnija od i m a n j a koja idu preko 15 hektara
(Whitefield, 2 0 0 4 ) . To je posebno važno a k o z n a m o da se p e r m a k u l t u r n i m
principima i m e t o d a m a na svega 2 5 0 - 3 7 0 m 2 m o g u p o t p u n o nahraniti dvoje
ljudi. Ipak i permakultura pokušava odgovoriti na izazove većih poljoprivrednih
52
površina. Kako približiti f a r m e permakulturnim principima? M n o g e f a r m e koriste
miješane kulture, slojeve, nekopanje i d r u g o .
Slijede neke od m e t o d a koji se p r a k t i c i r a j u na v e ć i m p o v r š i n a m a uz
zadovoljavanje nekih od osnovnih principa i metoda u permakulturi.
1. Dvoredno sijanje (bicroping)
S o v o m m e t o d o m se proslavio M a s a n o b u Fukuoka čija m e t o d a počiva na
poljima bez oranja. On koristi m e t o d u istovremenog sijanja dvije kultura od
kojih je jedna glavna p r e h r a m b e n a vrsta (riža, ječam...), a druga kultura koja
obogaćuje tlo, u o v o m slučaju bijela djetelina.
Fukuokua je svoju m e t o d u razvio za klimatsko podneblje sjevernog Japana,
pa se ova metoda jasno ne može na isti način primijeniti u Europi. U Francuskoj
je Mare Bonfils eksperimentirao sa Fukuokinom m e t o d o m , prilagođavajući je
europskoj klimi. Po VVhitefieldu bicrop m e t o d a i m a prednosti: n e m a micanja
tla, pa plodnost raste g o d i n a m a ; nema erozije tla; nema nedostatka dušika;
korištenje fosilnih goriva je manje za 5 0 % od konvencionalne farme; nametnika
gotovo n e m a ; n e m a korištenja kemikalija, jer n e m a bolesti; smanjeno je i
pojavljivanje plijesni; visok broj gujavica brzo reciklira ostatke prethodne kulture;
korova praktički nema, a samim t i m e nestaje i potreba za herbicidima; opći
rast bioraznolikosti. M a n e su: ponekad prevelike količine fosfata i kalija; pojava
puževa u nekim slučajevima; ako se ipak pojave korovi n e m o g u ć e ih je m a k n u t i
ekološkim m e t o d a m a ; problem infekcije korijena djeteline (rješenje u sađenju
više vrsta djeteline); potrebno je više znanja; prinosi u žitaricama, jer se bore za
vodu s bijelom djetelinom. Ova m e t o d a se koristi i u povrtlarstvu, gdje se koriste
m a n j e intenzivne vrste djeteline.
2. Domaća prerija
Ova m e t o d a se bazira na sadnji žitarica kao trajnica u miješanim kulturama.
Ideal je da se postigne prekrivenost prerija nekadašnjim kulturama žitarica,
kako bi se smanjila erozija tla. Poljoprivredni znanstvenik Wes Jackson iz
Kansasa najdalje je otišao s testiranjem ove m e t o d e u okviru svog Land Insti­
tute of Salina. To je d u g o r o č a n projekt i oni sami ističu kako će im trebati 50
do 100 godina da uspiju pronaći zadovoljavajuće varijacija žitarica koje će
moći postati trajnice unutar ove m e t o d e .
3. Agrošumarstvo
Podrazumijeva istovremeno sađenje stabala i prehrambenih biljaka na istom
mjestu. T i m e se također približavamo p e r m a k u l t u r n o m idealu. Prednosti su
izbjegavanje kompeticije (npr. lješnjak i ozima pšenica - lješnjak počinje listati
dok je ozima pšenica već u p o o d m a k l o m stadiju tako da i jedni i drugi imaju
dovoljno prostora za fotosintezu). Također se efektivnije koriste voda i hranjivi
minerali. Dublje korijene stablašica osigurava proces koji nazivamo
53
"hidrauličkim l i f t o m " gdje svojim korijenima prebacuju vodu iz dubljih dijelova
tla u plitkije i t i m e ostalim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode. Također,
stablašice budući da duže žive, i m a j u bolju m o g u ć n o s t stvarati mikorize koje
su važne za raspodjelu fosfora. To dijeljenje hranjivih sastojaka događa se kroz
tri oblika: preko lišća koje pada sa stabla na tlo, preko konstantnog preokretanja
korijena (stariji korijeni umiru, a pojavljuju se m a n j i i novi), i dijeljenjem mikorize.
M i k o r i z a je životna z a j e d n i c a i z m e đ u k o r i j e n a biljaka i gljivica koja i m a
sposobnost biti istovremeno povezana s korijenjem više biljaka. Tako kao preko
mosta hranjivi elementi poput dušika m o g u preći s biljke koja ih veže na o n u
kojoj trebaju. Povećava se bioraznolikost i a n a l o g n o t o m e smanjuju se problemi
s nametnicima. Nametnika je manje, jer zbog stabala raste broj korisnih kukaca.
Z b o g stabala žitarice i m a j u i veću zaštitu od vjetra, sprječava se erozija, a i
povećavamo apsorpciju C 0 2 na našem i m a n j u . D o b i v a m o i građevno drvo na
v l a s t i t o m i m a n j u . V e l i k d i o poslova o k o s t a b l a š i c a , k a o što j e sađenje,
podrezivanje grana i slično radi se u periodu kada nas vrt s godišnjim biljkama
ne treba.
Prepreke za bolji razvoj agrošumarstva su: odijeljenost poljoprivrede i
šumarstva u k o n v e n c i o n a l n o m pristupu, a to znači nedostatak znanja za
primjenu agrošumarstva; povećanje posla za poljoprivrednike u vidu težeg
m a n e v r i r a n j a na p o l j u ; u p o č e t k u n e m a istu e k o n o m s k u korist za
poljoprivrednike koji su ovisni o tržištu, jer da drvo zamijeni g u b i t a k od prodaje
g o d i š n j i h b i l j a k a t r e b a o d r e đ e n o v r i j e m e r a s t a . Ipak, sve t o d o b i c i o d
agrošumarstva nadmašuju (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Pašnjaci sa stablašicama
Kombinacija korištenja životinja koje v o d i m o na ispašu sa sadnjom stablašica.
Eksperimentira se u Britaniji i Sjevernoj Irskoj. Poboljšano zdravlje životinja,
treba paziti da zaštitimo stabla kako ih životinje ne bi uništile. Polikultura u
životinjama je isto tako korisna kao i polikultura u biljkama (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Sijanje u alejama (Alley Croping)
Sađenje stabla u redovima između usjeva u polju. Whitefield ističe kako su
eksperimentalni pokušaji u Britaniji dali m a n j e rezultate nego kombinacija s
pašnjacima.
Sigurno ste primijetili kako pišemo o proizvodnji hrane, vrtovima i poljima,
a ne s p o m i n j e m o previše uzgoj životinja. Permakultura u svojoj tradiciji ne
isključuje uzgoj životinja za hranu. Rekli smo kako se ova knjiga temelji na
našem iskustvu, a budući da n e m a m o iskustva u držanju životinja kao buduće
hrane, ne m o ž e m o pisati o t o m e . Mollison je stvorio ideal male održive f a r m e
gdje je svo meso kontroliranog porijekla. Whitefield ističe kako su n a m d o m a ć e
životinje korisne za održavanje tla p l o d n i m . On pravi razliku između životinja
54
koje se hrane žitaricama i t i m e su n a m direktna konkurencija u proizvodnji
hrane i životinja koje pasu travu. To je razlika između preživača i nepreživača.
Prvi su goveda, ovce i koze koje m o g u probavljati celulozu iz trave i lišća. Pošto
ljudi ne m o g u , Whitefield ih svrstava u nekonkurentne životinje. Svinje i kokoši
to ne m o g u i direktna su n a m konkurencija u prehrani. A k o je ovo najbolji
a r g u m e n t m a l o je klimav. Mi se protivimo uzgoju životinja kao naše hrane ne
samo iz etičkih razloga prema njima. Industrija mesa jedna je od
najneekološkihijih stvari koje danas č i n i m o . Proizvodnja mesa zahtijeva više
prostora (2 do 4 puta) i energije od proizvodnje biljaka. Ekološki otisak osobe
koje jede meso biti će puno veći od one koja ne jede meso. Ne samo da
u n i š t a v a m o p r i r o d u , već je masovna industrija mesa jedan od uzročnika
problema gladi. Životinje u SAD-u pojedu žitarica koje bi direktnim p u t e m
m o g l e n a h r a n i t i 2 m i l i j a r d e l j u d i . N e ć e m o v a m sad o v d j e p r o p a g i r a t i
vegetarijanstvo, ali iz ovih razloga apeliramo da makar smanjite potrošnju mesa,
barem o n o g iz masovne industrijske proizvodnje.
Za kraj sumirajmo zlatna pravila za početak vrtlarenja, kojih se d o b r o držati
u prvim koracima. Mi to z n a m o , jer se nismo pridržavali niti jednoga, i to onda
prilično zna zakomplicirati život. Pozitivno je što s m o sada na vlastitim greškama
učili, ali potrošeno je previše energije i vremena da n a u č i m o neke stvari. Pravila
su stvorena upravo kako bi n a m olakšala korake stvaranja permakulturnog
vrta i m o ž e m o reći kako su međupovezana.
a) početi s m a l i m vrtom
Logično, zar ne? A k o nešto tek učiš, ideš polako od jednostavnijeg prema
kompleksnijem, od manjeg prema većem. No, mi smo na našem imanju krenuli
od vrta ko da ć e m o sutra na Dolcu prodavati. Preporuča se da učenje p o č n e m o
na ne više od 9 m 2 , a to u g l a v n o m m o ž e m o naći u svojoj najbližoj okolici. A k o
kraj vrta još nije i kuća u kojoj živiš, kao što je slučaj s n a m a koji još uvijek
g r a d i m o imanje, problemi se g o m i l a j u . Da ne s p o m i n j e m o kako uopće nije
fora tegliti niz i uz brijeg kanistere s v o d o m za zalijevanje vrta. T i m e dolazimo
do d r u g o g pravila:
b) najbliže/najlakše mjesto
Sadite t a m o gdje jeste, baš kao što prakticirate permakulturu t a m o gdje
jeste. Koliko g o d možete. U našem kontekstu dok je imanje tek u izgradnji bilo
bi efikasnije proizvoditi h r a n u na našim b a l k o n i m a ili t e r a s a m a . Ovo još
nazivamo i pravilom kuhinjskog prozora, dakle da vlastiti vrt m o ž e m o vidjeti iz
našeg kuhinjskog prozora. O v i m e ne želimo reći kako ljudi n e m a j u super vrtove
u svojim vikendicama ili dalje od mjesta življenja. Samo da postoje prioriteti.
Prilično je teško skakati s pokrivanja krovišta na pomidore, pa s izgradnje cisterne
za vodu na kupus, pa s postavljanja vjetrenjače na klijalište. Mi probali, ne
funkcionira, vjerujte n a m !
55
 c) pronađi svoj stil
Vrlo često ć e m o sretati pametnjakoviće koji nisu došli da nešto podijele ili
razmijene s n a m a , već da n a m propovijedaju. Ispada da jedino njihove m e t o d e
i tehnike uspijevaju i da su baš one najbolje. Pošaljite ih vrit, rekli bi stari.
Pronađite svoj stil koji će razumljivo biti odraz vašeg t e m p e r a m e n t a , stavova,
estetskih vrijednosti, energije i vremena te svega što v a m je važno.
d) budite nježni prema sebi
Stvari se u prirodi odvijaju polako, a mi u č i m o od prirode. Ne treba očekivati
da ć e m o za g o d i n u , dvije imati luda permakulturna i m a n j a . Nije bitno koliko
smo brzi, koliko je bitno da se krećemo jasnim i konkretnim koracima. Bitno je
da šljakamo.
Ž e l i m o v a m bogate vrtove i puno slavlja. Sto drugo reći, osim lijepe misli
jedne drage tete: "Ja na primjer, kad me najjače, boli glava, o n d a mislim - Ne
buš me b o g m e bolela. Idem na vrt i b u m kopala! - I o d e m na vrt. I tak d u g o
k o p a m i glava me prestane boleti! Sve me prestane boleti. I onda se naslonim
na motiku i popijem si pivicu" (Komes i dr., 1 9 9 6 : 7 6 ) . Živjeli!
56
Permakulturni dizajn
projekt Reciklirano imanje
Već s m o rekli da je p e r m a k u l t u r a u stvari skup znanja, različitih tehnika i
tehnologija kojima raspolažemo. O n o što te različite elemente povezuje u jednu
cjelinu je permakulturni dizajn. On je glavna okosnica permakulture - on je
proizvod proučavanja, učenja, planiranja i pažljivog kombiniranja različitih
e l e m e n a t a . P e r m a k u l t u r n i dizajn se najčešće izrađuje za vlastito životno
okruženje, bilo da se radi o i m a n j u , s t a m b e n o m bloku ili čak cijelom naselju.
U zemljama kao što su Danska i Njemačka već danas i m a m o vrlo uspješne
primjere cijelih naselja pri čijem planiranju su se koristila neka permakulturna
načela. T a k o danas na primjer postoje kvartovi u kojima se skuplja kišnica, u
parkovima proizvodi hrana, sav organski materijal se kompostira na licu mjesta,
a u p o d r u m i m a zgrada se proizvodi vlastita električna energija i t o p l i n a
korištenjem obnovljivih izvora energije poput biomase. Krovove ovih zgrada
krasi zelenilo isprepleteno sa solarnim kolektorima i m a l i m staklenicima.
Sada ć e m o predstaviti primjer permakulturnog dizajna. Radi se o dizajnu
za Reciklirano imanje. Dizajn je nastao na tečaju permakulture koji se održao
2 0 0 4 . u Lubenicama na o t o k u Cresu. M e n t o r i učitelj permakulture te kasnije
potpisnik certifikata, bio je već spominjani Tony Anderson iz Danske s Euro­
pean Institute of Permaculture. Vi možete ponoviti ove korake za vaše priče,
neovisno o tečaju permakulture i certifikatima. Ili nas možete pozvati da v a m
p o m o g n e m o . Ovaj dizajn su stvorili ljudi koji će živjeti na Recikliranom i m a n j u
ili su do tada p o m a g a l i u njegovoj izgradnji.
Kao i svako planiranje, permakulturni dizajn počinje s istraživanjem potreba,
želja i namjera onoga za koga se sustav stvara. U tu svrhu radio se intervju s
korisnicima Recikliranog i m a n j a . Budući da su neke stvari iz intervjua intimne,
ovdje ih n e ć e m o prikazati, već ć e m o samo naznačiti kakva su sva pitanja dio
intervjua:
1. GRUPA RECIKLIRANO IMANJE - VUKOMERIĆ
Pod brojem jedan se identificiraju osobe koje su vezane za priču. Te osobe su
važne, jer z n a m o da na njih m o ž e m o računati u izgradnji i životu i m a n j a .
Dijelimo ih u nekoliko g r u p a : osobe koje će živjeti na i m a n j u , osobe koje
57
namjeravaju povremeno boraviti na i m a n j u , te osobe koje nemaju namjeru ni
u kojem obliku nastaniti se na i m a n j u , ali pomažu projekt u izgradnji i simpatizeri
su cijele priče. Mi smo tada iskristalizirali šestero ljudi koji će živjeti na imanju,
plus još nekoliko koji su u potrazi za novim s t a m b e n i m objektima (postojećim
ili za izgraditi) te se žele priključiti cijeloj priči.
Danas je puno više ljudi uključeno u priču imanja, pa je ovaj dio potrebno
ponovno proći.
2. MEĐUSOBNI ODNOSI
Naš najvažniji međusobni odnos je prijateljstvo. Dio ljudi je u ljubavnom ili
bračno-ljubavnom odnosu.
3. Ž E U E I POTREBE: TRENUTNE I DUGOROČNE
Ovdje svaka osoba uključena u projekt iznosi svoja očekivanja. U našem slučaju
se isprepliću potrebe za stanovanjem, radnim, zabavnim i kulturnim prostorom
sa željom da cijelo imanje bude otvoreno za edukacije, radionice, posjete te
slične susrete.
4. ŽIVOTNI STILOVI
Svaka osoba iznosi svoj životni stil, j e r o njemu uvelike ovisi i dizajniranje cijelog
prostora. Naš životni stil je često o g l e d a l o naših stavova i preko njih se
izražavamo. Neki od nas su se izjasnili da im je životni stil sporedna tema te da
se n e m a j u potrebu izjasniti.
5. HENDIKEPI
Hendikepi su vjerojatno slični kao i kod m n o g i h drugih koji se upuštaju ili će se
tek upustiti u nešto slično: nemanje zadovoljavajućeg životnog prostora dok je
projekt u izgradnji, nedostatak novca, nedovoljno vremena da se imanju potpuno
p o s v e t i m o d o k t a m o ne živimo - ne m o ž e m o ga dovesti u fazu da je
zadovoljavajuće za živjeti dok mu se ne posvetimo više. Klasična kvaka 22 i
zato su česti osjećaji da se projekt nedovoljno brzo razvija.
6. EKONOMIJA: PITANJE FINANCIRANJA I ODRŽIVOSTI
Danas je ekonomija često ta koja n a m određuje živote. M a l i obični ljudi ne
kontroliraju e k o n o m i j u koja upravlja njihovim životima i zato je d a n a š n j a
ekonomija opasna. Stoga, u ovakvim projektima treba ostaviti što više novaca
u zajednici, potrebno ga je staviti u kruženje. Kao v o d u na primjer. T i m e
izbjegavamo da smo ranjivi na špekuliranje neoliberalnog kapitalizma, gdje se
ljudske sudbine brišu kao da su kreda na ploči. Različite su strategije da novac
ostavimo o n i m a koji ga najviše trebaju. Jedna od mogućnosti je i da sami
proizvodimo. Druga je da kupujemo proizvode i usluge od ljudi koje cijenimo i
koji su n a m d r a g i . To je neka vrsta " f a i r t r a d e a " ili poštene trgovine, gdje smo
58
sigurni kakav proizvod k u p u j e m o i da f i n a n c i r a m o direktnog proizvođača. Još
k o r a k d a l j e je da d i j e l i m o proizvode i usluge i u k i n e m o novac u smislu
uobičajenih valuta. Takvi sistemi se zovu LETS - Local Exchange T r a d i n g Sys­
t e m ( L o k a l n i sistem trgovinske r a z m j e n e ) . D a n a s u svijetu postoji 2 5 0 0
k o m p l e m e n t a r n i h e k o n o m s k i h sistema (Lietaer, 2 0 0 1 ) . O n o što je važno
naglasiti je kako n a m praktične staze održivosti, pored zaštite okoliša, nude i
smanjivanje financijskih troškova. Naravno, uvijek se trebamo vraćati i na ljepotu
poklanjanja.
Sto se tiče našeg projekta, za sada se f i n a n c i r a iz privatnih izvora te
d j e l o m i č n o preko projekata. Težnja je da se u budućnosti što više proizvodi te
da imanje što manje ovisi o vanjskom unosu novca.
7. DUHOVNOST
Duhovnost je privatna stvar i n e m a organiziranog upražnjavana vjerskih obreda.
8. AKTIVNOSTI
Izgradnja i m a n j a , radionice (edukacija), financiranje, umrežavanje, izdavaštvo.
N a k o n što smo obavili intervju, krećemo s izlaskom na teren s olovkom i
papirom.
K a o što s m o r e k l i , prije n e g o k r e n e m o u o b r a đ i v a n j e naše z e m l j e ,
osluškujemo i upoznajemo našu okolinu. Ne smijemo zaboraviti na običaje i
tradiciju određenog kraja. Kao što u permakulturi postoje opći etički principi,
tako je iznimno važno prilagoditi svaki dizajn lokalnim uvjetima, posebnostima
i kontekstu. Važno je upoznati se i s lokalnom f l o r o m i f a u n o m . Dobro je za vrt
uočiti koji korovi prevladavaju na našem t l u , pošto je vrlo često korov indikator
t l a . Poznavanje naše mikroklime je jako važno: od kuda pušu vjetrovi i koliko
su česti, kada i gdje su najjači mrazevi, t e m p e r a t u r e i vlaga, godišnja količina
sunca. N a m a je bilo jako korisno saznati od lokalnih ljudi kako su tuče vrlo
rijetke na V u k o m e r i ć u . M a n j e n a m je bilo drago čuti kako tlo nije kvalitetno te
kako ć e m o morati unositi u m j e t n a gnojiva da mu poboljšamo kvalitetu. No
dobro, to s m o shvatili kao izazov više.
Fokus pri svakom ekološkom dizajniranju m o r a biti na utrošku svih vrsta
energije, koja ne samo da se ne smije g u b i t i , već se m o r a stvarati i njeno
neprekidno kruženje m o r a biti o m o g u ć e n o . Kako bi n a m sustav bio održiv
potrebno je povezati različite dijelove u n j e m u . T a k o štedimo i na utrošenoj
energiji, a o u t p u t n a m je veći. T a k o đ e r u permakulturi svaki element treba
imati nekoliko funkcija. Kvalitetan dizajn kojim se dovode u skladan suodnos
svi elementi i resursi kojima raspolažemo, ključan je čimbenik za planiranje
uspješnog permakulturnog projekta. Usklađivanje... razmještaj... podržavanje...
višestruke f u n k c i j e . . . s a m o su neki f a k t o r i koji u p e m a k u l t u r n i m sustavu,
dizajnom moraju biti vrhunski osmišljeni. Kad dizajniramo u permakulturi, bitnija
59
n a m je m e đ u s o b n a povezanost elemenata u sustavu, negoli njihova količina. z a p a d a j e b r i j e g koji o n e m o g u ć u j e
Permakultura inzistira na umrežavanju različitih elemenata, jer se time povećava zapadni vjetar. Negativni aspekti ove
njihova efikasnost. Svaki element i m a dvije ili više funkcija. Svaka funkcija situacije su n e d o s t a t a k vjetra za
p o t p o m o g n u t a je s više elemenata. Primjer funkciju grijanja možemo zadovoljiti vjetrenjače, sporija izmjena zraka
na nekoliko načina: d o b r o m izolacijom stambenih objekata, solarnim pasivnim (sparina) i otežano oprašivanje biljaka
dizajnom, efikasnim pećima i solarnim kolektorima. Staklenik koji je dio pasivnog v j e t r o m . Pozitivni aspekti zaklona od
solarnog dizajna pored grijanja osigurava još i druge funkcije: dodatni prostor vjetra su t e m p e r a t u r n e konstante,
za uzgajanje hrane, prostor u kojem možemo boraviti zimi, prostor za o d m o r i sunčeva klopka, neizloženost snažnijim
drugo. provalama vjetra (npr. snježnim
zapusima). Proučavanjem na terenu
utvrđeno je da će vjetra biti dovoljno za
pogon manjih vjetrenjača koje su dizajni
intenziteta.

TLO
Na zemljištu prevladava glineno tlo, a
mjestimično je primijećeno i tlo s m a n j i m
udjelom pijeska. Zemljište je smješteno
na jugozapadnoj padini s koje je prisutna
površinska erozija h u m u s n o g sloja.
Proljetni mrazevi i m a g l e su redovito
p r o b l e m a t i č n e u dolini ispod i m a n j a .
Parcele su p r i m a r n o klasificirane kao
šuma, voćnjak i oranica. Tlo je kiselo
(indikatori: kupine, šumske jagode i
paprat).

VODA
Zeleni krov osigurava nekoliko funkcija - ima estetsku funkciju, mjesto je za odmor i Voda je element kojeg na s a m o m
druženje, a pruža i energetsku funkciju, jer služi kao dodatna toplinska izolacija ljeti i m a n j u nedostaje u p r i r o d n o m o b l i k u .
Nakon toga krećemo u analizu pet elemenata na imanju. Analizom prirodnih U blizini ( 2 0 0 - 3 0 0 m) postoji neuređen
elemenata dolazi se do svih ključnih informacija za projekt. Analiza se obavlja izvor koji bi se m o g a o osposobiti. S a m i m
p r o m a t r a n j e m , mjerenjem i praćenjem prirodnih utjecaja kroz idealan period i m a n j e m ne prolazi nikakav potok, niti
od jedne godine. Analizom se utvrđuju: smjerovi i intenziteti vjetrova, pogodnosti ima izvora. Jedine prirodne vode su slivne
strana svijeta, zimske i ljetne putanje sunca, sunčane klopke, hladni džepovi, vode koje se pojavljuju u periodima većih
geološka struktura podloge..., a na temelju tih podataka dizajnom predjela oborina. Takve vode su nepredvidljive,
smišljamo položaj za izgradnju domova, gospodarskih objekata, prilaza, vrtova, same nalaze putove u desecima kanala
voćnjaka... i kao takve ne predstavljaju značajniji
resurs. N a i m a n j u ć e m o k o p a n j e m
bunara, skupljanjem kišnice sa krovova
VJETAR
v o d o m i stvoriti sustav u kojem će te voc
Imanje je p o t p u n o zaštićeno od vjetrova. Sa sjevera ga štiti pedesetogodišnja
šuma bukve i hrasta, s istoka i juga dvadesetogodišnja šuma bagrema, a s

60 61
ENERGIJA
Imperativ ovog projekta je da bude
e n e r g e t s k i n e o v i s a n . Energiju ć e m o
stvarati korištenjem biomase (ogrjevno
drvo u m a s i v n i m zidanim p e ć i m a ) ,
sunca (pasivna solarna arhitektura,
solarni k o l e k t o r i za t o p l u v o d u i
f o t o n a p o n s k e ćelije za struju, solarna
kuhala) te vjetra (mala vjetrenjača) te
proizvodnjom biodiezel goriva za
generatore i vozila.
ORGANIZACIJA
Sudionici Recikliranog imanja orga­
nizirani su u nevladinu udrugu Z M A G
pod č i j i m pokroviteljstvom se projekt
izvodi. I m a n j e još n e m a s t a l n i h
stanovnika. Zemljište i kuća ugovorno
su dani udruzi na korištenje na 49
godina i dio imanja je zajednički te se s
njima tako i upravlja. Odluke se donose
konsenzusom.
SEKTORI
Kad se govori o sektorima u p e r m a -
kulturnom sustavu riječ je o razmatranju
odnosa svih energija koje se kreću i koje
će se k r e t a t i s u s t a v o m . M a t e r i j a l n u
manifestaciju sektora predstavljaju
glavne ceste, putovi i staze, smjerovi
kretanja energije, vodeni tokovi,
komunikacijski protoci i t d .
svakodnevnom nivou smjestimo bliže kako bi trošili što manje energije. Također,
olakšava n a m se povezivanje različitih cjelina našeg i m a n j a , što je jedan od
glavnih ciljeva p e r m a k u l t u r n o g dizajna. N u d i m o v a m primjer zoniranja na
Recikliranom i m a n j u .
Zona 0
Z o n a 0 je stambeni objekt, d o m . U njima se održivim obitavanjem reducira
potrošnja energije korištenjem sunčeve energije, vjetra, skupljanjem kišnice,
reciklažom sivih i crnih voda. Permakulturni dizajner, Jan M a r t i n Bang je na
predavanju o ekološkom graditeljstvu u Z a g r e b u 2 0 0 5 . godine lijepo zaključio
kako i m a m o tri kože. Jedna je o n a na n a m a . Druga je naša odjeća. Treća
koža je objekt u kojem živimo.
Zona 1
Prva zona je najbliži dio oko kuće gdje najviše obitavamo. Sto se tiče vrta ovdje
su kulture koje t r e b a m o svaki d a n ili o n e same zahtijevaju češću brigu. Ljudi tu
i m a j u i m a l e životinje. Na našem i m a n j u to je šira okućnica, balkoni, terase.
Tu su smješteni elementi koji zahtijevaju svakodnevnu brigu ili se svakodnevno
koriste. M a n j i kućni vrtovi, kompostište, staklenik, rasadnik, vanjska krušna
peć...
1. OBJEKT- zajednička kuća
Tradicionalna drvena gradnja s elementima pasivne solarne arhitekture.
2. OBJEKT - obiteljska kuća
Klasično građena kuća, t e h n i k a m a ekološke renovacije pretvaramo j u održivi
objekt.

Da bismo što manje energije gubili,

naš d i z a j n d i j e l i m o u z o n e , koje
o d r e đ u j e m o u odnosu na naše prisustvo
u n j i m a . K a k o bi se o l a k š a o d i z a j n ,
permakultura dijeli u pet zona svaki naš
p r o s t o r u k o j e m s t v a r a m o , neovisno
nalazi li se on u ruralnim područjima ili
u g r a d u . Svrha takvog zoniranja je da
objekte/funkcije koje n a m t r e b a j u na

62 63
Zona 2
Z o n a dva je zona s vrtom gdje su kulture koje zahtijevaju više prostora, a
manje brige. I dalje je to zona gdje smo često prisutni. Mjesto za životinje koje
trebaju svakodnevnu brigu. Tu se m o g u nalaziti i voćnjaci, jezerca i bazeni,
proizvodni staklenici, igrališta, kompostišta.
Zona 5
Z o n a 5 je potpuna divljina čiji resursi ne pripadaju direktno čovjeku. Svrha ove
zone je edukativne naravi, u njoj se priroda isključivo promatra. Tu se zbivaju
i z r a z i t o v r i j e d n i p r i r o d n i p r o c e s i (život d i v l j i h ž i v o t i n j a , r i j e t k i h p t i c a ,
razmnožavanje kukaca, rijetko bilje i slično). Sve ovo doprinosi bioraznolikosti
i održavanju tako potrebne prirodne ravnoteže. U ovoj zoni smo eventualno
posjetioci, koji samo promatraju i uče. Ponekad se naziva i divljom z o n o m ,
odnosno z o n o m bez ljudskog uplitanja. Kod nekih dizajna čak se i isključuje
prisutnost ljudi. Z o n a pet je zona bez intervencije. O s i m u slučaju požara
naravno. O n d a n e ć e m o vikati po i m a n j u , joj joj gori mi zona pet, a reko mi
Mollison da u nju ne i d e m . U zemljama gdje više n e m a netaknute prirode, ili
prirodnih staništa zona pet se stvara, ali je n a k o n toga u njoj najvažnije ostaviti
biljke i životinje na m i r u . U g r a d o v i m a g d j e je m a l a šansa za z o n u 5,
permakulturni projekti podržavaju projekte zaštite šuma u njihovoj blizini. Mi
na imanju i m a m o jedno idealno mjesto koje n a m je već g o d i n a m a zona pet.

Zona 3
Z o n a tri je zona gdje i m a m o polja za žitarice i pašnjake ukoliko držimo životinje.
Na Recikliranom i m a n j u namijenjena je za sustave koji se većim djelom sami
održavaju i u koje nije potrebno ulaziti češće od j e d n o m na tjedan, osim za
vrijeme sezonskih radova. To su veći nasadi, voćnjaci, šumski vrtovi, veća
jezerca....

Zona 4 Sad se može ići graditi....

U zoni četiri naše su aktivnosti osjetno smanjenje. Radi se o livadama ili š u m a m a
gdje je većina biljaka tu prirodno, a ne od nas zasađeno. To je područje koje
obuhvaća šume (ogrjevno i građevinsko drvo), pašnjake za ispašu životinja,
područja za skupljanje samoniklog jestivog bilja i gljiva.... Na Recikliranom
i m a n j u t r e n u t n o n e m a m o zonu 4 s obzirom na konfiguraciju terena i našu
sadašnju aktivnost na i m a n j u . Z n a č i , nije potrebno izmišljati zone isključivo da
zadovoljite f o r m u . Z n a m o da ć e m o sigurno imati zonu četiri kada p o č n e m o
živjeti na i m a n j u i kada se p o č n e m o širiti, ali sada to nije slučaj.

64 65

Izumiranje naftnog dinosaura
Način na koji se o d n o s i m o prema energiji najviše će odrediti budućnost svijeta.
Već smo naučili koliko naš ekološki otisak ovisi o potrošnji energije, posebno
fosilnih goriva. Energija je svuda oko nas. Cesto s m o nesvjesni te činjenice.
Kada j e d e m o svoj obrok vrlo rijetko se p i t a m o koliko je bilo potrebno energije
da jelo d o đ e na stol. Kada u p a l i m o običnu žarulju, rijetko kada se z a p i t a m o je
li energija za nju dobivena o g r o m n i m destruktivnim hidroelektranama ili možda
o n i m a koje rade na ugljen i uzrokuju klimatske promjene. Naš je svijet obilježen
ratovima za resurse - voda, rudače, nafta i drugi resursi postaju temelj za
ratove i lošu energiju. Z a t o je, kao nikad prije, važno kakvu energiju koristimo
za zadovoljavanje svojih potreba, na koji način koristimo energiju, koliko je i
kako trošimo. A k o nastavimo sadašnjim neodrživim p u t e m loše n a m se piše.
Fosilna goriva sudjeluju u globalnoj potrošnji goriva s 8 0 % . Na naftu o t p a d a
više od trećine u k u p n e potrošnje energije, a u transportu čak 9 0 % . Do 2 0 3 0 .
godine potreba za električnom energijom povećat će se za dvostruko u svijetu,
najviše u zemljama u razvoju i to u kućanstvima. M e đ u n a r o d n a agencija za
energiju (IEA) ističe kako će se globalna potrošnja energije do 2 0 3 0 . godine
povećati za 5 0 - 6 0 % . EU procjenjuje kako će unutar Unije do 2 0 1 0 . godine
proizvodnja struje iz elektrana sudjelovati sa čak 4 6 % u ukupnoj emisiji C 0 2 .
Transport će sudjelovati sa slijedećih 2 5 % u ukupnoj emisiji C 0 2 , ne računajući
poljoprivredu (EC, 2 0 0 2 ) . ' Bilo koji pokušaj smanjivanja ekološkog otiska koji
ne bi uključivao smanjivanje korištenja fosilnih goriva bio bi unaprijed osuđen
na neuspjeh.
Pretjerana ovisnost i k o n z u m e r i z a m fosilnih goriva ostavljaju g l o b a l n e
posljedice na k l i m u . Našim životnim stilovima nagomilali smo prevelike količine
stakleničkih plinova u atmosferi. C 0 2 u stakleničkim plinovima sudjeluje s 5 0 -
6 0 % , od čega čak dvije trećine dolazi od izgaranja fosilnih goriva. Jedna trećina
dolazi od deforesterizacije i gubitka organskog materijala tla. C 0 2 se zadržava
u atmosferi do 100 g o d i n a . M e t a n u stakleničkim plinovima sudjeluje s 15%.
Najznačajniji dio m e t a n a dolazi od goveđeg izmeta, a emitira se uvijek kada
se organski materijal stavi u anaerobne uvjete. Premda se zadržava u atmosferi
svega 10 g o d i n a , staklenički utjecaj molekule nekoliko je puta jača od molekule
1
P o d n c i se o d n o s e na EU s 15 č l a n i c a prije proširenja 2 0 0 4 , g o d i n e .
66
C 0 2 . U stotinu g o d i n u , jedna molekula m e t a n a vrijedila bi kao 1 1 molekula
C 0 2 . CFC i HCFC su odgovorni za 15% od u k u p n i h stakleničkih plinova. Danas
se manje koriste zbog izbacivanja iz hladnjaka, sprejeva, klimatizacijskih uređaja
i drugdje. No i tu i m a m o problem njihove dugotrajnosti. A k o je jedna molekula
m e t a n a 1 1 puta jača od molekule C 0 2 , o n d a je jedna molekula CFC-a jača
nekoliko tisuća puta. Ostaje u atmosferi oko 50 godina. Dušikov dioksid ( N 0 2 )
sudjeluje s pet posto, u g l a v n o m od poljoprivrednih aktivnosti. T a k o đ e r je
potentniji od molekule C 0 2 , za nekih sto puta (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Oni svi sada
lebde iznad nas mijenjajući sastav zaštitnog tkiva u atmosferi, koje se bezbroj
godina tkalo kako bi nas štitilo.
Trendovi sadašnjih ratova za resurse i n a f t u nastavit će se sve d o k ti resursi
upravljaju našim životima. Posebno će sukobi i imperijalni ratovi doći do izražaja
s obzirom da se približavamo vrhuncu iskorištavanja nafte i plina. Što se tiče
n a f t e , više se ne pišu h i m n e z l a t n o m sjaju c r n o g zlata. Najveće n a f t n e
korporacije poput Chevron Texaca ili ConocoPhillipsa, počele su priznavati
kako su im rezerve sve plićih razina, a Shell je čak i kažnjen zbog n a m j e r n o g
laganja o vlastitim rezervama koje su prikazivali većima nego što jesu. Vodeća
naftna korporacija Exxon i dalje pjeva ode u čast predsjednika Busha, no m o r a
se priznati kao su i sami počeli više ulagati u kupovinu vlastitih dionica, čime ih
održavaju visokima, nego u otkrivanje novih naftnih polja kojima toliko tepaju.
O n o što z n a m o i što je činjenica jest da od 23 najveće zemlje proizvođačice
nafte, već ih je 15 dosegnulo vrhunac iskorištavanja nafte na svom teritoriju.
Između ostalih tu su: SAD, Velika Britanija, Venecuela i Norveška. Zemlje
OPEC-a kukaju kako im je sve teže održavati ovu suludu glad za n a f t o m , a
neke p o p u t Indonezije priznaju kako proizvode m a n j e nego ikada. Jedino se
Saudijska Arabija grčevito drži verbalnog o p t i m i z m a . M a t t h e w Simmons jedan
je od najcjenjenijih energetskih analitičara koji je g o d i n a m a proučavao stotine
službenih d o k u m e n a t a o produktivnosti glavnih naftnih polja u svijetu, a posebno
u Saudijskoj Arabiji gdje se najviše proizvodi i gdje su najveće svjetske rezerve.
Simmons je došao do zaključka kako vlast Saudijske Arabije laže o sposobnosti
naftnih polja na svom teritoriju da zadovolje potrebe sve gladnijih zahtjeva
našeg svijeta. Pronašao je kako čak i pri sadašnjoj nedovoljnoj proizvodnji
nafte, Saudijska Arabija za vađenje 8 milijuna barela na d a n , mora upumpavati
između 15 i 18 milijuna barela vode na d a n . Razlog je starost najplodnijih
nalazišta kojima je potrebna d o d a t n a snaga, d o d a t n i pritisak kako bi se nafta
crpila.
Kada govorimo o smanjenju crpljenja i zaliha nafte mislimo na tzv. laku
n a f t u , koja je lako dostupna i jeftina. Vrlo često nas naftoljupci pokušavaju
umiriti nalazištima nafte u arktičkim i ledenim područjima, u d u b i n a m a m o r a
i sličnim udaljenim područjima za koja je potrebna sofisticiranija tehnologija
te bi crpljenje bilo p u n o skuplje.
Vremenske razlike u najavljivanju vrhunca crpljenja nafte između nezavisnih
67
stručnjaka i zaduženih korporativno-vladinih konzultanata i agencija sve je
tanja. Dok bi vas samo prije koju g o d i n u za najavu vrhunca crpljenja nafte
optužili kako ste protivnik t e h n o l o g i j e i ljudske civilizacije, danas se gore
spomenute strane jedino razlikuju u godini za koju predviđaju t a j vrhunac.
Neovisno da li ć e m o prihvatiti stavove prve skupine koja vrhunac smješta u
nadolazeće godine t r e n u t n o g desetljeća ili druge skupine koja taj d o g a đ a j vidi
za 20 do 30 g o d i n a , nitko više ne negira činjenicu kako će se vrhunac dogoditi.
Naše generacije će ga sigurno doživjeti.
Ovdje je važno n a p o m e n u t i kako se pod vrhuncem crpljenja ne misli da će
nafte nestati, već će se dosegnuti vrhunac proizvodnje nakon koje slijedi p a d .
Jasno n a m je kako će i to radikalno promijeniti naše živote s obzirom koliko
ovisimo o nafti. Nafta će postajati sve skuplja i ukoliko se ne pripremimo to će
uzrokovati socijalne nemire neviđenih razmjera, siromaštvo i g l a d , lokalne
sukobe i širenje globalnih ratova. Dodatni problem pored pojave samog vrhunca
crpljenja nafte, nalazimo i u činjenici kako u trenutku kada je nafte sve manje,
mi je sve više koristimo. Bush je to lijepo objasnio kako "američki način života
nije za pregovaranje", kada su ga išli gnjaviti s m i n o r n i m Kyoto p r o t o k o l o m .
Što to znači, naučili smo u poglavlju o ekološkom otisku. EU također puno
troši i ovisna je o nafti, a s nadolazećom K i n o m i Indijom potrošnja nafte raste,
stara polja se polako gase, a bogatih nalazišta je sve m a n j e . Simmons ispravno
ističe kako idemo prema stanju gdje sa 7 0 % manje nafte pokušavamo zadovoljiti
150% veće potrebe.
U poglavlju o ekološkom otisku naznačili smo donekle mogućnosti koje
n a m m o g u pružiti obnovljivi izvori energije, pogotovo kada bi se u njih više
ulagalo u odnosu na fosilna goriva. Kad to kažemo mislimo na goriva koja
danas najviše koristimo: nafta, ugljen i plin. Obnovljivi izvori energije su svi oni
koji se m o g u obnoviti. To su: vjetar, sunce, voda, biomasa (drvo i ostale biljke),
geotermalna energija i ostalo. Pritom n a m m o r a biti jasno kako i neodgovorno
korištenje obnovljivih izvora energije može dovesti do njihovog iscrpljivanja.
Šume danas u g l a v n o m koristimo na neobnovljiv način i uništavamo pluća
planeta. No postoje i tehnike održivog šumarstva, gdje šuma ne nestaje već se
iskorištava o n o m brzinom kojom se i obnavlja. U t o m smislu m o g u nas ohrabriti
podaci o kretanju trendova u korištenju izvora energije:
Trendovi u korištenju energije, 1995-2001
Izvor energije Godišnji rast u postocima
Vjetar +32
Solarni m o d u l i +21
Geotermalna energija +4
Hidroelektrane +0,7
Nafta + 1,4
68
Izvor energije Godišnji rast u postocima
Prirodni plin +2,6
Nuklearna energija +0,3
Ugljen -0,3
Izvor: URL:http://www.earth-policy.org
Ovakvi podaci nesumnjivo govore u korist obnovljivih izvora energije kada
g l e d a m o prema sutra. Obnovljivi izvori energije danas su hit, a sve im ide na
ruku da b u d u još i hitoidniji u budućnosti.
D a n a s svjedočimo p r a v o m p r o c v a t u u n u t a r sektora obnovljivih izvora
energije. A k o se zadrži sadašnji t r e n d rasta korištenja solarnih m o d u l a i
vjetrenjača, do 2 0 2 0 . godine ti izvori osiguravat će 4 5 % globalnih potreba za
energijom. Energija vjetra koštala je 10 puta više prije 20 godine, a solarni
moduli 15 puta više prije 25 godina. Solarne ćelije su efikasnije za 6 0 % nego
prije 20 g o d i n a . Proizvodnja vjetrenjača je donedavno bila najbrže rastuća
energetska tehnologija, ali ove g o d i n e ju je prestigla solarna energija. Još
p o č e t k o m stoljeća električna energija dobivena energijom vjetra postala je
jeftinija od električne energije dobivene iskorištavanjem ugljena, a predviđanja
ističu kako će ubrzo koštati manje i od energije iz nuklearnih elektrana. Danska
dobiva 15% svoje energije od vjetra, sjeverna njemačka pokrajina Schlesvvig-
Holstein 19%, a španjolska pokrajina Navarra 22%. U Španjolskoj je donesen
zakon koji nalaže kako se sve nove zgrade moraju opremiti solarnim kolektorima.
Obnovljivi izvori energije unatoč svim otporima fosilnih lobija zauzimaju sve
veće mjesto u našim životima i to je trend koji će se nastaviti. To je navuklo
m n o g e da objave kako se bliži d o b a eko-efikasne industrije. Lester Brown
( 2 0 0 1 ) , direktor Earth Policy Institute ističe kako je d a n a š n j a e k o n o m i j a
neodrživa, ali vjeruje kako je m o g u ć a e k o n o m i j a koja respektira principe
ekologije. Dapače, smatra kako je d u g o r o č n o neodrživa ekonomija n e m o g u ć a .
Slično misle i kreatori p o j m a "prirodni kapitalizam" Paul Hawken, A.B. Lovins
i L.H. Lovins. Ovi su autori u istoimenoj knjizi istaknuli naznake pojavljivanja
kapitalizma koji prirodne resurse i okoliš uzima kao temelj održavanja ukupne
ekonomije, a ne resursom koji je neograničena potrošna r o b a " ( 1 9 9 9 : 9 ) .
Nadalje ističu kako oni koji neće moći u budućnosti koristiti prirodni kapital,
jer su ga uništili u prošlosti ili ga još uvijek podređuju financijskom, imati će
velika ograničenja na budući ekonomski razvoj. Smatraju kako n a m se pred
nosom odvija nova velika revolucija u proizvodnji, ali prije svega o n a je
n e m o g u ć a bez r e k o n c e p t u a l i z a c i j e sustava ( p o l i t i č k o g , e k o n o m s k o g ,
obrazovnog...) po čijim pravilima proizvodimo i živimo, jer prirodni kapital je
ekonomski neprocjenjiv. Lester Brown ( 2 0 0 1 : 9 1 ) čak ističe kako m o ž e m o
početi s obrazovanjem za profesije 2 1 . stoljeća, gdje s obzirom na razvoj,
ulaganja i nadolazeće potrebe neće biti nezaposlenih. Te profesije su inženjeri
69
recikliranja, hidrolozi, akvakulturni veterinari, ekološki ekonomisti i arhitekti,
geotermalni geolozi, inženjeri turbina za vjetrenjače i metereolozi specijalizirani
za vjetrove, mehaničari bicikala, inženjeri šumarstva te stručnjaci za planiranje
o b i t e l j i . 2 Po Brownu ( 2 0 0 1 : 89) ukoliko se prihvate principi eko-ekonomije
možemo sa zadovoljstvom početi mahati jedno veliko z b o g o m kopanju ugljena,
n u k l e a r n i m e l e k t r a n a m a , nekontroliranoj sječi š u m a , iskorištavanju n a f t e ,
porastu u proizvodnji a u t o m o b i l a te jednokratnim proizvodima. To je dakle
temelj te nove m a g i č n e riječi eko-efikasnost, pri č e m u se dakle inzistira da
ekonomija nije (dugoročno) efikasna ukoliko ne usvaja ekološke principe po
Brownu ili ukoliko ne shvaća i prihvaća neprocjenjivu vrijednost prirodnog
kapitala po H a w k e n u , A.B. Lovins i L.H. Lovins.
Ipak, t r e b a m o biti svjesni kako je procvat obnovljivih izvora energije još
uvijek m a l o g i ograničenog dosega. Kao što s m o rekli, čak 8 0 % energije se i
dalje dobiva od fosilnih goriva. Prema p o d a c i m a M e đ u n a r o d n e agencije za
energiju (IEA) u proizvodnji energije sudjeluju: nafta 34,8%, ugljen 2 3 , 5 % i
plin 2 1 , 1 % . Na nuklearnu energiju o t p a d a slijedećih 6,8%.
Obnovljivi izvori energije (bez velikih hidrocentrala) zajedno zauzimaju svega
4% od ukupne proizvodnje energije ( R E N 2 1 , 2 0 0 5 ) . Zanimljivo je da se od
toga gotovo pola (44%), odnosi na zemlje u razvoju. Korištenje vjetra za energiju
čini svega 1 % ukupne potrošnje energije, a u SAD-u m a n j e od 1 %. Kao najveći
potrošač SAD dobiva 2 2 % struje iz nuklearnih elektrana, a 5 5 % iz elektrana na
ugljen.
Čini se da je "business as usual" m a n t r a još uvijek jaka, jer nema d r u g o g
razloga da se u obnovljive izvore energije ne investira p u n o više. T r e b a m o
znati d e m i s t i f i c i r a t i česta o p r a v d a n j a k a k o obnovljivi izvori energije nisu
konkurentni o n i m a koji nemjerljivo više zagađuju okoliš. Konkurencija je teška
riječ kada vlade u svijetu godišnje subvencioniraju naftnu industriju i industriju
nuklearne energije s oko 3 0 0 milijardi dolara. Troškovi vojnog osiguranja naftnih
nalazišta u stranim zemljama koštaju SAD-a 57 milijardi dolara poreznog novca
godišnje. N a f t n e korporacije dobiju porezne olakšice za još 4 milijarde dolara,
a ekološki troškovi su 45 dolara po barelu nafte. I tako i m a m o jeftinu n a f t u .
U k u p n a svjetska ulaganja u obnovljive izvore energije su svega 20 milijardi
dolara. To znači da SAD godišnje više plati vojsci da čuva osvojena naftna
polja, nego što su godišnja ulaganja u sve obnovljive izvore energije. Prema
p o d a c i m a Worldwatch Institutea potrebno je svega 6 6 0 milijuna dolara da se
solarna energija učini p o t p u n o k o n k u r e n t n o m energiji dobivenoj od
iskorištavanja fosilnih goriva, što je svega 0 , 5 % ulaganja naftnih korporacija u
' U WWF-US su izradili s t u d i j u u kojoj su pokazali k a k o bi p r i h v a ć a n j e Kyoto p r o t o k o l a i p r e b a c i v a n j e
p r o i z v o d n j e e n e r g i j e s u g l j e n a i n a f t e na o b n o v l j i v e izvore e n e r g i j e m o g l o rezultirati sa 7 5 0 0 0 0
n o v i h r a d n i h m j e s t a do 2 0 1 0 . , a 1,3 m i l i j u n a do 2 0 2 0 . g o d i n e . Do sličnih rezultata došli su i u
R e d i f i n i n g Progressu s 1,4 m i l i j u n a novih r a d n i h m j e s t a uz 5 0 % s m a n j e n j a z a g a đ e n j a k o j e d o v o d i
do klimatskih promjena (NRDC, 2 0 0 5 ) .
70
istraživanja i proizvodnju krajem '90-ih. Kao gotovo i svi najveći problemi u
svijetu i ovo je pitanje političke volje i odluke, a ne ekonomije ili efikasnosti. 3
Po McBurnevu ( 1 9 9 8 : 5) biznis juri pravocrtnom linijom nemajući se vremena
ni osvrnuti i pogledati kakve posljedice ostavlja, a u prirodi je sve ciklično, sve
se vraća i kao međupovezano čini jedan sistem koji teži ravnoteži. Ovdje se ne
vjeruje kako je eko-efikasnost uopće realan t e r m i n , jer nije problem u bolje,
već u manje. Ističe se da ukoliko " u z i m a m o više nego li n a m treba, u z i m a m o
od nekoga d r u g o g a , od budućnosti ili od okoliša i drugih vrsta".' 1 T i m e se sva
nadanja o eko-efikasnosti kao m a g i č n o m štapiću koji će riješiti naše današnje
ekološke probleme rasplinu u trajanju jedne fejk reklame gdje plavetni kitovi
plivaju na krilima naftnih kompanija ili gdje gladna djeca slažu nasmiješene
figurice G M O h r a n o m . Vječito lažno pitanje: "Koji će energent zamijeniti naftu?"
samo nas i dalje ostavlja nagomilanih krmelja, n a p u m p a n e sanjivim n a d a m a
dok t a p k a m o u mjestu.
Pogledajmo sada koja n a m sve rješenja nude tehno-fix spasitelji:
Još nafte, makar i teške nafte
Premda se danas gotovo svi relevantni subjekti slažu kako će d o b r a n o prije
polovice ovog stoljeća iscrpljivanje nafte dosegnuti svoj vrhunac, uporno se
pokušava stvoriti d o j a m kako nafte ima u nedogled. To je sve nevjerojatnije
budući da i dosadašnji izvori sve više štekaju pred pretjeranim iskorištavanjem.
Naime, sadašnja nafta ima i naziv laka nafta u smislu da je lako doći do nje.
Naftu do koje je teže d o ć i , jer je u d u b i n a m a , na ledom okovanim područjima
i slično, nazivamo teškom n a f t o m . Teška nafta pokušava se prikazati kao
dovoljna podrška, pa i zamjena sadašnjoj potrošnji lake nafte. Osoba koja se
proslavila izjavom da će energetski p r o b l e m riješiti nova nalazišta n a f t e i
iskorištavanje na Aljaski, a ne nekakvo očuvanje i štednja energije, ima i m e -
Dick Cheney.
Jedno od tih spasonosnih rješenja trebao bi biti i katranski pijesak. Katranski
pijesak p u n bitumena trebao bi nas uvjeriti kako jeftine nafte ima t a m o gdje je
i n e m a . Troše se plahte i plahte papira kako bi se ovakav oblik iskorištavanja
nafte proglasio spasonosnim rješenjem. To ide do te mjere da se Kanada čija
pokrajina Alberta obiluje katranskim pijeskom proglašava novom n a f t o n o s n o m
silom (Driessen, 2 0 0 3 ) . No nigdje se ne kaže kako se radi o jako s k u p o m
biznisu, s o g r o m n i m ulaganjima energije, da ne s p o m i n j e m o užasne posljedice
po okoliš prilikom same proizvodnje. Bitumen čistimo od zemlje, i o d v a j a m o
' Kritika č e s t o ističe k a k o b i n a m b i l o p o t r e b n o postaviti s o l a r n e m o d u l e n a 2 0 0 0 0 0 č e t v o r n i h
k i l o m e t a r a a k o b i s m o htjeli d o b i t i istu e n e r g i j u k a k v u d a n a s d o b i v a m o o d fosilnih g o r i v a , ali d a
d a n a s i m a m o s o l a r n i h m o d u l a d a p o k r i j u svega 1 0 č e t v o r n i h k i l o m e t a r a . Pri t o m s e d a k l e r j e đ e
postavlja p i t a n j e zašto i h i m a m o t a k o m a l o ? Z a p o d a t a k vidjeti D a v i d G o o d s t e i n ( 2 0 0 4 ) O u t o f
G a s - T h e End o f t h e A g e o f O i l , N e w York: W . W . N o r t o n & C o m p a n y Inc.
Vidjeti C h r i s t o p h e r Plant & J u d i t h Plant ( 1 9 9 1 ) G r e e n Bussiness - Hope or Hoax, D e v o n : G r e e n
4
Books: 8.
71
od dušika i sumpora kroz zahtjevan proces ubacivanja velikih količina vode i
vodika. Također se o g r o m n e količine tla miniraju i "raščišćavanju". Dvije t o n e
zemlje se minira kako bi se dobio svega jedan barel nafte (158,8 litara). Najbolje
je iskreno opisao ovaj slučaj Neil Camarta, potpredsjednik Shellove podružnice
u Kanadi, specijalizirane za proizvodnju nafte iz katranskog pijeska: "Ova nafta
je sranje" (Hali, 2 0 0 5 ) . Kaže Camarta i krene n a m prodavati to što je rekao.
Sličnog statusa je i nafta koja se dobiva iz škriljevca sa svim b l a g o d a t i m a
miniranja, velikih energetskih troškova, dodavanja vode i vodika te o g r o m n i h
količina kancerogenog o t p a d a . Sadašnje tehnike vađenja nafte iz škriljevca
emitiraju četiri puta više stakleničkih plinova od vađenja lake nafte.
Plin
Premda je plin kao fosilno gorivo čišći od nafte i ugljena, sve se češće spominje
i njegov vrhunac proizvodnje. S t i m će se posebno sresti najveći potrošač, a to
su SAD. Procjene za plin ističu kako na globalnoj razini još 20 do 30 godina
neće doći do pada proizvodnje. No, problem je u t o m e što je plin najpogodniji
za regionalnu ili nacionalnu upotrebu, o d n o s n o najjeftinije ga je distribuirati
k o p n e n i m p u t e m kroz plinovode. Proizvodnja plina u SAD-u pada za 5%
godišnje, a čak je i donedavni direktor Exxona Lee Raymond na Reuters En­
ergy Sumitu u lipnju 2 0 0 5 . godine priznao kako je proizvodnja plina u SAD-u
dosegnula svoj vrhunac. Ne treba nas čuditi što, premda u sjeni nafte, cijena
plina također raste. Sto to znači u trenutku kada se 6 0 % kućanstva u SAD-u
grije na plin, ne treba previše razglabati. D a p a č e , taj postotak raste pa više od
7 0 % novih stambenih zgrada ima grijanje na plin. Da ironija bude veća, kako
bi se zadovoljili ekološki standardi do 2 0 0 2 . godine 9 0 % svih novoizgrađenih
elektrana bilo je na plin.
Plin se p u n o teže i skuplje transportira bordovima preko oceana. Za to je
potrebno uskladištiti plin visokom t e h n o l o g i j o m , a potrebno je prilagoditi i luke
za prihvat i daljnju distribuciju takvog plina, što sve poskupljuje njegovu cijenu.
T a k o da će kao zamjena i od industrije i politike hvaljeni LNG (liquid natural
gas - tekući prirodni plin) ostati još s a m o j e d n o p r e n a p u h a n o tehnološko
rješenje. N a i m e , u o v o m trenutku svega je četiri luke u SAD-u koje su sposobne
obaviti prihvat i distribuciju takvog plina. T a k o dopremljen plin 2 0 0 3 . godine
pokrivao je svega 2% dnevne potrošnje u SAD-u. Do kraja desetljeća očekivani
rast u u k u p n o m udjelu LPG-a neće doseći niti 6% (Pfeiffer, D.A., 2 0 0 5 ) .
Ugljen
Trenutno se ne nalazi na listi ugroženih energetskih vrsta. No t i m e nije ništa
više prihvatljiviji za korištenje. Radi se o najprljavijem obliku fosilnih goriva.
Pritom je opasan ne s a m o za one koji ga iskapaju, žive u blizini odlagališta
otpada od njegove proizvodnje, već i za cijeli svijet, jer njegovo izgaranje emitira
najveću količinu zagađenja. Pored termoelektrana na ugljen, sve su češći i
72
postupci proizvodnje nafte iz ugljena, u č e m u najveće iskustvo imaju Njemačka
i Južna Afrika.
Nuklearna energija
Nuklearna energija je dobila svoj z a m a h n a k o n pojave naftnih šokova u ' 7 0 -
ima. Pojedine zemlje poput Francuske većinu svoje struje dobivaju iz nuklearnih
elektrana. U SAD-u sudjeluju u ukupnoj proizvodnji energije sa 2 2 % . Na svjetskoj
razini proizvode 6,8% električne energije. Lobi koji zagovara nuklearne elektrane
često zaboravlja spomenuti nekoliko činjenica. Premda t o k o m rada nuklearnih
elektrana, struja dobivena iz njih nije skupa, u računicu nikada nisu uključeni
o g r o m n i troškovi izgradnje takvih postrojenja, a u budućnosti i održavanja
sigurnosti. Prema studiji organizacije New Economics Foundation, upravo zbog
državnih i drugih subvencija nuklearnoj industriji cijena kasnije struje je m a n j a
od realne. 5 Također, Paul M o b b s autor knjige Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) ističe
kako se d o n e d a v n o smatralo kako su zalihe urana neograničene u smislu
potreba nuklearne industrije, ali da zadnja istraživanja opovrgavaju ta nadanja.
Ovakve elektrane ne u b r a j a m o u one čiji rad doprinosi klimatskim p r o m j e n a m a ,
pa se tu kriju vjerojatno sulude tvrdnje kako se radi o ekološkoj energiji. M n o g i
zastupnici nuklearnog lobija kriju podatak, kako m o ž e m o govoriti o nepostojanju
emisije stakleničkih plinova za vrijeme rada elektrane, to se nikako ne može
tvrditi za u k u p n o potrošenu energiju p o t r e b n u da se iskopa, procesuira te
distribuira gorivo za nuklearnu elektranu.
Ostaje vječiti problem radioaktivnog o t p a d a ostaje kao nerješiv problem u
svijetu sa 4 0 0 0 reaktora, osim a k o kao rješenje ne prihvatimo pretvaranje t o g
otpada u b o m b e s osiromašenim u r a n o m što siju smrt po svijetu od bivše
Jugoslavije do Iraka. S obzirom na cinizam najmoćnijih korporacija m o ž e m o
izraziti čuđenje što već neka od grupacija za širenje nuklearne energije nije
prijavila takav postupak kao doprinos održivom razvoju - sektor recikliranje.
Nuklearna fuzija
N u k l e a r n a fuzija je sveti Gral t e h n o l o š k i h rješenja za d a n a š n j i p r o b l e m
energetskih resursa. Takva energija bi bila nevjerojatno efikasna i jeftina. M a l i
problem je što još uvijek nismo niti blizu stvaranja takve energije u stabilnom
obliku. Nuklearna fuzija je još uvijek slatki sanak koji košta puno novaca uz
rezultate koji su daleko od bilo kakve primjene. Problem je što jedan izotop
vodika treba zagrijati na sto milijuna stupnjeva celzijusa kako bi se dobila tzv.
plazma, ali koja ima izrazito neuhvatljiv karakter. T r e n u t n o se s
eksperimentiranjem najdalje otišlo unutar projekta ITER (International Ther­
monuclear Experimental Reactor) koji je vrijedan šest milijardi dolara. Čak a k o
projekt i uspije, širi oblici korištenja najavljeni su za 50-ak godina.
5
Vidjeti U R L : h t t p : / / w w w . n e w e c o n o m i c s . o r g / g e n / n e w s _ m i r a g e a n d o a s i s . a s p x ( 1 3 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) .
73
Velike hidroelektrane energetski resurs koji će riješiti sve naše probleme preko noći, ostajemo tupi
Energija vode je obnovljiv izvor energije, ali velike hidroelektrane ne predstavljaju potrošači, a ne aktivni građani i građanke. Pardon, i aktivni seljaci i seljanke.
održiv i ekološki način proizvodnje energije. Hidroelektrane se vrlo često želi To je poruka kako je zapravo sve u redu, kako m o ž e m o i dalje b a h a t o koristiti
utrpati u obnovljive izvore energije, premda velike hidrocentrale uzrokuju nemali n a f t u , jer će se i o n a k o p r o n a ć i z a m j e n a p r e d a n i m i n e s e b i č n i m r a d o m
broj ekoloških i socijalnih problema. Prema m e đ u n a r o d n o j komisiji za svjetske k o r p o r a c i j a , država i z n a n s t v e n i k a . O v i m e n a r a v n o ne ž e l i m o reći kako
brane (ICOLD), brana se smatra velikom ako ima 15 m od temelja. A k o su s m a t r a m o nepotrebnima, a još m a n j e nekorisnima znanstvena istraživanja i
brane visoke između 5 i 15 metara, a i m a j u rezervoar veći od 3 milijuna m 3 , tehnološke inovacije. Dapače, no traženjem rješenja problema energetske krize
također ih klasificiramo kao velike brane ( M i r a l e m , 2 0 0 4 ) . M o ž e m o reći i kako izvan nas samih najobičnije je zavaravanje. No s d r u g e strane, odlična je vijest
su velike brane one koje imaju snagu veću od 10 M W . Istraživanja su pokazala što upravo u n a m a s a m i m a i m a m o znanje i vještine kako proizvesti i koristiti
kako se prilikom izgradnje velikih brana oslobađaju velike količine C 0 2 , zbog energiju p o m o ć u obnovljivih izvora. I m a m o aktivizam koji stvara energiju.
krčenja šuma i poplavljivanja dolina. Također se emitira i m e t a n , jer biljke Energija za raju. Od ljudi ljudima. Vrijeme je da u p o z n a m o priču uradi sam
trule pod naplavljenom v o d o m u a n a e r o b n i m uvjetima. Dodatno se uništava zeleno.
bioraznolikost i čitavi ekosustavi. Ukoliko n a m je zaista stalo do održivosti,
nikada ne smijemo zanemariti socijalne posljedice određenog djelovanja. Do
danas je zbog izgradnje velikih brana iseljeno nekoliko desetaka milijuna ljudi.
Samo zbog velikih hidrocentrala koje je financirala Svjetska banka iseljeno je
više od 10 milijuna ljudi. Da se te ljude shvaća kolateralnim štetama lažnog
progresa govori i podatak kako sama Svjetska banka u svom izvještaju iz 1994.
godine Resettlement a n d Development ističe pogoršanje ekonomskog stanja
za "veliku većinu muškaraca, žena i djece koji su preseljeni zbog projekata
f i n a n c i r a n i h od strane Svjetske b a n k e " bez ikakve d i r e k t n e koristi od t i h
projekata. Istovremeno će Svjetska banka u reklamiranju svoje politike ekološki
svjesnom i zelenom, hvaliti se kako iz godine u g o d i n u povećava svoja ulaganja
u obnovljive izvore energije. Istovremeno neće reći kako se od tih projekata
čak 6 0 % odnosi na financiranje gradnje velikih brana.

S d r u g e strane, u b o g a t i m z e m l j a m a primjećuje se trend dekomisije ili

micanja velikih brana zbog njihovih negativnih ekoloških utjecaja. U SAD-u se
tijekom '90-ih započelo s m i c a n j e m nekoliko stotina brana, što i nije veliki broj
u o d n o s u na u k u p n i , ali predstavlja t r e n d koji je u porastu (WWI, 2 0 0 2 ) .
Trenutno se u svijetu dobiva 5,7% energije od hidroelektrana.
Naravno, u ekološkim krugovima se podržavaju male brane, vodenice i
potočare. Ovdje isto naglašavamo kako i o n e neovisno o svojoj malenkosti
trebaju biti pažljivo smještene u prostor u odnosu sa p r i r o d o m i u dogovoru s
lokalnom zajednicom s obzirom na njihove potrebe i način življenja. Ukoliko
se ne pazi na t o , i m a l e brane m o g u imati negativne socijalne i ekološke
učinke kao što je uvijek slučaj s velikim b r a n a m a .
Svo ovo p r o p a g a n d n o p u m p a n j e tehnoloških rješenja za današnji energetski
problem zanemaruje prvotni uzrok t o g p r o b l e m a . Današnja energetska kriza
nije nastala jer koristimo neefikasne resurse, već zato što ih trošimo neefikasno
i rastrošno. M o ž e m o zaključiti kako sva ta preokupacija da p r o n a đ e m o neki
novi i spasonosni izvor energije zapravo i i m a cilj da nas ostavi zatvorene u
svijetu neodržive potrošnje. Pasivnim č e k a n j e m da netko drugi otkrije novi

74 75
 od bilo kojeg izvora fosilnih goriva. S a m i m t i m e smo v a m dužni dati i poziciju
Z M A G - a kada općenito g o v o r i m o o obnovljivim izvorima energije. Jasno je da
u t r e n u t k u kada n a m je svijet obilježen sukobima i ratovima za neobnovljive
resurse, t r e b a m o podržati svaki p o m a k p r e m a većem korištenju obnovljivih
izvora energije. Obnovljivi izvori energije su upravo rješenje zato što predstavljaju

Zelena energija decentralizirane sisteme i gotovo svugdje prisutne besplatne resurse. No već je
i sad jasno kako s m o u Z M A G - u p u n o skloniji jednostavnijim energetskih
sustavima. Takvi sustavi zovu se primjenjivim t e h n o l o g i j a m a , dakle uz malo
novaca i ponešto znanja m o g u ć e je da ih svatko primijeni. Pored ekoloških
pitanja, jako su važni i odnosi m o ć i i kontrole. M o r a m o biti svjesni kako je
Kada v a m netko spomene obnovljive izvore energije, vrlo je vjerojatno da ćete
m o g u ć e da se ograniči i monopolizira korištenje i obnovljivih izvora energije.
prvo pomisliti na nizove velikih vjetroelektrana, solarne elektrane ili benzinske
Ukoliko neka korporacija kontrolira solarnu elektranu k o j o m d o b i v a m o struju,
p u m p e koje prodaju biodizel. I sve OK. Mi vas ipak želimo odvesti korak dalje
odnosi moći ostaju nepromijenjeni. U o v o m t r e n u t k u m e đ u prvih deset najvećih
i naučiti kako da sami napravite većinu tih stvari.
korporacija solarne o p r e m e nalazimo i takve miroljubive i zelene firme kao što
Kao što smo već n a p o m e n u l i , ekološki otisak je u o v o m trenutku najrealniji
su BP Solar, Shell Solar, Mitshubishi Electric, RWE Schott Solar i druge.
pokazatelj k a k o se o d n o s i m o p r e m a p r i r o d i i jedni p r e m a d r u g i m a . N o ,
istovremeno ekološki otisak n a m nudi i odgovore k a m o i kako krenuti da ga Energija sunca možda je slobodna, svuda i za sve, ali kroz kontrolu znanja
s m a n j i m o . D o v o l j n o n a m j e p o g l e d a t i t a b l i c u e k o l o š k o g otiska različitih i tehnologije koje o m o g u ć u j u njeno pretvaranje u iskoristivu energiju, prirodna
energetskih resursa: sveprisutnost sunca postaje u m j e t n o ograničena. Bilo bi zaista loše zaključuju
Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 : 2 0 7 ) kada bi umjesto podržavanja lokalne samo-
održivosti i neovisnosti, solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i postali sredstvo
Izvor energije Produktivnost (u Otisak za 100 gigadžula
centraliziranih sistema. Biti ovisan o solarnim m o d u l i m a koje kontrolira BP ili
gigadžulima po ha u godinu dana u ha
u godinu dana) Shell nije alternativa ovisnosti o nafti koju kontroliraju BP ili Shell. U biti tih
korporacija je profit i kontrola na tržištu, stoga nas ne treba čuditi što postoji
Fosilna goriva (zamjena)
mogućnost da i određene sektore obnovljivih izvora energije gurnu u t o m smjeru.
Etanol 80 1,25 Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) navode kako je na primjer Clinton podržavao više
C 0 2 apsorpcija (šume) od Busha starijeg investiranje u obnovljive izvore energije, ali se radilo o
100 1,0
subvencijama velikim energetskim k o r p o r a c i j a m a . Koliko je njima stalo do
zamjena biomasom 80 1,25 razvoja obnovljivih izvora energije d o v o l j n o govori p o d a t a k da su najjače
Hidro-elektrane (prosjek) 1000 0,1 energetske korporacije u Kaliforniji predložile 2 0 0 3 . g o d i n e povećanje poreza
niži tok na o t k u p električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije, č i m e bi se
150-500 0,2 - 0,67
takvi sistemi m a n j e isplatili. M n o g i strahuju kako se upravo korporacije iz
visoke 15000 0,0067 n a f t n o g , energetskog i drugih sektora koji ne doprinose zaštiti okoliša, spremno
Solarni kolektori do 40000 0,0025 stvorile teren zelenog kapitalizma. Dapače, svjedoci smo kako korporacije koje
Solarni moduli kontroliraju tržište fosilnih goriva počinju kontrolirati i tržište obnovljivih izvora
1000 0,1
energije. M o ž e m o izraziti strah kako će se t i m e rast ekoloških alternativa usporiti,
Vjetar 12500 0,008 sve d o k fosilna goriva donose profit.
Izvor: Wackernaegel & Rees, 1996: 69.
U o v o m trenutku n a m se čini kako bi bilo zaista suludo i n e m o g u ć e da
To znači da hektar prosječne šume može godišnje upiti emisiju C 0 2 jednaku netko ograniči ili patentira energiju sunca ili vjetra, ali ne zaboravimo kako
100 gigadžula fosilnog goriva. Iz ovih izračuna jasno je kako upravo korištenje n a m je isto t a k o bilo n e m o g u ć e do prije svega nekoliko g o d i n a da netko
patentira stoljećima prisutne biljke i njihova ljekovita ili korisna djelovanja.
obnovljivih izvora energije, posebno solarnih kolektora i vjetrenjača, može biti
Danas biotehnološke korporacije gdje g o d stignu patentiraju čitave biljke ili
jedno od najboljih alata za smanjivanje ekološkog otiska. No, možemo slobodno
njihova korisna svojstva. T i m e im je kroz W T O otvoren put prema privatizaciji
zaključiti kako gotovo svi obnovljivi izvori energije i m a j u manji ekološki otisak

76 77
znanja koja su ljudi stoljećima prenosili iz generacije u generaciju na korist
svima. Korporacija Bechtel koja se bavi e n e r g e t i k o m i graditeljstvom je u
bolivijskom g r a d u C o c h a b a m b a dobila pravo na pitku vodu i vodoopskrbu
grada. N o , Bechtel je dobio i pravo na vodu iz bunara. Objašnjenje je bilo
kako bi ta voda završila u vodoopskrbnom sustavu da je ne pokupe bunari, pa
je o n d a logično da se plati za to skupljanje. Bechtel je dobio pravo na kišu(?!).
Tek n a k o n velikih prosvjeda, voda je vraćena u ruke onih kojima i pripada - Energija sunca
ljudi. T r e b a m o biti svjesni kako ćemo se kao i za ljudska, ženska, radnička i
druga prava, trebati (iz)boriti i za pravo na obnovljive izvore energije. Neoliberalni
kapitalizam je ušao u svoju najbrutalniju fazu kada nas se polako i perfidno
Korištenje sunčeve energije, iako je u porastu, još uvijek se smatra alternativnim
navikava da resursi i usluge koji su prije bili dostupni svima (voda, obrazovanje,
n a č i n o m proizvodnje energije, a potencijal koji predstavlja iskorišten je u toliko
zdravstvo i drugi) postaju sve više privilegirani za bogatu elitu i tretiraju se kao
maloj mjeri da je to s r a m o t n o ! Paradoksalna je činjenica da je tehnologija za
najobičnija roba, a ne ljudsko pravo svake osobe na planeti. Potrebno je da
korištenje solarne energije poznata već tisućljećima. Na primjer, za A r h i m e d a
zajedno s našim susjedima, kroz zadruge i gradska vijeća, inicijative odozdo i
se tvrdi da je 2 1 4 . godine prije Krista, kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu, uz
aktivističke organizacije, stvorimo uvjete za primjenu obnovljivih izvora energije
p o m o ć zrcala i sunca zapalio neprijateljske brodove. U Plutarhovim spisima
na l o k a l n o m nivou. Danska n a m ovdje može biti svijetli primjer, budući da je
može se naći podatak da su vestalinke u vrijeme N a u m e Pompilija (714-671
t a m o 8 0 % k a p a c i t e t a za proizvodnju vjetra u r u k a m a individualnih
g. p. K.) za paljenje vatre koristile konične m e t a l n e plitice kojima su reflektirale
poljoprivrednika i poljoprivrednih kooperativa. Stoga n a m se i ovdje ponavlja
sunčeve zrake u jednu t o č k u . Ista tehnologija se danas koristi kod solarnih
najvažnija potreba za edukacijom, razmjenom znanja i vještina te m e đ u s o b n i m
kuhala. Već 1699. godine na Francuskoj akademiji znanosti eksperimentiralo
p o m a g a n j e m . Organizirajmo festivale stvaralaštva! Dijelimo slobodno!
se sa sabirnim staklima promjera od 80 cm koja su se koristila za taljenje
keramičkih masa i raznih metala. T a k o đ e r su konstruirani uređaji s kojima se
mogla zapaliti hrpa drveta sa udaljenosti od 60 m, a s udaljenosti od 39 m
m o g l o se taliti olovo. U Parizu je 1882. godine konstruiran prvi parni stroj
pogonjen energijom sunca. Sastojao se od velikog paraboličnog zrcala površine
3,8 m 2 u čijem se fokusu nalazio parni kotao. Dobivena para je pokretala
parni stroj koji je bio spojen s tiskarskim strojem. U SAD-u je 1868. godine
sagrađen sličan uređaj koji je bio sposoban razviti snagu od 2,5 konjske snage.
Korištenje s o l a r n i h k o l e k t o r a p o č e l o je još k r a j e m 19. stoljeća. Solarni
fotonaponski moduli su se počeli koristiti već u drugoj polovici 19. stoljeća, a u
' 5 0 - i m a su se počeli primjenjivati u smjeru u k o j e m ih d a n a s koristimo i
razvijamo.

Ovo su samo neki od m n o g o b r o j n i h primjera kako su ljudi kroz povijest

pokušavali iskoristiti tu silnu količinu energije. Na žalost, pojavom jeftinih fosilnih
goriva pažnja se usmjeruje prema neobnovljivim izvorima energije i solarna
energija gotovo da pada u zaborav. Danas je savršen trenutak da se o k r e n e m o
prema "alternativnim" t e h n o l o g i j a m a , unaprijedimo ih i učinimo
konkurentnima.
Sunčeva energija je resurs koji je dostupan svim ljudima. N e k i m a u većoj
m j e r i , a n e k i m a u m a n j o j , ovisno o k l i m a t s k o m p o d n e b l j u , ali č a k i u
najsjevernijim krajevima koje naseljavaju ljudi insolacija je dovoljna da bi se
trebalo razmišljati o t o m e kako iskoristiti ovaj oblik energije. Za vrijeme sunčanog
dana, na svaki kvadratni metar osunčane površine prosječno pristiže energija

78 79
od 1000 W. Sunce šalje energiju veću od svih zaliha fosilnih goriva.
Kada govorimo o energiji u fizikalnom smislu, ograničavaju nas dva zakona
termodinamike:
1. Z A K O N
Energija se ne stvara niti uništava. O n a se s a m o može pretvoriti iz jednog
oblika u drugi.
2. Z A K O N
Kada se energija pretvara, uvijek se mijenja iz efikasnije u manje efikasnu.
(Whitefield, 2 0 0 4 ) .
T e r m i n "emergy" dolazi od spajanja riječi " e m b o d i e d energy" - "energije
koja je utjelovljena". To je ukupna količina energije i materijala koji se koriste
tijekom životnog ciklusa određenog proizvoda ili usluge. Pod životnim ciklusom
misli se na proizvodnju, transport, skladištenje i odlaganje.
Emergy nas uči da ne z a n e m a r u j e m o trošenje energije koje ne vidimo g o l i m
o k o m potrošača. Pritom se dakle javlja svijest o t o m e kako pojedinu energiju
treba iscrpiti/uzeti, zatim transportirati, zatim uskladištiti i na kraju koristiti. Mi
u g l a v n o m volimo misliti kako postoji samo ovo posljednje. Sva ta četiri nivoa
vezana za energiju uspoređuju se s o n i m kada r a č u n a m o koliko n a m određena
vrsta energije donosi, odnosno koliko s m o energije dobili za korištenje.
Solarna kuhala i pećnice
Jedan od najjednostavnijih načina da se energija sunca iskoristi pruža n a m
ova p r a k t i č n a t e h n o l o g i j a . Ključni e l e m e n t solarnog kuhala je zrcalo
paraboličnog oblika. O n o ima svojstvo da kada se okrene prema suncu reflektira
sunčeve zrake u jednu t o č k u - fokus. O k o zrcala se o b i č n o izradi konstrukcija
80
koja o m o g u ć a v a okretanje uređaja prema suncu, sa stalkom za lonac koji se
nalazi u fokusu zrcala. Solarna kuhala se m o g u koristiti za kuhanje, pa čak i
prženje hrane. Korištenje je vrlo jednostavno - lonac se stavi na stalak i cijelo
se kuhalo okrene prema suncu. Budući da se kut sunca mijenja, bitno je za
vrijeme kuhanja svakih 1 0 - 1 5 minuta okrenuti kuhalo prema suncu.
Kao reflektirajuća površina m o g u se koristiti razni materijali - od obične
kuhinjske aluminijske folije, komadića zrcala, poliranog metala, raznoraznih
samoljepivih zrcalnih folija, pa do posrebrenih ili kromiranih metalnih površina.
Također je m o g u ć e kao parabolu koristiti odbačene satelitske antene, č i m e
n a m solarno kuhalo zaista postaje jako jeftini i jednostavni proizvod. T o t a l n o
je super pobrati hranu iz vrta i spremiti nešto fino na solarnom kuhalu. Veličina
solarnog kuhala može varirati, ovisno o snazi koju želimo postići. Već p o m o ć u
manjeg kuhala, promjera 50 do 100 cm m o ž e m o skuhati manje količine hrane.
Veličina kuhala nije n i č i m o g r a n i č e n a . Najveće solarno kuhalo na svijetu
promjera 15 metara nalazi se u Indiji, u ekogradu Auroville, a koristi se za
zagrijavanje vodene pare koja se koristi za kuhanje. Po s u n č a n o m vremenu
ovo kuhalo je sposobno kuhati za preko 1000 ljudi.
Drugi princip korištenja sunčeve energije za pripremanje hrane predstavljaju
solarne pećnice. Princip rada solarnih pećnica bitno je drukčiji od kuhala.
Pećnica se sastoji od izolirane komore čija je jedna stjenka staklena. Staklena
strana se okrene prema suncu te se na taj način postiže efekt staklenika -
zrake svjetlosti prolaze kroz staklo, udaraju o stjenke komore koje su crne da bi
se povećala apsorpcija te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje zarobljena
ispod stakla. Da bi se povećala efikasnost i brzina zagrijavanja oko staklene
površine d o d a j u se zrcala koja služe kako bi se zahvatila veća količina sunčevog
zračenja. Korištenje solarne pećnice je t a k o đ e r vrlo jednostavno. Komora se
koristi kao klasična pećnica, osim što se opet m o r a paziti na kut sunca. Solarne
pećnice bez problema m o g u razviti temperature veće od 200§C što je dovoljno
za pečenje kruha.
Solarni kolektori - sustavi za toplu vodu
Ova tehnologija je u posljednjih dvadesetak godina već postala uobičajena u
zemljama p o p u t Cipra, Izraela i d r u g i h . U Austriji država iznimno p o m a ž e
instaliranje solarnih kolektora, premda i m a j u m a n j e sunčanih dana od nas.
Kod nas se stidljivo počinju koristiti, pogotovo u južnijim dijelovima Hrvatske
gdje je m n o g o sunčanih d a n a godišnje. U takvim krajevima m o g u ć e je dobiti
energije za t o p l u vodu do 8 0 % pa čak i više, dok u krajevima s m a n j e sunčanih
dana m o ž e m o ostvariti 5 0 - 6 0 % . Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se
od solarnog kolektora, spremnika topline i ostale opreme ( p u m p e , termostati,
cijevi...).
Sam solarni kolektor u stvari je izolirana kutija s j e d n o m prozirnom stranicom
81
u kojoj se nalaze cijevi kroz koje prolazi voda. Na cijevima se nalaze limena
krilca koja su obojana u crnu boju. Krilca su u jeftinijoj i manje efikasnijoj
varijanti od aluminija, ili u skupljoj, ali efikasnijoj varijanti od bakra. Na taj
način sunčevo svjetlo ulazi kroz prozirnu stranicu i udara o crnu limenu površinu
te se pretvara u toplinsku energiju. Pritom se lim zagrijava, a kako je fizički
spojen s cijevima, zagrijavaju se i same cijevi, grijući tako vodu koja prolazi
kroz njih. Zagrijana voda se zatim odvodi u spremnik gdje se energija akumulira.
Važno je da n a m spremnik bude d o b r o izoliran ili na t o p l o m mjestu, jer tako
s m a n j u j e m o gubitak energije.
Kada je uobičajeni ljetni dan temperatura u kolektoru dosegne 60-80§C,
za vrijeme h l a d n o g , ali sunčanog zimskog d a n a dosegne 50-65§C, kada je
toplo, ali oblačno 20-30§C, a kada je o b l a č n o i hladno 10-15sC (Zelena akcija,
2 0 0 5 ) . Sve dok n a m je temperatura u kolektoru toplija nego temperatura koja
dolazi u kolektor i m a m o uštedu energije. Topla voda zagrijana u kolektoru
koristi se u kućanstvima za pranje posuđa, rublja, tuširanje itd. Za potrebe
jednog kućanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2 do 6 m 2
površine kolektora i spremnika za vodu od o k o 2 0 0 do 3 0 0 litara. M e đ u t i m
isplati se instalirati i veći sustav od npr. 10 do 12 m 2 površine kolektora sa
s p r e m n i k o m od 7 5 0 do 1000 litara. T a k a v sustav može i zimi akumulirati
dovoljno energije da se može spojiti na centralno grijanje te na taj način smanjiti
račun za grijanje. Ovakav način grijanja zovemo aktivnim solarnim grijanjem.
Najjednostavniji termosifonski sustav je jednostavno za napraviti. I iznimno
važno, jeftino ga je napraviti. Z M A G je zajedno sa Z e l e n o m akcijom krenuo
raditi prvi put takav sustav 2 0 0 4 . godine, a Zelena akcija ga je od tada obnavljala
i poboljšavala. Pokušat ć e m o v a m prenijeti dio iskustva u gradnji solarnih
kolektora.
Samograclnja solarnih kolektora
A k o u z m e m o u obzir trenutne cijene fosilnih goriva i električne energije, primjetit
ć e m o da će se SVAKO novčano ulaganje u u g r a d n j u solarne opreme isplatiti.
Rok povrata investicije će najvjerojatnije biti 8 do 12 godina. Proizvođači solarne
o p r e m e najčešće daju garanciju na svoju o p r e m u do 20 godina. To znači da
ako i m a m o period povrata investicije od 10 g o d i n a , da ćemo slijedećih 10
godina energiju dobivati besplatno. Ali budući da se radi o tako jednostavnoj
tehnologiji, n e m a razloga zašto solarni sustavi ne bi trajali i puno duže od 20
g o d i n a . A k o u z m e m o u obzir poskupljenje energenata koje nas čeka u bližoj
budućnosti, rok povrata investicije će se još smanjivati.
Pitat ć e t e se, a k o je ova t e h n o l o g i j a t o l i k o isplativa, zašto nije više
rasprostranjena? Najveća prepreka je razmjerno veliko p o č e t n o n o v č a n o
ulaganje. U o v o m trenutku se na tržištu nude razni tipovi kolektora i solarnih
sustava. Cijenom variraju od jeftinijih i m a n j e efikasnijih (npr. obični pločasti
kolektori), pa do skupljih i vrlo efikasnih (npr. cijevni vakumski kolektori).
82
M e đ u t i m , n a j m a n j i i n a j j e d n o s t a v n i j i solarni sustav i m a cijenu od n e k i h
dvadesetak tisuća kuna, što je još uvijek prilično p u n o za prosječnog građanina.
Sto je sustav veći i bolji, naravno i cijena je p u n o veća. Samo ć e m o spomenuti
da se u Sloveniji dobivaju veliki poticaji za ugradnju solarne opreme, a u Austriji
je čak m o g u ć e na ulici dobiti kupon s kojim možete ostvariti subvenciju od čak
5 0 % za ugradnju solarne opreme! M e đ u t i m , u Hrvatskoj sluha za ovakvu praksu
nema i još vjerojatno d u g o neće biti.
Jedan od načina da se doskoči o v o m p r o b l e m u je da se sami p o k u š a m o
upustiti u s a m o g r a d n j u solarnih kolektora, lako su kolektori samo jedna od
k o m p o n e n a t a u solarnom sustavu, m o ž e m o ostvariti veliku novčanu uštedu
ako kolektore izradimo sami, a ostatak o p r e m e k u p i m o . Izrađeni kolektori,
ako se d o b r o izvedu, m o g u biti jednako efikasni kao i neki jeftiniji modeli
kupljenih kolektora. A što je najvažnije, m o g u se izgraditi uz pomoć jednostavnih
ručnih alata.
Izrada pločastog solarnog kolektora
Postoje brojni načini kako se može u kućnoj radinosti izraditi solarni kolektor.
Mi ć e m o v a m ovdje pokazati dizajn koji smo preuzeli od centra CAT (Centre
For Alternative Technology) iz Walesa, lako dizajn nije savršen te s m o sami
uvidjeli m n o g e mogućnosti za unapređenje, s m a t r a m o da je postupak izrade
prilično jednostavan i prikladan za početnike. Kolektor i m a površinu od 2 m 2 .
Ako izrađujete kolektore za upotrebu u kućanstvu najvjerojatnije će v a m ih
trebati 2 ili 3, pa je najbolje o d m a h kupiti materijale za izradu svih planiranih
kolektora. N a j b o l j e je na p o č e t k u na j e d n o mjesto sakupiti sve p o t r e b n e
materijale i alate.
N A P O M E N A : Najčešće nismo u mogućnosti kupiti materijale točno zadanih
veličina. Na primjer aluminijski limovi m o g u varirati u veličini od dobavljača do
dobavljača. Isto vrijedi i za polikarbonatne ploče. Također pri kupnji materijala
želimo paziti da n a m na kraju ostane što m a n j e o t p a d a . Z a t o u postupku
izrade kolektora nismo dali fiksne mjere i veličine pojedinih komponenti. Precizne
mjere je potrebno izračunati u skladu s materijalima koje smo u mogućnosti
nabaviti. Dizajn je prilagodljiv i uz p o m o ć m a l o računanja, m o ć i ć e m o iz
kupljenih materijala izvući m a k s i m u m .
MATERIJALI:
2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 0 x 2 0 mm
3 x Drvo 1000x 100x20 mm
3 x Drvo 2 0 0 0 x 3 0 x 7 mm
2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 x 1 0 mm
2 x Aluminijski lim 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 0 . 5 mm
1 x Staklena ploča (idealno je kaljeno staklo) ili polikarbonatna ploča s
dvostrukom stjenkom 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 4 m m
83
 1 x Aluminijska folija 2 0 0 0 x 1 0 0 0 mm
1 x Bakrene cijevi, promjera 22 mm 2 0 0 0 mm
5 x Bakrene cijevi, promjera 15 mm 1900 mm
8 x Bakreni fitinzi T 22/15/22 mm
2 x Bakreni fitinzi Knee/L 22/22 mm
2 x Bakreni fitinzi - redukcija 22/15 mm
20 x Vijci za drvo 8 0 x 6 mm
100 x Vijci za drvo20x4 mm
1 x Mineralna vuna 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 5 0 mm
1 x Crna m a t boja za metal 7 5 0 ml
1 x Boja za zaštitu drveta 7 5 0 ml
2 x Plastični držač za cijev, promjera 22 m m , 2 k o m a d a R e z a č e m izrežite b a k r e n e cijevi
1 x Silikon 1 tuba prema mjerenjima. M o r a t e izrezati 5
1 x Ljepilo za drvo 7 5 0 g k o m a d a "15 mm i 10 k o m a d a "22
1 x Žica za lotanje (vodoinstalaterska) 1 rola m m . Izlazna i ulazna cijev ( " 2 2 m m )
1 x Pasta za lotanje (vodoinstalaterska) 1 tuba t r e b a j u biti du^e od ostalih t a k o da
izlaze 10 cm van iz kutije kolektora.
ALATI: N a stolu^ ili p o d u složite b a k r e n u
rešetku. Ž i c o m za čišćenje bakrenih
1. Izvijači, križni i plosnati
cijevi očistite sve spojeve i f i t i n g e .
2. Ručna pila za drvo ili manja električna
Z a t i m možete početi s lotanjem. Ovo je početnicima vjerojatno najteži dio
3. Bušilica izrade kolektora. A k o imate mogućnosti, bilo bi dobro da naučite lotati uz
4. Borer za metal = 4 mm nekog t k o i m a iskustva (npr. vodoinstalateri). A k o n e m a t e tu m o g u ć n o s t ,
5. Boreri za drvo = 3.5, 7, 22 mm eksperimentirajte s ostacima bakrenih cijevi i pokušavajte d o k ne dobijete spoj
6. Brusni papir koji ne pušta.
7. Brener za lemljenje Lotanje:
8. Žica za čišćenje bakrenih spojeva
1. Pastom za lotanje namažite očišćene spojeve. N e m o j t e škrtariti na pasti
9. Škare za lim
u početku jer premala količina paste može dovesti do spojeva koji puštaju. Sa
10. Čekić
vremenom ćete skužiti koliko paste je dovoljno, a da se ne rasipate pastom bez
1 1. G u m e n i čekić
veze.
12. Kistovi
2. Brenerom grijte cijev koju treba zalotati. N e m o j t e prelaziti p l a m e n o m
1 3. Rezač za bakrene cijevi ili pila za metal
direktno preko budućeg spoja jer će se pasta spaliti. Umjesto toga plamen
14. Skalpel
usmjerite tik do spoja. Ovisno o vanjskoj temperaturi, bit će dovoljno zagrijavati
1 5. Alat za zakovice otprilike m a n j e od jedne m i n u t e . Ugasite
16. Rukavice brener i odložite g a .
17. Metar
3. Žicu za lotanje prislonite uz spoj. A k o
je cijev ispravno zagrijana žica će se rastaliti
Alati i materijali na broju? Spremni smo za akciju! Gradnju solarnog kolektora
i ući u pore između bakrenih cijevi.
započinjemo izradom samog srca kolektora - apsorbera. Apsorber je ključni
Kada zalotate sve spojeve, potrebno je
dio kolektora i na n j e m u se odvija pretvorba sunčeve svjetlosne energije u
provjeriti da li rešetka negdje pušta. Nalijte
toplinsku. D r u g i m riječima, sunčeve zrake udaraju u t a m n u površinu apsorbera
vodu u rešetku i provjerite sve spojeve.
i griju g a , a budući da je fizički spojen s cijevima kroz koje prolazi voda, i ona
Slijedeći korak je izrada a l u m i n i j s k i h
se grije. Apsorber se sastoji od bakrene rešetke i aluminijskih krilaca. Prvi korak

84 85
krilca. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog lima s u t o r o m u sredini.
Krilca se slažu na bakrenu rešetku tako da u t o r o m prianjaju uz bakrene cijevi.

Aluminijsko krilce:

Slaganje aluminijskih krilca na bakrenu rešetku:

Aluminijska krilca treba pričvrstiti na bakrenu rešetku. To radimo p o m o ć u

malih aluminijskih trakica izrezanih od ostataka lima. Trakice ne m o r a j u biti
veće od 2 x 6 c m . T r e b a m o ih 30 k o m a d a - po dvije za svako alu krilce.
Spajamo ih zakovicama kao na slici (donja strana):
S o b z i r o m na d i m e n z i j e
bakrene rešetke, morate izračunati
dimenzije alu krilca. Kada ste izračunali
izrežite ih. Trebate 15 k o m a d a . Utore na krilcima ć e m o
načiniti p o m o ć u posebnog alata koji ćete izraditi posebno za ovu funkciju.
Jednom kada ste izradili alat za savijanje krilca, možete ga koristiti nebrojeno
puta. A l a t se sastoji o d :
1. Postolja:
Postolje se sastoji od 2 željezna U profila koji su postavljeni
na udaljenost od 16 mm i fiksno spojeni u toj poziciji ( m o g u
se zavariti ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu p o d l o g u ) .
Postolje je d u g a č k o koliko i krilca, može biti i m a l o duže.
2. K o m a d a za nabijanje (presjek): Zakovice se umeću tako što se p o m o ć u borera za metal u oba lima najprije
napravi rupica. Z a t i m se u rupicu u m e t n e zakovica te se p o m o ć u alata za
zakivanje pritisne tako da se zakovica raširi i čvrsto spoji s l i m o m . Na taj način
trebamo zakovati sva krilca na bakrenu rešetku kao na slici 6., naravno po
cijeloj površini.
Apsorber je još m a l o pa gotov! Potrebno ga je samo još obojiti c r n o m m a t
b o j o m . Boja mora biti otporna na visoke temperature. Bojimo gornju stranu
apsorbera (ona na kojoj nisu zakovice). Bit će potrebna dva nanosa boje da bi
se u p o t p u n o s t i p r e k r i l a r e f l e k s n a p o v r š i n a
K o m a d za nabijanje se sastoji od k o m a d a tvrdog drveta dužine krilca, na
aluminija.
koji je vijcima pričvršćena bakrena cijev punjena pijeskom.
Slijedeći korak je izrada drvenog okvira.
Trebate izraditi drveni okvir kao na slici:
Kada je alat složen, spremni ste za izradu utora na alu krilcima. Savijanje je
prilično jednostavno - izrezani k o m a d lima položite na postolje. Na lim stavite
Spojeve je najbolje spojiti i ljepilom za drvo
k o m a d za nabijanje (cijev prema dolje) i g u m e n i m čekićem udarajte d o k se u
i vijcima. Uz rubove je potrebno probušiti rupe za
limu ne stvori otisak bakrene cijevi - utor. Pazite da utor bude točno na sredini
ulaznu i izlaznu cijev. Z a t i m se izreže trokutasti k o m a d
lima!
drveta tako da nesmetano m o ž e m o umetnuti apsorber u

87
86
kutiju: Čestitamo! Vaš prvi solarni kolektor
Kada je apsorber u kutiji trokutasti k o m a d i je gotov!
drveta se nazad zalijepi i pričvrsti vijkom tako da Spajanje kolektora sa s p r e m n i k o m je
asporber ne može ispasti iz kutije. dosta komplicirana stvar i, osim a k o ste
N o , prije umetanja apsorbera, potrebno je na vrlo vješti sa instalacijama, najbolje je da
okviru d o d a t i još neke stvari. Najprije ga treba ju prepustite profesionalcima, pogotovo
o b o j i t i b o j o m za zaštitu drveta. U tu svrhu će ako spremnik i ostalu o p r e m u kupite.
poslužiti lak za č a m c e ili neki drugi lak koji je D r u g a m o g u ć n o s t je n a p r a v i t i i
o t p o r a n na a t m o s f e r s k e utjecaje. Z a t i m je sa ostatak sustava po uradi-sam principu.
stražnje strane p o t r e b n o staviti p o l e đ i n u -
aluminijski l i m . On se također lijepi ljepilom za
drvo i d o d a t n o učvršćuje m a l i m vijcima za drvo.
Z a t i m se u okvir u b a c u j e toplinska izolacija -
m i n e r a l n a v u n a d e b l j i n e 5 c m . Preko vune se
stavlja aluminijska folija koja će služiti kao fizička barijera između apsorbera i
mineralne vune, te će reflektirati
dio t o p l i n e nazad na apsorber.
Aluminijsku foliju pričvrstite
k l a m e r i c o m . T e k tada apsorber
možete u m e t n u t i u okvir i
zapečatiti t r o k u t a s t i m k o m a d i ­
m a . K a k o se apsorber ne bi
klimao unutar okvira, potrebno
ga je d o d a t n o učvrstiti plastičnim
držačima za cijevi koji se vijcima
spajaju na drveni okvir.

Posljednji korak izrade

solarnog kolektora je stavljanje
staklene ili polikarbonatne ploče. A k o ste sve d o b r o izračunali vanjske dimenzije
prozirne ploče bi trebale odgovarati unutrašnjim
dimenzijama drvenog okvira, tako da ploča lako
" u p a d a " u unutrašnjost okvira. Kako ploča ne bi
stvarno u p a l a u okvir, s u n u t r a š n j e strane je
potrebno staviti letvice kojima se podupire prozirna
ploča:
Rubovi se m o r a j u d o b r o zatvoriti silikonom.
Z a t i m se preko rubova stavljaju drvene letve koje
će držati da prozirna ploča ne može ispasti iz
okvira. Letve se također m o r a j u zaštititi zaštitnom
b o j o m za drvo, a spojevi između letvi i prozirne
ploče također se trebaju zabrtviti silikonom.
Prilažemo v a m skicu p o m o ć u koje možete sami izraditi jednostavan sustav za
skladištenje solarne topline. Važno je n a p o m e n u t i da u ovakvom sustavu n e m a
tlaka koji n o r m a l n o imate u vodenim instalacijama. To znači da će voda na
tušu izlaziti prilično sporo. No a k o spremnik stavite na višu poziciju od tuša,
voda će poteći dovoljno velikim t l a k o m da se možete istuširati.
Solarni fotonaponski moduli
Solarni m o d u l i se sastoje od niza f o t o n a p o n s k i h ćelija koje su m e đ u s o b n o
spojene u seriju. Da bi proizvele električno strujanje elektrona, ćelije koriste
fotoelektrični efekt kojeg je još 1 8 3 9 . godine otkrio Alexandre Edmond Becquerel
pri eksperimentiranju s galvanskim e l e m e n t i m a . Praktično iskorištavanje ovog
postupka je tek novijeg d o b a . D u g o g o d i n a se ovaj efekt koristio s a m o u
fotografiji pri mjerenju osvjetljenja. Preokret je nastao 50-tih godina p o j a č a n i m
razvojem svemirske industrije. Kod svemirskih brodova i satelita ovo je jedini

88 89
m o g u ć i način snabdijevanja električnom energijom kroz duži period.
Princip rada je jednostavan; ako sunčeva svjetlost padne na poluvodič u
njemu se oslobode elektroni. T i m e dolazi do stvaranja pozitivnih i negativnih
naboja. Kroz unutarnje električno polje naboji se razdvoje i time nastaje područje
viška elektrona (negativan naboj) i područje manjka elektrona (pozitivan naboj).
Na o b a kontakta, koja se nalaze na poluvodiču, nastaje napon istosmjerne
struje od oko 0,6 volti po ćeliji.
Glavni materijal današnjih solarnih modula je silicij. I m a m o četiri tipa solarnih
fotonaponskih ćelija:
a) monokristalne - najefikasniji na dovoljno osunčanim prostorima,
b) polikristalne - dosta d o b r o efikasni na svjetlu, m a n j i emergv od
monokristalnog tipa,
c) s d e b e l o m m e m b r a n o m - efikasni na prostorima s malo svjetla, jako
mali emergy, najekološkiji t i p ,
d) s t a n k o m m e m b r a n o m - najefikasniji na prostorima s m a l o svjetla,
vrlo čvrsti m o d u l i .
Solarni moduli n a m pružaju mogućnost da na jednostavan i prilično pouzdan
način generiramo električnu energiju. Naravno, količina energije koju će moduli
generirati ovisit će o insolaciji. Važna je i dobra pozicija solamog m o d u l a .
Treba biti okrenut prema jugu, te za naše podneblje pod kutom od 30 do 45
stupnjeva u odnosu na horizont. Logično, da bi radio, m o d u l ne smije biti u
sjeni. Kako su ćelije spojene u seriju dovoljno je da sjena pada na samo jednu
ćeliju pa da cijeli m o d u l prestane raditi.
Ovako generirana energija najčešće se skladišti p o m o ć u baterija pa se
koristi p r e m a p o t r e b i , lako je m o g u ć e u tu svrhu koristiti a u t o m o b i l s k e
a k u m u l a t o r e , to se ne preporučuje, jer nisu predviđeni za duboko pražnjenje.
Nekoliko p o t p u n i h pražnjenja automobilskog a k u m u l a t o r a oštetit će ga te će
izgubiti većinu kapaciteta. Kod solarnih sustava je najbolje koristiti baterije
koje su predviđene upravo za ovu svrhu. To su baterije koje se m o g u isprazniti
i do 5 0 % i neće se oštetiti. Čak i p o t p u n o pražnjenje, iako nije preporučljivo,
neće uništiti bateriju, samo će joj malo smanjiti kapacitet. Osim toga baterije
za solarne sustave su hermetički zatvorene i prilikom punjenja ne stvaraju
zapaljivi plin, pa se m o g u koristiti i u zatvorenom prostoru i u njih se ne treba
nadolijevati destilirana voda, za razliku od automobilskih baterija koje se ne
smiju puniti u zatvorenom prostoru!
Budući da baterije i m a j u ograničen rok trajanja, o n e će prije ili kasnije
postati o t p a d , lako ih je m o g u ć e reciklirati, ako g l e d a m o samo sa stajališta
o t p a d a , d o b r o ih je izbjeći. A k o je korisnik već spojen na mrežu, postoji i d r u g a
solucija, a to je spojiti solarni sustav na mrežu i generiranu energiju prodavati
kompaniji koja nas inače snabdijeva električnom energijom. U nekim zemljama
je to tehnički riješeno tako da se brojilo za potrošnju struje jednostavno okreće
unazad kada solarni sustav stvara višak energije i vraća je u mrežu. U Hrvatskoj
90
zbog m o n o p o l a , HEP p r e m d a u par slučajeva i prima takvu struju, ne plaća
proizvođačima. M e đ u t i m korištenje baterija t a k o đ e r i m a svoje prednosti -
ostajemo neovisni, a električnu energiju m o ž e m o koristiti bilo kada i bilo gdje.
Osim t o g a , a k o već ne posjedujemo električni priključak, cijena spajanja na
mrežu bit će nekoliko puta veća od cijene baterija i pripadajuće opreme.
Osim solarnih modula i baterija solarni sustav uključuje još neke elektroničke
sklopove. Na prvom mjestu tu je kontrolor punjenja, uređaj p o m o ć u kojega
možemo očitati kakvo je stanje u bateriji, generiraju li moduli energiju ili miruju
i još m n o g o drugih informacija, ovisno o t o m e koliko je kontrolor punjenja
sofisticiran. Z a t i m je tu još i inverter - pretvarač izmjenične u istosmjernu struju.
Naime, baterije daju istosmjernu struju, a n a p o n na polovima iznosi 12V. Da
bismo mogli ovu energiju iskoristiti m o r a m o imati trošila koja su predviđena za
ovakvu struju. M o g u ć e je naći uređaje koji rade na 12V, primjerice rasvjeta
(prodavači solarne o p r e m e najvjerojatnije prodaju i štedne žarulje na 12V), te
razni elektronički uređaji koji su predviđeni za korištenje u a u t o m o b i l u . Za sva
druga trošila, potreban n a m je inverter ili pretvarač, uređaj koji istosmjernu
struju pretvara u izmjeničnu, a n a p o n pretvara u 2 2 0 V . Ovaj uređaj je vrlo
praktičan, jer većina električnih trošila koja već i m a m o rade na ovom n a p o n u .
M e đ u t i m , ako je ikako m o g u ć e , inverter je bolje izbjeći, jer i on sam troši nešto
dragocjene energije.
Solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i se s m a t r a j u n a j m a n j e efikasnim o b l i k o m
iskorištavanja sunčeve energije. 1 Opet pitanje je koliko je uopće fer uspoređivati
različite tipove iskorištavanja sunčeve energije, jer ih ne koristimo za iste stvari.
M n o g i su, pa i u p e r m a k u l t u r n o m svijetu, skloni odbaciti solarne m o d u l e kao
sredstvo iskorištavanja obnovljivog izvora energije. Ističe se kako su solarni
moduli preskupi s obzirom na iskoristivost i efikasnost, kako ih je n e m o g u ć e
proizvesti u vlastitom aranžmanu te kako se prilikom proizvodnje solarnih modula
ispuštaju kancerogeni elementi, kao i oni koji uništavaju ozon. M n o g i ističu
kako i poslije procesa proizvodnje ostaje otrovni otpad (Leeb and Leeb, 2 0 0 4 ) .
Niti jedan tip solarnih m o d u l a ne ispušta dovoljno toksičnih materijala da
prouzroče ikakvu značajniju štetu prilikom instaliranja i održavanja. Pojedini
moduli sadrže kadmij koji je toksičan. M o g u ostaviti toksične elemente a k o ih
se razbije ili ako ih se nepropisno odloži. Protivnici korištenja obnovljivih izvora
energije često navode kako bi se velike površine t r e b a l e prekriti s o l a r n i m
m o d u l i m a ili vjetrenjačama kako bi bili u stanju proizvesti istu količinu energije
kao elektrane pogonjene fosilnim gorivima (Driessen, 2 0 0 3 ) .
Pritom se solarne ploče stavlja na mjesto n a p a d a č a prirodnih područja, a
ignorira se mogućnost instaliranja na krovove i terase zgrada. To je u o v o m
trenutku n e m o g u ć e ne zato što n e m a prostora, već zato što n e m a novaca i
potrebne infrastrukture za proizvodnju solarnih m o d u l a . Kada bi se s a m o na
1
U p o s l j e d n j e v r i j e m e sve se č e š ć e s p o m i n j e n a n o t e h n o l o g i j a k a o rješenje za e f i k a s n o s t s o l a r n i h
m o d u l a , jer b i s e n a z n a č a j n o m a n j o j površini d o b i l a veća iskoristivost sunčeve e n e r g i j e .
91
krovove u SAD-u postavili solarni m o d u l i , to bi bilo dovoljno za proizvodnju alternativa. Nikada nas nisu obvezali da ih reklamiramo niti su tražili potpisivanje
7 1 0 0 0 0 m e g a v a t a , a sadašnji ukupni kapacitet proizvodnje struje u SAD-u je nekakvog sporazuma ili d o k u m e n t a koji bi nas odveo u t o m smjeru, što je
9 5 0 0 0 0 megavata (Carlstrom, 2 0 0 5 ) . Velika Britanija bi instalacijom solarnih danas gotovo pravilo poslovnog sektora. T i m e su pokazali veću d o b r u volju i
m o d u l a na svega pola svojih krovova namirila svoju sadašnju potrošnju. širu viziju i od m n o g i h državnih institucija kojima stoji u opisu posla podražavanje
korištenja obnovljivih izvora energije. Dapače, upravo zbog nikakve podrške
Proizvodnja solarnih m o d u l a kritizira se i sa stavom kako je za komplet
od države i ne postojanja subvencija za instaliranje solarne opreme, Solarisovi
m o d u l a potrebnih da se zadovolji potrošnja jedne kuće, potrebno isto toliko
proizvodi su i dalje skupi za većinu stanovnika u Hrvatskoj. Premda u Hrvatskoj
fosilnih goriva kao i za izgradnju jednog SUV (sport utility vehicle - kod nas
prodaja raste, 9 0 % proizvoda Solarisa odlazi u izvoz. Z M A G je kroz 2 0 0 4 / 5
poznatiji kao "terenci") vozila. Na to se nadovezuje stav kako solarni m o d u l i
instalirao 10 održivih energetskih sustava po cijeloj Hrvatskoj za društvene
tijekom svog rada jedva uspiju vratiti količinu fosilnih goriva koju potrošimo za
aktere koje s m o gore nabrojali.
proizvodnju j e d n o g m o d u l a . Pri t o m e se ipak zaboravlja da SUV itekako
zagađuje Z e m l j u i nakon proizvodnje dok se za module to ne može reći. Dapače To nas vodi i do slijedećeg zaključka: solarna energija je m n o g o efikasnija
daju n a m energiju sljedećih 30 g o d i n a uz gotovo nikakve troškove održavanja. kada se s n j o m e upravlja decentralizirano, za jednu kuću, imanje, z g r a d u , ili
David H o l m g r e n , jedan od utemeljitelja permakulture, na predavanju tijekom kvart. Solarna energija ne može osigurati visoko koncentriranu energiju (kao
7. Svjetskog permakulturnog kongresa u M o t o v u n u 2 0 0 5 . godine, istaknuo je što može nafta) u količinama na koje s m o mi navikli. Entropija bi bila prevelika
d o b r o kako solarne m o d u l e m o ž e m o smatrati proizvodom za kojeg je još uvijek (Whitefiled, 2 0 0 4 ) . Lijep primjer kod nas je vikend naselje Selce kraj sela
potrebno potrošiti dosta energije, ali n a m daje veliku korist tijekom svog rada. Veleševca blizu Velike Gorice gdje većina stanovnika dobiva struju od sunčeve
N a i m e , u isticanju kako solarni moduli tijekom svog rada jedva uspiju vratiti energije. Od 25 kuća, 16 ih ima solarne m o d u l e na krovovima pa je cijelo
utrošenu energiju u njegovoj proizvodnji, zanemaruje se činjenica da solarni naselje dobilo naziv solarno selo.
m o d u l ne proizvodi samo zelenu energiju tijekom svog rada, već n a m osigurava Dakle, u ZMAG-u više
i manji ekološki otisak, jer ne koristimo fosilna goriva. Korištenjem obnovljivih ohrabrujemo ljude da sami preuzmu
izvora energije u SAD-u, u samo jednoj g o d i n i , po kućanstvu se sačuva C 0 2 odgovornost i sami instaliraju
kao da je posađeno 8 ha šume, m a k n e a u t o s ceste ili ne vozi 2 0 0 0 0 kilometara solarne sustave na svojim k u ć a m a
(WWI, 2004). ili blizu mjesta življenja.
Već smo rekli kako je p r o b l e m efikasnosti obnovljivih izvora energije prob­ O h r a b r u j e m o ljude da umjesto
lem političke odluke da su u njih investira i p o m o g n e njihov razvoj. Stoga pasivnih konzumenata postanu
bismo kao najveći p r o b l e m solarnih m o d u l a izdvojili što su još uvijek preskupi proizvođači energije. Možemo
za ljude sa prosječnim p r i m a n j i m a , p r e m d a se i to sve više mijenja i cijena im postaviti u p i t n i m da li se išta mijenja
iz g o d i n e u g o d i n u p a d a . Također, u z e m l j a m a gdje se na obnovljive izvore u odnosu prema pretjeranoj
energije ne gleda kao na mrtvo slovo na papiru, podupire se kupovina solarnih potrošnji energije kod potrošača koji
sustava sa subvencijama ili oslobođenjem od plaćanja poreza. su spojeni na velike solarne
elektrane ili vjetroelektrane te su i
Mi s m o u Z M A G - u za naš energetski p r o g r a m dobili veliku podršku od
dalje u m o g u ć n o s t i trošiti k a k o i
firme Solaris iz Novigrada koja je proizvođač solarnih m o d u l a i pripadajuće
koliko ih volja tipkanjem na prekidač
opreme. Da nije bilo te podrške nikada ne bismo imali projekte gdje p o k l a n j a m o
ili uključivanjem aparata. U trenutku
održive energetske sustave lokalnim partnerima: ekološkim udrugama, školama,
kada s m o i p r o i z v o đ a č i e n e r g i j e
turističkim zajednicama, volonterskim k a m p o v i m a i d r u g i m a .
puno se odgovornije odnosimo
Solaris d.o.o. je osnovan 1999. godine u Novigradu, gdje je i danas sjedište
te tvornica. Imali su 50 zaposlenih 2 0 0 4 . godine. U Solarisu su pristali osigurati prema njoj i samim t i m radimo Solarne ćelije na Recikliranom imanju - na
posebnu, osjetno m a n j u cijenu od tržišne, za sve Z M A G - o v e projekte koji i m a j u m a n j u štetu i za okoliš i za ljude. vrhu krova je mala vjetrenjača
socijalni i ekološki karakter. Našim o d a b i r o m mi s m o kao dio aktivističke civilne
scene o d l u č i l i p o d r ž a t i l o k a l n u p r o i z v o d n j u i zapošljavanje, a ne n a f t n e
korporacije koje sve više ulaze na tržište obnovljivih izvora energije kako bi
umanjile kritike p r e m a sebi i zagospodarile znanjem o resursima koji su im

92 93

Energija vjetra
Iskorištavanje energije vjetra za električnu energiju bazira se na poznatoj i
j e f t i n o j t e h n o l o g i j i . Već s m o i s t a k n u l i k a k o e n e r g i j a vjetra p o s t a j e sve
konkurentnija u odnosu na t e r m o i nuklearne elektrane. No, kao i za sunce, i
ovdje m o ž e m o spomenuti premalo korištenje s obzirom na mogućnosti. Kina
bi od vjetra m o g l a udvostručiti svoju sadašnju proizvodnju električne energije,
Z a p a d n a Europa m o g l a bi se cijela opskrbiti koristeći energiju vjetra sa svojih
obala, a prema p o d a c i m a Ministarstva energije SAD-a, tri vjetrom najbogatije
savezne države (Sjeverna Dakota, Kanzas i Texas) m o g l e bi zadovoljiti potrošnju
struje cijelog SAD-a.
No, i energija vjetra se suočava sa m n o g i m protivnicima i vrlo često bedastim
kritikama. U g l a v n o m su se kritike kretale o k o tri glavne t e m e : opasnost za
ptice, prevelika buka i estetska vrijednost. Premda se na početku razvoja
korištenja energije vjetra za proizvodnju struje, m o g l o govoriti o neopreznom
postavljanju vjetrenjača na uobičajene koridore ptica, danas je taj problem i
kod graditelja vjetrenjača osviješten i uspješno ga se izbjegava. Naravno, i
prije su ovdje p r o b l e m bile s a m o velike vjetroelektrane, a ne m a n j i tipovi
v j e t r e n j a č a . D a n a s s u protesti k a k o v j e t r e n j a č e u b i j a j u ptice u g l a v n o m
prenaglašeni. Detaljnija i k o m p l e t n a istraživanja pokazala su kako je broj
poginulih ptica od vjetrenjača daleko m a n j i od bilo koje druge velike građevine
ili nebodera. Poznati koridori za ptice m o g u se izbjeći suradnjom s udruženjima
koja se brinu za sigurnost ptica te vjerojatno ne postoji veći napori u bilo kojem
građevinskom sektoru kao u o n o m od vjetrenjača da se ovaj problem riješi.
Buka je t a k o đ e r sve manji problem poboljšavanjem rada vjetrenjača, a t a k o đ e r
nije tendencija da ih se gradi u naseljenim područjima. Što se tiče estetike, e
pa a k o su n e k o m ljepši stupovi za mobitele od prelijepih elisa koje se okreću,
onda stvarno ne z n a m o . O ukusima se ne raspravlja, ali vjetrenjače su fakat
lijepe.
Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazi
zbog razlike u temperaturama između jače zagrijanih dijelova na Zemlji (ekvator)
i slabije zagrijanih dijelova (polovi). T e m p e r a t u r n a razlika stvara razliku u
tlakovima što uzrokuje pomicanje zračnih masa. Topli zrak zagrijan oko ekvatora
diže se u visinu sve do o k o 10 k m , a istovremeno putuje prema polovima.
Kada Z e m l j a ne bi rotirala t o p a o zrak bi jednostavno samo došao do polova,
94
ohladio se, p o t o n u o i krenuo nazad prema ekvatoru. Budući da Zemlja rotira,
na vjetar utječe i koriolisova sila. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj, posebice
u područjima uz m o r e .
Ljudi su energiju vjetra najprije počeli koristiti za pokretanje čamaca s jedrima
koji su se kasnije razvili u jedrenjake. Zanimljiva je činjenica da se do pojave
n a f t e sav m o r s k i t r a n s p o r t t e m e l j i o n a v j e t r u k a o j e d i n o m e n e r g e n t u .
Prekooceanska putovanja su ostvarena p o m o ć u jedrenjaka, koristeći isključivo
energiju vjetra za pokretanje.
Izgradnjom vjetrenjača prvi su ovladali stanovnici Perzije, koji su već u 7.
stoljeću gradili vrlo jednostavne m e h a n i z m e s vertikalnom osi koji su se koristili
za mljevenje žita. Prve vjetrenjače u Europi pojavile su se tek u 12. stoljeću, a
pretpostavlja se da su ovu tehnologiju donijeli križari sa svojih pohoda po Bliskom
Istoku. Osim za mljevenje žita, vjetrenjače građene u Europi koristile su se za
p u m p a n j e vode, mlaćenje žita i kao p o g o n za m e h a n i č k o piljenje drveta.
Tijekom stoljeća vjetrenjače su evoluirale u sofisticirane i efikasne uređaje za
proizvodnju električne energije.
Vjetrenjača za proizvodnju struje pretvara kinetičku energiju vjetra direktno
u električnu energiju. Koliko energije će vjetrenjača proizvesti ovisi o veličini
lopatica, to jest površini rotora, gustoći zraka i brzini vjetra. 1 Z a t o je važno
vjetrenjaču instalirati na mjestu gdje su prosječne brzine vjetra dovoljno velike
da se investicija isplati. Sve do sada nabrojane kritike koje su se upućivale
vjetrenjačama tiču se velikih vjetroelektrana. Iz permakulturnih krugova im se
pak upućuje kritika kako se previše energije potroši u samoj proizvodnji. Jasno
je s obzirom na slijed knjige kako se i ovdje može pojaviti problem obnovljivog
izvora energije koji je centraliziran i kontroliran. Ponovno se javlja problem
sveprisutnosti obnovljivih izvora energije, naspram sveprisutnosti znanja, vještina
i tehnologija kako ih koristiti. Kao i u slučaju solarnih m o d u l a , i ovdje puno
više podržavamo korištenje malih vjetrenjača s izlaznom s n a g o m od nekoliko
stotina vata. O n e zauzimaju m a l o prostora i ne smetaju d r u g i m živim bićima,
nečujne su, a jednako lijepe. Njih je m o g u ć e koristiti i na mjestima gdje vjetra
n e m a toliko p u n o , jer ih pokreće i slabiji vjetar. O s i m t o g a svojom su c i j e n o m
pristupačne prosječnom k u p c u .
M a l e vjetrenjače se danas najčešće koriste za punjenje baterija na mjestima
do kojih električna mreža nije doprla. Ovakve vjetrenjače se često kombiniraju
sa solarnim fotonaponskim modulima čineći tako odličnu kombinaciju
tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Čest je slučaj da u
periodu godine kad su vjetrovi slabiji, ima više sunčanih d a n a , dok u vjetrovitijem
dijelu godine i m a manje sunčanih d a n a , pa se vjetrenjača i solarni moduli
odlično n a d o p u n j a v a j u . Stoga je Z M A G u sezoni 2 0 0 4 / 2 0 0 5 kroz projekte
"Vjetar i sunce prijatelji prirode i čovjeka" te " M l a d i razvijaju alternative -
1
P r e m d a r j e đ e , p o s t o j e i A e r o g e n e r a t o r v j e t r e n j a č e , v j e t r e n j a č e s tzv. h o r i z o n t a l n i m o k r e t a n j e m .
95
Zelena energija" upravo i instalirao održive energetske sustave koji su se sastojali
od male vjetrenjače i solarnog modula uz pripadajuću o p r e m u . Partneri u t i m
p r o j e k t i m a su bili već s p o m e n u t i Solaris d . o . o . i T e h n o e l e k t r o d . o . o . za
vjetrenjače. Sto se tiče malih vjetrenjača, Tehnoelektro proizvodi samo m a n j e
tipove takvih od 6 0 W , 120W i 240W.
Tehnoelektro vjetrenjača od 120W se sastoji o d :
Osnovna konstrukcija je lijevani aluminij kako bi se povećala otpornost na
sol, a lopatice su od otporne i čvrste plastike kako bi im se pojačala otpornost
na jake vjetrove. U m o t o r u vjetrenjače n e m a četkica ili kliznih kolutova, već
radi n a p r i n c i p u e l e k t r o m a g n e t s k i h p o l j a što j e p u n o bolje. T o s u tzv.
beskontaktni generatori koji traju duže, gotovo bez održavanja. Okretni zglob
unutar vjetrenjače p o m o ć u kojeg se vrši prijenos električne energije smješten
je u n u t a r tijela vjetrenjače kako ne bi došao u kontakt s kišom. Lagani rep
usmjerava vjetrenjaču uvijek prema smjeru vjetra. Vjetrenjača ima u m o t o r u
96
ugrađeni regulator punjenja kako bi se zaštitilo baterije od p r e k o m j e r n o g
punjenja ili previsokog napona.
Prilikom postavljanja vjetrenjače važno je odabrati dobru lokaciju. Najbolja
su otvorena mjesta, bez zapreka koje bi m o g l e vjetar pretvoriti u turbulencije.
Ako na terenu ima drveća, vjetrenjača mora biti postavljena na visini većoj od
najviše krošnje u radijusu od najmanje 30 metara. Isto vrijedi i za zgrade i za
zapreke bilo koje druge vrste. Također je važno vjetrenjaču postaviti dovoljno
visoko. Za n a j m a n j u vjetrenjaču od oko stotinjak vati bit će dovoljna visina
stupa od 5 - 6 metara, dok bi za jače uređaje bilo bolje podići stup od 1 2 - 15
metara. Naravno i jača vjetrenjača će d o b r o raditi na 6 metara visine ako se
nalazi na otvorenom polju ili uz o b a l u i n e m a zapreka u blizini. Ali kao neko
općenito pravilo može se reći da što je vjetrenjača više, to bolje.
Što očekivati od malog kombiniranog sustava vjetar+solarno?
Nivo p o t r o š n j e električne energije p r o s j e č n o g kućanstva d a l e k o je izvan
domašaja m a l i h solarnih sustava. Osim ako ne instaliramo e n o r m n u količinu
solarnih m o d u l a i baterija, nikad n e ć e m o moći električnu energiju trošiti na
način na koji smo navikli. A i u t o m slučaju cijena solarnog sustava bi bila
toliko visoka da si to gotovo nitko ne bi m o g a o priuštiti. Ali to nije p r o b l e m , jer
se potrošnja lako može s m a n j i t i . O g r o m n a količina energije se troši vrlo
neučinkovito. Na primjer, korištenje električnih kuhala, pećnica, grijaćih tijela,
rashladnih uređaja te peći na struju vrlo je neučinkovit način korištenja energije,
a svim ovim trošilima može se naći alternativa. Kuhati je bolje k o m b i n i r a n j e m
97
sunca i biomase, a imati u rezervi plinski štednjak. O t o m e kako se neefikasno
troši energija te kako je to uvjetovano našom kulturološkom razmaženošću,
najbolje govori činjenica da se u SAD-u u nekim knjigama o korištenju energije
sunca navode sustavi sa 7 kW i više. Cilj im je da sustav podržava električna
vrata od garaže, klima uređaje, mikrovalne, grijanje bazena i slične proizvode
koji troše p u n o električne energije, a nisu n a m p o t r e b n i . U Hrvatskoj se
uobičajeno navodi kako bi po kućanstvu bilo dovoljno 4-5 kW. No u energetski
efikasnoj kući koja koristi zelenu energiju m o g u ć e je zadovoljiti sve potrebe sa
2-3 kW, pa čak i manje.
Solarni sustavi su idealni za elektroničke uređaje niske potrošnje. Tu spadaju
rasvjeta (štedne žarulje), a u d i o uređaji, TV, računala (laptopi imaju prednost
zbog male potrošnje), telekomunikacijski uređaji, kuhinjska pomagala, hladnjaci
itd. U nekim slučajevima, gdje sunca i m a u obilju, m o g u se koristiti i električni
alati, npr. bušilica, električna pila, pa čak i miješalica za beton itd. Samo
m o r a m o biti sigurni da snaga stroja ne premašuje sposobnosti invertera.
O n o što kao trošilo predstavlja najveći problem kod solarnih sustava je stroj
za pranje rublja. Budući da stroj grije vodu koju koristi za pranje rublja troši
veliku k o l i č i n u e n e r g i j e . D r u g i veliki p o t r o š a č j e e l e k t r o m o t o r , k o j i z a
centrifugi ran je traži puno struje. Potrošnja je još i veća ukoliko i m a m o ugrađenu
sušilicu. lako je rješenje daleko od idealnog, za sustave koji su potpuno neovisni,
rješenje bi m o g l o biti korištenje generatora (agregata) koji troši fosilna ili
biogoriva. U d r u g o m slučaju i dalje o s t a j e m o u d o m e n i obnovljivih izvora
energije, a ne m o r a m o prati rublje na ruke. Kako bilo, danas postoje energetski
efikasni strojevi za pranje rublja koji vrlo m a l o troše.
Nekoliko savjeta za korisnike malih održivih energetskih sustava
Kako bismo p o m o g l i ljudima koji razmišljaju o f o t o n a p o n s k o m sustavu sastavili
smo kratak n a p u t a k o t o m e kako pravilno dimenzionirati vlastiti solarni sustav.
Veličina i cijena fotonaponskog sustava ovisit će o dva faktora:
1. o opterećenju, to jest p o t r e b a m a za električnom energijom, koju
definiraju trošila i njihova snaga i
U nekim slučajevima snaga je umjesto u vatima izražena u volt-amperima
(VA), što je jednako kao da je izražena u vatima (jer je snaga jednaka u m n o š k u
napona i jakosti struje). A k o je na uređaju specificirana samo jakost struje (u
a m p e r i m a - A) o n d a m o r a t e tu vrijednost pomnožiti sa n a p o n o m ( 2 2 0 V),
kako bismo utvrdili snagu u vatima. Npr. a k o kupite električni mikser na kojem
ne piše snaga nego samo 2,5 A, o n d a taj mikser ima snagu 2,5 x 2 2 0 = 5 5 0
VV.
Naposljetku m o r a t e odlučiti koliko sati dnevno (u prosjeku) će se svako
trošilo koristiti. Definiranje opterećenja bi trebalo biti što preciznije kako solarni
sustav ne bi bio prevelik ili premalen. Prosječno dnevno opterećenje izražava
se u vat-satima (VVh) ili kilovat-satima (kWh), a računa se na slijedeći način:
opterećenje za svako pojedino trošilo = snaga trošila x vrijeme u upotrebi
prosječno dnevno opterećenje = zbroj opterećenja svih trošila
Npr. a k o želimo koristiti:
- 5 štednih sijalica od 21 VV, 5 sati dnevno ( 5 x 2 1 x 5 = 5 2 5 VVh)
- stolno računalo sa LCD m o n i t o r o m od 100 W, 7 sati dnevno ( 1 0 0 x 7
= 7 0 0 VVh)
- televizor od 80 VV, 1 sat dnevno ( 8 0 x 1 = 80 Wh)
- ručnu bušilicu od 5 0 0 W, 5 m i n (0,083 sati) dnevno ( 5 0 0 x 0 , 0 8 3 =
4 1 , 5 VVh)
- solarni štedljivi hladnjak od 58 VV, 5 sati dnevno ( 5 8 x 5 = 2 9 0 VVh)
U k u p n o opterećenje bit će: 1 166,5 VVh dnevno. Zaokružit ć e m o ovu
brojku na 1200 Wh dnevno.
INSOLACIJA
Insolacija ili osunčanje se izražava u vršnim satima. To je dnevno očekivani
broj sati d n e v n o za v r i j e m e kojih će s o l a r n i m o d u l raditi svojim p u n i m
kapacitetom. Za Hrvatsku m o ž e m o uzeti podatke iz slijedeće tablice:

2. o količini sunca koje obasjava našu lokaciju to jest insolaciji vršnih sati vršnih sati prosječna
klimatski pojas dnevno dnevno godišnja
OPTEREĆENJE ILI POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE prosinac srpanj vrijednost
Opterećenje se definira kao količina električne energije koju troši instalirana
sjever 2 5,6 3,6
snaga trošila u o d r e đ e n o m vremenu. Da bismo znali koliko je opterećenje,
centar 2,5 6,4 4,7
najprije m o r a m o znati koja trošila želimo koristiti. A k o fotonaponski sustav jug 3,5 7,1 5,4
želimo koristiti za potrebe kućanstva, trošila će najvjerojatnije biti različiti gorje 3,3 5,4 4,4
električni i elektronički uređaji, rasvjeta i slično. Izvor: tvrtka Solaris
Slijedeći korak je utvrditi snagu svakog zasebnog trošila. Snaga se izražava
u vatima (W). Snaga nekog električnog uređaja najvjerojatnije piše na poleđini Paneli imaju nazivni kapacitet, izražen u vatima (W). Količina vat-sati (Wh)
uređaja ili uputstvima za upotrebu ili ambalaži koju ste dobili pri kupnji uređaja.

98 99
koje će panel dnevno proizvesti izračunat ć e m o t a k o da nazivni kapacitet panela VELIČINA SUSTAVA
p o m n o ž i m o sa brojem vršnih sati za naše podneblje. Budući da baterije i ostala pripadajuća elektronika (najviše inverter) također
Npr. a k o koristimo solarne panele od 75 W, a živimo u centralnoj Hrvatskoj, troše nešto električne energije, m u d r o je sustav dimenzionirati t a k o da ukupni
svaki će prosječno proizvesti 75 x 4,7 = 3 5 2 , 5 Wh dnevno. kapacitet bude najmanje 2 0 % veći od p r o r a č u n a t o g .
Broj panela se dakle računa ovako:
ENERGIJA VJETRA
Tablica približno prosječno dobivene električne energije vjetrenjače po d a n u u prosječno dnevno opterećenje x 1,2/snaga koju svaki
Wh (vat satima) - tablica je rađena na temelju iskustva dosadašnjih korisnika panel može dnevno proizvesti
vjetrenjača tvrtke Tehnoelektro d.o.o. - Samobor
Npr. ako n a m je prosječno dnevno opterećenje 1200 W h , i m a m o panele
Snaga (W) VT-30 VT-60 VT-120
od 75 W i živimo u centralnoj Hrvatskoj, broj potrebnih panela bit će ( 1 2 0 0 x
nizinski krajevi l,2)/352,5 = 4 , 0 8 , dakle 4.
1 j e i o 15-30 60-90 120-150

proljeće, jesen 30-45 90-105 150-200 KOLIČINA BATERIJA

zima 45-60 105-120 200-240 Da bismo utvrdili koliko n a m je potrebno baterija, m o r a m o odlučiti koliko d a n a
gorski krajevi rezerve želimo i m a t i . Baterije m o r a j u biti sposobne davati električnu energiju i
ljeto 30-45 90-105 150-200 za vrijeme perioda u kojima n e m a ili ima vrlo m a l o sunca. Također m o r a m o
utvrditi kapacitet pojedine baterije. Kapacitet baterija se najčešće izražava u
proljeće, jesen 45-60 105-120 200-240
amper-satima (Ah), a ne u vat-satima (Wh). Da bismo utvrdili broj vat-sati,
zima 60-75 120-150 240-300
brojku izraženu u amper-satima m o r a m o pomnožiti sa n a p o n o m baterije, a to
Jadran je 12 V.
ljeto 45-60 105-120 200-240
Npr. a k o i m a m o bateriju od 100 A h , pri n a p o n u od 12 V, o n a i m a kapacitet
proljeće, jesen 60-75 120-150 240-300
od 1200 W h .
zima 7 5 - 9 0 i više 1 5 0 - 2 4 0 i više 3 6 0 i više J e d n o m kad z n a m o kapacitet baterija, broj baterija se lako izračunava na
Izvor: Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (2003): Primjena energije slijedeći n a č i n :
vjetra i sunca za potrebe navodnjavanja poljodjelskih površina, Samobor.
broj baterija = (prosječno dnevno opterećenje x broj d a n a
rezerve)/kapacitet pojedine baterije

Npr. a k o i m a m o prosječno dnevno opterećenje od 1200 Wh i želimo imati

rezervu od 4 d a n a , potrebni broj baterija bit će ( 1 2 0 0 x 4 ) / l 2 0 0 = 4 baterije.

Dimenzioniranje solarnog sustava trebalo bi biti što preciznije kako naš

sustav ne bi bio prevelik ili p r e m a l e n . Kupovina prevelikog sustava je direktan
gubitak novca jer jedan dio kapaciteta o p r e m e stoji neiskorišten. Budući da je
električna energija dobivena f o t o n a p o n s k o m t e h n o l o g i j o m još uvijek prilično
skupa ne bismo smjeli dopustiti da dođe do rasipanja radi nesmotrenog dizajna
sustava.
Naravno, također je važno da sustav ne bude premalen jer bi se m o g l o
desiti da potrebe premašuju mogućnosti sustava. U t o m slučaju mogli bismo
se naći u m r a k u na nekoliko d a n a , ako ovisimo isključivo o solarnoj energiji
kao j e d i n o m energentu. Dobra stvar kod solarnih sustava je to što ih se uvijek

100 101
može vrlo lako nadograditi.
Općenito je važno da znate kako je p u n o teže brinuti se za vjetrenjaču,
nego za solarne m o d u l e . Vjetrenjača je puno osjetljivija na vremenske nepogode
(ekstremno jak vjetar, mraz...). Opet, njena korist pa i estetska ljepota vrijedni
su vašeg t r u d a .
sadrže kiselinu, već gel. Također za razliku od automobilskih a k u m u l a t o r a ,
imaju velik broj ciklusa pražnjenja. Općenito, osim m o d u l a , Solaris ima vrhunsku
i pripadajuću o p r e m u koja ima dugi vijek trajanja i garanciju. Solarisovi moduli
imaju radni vijek preko 30 g o d i n a , a garanciju na 25 g o d i n a . Baterije rade
osam do deset g o d i n a .

Snaga/potrošnja nekih tipičnih trošila u kućanstvima

TROŠILO W TROŠILO W

hladnjaci video rekorder 30

- stariji 500 satelitski sistem 30
- noviji 200 CD player 30
- štedljivi (solarni) 58 linija AC 55
zamrzivač 350 linija DC 15
perilica za posuđe 700 bežični telefon 5
- bez sušenja mobitel 5
- sa sušenjem 1450 el. orgulje 30
mikrovalna pećnica gitarsko pojačalo 100
- manje zapremine 700 štedna žarulja 20
- veće zapremine 1500 obična žarulja 100
el. aparat za kavu 1200 el. pokrivač 400
sokovnik 400 pegla 1200
toste r 1200 perilica za rublje 1800
mlinac za kavu 100 sušilica za rublje 5750
mikser 120 usisivač 900
blender 500 klima uređaj 1500
Tehnoelektro vjetrenjača je testirana na zaista jakim vjetrovima. N o , znamo kompjutor 55
p u m p e za vodu 750
što vjetar zna učiniti krovovima, stablima, p r o m e t n i m znakovima i ostalome
- 1/3 hp l m 3 / h AC - monitor 17" 100
kada dosegne veliku snagu. Ukoliko saznate da dolazi orkanska bura spustite
- p o t o p n a 112 hp AC 1000 - m o n i t o r 1 7 " LCD 45
konstrukciju vjetrenjače. Već s m o imali loših iskustva (na jadranskim otocima)
- DC p u m p a 60 laptop 25
da se nešto loše desi vjetrenjači kada zapušu orkanske bure. Posebno je bilo
- DC p o t o p n a p u m p a 50 printer
n e u g o d n o na Lastovu kada je za vrijeme jedne oluje vjetrenjača pala. Bilo
bušilica 600 - ink jet 35
n a m je užasno neugodno, p r e m d a ju je trebalo spustiti, jer je oluja kidala sve
u b o d n a pila 500 - laser 900
pred s o b o m . Poslije se to sve popravilo i vratilo na svoje mjesto, ali bolje je
cirkular 1000 fax
spriječiti nego liječiti. Također je d o b r o maknuti vjetrenjaču ukoliko odlazimo
kutna brusilica 800 - standby 5
na duže od mjesta gdje smo je postavili da ne bi dobila noge.
TV ( 2 7 " ) 170 - d o k printa 50
U zimskim mjesecima ako padne snijeg ili se nakupi led na lopaticama 200
TV ( 1 9 " ) 80 el. pisaći stroj
vjetrenjače potrebno ga je skinuti kako bi se m o g l e ponovno slobodno i bez
TV(12"C/B) 16 fen za kosu 1500
otpora vrtiti ukoliko zapuše vjetar. Rotacioni dijelovi su dobro podmazani tako
da oko njih uglavnom nije potrebno voditi posebnu brigu. Bateriju je dobro
imati u prostorijama gdje temperatura ne pada ispod 0 °C.
Hermetički zatvorene baterije Solarisa p o g o d n e su za držanje u kući, a ne

102 103

Transport
Jasno je da od ukupne energetske potrošnje velik dio odlazi na transport. U
Britaniji 35%, u Španjolskoj se ističe kako više od 5 0 % potrošenih fosilnih goriva
odlazi na transport. Rekli smo kako nafta sudjeluje u osiguravanju goriva za
transport sa čak 9 0 % . I ovdje n a m je prioritet smanjiti potrošnju, ali kao i
p r e t h o d n o m dijelu o proizvodnji struje i ovdje i m a m o brojna rješenja za
obnovljiviji transport. Navest ć e m o sada neke od mogućnosti za proizvodnju
goriva, koje se nude kao alternativa nafti.
Vodik
Vodik se često i u znanstvenim krugovima i u m e d i j i m a predstavlja kao najbolja
buduća zamjena za transportno gorivo. M e đ u t i m najveća zabluda u vezi vodika
je u t o m e što, suprotno mišljenju laika, vodik nije izvor energije! Vodik je samo
sredstvo skladištenja energije! Dakle, kako nastaje vodik? Nekoliko je načina
proizvodnje vodika, ali kada g o v o r i m o o vodiku u okviru obnovljivih izvora
energije, vodik bi se trebao proizvoditi elektrolizom vode. To znači da ulaganjem
električne energije nastaju vodik i kisik. Budući da je vodik zapaljiv, on se
skladišti i može se koristiti kao gorivo. Prilikom sagorijevanja ponovno se spaja
s kisikom te se oslobađa energija, a jedini produkt izgaranja je vodena para.
T i j e k o m rada vozila na vodik sagorijevaju efikasnije od fosilnih goriva i ne
proizvode nikakvo zagađenje. Z b o g čistog sagorijevanja vodik je d o b i o etiketu
zelenog goriva.
Problem je što je vodik prilično nestabilan element i za njegovo skladištenje
t r e b a m o posebne uvjete i visoku t e h n o l o g i j u . To iziskuje d o d a t n e troškove i
d o d a t n o korištenje energije. 1
M e đ u t i m , ključno pitanje jest: odakle dolazi energija koja se u prvom redu
koristi za proizvodnju vodika? A k o je ta energija dobivena iz nekog održivog
izvora, onda je ta energija čista. M e đ u t i m , a k o za proizvodnju vodika koristimo
energiju iz termoelektrana na ugljen ili plin, pitamo se u č e m u je uopće prednost
njegovog korištenja?
Korištenje obnovljivih izvora energije ne može zadovoljiti "neuhvatljivi" vodik,
1
T a k o đ e r , g o r i v e ćelije koje se koriste za d i r e k t n u p r e t v o r b u v o d i k a u e l e k t r i č n u e n e n e r g i j u , da
b i s e proizvele z a h t i j e v a j u m a t e r i j a l e p o p u t p l a t i n e , k o j i h n e m a m o u izobilju ( L e b b a n d L e b b ,
2 0 0 4 ) . Posljednjih g o d i n a t o s e p o k u š a v a riješiti z a m j e n o m k a t a l i z a t o r a o d n i k l a .
104
a a k o govorimo o sadašnjoj proizvodnji, radi se zapravo o daljnjem korištenju
fosilnih goriva iz d r u g o g plana. N a i m e , p r o g r a m proizvodnje a u t o m o b i l a na
vodik niti smanjuje emisiju stakleničkih plinova niti smanjuje zagađenje. Danas
se vodik kao gorivo dobiva upravo od fosilnih goriva ili kao nus proizvod od
petrokemijskih procesa. Gotovo 5 0 % vodika koji se danas prodaje dolazi od
prirodnog plina, a sljedećih 2 0 % vadi se iz ugljena (Morris, 2 0 0 3 ) . Čak bi bilo
ekološkije voziti a u t o m o b i l e na plin, jer vaditi iz plina vodik, pa onda iskorištavati
vodik kao gorivo samo još više povećava emisiju stakleničkih plinova.
Kao što s m o rekli, bolja varijanta, izdvajanja vodika iz vode još je uvijek
skupa ili iznimno energetski zahtjevna, pa bi bile potrebne nove nuklearke ili
elektrane na ugljen kako bi seta separacija mogla nesmetano odvijati. Magazin
Science je istaknuo kako će dobivanje vodika p o m o ć u sunca ili vjetra biti još
uvijek skupo u narednim godina (Tanja Rudež, Jutarnji list, 1 0 . 1 0 . 2 0 0 4 . ) . Ne
treba nas čuditi što je poznati ekolog George W. Bush 2 0 0 3 donio plan razvoja
vodika kao goriva sa 1,7 milijardi dolara (Gallon, 2 0 0 3 ) . 2 Bush je istovremeno
smanjio financiranje projekata energetske efikasnosti.
Hibridna vozila/vozila na struju
Slijedeće velike nade polažu se u tzv. hibridna vozila, nazvana tako jer m o g u
raditi i na fosilno gorivo u spremniku i na električnu energiju pohranjenu u
baterijama. Rade na dva različita principa. U osobnim a u t o m o b i l i m a i m a m o
serijski hibridni sustav gdje u g l a v n o m radi uobičajeni motor, dok električni
motor radi samo u nekim slučajevima (vožnja uzbrdo, naglo ubrzanje...). Koristi
se i tzv. regenerativno kočenje, gdje se prilikom kočenja energija vraća u baterije
i puni ih. U regenerativnom kočenju i leži bit efikasnosti hibridnih vozila, jer
n a m se velik dio energije koji inače nestane, vrati i pohrani u bateriju. Uobičajeni
motor se može čak i p o t p u n o isključiti kad ne vozimo brzo kao što je često u
gradu pa su ova vozila dobra za gradsku vožnju. Paralelni hibridni sustavi
prisutni su u g l a v n o m kod većih vozila kao što su k a m i o n i , autobusi i d r u g i .
Ovdje o b a m o t o r a rade cijelo vrijeme, i električni m o t o r pokriva energiju
potrebnu za n o r m a l n u vožnju, a uobičajeni motor sve iznad t o g a . Reklamiraju
se kao ekološka vozila pa im prodaja raste i do 2 0 0 3 . godine oko 1 5 0 0 0 0 ljudi
je kupilo hibridne a u t o m o b i l e .
Najpoznatije hibridno vozilo Toyota Prius i m a brojne uštede i prednosti u
usporedbi s vozilima koja voze isključivo na fosilna goriva, (pogledajte tablicu
na sljedećoj stranici)
2
Z b o g G a l l o n o v o g teksta p r o t e s t i r a l e s u n e k e e k o l o š k e u d r u g e , m e đ u n j i m a n a j p o z n a t i j i
W o r l d w a t c h Institute, ali bez j a k i h k o n t r a a r g u m e n a t a u n a j h i t n i j i m z a m j e r k a m a a u t o m o b i l a n a
h i d r o g e n k o j e j e iznio G a l l o n .
105
 U godinu dana po kilogramima
Potrošnja Godišnji Emisija Emisija Emisija Emisija
benzina troškovi C02 CO N02 HC
(godišnje
prijeđenih
20000km)

Toyota Prius 850,5 452 U$D 1980,8 94,5 2,8 2

Energija biomase
2004

Toyota 1863,5 952 U$D 4343 139,5 3,9 3,1 Biogoriva

Camry 2004
Izvor: URL:http://www.environmentaldefense.org (10.09.2005.).
Evidentno je da su hibridna vozila efikasnija od klasičnih vozila. M e đ u t i m
postavlja se pitanje; koliko efikasnija? N a i m e po g o r n j i m tablicama m o ž e m o
zaključiti da Toyota Prius troši 4,25 litre benzina na prijeđenih 100 kilometara.
Poznato je da već najmanje 20 godina postoje klasična vozila (obično dizelaši)
koji troše isto toliko ili m a l o više. Pitanje je da li se uopće isplati ulaganje u
dvostruki pogon motora i svu tu visoku tehnologiju za mizernu razliku u potrošnji?
Nadalje, osnovno pogonsko gorivo i dalje ostaje neki od derivata nafte, pa
o hibridnim vozilima uopće ne m o ž e m o govoriti kao o ekološkim vozilima.
Sve zelene biljke i m a j u s p o s o b n o s t d a e n e r g i j u s u n c a p o m o ć u procesa
fotosinteze pretvaraju u kemijsku energiju te je na taj način uskladište u obliku
kemijskih spojeva. Na taj način biljke u stvari djeluju kao solarni kolektori.
Fotosinteza se odvija u svim zelenim dijelovima biljke, dakle najviše u lišću te
u stabljici kod zeljastih biljaka. Za proces fotosinteze potrebni su: svjetlosna
energija, klorofil (spoj koji se nalazi u zelenim dijelovima biljke), voda i ugljični
dioksid. Dok je biljka izložena svjetlosti ona apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere
i v o d u iz tla te sintetizira šećer g l u k o z u , a ispušta višak kisika. N a p i s a n o
kemijskom f o r m u l o m to izgleda ovako:
6C09+6H O -> C H l v O . + 6 0 „
2 2 6 12 6 2

N a j p r i m i t i v n i j i i najstariji n a č i n korištenja energije b i o m a s e je u p r a v o

sagorijevanje drveta. Ovaj princip su poznavali još pećinski ljudi. U stvari do
pojave ugljena i nafte sva potrošnja energije na Zemlji bila je zasnovana na
obnovljivom izvoru energije - biomasi drveta. Kroz stoljeća o n o se koristilo za
grijanje životnog prostora, pripremanje hrane, paljenje keramike, taljenje metala,
proizvodnju v a p n a za graditeljstvo i t d . Već t a d a , z b o g p r e t j e r a n o g nivoa
potrošnje, proizvodnja je postala neodrživa, jer smo počeli trošiti više drveta
nego što ga je uspijevalo ponovno izrasti prirodnim procesima. Kao rezultat
takvog neodgovornog ponašanja p r e m a prirodnim resursima danas i m a m o
dvije najveće pustinje na svijetu - Saharu i australsku pustinju. N a i m e , ova
nekad intenzivno pošumljena područja ostala su ogoljena uslijed čovjekove
aktivnosti, što je uzrokovalo eroziju tla i ispiranje sve zemlje u more, a to je
spriječilo uspostavu nove vegetacije. Dakle kada g o v o r i m o o biomasi kao
obnovljivom izvoru energije uvijek m o r a m o imati u vidu da se sva potrošena
biomasa mora nadoknaditi novim uzgojem, u slučaju šuma pošumljavanjem,
inače ovaj sustav nije održiv.

Proces fotosinteze je o n o što o m o g u ć u j e biljci da raste i živi. U drvetu je

većina sunčeve energije pohranjena u obliku celuloze - kemijskog spoja koji
sačinjava većinu ukupne mase suhog drveta. Po sastavu celuloza je zapravo
dugački lanac molekula glukoze nastalih fotosintezom. Kada drvo sagorijeva

106 107
dolazi do kemijske reakcije koja je upravo suprotna fotosintezi. Sagorijevanjem
se troši kisik iz atmosfere, a nastaje ugljični dioksid, uz oslobađanje energije
koja je bila zarobljena u ovim spojevima u obliku vatre. Energija uskladištena
u drvetu najčešće se koristi za zagrijavanje životnog prostora i za zagrijavanje
vode. No m a n j e je poznata činjenica da se drvo može upotrijebiti i kao pogonsko
gorivo za vozila. Dakako, ne mislimo na parnu lokomotivu.
Rasplinjanje
Rasplinjanje je u stvari jedan oblik n e p o t p u n o g sagorijevanja krutog goriva.
Uslijed zagrijavanja na visokoj temperaturi kruto gorivo počinje ispuštati zapaljive
plinove koji ne sagorijevaju zbog n e d o s t a t k a kisika. Dakle p o m o ć u ovog
postupka m o g u ć e je od drveta ili nekog d r u g o g oblika biomase proizvesti plin
koji se može koristiti kao pogonsko gorivo za m o t o r e s unutrašnjim izgaranjem,
najčešće za pogon vozila ili za proizvodnju električne energije p o m o ć u agregata.
Rasplinjanjem drveta nastaje mješavina sljedećih zapaljivih plinova: vodik (20%),
ugljični monoksid (20%) i m e t a n (3%). Osim ova tri plina nastaju i dušik i
ugljični dioksid koji nisu zapaljivi.
lako je postupak rasplinjanja poznat već od 1800. godine ova tehnologija
je na ovaj način prvi p u t upotrijebljena 1 8 8 0 . g o d i n e . Plin koji je nastao
rasplinjanjem drveta (wood gas), prvi put se tada koristio kao pogonsko gorivo
za motor s unutrašnjim izgaranjem, koji je pogonio generator električne energije.
Proizvodnja električne energije od biomase na ovaj način i dan danas predstavlja
vrlo zanimljivu alternativu na mjestima gdje drvene ili druge biomase ima u
obilju, a električna energija nije dostupna ili korisnik želi koristiti obnovljive
izvore. Pojavom plinovoda 1 9 3 0 . g o d i n e ova t e h n o l o g i j a pada u zaborav.
M e đ u t i m , za vrijeme Drugog svjetskog rata, zahvaljujući nedostupnosti drugih
energenata, u Europi je sagrađeno nekih milijun generatora drvenog plina koji
su koristili u g l a v n o m civili, dok je benzin bio strogo čuvan za vojsku.
Danas se interes za proces rasplinjanja i proizvodnju drvnog plina ponovo
pojavljuje. Na primjer, u Švedskoj se na državnoj razini provode projekti poticanja
poljoprivrednika da svoju mehanizaciju p o g o n e upravo na ovaj način. Traktori
sa u g r a đ e n i m generatorima plina poljoprivrednicima m o g u ostvariti znatnu
uštedu, jer ne m o r a j u kupovati benzin. Osim toga neovisni su, a njihovo gorivo
je obnovljivo i ne pridonosi efektu staklenika i g l o b a l n o m zagrijavanju.
Tekuća biogoriva
Osim u obliku celuloze, biljke m o g u energiju skladištiti i u obliku drugih kemijskih
spojeva, na primjer u obliku škroba koji se nalazi u zrnu žitarica i g o m o l j u
krumpira. Z a t i m su tu još i razne uljane kulture koje energiju pohranjuju u
obliku biljnih ulja kojima obiluju njihove sjemenke. Efikasnije je koristiti gorivo
od stabla nego od jednogodišnjih biljaka.
Biogoriva su tekuća goriva proizvedena od biljne biomase koja se koriste
108
kao zamjena za fosilna goriva u m o t o r i m a s unutrašnjim izgaranjem. Neka od
njih u o v o m t r e n u t k u predstavljaju vrlo izglednu alternativu koja bi m o g l a
zamijeniti b a r e m jedan dio fosilnih goriva. U nekim slučajevima kao glavna
sirovina za proizvodnju biogoriva može poslužiti neki o t p a d n i materijal. Na taj
način m o g u se proizvesti vrlo jeftina i ekonomski isplativa goriva. U d r u g i m
pak slučajevima sirovinu je potrebno uzgojiti odgovarajućim poljoprivrednim
postupkom.
Kako raste cijena nafte morat ć e m o pribjeći svim raspoloživim alternativama,
a i naše navike kako trošimo energente će se morati drastično promijeniti.
Gorivo proizvedeno od poljoprivrednih kultura morat ćemo trošiti vrlo racionalno
i efikasno. Neće biti dovoljno prijašnje fosilno gorivo samo zamijeniti biogorivom.
Za početak će biti nužno smanjiti u k u p n u količinu transporta koja se d o g a đ a
na planeti. I gradski promet će morati proći kroz velike promjene. Nužno je
ulaganje u bolju infrastrukturu i kvalitetu javnog prijevoza i biciklističkog
prometa, kako bi se smanjile gradske gužve i nesmotreno rasipanje energije u
obliku gradskog automobilističkog prometa. U stvari sve je bolje od a u t o m o b i l a ,
pogotovo kad se u njemu vozi s a m o jedna osoba. Čak i korištenje laganih
m o p e d a predstavlja korak prema smanjenju potrošnje goriva.
U svakom slučaju biogoriva nisu nadomjestak fosilnim, već samo jedno od
m o g u ć i h rješenja koje će se p o k a z a t i o d r ž i v i m u s p e c i f i č n o j situaciji za
zadovoljavanje specifičnih potreba. Kada govorimo o biogorivima potrebno je
naglasiti da se radi o vrlo jednostavnoj tehnologiji, toliko jednostavnoj da se
čak pojedinci širom svijeta upuštaju u proizvodnju vlastitih biogoriva u kućnoj
radinosti. Sve više ljudi posvuda sakuplja o t p a d n o jestivo ulje iz restorana i
koristi ga za proizvodnju biogoriva koje koriste za vlastite potrebe. 1
Etanol/alkohol
Etanol je o d l i č n o zamjensko gorivo za benzinske m o t o r e . Etanol (isto što i
medicinski alkohol C H ^ H ^ O H ) se najčešće proizvodi od poljoprivrednih kultura
bogatih škrobom, kao što su žitarice ili krumpir. M o g u ć e ga je proizvesti i od
drugih kultura b o g a t i h šećerom, kao što je šećerna repa i šećerna trska. Još je
bolje koristiti celulozne kulture, kao što su otpaci od stabla, trave i slično.
Dapače, vrlo često su kukuruzovina, slama od pšenice i rižine vlati, otpaci koji
se ne iskorištavaju, a i m a j u veću efikasnost od uobičajenih kultura koje se
koriste za proizvodnju etanola. Najbolja je trava p a n i c u m virgatum koja i m a
najveću iskoristivost, a zahtijeva m a n j e gnojiva, zaštite i vode (Murray, 2 0 0 5 ) .
No kod materijala koji su bogati celulozom, kao što su o t p a d n i papir ili drveni
otpaci, potreban n a m je kompliciraniji sustav proizvodnje.
U Brazilu je kao odgovor na prvu naftnu krizu 1975. godine započeo pro-
1
M n o g o više d e t a l j a o b i o g o r i v i m a , o d e k o n o m s k e isplativosti, d o r e c e p a t a k a k o i h s a m i
proizvesti m o ž e s e n a ć i n a I n t e r n e t u . J e d n a s t r a n i c a k o j u s v a k a k o t r e b a izdvojiti je:
www.journeytoforever.org/biofuel.hlml
109
g r a m proizvodnje goriva na bazi alkohola ProAlcool, te je i danas ta zemlja
prva u korištenju t o g alternativnog izvora kao gorivo. U Brazilu se već nekih
tridesetak godina uzgaja šećerna trska od koje se na industrijskoj razini proizvodi
etanol. Direktno je zaposleno 7 0 0 0 0 0 ljudi, d o k je broj onih koji indirektno
sudjeluju u cijelom poslu tri do četiri puta veći. Danas se već može kupiti na
benzinskim postajama, a cijena naftnog benzina je već gotovo dvostruko veća
od cijene etanola. lako je potrošnja etanola u benzinskom motoru nešto veća
od potrošnje benzina, kupcima se još uvijek isplati kupovati etanol za potrebe
transporta. U Brazilu korisnici etanola najčešće imaju vozila koja m o g u voziti i
na benzin i na etanol ili na njihovu mješavinu u bilo kojim proporcijama. O k o
4 0 % goriva koje se proda u Brazilu je etanol. To je i zemlja koja ga najviše
proizvodi. Brazil zauzima od ukupne proizvodnje etanola u svijetu 37%, a slijede
SAD sa 3 1 % .
Etanol k a o gorivo proizvode i p o j e d i n c i širom svijeta. To su najčešće
poljoprivrednici koji se ionako bave uzgojem kultura p o g o d n i h za proizvodnju
etanola. Na taj način dio ili svu svoju mehanizaciju pogone ovim obnovljivim
gorivom. Uz p o m o ć odgovarajuće o p r e m e etanol je m o g u ć e proizvesti u kućnoj
radinosti. Postupak proizvodnje se sastoji od usitnjavanja materijala, kuhanja,
fermentacije te destilacije. Možda najveća m a n a ove tehnologije je u t o m e što
je za destilaciju potrebno uložiti veliku količinu energije. No i taj problem bi se
m o g a o riješiti korištenjem solarne energije za potrebe destilacije. Da bi vozilo
m o g l o etanol koristiti kao gorivo potrebno je napraviti manje preinake na vozilu.
M e đ u n a r o d n a agencija za energiju (IEA) procjenjuje kako bi do 2 0 5 0 .
godine etanol m o g a o sudjelovati kao g l o b a l n o transportno gorivo sa čak 5 0 %
(WWI; 2 0 0 5 ) . Očito IEA očekuje da do tog d a t u m a koloniziramo neki planet
Etanolium na kojem bi stvorili uvjete i samo uzgajali kukuruz, jer n a m nije
jasno gdje oni vide zemlju za tih 5 0 % . Kada bi cijeli SAD htio zadovoljiti svoju
potrošnju goriva, proizvodnjom alkohola od kukuruza trebalo bi zasijati 9 7 %
njihovog teritorija. U svijetu se proizvodi etanola dovoljno da zamijeni svega
3% u k u p n e potrošnje benzina.
U SAD-u se z b o g n e p r a v e d n i h p o l j o p r i v r e d n i h subvencija p o d u p i r e i
proizvodnja etanola od kukuruza, što je neefikasniji oblik dobivanja etanola.
Na primjer, šećerna repa i šećerna trska m o g u na istoj površini dati duple
prinose za proizvodnju etanola od kukuruza.
Prinosi različitih kultura dani su u tablici dolje:
Biljka litara goriva po hektaru
šećerna repa (Francuska) 6658,05
šećerna trska (Brazil) 6173,15
tapioka (Nigerija) 3823,25
slatki sijerak (Indija) 3515,6
kukuruz (SAD) 3301,05
pšenica (Francuska) 2583,03
Izvor: URL:http://www.earthpolicy.org/Books/PB7pb2ch2_table2.htm
110
Također, u Brazilu iskorištavaju i stabljike od šećerne trske, čime zapravo
iskorištavaju o t p a d . No s kukuruzom, SAD i agro-biotehnološke korporacije
podupiru masovnu proizvodnju koja zahtijeva veliki unos sintetičkih gnojiva,
pesticida i herbicida. Kada govorimo o industriji biogoriva jasno je kako tu
važnu ulogu imaju i državne subvencije. Inzistiranje SAD-a na proizvodnji etanola
od kukuruza nije č u d n o s obzirom da je 3 4 % kukuruznih usjeva genetski
modificirano. Najveći korisnik državnih subvencija za proizvodnju etanola je
najveći proizvođač žitarica na svijetu, korporacija Archer Daniels M i d l a n d . U
t o m kontekstu ne treba nas čuditi što u ovom trenutku od svih biogoriva na
etanol o t p a d a 9 5 % , a goriva na bazi ulja svega 5% (WWI, 2 0 0 5 ) . U SAD-u se
općenito manje koriste dizel vozila. M a n j e od 1% novo prodanih vozila u SAD-
u i m a dizel motore. Razlog je vrlo loša kvaliteta dizelskog goriva u SAD-u koje
se smatra j e d n i m od najgorih u svijetu. Razlog više da pređu na biodizel jer je
čišće gorivo.
Biogoriva na bazi biljnog ulja
lako se jestivo ulje tek u posljednjih desetak godina počelo koristiti za proizvodnju
biogoriva, ovaj koncept i nije toliko nov. N a i m e dr. Rudolf Diesel je 1985.
godine razvio svoj motor, a već 1900. godine u Parizu je predstavio svoj novi
motor koji je radio na čisto ulje kikirikija. Njegov stroj je bio toliko m o ć a n i
robustan da je m o g a o bez problema kao gorivo koristiti čisto jestivo ulje. Kasnije
je najavljivao svoju viziju razvoja lokalnih poljoprivreda kroz proizvodnju vlastitih
goriva ( T i c k e l l , 2 0 0 3 ) . Ali Dieselova n a d a n j a i želje uništila je n a f t n a i
automobilska industrija, pa ga tako danas i poznajemo više po j e d n o m od
naftnih derivata, a ne po njegovoj ukupnoj viziji i radu. Od tada je moralo
proći čitavo stoljeće, i nekoliko naftnih kriza, da bi se ova tehnologija počela
detaljnije istraživati. Spoznaja o smanjivanju viskoziteta jestivog ulja p o m o ć u
kemijskog procesa počela se javljati '70-ih godina da bi se negdje p o č e t k o m
'90-ih počela sve više koristiti.
Proizvodnja goriva na bazi ulja ima velike mogućnosti upravo zbog širokih
m o g u ć n o s t i lokalne proizvodnje goriva. U slijedećoj tablici m o ž e m o vidjeti
prosječne prinose nekoliko vrsta uljarica:
Prosječna proizvodnja za uljarice
Biljka kg ulja po hektaru litara ulja po ha
palma (palmino ulje) 5000 5950
kokos 2260 2689
jatropa 1590 1892
maslina 1019 1212
uljana repica 1000 1 190
kikiriki 890 1059
111
 Biljka kg ulja po hektaru litara ulja po ha
suncokret 800 952
gorušica 481 572
lan 402 478
soja 375 446
konoplja 305 363
kukuruz 145 172
Iznosi su p r o s j e č n i na g l o b a l n o m n i v o u i m o g u varirati od regije
d o r e g i j e i o d v a r i j a c i j a iste k u l t u r e .
Izvor: URL:http://www.journeytoforever.org/biodiesel_yield.html
Naravno, poznavajući naše podneblje znamo koje kulture najbolje uspijevaju
u krajevima gdje živimo. Primjerice, britansko Ministarstvo okoliša ističe kako
bi po hektaru uljane repice dobili 1450 kg ulja. Logično je da biljke koje žive u
toplijim krajevima i m a j u i veću produktivnost u ulju zbog više sunca.
Većina biodizela u EU dobiva se od uljane repice, a u SAD-u od soje.
Najdalje je otišla N j e m a č k a koja godišnje troši 1,7 milijardi litara biodizela
godišnje, što je o k o 3% njihove u k u p n e potrošnje ( N a t i o n a l Geographic -
Hrvatska, 2 0 0 5 ) . Od u k u p n o proizvedenog biodizela, na Europu odlazi gotovo
9 0 % , a od t o g a Njemačka sama proizvodi više od pola. U Njemačkoj postoji
široka mreža 1900 benzinskih p u m p i na kojima je m o g u ć e napuniti biodizel.
Ostaje n a m k a o t a j n a zašto se k u l t u r a koja n a m najviše može d a t i u
proizvodnji goriva se najmanje koristi. To su alge. Po istraživanju koje je provodilo
američko Ministarstvo energetike ističe se kako bi alge m o g l e zadovoljiti sve
2
potrebe SAD-a u gorivu. Bazen od 1 0 0 0 m m o g a o bi godišnje proizvesti čak
preko 7,6 t o n a ulja. Znanstvenici na N a t i o n a l Renewable Energy Laboratory
(NREL) proveli su istraživanje i dobili rezultat kako bi svega 4 0 0 0 0 0 hektara
bazena s a l g a m a bilo dovoljno da zadovolje sve potrebe SAD-a. Podsjećamo
da je to svega 1/60-ina od godišnje neiskorištene zemlje u SAD-u (Tickell,
2 0 0 3 ) . A l g a m a najviše pogoduje t o p l o i suho vrijeme, ali Tickell zaključuju
kako je to super, jer se bazene može stavljati u nenaseljena pustinjska područja.
Dakle, p r e m d a bi ovakav t i p proizvodnje goriva na početku zahtijevao veća
ulaganja, koristi bi bile višestruko uvećane. Michael Briggs s University of New
Hampshire, Odsjek za fiziku, ističe kako je razlog sporog širenja proizvodnje
goriva od algi, korištenje slane vode n a k o n čega bi se sol nagomilavala u
spojevima. Također, potreba da se bazeni rade na sunčanim i klimatski suhim
mjestima, dovela je do problema evaporacije ( 2 0 0 4 ) . Briggs smatra da su to
sve rješivi p r o b l e m i , posebno s obzirom na o g r o m n e koristi.
O č i t o je ipak kako u d o g l e d n o vrijeme ostajemo ostavljeni na korištenje
poljoprivrednih kultura bogatih uljem.
lako je Rudolf Diesel u svoj dizel m o t o r t r p a o čisto ulje kikirikija, današnji
dizelski m o t o r i su nešto drugačiji. Cisto jestivo biljno ulje ima previsok viskozitet
112
da bi se koristilo bez ikakvih modifikacija. Premda ljudi stavljaju i čisto jestivo
ulje u svoje motore, obično se savjetuje to raditi u m a n j i m količinama. Osim
toga, za hladnijeg se vremena viskozitet još i povećava što uzrokuje p r o b l e m e
s paljenjem. Da bi prevladali ove zapreke m o ž e m o izabrati između tri različita
načina proizvodnje goriva na bazi biljnog ulja. Njih o d a b i r e m o s obzirom na
uvjete, klimu i vozilo koje koristimo. M o g u ć e ih je kombinirati i koristiti ovisno
od prilike do prilike.
1. POMIJEŠATI UUE S PETR0DIZEL0M
Ako u biljno ulje d o d a m o određenu količinu običnog petrodizela, viskozitet će
se dovoljno smanjiti da većina dizelskih m o t o r a neće imati p r o b l e m a s ovim
gorivom. Biljno ulje i dizel se miješaju najčešće u o m j e r u 5 0 - 5 0 % . Kod nekih
robusnijih strojeva m o g u ć e je koristiti č a k 7 0 % biljnog ulja pomiješanog sa
3 0 % petrodizela. Bitno je naglasiti da biljno ulje ne mora biti novo, dapače, u
ovom slučaju staro iskorišteno biljno ulje čak pokazuje neke bolje karakteristike
od novog ulja. Kada za proizvodnju biogoriva koristimo već korišteno biljno
ulje vrlo je važno dobro ga profiltrirati kako bi se sve krute čestice hrane odstranile
iz goriva.
2. KEMIJSKI MODIFICIRATI UUE (BIODIZEL)
Gorivo koje se proizvodi od novog ili rabljenog biljnog ulja uz p o m o ć kemijske
modifikacije zove se biodizel. Cilj kemijskog postupka proizvodnje biodizela je
razbiti m o l e k u l u masti te na taj način smanjiti viskozitet ulju. Taj se postupak
naziva transesterifikacija. Molekula masti je triglicerid, što znači da se sastoji
od tri lanca masnih kiselina (estera) koje su povezane sa m o l e k u l o m glicerola.
Procesom transesterifikacije lanci masnih kiselina se odvajaju od molekule
glicerola i vežu se s m e t a n o l o m . Glicerol tone na d n o , čineći nusprodukt glicerin.
Na mjesto glicerola dolazi m e t a n o l . Od jedne molekule triglicerida, d o b i t ć e m o
tri molekule alkilnog estera kako općenito nazivamo biodizel. Ukoliko želimo
naglasiti s kakvom vrstom alkohola (u o v o m slučaju m e t a n o l o m ) smo radili
biodizel, i m e n u j e m o ga m e t i l n i m esterom. M o g u ć e je u nekim slučajevima
umjesto m e t a n o l a koristiti etanol. Ipak, za proizvodnju biodizela u g l a v n o m se
koristi m e t a n o l , jer osigurava s t a b i l n i j u reakciju p o t r e b n u za proizvodnju
biodizela.
M e t a n o l treba biti 99,5%-tni, dakle vrlo visoke čistoće jer voda smeta procesu
t r a n s e s t e r i f i k a c i j e . P o t r e b n o j e n a g l a s i t i d a j e m e t a n o l izuzetno o p a s n a
kemikalija koja, ako se proguta, može izazvati sljepilo, a u većim količinama je
i smrtonosna. Z a t o je izrazito važno paziti da ne udišemo pare metanola i da
ga naravno ne p r o g u t a m o , a pri radu je t a k o đ e r obavezno nositi g u m e n e
rukavice i zaštitnu odjeću, a niti zaštitne naočale nisu n a o d m e t .
Kako bismo uopće razbili molekulu triglicerida, d o d a j e m o katalizator N a O H ,
također opasnu kemikaliju vrlo nagrizajućih svojstava. N a O H , poznat još i p o d
113
nazivom kaustična soda je izrazito toksična kemikalija koja može oštetiti kožu, P o m o ć u lakmus papira ili još bolje elektroničkog mjerača p H , izmjerite pH
oči i pluća, a može biti i smrtonosna ako je p r o g u t a m o . Treba kupiti N a O H otopine ulja u izopropanolu. pH će najvjerojatnije biti oko 5.
96%-tne čistoće. Izmjeriti 1 ml otopine N a O H i izliti u o t o p i n u ulja.
K o r i s t i t e p l a s t i č n e p o l i e t i l e n s k e , s t a k l e n e , e m a j l i r a n e ili p o s u d e o d Ponovo izmjeriti pH otopine.
nehrđajućeg čelika. Soda reagira s a l u m i n i j e m , kositrom i bakrom, pa t r e b a m o Dodavati po 1 ml otopine N a O H i nakon svakog dodavanja izmjeriti pH
izbjegavati koristiti te materijale pri proizvodnji biodizela. otopine ulja. Cilj je postići pH oko 8 do 9 i tada je titracija završena.
Važno je zapamtiti koliko smo u k u p n o mililitara otopine N a O H dodali u
Procedura proizvodnje biodizela: otopinu ulja.
Dakle potrebna količina N a O H za p o t p u n u transesterifikaciju jest:
1. Filtriranje 3,5 g + onoliko g r a m a koliko smo mililitara otopine N a O H dodali tijekom
Iskorišteno ulje uvijek m o r a m o titracije
zagrijati i filtrirati kako bi uklonili Na primjer:
krute ostatke od prženja. U tu A k o smo u procesu tiracije 2 puta morali dodati po 1 ml vodene otopine
svrhu se najčešće koristi gaza u N a O H , ukupna potrebna količina N a O H će biti: 3,5 + 2 = 5,5 g
dva sloja, ili filteri za kakvu kakvi
se k o r i s t e u r e s t o r a n i m a , a 4. Priprema natrij-metoksida
n a m a se iz iskustva pokazalo da Izmjeriti potrebnu količinu m e t a n o l a . Potrebna količina je 2 0 % od količine
je još bolje koristiti gusto pletenu ulja. To znači da ako r a d i m o sa 100 litara ulja, potrebno n a m je 20 litara
sintetičku t k a n i n u za zavjese. m e t a n o l a . Izvagati p o t r e b n u količinu kaustične sode. Na primjer, a k o bi
Tkanina za zavjese se lako pere, titracijom odredili da n a m je potrebno 5,5 g r a m a po litri ulja, za količinu od
a vrlo dobro filtrira mrvice hrane 100 litara ulja t r e b a m o izvagati 5 5 0 g kaustične sode. Kaustičnu sodu usipati
jer je gusto pletena. u m e t a n o l . Miješanjem N a O H i metanola nastat će natrij-metoksid. Posudu u
Zagrijavanje ulja će u velikoj kojoj p r i p r e m a m o natrij-metoksid treba dobro protresti ili još bolje miksati 15-
mjeri olakšati filtriranje, jer toplo ulje teče p u n o brže. tak minuta uz p o m o ć bušilice i nastavka za miješanje boje, kako bi se kaustična
soda otopila u m e t a n o l u . Z a t i m otopinu ostavimo da odstoji najmanje 24 h da
2. Uklanjanje vode bismo bili sigurni da je sva kaustična
Kao što smo već rekli, voda smeta procesu transesterifikacije jer se veže sa soda otopljena u metanolu. A k o i nakon
kaustičnom s o d o m i pretvara ulje u sapun. U najgorem slučaju može n a m se 24 h na d n u posude vidimo
desiti da umjesto biodizela proizvedemo bačvu gela, koji je po sastavu sapun, nerastopljene kristaliće kaustične sode,
ali neupotrebljiv za korištenje. A k o u o t p a d n o m ulju ima puno vode, m o r a m o NEMOJTE nastaviti s postupkom dok
ga zagrijati na 100 C, kako bi isparila. se sva s o d a ne o t o p i . P r a k t i č n o je
koristiti bijele, poluprozirne HDPE
3. Postupak titracije kanistere ili bačvice kako bismo mogli
Ovo je najteži i najkritičniji dio postupka. Trebali bismo biti što točniji. N a i m e , vidjeti što se dešava u n u t a r posude.
proces titracije n a m daje odgovor koliko kaustične sode trebamo za proces. P o n e k a d se, p o s e b i c e za h l a d n i j e g
Soda m o r a biti suha bez kontakta s v o d o m . vremena, kaustična soda tvrdoglavo ne
Titracija: želi rastopiti u metanolu. Budite uporniji
Pomiješati 1 g kaustične sode s 1 I destilirane vode. Soda se mora potpuno od sode!
rastopiti (označimo to kao 0.1%-tna N a O H otopina). OPREZ!!! A k o natrij-metoksid dođe u
Pomiješati 10 ml izopropil alkohola (tj. izopropanola) s 1 ml iskorištenog dodir s kožom spalit će je bez da i
ulja od kojeg r a d i m o gorivo. O t o p i n u l a g a n o zagrijati i miješati dok se svo ulje primijetimo, jer ubija živce. T r e b a m o
Za vrijeme miješanja natrij-metoksida treba imati
ne rastopi u izopropanolu. hitno oprati s v o d o m koju i m a m o
zaštitnu opremu i po mogućnosti ne piti crno

114 115
spremnu za svaki slučaj. Također, korodira boje pa t r e b a m o paziti u kakvoj
posudi r a d i m o biogorivo. Vrijedi isto i za kaustičnu sodu.
5. Grijanje i miješanje
A k o je ulje prehladno, m o r a m o ga zagrijati na n a j m a n j e 20°C. Jedan od načina
je koristiti veliko plinsko kuhalo s većim loncem u kojem dio ulja zagrijemo na
oko 100°C i zagrijano ulje p o m i j e š a m o s o s t a t k o m .
Još j e d n o m provjeravamo da li je sva kaustična soda otopljena u m e t a n o l u .
A k o jest, n a t r i j - m e t o k s i d izlijemo u ulje. Da bi
r e a k c i j a bila u s p j e š n a , d o b i v e n u m j e š a v i n u j e
potrebno d o b r o izmiješati, ponovo koristeći ručnu
bušilicu s nastavkom za miješanje boje. Miješanje
obično traje oko sat vremena. Da ne bismo morali
stajati iznad bačve sat vremena s bušilicom u ruci,
t r e b a m o s a g r a d i t i m e t a l n i stalak n a k o j e m ć e
b u š i l i c a b i t i čvrsto p r i č v r š ć e n a . N a k o n što se
mješavina miješala 1 h, č e k a m o narednih 8 h da
se na d n u bačve nataloži nastali glicerin.
6. Taloženje i separacija
Dakle, n a j m a n j e 8 sati pustit ćemo mješavinu da
odleži. Glicerin će pasti na d n o , a svjetliji, prozirni
biodizel će ostati iznad. Dobro je da proizvedeni
Na dnu se treba odvojiti tamniji
biodizel odstoji oko t j e d a n d a n a kako bi bili sigurni
dio glicerin da se glicerin d o b r o nataložio.
7. Konačno biodizel!
Čestitamo, napravili ste svoje prvo biodizel gorivo. Recite doviđenja naftnoj
industriji. I ratovima za n a f t u !
Sada je samo preostalo da ga izvadite biodizel iz bačve i natočite u svojeg
dizelaša. Pazite da prilikom prelijevanja ne povučete m a l o glicerina zajedno s
biodizelom, jer glicerin može začepiti filter za gorivo u vašem vozilu.
Još neki savjeti
Za p o č e t a k je bolje početi s m a n j i m k o l i č i n a m a b i o g o r i v a . P r o m a t r a j t e
ponašanje vašeg vozila. Prvo krenite sa učenjem s a m o g procesa, veće količine
ostavite za kasnije kad ćete imati više iskustva i znanja.
D o b r o je ugraditi mali prozirni predfilter za gorivo. T a k o će n a m on uvijek
pokazivati koliko n a m je kvalitetno naše gorivo. Predfilter je također koristan i
zbog sklonosti biodizela da pokupi sa s o b o m prljavštine iz rezervoara koje su
se nataložile od običnog dizela ili radi korozije rezervoara. Tijekom zime, ako
imate p r o b l e m s paljenjem, m o g u se koristiti uobičajeni aditive za dizelske
116
motor e. Rjeđi slučaj, ali također m o g u ć je da se u iznimno vrućim i suhim
p o d r u č j i m a pojavi na biodizelu zelenkasta sluz, o d n o s n o b a k t e r i j a k o j o j
p o g o d u j u takvi uvjeti. Njeno odstranjivanje je također m o g u ć e sredstvima koja
se m o g u kupiti u d u ć a n i m a koji prodaju a u t o o p r e m u .
Ukoliko koristimo 100%-tni biodizel savjetuje se p r o m j e n a svih g u m e n i h
dijelova u vozilu kroz koje prolazi gorivo. Potrebno ih je zamijeniti sintetičkima.
Ukoliko to ne napravite, biodizel će kao kiselije gorivo od običnog dizela nagristi
te dijelove. To se može napraviti kod a u t o m e h a n i č a r a i nije skupo. U g l a v n o m
se radi o vozilima starijima od polovice ' 9 0 - i h , ali se preporuča provjeriti svako
vozilo zasebno. Ovdje je važno naglasiti kako to nije najhitnija stvar koju trebate
napraviti o d m a h već više nešto što d u g o r o č n o treba imati na u m u .
VAŽNO: za razliku od m n o g i h zemalja EU-a i svijeta, korištenje bilo koje vrste
biogoriva za kretanje vozila u Hrvatskoj još uvijek nije regulirano. Nafta iz Iraka
je regulirana. T r e n u t n o je situacija negdje između neba i zemlje pa levitirate
iznad rupa u zakonu. Nije niti dozvoljeno, jer
n e m a z a k o n a koji t o r e g u l i r a , ali nije niti
zabranjeno. Ipak, m o g u ć e je da vas kazne
ukoliko vas ulove kako se vozite na biodizel.
Ne biste trebali imati problema ukoliko koristite
biogoriva za pokretanje generatora za struju,
jer r a d i t e n a v a š e m p r i v a t n o m vlasništvu.
Teoretski biste m o g l i biodizelom pokretati i
vašu poljoprivrednu mehanizaciju na vašem
ZMAG-ov biodizel generator za struju
polju. Sto se tiče proizvodnje, to ne smijete
raditi po zakonu bez dozvole.
Još jedna važna stvar je geliranje i smrzavanje biodizela. Ovisno o vrsti ulja,
biodizel se može početi gelirati na različitim t e m p e r a t u r a m a . Z a t o a k o smo u
hladnijim krajevima ili gorivo koristimo zimi t r e b a m o paziti s uljima koja su
sklonija geliranju ( p a l m i n o ulje, kokosovo ulje, mast). U t o m slučaju bolje je
koristiti suncokretovo ulje, repičino ili sojino ulje. No, a k o smo u toplijoj klimi ili
koristimo biogorivo t o k o m ljeta, bolje je koristiti prvotno nabrojana ulja, jer
imaju veći cetanski broj. Sto je cetanski broj veći, zakašnjenja u paljenju su
m a n j a . Cetanski broj označava kvalitetu dizelskog goriva, odnosno sposobnost
samozapaljenja goriva kada pokrenemo vozilo. Cetanski broj biodizela je veći
od o b i č n o g dizela.
U tablici koja slijedi d a j e m o vam razine geliranja, odnosno razina kada ulje
prelazi iz čvrstog stanja u tekuće. Ispod tih razina ulje se počinje gelirati do
smrzavanja te ga ne m o ž e m o koristiti kao gorivo, (pogledati tablicu na sljedećoj
stranici...)
117
 Tip ulja Razina geliranja u stupnjevima C g o d i n e ide bez p r o b l e m a na b i o d i z e l . S a m o do 5% biodizela u svojim
čisto jestivo ulje/ metil-ester (biodizel etil-ester (biodizel s a u t o m o b i l i m a preporučuju: Alfa Romeo, Citroen, Deavvoo, Fiat, Ford, H o n d a ,
SVO s metanolom) etanolom) i MG Rover. Volvo također priznaje granicu od 5%, ali ističe da u većim tipovima
repičino -5 -10 -12 proizvedenim nedavno m o g u ići i veće količine biodizela. Ipak, Volvo savjetuje
konzultiranje oko modela vozila. Također, Peugeot ističe kako su svi dizel modeli
suncokret ovo -18 -12 -14
kompatibilni da voze na biodizel. Naglašavaju kako garantiraju biodizel koji
maslinovo -12 -6 -8
zadovoljava sve propisane standarde koji vrijede i za obični dizel. A k o se radi o
soji no 12 -10 -12 2
biodizelu slabije kvalitete, HDI m o d e l i bi m o g l i i m a t i p r o b l e m a . BMW u
kukuruzno -5 -10 -12 Njemačkoj osigurava kompletnu o p r e m u za biodizel koja se može naručiti pri
kokosovo + 20 do24 -9 -6 kupnji a u t o m o b i l a . Grupacija Volkswagen (VW, A u d i , Skoda, Seat) je do
palmino + 3 0 do 38 14 10 polovine 2 0 0 4 . godine garantirala da njihova vozila m o g u ići na biodizel, ali
Izvor: URL:http://www.journeytoforever.org/ su poslije promijenili tu odluku zbog osjetljivosti novog sistema za ubrizgavanje
goriva. Promijenili su odluku i odredili samo 5% biodizela kao dozvoljenog. Na
Unatoč nekim negativnim aspektima ove metode, biodizel je pouzdano d r u g o m pak mjestu pronašli smo kako u N j e m a č k o j gdje se prodaje 100%-tni
gorivo koje se lako može koristiti bez ikakvih preinaka u svim dizelskim vozilima, biodizel na benzinskim p u m p a m a samo VW i Opel preporučuju korištenje
u svim uvjetima, čak i pri vrlo niskim t e m p e r a t u r a m a . Biodizel možemo direktno biodizela. 3 Ukoliko ste obični potrošač dovedeni ste u šizofrenu situaciju. Na
sipati u naš rezervoar bez straha da će stvoriti ikakve probleme u našem vozilu. p u m p a m a se (dakle legalno i provjereno) prodaje biodizel, a savjetuje v a m se
Isto ga m o ž e m o miješati s o b i č n i m d i z e l o m u o m j e r i m a koje ž e l i m o . U od korporacija čije aute vozite da to ne koristite. Svako vozilo je moguće prebaciti
Francuskoj se već ubacuje u običan dizel, do 5% biodizela kako bi se n a f t n o m na biogoriva ukoliko to želimo, neovisno što n a m kažu iz auto korporacija.
dizelu digla kvaliteta. Ne t r e b a m o se brinuti niti za rad motora, potrošnju ili Potrebno je s a m o znati da lažu i imati vjeru u naše sposobnosti da sami
brzinu. proizvedemo biogorivo. Samo t o .

Zanimljivo je da auto proizvođači i m a j u prilično neprijateljski odnos prema

biodizelu i po t o m e je jasno kako su im veze s n a f t n i m korporacijama još uvijek
jake. Većina proizvođača a u t o m o b i l a će upozoriti kako za ubacivanje više od
5% biodizela ( 9 5 % obični dizel, 5% biodizel) u spremnik auta ne daju garanciju.
Reakcije su različite i kod istog proizvođača u različitim zemljama ovisno kakva
je institucionalna podrška biodizelu u pojedinoj zemlji. Stoga v a m se može
d o g o d i t i da naiđete na k o n t r a d i k t o r n e p o d a t k e . U t r e n u t k u kada ljudi na
svakojakim vozilima širom svijeta rade promjene kako bi ih vozili na čisto jestivo
ulje (SVO) prava je sramota da n a m prebogate novcem, znanjem i tehnologijom
a u t o korporacije nude udio biodizela od 5% kao jedino sigurno rješenje.
Televizijska kuća Channel 4 u svojoj anketi koju je provodila na ljeto 2 0 0 4 .
g o d i n e dobila je slijedeće odgovore a u t o korporacija. O biodizelu n e m a j u
nikakav stav ili nisu provodili istraživanje o ponašanju biodizela u svojim vozilima
te ne daju nikakvu garanciju i ne preporučaju korištenje biodizela uopće: Crvsler/
Jeep, Daihatsu/lsuzu, Hyundai, Land Rover, M a z d a , Mercedes (osim jedan
dio proizvodnje koji ide direktno za taxi službu u Njemačkoj), Mitsubishi, Renault,
Saab, Suzuki, Toyota, i Vauxhall/Opel. Najbolji su iz korporacije Kia gdje kažu
kako zaista ne vide zašto njihova vozila ne bi išla na biodizel, ali da oni ne daju
g a r a n c i j u . U Nissanu N j e m a č k a kažu kako "oni aktivno ne o b e s h r a b r u j u "
korištenje biodizela, ali eto niti aktivno ohrabruju pa je sve na n a m a . Austrijski
institut za biogoriva pak tvrdi kako Nissan Primera, proizveden nakon 2 0 0 1 .
2a. KEMIJSKI MODIFICIRATI GORIVO (BI0P0WER)
Osim transesterifikacije postoji i jednostavniji način da se ulje kemijski izmijeni
i pretvori u biogorivo. Zadruga proizvođača biogoriva u Velikoj Britaniji Biopower
UK 4 razvila je svoj vlastiti način proizvodnje istoimenog goriva. Oni djeluju na
području čitave Velike Britanije, na način da posvuda sakupljaju iskorišteno
jestivo ulje te ga prerađuju u biopower gorivo. Osim na području Velike Britanije
mreža proizvođača biopower goriva je sve razgranatija i ima članove diljem
svijeta. Princip je da članovi zadruge ulažu u sakupljanje, proizvodnju i rad
zadruge, za što nazad dobivaju kanistere pune biogoriva. Ovo je stvarno lijep
primjer organiziranja više ljudi u proizvodnji biogoriva. Već smo rekli kako u
proizvodnji biogoriva na bazi biljnog ulja velik potencijal predstavlja ulje koje je
već iskorišteno za prženje hrane. Takvo ulje se najčešće može dobiti besplatno
ili vrlo jeftino u svakom restoranu, menzi ili pečenjari koja koristi fritezu. Biopower
zadruga koristi upravo takvo ulje. Uvijek je bolje ostaviti sirovo jestivo ulje za
prehranu, a koristiti iskorišteno ulje kada god m o ž e m o .
2
Vidjeti r e z u l t a t e na U R L : h t t p : / / w w w . c h a n n e l 4 . c o m / 4 c a r / b u y i n g - g u i d e / ( a q / b i o f u e l s / b i o f u e l s -
JOJitml (12.11.2005.).
3
Vidjeti LJRL:hHp://www.europa.eij.int/energu_transport/atlas/htrnlu/lbeucomp.html
(11.12.2005.).
4
Vidjeti na U R L : h t t p : / / w w w . b i o - p o w e r . c o . u k ( 1 4 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) .

118 119
 Princip proizvodnje biopower goriva jednostavniji je od proizvodnje biodizela.
Prvi korak s uklanjanjem krutih čestica je isti. Nakon toga se metode razlikuju.
Članovi biopower mreže razvili su posebne procesore p o m o ć u kojih se iz
iskorištenog jestivog ulja lako separiraju nezasićene masnoće od zasićenih, što
je od velike važnosti, jer su zasićene masnoće preguste. Nakon što se ulje kroz
o d r e đ e n i vremenski period (oko šest t j e d a n a , ovisi o kvaliteti) rasloji, za
proizvodnju goriva se koristi samo prozirno, nezasićeno ulje. Z a t i m se ono
jednostavno razrijedi d o d a t k o m otapala, te se na taj način postiže smanjenje
viskoziteta. Kao otapala m o g u se koristiti različita sredstva, primjerice parafinsko
ulje, kerozin, običan dizel, uljni razrjeđivači, white spirit, terpentinsko ulje, ovisno
0 t o m e u kojoj mjeri želimo da naše gorivo bude prirodnog porijekla. Na primjer
ako kao aditiv koristimo terpentinsko ulje, dobiveno gorivo bit će 100% proizvod
prirodnog porijekla. Osim otapala za smanjenje viskoziteta, u gorivo se d o d a j u
1 aditivi koji poboljšavaju kakvoću goriva, osiguravaju bolje paljenje, smanjuju
d i m , održavaju dijelove čistima i drugo. No biopower gorivo nije idealno za
hladnija podneblja. Z a t o članovi biopower-a preporučuju da se u vozilo ugradi
mali izmjenjivač topline kojim se gorivo pri dovodu u motor zagrijava p o m o ć u
vruće tekućine za hlađenje motora, te se na taj način gorivu dodatno smanjuje
viskozitet. Biopower gorivo može imati problema kod temperatura nižih od 8
°C. Ukoliko n e m a m o izmjenjivač topline preporučuje se smanjenje količine
biopower goriva i dodavanje običnog dizela ili ubrizgavanje spreja koji će olakšati
zapaljenje u cijev za zrak motora. Po iskustvu ljudi iz biopower mreže najboljim
vozilima za njihovo biogorivo do sada su se pokazali: Mercedes, Volvo, VW i
BMW. Jako su dobri i Renault, A u d i , Peugeot, Nissan, Škoda, Land Rover,
Toyota i drugi. Najviše problema su imali, pa predlažu i intervencije na vozilu
u Fordu, Vauxhallu, GM i Morrisu (BioPower, 2 0 0 5 ) .
Svaka od ovih metoda (biodizel i biopower) ima svoje prednosti i m a n e .
M o ž e m o reći kako su prednosti jednoga m a n e d r u g o g i obrnuto. Biopower
m e t o d a ima prednosti jer: nema kemikalija, mogućnost potpuno ekološkog
goriva, jednostavan proces proizvodnje, bez gubitaka i proizvodnje o t p a d a .
M a n e su m u : poželjno je izvršiti promjene na a u t u ukoliko živimo u hladnijim
p o d r u č j i m a , o p ć e n i t o j e o s j e t l j i v i j e n a h l a d n i j a p o d r u č j a . Biodizel j e :
kompliciraniji i opasniji za proizvodnju, ali stabilniji i bolje podnosi h l a d n o ć u ,
te nema potrebe za promjenama u vozilu. Z b o g korištenja metanola koji je
fosilnog porijekla, biodizel nije p o t p u n o obnovljivo gorivo. Biodizel biznismeni
vrlo često se vole reklamirati kao proizvođači goriva u kojem se uopće nisu
koristila fosilna goriva. Ukoliko nas neko ide uvjeravati u t o , dvije su mogućnosti:
ili je biodizel industrijalac ili nema pojima. Premda je biodizel o g r o m a n korak
u odnosu na naftu, ne treba lagati. Bilo bi najbolje kada bismo za vrijeme
toplijih mjeseci kakvih je većina, vozili na biopower gorivo, a tijekom hladnijih
mjeseci na biodizel. Posebno s obzirom da je biopower m e t o d a i jeftinija.
120
3. MODIFICIRATI VOZILO
Način da se prevladaju negativni aspekti biodizela, kao što su korištenje toksičnih
kemikalija fosilnog porijekla i nastajanje glicerina kao nusprodukta, pruža n a m
treća mogućnost, a to je modifikacija vozila. Uz odgovarajuće preinake na
vozilu m o g u ć e je direktno u rezervoar točiti neprerađeno jestivo ulje. U literaturi
ć e m o najčešće naići na pojmove "straight vegetable o i l " (SVO). Naravno, ako
koristimo korišteno ulje, m o r a m o ga d o b r o profiltrirati da bi se uklonile bilo
kakve krute čestice. Osim kemijskom p r e i n a k o m , b i l j n o m ulju se viskozitet
može smanjiti i zagrijavanjem na 70°C. Postoje raznorazni načini da se biljno
ulje u rezervoaru zagrije. Kod nekih vozila to se provodi p o m o ć u električnih
grijača. Bolja, ali kompliciranija m e t o d a , je u vozilo ugraditi još jedan spremnik
za gorivo. Kad se vozilo pokrene prvih 5 m i n u t a vuče gorivo iz prvog spremnika
u kojem je biodizel ili petrodizel. Z a t i m , kad se motor zagrije, tekućina za
hlađenje motora zagrijava biljno ulje koje se nalazi u d r u g o m spremniku. Kad
se n a k o n 5 m i n u t a ulje u d r u g o m spremniku zagrije, prebacimo sklopku na
k o m a d n o j ploči ili negdje blizu i motor počne vući zagrijano biljno ulje iz d r u g o g
spremnika. Pet minuta prije gašenja motora potrebno je ponovno prebaciti na
prvi spremnik da bi se cijevi i motor "očistili" od o b i č n o g ulja, kako bi se m o t o r
m o g a o upaliti sljedećeg dana kad se m o t o r i gorivo ohlade. Trebate znati
kako su dizel motori s direktnim ubrizgavanjem goriva (TDI, CDI ili CRD, PDI
ili PD) manje prijemčivi za SVO. Ovo je prilično komplicirana metoda, ali j e d n o m
kad je o p r e m a instalirana u vozilo, vrlo je praktična pri s a m o m korištenju. Ulje
nije potrebno kemijski modificirati, a može se koristiti i novo i rabljeno jestivo
ulje. Korištenje čistog jestivog ulja je najekološkija metoda korištenja biogoriva.
Koliko su zelena biogoriva?
Na kraju krajeva ovo je i najvažnije pitanje. Pod ovim o p ć i m pitanjem sažeto je
nekoliko m a n j i h . Koliku korist biogoriva čine za zaštitu prirode i klimu? M o g u
li biogoriva u potpunosti zamijeniti naftu? Koliki je emergy biogoriva? Koliko bi
prosječnoj obitelji bilo potrebno zemlje da zadovolji svoje potrebe biogorivima?
To su pitanja na koja ć e m o sada pokušati odgovoriti.
O g r o m n e su uštede emisije C 0 2 koje ostvarimo vozeći naša vozila na biodizel.
Za svaku litru benzina u našem a u t o m o b i l u emitira se 2,6 kg C 0 2 (Tickell,
2 0 0 3 ) . To znači da a u t o koji i m a rezervoar od 45 litara s jednim punjenjem
emitira 1 17 kg C O r
A k o m j e s e č n o potrošite dva rezervoara to znači da g o d i š n j e s a m o s
korištenjem vašeg a u t o m o b i l a emitirate 2 tone i 8 0 8 kg C 0 2 . Većina nas potroši
i više od dva puta mjesečno. U SAD-u se godišnje u prosjeku napravi čak više
od 2 0 0 0 0 km godišnje. To je znači direktna emisija iz našeg a u t a , a kada bi
izračunali u k u p n u bila bi još i veća. N a i m e , ovdje nije uključena potrebna
energija pa o n d a i emisija od fosilnih goriva koja su n a m potrebna da uopće
izvadimo, pretvorimo i transportiramo sirovu naftu kao gorivo.
121
 Ukoliko se vozimo na 100-tni biodizel emisija C 0 2 je za čak 7 8 , 5 % m a n j a profesora sa sveučilišta Berkeley Teda Patzeka, gdje su ponovili svoje teze o
od emisije vozila koje vozi na dizel, zbog tzv. zatvorenog kruga ili C 0 2 zamke. etanolu te zaključili slično kada je riječ i o biodizelu. Ponudili su kao rješenje
C 0 2 z a m k a je pojava kruženja C 0 2 u ciklusu proizvodnje i potrošnje biogoriva. ulaganje u nuklearnu industriju. Kao i Pimmental prije i ovaj put su dobili
N a i m e sav C 0 2 koji se ispusti u a t m o s f e r u t o k o m sagorijevanja, slijedeća kritike od m n o g i h organizacija i institucija, od kojih izdvajamo onu od Davida
generacija biljaka ponovno apsorbira. Na taj način ne d o v o d i m o novi C 0 2 u Morrisa s Institute for Local Self-Reliancea. 5 Morris je napisao posebnu studiju
sustav, već dolazi do kruženja, za razliku od trošenja fosilnih goriva. u kojoj je sumirao sve rezultate o emergyju biogoriva te je izložio zanimljive
rezultate kako ne samo da su biogoriva energetski pozitivna već i donose više
Usporedba emisije biodizela s konvencionalnim dizelom prema od naftnih goriva. Ministarstvo energije zajedno s Ministarstvom poljoprivrede
Ministarstvu okoliša SAD-a (EPA) izradilo je analizu iskoristivosti biodizela, gdje su dobili kako za svaku jedinicu
utrošene energije fosilnog goriva, biodizel daje 3,2 dvije jedinice energije. Da
Tip emisije B100 (100%-tni B20 (20%
se proizvede jedinica naftnog dizela p o t r e b n o je 1,2 jedinice fosilnih goriva. 6
biodizel) biodizela)
Energetski prinos n a m označava odnos između jedinice energije koju s m o
Regulirane
dobili i jedinice energije u fosilnim gorivima potrebne za dobivanje određene
energije. Čisti energetski d o b i t a k (net energy g a i n ) n a m je iznimno važna
ukupni nesagorjeli ugljikovodici -67% -20%
CO
vrijednost kada govorimo o energiji. Označava razliku između energije potrebne
-48% -12%
onečišćujuće čestice da ulovimo/uberemo određeni resurs energije i energije koju n a m taj resurs
-47% -12%
dušični oksidi + 10 + 2%
nakon t o g a daje. S obzirom na uloženo, etanol je 8 1 % efikasnije gorivo od
benzina. Biodizel ima veću u k u p n u energetsku iskoristivost od dizela za čak
Neregulirane 2 8 0 % , što se vidi u slijedećoj tablici:

sulfati -100% -20%

Gorivo Energetski prinos Ukupni gubitak ili dobitak energije
P A H (policiklički aromatski ugljikovodici) -80% -13%
n P A H (dušični PAH-ovi) -90% -50%
specifični ugljikovodici koji stvaraju s m o g -50% Benzin 0,805 -19,5%
-10%
Dizel 0,843 -15,7%
Izvor: URL: http://www.nbb.org/pdf_files/fuelfactsheets/emissions.pdf (11.09.2005.).
Etanol 1,34 34%
Ugljikovodici i sitne čestice su uzročnici lokalnog onečišćenja zraka te zbog Biodizel 3,20 220%
njih nastaju astmatična oboljenja te kancerogene bolesti dišnih sustava. PAH-
ovi i nPAH-ovi su potencijalni uzročnici raka. CO je izrazito otrovan, smrtonosan Izvor: Minnesota Department of Agriculture, URL: http://www.mda.state.mn.us/Ethanol/
plin. Dušični oksidi kojih jedino ima više također stvaraju s m o g , ali kod biodizela balance.html 7
pomaže nedostatak sulfata. Emisija N 0 2 ovisi o vrsti vozila, ali i poljoprivrednoj
kulturi od koje smo dobili naše ulje. Ističe se kako je povećanoj emisiji N O x Početkom 2 0 0 6 . g o d i n e u časopisu Science ( N o . 3 1 1 ) objavljena je studija
uzrok veći cetanski broj kod biodizela. Stoga, p r e m d a će to smanjiti snagu s k u p i n e z n a n s t v e n i k a sa Sveučilišta u Berkeleyu na č e l u s e n e r g e t s k i m
m o t o r a , dobro je usporiti zapaljenje i t a k o smanjiti emisiju N 0 2 . Također, danas stručnjakom Alexom Farrellom. O n i su izračunali kako etanol daje 2 0 % veću
su na tržištu aditivi koji smanjuju emisiju N O x pri korištenju biodizela. energiju od utrošene. T i m e su i oni d e m a n t i r a l i kako se radi o energetski
K a o i kod d r u g i h izvora energije i ovdje se p i t a m o o ukupno utrošenoj neefikasnom gorivu. Ipak, u svom su istraživanju istaknuli kako je ušteda C 0 2
energiji potrebnoj da neki izvor energije p o č n e m o koristiti. I biodizel, a posebno korištenjem etanola svega 13% s o b z i r o m na C 0 2 koji se emitira prilikom
etanol dobivali su od zaduženih krugova, kritike kako je u k u p n a energija proizvodnje. Ovdje je važno n a p o m e n u t i kako se radi o proizvodnji etanola od
potrebna da ih se proizvede veća od one koju d a j u . S t i m se posebno "proslavio" kukuruza, što je kako smo već rekli najneefikasniji resurs za proizvodnju goriva.
profesor David Pimentel s Cornell Universityja koji je u dva navrata proglasio
etanol c r n o m r u p o m energije. Pimmentalova upornost je zanimljiva pošto je 5
V i d j e t i URL:http_j^v¥W.ilsr.oxg ( 1 3 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) .
nemali broj puta d o b i o ozbiljne kritike i neodgovorena pitanja zašto koristi 6
Vidjeti URi:http://v¥wwJ)iodiesel.oxg/ ( 1 9 . 0 9 . 2 0 0 5 . ) .
krive i zastarjele podatke? P i m m e n t a l je d o b i o 2 0 0 5 . g o d i n e podršku od
' Vidjeti i s t u d i j u U S D A a n d US DoE ( 1 9 9 8 ) Life Cycle Inventory of Biodiesel a n d P e t r o l e u m Diesel
for Use i n a n U r b a n Bus, n a
URL:http://www.nrel.gov/docs/legosti/fy98/24089.pdf (13.12.2005.).

122 123
 Ali je zato vezan za masovnu industrijsku proizvodnju SAD-a i to je cijela priča
s inzistiranjem na kukuruzu kao g l a v n o m resursu za proizvodnju goriva u SAD-
u. 8 U Velikoj Britaniji Central Science Laboratory istaknuo je kako etanol dobiven
o d žitarica i m a 6 5 % m a n j e emisije s t a k l e n i č k i h plinova o d benzina. P o
energetskom prinosu biodizel je energetski najefikasnije gorivo.
Pa super o n d a , no koliko zaista i m a m o biogoriva? O d m a h na početku da
kažemo kako ga n e m a m o dovoljno, no to m a n j e govori o biogorivima, a više
0 našem suludom konzumerizmu. U ovom trenutku n e m a m o dovoljno obradivih
površina za proizvodnju biogoriva s obzirom na pretjeranu potrošnju. Joshua
Tickell je u svojoj knjizi probao izraditi računicu o mogućnostima korištenja
biodizela. Svake godine SAD potroše 4 7 5 milijarde litara benzina i 2 2 8 milijardi
litara dizela. U SAD-u s a m o fast-food restorani proizvedu 1 1,3 milijarde litara
iskorištenog ulja. 9 Iznos od 1 1,3 milijardi iskorištenog ulja iz restorana pokrio
bi 5% u k u p n e potrošnje. Svake g o d i n e 24 milijuna hektara zemlje ostane
neobrađeno u SAD-u. Sadnjom uljane repice dobilo bi se dodatnih 23 milijarde
ulja, što je o k o 10% potrošnje SAD-a. Dakle, korištenjem iskorištenog ulja i
neiskorištene zemlje SAD bi m o g l e zadovoljiti više od 15% od svoje potrošnje
(Tickell, 2 0 0 3 ) . To n a m pokazuje rezultate pri maksimaliziranju proizvodnje,
premda i za to postoje prepreke. No opet naglašavamo, problem je u pretjeranoj
ovisnosti o a u t o m o b i l i m a u SAD-u.
K a d a bi Britanija poželjela zamijeniti svu svoju potrošnju u t r a n s p o r t u
biodizelom, bilo bi joj potrebno 2 5 , 9 milijuna hektara zemlje. U Britaniji je
t r e n u t n o 5,7 milijuna hektara. Velika Britanija bi od recikliranja iskorištenog
ulja m o g l a zadovoljiti tek 1/380 svojih potreba za potrošnju samo u transportu
( M o n b i o t , 2 0 0 4 ) . Drugdje se ističe kako bi mogli dostići 2% (CAT, 2 0 0 5 ) . Za
pokretanje svih svjetskih vozila biogorivom, trebalo bi udvostručiti obradive
površine (National Geographic - Hrvatska, 2 0 0 5 ) . Konzultant za okoliš Paul
M o b b s , u svojoj knjizi Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) ističe kako prosječnoj obitelji
godišnje treba 0,85 do 1 hektar neke uljane kulture da zadovolje svoje godišnje
potrebe za gorivom. Ukoliko kao omjer u z m e m o uljanu repicu ili suncokret
kao kulture koje uspijevaju u Hrvatskoj, m o g l i bismo od jednog hektara dobiti
oko 1000 litara biodizela. Mobbsova računica vrijedi samo ukoliko uspijemo
postići potrošnju m a n j u oko 90 litara mjesečno, što je za većinu a u t o m o b i l a
dva t a n k a n j a mjesečno. Dapače, trebali bismo trošiti i manje u određenim
mjesecima u godini kada uglavnom boravimo u mjestu gdje radimo, jer ć e m o
sigurno trošiti više t o k o m ljetnih mjeseci kada p u t u j e m o . N a p o m e n u l i smo
8
U t o m k o n t e k s t u m o ž e m o istaknti k a k o b i p r o s j e č n o m s t a n o v n i k u SAD-a bilo p o t r e b n o č a k
1 1,6 n o g o m e t n i h igrališta da z a d o v o l j i svoje g o d i š n j e p o t r e b e za b e n z i n o m u k o l i k o bi ga
d o b i v a o o d k u k u r u z a . O d r e p i c e b i t r e b a l a 3 , 9 n o g o m e t n i h igrališta, što j e isto previše i
neodrživo. Vidjeti:http://www.gristmill.grist.org/story/2006/1/25/173315/103?source=daily
(01.05.2006.).
9
Ž i v o t i n j s k e m a s t i se t a k o đ e r m o g u koristiti u p r o i z v o d n j i te se g o d i š n j e proizvede 3 , 8 m i l i j a r d i
životinjske m a s t i ( T i c k e l l , 2 0 0 3 ) .
124
kako je biodizel najbolje gorivo. No ovdje ponovno dolazimo do politike i
biznisa. Ponovno dolazimo do trenutka kada je jasno da su n a m potrebniji
proizvođači biodizela, a ne s a m o pasivni potrošači koji čekaju da se biodizel
pojavi na p u m p a m a . Ne t r e b a m o smetnuti s u m a kako se masovna proizvodnja
biodizela bazira na sađenju m o n o k u l t u r a , vrlo često podebljana nepravednim
poljoprivrednim subvencijama bogatih SAD-a i EU-a. Također, većina biodizela
u SAD-u je od G M O soje. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede
(USDA) u toj je zemlji 7 5 % soje genetski modificirano. Kao i u slučaju kukuruza
i ovo je postao zeleni poligon za brojne korporacije koje si umivaju imidž
r e k l a m a m a kako proizvode biogoriva od GM usjeva.
Ponekad se stavlja na pladanj aktivističkih rasprava dilema hrana ili goriva?
George M o n b i o t ( 2 0 0 4 ) je eventualno globalno prihvaćanje biogoriva s obzirom
na sadašnju potrošnju nazvao " h u m a n i t a r n o m i e k o l o š k o m k a t a s t r o f o m " .
M o n b i o t je svojim kritičkim tekstom htio istaknuti kako ne bismo smjeli hraniti
a u t o m o b i l e , dok su n a m ljudi gladni. Posebno je bila otežavajuća optužba
kako se kod proizvodnje etanola javlja problem velikih površina koja pretvaramo
u tvornice goriva umjesto da se proizvodi hrana za ljude. U svijetu se najviše
proizvodi ulje kikirikija, soje pa p a l m i n o g ulja. Suncokret je drugo po redu ulje
koje se koristi u prehrani u svijetu. Kukuruz je treća po važnosti kultura u
svijetu, poslije pšenice i riže.
Doduše, kada govorimo o odnosu biogoriva i gladi treba reći da vrlo često
kritičari od stabla ne vide šumu. Prilično je licemjerno optuživati biogoriva za
mogući utjecaj na porast gladi u svijetu, jer već danas mi proizvodimo dovoljno
hrane za sve ljude na planeti. Ljudi umiru od gladi zato što su žrtve nepravednog
sustava, a ne zbog nedostatka hrane ili prenapučenosti. Ponajmanje zbog
proizvodnje biogoriva. Jedan od problema je u t o m e što se danas visoko hranjive
biljke proizvode za životinje, a ne direktno za potrebe ljudi. Danas je veliki broj
ljudi g l a d n o , jer se upravo osnovne kulture ne proizvode za prehranu, već za
hranu životinjama koje o n d a pretvaramo u meso. Čak 7 6 % kukuruza koja se
proizvede u SAD-u ode na prehranu životinja koje postaju meso. Bilo bi p u n o
efikasnije i ekološki prijateljskije pa i manje sklono širenju siromaštva da se taj
kukuruz direktno konzumira, prvo kao hrana, a onda kao gorivo. Svega 2 0 %
kukuruza proizvedenog u SAD-u odlazi u izvoz, a od toga dvije trećine odlazi u
najbogatije zemlje, koje opet gotovo sav taj uvoz koriste za prehranu životinja.
Svega tri desetine od 1 % američkog izvoza završi kao direktna hrana za gladne
u najsiromašnijim zemljama. Tri desetine od jedan posto? Netko je s p o m e n u o
b i o g o r i v i m a k a o k o n k u r e n c i j u h r a n i za siromašne? Više kukuruza o d e u
p r o i z v o d n j u a l k o h o l n i h p i ć a u S A D - u , n e g o što o d e k a o h r a n a z a 2 5
najsiromašnijih zemalja zajedno. Prema istraživanju University of Arizona u
10
SAD-u 40 do 5 0 % hrane spremne za žetvu, berbu i korištenje se b a c i . Iz
10
Vidjeti U R L h t t p ^ Z f o o d p r D d u r t i a n d d f y (12.11.2005.).
125
samih kućanstava u SAD-u se baci 15% već kupljene hrane, jer se približi rok
isteka trajanja ili se pokvari. Odnos hrane i goriva n a m zapravo d o b r o daje na
znanje potrebu povezivanja različitih dimenzija u našem aktivizmu i životu.
Razmišljamo zaokruženo o hrani, energiji, o t p a d u , transportu, otporu ratovima
za n a f t u i fosilna goriva, k l i m a t s k i m p r o m j e n a m a , s m a n j e n j u ovisnosti o
a u t o m o b i l i m a i promoviranju te poboljšavanju javnog prijevoza i biciklističkih
staza. Graditeljstvo
A što se tiče naših dragih ulja, posebno kada su već korištena, sada znate
da pored mazanja tijela, ulja su dobra i za mazanje vaših vozila, i generatora.
Ljudi su oduvijek imali potrebu za izgradnjom neke vrste skloništa. Načini
izgradnje kroz povijest su varirali ovisno o klimatskim uvjetima, raspoloživim
prirodnim resursima i ljudskim p o t r e b a m a . T i j e k o m vremena načini izgradnje
postali su sve sofisticiraniji, a proizvodnja materijala sve kompleksnija. Skloništa
su se pretvorila u nastambe i kuće. Kroz stoljeća ljudi su razvili vrlo raznolike
tipove građevina. Neki od njih su se do danas dokazali kao vrlo funkcionalni
za specifično podneblje i klimatske uvjete.
Pojavom industrijskih građevinskih materijala gradnja postaje uniformirana.
Materijali koji se koriste u m o d e r n i m građevinama svugdje su isti, bez obzira
na klimatske uvjete i na raspoloživost prirodnih resursa. Kao rezultat ovakve
prakse čest je slučaj da živimo u n e h u m a n i m , energetski neefikasnim kućama/
zgradama, čija funkcionalnost i estetika ne zadovoljavaju naše potrebe. Nerijetko
se d o g a đ a čak i da je zdravlje korisnika ugroženo. Na primjer, tek nakon d u g o g
niza godina korištenja staklene i kamene vune kao toplinske izolacije, dokazano
je da mikrovlakna koja ovi materijali ispuštaju m o g u biti vrlo štetna za čovjeka
ako dospiju u pluća. Isparavanja od raznoraznih umjetnih materijala, boja i
lakova također d u g o r o č n o m o g u štetno utjecati na zdravlje ukućana. Osim
toga, m o r a m o uzeti u obziri utjecaj na okoliš. Nekorištenjem lokalno raspoloživih
građevinskih materijala prisiljeni smo građevinski materijal dovoziti iz drugih
krajeva, što povećava količinu nepotrebnog transporta. Nepotrebno trošimo
fosilna goriva i z a g a đ u j e m o okoliš.
Proizvodnja industrijskih građevinskih materijala također često uzrokuje
onečišćenje. T a k o se, na primjer, u proizvodnji c e m e n t a troši g o l e m a količina
energije koje dolazi iz fosilnih goriva. Cementare su i ekološka katastrofa na
lokalnoj razini - stanovnici koji duže vrijeme žive u blizini cementare često
razviju bolesti dišnog sustava. Na globalnoj dimenziji, c e m e n t je treći uzročnik
emisije C 0 2 poslije transporta i proizvodnje energije te je industrija c e m e n t a
odgovorna za 10% ukupne emisije CO., u svijetu. Ta industrija je sve veći prob­
lem, jer godišnje raste proizvodnja za 5%. Z a t o se t r e b a m o truditi smanjiti
korištenje c e m e n t a kad g o d je to m o g u ć e i kad i m a m o dobre alternative, a to
je kako ć e m o vidjeti jako često.
S aspekta o t p a d a , m o d e r n o graditeljstvo je vrlo neučinkovito, jer za vrijeme
same izgradnje dolazi do proizvodnje velike količine o t p a d a . Prema nekim

126 127
statistikama, prilikom izgradnje stambenog objekta od 120 m2 od Veća je za otprilike pet do deset puta L
konvencionalnih materijala, nastaje oko 3 t o n e otpada. Nadalje, kada se ovakav prvih 25 g o d i n a života u o d r e đ e n o m
o b j e k t prestane koristiti, rušenjem nastaje velika količina n e u p o t r e b l j i v o g s t a m b e n o m prostoru.
materijala, koji najčešće završi na odlagalištima i vrlo mali dio se može ponovno Kada razmišljamo o građevinskim
iskoristi u procesu gradnje. Čak 2 0 % odlagališta o t p a d a sačinjava građevinski materijalima odabir vršimo s obzirom na
otpad. tri važna faktora, pri č e m u naglašavamo
Graditeljstvo n a m je najvažnije područje kojim štedimo energiju uz razmjerno kako je redoslijed tih faktora važan:
mala financijska ulaganja. Vrlo često niti n e m a m o troškova, već je potreban 1 . Emergy -od drveta koje ima
bolji dizajn i efikasniji načini gradnje. najmanji do aluminija koji i m a najveći,
A što je s potrošnjom energije za vrijeme korištenja neke zgrade ili kuće? čitava je skala različitih pozicija materijala
Tržište nas je naučilo da k u p u j e m o "novije, kvalitetnije i bolje" sustave za s obzirom na u k u p n u energiju potrebnu
grijanje na plin, struju, lož ulje ili biomasu. Z a t o što je to lako kupiti. Najefikasniji da ih se proizvede, distribuira i n a k o n
oblik grijanja je d o b r o izolirana kuća, a n a k o n t o g a pasivno solarno grijanje. upotrebe propisno odloži. Kao i kod korištenja energije ili odnosa prema hrani
To je danas puno teže kupiti. Dobra izolacija i pasivni solarni dizajn osiguravaju i ovdje je najbolje koristiti materijale koji su n a m najbliži. U t o m smislu ako
n a m ne samo uštedu energije, već i osjetno kvalitetnije prostore za život, uštedu drvo uvozimo, emergy se povećava čak i do sedam puta.
na potrošnji resursa, a sveto rezultira d u g o r o č n o m uštedom onoga čega i m a m o 2. Efikasnost materijala - ovdje se stvar malo komplicira, jer se često nalazimo
n a j m a n j e - novca. To je broj jedan. u situaciji da n e m a m o dovoljno informacija kako iskoristiti efikasne ekološke
Z b o g svih ovih razloga, posljednjih g o d i n a sve veću popularnost dobivaju materijale. N a i m e , p u n o je češća situacija da efikasni materijali koji se nude
razni oblici ekološkog graditeljstva. Pod ovim p o j m o m postoji cijela zbrka oko na tržištu nisu prirodnog porijekla.
t o g a što ekološko graditeljstvo zapravo jest. U idealnim okolnostima, prilikom 3. Trajnost - povezano s u k u p n i m utjecajem na okoliš, jer što materijal
planiranja ekološke građevine, u obzir treba uzeti energetsku efikasnost, koja duže traje, ima manji negativni utjecaj na okoliš.
će biti usko povezana sa l o k a l n i m k l i m a t s k i m p r i l i k a m a . Važan je i izbor Ukoliko usporedimo potrebnu energiju za proizvodnju, o b r a d u i transport
materijala koji trebaju biti lokalno dostupni, a da pritom n e m a j u štetan utjecaj određenog građevinskog materijala d o b i v a m o ovakve rezultate:
na zdravlje korisnika i na okoliš. Prednost se naravno daje prirodnim materijalima
ili što m a n j e izmijenjenim prirodnim sirovinama, t a k o da je uložena energija Materijal kWh po toni
što m a n j a . Uzimanje svih ovih aspekata u obzir, osim što dugoročno smanjuje drvo 580
čovjekov negativan utjecaj na okoliš, može vlasniku donijeti značajnu uštedu cigla 2320
novca, kako prilikom izgradnje, t a k o i kasnije uštedom energije. Kao što smo cement 2900
rekli, dvije su najvažnije pretpostavke za energetski efikasnu kuću: visok nivo plastika 3480
izolacije i solarni pasivni dizajn. staklo 8120
čelik 13920
aluminij 73080
Kako se dobro izolirati, a ne biti primitivac?
A eto, priznajemo kako je toplinska izolacija jedina izolacija koju podržavamo, Izvor: Bang, J.M. (2005) Ecovillages - A Practical Guide to
baš zato jer pomaže ljudima i prirodi. A jasno je kako su zidovi i granice između Sustainable Communities: 106.
ljudi dobre s a m o da ih rušimo!
K o d s t a m b e n i h o b j e k a t a e n e r g i j u t r o š i m o n a dva n a č i n a : u k u p n o m Dobra izolacija ima najveći faktor u smanjivanju emisije CO.,. Stoga bismo
energijom koja n a m je bila potrebna da izgradimo objekt i energijom koju se t r e b a l i t r u d i t i g r a d i t i i izolirati naše s t a m b e n e o b j e k t e sa p r i r o d n i m
koristimo za vrijeme života u o d r e đ e n o m s t a m b e n o m objektu. U permakulturi materijalima koje po mogućnosti m o ž e m o nabaviti lokalno. Na primjer, bez
pokušavamo oboje smanjiti. U t o m kontekstu jasno je i kako je bolje obnoviti obzira što ima izvrsna izolacijska svojstva, n e ć e m o uvoziti slamu ukoliko i m a m o
staru kuću, nego srušiti staru i ponovno izgraditi novu. Danas je s obzirom na druge prirodne materijale nadohvat ruke. Prvi izbor n a m dakle trebaju biti
naš preveliki k o n z u m e r i z a m , e n e r g i j a k o j u k o r i s t i m o t i j e k o m življenja u materijali prirodnog porijekla. Tu u b r a j a m o ovčju v u n u , celulozu u p l o č a m a ili
s t a m b e n o m objektu p u n o veća od one koju smo potrošili za izgradnju objekta. nasjeckanu, lanene ploče i role, ploče od konoplje, ploče od pluta te ploče od

128 129
slame. Svi materijali iz ove skupine su reciklirajući, sigurni za rukovanje i nisu Materijal Debljina (i
toksični, spadaju u obnovljive resurse te i m a j u mali emergy a k o ih nabavljamo
pluto 35
iz lokalnih izvora. Također, daju n a m d o b r a izolacijska svojstva.
ekspandirana glina 55
Slijedeću skupinu izolacijskih materijala čine oni koji su prirodnog porijekla,
iverica 86
ali ih prilikom proizvodnog procesa izlažemo b r o j n i m industrijskim postupcima
drvo 97
koji ih čine m a n j e prihvatljivima u ekološkom graditeljstvu. Tu ubrajamo staklenu
šuplja opeka 325
vunu, k a m e n u vunu i ploče od pjenostakla. Svi ovi materijali imaju visok emergy,
betonski blokovi 355
nerazgradivi su i ne m o g u se reciklirati, tijekom proizvodnje se emitiraju toksične
puna opeka 415
tvari, a treba paziti i prilikom instaliranja da ne d o đ u u dodir s kožom ili dišnim
putevima. Stoga bi ih trebali izbjegavati. U ovu skupinu još ubrajamo i kuglice
e k s p a n d i r a n o g perlita, e k s p a n d i r a n i v e r m i k u l i t i e k s p a n d i r a n u g l i n u . Ovi Izvor: http://hgk.biznet.hr/hgl(/fileovi/4174.pdf (20.01.2005.).
materijali ne emitiraju toksične tvari i nisu opasni za rukovanje, ali također
i m a j u relativno visok emergy prilikom proizvodnje, te su prilikom rudarenja
česta degradiranja tla i okoliša.
Treću skupinu sačinjavaju izolacijski materijali koji su dobiveni isključivo iz
fosilnih goriva te ih ne m o ž e m o naći u prirodi. Svakako bi ih trebali izbjegavati.
Ovdje i m a m o polistiren (stiropor), ploče i pjenu od poliuretana i ploče od fenolne
pjene. Svi i m a j u visok emergy i ne m o g u se razgraditi. 1 Neki od njih su izrazito
toksični pri rukovanju (npr. poliuretanska pjena).
Svojstvo toplinske izolacije nekog materijala mjeri se kao količina topline
koju materijal propušta po jedinici površine po jedinici temperaturne razlike
između vanjske i unutarnje temperature. Najčešće se označava kao vrijednost
U, dok se prije koristila oznaka k, pa još uvijek m o ž e m o naići na obje oznake.
Vrijednost U(k) n a m daje koeficijent prolaska topline. To je količina topline
koju zgrada/kuća gubi u 1 sekundi po m 2 površine kod razlike temperature od
2
1 K. Mjerna jedinica je W/m K. Jednostavnije rečeno ovaj koeficijent n a m govori
koliko t o p l i n e neki materijal propušta. Sto je vrijednost U(k) m a n j a , to je
izolaciono svojstvo materijala veće. Trenutačni građevinski propisi zahtijevaju
da ova vrijednost ne prelazi 0,35. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se to
smanji na 0,25.
Slijedeća tablica n a m pokazuje usporedbe između različitih izolacijskih
m a t e r i j a l a u k o l i k o želimo d o b i t i s t a m b e n i o b j e k t s visokom e n e r g e t s k o m
efikasnošću.

Materijal Debljina (cm)

mineralna vuna 30
ekspandirani polistiren (stiropor) 3I
ovčja vuna 32
balirana slama 35
celulozna vlakna 32

Detaljnije pogledali na:URL:http//www.greenspec.co.uk ( 1 2 . 0 1 . 2 0 0 6 . ) .

130 131

Održivo graditeljstvo
Održivo graditeljstvo se temelji na korištenju materijala koji štite ljude i okoliš.
Ovakve građevine dizajniraju se u skladu s lokalnim klimatskim prilikama te se
pri gradnji m u d r o koriste lokalni resursi.
lako još uvijek iznimka, danas se pri gradnji, pogotovo stambenih objekata,
sve češće koriste ekološki materijali. Strukturalni elementi su od drveta, a umjesto
betona prednost se daje cigli i kamenu. Neki principi tradicionalnog graditeljstva,
prilagođeni m o d e r n i m p o t r e b a m a , također su primjenjivi kao npr. različiti oblici
gradnje g l i n o m , slamnati krovovi i slično. Korištenje svih ovih materijala uvelike
smanjuje u k u p n u količinu otpada u s a m o m procesu gradnje, a kada građevina
prestane biti u funkciji, materijali se s l a k o ć o m m o g u ponovno iskoristiti ili su
biorazgradivi, pa ne povećavaju količinu o t p a d a na planeti.
Posebno mjesto u ovakvom obliku graditeljstva zauzima ponovno korištenje
otpadnih materijala. Masivni zidovi od iskorištenih automobilskih g u m a punjenih
zemljom predstavljaju izvrsne nosive zidove, a za izgradnju pregradnih zidova
m o g u se upotrijebiti stare limenke ili staklene boce. Kad se ožbukaju, ovakvi
zidovi p o t p u n o zadovoljavaju funkcionalne i estetske potrebe korisnika.
Velika pažnja se pridaje štednji energije i vode, tako da ovakav tip građevina
često ima pasivna solarna svojstva (velike staklene površine sa sunčane strane
kuće, d e b l j a izolacija, t e r m a l n a m a s a ) , sustave za s a k u p l j a n j e kišnice i
pročišćavanje o t p a d n i h voda te energetski sustav koji koristi obnovljive izvore
energije. Ukupni energetski troškovi, emergy i ekološki otisak u ovakvim kućama
jako su niski, ali zahtijevaju više fizičkog rada od konvencionalnih kuća. Z a t o
dok ih gradite uvijek možete pozvati prijatelje i prijateljice i organizirati fešte.
Pred v a m a se nalazi pregled nekih graditeljskih tehnika koje se baziraju na
s p o m e n u t i m načelima, lako u Hrvatskoj još n e m a m o m n o g o primjera ovakve
gradnje, neke od ovih tehnika m o g l e bi biti vrlo dobro primjenjive upravo za
naše okolnosti.
Pasivna solarna arhitektura
Ovaj t e r m i n ne odnosi se toliko na materijale koji se koriste u gradnji već na
dizajn. Pasivne solarne građevine su one koje su građene tako da same djeluju
ujedno kao solarni kolektor i spremnik topline. Pasivni solarni dizajn je posebno
132
efikasan jer u n j e m u n e m a pomičnih elemenata niti posebne skupe opreme.
Stvar je samo u d o b r o m dizajnu! Radi se o maksimiziranju snage sunčeve
energije koja ulazi u k u ć u . Građevina g r a đ e n a prema pasivnim solarnim
načelima ne m o r a biti skuplja od klasične, jer bit pasivne solarne arhitekture
leži u d o b r o m planiranju, a ne u korištenju nekih hi-tech materijala i tehnologije.
Rezultat ovakve gradnje može biti smanjenje potrebe za d r u g i m gorivima u
svrhu grijanja čak i do 9 0 % .
Pasivna solarna arhitektura temelji se na nekoliko jednostavnih načela:
1. PRAVILNA ORIJENTACIJA OBJEKTA S OBZIROM NA STRANE SVIJETA
Pasivne solarne građevine najčešće imaju tlocrt u obliku pravokutnika, tako da
je jedna stranica duža od druge. Da bi se m a k s i m a l n o iskoristio utjecaj sunca,
duža stranica mora biti okrenuta uzduž osi istok-zapad, tako da je cijela duža
stranica građevine izložena suncu koje dolazi s juga (ili sjevera ako se nalazimo
u južnoj Zemljinoj hemisferi).
2. VELIKE STAKLENE POVRŠINE NA OSUNČANOJ STRANI
A k o želimo maksimalno iskoristiti potencijal sunca m o r a m o mu o m o g u ć i t i da
u maksimalnoj količini prodre u unutrašnjost građevine. To se postiže na taj
način da se većina prozora i staklenih površina postavi na južnoj strani. Staklene
površine ne smiju biti niti prevelike i tu m o r a m o paziti jer se tijekom noći i
oblačnih dana toplina najviše gubi upravo kroz prozore. Da bi se smanjio gubitak
topline kroz staklene površine koriste se izo-stakla ili termo-stakla. Dobro je
koristiti p o m i č n e zatvarače kojima se noću prekrivaju stakla da bi se smanjio
gubitak topline. Sa istočne, zapadne i sjeverne strane m o g u se postaviti manji
prozori koji služe isključivo da osiguraju dnevnu svjetlost.
3. STREHA KOJA SPRIJEČAVA DA UETI SVJETLOST PRODRE U UNUTRAŠNJOST KUĆE
V e l i k e s t a k l e n e površine m o g u u t o p l i j e m d i j e l u g o d i n e p r o u z r o k o v a t i
pregrijavanje prostora. Da bismo to spriječili iskoristit ć e m o činjenicu da je
putanja zimskog sunca vrlo niska, a putanja ljetnog sunca visoka. Dužina strehe
mora biti t o č n o proračunata t a k o da u periodu kada korisnicima više nije
potrebno zagrijavanje, streha blokira prodiranje sunca kroz prozore. Kako
putanja sunca nije ista svugdje na Z e m l j i , t a k o ć e m o i dužinu ove strehe
izračunati ovisno o geografskoj širini na kojoj g r a d i m o objekt. Cesto se za istu
svrhu na južnoj strani kuće sade stabla. Kad sadimo stabla na južnoj strani
kuće (ili na bilo kojoj uostalom), potrebno je znati o dužini i prodornosti korijena,
kako bi ih posadili dovoljno daleko da ne oštete temelje kuće. Voćke nisu
problem, ali stabla kao što su jasen, vrba, jablan, eukaliptus i drugi trebaju biti
dalje od kuće. Naravno, kad kažemo stabla mislimo na listopadna bjelogorična
stabla koja se za razliku od crnogoričnih stabala, zimi ogole i propuštaju svjetlost
133
u kuću. M o ž e m o na jugu posaditi i neke biljke penjačice koje će n a m osigurati
sjenu i hlad, a u slučaju vinove loze d o b i v a m o i voćno osvježenje, sok ili vino.
4. DOVOUNA KOLIČINA TERMALNE MASE
U pasivnoj solarnoj građevini za vrijeme zimskog sunčanog dana dovoljno je
toplo da ne treba paliti d o d a t n o grijanje. M e đ u t i m , kada ne bi bilo akumulacije
topline, č i m sunce zađe, zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. Zato
je prikupljenu toplinu potrebno a k u m u l i r a t i . Toplina se akumulira p o m o ć u
termalne mase. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od materijala s
visokim toplinskim kapacitetom. To su najčešće betonski, kameni ili cigleni
(puna cigla) e l e m e n t i , a nerijetko se koriste i vodeni zidovi, zbog visokog
toplinskog kapaciteta vode. Na taj način i tijekom noći i za vrijeme oblačnih
d a n a t e r m a l n a masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme sunčanih d a n a .
Drvo za ovu svrhu ne koristimo jer n e m a sposobnost skladištenja topline.
T e r m a l n a masa je važna i po ljeti jer " u p i j a " toplinu iz prostora, čineći ga tako
hladnijim. Važno je po noći dozvoliti h l a d n o m zraku da ohladi termalnu masu
i ponese sa sobom toplinu a k u m u l i r a n u d a n j u .
5. TOPLINSKA IZOLACIJA
Da bi se usporio proces hlađenja prostora u pasivnim solarnim građevinama
se koriste obilne količine toplinske izolacije, ponekad čak i trostruko više nego
u klasičnoj arhitekturi. Jedina m a n a ovakvih kuća je to što jednom već izgrađena
građevina, a k o nije u s a m o m procesu gradnje građena u skladu s pasivnim
s o l a r n i m n a č e l i m a , n i k a k o ili t e š k o m o ž e p o s t a t i p a s i v n o m s o l a r n o m
g r a đ e v i n o m . Z b o g toga se u p e r m a k u l t u r n i m krugovima veća prednost daje
dobroj izolaciji, jer nju možemo instalirati na bilo kakvoj građevini. Starije objekte
je lakše d o b r o izolirati nego pretvoriti u solarno pasivne objekte.
Kuće od balirane slame
Prva asocijacija kada s nekim pričamo o k u ć a m a od slame je naravno priča o
tri praščića u kojoj vuk otpuše cijelu slamnatu kuću, a praščić ostane bez krova
nad glavom i mora pobjeći kod drugog praščića koji ima kuću od cigle. Dakako,
kad bi ova asocijacija imala veze s realnošću, ova tehnika gradnje ne bi opstala
toliko d u g o , a to je nekoliko stotina g o d i n a . Tajna je u t o m e što praščić nije
znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukati
isto kao i bilo koji drugi zid. Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas toliko
p o p u l a r n a je v j e r o j a t n o u e k o n o m s k o j r a č u n i c i . N a i m e s l a m a , k o j a je
nusproizvod poljoprivrede, može se u poljoprivrednim krajevima nabaviti po
relativno niskim cijenama, a ono što smo dobili je vrlo vrijedna kombinacija
izolacionih i statičkih svojstava.
Mogućnosti koje pruža ova tehnika gotovo su neograničene. Zid od balirane
134
slame je m o g u ć e koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovišta sidri
direktno na zidove. Češće se slama koristi kao ispuna, gdje se strukturalni
elementi objekta grade najčešće od drveta, a u nekim slučajevima i od metala
ili a r m i r a n o g betona. Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama
pruža m o g u ć n o s t i i z g r a d n j e n e p r a v i l n i h , o r g a n s k i h o b l i k a koji n e r i j e t k o
završavaju više kao umjetničko djelo, nego samo kao kockaste kuće na koje
smo navikli. Naravno, ako korisnik to više preferira, kuća od slame može biti
izvedena t a k o d a p o t p u n o izgleda k a o o b j e k t g r a đ e n k o n v e n c i o n a l n i m
materijalima. Slama neprimjetno ostaje m e đ u slojevima žbuke i jedini dokaz
njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje.
Slamnati zidovi se obavezno m o r a j u ožbukati kako bi se slama zaštitila od
vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna, a gdje je
to m o g u ć e , glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu. Cementna
žbuka je p o t p u n o neprikladna za korištenje u kombinaciji sa s l a m o m , jer tvori
paronepropusni sloj i zid ne diše. To može uzrokovati kondenzaciju vlage s
unutrašnje strane zida, što rezultira truljenjem slame. Ali izbjegavanjem ce­
menta koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu p o t p u n o
rješavamo p r o b l e m .
Dakle, zašto se uopće upuštati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavni
razlozi:
1. ODRŽIVOST
Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine.
Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca - obnovljivog
izvora energije. Osim t o g a , kada objekt prestane biti u funkciji slama se i
n a k o n d u g o g niza g o d i n a može k o m p o s t i r a t i ili koristiti u povrtlarstvu za
malčiranje, dakle ne nastaje o t p a d .
2. ENERGETSKA EFIKASNOST I IZOLACIJSKA SVOJSTVA
Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da U(k) vrijednost ne prelazi 0,35. Rekli
smo kako u Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipičan
zid od slame (najčešće debljine oko 45 c m ) ima ovaj koeficijent oko 0,1 3 W7
m 2 K, dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i m n o g o
niži od trenutnih građevinskih propisa. Kad bi se u građevinu od balirane slame
još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje, kao što su termalna masa i
velike staklene površine sa sunčane strane, dobili bismo izuzetno energetski
efikasan objekt. Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog
za zagrijavanje tijekom zime, što naravno rezultira smanjenjem emisije C 0 2 u
atmosferu.
3. ZVUČNA IZOLACIJA
Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski
135
studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da
boravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće. Još jedna prednost je to što se prilikom
glasnog vođenja ljubavi ne morate suzdržavati i brinuti o t o m e da li vas možda
čuju susjedi.

4. NIZAK RIZIK OD POŽARA

Ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvene
kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno
kisika da bi se zapalila. Pokušaj da se zapali bala slame m o g a o bi se usporediti
sa pokušajem da se zapali telefonski imenik, lako zasebne stranice gore, dok
je knjiga zatvorena, n e m o g u ć e ju je zapaliti. Isto je i sa balama slame. A k o Prvi korak - gacanje miješavine za žbukanje Da li biste ovog čovjeka pustili u svoju
pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana k o n o p c i m a , - glina, pijesak, nasjeckana slama i voda kuću?
iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame d o d a m o žbuku, rizika
od požara n e m a . To je i potvrđeno b r o j n i m ispitivanjima na zapaljivost. 6. STRUKTURALNA STABILNOST
Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao
5. NISKI TROŠKOVI IZGRADNJE što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi. Bale slame su prošla
laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se p o g o d n i m a za izgradnju
U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za n j o m . Uglavnom
najmanje dvokatnica. A k o se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti
je se smatra o t p a d n i m materijalom. Kod nas se cijena slame kreće od oko 2,5
se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene - mogli bi graditi i nebodere.
do 10 kn po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m 2 ugrubo
m o ž e m o reći da n a m treba oko 4 0 0 bala slame. A k o uzmemo najskuplju
cijenu u obzir, na zidove ć e m o potrošiti 4 0 0 0 kn, što je p u n o jeftinije nego kad 7. ZDRAVO ŽIVOTNO OKRUŽENJE
bismo gradili zidove od cigle ili blokova. O s i m toga na zidove od cigle ili blokova S l a m a p r e d s t a v l j a izrazito z d r a v u a l t e r n a t i v u m o d e r n i m g r a đ e v i n s k i m
je potrebno postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani materijalima. Slama je prirodan materijal i n e m a štetnih utjecaja. Ne uzrokuje
polistiren-stiropor) što vrlo poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujući jednostavnosti alergije, jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno
izgradnje s l a m o m , m o g u ć e je ostvariti d o d a t n a smanjenja troškova tako da se je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća). Kvaliteta zraka u k u ć a m a
u izgradnju uključe neprofesionalni radnici. Cesto su budući vlasnici objekta od slame je bitno bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice
od slame ujedno i glavni graditelji. formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim t o g a , za razliku od
betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama.
Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje g l i n o m . Ako živimo u
takvom podneblju da i m a m o pristup većoj količini gline, možemo npr. iskopati
jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće. Na taj način se d o d a t n o 8. IZGRADNJA JE OSNAŽUJUĆA I ZABAVNA
štedi na građevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno, č i m e bismo Z b o g jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na
inače žbukali. Iskustvo sa žbukanjem naše kućice/bungalova od balirane slame
nas je naučilo par stvari. Jako je važno da bale slažete ravno i da v a m zid ne
visi prema van ili unutra. Uz tvrdo balirane bale, koje je još dobro površinski
proći s t r i m e r o m po strani gdje ćete žbukati, to će v a m zaista olakšati žbukanju.
Nećete morati gubiti puno vremena zapunjavanjem rupa između bala ili između
bala i drvenih dijelova, a i žbuka će se bolje primati. Također je iznimno važno
da u smjesi za žbukanje ne štedite na pijesku i nasjeckanoj slami. Ž b u k a u
kojoj je previše gline će se previše raspucati. Smjesa mora biti žitka i laka za
raditi. A k o n a m je potrebna prevelika snaga da pređemo žbukom po zidu,
znači da ima previše gline.

136
obične, nestručne ljude koji i m a j u m a l o ili nikakvog iskustva sa g r a d n j o m .
Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno
bili isključeni iz t o g procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave
izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku. N a i m e ,
u patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz
procesa gradnje, u g l a v n o m pod izgovorom da je gradnja " m u š k i " posao zbog
količine fizičkog rada. Neprofitna mreža W o m e n Build Houses upravo se i
bavi p o v e ć a n j e m d o s t u p n o s t i g r a d i t e l j s k i h vještina i z n a n j a ž e n a m a te
p r o m o c i j o m održivog graditeljstva. 1
Drvene cjepanice
Kako širom svijeta, tako i u Hrvatskoj razni tipovi drvenih građevina postoje već
stoljećima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje je nekad drveta bilo u izobilju,
oduvijek se g r a d i l o d r v e t o m . Brojni su slučajevi g d j e se drvo koristilo vrlo
e k o n o m i č n o - samo kao konstrukcija, a kao ispuna se koristio neki dostupniji
materijal (npr. glina pomiješana sa s l a m o m ili opeka).
No vrlo su česti slučajevi gdje se drvo koristilo izrazito neefikasno - za
izgradnju čitavih zidova. U t o m slučaju količina drveta utrošenog za jedan
objekt je g o l e m a . Nadalje, ovakva drvena građa morala je biti piljena, kako bi
se elementi (planjke) mogli slagati jedan na drugi, čineći tako kontinuiranu
površinu - zid. U doba prije automatiziranih pilana to bi značilo da je u izgradnju
ovakvog objekta potrebno ugraditi o g r o m n u količinu stručnog ljudskog, fizički
zahtjevnog rada. Danas taj posao za nas obavljaju strojevi, ali koriste fosilna
goriva, pri č e m u zagađuju. D o d a t n o ograničenje ovakve gradnje je to što drvo
mora biti izuzetno kvalitetno i prema t o m e skupo. Obično se koristi hrastovina
ili neko d r u g o tvrdo drvo. A konačan rezultat ovakve gradnje su relativno tanki
zidovi, u g l a v n o m ne deblji od 8 c m , od materijala koji i nije najpogodniji kao
Više o o v o j g r u p i m o ž e t e n a ć i n a URL:http://www. i m o g e g y p s y . c o m / w b h w b h . h t m ( i 5 . 1 2 . 2 0 0 5 ) .
138
toplinska izolacija. Tradicionalno se u svrhu d o d a t n e toplinske izolacije koristio
tanki sloj trske, koji se žbukao gilnom ili žbukom na bazi vapna. Ovakve prostorije
su tijekom zime bile grijane pećima na drva, što u doba kada je drva za ogrjev
bilo u izobilju nije predstavljalo problem. Situacija je nešto bolja kod tradicionalne
gradnje gdje su zidovi umjesto od planjki građeni od nepiljenih, samo tesanih
okruglih t r u p a c a čineći tako nešto deblje zidove. N o , danas ovakav zid ne bi
zadovoljio niti najniže građevinske propise. A k o u z m e m o u obzir da bi ekološko
graditeljstvo trebalo voditi brigu o energetskoj efikasnosti objekta, o n d a smo
još dalje od rješenja. Cesti su slučajevi da ljudi koji se odluče na o b n o v u
tradicionalnog drvenog objekta m o r a j u kao toplinsku izolaciju koristiti umjetne
materijale, kao stiropor ili staklenu/kamenu v u n u . Danas se u hrvatskom selu
često može naići na tradicionalne drvene kuće, na kojima su rupe između
planjki zabrtvljene poliuretanskom p j e n o m , koja isparava kemikalije otrovne
za čovjeka i okoliš.
Da li to znači da za drvene kuće n e m a mjesta u ekološkom graditeljstvu?
Apsolutno ne. Objekti koji već postoje i građeni su na ovaj način, relativno
jednostavno se m o g u obnoviti i pretvoriti u prelijepe i funkcionalne ekološke
građevine. Za brtvljenje se m o g u koristiti razni materijali kao npr. vapnena
žbuka pomiješana s m o k r o m piljevinom. U svrhu toplinske izolacije može se
koristiti balirana slama, piljevina, ovčja vuna, celuloza od recikliranog papira,
ekspandirana glina itd. Naravno za svaki od ovih materijala potrebno je imati
znanje kako ga koristiti i koliko ga je potrebno da bismo postigli zadovoljavajući
efekt.
A k o se, m e đ u t i m , o d l u č i m o graditi novu k u ć u , a želimo da drvo bude
primaran građevinski materijal, jer na primjer posjedujemo š u m u ili živimo u
kraju gdje se drvo može nabaviti vrlo povoljno, m o r a m o se zapitati postoji li
drugi način da se to ostvari efikasnije, uz ulaganje m a n j e resursa, a da krajnji
cilj b u d e energetski efikasniji o b j e k t . T o n a m o m o g u ć a v a nešto m l a đ a
tradicionalna graditeljska tehnika, stara tek nešto više od stotinjak g o d i n a , za
čije se porijeklo dvoji - postoje indicije da su prve ovakve građevine građene u
Švedskoj, dok drugi zapisi pokazuju tradiciju ovakve gradnje u K a n a d i .
Gradnja zidova od drvenih cjepanica je tradicionalna tehnika gradnje gdje
se zidovi zidaju od cjepanica, položenih o k o m i t o na ravninu zida slično kao
kad se drvo za ogrjev n a k o n piljenja slaže uz zid kuće. U literaturi na engleskom
ova tehnika naziva se "cordwood building". Cjepanice su međusobno učvršćene
m o r t o m , najčešće vapnenim. Na ovaj način nastaju zidovi čiju većinu volumena
tvori drvo, a prednost pred gore s p o m e n u t i m t e h n i k a m a gradnje drvetom su
brojne:
- nije potrebo koristiti skupocjeno tvrdo drvo, pogodnije je m e k o drvo slabije
kvalitete ( d a p a č e g r a d n j a t v r d i m d r v e t o m na ovaj način može prouzročiti
komplikacije).
- nije potrebno imati pravilne, dugačke trupce - može se graditi od drveta
139
bilo kojeg o b l i k a ili d u l j i n e , d a k l e m o g u ć e je iskoristiti i drvo d o b i v e n o
prorjeđivanjem šume, pa čak i nepravilne grane.
- na ovaj način m o g u se graditi zidovi bilo koje debljine. A k o su zidovi
dovoljno masivni ujedno služe i kao toplinska izolacija.
- m o g u ć e je graditi zidove nepravilnih oblika - zaobljene i zakrivljene strukture
nisu rijetkost u ovom tipu gradnje što može povećati estetsku vrijednost objekata.
Z b o g svih n a v e d e n i h r a z l o g a , ova g r a d i t e l j s k a t e h n i k a p o s t a j e sve
popularnija, naročito s obzirom na rastući trend gradnje prirodnim materijalima.
Glina/zemlja
Tradicionalno, glina je pored kamena najrašireniji građevinski materijal na
našoj planeti. Vjerojatno je i najstariji - mravi ga koriste već milijunima godina
za izgradnju mravinjaka. U izgradnji ljudskih skloništa, glina se koristi od
pamtivijeka na najrazličitije načine, ovisno o podneblju i vrsti tla. Procjenjuje
se da d a n danas oko jedne trećine u k u p n o g stanovništva naše planete živi u
n a s t a m b a m a g r a đ e n i m od zemlje. Desetine tisuća gradova i sela su doslovno
p o d i g n u t a iz zemlje na kojoj počivaju. K a o supstanca, glina je jedinstveni
materijal, jer ima specifična svojstva, osim za g r a d n j u , pogodna je i za rast
biljaka.
Sto je u stvari glina? Glina se sastoji od vrlo sitnih čestica minerala koje su
nastale glacijalnom erozijom. Dakle tijekom milijardi godina, ciklus smrzavanja
i o d m r z a v a n j a djelovao je na k a m e n , čineći ga sve sitnijim i sitnijim. Od
komadića k a m e n a nastao je pijesak, a daljnjim djelovanjem glacijalne erozije
nastale su najsitnije čestice - glina. O n o što je za glinu specifično je upravo
veličina čestica - čestice su toliko sitne d a , kad se pomiješa s v o d o m , svaka
čestica gline biva okružena polarnim molekulama vode, čineći tako konzistentnu
materiju. Upravo ovo svojstvo glini daje plastičnost i mogućnosti oblikovanja
koja se koristi u keramici. Sušenjem voda isparava, a oblikovani predmet se
stvrdnjava i trajno zadržava željeni oblik. Spaljivanjem glinenih predmeta dolazi
do kemijske reakcije pri kojoj nastaje keramika (u graditeljstvu je to opeka). Ali
to je zasebna t e m a , ovdje ć e m o se baviti s a m o nepečenom, sušenom g l i n o m
kao građevinskim materijalom.
Pokušajima da na što jednostavniji način, uz što efikasnije iskorištenje
upotrebljenih resursa izgrade što funkcionalnije i trajnije kuće, ljudi su razvili
niz različitih građevinskih tehnika, gdje koriste glinu kao glavni građevinski
materijal. T a k o se na bazi gline m o g u graditi vanjski zidovi, unutrašnji - pregradni
zidovi, podovi, pa čak i krovovi, u obliku kupola ili svodova. Glina se osim toga
koristi i za žbukanje u kombinaciji sa d r u g i m graditeljskim tehnikama, kao kod
zidova od balirane slame.
Tehnike obrađene u ovom tekstu su u g l a v n o m tradicionalne ili se baziraju
na tradicionalnim načinima gradnje. Ali sve su primjenjive i danas u područjima
140
gdje gline i m a u obilju. Pa krenimo r e d o m :
Zidovi od sabijene zemlje
Tehnologija kojom je građen kineski zid, pokazala se kao vrlo efikasno i trajno
rješenje za izgradnju zidova. Primjere ovakvih građevina možemo naći širom
cijelog svijeta, gdje god ima zemlje koja sadrži odgovarajući omjer gline i pijeska,
a n a m a najbliži su u Slavoniji i Mađarskoj. Tehnika je vrlo jednostavna - u
drvene kalupe, koji podsjećaju na šalung za betoniranje, ubacuje se zemlja i
sabija. A l a t za sabijanje može biti vrlo jeftin i jednostavan, izrađen od drveta, a
m o g u se koristiti i skupi strojevi za sabijanje. Kad se kalup p o t p u n o ispuni
sabijenom z e m l j o m , on se rastavlja i diže za sloj više, te ponovo zapunjava
zemljom i sabija. Na taj način m o ž e m o graditi zidove bilo koje visine, dokle
god pazimo da debljina zidova bude dostatna. U tradicionalnim s t a m b e n i m
objektima u kontinentalnim krajevima debljina zida nerijetko prelazi 40 c m ,
pa sve do 60 c m . U kombinaciji sa zidanim pećima na drva, ovakvi zidovi
predstavljaju odličan omjer izolacije i t e r m a l n e mase. M a n a ove tehnike je u
t o m e što je zahtijeva o g r o m n u količinu m a n u a l n o g , fizički zahtjevnog rada.
Nepečena opeka
Od odgovarajuće smjese gline i pijeska m o g u se izrađivati opeke koje se ne
peku, već se s a m o suše na suncu. Nepečene opeke se zatim zidaju na isti
način kao i klasični zidovi, osim što se za povezivanje ne koristi cementni mort,
nego smjesa gline i pijeska (ista o n a od koje su izrađene opeke). Veličina
opeka, ovisno o tradiciji, prilično varira. T a k o se na bliskom istoku koriste
nepečene opeke veličine 20 x 20 x 5 c m , d o k na primjer u Meksiku m o ž e m o
naći velike, masivne, nepečene opeke dimenzija čak 40 x 30 x 30 c m . I smjesa
materijala od kojih se opeke izrađuju može prilično varirati. Na primjer, na
području Balkana tradicionalno se izrađuju nepečene opeke (u ovima krajevima
se nazivaju čerpići), koje sadrže određenu količinu celuloznog materijala koji
služi da bi se smjesa bolje povezala te se smanjuje raspucavanje tijekom sušenja.
U tu svrhu se u smjesu najčešće dodaje pljeva od žitarica ili sitno sjeckana
slama. T a k o đ e r se može koristiti prethodno n a m o č e n a piljevina. Udio slame
može varirati od vrlo visokog do simboličnog.
Osim vanjskih zidova, od nepečene opeke m o g u se graditi i unutrašnji,
pregradni zidovi, pogodne su za izgradnju zidanih peći, a ponekad se koriste i
za popločavanje podova, ali ne kao završni sloj. Na Bliskom Istoku, posebice u
Iranu, i m a m o primjere gdje su čak i krovovi građeni od ovog materijala. Kupole
i svodovi od nepečene opeke o m o g u ć a v a j u da cijela građevina bude izgrađena
od ovog materijala, što je ekonomski vrlo isplativo ako i m a m o pristup velikoj
količini gline.
141
Mješavina gline i slame
Kada glinu ne koristimo kao primaran materijal, nego samo kao vezivno sredstvo
sa s l a m o m , nastaje materijal koji se vrlo lako može oblikovati. Od ovog
materijala m o g u se formirati čitavi zidovi, kako vanjski tako i pregradni. Najčešće
se koristi u kombinaciji s n e k o m vrstom konstrukcije koja nosi krovište. U našim
krajevima ovaj materijal se je koristio s a m o za izgradnju pregradnih zidova.
Između stupova konstrukcije ispleo bi se pleter od šiblja, a na njega bi se
nabacivala mješavina gline i slame. U slučaju vanjskih zidova, zbog visokog
udjela slame ovakva građevina ima odlična izolaciona svojstva, ali ipak slabija
nego čista balirana slama. Zidovi su često debeli čak i do 60 c m . Ova graditeljska
tehnika, najvjerojatnije je najstarija metoda gradnje s l a m o m . Postoje zapisi da
se već u dvanaestom stoljeću gradilo na ovaj način širom Europe. U literaturi
na engleskom ovu tehniku ć e m o naći pod p o j m o m "cob building".
Na mjestima gdje slame i gline ima u izobilju, i d a n danas može biti vrlo
e k o n o m s k i isplativo koristiti ovu graditeljsku t e h n i k u . Mješavina se može
pripremiti u većem koritu ili rupi iskopanoj u zemlji. U koritu je najprije potrebno
napraviti žitku smjesu zasićenu g l i n o m . N a k o n toga se dodaje slama. Potrebno
je dodati što više slame, ali sva slama m o r a biti prekrivena t a n k i m slojem
tekuće gline. Dobro je smjesu prije korištenja ostaviti 12 sati da odstoji. Z a t i m
se smjesa koristi tako da se slaže u šalung ili se nabacuje na pleter. Negativna
strana ove tehnike je to što zidovima, a k o su debeli, treba dosta dugo vremena
da se osuše, čak do g o d i n u d a n a , pa čak i duže ako g r a d i m o u vlažnom
p o d n e b l j u . Zanimljiva pojava za vrijeme sušenja je da ako u slami ostane
ponešto sjemena, žitarica će proklijati u zidu. M l a d i c e zatim probijaju kroz zid
te ubrzavaju sušenje transpiracijom, a djeluju i kao dodatna armatura. Kada
se zid p o t p u n o osuši, mladice se t a k o đ e r osuše i ne predstavljaju nikakvu
opasnost od truljenja.
Vreće
Već stoljećima, vreće punjene pijeskom se koriste za izgradnju privremenih
struktura, kao što su brane ili zaštitni zidovi. N a k o n što je struktura odslužila
svoju privremenu funkciju, vreće bi se jednostavno ispraznile. U novije vrijeme,
ovaj način gradnje ponovo privlači pažnju. N a i m e , brojna su mjesta na svijetu
gdje tlo ne sadrži dovoljno gline da bi se zemlja m o g l a formirati i držati skupa.
Ali a k o takvo tlo, koje će se vjerojatno sastojati većinom od pijeska, kamenja i
ponešto gline, n a p u n i m o u plastične vreće, dobit ć e m o građevinske blokove
izuzetnih statičkih svojstava. Z i d a n j e m ovih blokova nastaju masivni zidovi, a
česti su primjeri gdje se na ovaj način grade čak i kupole i svodovi. Na taj
način se izbjegava potreba za krovištem, što je često najskuplji dio građevine.
Da bi se povećalo trenje m e đ u slojevima vreća, između svakog sloja se postavlja
bodljikava žica koja sprječava klizanje slojeva. Plastika od koje su vreće
142
proizvedene brzo bi degradirala pod utjecajem kiše i vjetra, a ponajviše sunca.
Z a t o se ovi zidovi ž b u k a j u te na taj n a č i n plastika ostaje zaštićena od
atmosferskih utjecaja.
lako se koriste vreće - industrijski proizvedeni materijal, ova graditeljska
tehnika o m o g u ć u j e vrlo jeftinu izgradnju na mjestima gdje je nemoguće koristiti
lokalne prirodne resurse, jer ih jednostavno n e m a ili nisu zadovoljavajuće
strukture. Osim za kompletne građevine, vreće se često koriste za izgradnju
temelja za neke d r u g e zidove, npr. slamnate. U t o m slučaju plastika obavlja i
funkciju horizontalne hidroizolacije te sprječava penjanje vlage sa tla. Interes
za gradnju vrećama pokazala je i NASA, koja i sama provodi ispitivanja na
vrećama. N a i m e , prve svemirske stanice koje će biti izgrađene na Marsu i
Mjesecu mogle bi biti izgrađene upravo na ovaj način - koristeći lokalno iskopanu
zemlju i vreće proizvedene na Z e m l j i .
Papir
Kuće od papira!? Sto je slijedeće? Kuće od čokolade? Kula od karata? lako
zvuči nevjerojatno, ali papir se može koristiti kao bazični materijal za izgradnju
zidova. Naravno u završenoj građevini, zidovi su zaštićeni krovištem, što sprječava
da se papir n a m o č i i istruli.
A k o u z m e m o stari papir (ne isključivo novinski), n a m o č i m o ga u obilnoj
količini vode, sameljemo i pomiješamo s nekim vezivom, dobit ć e m o smjesu
koja se može lijevati u kalupe. Isparavanjem vode u nastaloj strukturi ostaju
milijuni mjehurića zraka te nastaje materijal izuzetnih termoizolacijskih svojstava.
Kao vezivo se najčešće koristi cement, ali postoje i uspješni primjeri gdje je kao
vezivo korišteno vapno ili čak glina. A k o zid treba imati i svojstvo nosivosti, u
smjesu se može dodati i određeni udio pijeska, č i m e zid postaje teži i čvršći.
Od ove smjese m o g u se lijevati cigle bilo kojih veličina i oblika, koje će se
kasnije koristiti za zidanje. Kao mort za povezivanje koristi se ista ova smjesa.
Smjesu je m o g u ć e lijevati i direktno u šalung, č i m e se smanjuje utrošeni rad.
Za mljevenje papirne kaše koristi se veliki mikser, najčešće izrađen u kućnoj
radinosti, koji po dizajnu podsjeća na običan kuhinjski blender, samo nekoliko
stotina puta veće zapremine. Kao nož se može iskoristiti nož za kosilicu, a
motor može biti električni, na primjer od starog stroja za rublje.
Automobilske gume
Automobilske g u m e su sveprisutan o t p a d . M a n j e više svi i m a m o a u t o m o b i l e ,
a g u m e su potrošan materijal. G u m e se u g l a v n o m spaljuju i pritom onečišćuju
zrak ili ih se baca po š u m a m a . U novije vrijeme se recikliraju, ali nije ih m o g u ć e
reciklirati za proizvodnju novih g u m a , već se prerađuju u neke druge proizvode.
Budući da su potrošan materijal, g o m i l a ih se sve više i više. Kad reciklaža
143
zakaže, u p r o b l e m a t i k u uskaču raznorazne m e t o d e ponovnog iskorištenja
o t p a d a . Jedan od načina kako se a u t o - g u m e m o g u ponovno iskoristiti je da se
koriste kao građevinski materijal.
Gradnja zidova od bačenih automobilskih g u m a u stvari je križanac između
dvije već spomenute metode, a to su zidovi od sabijene zemlje i zidovi od
vreća. Dakle, a u t o - g u m e se pune zemljom koja se zatim sabija, kako bi u
svaku g u m u stalo što više materijala, čineći g u m u što težom i čvršćom. G u m e
se, poput cigli, slažu sloj po sloj i na licu mjesta pune zemljom. Prednost ove
metode pred zidovima od sabijene zemlje je u t o m e što g u m e služe kao trajna
a r m a t u r a i šalung te tako o m o g u ć u j u izgradnju i na mjestima gdje je zemlja
sipka i ne obiluje g l i n o m . Prednost pred vrećama je očita - vreće je potrebno
proizvesti i kupiti, a a k o odete kod lokalnog vulkanizera i tražite ga da vam
Primjer gradnje automobilskim gumama na Recikliranom imanju. Prikazan je proces od slaganja
gumu do zapunjavanja i konačnog izgleda terasa.
144
pokloni par stotina starih g u m a , bit će više nego sretan da v a m izađe u susret.
Vjerojatno će vas počastiti i p i ć e m , jer ste mu uštedjeli novac koji bi on m o r a o
dati za zbrinjavanje ovog o t p a d a .
Ovakvim o b l i k o m gradnje nastaju masivni, gotovo neuništivi zidovi koji se
m o g u koristiti za izgradnju stambenih objekata. U t o m slučaju zidovi se žbukaju
(najčešće g l i n e n o m žbukom) i od ružnog otpada pretvaraju u prelijepe f o r m e
koje će zadovoljiti i najzahtjevnije estetske kriterije. G u m a , ako je između slojeva
žbuke zaštićena od vanjskih utjecaja, se ponaša kao inertan materijal te ne
ispušta nikakve nepoželjne kemijske spojeve u prostor korisnika kuće. Osim za
izgradnju stambenih objekata, ovakvi zidovi su vrlo pogodni za terasiranje kosih
terena, čineći t a k o barijere koje sprečavaju klizanje terena i eroziju tla.
Najpoznatiji oblik gradnje a u t o m o b i l s k i m g u m a m a je "earthship" koncept.
Pokušajima arhitekata da izgrade kuću koja će biti u mogućnosti opskrbiti
svoje stanovnike energijom, v o d o m , m a n j i m dijelom hrane te koja će moći
pročistiti vlastite o t p a d n e vode, nastala je kuća koja uistinu svojim izgledom
podsjeća na prizemljeni svemirski brod, a odatle i naziv "earthship". Troškovi
padaju na nekih 4 0 - 7 0 % konvencionalne kuće. U kombinaciji sa solarnim
pasivnim dizajnom diže se skoro do 100%. M n o g i vlasnici eartship kuća se
hvale kako u takvim objektima uopće n e m a j u troškove za grijanje.
Osim što su energetski efikasne jer se redovito grade u skladu sa pasivnim
solarnim načelima, gotovo uvijek se kombiniraju sa sustavima za sakupljanje
kišnice, pročišćavanjem o t p a d n i h voda i neovisnim sustavima za električnu
energiju (najčešće sunce i vjetar, u m a n j o j mjeri biomasa). Budući da se sa
sunčane strane nalaze velike staklene površine unutar ovih kuća ima m n o g o
prostora za uzgoj jestivih biljaka, koje najčešće istovremeno koriste hranjive
tvari iz otpadnih voda kućanstva. Naposljetku, izgradnjom ovakvog prizemljenog
svemirskog broda smanjit ć e m o količinu o t p a d a koji pritišće planetu jer se,
osim automobilskih g u m a , u svrhu izgradnje koriste i drugi otpadni materijali
kao što su npr. limenke i staklenke.
Još jedna specifičnost earthshipova su interijeri, koji svojim o r g a n s k i m
zakrivljenim f o r m a m a i inovativnim n a č i n i m a korištenja otpadnih materijala
redovito podsjećaju na radove Hundertwassera u kombinaciji sa tradicionalnim
graditeljstvom.
Krovovi
Kada g r a d i m o k u ć u v j e r o j a t n o n a j s k u p l j i d i o k u ć e predstavlja krovište.
Prvenstveno zato što je za izgradnju krovišta potrebno kupiti prilično veliku
količinu piljene drvene građe. A k o n a m je cilj koristiti prirodne materijale, za
pokrivanje krova ć e m o najvjerojatnije odabrati glineni crijep koji je često skup.
Na primjer, često je skuplji od nekih umjetnih materijala kao što su npr. šindra
ili valovite ploče koje sadrže azbest, tzv. "Salonit" ploče.
145
 Jedan od načina da se pojeftini izgradnja krovišta je da se izbjegne g r a đ a
piljena u pilani. Velik dio krovišta se može sagraditi od oble, neobrađene drvene
građe. A k o drvo nabavite lokalno, smanjit ćete troškove na transportu. Još a k o
ga sami osušite i uz p o m o ć bolje motorne pile izrežete na odgovarajuću dužinu,
uštedjet ćete dosta novca. Osim t o g a , velike su šanse da će drvo pripremljeno
na ovaj način biti m n o g o kvalitetnije od o n o g koje bismo kupili u pilani.
Tradicionalni krovovi
Jedan od n a č i n a da p o k u š a m o smanjiti troškove izgradnje krovišta je da
koristimo lokalne, prirodne resurse kao što se to tradicionalno radilo stoljećima.
Slamnati krovovi i krovovi od trske predstavljaju odličan način da se iskoriste
lokalni materijali koji se m o g u dobiti gotovo besplatno. Drvena šindra je također
način da se iskoristi lokalno drvo. Na mjestima koja obiluju pločastim k a m e n o m ,
logično bi ga bilo iskoristiti za pokrivanje krova. M e đ u t i m ove metode od osobe
koja izvodi radove zahtijevaju veliku stručnost. N e k a d su se ova znanja i vještine
prenosile s koljena na koljeno, a danas su rijetki majstori koji još znaju tajne
zanata. Z b o g t o g a majstori skupo naplaćuju svoj rad, pa se na koncu može
desiti da ovakvo krovište bude i skuplje nego klasično, č a k i a k o materijal
nabavimo besplatno. No ako ste osoba koja je spretna s alatima i graditeljstvom,
možda se možete sami upustiti u gradnju nekog jednostavnijeg, manjeg primjera
slamnatog krova ili krova pokrivenog drvenom sindrom. Danas postoji i literatura
koja u detalje opisuje kako graditi ovakve krovove.
Zeleni krov
Zeleni krovovi su odličan način da se izbjegne korištenje skupog crijepa. Osim
t o g a , a k o je dobro izveden, zeleni krov d o d a t n o djeluje kao toplinska izolacija
s vanjske strane kuće. Ovakvi krovovi su uvijek estetski privlačni, a kuće sa
zelenim krovom m a n j e d o m i n i r a j u nad okolišem - one se stapaju sa krajolikom.
O n o na što uvijek treba paziti sa zelenim krovovima je težina, postoje
raznorazni tipovi zelenih krovova, od o n i h gdje je sloj zemlje debeo čak pola
metra (intenzivni), pa sve do onih sa vrlo t a n k i m slojem zemlje i komposta
(ekstenzivni). Zeleni krovovi variraju od pravih vrtova do travnjaka i raznih vrsti
žednjaka koji uopće ne trebaju previše zemlje. U t o m smislu i m a m o ekstenzivne
2 2
(nosivost 6 0 - 1 5 0 kg/m ), poluintenzivne te intenzivne ( 2 0 0 - 5 0 0 kg/m ) tipove
zelenih krovova. O klimatskom p o d n e b l j u ovisi i kakve ć e m o biljke saditi.
Logično je da t a m o gdje prevladava suha klima, nećemo saditi biljke koje
zahtijevaju p u n o kiše. Krovište mora biti dovoljno čvrsto da nosi teret zelenog
krova, zajedno s m a k s i m a l n i m m o g u ć i m t e r e t o m snijega koji se u o d r e đ e n o m
podneblju može očekivati.
Druga stvar na k o j u t r e b a paziti je da podloga bude savršeno
vodonepropusna. U protivnom bi se m o g l o dogoditi da krov počne prokišnjavati.
Sto se tiče podloge koju koristimo opet postoje raznorazne varijante, od high-
146
tech m e t o d a koje koriste sedmeroslojne podloge, pa do jednostavnih krovova
koji i m a j u samo jednu m e m b r a n u . U o v o m d r u g o m slučaju kao m e m b r a n a
može poslužiti bitumenska Ijepenka, g u m e n a m e m b r a n a ili PVC folija. Koji
g o d od ovih materijala koristili, m o r a m o paziti da površina bude kontinuirana,
bez mjesta kroz koja bi m o g l a proći voda, te da m e m b r a n a posvuda bude
zaštićena od sunčeve svjetlosti. M a n j e više svi umjetni materijali degradiraju
pod utjecajem UV zraka. PVC je u zelenom graditeljstvu nepoželjan jer dolazi
do zagađenja prilikom njegove proizvodnje, a sagorijevanjem PVC-a nastaje
otrovan plin dioksin. Prikladan materijal kao m e m b r a n a je bitumenska Ijepenka,
jer nije pretjerano skupa, a uz p o m o ć plinskog plamenika se lako može spajati
zavarivanjem. Bitumensku Ijepenku je potrebno zaštititi d o d a t n i m slojem protiv
m e h a n i č k o g oštećenja. Mi s m o na V u k o m e r i ć u nakon Ijepenke stavili sloj
nepropusne g u m e n e m e m b r a n e (guttabeta) koja na sebi ima utore za vodu.
N a m e m b r a n u dolazi v o d o p r o p u s n i sloj g e o t e k s t i l a . T i m e s e o m o g u ć u j e
biljkama da se korijenima zapetljaju kroz geotekstil te d o đ u do utora g u m e n e
m e m b r a n e , gdje se zadržava voda. Naš zeleni krov je stvarno lijep i super je na
njemu sjediti i uživati u pogledu i još koječemu.
Zeleni krov - Reciklirano imanje Sadnja na zelenom krovu
Travnate krovove s m a t r a m o lakšima ako imaju 5 do 15 cm zemlje, t a k o da
n a m g o t o v o nikad neće biti potrebno d o d a t n o pojačanje krovne konstrukcije.
Također n a m nije potrebno zalijevanje, jer i m a m o biljke i pokrov koji je naviknut
rasti u m a l o zemlje, s plitkim korijenjem i bez previše vode.
Posebno zanimljiv t i p zelenog krova je jedan sistem gradnje koji su razvili
članovi neprofitne organizacije ArchiBio iz Q u e b e c a . O n i umjesto debelog sloja
zemlje na krovište stavljaju baliranu s l a m u . Na slamu se stavlja tek t a n a k sloj
zemlje i komposta ili gnojiva te se u njega sade biljke. Posebno p o g o d n e biljke
za ovakav t i p krova su jagode, jer i m a j u plitko korijenje koje učvršćuje površinski
sloj. Krovište obavezno mora biti n a g n u t o da bi se osiguralo otjecanje vode.
Kutovi nagiba najčešće su mali, svega nekoliko stupnjeva, ali m o g u biti i strmiji,
do 33 stupnja. Na krovovima s kosinom v e ć o m od 20 stupnjeva, potrebo je
147
ugraditi i pregrade (drvene ili metalne) kako bi držale slojeve sa zemljom i
biljkama.
U slučaju strmijeg krovišta između vodonepropusne m e m b r a n e može se
staviti sloj starih tepiha ili geotekstila da bi se spriječilo klizanje slame i organskog
materijala niz kosinu. Z a t i m se jednostavno na m e m b r a n u (ili tepihe) slaže
balirana slama. Uz rubove krovišta potrebno je postaviti barijere koje sprječavaju
da slama i organski materijal padne s krova. U tu svrhu se m o g u koristiti daske
slabije kvalitete ili okrajci iz pilane. M o r a m o paziti i na d o b r u drenažu da se
voda ne zadržava na krovu. N a k o n što d o d a m o t a n a k sloj zemlje, komposta i/
ili gnojiva, m o ž e m o zasaditi bilje po izboru. Prednost se dakako daje biljkama
koje i m a j u plitko korijenje.
Jedina biljka koja se nikako ne smije naći na zelenom krovu bilo kojeg tipa
je čičak, jer ima vrlo snažan korijen, koji p o p u t svrdla probija sve, čak i ako
naiđe na dasku. Ovako izgrađeni krov je p u n o lakši od zelenog krova koji se
sastoji s a m o od debelog sloja zemlje, ali je još uvijek dosta teži od klasičnog,
oko 5 0 0 kg po m 2 . Z a t o prilikom izgradnje konstrukcije treba ovu cifru uzeti u
obzir, a treba joj pribrojiti i maksimalnu težinu snijega za određeno podneblje.
Premda ne kao zidovi, i zeleni krov je d o d a t n i izolator našeg objekta. Zimi
sprječava g u b i t a k topline, a ljeti osvježava naš stambeni objekt. T a k o đ e r n a m
služi i kao zvučni izolator.
Posebno su korisni vrtovi na krovovima zgrada u gradovima zbog zagađenja
zraka. Naravno m o g u poslužiti kao d o d a t a n izvor hrane, da ne spominjemo
ljepotu takvih prostora. Ipak, savjetujemo prije nego se odlučite za takav projekt,
provjeriti statiku podnožja na kojem planirate stvoriti vrt. Problem znaju biti i
vjetrovi, a potrebno je pojačano zalijevanje, ali ukoliko ne postoji drugi prostor
oko naše zgrade, zeleni krovovi kao vrtovi su nešto najljepše. Za istu svrhu u
gradovima m o ž e m o koristiti i naše terase i balkone.
Zeleni zidovi
M o g u osigurati hladniju t e m p e r a t u r u u prostorijama t o k o m ljeta, i zadržati
toplinu t o k o m zime. Također može poslužiti kao prostor za ptice. Bilo koja
penjačica biti će n a m zahvalna za ovaj tip očuvanja energije u našim stambenim
objektima, a neke poput vinove loze m o g u poslužiti i kao izvor hrane i pićenca.
U ljetnom periodu hlađenje se odvija kroz tri m o g u ć a t i p a : sjena, transpiracija
i evaporacija s listova, te prirodnom izolacijom zadržavanjem ohlađenog zraka
između biljke i zida. Penjačice trajnice m o g u n a m p o m o ć i i t o k o m zime. Vrlo
često se vjeruje kako penjačice m o g u oštetiti zid, no ukoliko je zid u d o b r o m
stanju prije njihovog penjanja i prianjanja to se neće d o g o d i t i . Kako bilo, uvijek
n a m je d o b r o staviti pergole ili neku sličnu potporu za biljke penjačice, na
nekih 10-40 c m , a tako ć e m o povećati i prostor za protok zraka i veću izolaciju.
Bršljan, hortenzija penjačica i lozika se penju bez ikakvog potpornja. Vinova
148
loza i ukrasna pavitina se obavijaju oko pergola i potpornja. Sličnu p o m o ć
trebaju i glicinija, hmelj, kozja krv, ruže i kupine penjačice. Kada d o đ u do
krova biti će p o t r e b n o u o b i č a j e n o n a d g l e d a n j e žlijeba, ali će t a d a početi
djelovanje zelenog krova. Trajnice su najbolje na sjevernom dijelu kuće, a
ponekad i na z a p a d n o m a k o n a m dolaze hladni vjetrovi ili kiše s te strane.
Jestive biljke se sade na južnoj strani kuće.
Podovi
Za pod je najbolje drvo iz kontroliranog gospodarenja. U obzir dolaze i lino­
leum, pluto ili lokalni k a m e n . Ukoliko ne m o ž e m o doći do ovih materijala
drugi izbor je keramika, g u m a i reciklirana g u m a . Trebali bismo izbjegavati
PVC ili proizvode koji ga sadrže p o p u t l a m i n a t a . Kao mogućnost ne treba
odbaciti niti zemljane podove jer ih je m o g u ć e izvesti tako da b u d u vrlo uredni
i praktični. Impregnacijom se postiže dodatna otpornost na habanje te otpornost
na tekućine.
Boja
Za bojanje naših zidova najbolje je koristiti boje na bazi lana s p r i r o d n i m
p i g m e n t i m a . Ukoliko ne m o ž e m o doći do takvih boja koristimo o n e koje se
baziraju na d r u g i m biljkama ili na kazeinu. Ovdje m o ž e m o ubrojiti i korištenje
vapna ili boje na bazi gline. Boje sintetičkog porijekla sadrže f o r m a l d e h i d ,
glikol eter, poliuretan, vinil klorid i druge otrovne kemikalije. Treba ih izbjegavati,
posebno za unutrašnje farbanje.
Grijanje
Bilo bi d o b r o ne grijati se na fosilna goriva. U tu svrhu najbolje je koristiti drvo.
Ali isto t a k o važno je izbjegavati neefikasne metalne peći kakvih je p u n o naše
tržište, jer će n a m onda grijanje na drva biti izvor frustracija i financijski teret.
N e ć e m o i m a t i r a v n o m j e r n u t o p l i n u po cijeloj kući i u z i m a t će n a m p u n o
vremena. Grijanje na drva najefikasnije je masivnim zidanim pećima. Neovisno
što su te peći efikasne same po sebi, d o b r o se nadopunjuju sa solarnim pasivnim
dizajnom, jer djeluju kao termalna masa. Imati efikasne peći iznimno je važno
danas kada čak 2,4 milijardi ljudi (gotovo 4 0 % ) još uvijek za svoje grijanje i
kuhanje ovisi o drvetu, drvenom ugljenu i životinjskom izmetu. Biomasa čini
3 8 % osnovne energije u zemljama u razvoju, a u nekima čak i 90%. Uz korištenje
održivih tehnika za kuhanje, uštede koje ovdje m o ž e m o napraviti su velike, a
jeftine.
Konvencionalne peći u g l a v n o m su neefikasne, jer su od lijevanog željeza
te drvo izgara na relativno niskim t e m p e r a t u r a m a . Ovakvim izgaranjem drvo
149

sagorijeva nepotpuno te se oslobađaju zapaljivi
plinovi u kojima je sadržano u k u p n o 5 0 %
energetske vrijednosti drveta. Budući da plinovi
ne sagore, nego odlaze kroz dimnjak, m o ž e m o
reći da energiju doslovce b a c a m o . Efikasnost
ovakvih peći je 45 do 6 0 % .
U masivnim zidanim pećima drvo sagorijeva
na p u n o višim t e m p e r a t u r a m a , čak do 1000C.
Ovako visoka t e m p e r a t u r a vrlo brzo bi uništila
bilo koju m e t a l n u peć. Z b o g visoke t e m p e r a t u r e
u drvetu izgara apsolutno sve što može izgoriti.
Kroz dimnjak uglavnom izlaze samo C 0 2 i vodena
para, a u sagorenom drvetu n e m a ugljena, nego
samo čisti negorivi minerali iz drveta. Budući da
drvo sagorijeva izuzetno brzo, u zidanim pećima
se u k r a t k o m periodu oslobodi velika količina
energije. Masa peći akumulira ovu t o p l i n u te je
tijekom d a n a polako otpušta u životni prostor.
Efikasnost zidanih masivnih peći uspijeva doseći
70 do 9 0 % . D o d a n a efikasnost se postiže t i m e
što se d i m odvodi spletom kanala pri č e m u se
sva toplina prenese na stjenke peći.
D i m koji izlazi iz zidane peći gotovo je h l a d a n ,
za razliku od d i m a iz metalnih peći koji je vruć, pa se toplina direktno gubi kroz
d i m n j a k . Površine zidanih peći nisu vruće i opasne kao kod metalnih, već su
u g o d n o tople. Klima koju stvara zidana peć je vrlo u g o d n a jer peć energiju
150
prenosi p u t e m infra crvenih zraka, pa je način na koji
d o ž i v l j a v a m o t o p l i n u sličan k a o k a d a s m o o b a s j a n i
sunčevim zrakama. Važno je i to da zidane peći, budući
da je sagorijevanje vrlo efikasno, ne ispuštaju nikakve
k a n c e r o g e n e tvari k o j e se i n a č e m o g u n a ć i u d i m u
otvorenog plamena ili metalnih peći. Kod grijanja se uvijek
topli zrak diže, a hladni spušta. Pritom prašina, grinje i
ostali nadraživači cirkuliraju prostorijom. Ako u prostoriji
postoji m e t a l n a peć sa vrućom površinom, prašina koja
padne na tu površinu će izgoriti. Izgaranjem prašine m o g u
nastati otrovi poput u r e u m a koji je loš za pluća. Z i d a n
peći, kao što smo već rekli, nisu vruće pa ne dolazi do
izgaranja prašine i formiranja otrova.
Z i d a n e peći m o g u biti z i d a n e u svim o b l i c i m a i
veličinama te ugrađene bilo gdje, m a d a je jasno kako ih
je lakše ugraditi u nove kuće. Također, važno je i d o b r o N D Č j n r a t l a
pozicioniranje peći. Peć u središtu kuće će najmanje gubiti masivne zidane peći
energiju (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Cesto se ovakve peći ugrađuju
u pregradne zidove između soba, t a k o da je jedan kraj peći u jednoj, a drugi
kraj u drugoj sobi.
Z i d a n e peći m o g u biti obložene i glaziranim p l o č a m a (kaljevima). No, ne
treba brkati masivne zidane peći i uobičajene kaljeve peći kakve se koriste kod
nas, jer je drugačiji princip funkcioniranja.
Da bi se izbjegao gubitak uložene topline treba o n e m o g u ć i t i izlaženje zraka
iz objekta. Kuća treba biti dobro zabrtvljena, a pažnju treba posebno obratiti
na prozore i vrata. Kuća bi m o g l a biti hermetički zatvorena, ali to povećava
problem unutrašnjeg onečišćenja.
Izolirana nastanjena kuća može sadržavati veliku količinu vlage u zraku
nastale aktivnostima poput kuhanja, tuširanja, kupanja i disanja. T a m o gdje
ova vlaga d o đ e u dodir s hladnijim površinama o n a se kondenzira stvarajući
vodu. Kondenzacija se javlja kada vlažan topli zrak dolazi do hladne površine.
To se često d o g a đ a na loše izoliranim prozorima. Kada dolazi do kondenzacije
na zidovima tri su m o g u ć a uzroka:
- previše je vlage u unutrašnjem zraku (potrebna je bolja ventilacija u
kuhinji ili kupaoni),
- unutrašnja temperatura je premala u sobi gdje se javlja kondenzacija
Primjer završene zidane masivne
(često kod nekorištenih soba) - potrebna je bolja izolacija,
peći u mađarskom ekoselu Gyurufu
- unutrašnja strana vanjskog zida je hladnija od unutrašnjeg zraka. To je
znak ili loše izolacije ili toplinskih mostova. Odgovor je izolacija takvih
površina što donosi i dodatnu korist sprečavanja toplinskih gubitaka objekta.
151
 Ne smijemo zaboraviti kako su i dvostruka prozorska stakla oblik izolacije.
Kod nas su poznata pod nazivom izo-stakla. Izo-staklo punjeno suhim zrakom
ima k = 2,94 W/m 2 K, dok jednostruko staklo ima k = 6,8 w/m 2 K. Ukoliko
umjesto zraka između dvije staklene površine i m a m o plin s m a l o m provod I jivošću
kao što je primjerice argon, onda n a m U(k) vrijednost može pasti na razine
1,1-1,23 W/m 2 K. Uštede su velike samo zbog naše odluke da kupimo efikasnija
stakla. Ukoliko se grijemo na lož ulje/naftu, ova razlika znači 201 lože po m 2
prozora.
Najbolje drvo za ogrjev s obzirom na kaloričnu vrijednost kW po k u b n o m
metru je: oskoruša, bukva, hrast, jasen, javor, breza i drugi. Nešto m a n j e
vrijednost i m a j u : bor, crna joha, vrba (iva), jasika, smreka i siva joha (Bang,
2 0 0 5 ) . Naravno, naše grijanje će ovisi i o vrsti drva koje m o ž e m o najbliže
nabaviti. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske dobar je i bagrem, pogotovo
što je iznimno invazivna vrsta.
152
Otpad
U m o d e r n o j civilizaciji većina nas živi na takav način da ovisimo o neizmjernoj
upotrebi prirodnih resursa, ali današnji nivo potrošnje utječe na naše zdravlje i
zdravlje p l a n e t a na k o j e m živimo, l a k o živimo u Hrvatskoj, mi k o r i s t i m o
materijale, goriva i hranu iz cijelog svijeta. U t o m procesu mi ne samo da
koristimo ove dragocjene resurse, mi ih rasipamo, pretvarajući ih u o t p a d .
Jednom smo pročitali da je korov samo biljka na krivom mjestu. Na isti način
kontejner pun otpada u stvari je kontejner krivo upotrebljenih resursa. Najveći
udio otpada koji b a c a m o u kontejnere u stvari su dragocjeni i na neki način
korisni materijali - čini se suludim da m a l o po m a l o b a c a m o naš svijet u smeće.
Po p o d a c i m a UN-a svega 2% ljudskih izmeta i industrijskog otpada se na neki
način tretira, ostalo sve odlazi i truje naša mora, rijeke, jezera, potoke i podzemne
vode te okoliš općenito (de Rivero, 2 0 0 1 ) . SAD sa 4% ukupne svjetske populacije
proizvodi čak dvije trećine otpada (Feffer, 2 0 0 2 ) . Sjeverna Amerika i EU koriste
80 % svih plastičnih vrećica, a sami Amerikanci svake godine bace 100 milijardu
vrećica, od čega je samo 0,6 % m o g u ć e reciklirati. U m n o g i m zemljama žele
s k u p i m c i j e n a m a o b e s h r a b r i t i korištenje plastičnih vrećica te su n a j j a č e
k a m p a n j e , što od civilnog sektora što od vlada u Južnoj Africi, Irskoj, Indiji,
Australiji, K a n a d i , N o v o m Z e l a n d u , Filipinima, T a j v a n u i Velikoj Britaniji
(Worldwatch Institute, 2 0 0 4 ) .
O t p a d ne nastaje prirodnim procesima. Priroda je uređena tako da materija
kruži. Ona konstantno stvara i p o t o m iskorištava nusproizvode različitih procesa.
Ljudi u g l a v n o m ne koriste nusproizvode. O t p a d je p o t p u n o ljudski izum, jer
samo mi stvaramo stvari koje ne bivaju pojedene ili se ne raspadaju ili ne b u d u
iskorištene u neku d r u g u svrhu. Ljudi i m a j u tendenciju da umjesto kružnih
procesa stvaraju linearne, a proces završava velikom h r p o m smeća.
U z m i m o , na primjer, televizor. Ova tehnologija je znatno uznapredovala u
posljednjih pedeset g o d i n a . Dizajn se je promijenio, kvaliteta je porasla, a
cijene su toliko pale da si ga gotovo svatko može priuštiti. Ali što sa svim TV
uređajima koji su zastarjeli ili više ne rade. Neki od njih b u d u popravljeni, ali
naposljetku apsolutno svi televizori završe na n e k o m od milijuna deponija širom
svijeta. Postoji m o g u ć n o s t da svi ovi uređaji b u d u rastavljeni, a materijali
ponovno stavljeni u postupak proizvodnje, ali nismo stvorili sustav koji bi to
ostvario.
153
 Razmislite o količini smeća koju proizvodi vaše kućanstvo. Koliko crnih uhvatiti u koštac s ovim p r o b l e m i m a . Neki od njih su primjenjivi u vrlo kratkom
vreća ili kontejnera o t p a d a tjedno odveze kamion? Možete li zamisliti koliko roku, na osobnoj razini, dok drugi zahtijevaju temeljitiji i dugotrajniji rad koji bi
mjesta to zauzima? I što bi se dogodilo da služba za odvoz smeća zakaže, obuhvaćao znanstvena istraživanja i pritisak na donosioce odluka kako bi došlo
koliko bi v r e m e n a prošlo prije n e g o što b i s m o se našli p o t p u n o zatrpani do promjene na bolje.
otpadom? Uvijek kad razmišljamo o o t p a d u t r e b a m o se voditi za "četiri R", s t i m da
Sada ć e m o pokušat dati pregled nekoliko koncepata koji se pokušavaju nisu slučajno rangirani s obzirom na utrošak energije:
" r e d u c e " - smanjiti
Krušna peć napravljena od otpada (stare cigle, željezo, novine, karton i jutene "repair" - popraviti
vreća plus prirodni materijal glina) - Reciklirano imanje "reuse" - ponovno koristiti
"recycle" - reciklirati

Organski otpad

Organski o t p a d smo već spominjali. Od svih tipova otpada organski otpad je

najmanje prikladno nazivati o t p a d o m . Kuhinjski otpad i otpaci iz vrta sadrže
vrlo vrijedne hranjive tvari koje bi trebalo vratiti natrag zemlji. Apsurdan je
podatak da o k o 3 0 % volumena prosječne kante za smeće zauzima upravo
organski o t p a d , unatoč činjenici da se ovog tipa o t p a d a vrlo jednostavno
m o ž e m o riješiti - k o m posti ra njem. Procesom kompostiranja volumen otpada
se smanjuje čak deseterostruko, a masa još i više. Razlog t o m e je što ne postoji
organizirana separacija organskog otpada od ostalog, te ne postoji infrastruktura
koja bi o m o g u ć i l a organizirano kompostiranje. Dio o t p a d a , uglavnom zeleni
otpaci s javnih površina, ipak završe i kao kompost, no i tada se to obavlja u
velikim centraliziranim k o m p o s t a n a m a , protiv kojih se građani bune jer ovakva
postrojenja šire neugodne mirise, osobito za vrijeme ljetnih mjeseci. Još jedna
m a n a ovakvog sustava je to što je organski o t p a d , dok je još vlažan i pun vode,
potrebno transportirati do postrojenja, č i m e nastaje d o d a t n o zagađenje zbog
transporta.
Jedno od m o g u ć i h rješenja bila bi m a n j a , decentra lizi rana kompostišta u
koja bi g r a đ a n i m o g l i odnositi svoj organski o t p a d . T a k o bi se postupak
kompostiranja izvršio na licu mjesta, gdje o t p a d i nastaje. Na taj način bi se
Oblikovanje krušne peći
uštedjela velika količina energije
potrebne za transport. U Danskoj, na
primjer, postoji inicijativa da svaka
zgrada ili blok zgrada posjeduje svoje
malo rotirajuće kompostište, te se na
taj način građani sami brinu za svoj
o t p a d . K o m p o s t i š t a s e sastoje o d
drvenog rotirajućeg bubnja, a rotacija
proces kompostiranja čini vrlo brzim i
efikasnim.

Završena krušna peć Dobar nam tek Kombol

154 155
 Proizvedeni kompost se o d m a h može koristiti na javnim površinama, dakle
nije ga potrebno transportirati. Druga m o g u ć n o s t je da svako kućanstvo i m a
svoje mini kompostište.
Recikliranje
Cesto se k a o odgovor na pitanje o t p a d a navodi reciklaža. Ona već sada
osigurava velik udio potreba za materijalima. Ipak, ne treba zaboraviti da i
reciklaža podliježe d r u g o m zakonu t e r m o d i n a m i k e . Svaki put kad se određena
količina nekog materijala reciklira, jedan njezin dio je neizbježno i nepovratno
izgubljen. Danas se efikasnost reciklaže za većinu iskorištenih metala kreće
oko 3 0 % . Osim toga reciklaža stvara d o d a t n o zagađenje i zahtijeva ulaganje
velike količine energije da bi se o t p a d n i materijal sakupio, transportirao i
preradio. Recikliranje je svakako važno, no ipak predstavlja samo djelomično
rješenje problema o t p a d a i energetskih p r o b l e m a .
lako i m a svoje m a n e , reciklaža je t r e n u t a č n o najrealniji način da se velike
količine o t p a d n o g materijala ponovno vrate u proizvodni proces. Na taj način
ne s a m o da se s m a n j u j e u k u p n a k o l i č i n a o t p a d a , već se i p o j e f t i n j u j e
proizvodnja, pogotovo kod materijala koji se lako recikliraju. U N j e m a č k o j se
72 % sirovine u proizvodnji papira dolazi od reciklaže. Kada bi u cijelom svijetu
bilo tako, sjeća drveća opala bi za trećinu. 1
M e đ u t i m , provodi li se reciklaža u Hrvatskoj? lako kod nas već duže vrijeme
postoji praksa sakupljanja starog papira, u prosječnoj kanti za smeće može se
naći čak 3 0 % papira. Razloga je više. Jedan od njih je činjenica da je sustav
za odvoz starog papira nepraktičan i neefikasan - nerijetko možemo vidjeti
prenatrpane kontejnere koji d a n i m a čekaju da b u d u odvezeni. O s i m t o g a ,
motivacija građana da u svoje ruke preuzmu odgovornost za otpad koji stvaraju,
još uvijek je vrlo niska. Slične stvari m o ž e m o primijetiti i s kontejnerima za
staklo i plastičnu a m b a l a ž u .
Korak dalje od reciklaže - ukidanje otpada
Već više od desetljeća svi naši napori vezani za smanjenje krutog o t p a d a usko
su fokusirani na recikliranje. Zadovoljavamo se stopom reciklaže od nekih 35-
50%. No bismo li se zadovoljili s 50%-tnom stopom nezaposlenosti ili siromaštva
ili na primjer 50%-tnim smanjenjem gladi i bolesti? Svi bismo voljeli težiti t o m e
da stopa nezaposlenosti, siromaštva, gladi i bolesti padne na n u l u . Kako se
o n d a m o ž e m o , kad pitanje otpada u z m e m o u obzir, zadovoljiti polovičnim
rješenjima? O n o što n a m je u o v o m trenutku potrebno je promjena načina na
' V i d j e t i na U R L : / / w w w . e a r t h - p o l i c y . o r g i D a n i e l M. B e r m a n & J o h n T. O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) W h o
O w n s t h e Sun? People, Politics and the Struggle for Solar Economy, V e r m o n t : Chelsea G r e e n .
156
koji postupamo s o t p a d o m . Umjesto da se bavimo zbrinjavanjem otpada, trebali
bismo svoje resurse usmjeriti eliminiranju o t p a d a . Prirodne resurse koristimo
kao da je majka priroda objavila generalnu rasprodaju. Okoliš bismo trebali
tretirati kao knjižnicu - posuđujući resurse i odgovorno ih koristeći.
Koncept "Nula otpada" (Zero Waste)
Zagađenje podzemnih voda uzrokovano o d l a g a n j e m otpada na deponije i
toksično zagađenje zraka koje nastaje spaljivanjem krutog otpada dovode nas
d o p o t r e b e pronalaženje alternativa n a č i n u kako g o s p o d a r i m o o t p a d o m .
Dodatni faktor je što su ograničenja reciklaže kao m o g u ć e g rješenja pitanja
otpada postala vidljiva. Unatoč činjenici da su milijuni ljudi širom svijeta prihvatili
koncept recikliranja, godišnja količina otpada koji završi u spalionicama ili na
deponijima svake godine sve je veća. Jednostavna istina o recikliranju je da
ono s a m o pokušava riješiti simptome pojave o t p a d a , umjesto da ukloni njen
uzrok. A uzrok leži na stolovima dizajnera. Uvijek smo podrazumijevali da je
o t p a d neizbježan, što nije t o č n o - o t p a d je rezultat lošeg dizajna i donošenja
pogrešnih o d l u k a . Ideja da se nastajanje o t p a d a izbjegne pažljivijim
dizajniranjem je dramatična promjena načina na koji rješavamo pitanje otpada,
ali i načina kako g l e d a m o na prirodne resurse. Ovaj relativno nov koncept
postao je ubrzo n a k o n pojavljivanja poznat pod nazivom " N u l a o t p a d a " (Zero
Waste).
Princip N u l a o t p a d a je nova vizija za novi milenij. On je cilj, proces, način
razmišljanja koji korjenito mijenja naš pristup resursima i proizvodnji. Ovdje ne
samo da se radi o reciklaži i zaobilaženju deponija i spalionica, ovdje se radi o
restrukturiranju sustava proizvodnje i distribucije kako bi se spriječilo da o t p a d
uopće bude proizveden.
Strategija Nula o t p a d a :
- nastoji spriječiti nastajanje o t p a d a umjesto da se bavi gospodarenjem
otpadom
- pretvara odbačene materijale u radna mjesta umjesto u smeće
- podržava e k o n o m i j u koja ne potkrada budućnost
- simulira prirodne sustave u kojima sva materija kruži, a ne biva potrošena
O t p a d je materijalni dokaz neefikasnosti nekog proizvodnog procesa. Sto
manje otpada proizvodimo, to smo efikasniji. Povećanjem efikasnosti štedimo
novac, materijale i energiju i naravno, o t v a r a m o radna mjesta. O t p a d nije
high-tech p r o b l e m , on je lovv-tech p r o b l e m . Sva t e h n o l o g i j a p o t r e b n a za
ostvarenje koncepta N u l a o t p a d a već je poznata i uobičajena. Ne radi se o
č a r o b n i m strojevima, već o boljoj organizaciji, dizajnu i boljoj inform i ranosti
na nivou javnosti i na industrijskom nivou. Ukratko, ako nešto ne m o ž e m o
157
reciklirati, ponovno iskoristiti ili kompostirati, proizvođači to ne bi trebali niti
proizvoditi. T r e b a m o bolji industrijski dizajn, kompatibilan s 2 1 . stoljećem.
Strategija Nula otpada sastoji se od pet bazičnih postavki:
1. REDIZAJN PROIZVODA I PAKIRANJA
Planiranje proizvodnje nekog proizvoda t a k o da se unaprijed ograniči
potrošnja prirodnih resursa, smanji toksičnost i otpad koji će proizvod stvoriti
nakon korištenja te da se o m o g u ć i što lakša reciklaža, ponovno korištenje ili
kompostiranje proizvoda - dakle proizvod se dizajnira za okoliš, a ne za smetlište.
D o b a r dizajn znači v e ć u t r a j n o s t p r o i z v o d a , o m o g u ć a v a lake p o p r a v k e ,
obuhvaća m o d u l a r n e k o m p o n e n t e , t a k o da se može lako nadograditi. Dobar
dizajn također osigurava da se proizvod lako može rastaviti, a pojedini materijali
lako reciklirati ili ponovo iskoristiti u proizvodnji.
2. ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA.
Umjesto da svoju odgovornost prebacuju na potrošača, proizvođači bi trebali
preuzeti odgovornost za otpad i štetu koju njihov proizvod uzrokuje. Proizvođači
su ti koji bi trebali ulagati u bolji dizajn i povećanje efikasnosti proizvodnog
procesa.
3. INVESTIRANJE U INFRASTRUKTURU UMJESTO U DEPONIJE I SPALIONICE
Porezni novac se koristi za izgradnju novih deponija i spalionica o t p a d a .
Umjesto toga ovaj novac bi se m o g a o iskoristiti za izgradnju infrastrukture koja
bi o m o g u ć i l a efikasnije provođenje reciklaže, sortiranje otpada, sakupljanje
zelenog o t p a d a iz kućanstava i si.
4. USKRAĆIVANJE SUBVENCIJA INDUSTRIJSKIM POSTROJENJIMA KOJA PUNO
ZAGAĐUJU ILI STVARAJU OTPAD
Zagađenje, potrošnja energije i destrukcija okoliša započinju na s a m o m
početku procesa proizvodnje - u trenutku iskorištenja sirovih prirodnih resursa.
Zahvaljujući subvencijama koje primaju, proizvođačima se često više isplati
sirovine crpiti iz prirode, umjesto da potrebe namire iz reciklaže. Dodatan porezni
novac troši se za odlaganje i spaljivanje o t p a d a .
5. STVARANJE RADNIH MJESTA
Rasipanje materijala kroz deponije i spalionice otpada dovodi i do rasipanja
radnih mjesta. Postrojenja za sortiranje i reciklažu otpada m o g u o m o g u ć i t i i
do deset puta više radnih mjesta nego spalionice i deponiji. Neki izvještaji
u p u ć u j u na to da proizvođači recikliranog papira i recikliranih plastičnih
proizvoda zapošljavaju 60 puta više radnika nego spalionice i deponiji.
A k o v a m sve oko skupa zvuči previše utopijski i neostvarivo, budite svjesni
158
da se ova inicijativa već provodi na različitim lokacijama širom svijeta. Ovaj
termin se prvi put pojavio u Australiji u Canberri. Canberra je usvojila strategiju
" N u l a o t p a d a " već 1996. godine. Cilj im je do 2 0 1 0 . godine potpuno prestati
puniti deponije o t p a d o m . A k o pogledate dizajn njihovog deponija, već sada
više nalikuje na a e r o d r o m nego na deponij. Novi Zeland ima cilj postati prvom
državom na svijetu bez o t p a d a . Dva okruga u Kaliforniji također su usvojila
ova načela. Osim u navedenim primjerima p o m a c i se primjećuju u Londonu,
Kanadi, Irskoj.
Otpadne vode
Kada bismo pokušali obaviti nuždu u jedinu kantu pitke vode koju i m a m o , i
kasnije t o m istom v o d o m pokušali utažiti žeđ, najvjerojatnije bi nas smatrali
luđacima. A kad bismo još izumili skupu tehnologiju koja će naše izlučevine
dovesti do te vode, pa zatim izumili još skuplju tehnologiju koja će odvojiti
pitku vodu od fekalija, smatrali bi nas još luđima. Nije neshvatljivo da bi nas
neki psihijatar upitao zašto smo uopće morali upropastiti jedinu kantu pitke
vodu koju i m a m o . Nuždu vršimo u z a h o d , iz kojeg se otpad sustavom odvodnje
odvodi u postrojenje koje bi navodno trebalo o t p a d n e vode pročistiti, nakon
čega se voda ispušta u najbližu rijeku. Iz te iste rijeke voda se crpi, pročišćava
i v o d o v o d o m d o v o d i u d o m o v e . N e š t o što na p r i v a t n o j razni s m a t r a m o
a p s u r d o m , ulaganjem g o l e m e količine novca i inžinjerskog posla, postaje javno
prihvaćeno kao jedini m o g u ć i način. Naša navika da se ne obaziremo na
posljedice svojih djela o m o g u ć a v a n a m da ovaj sustav i dalje podržavamo.
Jedan od najvećih izazova u tretiranju o t p a d a je ljudski izmet. U t o m e n a m
pomažu kompostni wc-i koji se nazivaju i suhim wc-ima, jer ne koriste vodu i
time je štede. Stoga će n a m priča o kompostiranju našeg izmeta dati dobar
uvod u poglavlje o vodi.
Kad pritisnemo polugu ili povučemo špagu u wc-u, g l e d a m o kako najmanje
5 litara pitke vode bućka, klokoče i nestaje zajedno s urinom ili fekalijama.
Priči o p u t u naših ekskremenata ovdje nije kraj. Pet litara pitke vode utrošeno
je da bi se n e u g o d a n miris i izgled isprali iz naše kuće ili stana i zapravo tu
p r o b l e m tek počinje. U u r b a n i m sredinama gdje su kanalizacijski sistemi
izgrađeni to je manje uočljivo, jer nas k o m u n a l n o poduzeće rješava neugodne
zadaće čišćenja septičkih jama, dok u ruralnim sredinama ljudi pribjegavaju
raznim m e t o d a m a : od ispuštanja fekalija i o t p a d n i h voda u bunare do gradnje
o g r o m n i h septičkih j a m a koje se prazne na polja, šume, u potoke itd. O g r o m n e
količine pitke vode pretvaraju se u rasadnike opasnih bolesti, koje nepravilnim
odlaganjem m o g u prouzročiti zagađenje podzemnih voda i kontaminaciju hrane
ukoliko se ispušta na polja. Poplave znatno povećavaju rizik od kontaminacije
podzemnih voda, a živeći u sve turbulentnijim klimatskim uvjetima vrijeme je
da i o t o m e p o č n e m o voditi brigu.
159
 U o s t a l o m , zašto trošiti novac i kupovati wc školjke i sjedalice koje se lome voćarstvo. Kao i kod energije i ovdje naše kulturne vrednote dolaze do izražaja.
svake g o d i n e i b a c a j u na smetlište? Zašto ne bismo sjeli van na sunce i Tako, primjerice američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) savjetuje da ne
promatrali ptice, zečeve, mačke... kako to one rade. Fekalije, kad ih u prirodi koristite ponovno humus, već kako se humus dobiven kompostnim WC-om
ispuste životinje, nisu u g o d n e o k u , a nisu ni zdrave. N o , ako ih p r o m a t r a m o mora zapaliti ili propisno uskladištiti.
kroz neki period, vidjet ć e m o da nakon dva tri dana umjesto fekalija ostaje
U nekim zemljama postoje proizvođači kompostnih wc-a, pa je već m o g u ć e
samo sitna hrpica materije slične zemlji, bez mirisa. Dakle, volumen se smanjuje
kupiti gotov sustav i ugraditi ga u kuću. Za hrvatski standard ovi su sustavi još
i do deset puta zbog dehidracije. Usporedimo to sa našim navikama: dnevno uvijek skupi, pa će se entuzijasti upustiti u gradnju vlastitog kompostnog wc-a.
5 I vode + 1 / 2 1 fekalija = 5,5 I smrada dnevno kojeg se t r e b a m o riješiti. Vode Mogućnost samogradnje kompostnog wc-a samo dokazuje jednostavnost ovog
koje koristimo u kuhinji i u kupaonici za pranje, slijevaju se u iste cijevi sa t o m sustava. Na Internetu se m o g u naći jednostavni nacrti i primjeri samogradnje
smjesom i umjesto 5,5 I fekalija sada i m a m o na tisuće litara zagađene vode kompostnog wc-a.
koje se m o r a m o riješiti. To je 'flush and discharge' (isplahni i odstrani) ili 'drop
and store' (baci i gomilaj) kultura, koja nudi trenutna i necjelovita rješenja. U
permakulturi naš je zadatak zatvoriti krug.
Joe Palachier, koji je zajedno sa svojom ž e n o m Trish napravio raj na Rain­
bow Farm na N o v o m Zelandu, tijekom predavanja u M o t o v u n u 2 0 0 5 . godine
rekao je k a k o se r a z m a ž e n i ljudi najteže o d r i č u svoja dva k o m o d i t e t a :
a u t o m o b i l a i wc-školjke s ispiranjem.
Sve veću popularnost u svijetu eko tehnologija zauzimaju kompostni wc-i.
Ovaj sustav je dizajniran tako da biomasu koju proizvode ljudi vraća t a m o gdje
joj je i mjesto - na zemlju. M e đ u t i m , ljudski otpad sadrži velike količine patogenih
m i k r o o r g a n i z a m a koji, kad bi se o t p a d bacio d i r e k t n o na z e m l j u , m o g u
prouzročiti zarazne bolesti. Proces koji ubija ove mikroorganizme je već dobro
n a m poznato aerobno kompostiranje. U ovom procesu temperatura kompostne
biomase se diže dovoljno visoko da patogeni mikroorganizmi ne m o g u preživjeti.
Osim toga, uslijed kompostiranja biomasa gubi na volumenu čakdeseterostruko
i pretvara se u suhu tvar zvanu humus.
Kompostni wc je vrlo jednostavan sustav, koji se sastoji od školjke, kompostne
k o m o r e i sustava za ventilaciju. Z a p r a v o je to d o b r o izventilirana kenjar-
kompostara. U kompostnoj komori biomasa se prozračuje uslijed čega se dovodi
kisik nužan za proces kompostiranja, a odvodi se n e u g o d a n miris. Dakle jedan
mit koji o d m a h treba razbiti je da kompostni wc, ako je dobro dizajniran i
proizveden, NE širi n e u g o d n e mirise. N a k o n obavljanja velike nužde, fekalije
se posipaju sa četiri do pet šaka piljevine, koju ć e m o nabavljati od najbliže
pilane. Piljevina će upiti ostatak vlage i ostavljati mjesta za prozračivanje i
p o m o ć i kompostnoj hrpi da se izbalansira C-N omjer. Dehidrirane fekalije
n e m a j u miris i ne pružaju raj za ličinke raznih m u h a .
Umjesto problema, na taj način od urina d o b i v a m o visokovrijedno dušično
gnojivo, a od fekalija kompost. Efektivna količina kompostiranih fekalija tročlane
obitelji je oko 15 litara kvalitetnog komposta, naspram 9 0 . 0 0 0 litara opasnog
otpada koji bi nastao plavljenjem wc školjke i miješanjem sa sivim v o d a m a .
Svakih godinu-dvije kompostna k o m o r a se prazni. O n o što nastaje kao
proizvod k o m p o s t n o g wc-a vrijedan je h u m u s . H u m u s je posebno p o g o d a n za

160 161

Voda
Voda je život. U svijetu na žalost sve više postaje problem i uzrok sukoba i
ratova. Zahvaljujući lošem gospodarenju v o d o m , već danas u većini europskih
zemalja voda iz slavine više nije pitka. Još je gore što u m n o g i m zemljama gdje
je vode iz slavine apsolutno zdrava i pitka, postao je trend piti flaširanu v o d u ,
jer nas reklama krivo uvjeravaju kako je ta voda zdravija. Velike korporacije
kupuju prirodne izvore vode širom svijeta, pripremajući se tako na nestašicu
pitke vode koja n a m uskoro slijedi.
Bez obzira što je na planeti manje od 1 % vode p o g o d n o za piće i to bi bilo
dovoljno za potrebe svih stanovnika kad bi imali pravedniju raspodjelu. Dakle,
isto kao i kod hrane. Primjerice, u SAD-u se u prosjeku po osobi potroši 5 0 0
litara dnevno, u Velikoj Britaniji 2 0 0 litara, a stanovnici siromašnih zemalja
imaju svega nekoliko litara dnevno za sve svoje potrebe. 1 7 0 % vode na planeti
ode na navodnjavanje. Kao što smo naučili, u permakulturnim vrtovima štedimo
vodu. U vrtu štedimo vodu malčiranjem, dodavanjem humusa, sadnjom trajnica,
miješanim k u l t u r a m a i efikasnijim oblicima navodnjavanja kao što je kap po
kap ili direktno dodavanje vode u korijen biljke. H u m u s poboljšava sposobnost
tla da zadrži vodu, hrani i liječi tlo te općenito podiže kvalitetu tla. Malč sprječava
evaporaciju tla i isušivanje, tako biljke i m a j u više vode za sebe. Malčiranje
n a m tijekom vrućih ljetnih dana može smanjiti potrebe za zalijevanjem čak za
polovinu (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Trajnice osiguravaju bolju prohodnost vode svojim
d u b o k i m k o r i j e n j e m . Z a š t i t a od vjetra t a k o đ e r s m a n j u j e evaporaciju t l a i
transpiraciju s lišća biljaka. Obavezno t r e b a m o sakupljati kišnicu, jer je ona
najbolja za zalijevanje biljaka. Dapače, kišnicu možemo koristiti za kuhanje,
tuširanje, ispiranje wc-Školjke, a u nekim krajevima se može i piti.
V o d u treba štedjeti. Ali pritom ne mislimo samo na zatvaranje slavine dok
p e r e m o zube, iako je i to kvalitetna navika. Iz tehnološke perspektive, rješenje
je vrlo jednostavno. Zašto uopće dozvoliti da nastane tvar koju nazivamo
o t p a d n o m v o d o m . U trenutku kada, z b o g zagađenja podzemnih voda, pitka
voda postaje sve dragocjeniji resurs, stvarno je obijesno ispirati zahodsku školjku
pitkom v o d o m . Idealno bi bilo pitku vodu zadržati pitkom, a fekalije kompostirati,
1
K o l e r a k o j a g o d i š n j e u b i j e o k o 3 m i l i j u n a ljudi i m a u 9 0 % slučajeva uzrok u n e č i s t o j p i t k o j
v o d i . M a l a r i j a k o j a g o d i š n j e u b i j e o k o 2 m i l i j u n a l j u d i u 9 0 % slučajeva i m a uzrok u k r č e n j u
š u m a č i m e s e stvara p l o d n o t l o z a m n o ž e n j e k o m a r a c a m a r a l i č a r a .
162
kao i bilo koju drugu biomasu.
Još j e d n a važna praksa koja u permakulturi o m o g u ć u j e da se o g r o m n a
količina vode vrati u upotrebu je odvajanje crnih voda od sivih. Crnim v o d a m a
nazivamo vodu koja je zagađena fekalijama. Korištenjem već ranije spomenutog
kompostnog wc-a, problem rješavamo na taj način da ne dozvolimo da crne
vode uopće nastanu. Sive vode su sve ostale otpadne, dakle voda iz umivaonika,
sudopera, kade itd. Dobra stvar kod sivih voda je što se može vrlo lako pročistiti.
Sadržaj sivih voda uglavnom se svodi na nešto organske materije pomiješane
sa s a p u n o m ili d e t e r d ž e n t o m . Za rješavanje sivih v o d a k o r i s t i m o b i l j n e
pročistače.
Biljni pročistač je uređaj koji koristi prirodno svojstvo nekih biljaka močvarica
da iz vode apsorbiraju otpadne tvari i ugrađuju ih u svoju biomasu. Prema
veličini i kapacitetu, biopročistači m o g u varirati od vrlo m a l e n i h (nekoliko m 2 )
za m a n j a kućanstva, pa i do nekoliko tisuća m 2 za tretiranje velikih količina
o t p a d n i h voda. Biljni pročistač nije ništa drugo nego bazenčić dubine do 60
cm napunjen šljunkom iz kojeg rastu biljke močvarice, a to su u našim krajevima
trska, šaš, rogoz i druge. Kako biljke rastu, korjenčići biljaka se isprepliću oko
šljunka. Ponekad su pročistači izvedeni u k a s k a d a m a . Princip rada je vrlo
jednostavan; s jedne strane ulazi siva voda, prolazi kroz zonu korijenja i s
druge strane izlazi kao čista voda. Cilj je vodu što duže zadržati u zoni korijenja.
Tu se apsorbiraju organske tvari i ostaci sredstava za pranje te se koriste za
vegetativni rast. O v i m procesom uspijevamo iz vode ukloniti organske tvari,
amonijak, nitrate i fosfate. Pročišćena voda je dovoljno čista da se p o n o v n o
može koristiti za pranje, a može biti i toliko čista da se bez problema može piti.
A k o s m o u situaciji da miješanje sivih voda sa crnima ne možemo izbjeći,
onda se ispred biljnog pročistača stavlja septička j a m a s k o m o r a m a i preljevom.
Kako se septička j a m a puni, s druge strane, na preljevu, izlazi već djelomično
pročišćena voda. Preljev zatim završava u biljnom pročistaču i rješava ostatak
zagađenja. Upravo na taj način bi biljni pročistači mogli steći veću popularnost
u Hrvatskoj, jer je u ruralnim krajevima,
gdje kućanstva nisu spojena na
kanalizaciju, čest slučaj da se preljev
septičke j a m e ispušta direktno u prirodu.
Dakle, biljni pročistači m o g u se koristiti
i za tretiranje crnih voda, s a m o onda
sustav treba prilagoditi sustav.
Koliko su n a m k o m p o s t n i wc-i i/li
biljni pročistači važni dovoljno govori
podatak o potrošnji vode u našim
k u ć a n s t v i m a : wc 3 3 % , tuširanje i
kupanje 2 5 % , piće i hrana 18%, pranje
odjeće 12,5%, pranje suđa 8,5%, pranje Potrošnja vode u stambenim objektima
163
auta i vrta 3%. Bilje koje koristite možete nabaviti na
Zaista je tragično da n a m u kućanstvima najviše vode ode na wc kojeg proljeće na močvarnim područjima, pazeći
ispiremo p i t k o m v o d o m . Naravno, nisu svi u mogućnosti naglavačke prevrnuti da ne oštetite prilikom iskapanja ostale biljke.
infrastrukturu koju koriste za o t p a d n e vode. M e đ u t i m , neke korake m o ž e m o Šaš i trska i m a j u o g r o m a n podzemni sustav
poduzeti o d m a h . Korisno je imati kotliće za ispiranje koji imaju mogućnost korijenja i potreban je dobar alat za njegovo
reguliranja količine vode koju ć e m o ispustiti. Na taj način problem rješavamo iskapanje.
b a r e m djelomice. U k a s n i m jesenskim mjesecima biljni
Toksičnost deterdženata može se izbjeći korištenjem biorazgradivih sapuna pokrov se reže i stavlja na kompostiranje
i deterdženata, ali čak i ako koristimo ovakva sredstva za pranje, sive vode ne (vrbe se skraćuju), kako bi se izbjeglo truljenje
smijemo pustiti direktno u prirodu jer bi to m o g l o dovesti do neravnoteže u biljne materije unutar bazena. Na njihovo
ekosustavu. se mjesto može zasijati raž ili druge žitarice
Biljni pročistači počeli su se prvo koristiti 60-ih godina u N j e m a č k o j . Biljnim otporne na zimu. U proljeće se biljni pokrov
pročistačima o p o n a š a m o prirodne procese. K a o što se i sve vode, neovisno sam obnavlja i proces kreće ispočetka. Biljke
govorimo li o močvarama ili m o r i m a , brane polaganim čišćenjem od zagađenja, se m o g u saditi tako da se grube i veće biljke
isto rade i naši biljni pročistači. sade u prvom bazenu, a nježne i osjetljivije
U većim razmjerima u Hrvatskoj trenutno postoje biljni pročistači na otocima u zadnji b a z e n , g d j e je v o d a već visoko
Cresu (Osor) i Krku ( k a m p Glavotok), na Jakuševcu u Z a g r e b u i za gradić pročišćena. Bitno je da se vrbe drže p o d
Z m i n j koji ima kapacitet za 7 0 0 ljudi. k o n t r o l o m rezanjem. Iz trećeg bazena
Lijep primjer biljnog pročistača za jedno kućanstvo i m a m o kod obitelji Lesar pročišćena voda kroz cijev u obliku lepeze
iz pitoresknog međimurskog seoceta Zasedbreg. Igor i Marijana su radili svoj izlazi u stepeničasti pročistač koji se sastoji
biljni pročistač uz pomoć dizajnera Jordija Puiga Roče iz Katalonije (Španjolska). od osam stepenica iskopanih unutar zemlje,
Rekli su n a m kako su učinili slijedeće. izoliran d u p l o m pvc folijom i punjen raznim
Pročistač se sastoji u prvom stupnju pročišćavanja od dviju plastičnih bačvi granulatima kamenja, najvećeg kalibra 30
od 150 litara. Bačve su korištene ranije u tekstilnoj industriji i nabavljene po m m . T u s e d o g a đ a zadnje pročišćavanje
vrlo povoljnoj cijeni. Prva bačva, u koju direktno kroz cijev u gornji dio ulazi aerobnim i anaerobnim procesima
siva voda, do polovine je punjena k a m e n j e m veličine do 50 mm koje je d o b r o mikroorganizama i korijenjem šaša i trske.
prekriveno t k a n i n o m (stari ručnici ili slično). Z a t i m je preostalih pola volumena T a k o pročišćena voda predat će se na
napunjeno k o m p a k t n o m zemljom. K o m a d i zemlje se pritisnu t a k o da cijela analizu, te utvrditi efekt pročišćavanja.
površina bačve bude zatvorena, jer voda koja ulazi u bačvu mora proći kroz Pročišćena voda sakupljat će se u jezercu
zemlju koja ima ulogu filtera. Na zemlju se m o g u posaditi razne ukrasne vodene promjera oko 6 metara, dubine oko 1 me-
Stavljanje nepropusne membrane i
biljke. Iz bačve pri d n u izlazi cijev i ulazi u gornji dio druge bačve koja je do zasipavanje kamenjem i šljunkom
vrha ukopana u zemlju i njezin gornji dio je m a l o viši od dna prve bačve.
Z a d a t a k druge bačve je usporiti tok vode, tako da može sedimentirati prije
prelaska u sljedeau fazu pročiđaavanja. Druga bačva se m o t e puniti krupnim
đ l j u n k o m . S druge strane druge bačve pri vrhu izlazi cijev, koja se spaja na vrh
prvog od tri bazena promjera 2 metra i d u b o k a 1/2 metara. Bazeni su izolirani
PVC folijom i punjeni šljunkom te su zasađene vrbe, trska, šaš, metvica, perunike
i d r u g i m m o č v a r n i m biljem. Kao alternativa PVC foliji, nepropusna m e m b r a n a
se može izraditi od ferocementa. Ljuska od ferocementa se izrađuje t a k o da se
na tlo postavi rabit mreža (gusto pletena metalna mrežica) te se na nju nabacuje
beton u sloju od 3 do 5 c m . Beton ne smije biti napravljen sa šljunkom nego s
pijeskom.
Razlika u vodi iz stroja za pranje rublja - lijeva Gotov biopročistač
nije prosa kroz pročistač, a desna je

164 165
tra, koje će služiti za zalijevanje i kupanje. i kakao maslac. Ostala ulja se m o g u dodati u m a n j i m količinama (maksimalno
Jezerce je oblika cvijeta i izolirano PVC f o l i j o m , o b r u b l j e n o korisnim i 2 5 % ukupne količine ulja). U tu skupinu spadaju: bademovo, ricinusovo, laneno,
ukrasnim močvarnim biljkama, te biljkama kojima je potrebno m n o g o vode za sezamovo, kukuruzno, suncokretovo, sojino, repičino i ulje pšeničnih klica.
rast. Opisani pročistač ima površinu 14,5 m 2 za 3 člana kućanstva, što je Svako od ovih ulja ima svoj specifičan faktor saponifikacije o kojem ovisi
dovoljno za efektno pročišćavanje sivih voda i nadmašuje kriterij od najmanje količina potrebne lužine.
2
2,5 - 3 m površine pročistača po osobi. Teren na kojem je pročistač izgrađen NAPOMENA: za izradu sapuna nemojte kupovati skupa djevičanska, hladno
je blago nagnut i u blizini jezera se nalazi odvodni kanal za slučaj da jezerce prešana ulja. Dapače, za sam proces saponifikacije čak su pogodnija jeftinija,
dobije previše vode. Takav pročistač je isplativ i neštetan za okoliš. A k o želimo rafinirana, toplo prešana ulja. Takvo ulje se proizvodi od komine maslina koje
do kraja ostati vjerni ekološkim načelima, zahtijeva naporniji fizički rad. Ali su već j e d n o m hladno prešane. Da bi se iz t o g tropa dobilo ulje, smjesa se
kao i kod gradnje baliranom s l a m o m , i ovdje i m a m o prijatelje da p o m o g n u . zagrijava na visoke temperature, pri č e m u se g u b i hranjiva vrijednost ulja.
Čišćenje pročistača vrši se otprilike svakih pet do sedam godina, vađenjem Zato s m a t r a m o da takvo jeftino ulje nije baš kvalitetno za prehranu, ali je
šljunka i njegovim ispiranjem te vraćanjem u bazene. savršeno za izradu sapuna.
V o d u , osim za piće, u velikim količinama koristimo u kućanstvu za kuhanje,
pranje posuđa, pranje rublja i tuširanje. Pritom često koristimo raznorazna
kemijska sredstva, rijetko se obazirući na štetu koju će prouzročiti nakon što
v o d o v o d o m izađu iz područja našeg d o m a . Većina sredstava za pranje koja
m o ž e m o kupiti u o b i č n i m d u ć a n i m a proizvode se na bazi deterdženata.
Deterdžent je kemikalija koja se dobiva od petroleja. Nije razgradiv, dakle
onečišćuje vodu u koju dospije. Za razliku od deterdženta, sapun je potpuno
razgradiva supstanca, a može se proizvesti uglavnom od prirodnih sirovina.
Danas na tržištu postoje različiti proizvodi koji se deklariraju kao " e k o "
proizvodi. Neki od njih se proizvode na bazi sapuna. U većoj ili manjoj mjeri su
biološki razgradivi. M e đ u t i m , etiketa "eko proizvod" često se zlorabi kao
marketinški trik za postizanje više cijene. Osim t o g a , zašto plaćati sve ove
proizvode, kad ih se većina može vrlo jednostavno napraviti kod kuće uz
m i n i m a l a n trošak. Izradom vlastitih sapuna i sredstava za pranje, n u d i m o
direktnu alternativu j e d n o m segmentu potrošačkog društva i dovodimo u pitanje
potrebu za postojanjem cijele jedne grane industrije oko koje se vrti o g r o m n a
količina novca.

Sapun

Osnovni sastojci za izradu bilo kojeg sapuna su: masnoća, lužina i voda. Izrada eko-sapuna

1. Masnoća
2. Lužina
Sapun je teoretski m o g u ć e napraviti od gotovo bilo koje masnoće. N e k a d se u
Većina ljudi koji se odluče na izradu vlastitog sapuna kao lužinu koristit će već
tu svrhu koristio životinjski loj. Preferiramo korištenje masnoća biljnog porijekla,
spominjanu kaustičnu sodu (natrij-hidroksid, N a O H ) . To je izrazito lužnata
to jest ulja. Tvrdoća k o n a č n o g sapuna ovisit će o kombinaciji ulja koje smo
kemikalija vrlo nagrizajućih svojstava. Prodaje se u obliku kristalića. U kućanstvu
izabrali. O kombinaciji ulja ovisit će i količina lužine koja je potrebna za potpunu
se koristi najčešće za odštopavanjezačepljenih odvoda. Kaustična soda reagira
saponifikaciju (kemijski proces nastajanja sapuna).
s m a s t i m a i pretvara se u sapun. U ispravno napravljenom sapunu, koji je
Samo neka ulja imaju zadovoljavajuće karakteristike da bi se od njih napravio
dovoljno odstajao, n e m a više kaustične sode.
tvrdi sapun. U tu skupinu spadaju: maslinovo ulje, p a l m i n o ulje, kokosovo ulje

166 167
 N e k a d se umjesto kaustične sode za izradu sapuna koristio lug. Lug je Postupak:
tekućina koja se dobije kad voda (obično kišnica) kaplje kroz pepeo koji je
nastao g o r e n j e m tvrdog drveta (hrast, bukva...). Dobivena tekućina je otopina 1. Stavite plastičnu posudu na v a g u . Kalibrirajte je t a k o da pokazuje nulu.
kalij-hidroksida ( K O H ) u vodi. Savjetujemo da za početak savladate tehniku U posudu sipajte kaustičnu sodu, izvažite t o č n u količinu koja piše u receptu. U
izrade sapuna s kaustičnom sodom, pa zatim a k o želite napraviti sapun 100% posudu s kaustičnom sodom ulijte destiliranu vodu. Kaustična soda će se otopiti
prirodnog porijekla, eksperimentirajte s l u g o m dobivenim od pepela. 2 u vodi pri č e m u će se smjesa zagrijati na 90 C. Pripazite da ne udahnete paru
koja će se dizati iz posude. Zamiješajte tako da se svi kristalići rastope. Poklopite
3. Voda i stavite negdje sa strane da se ohladi.
Voda m o r a biti m e k a n a , što znači da količina otopljenih minerala m o r a biti
m i n i m a l n a . Najjednostavnije je koristiti destiliranu vodu. Druga opcija je kišnica.
Voda iz vodovoda je p o t p u n o neprikladna za izradu sapuna jer je vrlo tvrda.
OPREZ!!! Kaustična soda je izuzetno opasna kemikalija, pa treba biti vrlo
oprezan dok radimo s n j o m ! Vrijedi sve kao i kod proizvodnje biodizela. Ako
dođe u dodir s kožom, spaja se sa v l a g o m iz kože i izaziva jake opekline. Pri
dodiru s v o d o m vrlo burno reagira i zagrijava se na oko 90 C. Z b o g t o g a se
moraju poduzeti sve mjere zaštite. Upotreba g u m e n i h rukavica, zaštitnih naočala
i zaštitne odjeće je obavezna. A k o se u n a t o č svim m j e r a m a ipak desi da
kaustična soda dospije na kožu, nemojte je pokušavati s kože isprati v o d o m .
Najprije na kožu nanesite obilnu količinu octa. Ocat, kao kiselina, neutralizirat
će kaustičnu sodu. Z a t i m isperite s v o d o m .
Kaustična soda reagira s a l u m i n i j e m , pa zato nemojte koristiti aluminijske
posude ili žlice. Isto vrijedi i za limene posude. Za držanje kaustične sode
preporučujemo plastične posude, a sapun je najbolje kuhati u emajliranim
posudama ili posudama od nehrđajućeg čelika (rostfrei, inox...). Za miješanje
je najbolje koristiti drvene ili plastične žlice.

Pribor
- vaga koja se može kalibri rati
- plastična posuda u kojoj ćete pomiješati kaustičnu sodu s destiliranom Miješanje kaustične sode i destilirane vode
vodom
- drvena ili plastična žlica ili kuhača za miješanje 2. Kad dobivena vodena otopina kaustične sode prestane biti vruća, nego
- lonac (emajl ili nehrđajući čelik) samo topla (idealno bi bilo 38 C) u lonac ulijte potrebu količinu ulja. Zagrijte
- t e r m o m e t a r za tekućine ulje na t e m p e r a t u r u od 38 C. A k o koristite ulje u k r u t o m obliku (npr. p a l m i n o
- ručni mikser ulje ili kakao maslac) najprije ga otopite na višoj temperaturi t a k o da postane
- plastični kalupi tekuće. Z a t i m ostavite smjesu da se ohladi na 38 C.
- deka ili poplun
3. O p r e z n o ulijte vodu s kaustičnom s o d o m u toplo ulje, cijelo vrijeme
miješajući. Miješajte još nekoliko m i n u t a t a k o da se sve d o b r o pomiješa. Z a t i m
počnite miješati mikserom. N e m o j t e miksati duže od 10 sekundi o d j e d n o m .
Naizmjence miješajte ručno i mikserom sve dok smjesa ne postane neprozirna
i gusta. U k u p n o vrijeme miješanja trebalo bi biti između 15 i 20 m i n .
2
Ova m e t o d a je detaljno objašnjena na slijedećim w e b stranicama:
http://ourworld.compuserve.com/homepages/paul_norman_3/soapmake.htm
httpj//JQurneytoforever.org/biodiesel_ashlye.html (12.12.2005.).

168 169
 4. Ulijte sapun u kalupe. Poklopite poklopcima i sve skupa zamotajte u II. Sapun od biljnih ulja
deku ili p o p l u n . Vrlo je važno da se sapun ne ohladi prenaglo. Tijekom prvih 2 2 7 g maslinovog ulja
12 sati sapun će se još zagrijati zbog kemijske reakcije koja se odvija. Z b o g 136 g kokosovog ulja
toga nemojte otvarati poplun prvih 1 2 sati. Kad se sapun nakon nekoliko dana 91 g p a l m i n o g ulja
stvrdne dovoljno da se može izvaditi iz kalupa, izvadite ga (rukavice!) i stavite 170 g destilirane vode
na prozračno mjesto da se osuši. Prije upotrebe pričekajte još n a j m a n j e 3 62 g kaustične sode
tjedna.
DODAVANJE MIRISA
Napomena Mirisi se u sapun d o d a j u u obliku esencijalnih i eteričnih ulja. U smjesu se
Sapun koji nije dovoljno odstajao sadrži male količine kaustične sode. Zbog dodaju tik prije lijevanja u kalupe. Intenzitet eteričnih ulja varira od proizvođača
toga je vrlo važno da odstoji dovoljno d u g o . N a k o n što odstoji, istestirajte ga do proizvođača, pa količine u receptima treba uzeti provizorno i prilagoditi
tako da operete ruke. A k o osjetite lagano peckanje to znači da treba još stajati. o s o b n o m ukusu.
Ako nema peckanja prislonite jezik na sapun. Ako se niti tada ne pojavi peckanje Druga m e t o d a je dodavanje eteričnog ulja u gotovi sapun u kojem n e m a
to znači da je sapun spreman za u p o t r e b u . Obično je dovoljno oko tri tjedna više kaustične sode. Izvodi se na slijedeći način:
stajanja n a k o n čega je sapun spreman za sigurnu upotrebu. Napraviti osnovni sapun bez d o d a n i h mirisa. N a k o n 3-4 d a n a , kada se
A k o se desi da se sapun nakon d u g o vremena ne stvrdne to znači da se dovoljno stvrdne, naribati ga i staviti u lonac za kuhanje sapuna. Na svakih
prebrzo ohladio. Smjesu ponovo zagrijte na 38 C, ulijte u kalupe i zamotajte. 5 0 0 g sapuna dodati 3,5 dl destilirane vode. Smjesu polagano zagrijati na
Isti postupak primijenite ako sapun n a k o n d u g o vremena još uvijek sadrži najmanjoj vatri povremeno miješajući (ne prečesto, da se ne napravi previše
kaustičnu sodu. sapunice). Pazite da v a m se sapun ne
uhvati za posudu i zagori. Ako je smjesa
RECEPTI 3 presuha, dodajte malo vode. Sapun će
se p o t p u n o rastopiti kroz sat vremena.
Napomena: Vrlo je važno da se precizno držite zadanih količina! A k o želite Nemojte se previše opterećivati ako u
raditi sapune s nekim d r u g i m uljima, n e m o j t e ih samo zamijeniti u receptima. smjesi ostane nekoliko nerastopljenih
Promjena vrste ulja u receptu zahtjeva i p r o m j e n u količine kaustične sode. g r u d i c a . Skinite s vatre i nastavite
miješati. K a d se sapun m a l o o h l a d i
I. Sapun od maslinovog ulja (oko 66 do 71 C) dodajte eterična ulja,
1 I maslinovog ulja mirise, boje ili bilo kakve druge aditive.
127 g kaustične sode Izlijte u kalupe i pustite da se sapun
2,5 dl destilirane vode potpuno ohladi i stvrdne. Osim
eteričnih i esencijalnih ulja, u sapun se
Ovo je vrlo jednostavan sapun koji može ispasti dosta jeftin ako n a đ e m o
m o g u dodati razni aditivi kao npr. gel
jeftino maslinovo ulje (npr. od komine maslina). Korištenje nekih egzotičnijih
aloe vere (ljekovita svojstva) ili zobene
ulja (npr. kokosovo ulje) dosta poskupljuje konačan proizvod.
pahuljice (abrazivna svojstva).

3
N a i n t e r n e t u s e m o ž e n a ć i m n o g o w e b stranica s a r e c e p t i m a z a r a z n e s a p u n e . O v o s u n e k e
od njih: Sredstva za pranje
Jittpj//www.lJberty-natural.cQm/infQ/sQQpjecipes.htm
http://www.angelfire.com/ny2/SoapersCorner/SoapingRecip.es.html
SREDSTVO ZA PRANJE RUBUA
http://www.tlcsoaps.com/recipgs.htm
http://www.colebrothers.com/soapcalc/free.html 2 0 0 g sapuna od maslinovog ulja ili
A k o p l a n i r a t e smišljati vlastite r e c e p t e p r e p o r u č u j e m o d a d e t a l j n o p r o u č i t e slijedeće w e b nekog d r u g o g sapuna koji se ne pjeni
stranice: 3/4 šalice k r i s t a l n e sode ( n a t r i j -
karbonat, N a 2 C 0 3 - to je sredstvo koje
http://www.tlcsoaps.com/oilsapval.htm

170 171
se koristi za o b r a d u drvenih bačava u vinarstvu) UNIVERZALNA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE
Naribajte sapun i stavite u posudu za kuhanje sapuna. Dodajte kristalnu 1. četiri žlice sode-bikarbone rastopite u 1 I vode
sodu i 3 šalice vode. Promiješajte i kuhajte dok se sapun i kristalna soda ne 2. u litri tople vode rastopite 1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja
rastope. Smjesu izlijte u veliku p o s u d u i d o d a j t e 5 I t o p l e v o d e . D o b r o i dodajte sok od jednog limuna
promijeđajte. Dok se smjesa hladi trebala bi se zgusnuti u rijetku želatinu. 3. u 7 litara tople vode rastopite 1/8 šalice kristalne sode, 1/4 šalice octa i 1/2
Koristite 1/2 do 1 šalicu ove tekućine za jedno pranje. šalice naribanog sapuna

Omekšivač za rublje: 1 šalica octa + 1/4 šalice sode-bikarbone (natrij-

hidrogen-karbonat, N a H C 0 3 )

SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (RUČNO PRANJE)

1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja
2 šalice tople vode
1/4 šalice glicerina
nekoliko kapi eteričnog ulja limuna
Rastopite sapun u vodi. Dodajte glicerin i eterično ulje i ostavite da se
ohladi.

SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (PRANJE U STROJU)

1/2 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja
1 šalica vode
1 žličica limunovog soka
3 kapi eteričnog ulja čajevca
1/4 šalice prozirnog octa
Rastopite sapun i dodajte preostale sastojke. Ostavite da se ohladi.

PRANJE WC ŠKOUKE

Koristite mješavinu sode-bikarbone, vode i octa.

SKIDANJE KAMENCA
O c a t ili v o d e n a o t o p i n a l i m u n s k e kiseline (može se nabaviti na veliko u
poljoprivrednim d u ć a n i m a ) .
ČIŠĆENJE PEĆNICE
Na zakorena mjesta sipajte sol. Isperite. Za detaljno ribanje koristite sodu-
bikarbonu.

PRANJE PROZORA
1 I vode
1/2 šalice alkoholnog octa
1 žlica limunovog soka
2 žlice etilnog alkohola

172 173

Organizacija
U permakulturi učenje počinje s analizom pet područja u kojima s m o kao
čovječanstvo stvorili probleme i t i m e ugrozili budućnost. To su tlo, voda, energija/
resursi, zrak/klimatske promjene i organizacija. Istovremeno, permakultura nas
educira i osnažuje da radimo održiva poboljšanja u svakom od tih pet područja.
Ipak, problemi i loši odnosi unutar jednog područja uzrokuju i probleme i loše
odnose i u svim d r u g i m a . To je područje organizacije, odnosno ljudski faktor.
Način na koji v o d i m o krute organizacije podređenih i onih koji naređuju, način
na koji su organizirana naša društva koja uzdižu do neba nasilje, način na koji
uspostavljamo naše međusobne odnose temeljene na sebičnosti i opsesivnom
natjecanju uzrokuje bolesno stanje i u ostalim e l e m e n t i m a . Organizacija je
najvažniji element u našoj analizi, jer se problemi u njoj prelijevaju na druge
elemente. Ukoliko n e m a m o dobre odnose u samoj organizaciji, vrlo je teško
za povjerovati kako ć e m o zajedno biti u stanju stvoriti dobre vrtove ili dobre
energetske sustave. To može i trajati j e d n o vrijeme, ali neodrživost loših
međuljudskih odnosa koji su dio iste skupine, organizacije, planete kad t a d će
doći na n a p l a t u . Z a t o je iznimno važno da se ne zanosimo samo održivim
energetskim sistemima, prekrasnim vrtovima, k o m p o s t n i m wc-ima i sličnim,
već da i z g r a đ u j e m o i n j e g u j e m o i l j u d s k e o d n o s e koji se b a z i r a j u na
m e đ u s o b n o m povjerenju, p o m a g a n j u i suradnji. U j e d n o m ekoselu su lijepo
rekli kako se ljudi u g l a v n o m fasciniraju tehničkim dostignućima koja su postigli,
ali da rijetko kada pomisle koliko su ona plod njihove međusobne sinergije i
suradnje. Tehnološka dostignuća su posljedica na ovakvim pričama, a ljudi su
ono što prethodi.
Vrlo je mali broj ekosela ili sličnih priča koja zaista zazive s obzirom na
veliki broj onih koja krenu u taj proces. Gotovo 7 5 % takvih inicijativa propadne
u prve četiri g o d i n e . Od toga 9 0 % k a o razlog ima ljudski faktor, konflikte
između članova i članica određenih inicijativa, a ne zbog neimanja vjetrenjača
za struju ili kuća od balirane slame. Lijepe priče ne propadaju, jer su ljudi imali
šugav vrt, već su njihovi m e đ u s o b n i odnosi postali prilično šugavi. Čak ni
nedostatak novca nije glavni uzrok. T i m e n a m se i pokazuje koliko je važna
o n a p r i m a r n a energija, energija i z m e đ u ljudi. Često mislimo da se stvari
podrazumijevaju, ali život je u svakodnevnim p r o m j e n a m a i ukoliko ne idemo
u korak s njim dolazi do rascjepa.
174
Rekli smo u poglavlju o permakulturi kako naš dizajn počinje od zone gdje
stanujemo koju označavamo kao nultu zonu ili zonu 0. Z o n e o kojima ć e m o
govoriti u poglavlju o dizajniranju se nižu s obzirom na naše prisustvo u njima.
N o , upravo kako bi se naglasila važnost ljudi i njihovih odnosa, sve se češće
spominje zona 00 . Ljudi koji žive na p e r m a k u l t u r n i m i m a n j i m a ili su dio
permakulturnih projekata označavamo Z o n o m 0 0 , jer su njihove pozicije i
njihovi međusobni odnosi i najvažniji. Sve to posebno dolazi do izražaja jer se
vrlo često radi o životnim pričama, gdje d a j e m o cijeloga i cijelu sebe, gdje
pokušavamo ostvariti svoje najdraže snove. Z a t o je i količina energije koja frca
m e đ u ljudima uključenima u takve priče vrlo jaka.
Kada krećemo u stvaranje ovakvih životnih projekata d o b r o je imati viziju
z a j e d n i c e kakvu ž e l i m o ostvariti. T a k v a vizija n a m olakšava p r i p r e m u i
provođenje malih koraka do ostvarenja cilja te n a m je jasniji redoslijed prioriteta.
Da naša g r u p a može ostvariti svoje ciljeve i vizije potrebne su n a m četiri vrste
kvalitete. Permakulturni dizajner Jan M a r t i n Bang ( 2 0 0 5 ) ih smatra podjednako
važnima, te ističe da u nedostatku samo jedne ne možemo ići dalje, uspoređujući
to sa četiri kotača vozila. Dakle, potrebne su n a m :
1. Kvaliteta balansa - harmoniziramo naše odnose kroz zajedničke akcije,
susrete, život.
2. Kvaliteta slušanja - da bismo mogli kvalitetno komunicirati sa ljudima
oko nas m o r a m o znati slušati.
3. Kvaliteta fleksibilnosti - sposobnost stvaranja aktivnog odnosa prema
društvu u kojem djelujemo, umjesto izolacije naglašavamo promjene i
spremnost na improvizaciju.
4. Kvaliteta organizacije - f o k u s i r a n j e g r u p e , t r a n s p a r e n t n i odnosi
odgovornosti. Daje odgovor na pitanje postoje li dovoljno jaki kapaciteti
u našoj grupi da ostvarimo ciljeve i vizije.
Ukoliko naša priča ima ove četiri kvalitete, vrlo je vjerojatno kako ć e m o
unatoč svim n e d a ć a m a i problemima koji se d o g a đ a j u , uspjeti ostvariti održivost
organizacije. Pored koraka koje ć e m o poduzimati da ostvarimo našu zajedničku
viziju, d o b r o je stvoriti listu zajednički prihvaćenih dogovora koji su jasni i
jednostavni. Takvi dogovori ili sporazumi trebaju biti doneseni od strane svih
pripadnika i pripadnica zajednice (direktna d e m o k r a c i j a ) na transparentan
način. Dobro je zapisati dogovore na papir kako bi ih svi vidjeli i s vremena na
vrijeme se podsjetili na njihovo značenje i svrhu. Ovakvi dogovori n a m se čine
nebitnima ili nepotrebnima u t r e n u c i m a kada sve štima, ali se vrlo često u
trenucima konflikta i m o g u ć e g sukoba pojavljuju kao dobar vodič za izlaz iz te
situacije. S p o r a z u m i m o g u biti od o p ć e g z n a č e n j a , ali m o g u se baviti i
specifičnim potrebama i dimenzijama naše zajednice: kako zarađivati i dijeliti
novac, kako raspodijeliti zaduženja i poslove, kućni red, vlasništvo nad zemljom
175
ili d r u g o . (sadržaj) i proces (tko i kako je ušao u konflikt).
Prvo ć e m o o d m a h naglasiti kako ne smijemo pristati na nasilje kvazi mira, Najčešći razlozi konflikta su:
pospremanje problema i neslaganja pod tepih ili u i m e svete istine stvaranje
lažne slike o jedinstvu. Dapače, sve do sada rečeno i ono što slijedi pomaže 1. Teški ljudi - najrjeđi oblik, n e o d g o v o r n i ljudi koje nije briga za
n a m da u o č i m o na vrijeme m o g u ć e pukotine u našoj grupi kako se ona ne bi posljedice njihovog ponašanja, potrebno im je pristupiti s posebnom
raspala. Isto tako, ukoliko su te pukotine prevelike, bolje je da se ljudi u miru pažnjom i b r i g o m , vrlo često na kraju o d u iz priče pod pritiskom ostalih.
raziđu i m a k n u jedni od drugih te nastave stvarati svoje priče negdje drugdje 2. Nedostatak resursa: premda n a m je jasniji kao sukob na globalnoj
sa d r u g i m ljudima koji ima više odgovaraju. To je puno bolje nego da takvo razini, često smo nesvjesni kako smo i u našim životima osjetljivi na to
stanje teče unedogled. pitanje. Pored ekološke održivosti, postoji i socijalna. Svatko treba imati
No isto tako, z n a m o kako se grupe i međuljudski vrlo često raspadaju zbog svoj prostor.
nesporazuma ili sitnica koji se ne rješavaju o d m a h , već se gomilaju i postaju 3. Borba za m o ć - uče nas o d m a l e n a da se t r e b a m o boriti za prevlast
"nepremostivi" p r o b l e m i . Vrlo često se sukobljavamo zbog glupih razloga, jedni na d r u g i m a i pozicionirati se.
odnosno manje zbog samog sadržaja, a više zbog f o r m e , neovisno da li se radi 4. Iskrivljene informacije - u komuniciranju sa d r u g i m a uvijek t r e b a m o
0 našem ego-tripu, trenutnoj razdraženosti ili jednostavno nesimpatiziranju biti sigurni da je osoba kojoj se o b r a ć a m o primila informaciju onako
nekoga. Sukobljavamo se, jer nas od m a l e n a uče da se m o r a m o natjecati, a kako smo htjeli. Nije d o b r o samo pretpostavljati da se to desilo.
ne surađivati. Lucilla Borio, kao članica odbora International Institute for Fa­ 5. Neprihvaćanje - jedan od najgorih osjećaja koje m o ž e m o osjećati je
cilitation a n d Consensus, na tečaju o ekoselima u Z a g r e b u 2 0 0 4 . godine da smo neprihvaćeni, nevidljivi i nevažni za d r u g u osobu. Premda nas
istaknula je kako ne t r e b a m o očekivati da se konflikti ne pojavljuju. 1 Ljudi smo neko često t a k o kvalificira nesvjesno, utjecaji i posljedice m o g u stvoriti
1 skloni s m o k o n f l i k t i m a , t r e b a m o naučiti kako ih prepoznati na vrijeme i velike sukobe i ljutnju.
upravljati njima da se ne pretvore u ozbiljne sukobe. M o ž e m o dati i definiciju 6. Drugačiji sistem računanja: često s m o skloni naša činjenja za druge
konflikta kako ga vidi Laird Shaub: "Konflikt okuplja najmanje dvoje ljudi koji kvalificirati kao vrijedna i važna, a umanjivati trud i rad drugih.
i m a j u različito mišljenje o nečemu, i g d j e je najmanje jedna osoba od njih
d u b o k o potresena t o m situacijom" (Borio a n d Candela, 2 0 0 4 ) . Konflikt ne Kako bi se izbjegli ozbiljniji sukobi svaka osoba u zajednici mora preuzeti
treba brkati s različitostima, jer nas one čine bogatijima. Konflikt nastaje kada odgovornost za vlastito zadovoljstvo i sreću, kao i pravo drugih na t o . Težnja za
razlike vidimo kao kontraste i p r i d o d a m o im emocije. Tada se osjećamo loše zajedničkom edukacijom pomaže n a m izvući se iz vlastite čahure i suočiti se s
zbog t o g kontrasta, nešto nas zbilja plaši ili ljuti oko stavova d r u g e osobe. potrebama i stavovima drugih. T r e b a m o naučiti prihvaćati ljude s njihovom
Javlja se strah da ć e m o izgubiti svoj identitet, a ljudski je ne željeti osjećati iskustvom i prošlošću te odvajati njihovo ponašanje od njih s a m i h . Ljude
strah. Ukoliko s m o g n e m o snage suočiti se s t i m , ulazimo u e m o c i o n a l n o prihvaćamo, njihova određena ponašanja ili stavove ne i o t o m e raspravljamo.
zahtjevan i težak rad na sebi, ali ulazimo u kvalitetni dio odrastanja i razvoja Ovo ne znači da ć e m o tolerirati preobražaj kretenskog ponašanja u kretena,
samih sebe kao osoba. ali to su iznimne i radikalizirane situacije. Takve osobe uglavnom napuštaju
Konflikte je teško izbjeći, jer se plodno tlo za njihovo nastajanje nalazi u zajednice pod n e f o r m a l n i m pritiskom ostalih. U g l a v n o m su češći slučajevi da
našem o d g o j u , institucionalnoj edukaciji i c j e l o k u p n o m sustavu i uređenju. povezujemo osobu s njenim stavovima i ponašanjem te uvlačimo osobnost u
Ponekad na osobnoj razini proizlazi iz naših vlastitih nesigurnosti, t r a u m a , teških međuodnos.
iskustava, neiživljenih osjećaja i ostalog što nas gura prema konfliktu sa drugima. Inače kada u đ e m o s n e k i m u konflikt, p r e s t a n e m o komunicirati s t o m
Kada nastane konflikt uvijek o b r a ć a m o pažnju na dva aspekta: problem o s o b o m , počnu opanjkavanja i ogovaranja i tako se " n o r m a l n o " funkcionira.
Konflikt je posebno opasan u zajednicama, jer je iluzorno očekivati da će
1
Po R o b e r t u G i l m a n u " e k o s e l a su ljudska staništa, s v e o b u h v a t n e z a j e d n i c e , i u r b a n e i r u r a l n e , ostati samo na dvije osobe. Kada se neslaganje u stavovima počne povezivati
k o j e su p r i j a t e l j s k i i n t e g r i r a n e u p r i r o d n i o k o l i š i i m a j u s p o s o b n o s t u s p j e š n o se o d r ž a v a t i i u s d o t i č n o m o s o b o m , ljudi počinju zauzimati strane u sukobu, javljaju se podjele
b u d u ć n o s t i " ( B o r i o a n d C a n d e l a , 2 0 0 4 ) . P r e m d a j e n a prvi p o g l e d č u d n o što i u r b a n i održivi i grupe ili se sve gura pod tepih kako bi se nasilno održala idila zajednice.
prostori u o v o m k o n t e k s t u s p a d a j u p o d naziv e k o s e l a , razlog t o m u j e u t j e c a j m i r o v n o g p o k r e t a n a
Premda smo m l a d i i kao ljudi i kao grupa, u Z M A G - u smo već imali iskustva s
prve p o k r e t a č e i p o k r e t a č i c e ekosela, koji su k o n c e p t sela vadili iz G a n d h i j e v e ideje m i r o l j u b i v i h i
održivih seoskih r e p u b l i k a , g d j e su veze i z m e đ u l j u d i i o s j e ć a j o d g o v o r n o s t i p r e m a z a j e d n i c i p u n o ovim stvarima. U zimu 2 0 0 3 . godine bili smo blizu raspada, baš zbog toga jer
izraženiji i j a č i . H i l d u r i Svensson ( 2 0 0 2 : 10) ističu k a k o su " e k o s e l a z a j e d n i c e ljudi koji teže v o d i t i smo zbog neiskustva, osobnih taština i slabosti, neznanja kako riješiti neke
održivi životni stil u h a r m o n j i j e d n i s d r u g i m a , sa d r u g i m ž i v i m b i ć i m a i sa Z e m l j o m " .

176 177
probleme, pretvorili vlastita neslaganja u nemogućnost bivanja na istom mjestu.
Zapravo, problemi su počeli u grupi Vukomerić, koja radi na projektu Reciklirano
i m a n j e , ali se logično prelila na cijeli Z M A G . Preživjeli s m o tu z i m u samo
zahvaljujući nebrojenim razgovorima, preispitivanjem vlastitih stavova pa na
kraju preispitivanjem i što značimo jedni d r u g i m a i što je n a m a Reciklirano
imanje. Ne biste vjerovali, ali uzrok nije bila neka epohalna razlika u našim
svjetonazorima ili o g r o m n i sukob u mišljenjima. Sve je počelo s diskusijom
kakav staklenik treba nadograditi na drvenu kuću. Te treba biti veliki da u
njemu i m a p u n o prostora te ne smije biti veliki da ne gubi previše energije po
noći, te treba biti uz kuću te ne tako nego treba ići više prema van u prostor, te
ovo stablo će smetati zimskom suncu da uđe u kuću te neće smetati i tako
unedogled. Na kraju ispadne da se m a n j e priča o s a m o m sadržaju, a diskusija
prelazi na osobni nivo i često se počinje s ubacivanjem stavova i mišljenja koje
uopće n e m a j u veze s p o č e t n o m t e m o m razgovora. I n a m a se desilo da drugi
članovi i članice g r u p e počinju gubiti interes za s a m u t e m u i sudjelovanje u
raspravi kako ona postaje bojno polje za osobne nesporazume, animozitete i
sukobe.
Ukoliko smo svjesni do sada rečenog, i m a m o veće šanse da izbjegnemo
ovakve situacije. Mi t a d a nismo znali kako to izbjeći, bili smo dosta mladi i naši
egići su pupali ko sijaset narcisa u proljeće. Kao što smo rekli to je sve gotovo
rezultiralo našim raspadom. Eto, skoro ste ostali bez ove knjige.
O n o na što još t r e b a m o paziti je o m j e r privatnog i kolektivnog. Jasno je
kako nas današnji neoliberalni sustav sve više pretvara u individualne usamljene
egoiste. O p e t m n o g e k o m u n e i slične priče u prošlosti su otišle u d r u g u krajnost
i ukinule ikakav osjećaj privatnosti. Potreban n a m je balans između t o g dvoje.
U talijanskom gradiću Torri Superioreu, u k o j e m živi spomenuta Lucilla, naišli
s m o na odlično rješenje međuljudskih odnosa, što je kao što smo rekli često
znalo i doći glave ovakvim projektima. U Torriju postoji veliki dio za goste,
veliki dio za društvene aktivnosti, gdje je na primjer knjižica ili gdje se jede, ali
i jako veliki dio u kojem borave isključivo ljudi iz kolektiva Torri Superiorea.
T a k o je 5 0 % vlasništva u r u k a m a kolektiva, a 5 0 % gdje ljudi imaju svoje vlastite
stanove i pripadajuću intimu. To funkcionira izvrsno i svatko uživa i u društvenosti
i u vlastitom miru kako kome u kojem trenutku odgovara.
U zajednicama kod načina donošenja dogovora i općenito donošenja odluka
d o b r o je k r e n u t i p u t e m f a c i l i t a c i j e i k o n s e n z u s a . "Konsenzus je proces
odlučivanja u kojem težimo nenasilnom donošenju odluka ili rješenju sukoba
te kooperativnom razvoju odlučivanja kojeg svi m o g u podržati" (Borio and
Candela, 2 0 0 4 : 2 1 ) . T i m e izbjegavamo podjele u zajednici u odnosu na većina/
m a n j i n a odnos, koji se često pretvara u odnos vladajući/oni kojima se vlada.
Također se štitimo i od nezainteresiranosti za zajednicu, jer oni koji su većina
će uvijek imati sigurnost da će njihove želje i stavovi biti prihvaćeni. Takav
n a č i n o d l u č i v a n j a je i inkluzivan, o d n o s n o otvoreno daje do znanja svim
178
članovima i članicama neke zajednice kako je svačije mišljenje važno te kako
se svakog cijeni. Grupa Vukomerić donosi svoje odluke konsenzusom i p r e m d a
s m o kod rasprave o stakleniku pomislili kako se nikad n e ć e m o iskobeljati iz
t o g čvora, jer se nikako nismo mogli dogovoriti kakav staklenik n a m treba,
danas s m o svjesni kako nas je to spasilo. Inače bi netko tko ima veću m o ć ,
osigurao si dovoljan broj glasova i ta opcija bi pobijedila. Poraženi bi otišli iz
grupe s obzirom na uskovitlale emocije. Ovako smo m a l o pričekali, udahnuli
zraka i ipak dogovorili rješenje koje nas sve zadovoljava.
Jasno je kako se za korištenje facilitacije, a posebno konsenzusa kao metode
odlučivanja, svi ljudi u zajednici trebaju proći edukaciju i trening. Biti dobar
facilitator ili facilitatorica nije lako. M o ž e m o reći da je to umjetnost p o m a g a n j a
zajednici ili grupi da d o đ u do zadovoljavajućeg rješenje i nastave sa r a d o m .
Osoba koja je facilitator treba biti nepristrana u procesu konflikta. T a k o đ e r
treba imati sposobnost gledanja na potrebe grupe kao cjeline. Stvarati atmosferu
povjerenja i sigurnosti. Paziti na ravnotežu u participaciji. Održavati fokus i
energiju g r u p e . V a d i t i sukobe na površinu i p r e d l a g a t i m o g u ć a rješenja.
Sakupljati dogovore i pozivati na konsenzus. Predlagati zaključke. Pripremiti i
izdvojiti m o g u ć e aktivnosti koje slijede. Dobro je da je netko izvan grupe, netko
tko je zainteresiran za proces odlučivanja, a ne rezultat.
A k o će se t o g posla prihvatiti netko iz same zajednice, to mora biti osoba
koja je u stanju o d m a k n u t i se od t e m e i osoba kojoj svi vjeruju. Facilitator je
čuvar konsenzusa. On je vodič i ne sudjeluje u raspravi. On ne daje odgovore,
već postavlja pitanja kako bi održao ravnotežu participacije: Da li još itko i m a
nešto za dodati? Da li smo sada svi spremni krenuti dalje? Ima li itko neku
drugu ideju? Za d o b r o g facilitatora ili facilitatoricu mora se imati strpljenja,
snage i sposobnosti ostati m i r n i m ili m i r n o m u t r e n u c i m a m o g u ć e g konflikta,
dobru m e m o r i j u , osjećaj za h u m o r i ljubav prema grupi kao cjelini. Dobar
facilitator može grupi uštedjeti i vrijeme i energiju. Facilitatori se m o g u mijenjati
ovisno o t e m i i o d l u k a m a grupe, ali i ne m o r a j u . To ovisi o s a m i m članovima
i č l a n i c a m a zajednice. Jako važne uloge pored facilitatora su: osoba koja
zapisuje sve važno i osoba koja pazi na vrijeme. Ostale funkcije koje je d o b r o
imati pokrivene, ali nisu toliko presudne su: osoba koja pazi na vrata da se
stalno ne ulazi izlazi, pripremni t i m , planer dnevnog reda, pazitelj na atmosferu
- promatrač procesa, održavatelji mira, prevoditelj.
Konsenzus je i m e t o d a i rezultat. Glasamo konsenzusom da bismo dobili
konsenzus kao rezultat. Da bi konsenzus uspio m o r a biti zadovoljeno pet
esencijalnih e l e m e n a t a :
1. želja da se dijeli moć
2. pristanak da se odlučuje konsenzusom
3. zajednička svrha i cilj
4. jasna agenda ili p r o g r a m rada
5. efikasna facilitacija
179
 Ključno uvjerenje je da svaka osoba ima jednak dio istine. U n j e m a č k o m
ekoselu Zegg prakticira se tehnika Forum, gdje se svi stanovnici i stanovnice
Z e g g a okupe i međusobno slušaju kako bi se bolje razumjeli i surađivali jedni
s d r u g i m a . Bit je da osoba koja ima nešto za reći odlazi u centar kruga/foruma
č i m e postaje središte pažnje te je sigurna da će je svi čuti.
Čak i u egalitarnim zajednicama kakva većina ekosela jest, postoje rangovi,
što za m n o g e predstavlja t a b u t e m u . No Lučila nas je učila kako se rangova ne
treba sramiti niti ih ignorirati, jer su n o r m a l n i i sveprisutni. Rangovi ili privilegije
se javljaju jer je netko iskusniji ili duže u zajednici, glasniji i ekstrovertiraniji,
samopouzdana osoba i sklona liderstvu. Osobe koje i m a j u niski rang uglavnom
i m a j u suprotne osobine. Ovo su dva polariteta, i postoji čitav niz kretanja i
pozicija na skali. Rangova t r e b a m o biti svjesni i umjesto sukoba onih " g o r e " i
onih " d o l e " , svi zajedno u zajednici trebaju raditi na t o m e da osobe s višim
rangovima pozitivno usmjeravaju svoju poziciju, ohrabruju druge da preuzmu
odgovornost. T a k o đ e r je potrebno vidjeti zašto je netko u niskom rangu te
p o m o ć i t i m o s o b a m a da se jasnije i bolje izraze.
N a r a v n o , i k o n s e n z u s i f o r u m su n e m o g u ć i bez velike p r e d a n o s t i i
odgovornosti za zajednicu svih njenih članova. Vrijednosti koje t r e b a m o za
konsenzus su: poštivanje, povjerenje, suradnja, nenasilje, dobra volja, iskrenost,
različitost, uključivanje, dijeljenje odgovornosti za djelovanje grupe. Vještine
s u : strpljivost, d i s c i p l i n i r a n o slušanje i g o v o r e n j e , aktivna p a r t i c i p a c i j a ,
kreativnost, želja za eksperimentiranjem i rješavanje problema.
U konsenzusu n e m a kvoruma, ali svi m o r a j u biti obaviješteni za sastanak.
Z b o g jedne osobe se ne o d g a đ a sastanak. T a k o u č i m o da grupa može bez
nas i da nismo sveti. Ukoliko se ne pojavimo n e m a m o pravo na žalbu. Uvijek
smijemo nekoga delegirati da zastupa naš stav i donese odluku u naše ime, ali
samo onakvu kako smo donijeli sami. Delegat n e m a pravo mijenjati našu
odluku zbog tijeka rasprave.
Tri su nivoa u procesu odlučivanja: predstavljanje problema, diskusija i
donošenje odluke. A k o ne donesemo konsenzus, odluka se odgađa i nema
djelovanja. Cilj je da se nenasilno riješe sve brige i oprezi, sukobi i konflikti oko
donošenja određene odluke kako bi je svi m o g l i podržati.
K o d d o n o š e n j a o d l u k e i m a m o t r i m o g u ć n o s t i . M o ž e m o s e složiti s
prijedlogom/dati pristanak - to je situacija u kojoj n e m a problema. M o ž e m o
se suzdržati i to je vrlo često odluka - znači ne želimo osobno sudjelovati u
n e č e m u , ali n e m a m o ništa protiv da to netko drugi uradi/ili jednostavno nismo
z a i n t e r e s i r a n i za k o n k r e t a n slučaj ili o d l u k u . O v e d r u g e m o g u ć n o s t i u
konsenzusu ne smije biti previše, jer to o n d a znači da zapravo n e m a m o dovoljnu
veliku podršku od većine ljudi u grupi. Treća mogućnost je blokiranje ili veto,
koji d o n o s i m o kada se zaista ne slažemo s n e k o m o d l u k o m i ne m o ž e m o
podnijeti da je itko drugi obavi, radi ili ostvari. Veto izražavamo kad s m a t r a m o
da neki čin ili akcija, direktno proturječi glavnim motivima i ciljevima naše
180
inicijative, grupe ili zajednice. A k o netko stalno i u p o r n o blokira odluke, trebaju
se svi zapitati je li ta osoba u pravoj grupi.
U n j e m a č k o m ekoselu Sieben Linden donijeli su četiri pravila kako bi proces
donošenja odluka konsenzusom bio efikasniji:
1. Članovi i članice kojih nije briga za rezultat neke odluke ili nisu spremni
suočiti se s t i m rezultatima, n e m a j u pravo na veto.
2. Članovi i članice koje ne sudjeluju na plenarnim/općim sastancima gdje
se priprema rješavanje nekog p r o b l e m a , odnosno donošenje odluka, također
n e m a j u pravo na veto.
3. A k o netko donese veto, dotična osoba mora biti spremna uključiti vlastiti
doprinos i vrijeme da se pronađe novi k o m p r o m i s i rješenje. Veto se ne može
donijeti kao kraj diskusije, već samo kao početak traženja eventualnog novog
rješenja.
4. M e t o d a "konsenzus minus j e d a n " preuzeta od permakulturnog ekosela
Crystal Watersa u Australiji. Ova metoda ističe da ukoliko netko izglasa veto,
te nakon tjedan d a n a n e m a nikakvog p o m a k a i niti ijedna druga osoba u
zajednici p o d u p r e ovakvu ekstremnu poziciju, zajednica ima pravo ignorirati
veto. U Sieben Lindenu naglašavaju kako se ova m e t o d a primjenjuje samo
kod odluka koje su presudne za cijelu zajednicu te odlučuju o njenoj budućnosti
(Jackson a n d Svensson, 2 0 0 2 ) . U k o l i k o p r a t i m o ova jednostavna pravila,
u g l a v n o m n e m a problema sa zajedničkim d o n o š e n j e m odluka. Uvijek a k o
želimo d u g o r o č n o zadovoljstvo u našoj g r u p i ili z a j e d n i c i , t r e b a m o težiti
konsenzusu. Presingom za brzim d o n o š e n j e m o d l u k a stvaramo prostor za
manipulaciju.
Najvažnije je da i m a m o tzv. "ljepilo zajednice", o n o nešto što nas drži
skupa, zajedno, zbog čega divna energija frca između nas i što n a m pomaže
da prebrodimo teške trenutke. Inicijative, zajednice i priče koje n e m a j u to ljepilo
vrlo teško opstaju.
181
 otrov iz dizela godišnje ubije 2 1 0 0 0 ljudi u SAD-u. Dizel je u Kaliforniji odgovoran
za 7 0 % oboljenja od raka kojima je uzrok zagađen zrak. Znanstvenici s UCLA-
e su istražili i otkrili kako smog utječe i na nerođene bebe, još dok su u maternici.
SAD je d o m četvrtine svih proizvedenih automobila na svijetu. Većina kućanstava
ima dva ili više a u t o m o b i l a , pa tako sada ima više privatnih a u t o m o b i l a nego
ljudi koji uopće imaju dozvolu. Prosječan auto u SAD-u odvozi 10% više nego
Kako hodati auto u Velikoj Britaniji, 5 0 % više nego a u t o u N j e m a č k o j i 2 0 0 % više nego
a u t o u J a p a n u . Daljina koju prelaze a u t o m o b i l i u SAD-u veća je od svih

nježnije - gradske priče industrijaliziranih zemalja zajedno (Worldwatch Institute, 2 0 0 4 ) . Bez reforme
korištenja prostora u gradovima i poboljšavanja javnog prijevoza te razvoja

Kao što s m o rekli, ekološki otisak ne govori n a m ništa o budućnosti, već n a m

objašnjava kako živimo. I trenutni rezultati nisu razlog za slavlje, dapače trebaju
nas ozbiljno zabrinuti. N o , upravo zbog svoje jasnoće i sve veće preciznosti
podataka kojim se računa, ekološki otisak n a m ostavlja čitavu lepezu konkretnih
i održivijih načina proizvodnje, potrošnje i odnosa prema o t p a d u . Upravo se
najveća proizvodnja, potrošnja i gomilanje otpada d o g a đ a u i oko najvećih
gradova na svijetu pa su tu promjene vrlo često i potrebnije nego u ruralnim
područjima. T i m e n a m je važno naglasiti kako praktične staze održivosti ne
Ulice namijenje pješacima i biciklistima u Kopenhagenu prije (lijevo) i nakon (desno) promjena
vidimo samo u izoliranim oazama daleko od gradova. Dapače, ne vidimo ih u
ničemu izoliranom, jer održivost ljudi ne postoji bez socijalne dimenzije. Gotovo
drugih alternativa a u t o m o b i l i m a neće nas spasiti nikakva tehnologija. Na svu
sva održiva rješenja koja ljudi uobičajeno vežu sa ruralne predjele ili samostalne
sreću postoji obilje gradova koji n a m m o g u biti inspiracija. U K o p e n h a g e n u se
kuće m o g u ć e je primijeniti i u u r b a n i m područjima, zgradama, kvartovima.
3 2 % prijevoza odvija na biciklima.
Radi se s a m o o različitim dimenzijama.
U Danskoj 3 0 % obitelji uopće nema osobni auto. U nizozemskom
Neoliberalni poredak to dvoje vidi u sukobu što rezultira da se ljudi iseljavaju Groningenu 4 8 % stanovnika ide na posao s biciklom, a 6 0 % svih putovanja
iz ruralnih područja, jer im se iz ekonomskih i socijalnih razloga čine manje odvija se na biciklima. U Stockholmu je čak uveden porez na gradsku gužvu.
privlačnima, a gradovi sve više postaju prenaseljena brda zagađenja i siromaštva. Svim vozilima koja se voze centrom grada u vrijeme najvećih gužvi, kamere
U permakulturi i d r u g i m ekološkim i socijalno osjetljivim idejama, selo i grad snime broj registarskih pločica i automatski šalju podatak u registar Državne
postoje jedno kraj d r u g o g a u suradnji i m e đ u s o b n o m nadopunjavanju. Sada službe za ceste koja naplaćuje porez (Alert, 2 0 0 5 ) . Prvi d a n provođenja t o g
ć e m o se upoznati s nekim lijepim u r b a n i m primjerima kako hodati nježnije. zakona promet je smanjen za četvrtinu. Stanovnici Stockholma će u rujnu ove
Najveći gradski problem u g l a v n o m je transport. Ovdje je ključni problem u godine izaći na referendum kako bi trajno prihvatili ili odbacili ovaj zakon. U
kontekstu našeg rada što svijet ne s a m o da je ovisan o nafti, već nije niti cijeloj Njemačkoj biciklom se obavi 12% svog p r o m e t a , a u Nizozemskoj 2 7 % .
pripremljen niti se priprema živjeti bez nje. Tu se europski i drugi gradovi daleko U M u n c h e n u se biciklom odvija 3 6 % svih putovanja, a u A m s t e r d a m u 3 5 % . U
u prednosti ispred SAD-a gdje život ljudi uvelike ovisi o a u t o m o b i l i m a i gdje se A m s t e r d a m u ako niste naviknuti doslovno se izgubite na posebnim kružnim
m a n j e ulaže u javni prijevoz ili biciklističke staze. A u t o m o b i l i uzrokuju 6 0 - 9 0 % tokovima za bicikle. U Nizozemskoj na bicikliranje o t p a d a 2 9 % svih putovanja.
gradskog zagađenja u industrijski razvijenim zemljama.' W H O procjenjuje kako Nizozemski grad Delft izgradio je pravu mrežu biciklističkih puteva s mostovima,
3 milijuna ljudi u m r e svake godine od z a g a đ e n o g zraka. Organizacija Clean t u n e l i m a i d v o s m j e r n i m t r a k a m a . U SAD-u, g d j e je infrastruktura m a n j e
Air Task Force objavila je krajem 2 0 0 4 . godine izvještaj gdje se ističe kako razgranata i sigurna, m a n j e od 1% p r o m e t a odnosi se na bicikle. Ipak, u SAD
i m a četiri puta više s m r t n i h slučajeva na b i c i k l i m a po k i l o m e t r u n e g o u
Njemačkoj ili Nizozemskoj. U zadnjih 20 godina N j e m a č k a je utrostručila svoje
1
O d l i č n u s t u d i j u o u t j e c a j u p r e v l a d a v a j u ć e g k o n c e p t a u t r a n s p o r t u vidjeti J o h n W h i t e l e g g
biciklističke staze, a na početku '90-ih u više od 30 nizozemskih gradova
( 1 9 9 7 ) Critical M a s s - T r a n s p o r t , E n v i r o n m e n t a n d society i n t h e Twenty-first C e n t u r y , L o n d o n :
Pluto Press.

182 183
stanovnici su odlučili izbaciti a u t o m o b i l e iz središta grada (Worldwatch Insti­
tute, 2 0 0 4 ) . Sve je razvijenije i dijeljenje a u t a . Negdje je to organizirano od
samih ljudi, a negdje su takve grupe organizirane od samih gradskih vlasti kao
u Edinburghu. Istovremeno, u Z a g r e b u se smanjenje gradskih gužvi rješava
najviše g r a d n j o m novih garaža.
Bremen je p o č e t k o m '90-ih postao prvi grad u Njemačkoj s car-free z o n o m ,
što se ubrzo proširilo na sljedećih 25 gradova. U Bologni 4 0 % svih putovanja
odvija se na biciklima, a sljedećih 3 0 % odlazi na javni promet (Whitelegg,
1997). Bogota je postala širom svijeta poznata po svojem razvijanju javnog
prijevoza. Kineski otok Gulangyu na k o j e m živi 2 0 0 0 0 ljudi je mjesto na kojem
uopće n e m a a u t o m o b i l a , osim nekoliko na električni p o g o n za dežurne službe.
O t o k je premrežen t u n e l i m a i žičarom. Gotovo 9 2 % stanovnika Tokija vozi se
javnim prevozom, a svega 5 5 % prometa u zemlji odvija se a u t o m o b i l i m a . Ljudi
u zapadnoj Europi koriste javni transport u 10% svojih prevoza, U Kanadi 7%,
a u SAD-u samo 2%. Ne samo to, ove godine je u m n o g i m velegradovima
SAD-a poskupio javni prijevoz te su ukinute autobusne linije.The 2 0 0 5 . Urban
Mobility Reportu koji je izdao Texas Transportation Institute, donosi zaključak
kako bi se bez javnog prijevoza, troškovi zastoja u prometu povećali za d o d a t n i h
3 0 % , i vrijedili 1,1 milijardu sati (Paulson, 2 0 0 5 ) . S d r u g e strane studija iz
2 0 0 4 . godine provedena u 75 grada u SAD-u pokazala je kako sveprisutni
zastoji u p r o m e t u koštaju vozače i vozačice o k o 8 milijardi dolara godišnje u
izgubljenom benzinu uz izgubljenih 3,5 milijarde sati na čekanje u nepreglednim
redovima (WWI, 2 0 0 5 ) .
Jedan od najljepših primjera je grad od preko dva milijuna stanovnika,
Curitiba u Brazilu. Smanjenje vožnje a u t o m o b i l o m za četvrtinu, postiglo se
inovativnim razvojem autobusnih linija. U Curitibi se 7 5 % građana vozi gradskim
a u t o b u s i m a , a sistem njihovih brzih cesta naziva se "površinskim m e t r o o m "
(Girardet, 2 0 0 3 ) . Čak svaka četvrta osoba koja svakodnevno koristi gradski
prijevoz ima vlastiti auto. Danas preko 20 gradova u Brazilu pokušava ponoviti
ovaj model gradskog prijevoza. Konvencionalno gradsko planiranje kaže kako
je g r a d u preko milijun stanovnika potrebna podzemna željeznica za n o r m a l n o
funkcioniranje prometa. Curitiba je 1997. godine imala 2,3 milijuna stanovnika,
a svoj sistem autobusnih linija učinila je za svega 5% od potrebne svote novaca
za izgradnju podzemne željeznice. Praktični primjeri iz održivosti razvijaju se i u
d r u g i m sektorima. Čak 7 0 % kućanstava sudjeluje u p r o g r a m u sakupljanja i
recikliranja o t p a d a . Zauzvrat dobivaju a u t o b u s n e karte, a škole d o b i v a j u
prijenosna računala za učenike. Samo od papira svaki d a n se sačuva 1200
stabala. Nekadašnji k a m e n o l o m je danas Free University of Environment koji
daje besplatne savjete i edukaciju za građevinare, potrošače i kućevlasnike
kako bi dobili znanje o održivim i praktičnim rješenjima. Sa svojih šesnaest
parkova i 52 kvadratna metra zelenila po stanovniku, Curitiba je mjesto bez
premca na svijetu. Ideal po UN bi bio 48 metara kvadratnih, što rijetko kada
184
gradovi i u b o g a t i m zapadnim društvima dostignu.
Curitiba ima m a n j e zagađenje i nižu stopu kriminala od bilo kojeg grada u
Brazilu, a veći stupanj obrazovanja. Sve je to Curitiba postigla uz sve m a n j u
saveznu financijsku p o m o ć . Jednostavno, ne treba i m . Velike zasluge za to idu
g r a d o n a č e l n i k u Jaimeu Lerneru i njegovoj ekipi koja je od početka '70-ih
započela s ovim revolucionarnim koracima. UN je 1 9 9 2 . godine proglasio
Curitibu najekološkijim g r a d o m u svijetu.
I u s a m o m SAD-u sve više gradova ide u suprotnom smjeru od političke i
ekonomske elite te zemlje. Američki grad Portland jedan je najpredanijih u
smanjivanju C 0 2 i podršci Kyoto protokolu. 2 Još 1993. godine postali su prvi
grad u SAD-u koji je istaknuo predanost borbi protiv klimatskih promjena. Na
stranicama s a m o g grada stanovnike se potiče na štednju energije, smanjenje
otpada i recikliranje, bicikliranje i sadnju stabala. Ulaganjem u javni prijevoz
od 1990. godine broj stanovnika koji se voze javnim prijevozom porastao je za
7 5 % . Izgradili su 1200 kilometara biciklističkih staza. Stopa recikliranja je na
5 3 % , najviša u SAD-u. Od 1996. godine u g r a d u je posađeno 7 5 0 0 0 0 stabala.
Također je grad sufinancirao vožnju a u t o b u s o m ili dijeljenje a u t o m o b i l a . Grad
je stvorio fondaciju za financiranje projekata energetske efikasnosti i korištenja
zelene energije. Sva gradska vozila koriste B20 mješavinu ( 8 0 % dizela, 2 0 %
biodizela), 12% gradske energije dolazi od obnovljivih izvora, uključujući četiri
izgrađene m i k r o t u r b i n e na bioplin, g r a d je zamijenio sve žarulje u svojim
z g r a d a m a 2 0 0 1 . godine te su smanjili u k u p n u potrošnju struje u g r a d u za 3%,
uštedjevši račun za struju za 2 6 5 0 0 0 dolara godišnje. 2 0 0 2 . godine kupili su
z a g r a d s k e p o t r e b e 3 0 h i b r i d n i h a u t o m o b i l a T o y o t a Priusa. D o d a t n o j e
osigurana financijska i tehnička p o m o ć za sve koji kreću sa g r a d n j o m kuća
kako bi zadovoljili standarde ekološkog graditeljstva i energetske efikasnosti, a
s a m g r a d j e sudjelovao u izgradnji 4 0 z g r a d a p o p r i n c i p i m a e k o l o š k o g
graditeljstva. Portland kao grad od pola milijuna stanovnika i m a emisiju C 0 2
za 0 , 7 % veću od one koju je imao 1 9 9 0 . g o d i n e (LeCompte, 2 0 0 5 ) i s t i m e
izražavaju veliko nezadovoljstvo te daljni rad da ga smanje. Pripremili su pro­
g r a m za prihvaćanje Kyoto protokola u razdoblju 2 0 0 8 - 2 0 1 2 te smanjenje
emisije za 10%.
Jedan od najprogresivnijih gradova u prihvaćanju ekološkog otiska je Santa
M o n i c a u Kaliforniji. Na njihovom primjeru može se vidjeti nekoliko koraka
koje bilo koje mjesto ili g r a d m o g u o d m a h učiniti na p u t u prema m a n j e m
ekološkom otisku:
a) " c a r p o o l i n g " - zajedničko korištenje ili dijeljenje a u t o m o b i l a . U Santa
M o n i c i 10% ekološkog otiska dolazi od korištenja nafte u transportu te grad
poduzima afirmativne mjere da se smanji broj vozača koji se voze sami na
posao. T a k o državnim z a k o n o m AB 2 1 0 9 subvencioniraju se poslodavci koji
2
Vidjeti na URL:http://www.sustainabJfipD^ancLQrg (15.12.2005.).
185
pronađu zaposlenike voljne umjesto parkirališnog mjesta dobiti novac u gotovini.
Santa M o n i c a je jedan od prvih gradova koji je prihvatio provođenje t o g zakona.
Premda prvo d o č e k a n sa skepsom, 26 f i r m i u Santa M o n i c i sudjeluje u
p r o g r a m u , a 2 0 % njihovih zaposlenika je odustalo od vlastitih parkirališnih
mjesta i uzelo novac. Na posao dolaze dijeljenjem a u t a , javnim prijevozom,
biciklom ili pješice.
b) porez na udaljenost - kuće koje se g r a d e na slabije naseljenim mjestima
i udaljene od grada zahtijevaju veće i skuplje investicije u infrastrukturi i logistici,
a povećavaju se i troškovi transporta, pri č e m u se najčešće odabire prijevoz
a u t o m o b i l o m . Stoga se takvi stanovnici d o d a t n o oporezuju za što također postoji
državni zakon u Kaliforniji.
c) p r o g r a m zelenog d o b i v a n j a - g r a d o v i sami podržavaju recikliranje
k u p o v i n o m dobivenih proizvoda ili materijala za vlastite potrebe. Neki gradovi
U Kaliforniji i m a j u obavezu kupovati proizvode dobivene recikliranjem ukoliko
su oni dostupni na tržištu.
d) p r o g r a m i zelenog graditeljstva - gradovi ohrabruju građevinske firme ili
bilo koga t k o kreće u izgradnju objekta da koriste reciklirane materijale ili
prirodne materijale dobivene održivim upravljanjem. Također se zahtijeva da
novo izgrađene zgrade vode računa o smanjivanju energije potrebne za njihovo
zagrijavanje, hlađenje, osvjetljavanje i slično. San Diego je prihvatio taj model
za sve nove ili obnavljane gradske zgrade te je primjerice 3 5 % nove knjižnice
izgrađeno s recikliranim materijalima, a 5 0 % konstrukcije došlo je s odlagališta
o t p a d a . Godišnje uštedi energije u vrijednosti od 8 0 0 0 0 dolara.
e) Program f a r m e za škole - zbog naravi neoliberalnog kapitalizma hrana
do našeg stola prelazi sulude i nepotrebne kilometre podržavajući t i m e daljnje
osiromašivanje siromašnih i klimatske promjene. U SAD-u u prosjeku hrana
putuje preko oko 2 0 0 0 kilometara dok ju potrošači p o č n u konzumirati. Lokalni
izvori hrane, vrlo često zdraviji se zanemaruju ili uslijed ne fer konkurencije
propadaju. Neke škole u Kaliforniji t a k o promoviraju program osiguravanja
hrane od lokalnih farmi koje proizvode p o m o ć u metoda organske poljoprivrede.
T i m e se ekološki otisak dvostruko s m a n j u j e : prvo z b o g m a n j e prijeđenih
kilometara i m a n j e emisije C 0 2 , a drugo, ukoliko je riječ o organskim f a r m a m a ,
zbog m a n j e g utjecaja na okoliš (Gallivan, F., Mintier, S. and Chazan, D.,
2 0 0 5 ) . 3 Od 1 9 9 9 . godine Santa M o n i c a u Kaliforniji je prvi grad u SAD-u koji
svu svoju gradsku struju nabavlja od obnovljivih izvora energije (Worldwatch
Institute, 2 0 0 4 ) . Santa M o n i c a ima poseban p r o g r a m prihvaćanja ekološkog
otiska kao mjere razvoja. Sa svim programima i odlukama u t o m smjeru smanjila
je svoj otisak u razdoblju 1990-2000.
Sličnim p u t e m kreće i gradić A l m a d a blizu Lisabona. H a a g je uzeo ekološki
otisak kao osnovnu mjeru računanja svoje održivosti. Neke europske zemlje
(Danska, Nizozemska, Austrija...), premda ne previše, uspjele su smanjiti vlastiti
ekološki otisak na prijelazu u novo tisućljeće. T a k o đ e r je sve veća primjena
ekološkog otiska. UN je u studiji State of the World Population 2001 ukalkulirao
ekološki otisak. Europski parlament je tiskao studiju za vlade koja im treba
posluži kao alat za izračunavanja ekološkog otiska. Letak nazvan Ecovovageurs
je distribuiran na 5 0 0 0 osnovnih i srednjih škola u Kanadi. Od 2 0 0 2 . godine
može se na Internetu izračunati vlastiti ekološki otisak. 4
Svi ovi primjeri n a m pokazuju kako se u gradovima uspješno razvijaju znanja
iz energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije, smanjivanja
otpada i drugih važnih područja. Smanjivanjem ekološkog otiska ovi gradovi
su sigurno povećali kvalitetu života ljudi koji u njima žive. Jedna od najboljih
mogućnosti za povećanje kvalitete života nekog grada jesu i gradski vrtovi,
upravo zbog svoje socijalne dimenzije. Takvi gradovi postaju proizvođači hrane
na mjestima kao što su predgrađa, javne površine, dvorišta, terase, krovovi i
balkoni. U nekim pokrajinama u N j e m a č k o j obavezno je na novosagrađene
industrijske komplekse staviti zelene krovove. U SAD-u je izračunato kako
pokretanje vrtova zajednice dođe svega desetinu financijskih sredstava potrebnih
da se pokrene novi park iste veličine. Dobri poligoni m o g u biti i škole: i m a j u
prostora, a vrlo često profesore i profesorice koji žele pokretati školske vrtove.
Montreal ima jedan od najrazvijenijih sistema urbanih vrtova u svijetu. O k o
100 vrtova je rašireno u 26 gradskih kvartova, od čega ih 72 dobiva podršku
od gradske uprave. U projekt je uključeno preko 1 0 0 0 0 ljudi. U Havani postoji
6 0 0 0 0 urbanih vrtova, osiguravajući prosječno 6 0 % ukupnih prehrambenih
potreba stanovnika (Moskovv, 1 9 9 9 , Seabrook, 2 0 0 3 ) . Sangaj proizvodi 8 0 %
svojih potreba za hranom u prigradskoj okolici. 5 Polovicom '90-ih godina gradski
vrtovi doprinosili su u k u p n o j svjetskoj proizvodnji hrane s 15%. Vrlo često se to
povezuje s kompostiranjem zelenog o t p a d a . T a k o primjerice u Rosariu, t r e ć e m
po veličini g r a d u u Argentini, kalifornijske gliste kompostiraju sav organski
o t p a d . U n u t a r t o g p r o g r a m a zaposleno je nekoliko tisuća ljudi. Od zagađenja
koje postoji u gradovima, što se tiče urbanih vrtova ne treba pretjerano strahovati.
Naravno, sve ovisi o pojedinoj situaciji i potrebno je imati konkretne podatke.
Općenito, može nas zadovoljiti istraživanje koje je provođeno u SAD-u i Rusiji,
gdje su rezultati pokazali kako je zagađenje na zelenim krovovima m a n j e za
devet desetina od hrane dobivene konvencionalnim m e t o d a m a koja se prodaje
na tržnicama. Whitefield ( 2 0 0 4 . ) predlaže zelenu o g r a d u od visine 1,8 metara
i iz vlastitog iskustva uvjerenje u kvalitetu hrane.
U n a m a susjednoj BiH također postoji divljenja vrijedan projekt, jedan od
najboljih u ovoj regiji. C o m m u n i t y Gardening Association je organizacija koja

3
P r e m d a o r g a n s k a p o l j o p r i v r e d a u g l a v n o m t r e b a veće površine od k o n v e n c i o n a l n e za isti 4
Vidjeti URL:http:www.ecofootnetwork.org (09.05.2005.).
p r i n o s , i m a d a l e k o m a n j i e k o l o š k i otisak z b o g u k u p n o g p o z i t i v n o g u t j e c a j a n a p r i r o d u i o k o l i š , 5
Dobri p o d a c i o održivim u r b a n i m prjektima m o g u se naći u Herbert Girardet ( 2 0 0 3 ) Creating
jer isključuje k o r i š t e n j e k e m i j s k i h p r o i z v o d a . S u s t a i n a b l e Cities, D e v o n : G r e e n Books.

186 187

Staklenik u predgrađu Sarajeva
kroz stvaranje urbanih vrtova ili kako sami kažu biobašti, resocijalizira ljude te
o m o g u ć a v a l j u d i m a da i žive od proizvedenog. T a k o siromašni ljudi sami
proizvode hranu za sebe. Od 2 0 0 0 . g o d i n e kada su počeli u Sarajevu posadili
su po čitavoj BiH 13 vrtova u gradovima i prigradskim naseljima na površini od
7,5 ha, a vrijednost proizvedenog povrća je bila oko 1 0 0 0 0 0 dolara. Posebno
povratnika (Gradiška) pa preko osoba s fizičkim (Tuzla) i m e n t a l n i m oboljenjima
(Doboj), oboljelima od PTSP-a do organizacija žena (Tuzla), nezaposlenih,
djece, penzionera pa čak i zatvorenika (zatvor Kula blizu Sarajeva). CGA je
jedna od najljepših aktivističkih priča na Balkanu.
Važno je da z n a m o kako se ovakve lijepe priče ne nalaze samo u gradovima,
već i na širim područjima. Ohrabrujuće su neke zaista fantastične priče. 2 0 0 2 .
g o d i n e predsjednik Kostarike proglasio je zabranu iskorištavanja nafte i ruda u
njegovoj zemlji, te predanost očuvanju energije budućnosti - voda i šuma.
Ekvador je donio zabranu širenja iskorištavanja nafte na nova područja u t o j
zemlji. Tvornica za proizvodnju k o n d o m a u Brazilu istovremeno će spriječiti
širenje AIDS-a u toj zemlji. AIDS je jedan od najvećih problema u Brazilu, a
vlada kroz nacionalni p r o g r a m zdravlja dijeli besplatno k o n d o m e i proizvodi
jeftine generičke lijekove. N o , ovim p r o g r a m o m se štite pluća svijeta od daljnje
deforesterizacije pošto će se latex dobivati od lokalnih stabala čime će se šume
zaštiti od daljnje nekontrolirane sječe.
Premda i m a m o još dosta primjera navest ć e m o jedan koji je izniman. Jim
Merkel je istraživao uspjeh indijske pokrajine Kerale koja unatoč višestruko
m a n j e m BDP-u od SAD-a ima gotovo iste uspjehe u kvaliteti života, uz daleko
manji ekološki otisak. 6
SAD Kerala Indija
Broj s t a n o v n i k a (u mil.) 292 31,8 1,069

je važno istaknuti da se kroz gradnju vrtova pazi i na širenje mira i tolerancije Broj r o đ e n i h na 1 0 0 0 16 17 29
te su u projekt uključeni ljudi svih nacionalnosti u B i H , a svi znamo kako cijeli
Stopa smrtnosti 7 12 65
Balkan vapi za projektima slične poruke. CGA radi terapiju kroz vrtlarstvo.
Osobe s kojima se radi idu nevjerojatno široko od izbjeglica i raseljenih osoba, Životna d o b - muškarci 74 68 63

Životna d o b - žene 80 74 63

Stopa pismenosti 96% 91% 44%

BDP po stanovniku 34,260$ 566$ 460$

Izvor: Jim Merkel (2003) Radical Simplicity - small footprint on a finite Earth, Gabriola
Island: New Society Publishers: 27.

Razlozi uspjeha Kerale: visok status žena - "fatalni sindrom kćeri" t a k o

karakterističan za Indiju pri č e m u se ženske bebe ubijaju, jer imaju m a n j e
mogućnosti i šanse za uspjeh u životu sindrom je siromaštva, patrijarhalnih
vrijednosti i nemogućnosti žena da se educiraju, te imaju zadovoljavajući pristup
zdravstvenim uslugama i hrani. U Kerali su na cijeni drugačije vrijednosti.
Demokracija odozdo - za Keralu su karakteristični slobodni i pravedni izbori

6
M e k e l je f a s c i n i r a n s l i č n i m p r i m j e r i m a k a o što je K e r a l i n , o d l u č i o p o k u š a t i sličnu stvar u S A D - u
g d j e živi. V e ć 1 4 g o d i n a živi s a s a m o 5 0 0 0 d o l a r a g o d i š n j e . Inspirirao g a j e C h a r l e s G r a y koji j e
stvorio W o r l d Equity W a g e ( W E W ) i u E u g e n u ( O r e g o n ) je od 1 9 7 9 . do 1 9 9 3 . g o d i n e živio s n e š t o
više o d 1 0 0 0 d o l a r a g o d i š n j e u z s m a n j e n i e k o l o š k i o t i s a k i z a d o v o l j a v a j u ć u k v a l i t e t u ž i v o t a .
Urbani vrt u Tuzli

188 189
još od kraja 50-ih godina. Jedni od najvažnijih poteza bili su reforma zemlje i
eliminacija kasti. Od 1969. godine 2,5 milijuna seljaka bez zemlje dobili su
zemlju na korištenje. Kasnije 1987. godine, 3/4 moći odlučivanja prebačeno
je na lokalne nivoe, č i m e je Kerala postala najjača demokracija s aktivnom
participacijom građana na planeti. Više od 9 0 % ljudi izlazi na izbore.
Jasna socijalna agenda - najvažnije p r e h r a m b e n e sirovine imaju fiksirane
cijene kako bi ih mogli kupiti i najsiromašniji. Na edukaciju i zdravstvo odlazi
6 5 % troškova regije. Kerala i m a više knjižnica n e g o cijela Indija zajedno.
Posebne p o g o d n o s t i postoje za m a l e p o d u z e t n i k e . Sindikati p o s t o j e , sa
z a j a m č e n o m p r a v e d n o m plaćom (Merkel, 2 0 0 3 ) .
Intelektualci iz Kerale priznaju probleme s kojima se suočava ova regija -
nezaposlenost od 2 5 % , spori ekonomski rast, m a l o mogućnosti za educiranu
populaciju, jer se radi o pretežno seoskom području (Merkel, 2 0 0 3 ) . U zadnje
vrijeme je sve jači pritisak i izvana da se "Keralin model razvoja" uništi. Ipak,
taj model n a m pokazuje kako je m o g u ć e živjeti kvalitetno i održivo.
Važno je n a p o m e n u t i kako je postotak ljudi koji vjeruje političarima osjetno
veći u Kerali, nego u d r u g i m dijelovima Indije pa i svijeta. Čak jedna trećina
stanovništva aktivna je u nekoj od društvenih organizacija. Svako selo u Kerali
ima knjižnicu, a stupanj korupcije je n a j m a n j i (Franke and Chasin, 1 9 9 8 ;
Franke, 2 0 0 1 ) .
M n o g e priče iz ovog poglavlja dio su iznimnog t r u d a i ljubavi gradskih
aktivista i stanovnika. No kao što smo vidjeli negdje se radili o inicijativama s
vrha č i m e su još i zanimljivije za istraživanje. O n o što je važno da istaknemo
kao zaključak da se p o m a c i d o g a đ a j u gotovo uvijek nakon zahtjeva i pritiska
samih ljudi. Promjene se ne d o g a đ a j u same od sebe. Isto tako veseli i da smo
mogli pisati o pričama koje m o ž e m o svesti pod misao pritisak odozdo, promjene
odozgo.
190
Prema praktičnim
stazama održivosti
Sada smo spremni za par koraka po praktičnim stazama održivosti. Stazama
koje će smanjiti naš ekološki otisak i širiti područja mira i slobode. Neke od
njih nije lako zakoračiti, ali ih r a d i m o sa d r a g i m ljudima i m e đ u s o b n o se
ohrabrujemo i p o m a ž e m o . Ne opterećujte se da spasite svijet preko noći. Pletite
mrežu malih, ali upornih koraka.
KORAK 1. - Smanjiti potrošnju energije
Najčešće pitanje koje se postavlja u našim medijima je koji energent će zamijeniti
naftu? To pitanje je p o t p u n o krivo. Energent budućnosti je štednja. Energent
budućnosti je efikasnije dizajniranje i organiziranje naših životnih prostora.
Pitanje s početka puno više govori o n a m a ljudima, jer se više fasciniramo s
plantažom velikih vjetrenjača, a manje s d o b r o m izolacijom stambenih objekata.
Ovo prvo daje bolji spektakl. Da, prioritet je promjena energije, ali je još veći
prioritet promjena nas samih. Naš prvi prioritet danas ne da ne smije, nego
neće moći biti iskorištavanje obnovljivih izvora energije tako da zadovolje našu
sadašnju potrošnju. Jednostavno, ne postoji takav izvor energije. Prva stvar je
da s m a n j i m o potrošnju energije.
Dakle, loša vijest za nas je da n e m a izvora koji bi m o g a o zamijeniti n a f t u
na način kako je mi danas trošimo. No d o b r a , d a p a č e odlična vijest je da
danas postoje prijedlozi i istraživanja koja realnim pokazateljima ističu kako bi
primjerice Velika Britanija, m o g l a smanjiti svoju potrošnju energije za trećinu
bez ikakvih d o d a t n i h troškova, a slijedeća trećina bi se m o g l a smanjiti uz
neznatna financijska ulaganja. Gašenje struje kad je ne koristimo čini n a m se
m a l i m č i n o m , gotovo simboličkog karaktera. Kada bi se sve video-rekordere,
hi-fi uređaje i televizore u Britaniji gasili kad ih ne koriste sačuvale bi se dvije
elektrane (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
T r e b a m o smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima. Ovdje nije potrebno
da se snebivamo nad svojom s u d b i n o m , jer smo mali i sami i ništa ne m o ž e m o
učiniti. Smanjenje potrošnje naše energije najčešće ne ovisi o novim skupim
191
ulaganjima i trošenju novaca, već p u n o više o boljoj organizaciji i pridržavanju
principa održivosti u našem životu. Već i najlakša odluka da koristimo efikasne
štedljive žarulje, dobar je korak naprijed. Uobičajene žarulje su totalni gubitak,
jer im 9 0 % energije odlazi na t o p l i n u , a svega 10% na svjetlo. Žarulje koje
čuvaju energiju daju istu količinu svjetla, troše trećinu energije i traju gotovo
deset puta duže od običnih žarulja. 1 Na osvjetljenje u SAD-u odlazi 3 4 % sve
proizvedene električne energije. A k o je električna energija koja se koristi u
kućanstvu dobivena od iskorištavanja ugljena, što je ondje slučaj u više od
5 0 % , svaki kWh emitira k i l o g r a m C 0 2 . A k o z a m i j e n i m o običnu žarulju sa
štednom, uštedit ć e m o t o k o m njenog rada 2 2 5 kilograma ugljena (National
Geographic - Hrvatska, 2 0 0 5 ) . Kada bi se u kućanstvima zamijenile neefikasne
žarulje s efikasnima, potrošnja energije za svjetlo u SAD-u smanjila bi se za
p o l a . Z a m i j e n i t i n e e f i k a s n e ž a r u l j e š t e d l j i v i m a nije t e ž a k izbor. P r i t o m
naglašavamo kako je odabir da težimo imati što održiviji životni stil važan, ali
samo prvi korak. N e m o j t e se zaustaviti samo na o s o b n o m zadovoljstvu što
kupujete etičke proizvode. Udružite se s d r u g i m ljudima, jer zajedno možete
napraviti p u n o više. Etički konzumerizam nije dovoljan da se stvari promijene.
Kada govorimo o smanjenju potrošnje fosilnih goriva mislimo na cio tercet:
ugljen, nafta i plin. Ugljen i plin nas u g l a v n o m griju pa n a m tu stoji široka
lepeza alternativa koje smo navodili u poglavlju o graditeljstvu. Ugljen bi svakako
trebali izbjeći, a vrlo brzo će se u m n i ljudi koji vode energetsku politiku sjetiti
da je i plin fosilno gorivo i kao takav potrošiv. Nafta je problem, jer pored
grijanja služi kao glavni resurs za transport. Posebno s obzirom da je nafta i
dalje sirovina koja najviše sudjeluje u globalnoj energetskoj proizvodnji s 3 7 % ,
a za emisiju C 0 2 najvećeg uzroka efekta staklenika, odgovorna je za 4 2 % .
Stoga bismo kao prvi korak trebali razmisliti i o načinu našeg transporta.
Trebali bismo kad g o d možemo izbjegavati vožnju avionom. Vožnja avionom
je jedna od najneekološkijih stvari koju m o ž e m o učiniti. Avion po putniku pusti
dva puta više C O - od a u t o m o b i l a i četiri puta više od vlaka (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Dušik i sumpor dioksid koji avion emitira s obzirom na visinu leta ima tri puta
jači efekt staklenika nego da je emitiran sa Zemlje. Po nekim istraživanjima,
avio-promet je odgovoran za pola emisije C 0 2 na sjevernom dijelu zemaljske
kugle. Porast prijevoza avionom još je više zabrinjavajuć ako z n a m o da se
često d o g a đ a na udaljenostima koje su blizu. A to p u n o više govori o n a m a i
našoj razmaženosti, a m a n j e o našoj potrebi za posjetom baki u Australiji ili
neutaživoj žeđi da se kulturno uzdižemo posjećivanjem Portugala. Čak se
4 5 % svih letova u EU odvija na udaljenostima m a n j i m od 5 0 0 kilometara
(WWI, 2 0 0 5 ) .
U g r a d u se puno bolje voziti biciklom ili javnim prijevozom. A k o i i m a m o
auto d o b r o je da smo dio već spominjanih grupa gdje se auto dijeli ili više ljudi
1
Štedljive žarulje, p r e m d a m a n j e , t a k o đ e r sadrže živu te ih t r e b a odložiti na p o s e b n a o d l a g a l i š t a .
192
ide zajedno na posao jednim a u t o m . Čak i autori koji su razradili pojam "prirodni
kapitalizam" priznaju da eko-efikasnost, kada na primjer govorimo o proizvodnji
štedljivih a u t o m o b i l a n e m a nikakve svrhe, ukoliko se istovremeno ne radi na
društvu u kojem se smanjuje potreba za a u t o m o b i l i m a , a to je danas prerijedak
slučaj. Troje proslavljenih vizionara naglašavaju ( H a w k e n , A.B. Lovins i L.H.
Lovins, 1 9 9 9 : 4 1 ) "kako m n o g i socijalni troškovi vožnje a u t o m o b i l i m a i m a j u
m a n j e veze s gorivom, a više s p r o m e t n i m gužvama i zakrčenim u l i c a m a ,
p r o m e t n i m nesrećama, nepokretljivošću ljudi, sve m a n j e prostora za druge
aktivnosti, a sve više za ceste, parkirališta i garaže. Ti socijalni troškovi u SAD-
u godišnje dosegnu osminu BDP-a". Energija potrebna za proizvodnju jednog
a u t o m o b i l a je 4 1 0 0 - 7 5 0 0 litara nafte, ovisno o tipu a u t o m o b i l a . Potrebno je
4 0 0 0 0 0 litara vode za proizvesti jedan a u t o m o b i l . 27 tona otpada ostane nakon
proizvodnje jednog prosječnog a u t a . Svake godine na odlagalištima u SAD-u
završi 1 1 milijuna a u t o m o b i l a . Prosječno, svaki a u t o m o b i l godišnje emitira
5 4 4 3 , 0 8 tona C 0 2 . SUV vozila koja su najneefikasnija emitiraju 2,5 puta više
C 0 2 . Danas je 7 0 0 milijuna a u t o m o b i l a u svijetu s t e n d e n c i j o m rasta. Ukoliko
t o m e pribrojimo sva vozila: brodove, č a m c e , avione, motore, kosilice i ostalo,
na svijetu je preko milijardu vozila koje koriste n a f t u . Nijedan alternativni resurs
to ne može zamijeniti, jer trošimo previše. Naše sadašnje šume su u stanju
apsorbirati svega 1 % od ukupne količine C 0 2 koju emitiramo (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Jedna od najprisutnijih dilema u svjetskim medijima, stručnim krugovima
pa i najširoj javnosti jest koliko još ima nafte, i mi smo se te t e m e već dotakli.
K o m e n t a r i , stavovi i p r e d v i đ a n j a se nižu u v e l i k i m k r a j n o s t i m a . I m a m o
a p o k a l i p t i č n i h predviđanja "svih protiv svih" svijeta kod Jamesa H o w a r d a
Kunstlera, koji u svojoj posljednjoj knjizi najavljuje " d u g o t r a j n o izvanredno
stanje". S d r u g e strane stoje svi oni slijepi pohlepnici, krpelji naših života koji
n a m sisaju energiju filajući nas svojim proizvodima koji štete okolišu i ljudima.
S obzirom da se i druge cijene baziraju na cijeni nafte, ovdje nas se umiruje
kako se i dalje m o ž e m o baviti jedinim z a n i m a n j e m koje n a m je neoliberalni
kapitalizam ostavio - da b u d e m o potrošači. Kao što s m o naveli u poglavlju o
energiji, i m a m o i čitavu plejadu zanesenjaka, p o n e k a d i s i m p a t i č n i h , koji
nagovješćuju novi resurs, tehnološko č u d o , otkriće svih otkrića koje će nas
spasiti. Ovdje bismo radi fer igre dodali možda? Možda n a m zaista iz budućnosti
dođe kapetanica Janeway s Voyagerom i izruči n a m f i n o upakirane paketiće
dilitija? M o ž d a zaista? Doduše, oni m e đ u n a m a koji su kritičniji na ljudsku
rasu zbog svega što č i n i m o jedni d r u g i m a i planeti, rekli bi kako nismo zaslužili
da nas nešto neočekivano spasi. Rekli bi kako zaista t r e b a m o iz t e m e l j a
preispitati svoje ponašanje i način života. T o m u se i pridružujemo, no još uvijek
tinja nada kako za to ne m o r a m o proći kroz sudnji d a n . Svjesni s m o kako će
mnogi ljudi g a d n o nadrapati ukoliko se ne p r i p r e m i m o za život kada nafta
neće biti gospodar svih burzi. A u t a k v o m svijetu ne želimo živjeti.
Negdje kao d o b r u alternativu pesimizmu Kunstlera stoji već spominjani
193
Paul M o b b s koji ističe kako i m a m o šanse, a k o se p r i m i m o posla sada. Hirschov
izvještaj r a đ e n za p o t r e b e a m e r i č k o g Ministarstva energetike ističe kako
"dosezanje vrhunca iskorištavanja nafte suočava SAD i svijet s nečuvenim
rizikom.. .bilo koja rješenja za značajan utjecaj moraju biti inicirana deset godina
u n a p r i j e d " (PM N o . 4 6 , 2 0 0 5 : 5 7 ) . U knjizi i m a m o priče o o n i m a koji su se
već počeli pripremiti ili dobre recepte kako da mi to učinimo. M o b b s smatra
kako n a m je za održiviji način života potrebno smanjenje/efikasnije korištenje
energije oko 6 0 % i korištenje obnovljivih izvora energije oko 40%. A to onda
više i nije t a k o loše i apokaliptično. Z n a n j a i vještine u ovoj knjizi n a m m o g u
p o m o ć i da to ostvarimo. Uz o g r o m n u n a p o m e n u kako su ona s a m o djelić
bogatstva kreativnosti i sposobnosti koje milijuni ljudi na planeti i m a j u , dijele i
stvaraju.
Neće biti lako s obzirom na silu i brutalnost ubilačkog stroja koji n a m stoji
nasuprot, ali z n a m o kako i svaki stroj i m a svoj vijek trajanja. A sada z n a m o i
kako mu odvidati šarafe i slomiti koji dio, ma cijelog njega. I tu ć e m o biti
neumorni i n e u m o r n e . Jedan od razloga za tu neumornost jest i činjenica kako
naše odluke i postupci utječu na druge ljude, ljude koje nikad nećemo upoznati,
osim kao statistiku u vijestima. Svijet je povezano mjesto kao nikada do sad.
Mi i m a m o izbor i on treba ići prema korištenju znanja i tehnologija koje svijet
vuku prema više pravde i mira. Z a m i s l i m o si samo što znači činjenica kako će
5 0 % svih rudnika zlata u sljedećih 20 godina iz kojih će se vaditi zlato biti na
zemlji koju nastanjuju urođenički narodi. Kako se 9 0 % prirodnih rezervi nafte
i 6 0 % plina nalazi na teritoriju zemalja u razvoju, uglavnom na područjima
gdje se već vode ratovi ili postoje sukobi zbog resursa. W H O procjenjuje kako
1 6 0 0 0 0 ljudi svake g o d i n e u m r e o d posljedica u z r o k o v a n i h k l i m a t s k i m
p r o m j e n a m a (WWI, 2 0 0 5 ) , da ne spominjemo sve veći broj ljudi koji umiru
zbog ratova za naftu. Samo u Iraku ubijeno je preko 1 0 0 0 0 0 ljudi. Samo u
Iraku američka vojska troši gotovo 6,5 milijuna litara nafte dnevno da pokrene
svu svoju ratnu mašineriju.
Zanimljivo je kako nas se polako, iz godine u g o d i n u , navika na sve veće
cijene nafte. I to je kao normalno. Danas n a m je sasvim n o r m a l n o da je barel
nafte preko 60 dolara. Od 2 0 0 2 . godine cijena nafte porasla za 148%. Dok se
sve o v o d o g a đ a , n e k o m a s n o broji p a r e . E x x o n M o b i l e , najveća n a f t n a
korporacija na svijetu, objavila je krajem listopada 2 0 0 5 . godine kako je u
t r e ć e m kvartalu te godine ostvarila rekordnu zaradu od 9,9 milijardi dolara,
što je nevjerojatnih 7 4 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Shell se za
isto razdoblje pohvalio s 9 milijardi dolara zarade. To njima predstavlja porast
od 6 8 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a Conoco Phillips se
zadovoljio s tričavih 3,8 milijardi dolara, no za njih to predstavlja rast zarade
od 9 0 % u odnos na isto razdoblje lani. ChevronTexaco je objavio zaradu od
3,9 milijardi dolara što znači rast od 5 3 % u odnosu na isto razdoblje lani. BP je
istaknuo zaradu od 6,53 milijarde dolara, što je 2 5 % više u odnosu na isto
194
razdoblje lani. Neovisno o opće plodonosnoj godini koju su im donijeli globalni
ratovi i sukobi za naftu, špekulacije na burzama, panike na tržištima zbog
važnih problema kao što je prehlada ovog ili o n o g iz kraljevske svite Saudijske
Arabije, sve veća potrošnja sve manje nafte i posljedice razornih uragana uslijed
sve češćih klimatskih promjena. Ovo potonje je zaista savršeni cinizam. Naftne
korporacije proizvode gorivo na kojem gomilaju svoje bogatstvo, a koje je najveći
uzročnik g l o b a l n i h klimatskih p r o m j e n a . O n d a uslijed klimatskih promjena
i m a m o sve veće nestabilnosti u vremenskim uvjetima, između koje spada i sve
veći broj uragana. I onda uslijed razaranja uragana diže se cijena goriva kojeg
dotične korporacije kontroliraju i proizvode. I o n d a o n e još više zarađuju. A mi
pjevušimo na Dan planete Zemlje i baš s m o ono sretni kad BP primjerice
objavi da će povećati ulaganja u obnovljive izvore energije. Zalije BP slavlje
zbog zarade i objavi kako će slijedećih 10 godina uložiti u obnovljive izvore
energije do 8 milijardi dolara. To je svega 12,3% od zarade BP-ja samo u
trećem kvartalu 2 0 0 5 . godine. BP godišnje investira u naftu i plin 150 milijardi
dolara, što znači da će od ukupnih investicija BP za obnovljive izvore energije
(gdje su lukavo utrpali i sunce i vjetar, i vodik i plin) odvajati 5,3%.
M n o g i pripadnici i pripadnice alterglobalističkog i mirovnog pokreta osjećaju
se često p o m a l o bespomoćno kad uvide da ih sistem protiv kojeg prosvjeduju
drži u z a m c i , jer kontrolira sve resurse koje k o r i s t i m o . O n o što je zaista
uzbuđujuće što danas pored prosvjednog urlika Ne ratu za naftu, mi i m a m o
dovoljno znanja i vještina urliknuti Ne nafti za rat. M o ž e m o urliknuti g a d o v i m a
Ne t r e b a m o vas, jer i m a m o sve. T a k o dolazimo do d r u g o g koraka.
KORAK 2. - Prestati jesti naftu
N e k i , p o p u t Kunstlera u p o z o r a v a j u k a k o će, z a razliku o d u o b i č a j e n i h
futurističkih vizija, osnovna g r a n a b u d u ć n o s t i biti p o n o v n o poljoprivreda.
Današnja konvencionalna poljoprivreda koja ovisi o velikom n a f t n o m unosu
(umjetna goriva, pesticidi, herbicidi, teška mehanizacija i nepotrebno o g r o m n i
troškovi za transport), bez tako velikog unosa nesposobna je da nas sve nahrani.
Prema t o m e , naš sistem proizvodnje hrane ne s a m o da je nepravedan, jer
ostavlja g l a d n i m a stotine milijuna ljudi uz obilje hrane, već je i energetski
neefikasan. Mi smo jedaći i jedačice nafte.
Prehrambeni sistem u SAD-u troši kao i cijela Francuska za svoju u k u p n u
energetsku potrošnju. Čak četiri petine od toga odlazi na procesiranje, pakiranje,
skladištenje, transport i prodaju prehrambenih proizvoda. Čak 3 4 % odlazi na
gorivo za mehanizaciju koja sije ili obavlja žetvu na polju, a 2 8 % odlazi na
proizvodnju u m j e t n i h gnojiva (Murray, 2 0 0 5 ) . 2 U SAD-u se za proizvodnju
•' D e t a l j n i j i prikaz d a j e Pfeiffer ( 2 0 0 4 ) : p o t r o š n j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i u S A D - u je o v a k o
raspoređena: 3 1 % proizvodnja umjetnih gnojiva, 19% rad mehanizacije, 16% transport, 13%
n a v o d n j a v a n j e , 8 % u z g o j stoke, 5 % sušenje usjeva, 5 % p r o i z v o d n j a pesticida i 3 % r a z n o .
195
umjetnih gnojiva od lipnja 2 0 0 1 . godine do lipnja 2 0 0 2 . godine potrošilo više
od 16 milijardi litara dizela (Pfeiffer, 2 0 0 4 ) . Polja u američkoj saveznoj državi
lowi troše energiju jednaku 4 0 0 0 b o m b i bačenih na Nagasaki (Manning, 2 0 0 4 ) .
Često se lažno tvrdi kako organska hrana ne bi m o g l a nahraniti svijet.
Dugogodišnja istraživanja na Cornell Universityju i Rodal Instituteu daju prednost
o r g a n s k o j poljoprivredi, čak i u u r o d u . Biljke i tlo koje se ne uništavaju
konvencionalnom poljoprivredom d o d a t n o su uspješnije t o k o m sušnih godina. 3
Dobra vijest je da prodaja organski uzgojene hrane raste 20-25% godišnje.
No, površine na kojima se organski uzgaja hrana čine svega 3% od ukupnih
poljoprivrednih površina. Stoga ti ljudi trebaju našu podršku. Organska hrana
nije skupa. Konvencionalna je prejeftina zbog subvencija i neuključivanja
eksternih troškova.
Rekli smo kako v a m nećemo propagirati vegetarijanstvo, ali trebate biti
svjesni kako pored etičkog problema, u prehrani m e s o m postoji i veliki ekološki
problem. Prehrana bazirana na mesu doprinosi emisiji stakleničkih plinova za
devet puta više nego prehrana bazirana na biljkama i biljnim prerađevinama
koje se lokalno proizvode. Na organskim f a r m a m a troši se 6 5 % manje energije,
u g l a v n o m zbog nekorištenja umjetnih gnojiva (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Bio bi veliki korak da m a k a r smanjite konzumiranje mesa. Još je veći korak
a k o počnete i sami proizvoditi hranu za sebe, ali je vrlo vjerojatno kako si neće
veliki broj ljudi to moći organizirati s obzirom na poslove i t e m p o života. Zato
je važno da podržimo u našoj blizini o n e koji proizvode hranu, posebno one
koji je proizvode na ekološki način. Ne treba n a m biti žao čak niti a k o potrošimo
par kuna više na njih, jer se to sve vraća zajednici. Već smo u uvodu istaknuli
perfidnu igru zelenog kapitalizma u stvaranja elitnog i skupog životnog stila.
N o , to ne treba brkati s p o t r e b o m da podržimo ljude koji pored nas proizvode
i stvaraju.
Nekoliko je načina na koje podupiremo lokalne proizvođače hrane. U gotovo
svim k n j i g a m a koje dolaze iz anglosaksonskog svijeta zagovara se otvaranje
d u ć a n a samih poljoprivrednika i specijaliziranih sajmova. Vrlo često nismo
svjesni koliko su vrijedni svi ti placevi, pijace i tržnice koje i m a m o , gdje također
još uvijek ima dosta ljudi koji prodaju svoju h r a n u . Često ljudi ispred svoje kuće
izvjese natpis sa proizvodima koje nude. Dobro je objavljivati listu d o m a ć i h
proizvođača i proizvoda koje nude kako bi javnost bila informirana.
M o ž e m o organizirati p r e h r a m b e n e kooperative organizirane o d strane
potrošača. Postoje i tzv. "box scheme", sistem u kojem svaki potrošač dobiva
svoju kutiju sezonskih proizvoda koja mu se t j e d n o dostavlja. K a k o bi se
rasteretilo proizvođača, jer ovime on pristupa potrošačima, a ne obrnuto, hrana
se dostavlja na nekoliko dogovorenih lokacija koje su najbliže svima, gdje
o n d a pojedinačni potrošači dolaze po svoje namirnice. Koriste se i posjeti
1
Vdijeti c j e l o k u p n o istraživanje na URL;http://i-sis.org.uk ( 1 9 . 0 9 . 2 0 0 5 . ) .
196
f a r m a m a koje su otvorene za organizirane potrošače koji ih podržavaju.
Sistem pretplate je korak dalje. Potrošači unaprijed plate sve svoje buduće
n a m i r n i c e koje će dobivati. T i m e se stvara p o j a č a n a ili d o d a t n a podrška
poljoprivrednicima, jer o d m a h prije sezone barataju o d r e đ e n o m svotom novaca
koja im je potrebna za ulaganja u proizvodnju. Posebno je ovakav pristup
koristan za m a n j e bogate poljoprivrednike, jer ih čuva od bankarskih kredita i
otplaćivanja. Sistem se razvio u SAD-u i trenutno postoji 1000 f a r m i koje rade
po o v o m principu.
Slijedeća mogućnost je C o m m u n i t y Supported Agriculture - poljoprivreda
koju podržava zajednica. Tanke su nijanse u razlikama između metode pretplate
i CSA. CSA je pojačana metoda pretplate. N a k o n godina suradnje između
potrošača i proizvođača, t a m o gdje se stvaraju jače i svjesnije veze, vrlo brzo se
dođe do osjećaja kako potrošači isto kao i proizvođači skrbe za d o b r o b i t i
o p s t a n a k f a r m e . To je u neku r u k u isto njihova f a r m a . T a k o d o b i v a m o
poljoprivredu koju podržava zajednica, a ne samo puka nakupina potrošača
koji žele zdravo jesti. T a k o se oni koji i m a j u dionice u hrani koju su platili na
početku sezone brinu i za druge aktivnosti na f a r m i kako bi ona što bolje
stvarala i živjela. Velika većina CSA f a r m i u SAD-u su biodinamičke f a r m e . To
nije č u d n o jer ljudi koji prakticiraju b i o d i n a m i k u vide f a r m e kao živi organizam,
pa uključivanje u život f a r m e ljudi koji jedu hranu proizvedenu na njoj nije
ništa č u d n o . Pošto vlade podržavaju velike m o n o k u l t u r n e farme, sami ljudi,
sama zajednica preuzima stvar u svoje ruke i podržava male poljoprivrednike
koji osiguravaju dobru hranu, brigu za bioraznolikost i etički pristup prema
zemlji. Na s a s t a n c i m a pred p o č e t a k sezone, na p o č e t k u trećeg mjeseca
poljoprivrednici istaknu što se očekuje i kolika ulaganja su potrebna. T a d a
svaka obitelj ili pojedinac odlučuje koliko su spremni uložiti s obzirom na svoje
p o t r e b e i m o g u ć n o s t i . U k o l i k o se n a k o n t o g a ne d o b i j e s u m a k o j u su
poljoprivrednici predložili kao potrebnu da se zadovolji proizvodnja, kreće se u
slijedeći krug dok se taj iznos ne postigne. Do sada, u CSA priči nikada nije
trebalo više od dva kruga da se predloženi iznos ne dobije.
U N j e m a č k o j se u posljednje vrijeme razvija Integrated Renewable Energy
Farm (IREF) sistem koji u proizvodnju hrane uključuje i energetsku dimenziju,
odnosno podupire f a r m e u kojima je proizvodnja hrane zaista održiva i n e m a
korištenja fosilnih goriva.
KORAK 3. - Korištenje obnovljivih izvora energije
Samo kad su sve opcije za smanjenje energije istražene, m o ž e m o krenuti u
potragu za izvorima koji će n a m omogućiti trošenje energije. Ukoliko povećamo
energetsku efikasnost, a ne smanjimo potrošnju, vrlo je vjerojatno da će n a m
uštedu pojesti povećan konzumerizam. Pri korištenju obnovljivih izvora energije
potrebno je paziti koje vrste obnovljivih izvora m o ž e m o najbolje iskoristiti u
197
našoj lokalnoj zajednici i uvijek ih je d o b r o kombinirati. Kroz knjigu smo se
trudili pokazati kako n a m obnovljivi izvori energije m o g u zadovoljiti sve potrebe.
Uz n a p o m e n u koju nikad nije n a o d m e t nekoliko puta ponoviti - korištenje
takvih izvora zahtijeva od nas i da p r o m i j e n i m o način na koji g l e d a m o na
energiju i da postanemo odgovorniji u odnosu na odnos proizvodnja/potrošnja
energije. A kako mi uobičajeno rješavamo probleme? Čovjek je koristio previše
fosilnih goriva i stvorio klimatske promjene. Uslijed klimatskih promjena sve su
češći slučajevi nestabilnog vremena i ekstremnih uvjeta. Tako su i ljeta sve
toplija, a ljudi su zaključili kako su vrućine nesnosne. Umjesto da smanjimo
potrošnju fosilnih goriva, zazelenimo gradove i p o č n e m o graditi energetski
efikasnije stambene objekte, mi smo počeli ugrađivati klima uređaje. Rješavamo
posljedicu, a ne uzrok. Samo je ovdje problem što t i m e uzrok činimo još većim
i nerješivijim. U Hrvatskoj je ugrađeno klima uređaja koji troše kao jedna nova
elektrana. Elektrana p o g o n j e n a fosilnim gorivima. Koja stvaraju klimatske
promjene. I onda ć e m o zaključiti kako su ljeta još nesnosnija. Pa će se netko
p a m e t a n sjetiti da n a m treba još klima uređaja, jer je ovako zbilja neizdrživo. I
tako u začarani krug kratkotrajnih površinskih rješenja, rješenja koja to nisu.
Obnovljivi izvori energije imaju sigurnu budućnost. Čak svaka četvrta osoba
( o k o 1,6 m i l i j a r d i l j u d i ) na svijetu n e m a e l e k t r i č n u e n e r g i j u u s v o j e m
domaćinstvu. Premda smo ih stavili u poglavlje o graditeljstvu, ne treba smetnuti
s u m a kako su i pasivni solarni dizajn ili dobra ekološka izolacija obnovljivi
izvori energije.
Sto se tiče biogoriva, posebno onih na bazi ulja, podražavamo njihovo
korištenje od recikliranog ulja ili ulja dobivenog organskim uzgojem. Naravno,
uz stalno podsjećanje na korak 1. o potrebi smanjenja potrošnje. Nasuprot
t o m e , danas se u EU uvozi biodizel iz Malezije koji se dobiva od p a l m i n o g ulja,
a za plantaže palmi se sijeku šume koje su najvrijedniji resurs na planeti. O n d a
si europski kvazi-eko fićfirići umišljaju kako se voze na održivo gorivo. U Z M A G -
u podržavamo biogoriva koja ne uništavaju bioraznolikost. O n a koja uništavaju
zapravo su prljavi biznis zaogrnut u zelene pakete.
No isto tako, nemojte da vas obeshrabre pametnjakovići kojima je jedini
k o m e n t a r na biogoriva kako ih n e m a m o dovoljno da zadovoljimo sadašnju
potrošnju nafte. Kažu genijalci, naruče sendvič s b u đ o l o m i odu do kioska po
cigare sa svojim l i m e n i m l j u b i m c e m na n a f t u . Nafta nije alternativa, a opet je
svi u z i m a m o zdravo za gotovo. Premda kao što smo naveli nafta kao benzin i
kao dizel ima m a n j i energetski prinos i od etanola, a pogotovo od biodizela.
Korištenje o t p a d n o g ulja, poštivanjem rotacije usjeva i plodoreda te znanjem
iz organske poljoprivrede, biogoriva m o g u biti snaga lokalnih zajednica za
većom nezavisnošću od industrije nafte. Biogoriva m o g u ostaviti lokalne resurse
na korištenje ljudima i osigurati im radna mjesta.
198
KORAK 4 - Kad se male ruke slože
Permakultura nas uči kako se plete mreža povezanih funkcija i elemenata. U
t o m smislu je m a n j e važno koliko i m a m o elemenata od toga kako su oni
povezani. Netko i s m a n j e elemenata može imati efikasniji i održiviji sustav.
Cjelina je veća od zbroja. Pogledajmo potrošnju energije u kućanstvima prema
p o d a c i m a Energetskog instituta Hrvoje Požar: 5 7 % grijanje, 2 5 % potrošnja
tople vode, 1 1% rasvjeta i uređaji, te 7% kuhanje.
Sjetimo se sada svih održivih rješenja, svih zelenih alata koje smo spominjali
u knjizi. Ovdje se najbolje vidi kako se plete mreža održivih niti. A n a p o m i n j e m o
opet kako to čak niti nisu sve niti koje ljudi na o v o m planetu pletu kako bi n a m
bilo bolje, već samo one koje smo mi sami upoznali.
G r i j a n j e s r e đ u j e m o pasivnim s o l a r n i m d i z a j n o m , d o b r o m i z o l a c i j o m i
efikasnim aktivnim grijanjem. A k o se tu i t a m o m a l o p o č a p a m o , sigurno će
n a m isto biti toplije. Već s m o prešli 50 posto potrošnje energije. T o p l u vodu,
čak ako i ne živimo na m o r u , d o b r o je dogrijavati solarnim kolektorima koji su
zaista jednostavni za u p o t r e b u . Ukoliko spojimo sustav masivnih zidanih peći
plus solarni kolektori dobili smo efikasno grijanje i našeg prostora i tople vode.
Kompostne wc-e ć e m o teško ugrađivati u g r a d u , premda u zemljama kao što
je Švedska i to postaje n o r m a l n o za stambene zgrade, ali u svakom slučaju je
d o b r o štediti vodu kod ispiranja wc školjke i pranja naših tjelesa te suđa.
Kakve g o d uređaje koristimo d o b r o je da b u d u A ili čak A+ klase, znači
energetski efikasni. Tko koristi obične žarulje, a ne štedne, taj je stvarno pravi
t u d u m . I ego-baraba. Već ta mala najjednostavnija odluka znači nešto za
zaštitu okoliša i zdravlje ljudi. A d u g o r o č n o se i ekonomski isplati. Kuhanje?
Kao i kod kompostnog wc-a i ovdje ć e m o teško naći da netko na vrhu stambene
zgrade friga jajca na solarnom kuhalu. Ali i to je m o g u ć e . Mi probali i pržekali
t e m p e h . Kuhati je najneefikasnije za jednu osobu, pogotovo na struju. Pozovite
si ponekad prijatelje i prijateljice, drage ljude na večeru. Jasno je da s obzirom
na vašu specifičnu situaciju nećete moći o d m a h ili nećete moći koristiti sva
ova održiva rješenja, ali nedajte da vas to obeshrabri, jer je pozitivno da radite
u skladu sa svojim mogućnostima i pozicijom. Svatko može učiniti nešto. A
nismo ni spomenuli h r a n u , o t p a d i druge važne stvari.
N a k o n što s m o uspostavili našu m r e ž u , slijedi povezivanje sa d r u g i m
a k t i v i s t i m a i a k t i v i s t k i n j a m a koji šire prostore s l o b o d e u d r u g i m v a ž n i m
područjima: ljudska prava, radnička prava, novi mediji i virtualni svijet, ženska
prava, prava manjinskih skupina, mirovni i antiratni pokret, selo i g r a d , lokalno
i globalno. Od njih m o ž e m o p u n o naučiti. Sve je povezano. Primjerice, biodizel
v a m n e m a nikakvog smisla ako ne smanjite svoju vožnju a u t o m o b i l o m . Biodizel
ne može zamijeniti uobičajenu naftnu potrošnju prosječne obitelji. Z a t o v a m
se potrebno udružiti i podržati ekološke udruge koje zagovaraju i bore se za
biciklističke staze i kvalitetniji gradski prijevoz. Bez t o g a , vrlo teško ćete imati
199
održivu vožnju biodizelom. Slično, nije samo važno doći do dućana s organskom nazvao je to "održivim o b i l j e m " ( 2 0 0 1 ) . Kretanje prema t a k v o m svijetu je p u n o
h r a n o m , već je važno i kako se odnose prema radnicima i radnicama u t i m uzbuđujuće i veselo, nego što je cmizdriti za starim navikama.
d u ć a n i m a . T a k o se eko-etička korporacija za kozmetiku i njegu tijela Body
Shop smatra " s n a g o m za socijalnu p r o m j e n u " . Inzistiraju da su im svi proizvodi I što vam još reći za kraj?
dobiveni bez korištenja umjetnih sastojaka, uz poštivanje prirode i urođeničkog
znanja, pa čak i m a j u i kolonjsku vodu za muškarce koja se zove Aktivist. Nije li lijepo probuditi se u prvoj zoni, a sunce već grije dnevni boravak kroz naš
Istovremeno kao snaga za socijalnu p r o m j e n u smatraju kako su "preradikalni staklenik? Nije li onda baš lijepo složiti fini sendvič s d i m l j e n o m sejtančinom,
za sindikate" (Thomas Frank, 2 0 0 2 : 2 1 3 - 2 1 6 ) . Ti bokca, čudno da se takvog d o m a ć i m sirom i srknuti fair trade kavu ili d o m a ć i čaj? Pa se zaputit u vrt
radikalizma nisu sjetili u Microsoftu ili Coca Coli. naberati hrane za ručak, jer na ručak stiže brdo ekipe, jer i m a m o radionicu
Rješenja za održiviji način života treba ispreplesti sa socijalnom pravdom i izrade solarnih kolektora. Ma nije li samo lijepo otići po ekipu k o m b i j e m koji
širenjem mira. Bez toga n e m a održivosti. ide na ulje i pri t o m stati u šumarku? Ma ne t o , nego se ide skupit smeće što ga
Poruka knjige je da su ta rješenja t u , svuda oko nas. Ne sva, ali njihovo ljudi ostavljaju, o n o a u t o g u m e za zidove i t o . Pa nakon toga skupit ekipu i
širenje je z a m a m n o . P r o b l e m koji se često javlja je n e d o s t a t a k z n a n j a , dovesti ih, a o n o već se krčka vegan bućkuriš na solarnom kuhalu. O, nije li
informacija i komunikacije te širenja i dijeljenja zelenih alata za održiviji način lijepo sa svima ovima učiti, raditi i graditi? Pa se onda otić okupati na sedre
života. Sve se svodi na suradnju, na energiju između ljudi. Kada se ljudi udruže, divne Kupe, usidriti se i čekati mlaz, eko-jacuzzi, prirodna masaža, pokoji prdac
sposobni su za čudesne priče. To je zapravo najvažnija poruka u knjizi. Energija od sejtančine, ma nek se mjehurići roje. O p e t uuuuu.... I nije li lijepo poslije
između ljudi. U Z M A G - u smo, unatoč našoj mladosti, i kao ljudi i kao grupe, nazdraviti rakijicom, pa zapjevati koju staru i m l a d u , spremiti noć u džep i
nekoliko puta shvatili kako ukoliko ne postoji ona iskra, onaj zanos, zašto ne spremiti sebe u ples, čekati zoru da se pozdravi sunce? Nije li?
reći ukoliko ne postoji eros u životu, fina energija između ljudi, n e m a smisla V i d i m o se t a m o .
previše razglabati o solarnim m o d u l i m a ili sličnome. Mi smo sami imali puno
problema u vlastitoj edukaciji - ili jednostavno nemaš koga pitati kako nešto
napraviti i koristiti ili osobe koje to znaju traže o g r o m n e svote novaca. Z a t o
smo se u svim našim radionicama o solarnim k u h a l i m a , solarnim kolektorima,
bio-gorivima, p r i l i k o m instaliranja m a l i h vjetrenjača i solarnih m o d u l a po
Hrvatskoj kretali u mislima s te dvije potrebe: znanja i vještine m o r a j u biti
dostupne i primjenjive te radionice ne smiju koštati skupo kako novac ne bi
određivao ljude s kojima surađujemo. Od toga do danas nismo odustajali,
u n a t o č svim p o g r e š k a m a i t e š k o ć a m a , n e m a n j u love i svim o n i m lošim
energijama oko nas. Z a t o i cijenimo neizmjerno ljude koji su nas naučili ili su
n a m p o m o g l i da se sami e d u c i r a m o o proizvodnji i/ili korištenju zelene energije.
Ponavljamo opet, ukoliko sami imate neku sličnu priču, kontaktirajte nas i
uvrstit ć e m o ta znanja u slijedećem izdanju ili će o d m a h završiti na našoj
Internet stranici.

Važno je da se ne osjećamo krivima zbog želje za u d o b n i m i u g o d n i m

životom. Postoji nešto ljepše između dviju krajnosti - egomanijaka koji bez
osvrtanja gaze sve pred sobom d o k i njih ne opali po tintari i novovjekovnih
izabranih koji bježeći od svijeta nude sebe kao njegovo spasenje. Nije n a m
potreban asketizam, već aktivizam. Ž e l i m o uživati u životu, upijati njegove
sokove, sladiti se sočnim detaljima i sitnicama, smijati se do bola i od bola ići
prema smijehu, biti vrckavi gdje treba i pecnuti gdje paše... Lijepa je stvar znati
kako m o ž e m o imati lijep život bez da ikoga zajebavamo. I to je tako dobar
osjećaj. Jedan od najvećih ekonomskih stručnjaka danas, Bernard Lietaer

200

LITERATURA
Anderson L. ( 1 9 9 9 ) Genetic Engineering, Food, and our Environment -
A Brief Guide, Devon: Green Books.
Bagarić, M. ( 2 0 0 3 ) Kompostiranje, Z a g r e b : Zelena akcija.
Bell, G. ( 2 0 0 2 ) Put permakulture - praktični koraci za stvaranje
samoodrživog svijeta, Cres: Poduzetništvo Jakić.
Bell, S. a n d Morse, S. ( 2 0 0 3 ) Measuring Sustainability - Learning f r o m
D o i n g , London: Earthscan.
Berman, D. M. & O'Connor, J. T. ( 1 9 9 6 ) Who Owns the Sun? People,
Politics and the Struggle for Solar Economy, Vermont: Chelsea Green.
Borio, L. a n d Candela, M. ( 2 0 0 4 ) Ecovillage Creation and M a n a g e ­
ment, Ventimiglia: Torri Superiore.
Briggs, M. ( 2 0 0 4 ) Widescale Biodiesel Production f r o m Algae, URL:
http://w_ww.unK (11.12.2005.).
Brown, L. R. ( 2 0 0 1 ) Eco-Economy: Building an Economy for the Earth,
New York: W. W. Norton & Co.
Brown, L, Larsen, J a n d Fischlowitz-Roberts, B. ( 2 0 0 2 ) T h e Earth Policy
Reader, L o n d o n : Earthscan Publications.
Burnett, G. ( 2 0 0 4 ) Permakultura - vodič za početnike, Sto čitaš i Z M A G .
Butler, C.T.& M c H e n r y , K. ( 2 0 0 0 ) Food not Bombs, Tuscon: Sea Sharp
Press.
Carlstrom, P. ( 2 0 0 5 ) As Solar Gets Smaller, Its Future Gets Brighter,
URL: http://www.sfgate.com ( 2 5 . 0 7 . 2 0 0 5 . ) .
Centar za kompost Osijek (2003) Priroda ne poznaje o t p a d -
Kompostiranje Sto?Zašto?Kako?, Centar za kompost Osijek: Osijek.
Chambers, N., Simmons, C. and W a c k e r n a g e l , M. (2004) Sharing
Nature's Interest - Ecological Footprints as an Indicator of Sustainability,
London: Earthscan.
C A T ( 2 0 0 5 ) Clean State N o 5 8 , M a c h y n l l e t h : CAT.
Do it ourselves - A guide to petroleum and war free vegetable fuel mak­
ing, M o n t r e a l : Potato's People.
Driessen, P. ( 2 0 0 3 ) Eco-lmperialism - Green Power, Black Death,
Bellevue: Free Enterprise Press.
Dresner, S. ( 2 0 0 3 ) The Principles of Sustainability, London: Earthscan.
202
Duić, N. ( 1 9 9 9 ) Energetika nakon Kyoto, URL: http://powerlab.fsb.hr/
OsnoveEnergetike/l 999/oe 1 p.html ( 0 8 . 0 5 . 2 0 0 5 ) .
Elliott, J.A. ( 2 0 0 3 ) An Introduction to Sustainable Development, London
Routledge.
EC ( 2 0 0 2 ) Choices for a greener future - T h e European Union and the
environment, EC: Belgium.
Franke, R. W. ( 1 9 9 7 ) Democracy at Work in an Indian Industrial Coop­
erative - The Story of Kerala Dinesh Beedi, URL:http://csf.colorqdo.edu/
bcas/oiherart7frankeJJ]lm ( 1 1 . 0 5 . 2 0 0 4 . ) .
Franke, R.W. a n d Chasin, B.H. ( 1 9 9 8 ) Power to the (Malayalee) People
URL: http;//www.zmag.org/ZMag/articles/feb98kerala.htm ( 1 1 . 0 5 . 2 0 0 4 . ) .
Franke, R.W. ( 2 0 0 1 ) Fueling Economic Growth Through Democratic
Participation: Three Lessons from Kerala, India, URL: http://
www.chss.montclair.edu/anthro/fuelinggrowth.htm (1 1.05.2004.).
Fukooka, M. ( 1 9 9 5 ) Revolucija jedne slamke - uvod u prirodno
poljodjelstvo, Z a g r e b : Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka.
Gallivan, F., Mintier, S. a n d Chazan, D. ( 2 0 0 5 ) Steps to Sustainability:
Five Things Your City Can Do to Reduce its Ecological Footprint, URL:http//
www.redefiningprogress.org ( 0 5 . 0 5 . 2 0 0 5 . ) .
G a l l o n , G. ( 2 0 0 3 ) Hydrogen-Fueled Car W r o n g Decision, URL: http://
www.eyworld.com/databases/storybuilder.cfm?storyid=494 ( 0 1 . 0 3 . 0 5 . ) .
Gershuny, G. ( 1 9 9 3 ) Start with the Soil, Emmaus: Rodale Press.
Gellatley, J. ( 2 0 0 1 ) Kako postati, biti i ostati vegeterijanac ili vegan?,
Zagreb: Udruga "Prijatelji životinja".
Girardet, H. ( 2 0 0 3 ) Creating Sustainable Cities, Devon: Green Books.
Glavač, V. ( 1 9 9 9 ) Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb: D U Z Z P O i
Hrvatske šume.
G o l d e m b e r g , J. ( 2 0 0 3 ) Energy and Sustainable Development, u Speth,
J.G. Worlds A p a r t - Globalization a n d Enviroment, Washington DC: Island
Press: 5 2 - 6 5 .
Goodstein, D. ( 2 0 0 4 ) O u t of Gas - T h e End of the A g e of Oil, New
York: W . W . N o r t o n & C o m p a n y Inc.
Graham-Rowe, D. ( 2 0 0 5 ) Hydroelectric power's dirty secret revealed,
URL:http://www.energybulletin.net (1 1.03.2005.).
H a l l , K.G. ( 2 0 0 5 ) U.S. has plans f o r C a n a d a oil sands, URL: http://
azceritraLcom ( 0 5 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) . H a l t e a d , T. A Better Way to Measure t h e
Economy, u: Kevin Danaher ( 1 9 9 6 ) Corporations Are Gonna Get Your
Mama, M o n r o e : C o m m o n Courage Press: 1 8 1 - 1 8 5 .
H a w k e n , P., Lovins, A. B. a n d Lovins, L. H. ( 1 9 9 9 ) Natural Capitalism -
The Next Industrial Revolution, L o n d o n : Earthscan.
H a y d e n , A. ( 1 9 9 9 ) Sharing the Work, Sharing the Planet - Work Time,
Consumption, & Ecology, London: Z e d Books.
203
 Hynes, H.P. ( 1 9 9 6 ) A Patch of Eden - America's Inner-City Gardeness,
Vermont: Chelsea Green Publishing.
Jackson, H. a n d Svensson, K. ( 2 0 0 2 ) EcovHIage Living - Restoring the
Earth and Her People, Devon: Green Books.
Klare, M.T. ( 2 0 0 5 ) The Energy Crunch to Come, URL:
http:www.tomdispatch.com/indeks.mhtmlPpid = 2 2 7 7 ( 2 4 . 0 3 . 2 0 0 5 . ) .
Kreuter, M. ( 2 0 0 2 ) Bio Vrt, Rijeka: A n d r o m e d a .
Kunster, J.H. ( 2 0 0 5 ) The Long Emergency, URLhttp://
www.rollingstone.com ( 0 2 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) .
Lay, V. ( 2 0 0 5 ) Integralna održivost i učenje, u: Društvena istraživanja 7 7 ,
G o d . 14, br.3: str. 3 5 3 - 3 7 7 .
Lebb, S a n d Lebb, D. ( 2 0 0 4 ) the Oil Factor - Protect Yourself a n d Profit
f r o m t h e C o m i n g Energy Crisis, New York: Warner Business Book.
LeCompte, C . ( 2 0 0 5 ) Portland critized o n C 0 2 c l a i m , URLhttp://
www.sustainable industries journal northwesl (I 0.1 1.700.').).
Lietaer, B. ( 2 0 0 1 ) The Future of Money, London: Century.
M a n d e k , S. ( 2 0 0 2 ) Uzgoj Kalifornijskih glista - proizvodnja i primjena
humusa, Velika Gorica: Z M A G .
M a n d e r , J. Intrinsic Negative Effects of Economic Globalization on the
Environment, u: Speth, J.G. Worlds Apart - Globalization and Enviroment,
Washington DC: Island Press: 108-129.
M a n n i n g , R. ( 2 0 0 4 ) The Oil We Eat, URL:http//www.eroei.com
(12.09.2005.).
McBurney, S. ( 1 9 9 8 ) Ecology Into Economics Won't Go, Devon: Green
Books.
M e r k e l , J. ( 2 0 0 3 ) Radical Simplicity - small footprint on a finite Earth,
Gabriola Island: New Society Publishers.
M i r a l e m , V. ( 2 0 0 4 ) Rijeka bez povratka - ekologija i politike velikih
brana, Konjic, Udruženje za zaštitu okoline "Zeleni - Neretva".
M o b b s , P. ( 2 0 0 5 ) U r a n i u m Supply a n d t h e Nuclear Option,
URL;www.frQW.org.uk/mobbsey/papers/oies_article.html ( 1 3 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) .
M o n b i o t , G. ( 2 0 0 4 ) feeding Cars, n o t People, URL:
w^vw.guaKlJmxcLiik, ( 1 1 . 0 9 . 2 0 0 5 . ) .
Moilison, B. ( 1 9 9 6 ) Uvod u permakulturu, Split: GFS i Zagreb: SHUP i
ZGO.
Morris, D. ( 2 0 0 3 ) A Hydrogen Economy Is a Bad Idea, URL:http://
w ^ a l t e r n e t . o r g (01.03.2005.).
M o s k o w , A. ( 1 9 9 9 ) T h e Contribution of U r b a n Agriculture to
Gardenenrs, Their Households, and Surrounding Communities: The Case of
Havana, Cuba, u: Koc. M. et al. (eds.) For Hunger-Proof Cities -
Sustainable Urban Food Systems, O t t a w a : IDRC: 7 7 - 8 4 .
Murray, D. ( 2 0 0 5 ) Ethanol's Potential: Looking Beyond Corn, U R l i h t t p j /
204
/earltkpoJicy.org ( 2 5 . 0 7 . 2 0 0 5 . ) .
Murray, D. ( 2 0 0 5 ) Oil a n d Food: A New Security Challenge, URL: http;//
lisl/ri se u p. n et/www/i nf o/g loba I news-summary ( 2 5 . 0 7 . 2 0 0 5 . ) .
N R D C - Natural Resources Defense Council ( 2 0 0 5 ) Jobs a n d t h e
Climate
OECD ( 1 9 9 5 ) Background Paper to OECD Workshop: Sustainable
Consumption and Production: Clarifying the Concepts, Rosendal, Norway.
July 2-4. Paris: OECD.
Panos ( 2 0 0 4 ) Food for All - Can Hunger be Halved?, U R L h t t p j / /
www.panos.org.uk. ( 0 7 . 0 8 . 2 0 0 5 . ) .
Paulson, A. 2 0 0 5 ) City Transit Systems struggle to stay on track,
URL:http//www,csmonitQLCom (25. 0 7 . 2 0 0 5 . ) .
Perkins, E. ( 1 9 9 9 ) Public Policy and the Transition to Locally Based
Food Networks, u: Koc. M. et al. (eds.) For Hunger-Proof Cities -
Sustainable Urban Food Systems, O t t a w a : IDRC: 6 0 - 6 7 .
Pfeiffer, D.A. ( 2 0 0 4 ) Eating Fossil Fuels, U R L h t t p j / /
www.fromthewilderness.com ( 1 3 . 0 9 . 2 0 0 5 . ) .
Pfeiffer, D.A. ( 2 0 0 5 ) The Natural Gas Cliff, U R L h t t p : / M u x o m /
nllendale (24.1 1.2005.).
Plant, C. & Plant, J. ( 1 9 9 1 ) Green Bussiness - Hope or Hoax, Devon:
Green Books.
Potočnik, V. i Lay. V. ( 2 0 0 2 ) Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u
Hrvatskoj, Z a g r e b : M Z O P U .
Pye-Smith, C. ( 2 0 0 2 ) The Subsidy Scandal - How your Government
Wastes Your Money To Wreck Your Environment, L o n d o n : Earthscan.
REN21 Renewable energy Policy Network ( 2 0 0 5 ) Renewables 2 0 0 5
Global Status Report, Washington, DC: Worldwatch Institute.
Renner, M. ( 2 0 0 2 ) The Anatomy of Resource Wars, Worldwatch
Institute, URL:http:www J .worJdyyi]tch.oj'g ( 0 2 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) .
Shiva, V. ( 2 0 0 3 ) The Myth of Globalization Exposed, u: Speth, J.G.
Worlds A p a r t - Globalization a n d Enviroment, Washington DC: Island Press:
140-154.
Speth, J.G. Worlds A p a r t - Globalization a n d Enviroment, Washington
DC: Island Press Stewardship A c t - How Curbing Global W a r m i n g Can
Increase Employment, URL;http;www.nrdc.org ( 0 5 . 0 5 . 2 0 0 5 . ) .
Stout, R. ( 1 9 9 5 ) Vrt bez motike - tajne organskog uzgoja povrća i
cvijeća m e t o d o m malčiranja, Z a g r e b : Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka.
Tickell, J. ( 2 0 0 3 ) From t h e Fryer to the Fuel T a n k - T h e Complete Guide
to Using Vegetable Oil as an Alternative Fuel, New Orleans: Joshua Tickel
Media Productions.
Wackernagel, M. & Rees, W. ( 1 9 9 6 ) Our Ecological Footprint -
205
Reducing H u m a n Impact on Earth, Gabriola Island, New Society Publishers.
W a c k e r n a g e l , M. et al. ( 2 0 0 4 ) National Footprint a n d Biocapacity
Accounts 2 0 0 4 : The underlying calculation m e t h o d , U R L h t t p : / /
www.footprintnetwork.org ( 0 8 . 0 5 . 2 0 0 5 . ) .
W e i s m a n , A. ( 1 9 9 9 ) Gaviotas - A Village that Reinvented the World,
Devon: Green Books.
W h i t e l e g g , J. ( 1 9 9 7 ) Critical Mass - Transport, Environment and society
in t h e Twenty-first Century, London: Pluto Press.
WorldWatch Institute ( 2 0 0 2 ) State of the World 2002, London:
Earthscan Publications Ltd.
WorldWatch Institute ( 2 0 0 4 ) State of the World 2004, New York: W.W.
N o r t o n & Company.
WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of the World 2 0 0 5 Trends a n d Facts -
Changing the Oil Economy, URL; http ;//www.worldwatch.org ( 0 4 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) .
WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of t h e World 2 0 0 5 , New York: W.W.
Norton / Company.
Z m e r g o ( 2 0 0 4 ) Kompostiranje, O p a t i j a : Z m e r g o .

206 207