P. 1
Zeleni Alati Za Odrzivu Revoluciju

Zeleni Alati Za Odrzivu Revoluciju

|Views: 547|Likes:
Published by Sad Floute

More info:

Published by: Sad Floute on May 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/23/2013

pdf

text

original

Sadržaj
Uvod Ekološki o t i s a k - k a k o g a z i m o p l a n e t ? H r v a t s k a - m a l a z e m l j a za preveliki o t i s a k Permakultura - trajna revolucija Pazi, h r a n a p a d a P r a k t i č n i savjeti z a s t v a r a n j e p e r m a k u l t u r n o g v r t a Permakluturni dizajn Izumiranje naftnog dinosaura Zelena energija Energija sunca E n e r g i j a vjetra Transport Energija b i o m a s e Graditeljstvo Održivo graditeljstvo Otpad Voda Organizacija K a k o h o d a t i nježnije - gradske priče Prema p r a k t i č n i m stazama održivosti Literatura 5 8 15 22 26 33 57 66 76 79 94 104 107 127 1 32 153 162 174 1 82 191 202

2

3

UVOD
Najbolje Slijedeće vrijeme bilo je za prije posaditi deset vrijeme je stablo godina. sad. najbolje

Kineska

poslovica

U redu, najbolje vrijeme za objaviti ovakvu knjigu bilo je prije deset g o d i n a . Ali što da se radi. Prije deset godina smo brijali na pank, klupice u parku, gutali fanzine i šivali prišivke do zauvijek. Lagali bi kad bismo rekli da n a m je žao. U o s t a l o m , najljepša i najjača iskrica koja nas je zapalila za a n a r h o p a n k uradi s a m kultura - d a n a s je zaista prišivena na našim srcima. I što ćeš normalnije nego da mi nakon deset godina napišemo ovakvu knjigu. Z a t o jer je sad slijedeće najbolje vrijeme. Prije četiri godine smo krenuli u stvaranje Recikliranog i m a n j a , našeg o d s a n j a n o g životnog prostora, ali i otvorenog edukacijskog centra. N o , osim otvorenih srca i brda energije nismo imali previše znanja i vještina kako izgraditi jednu takvu priču. Stvarno smo bili nabrijani dripci i dripice koje ništa nije m o g l o zaustaviti da krenemo na to zajedničko putovanje. Jedna ovakva knjiga bi n a m sigurno olakšala put. No kao što je i do tada bilo sasvim ok da nemaš p o j m a svirati, a ipak uzmeš gitaru ili bubanj i kao sviraš, tako smo i m i , premda nismo znali izmjeriti dužinu kuće i hvatati energiju sunca, krenuli stvarati naš mali raj. T i j e k o m putovanja upoznali smo ljude sa sličnim vizijama i željama i kod svih se pojavljivao problem manjka znanja i vještina kako nešto praktično napraviti. Polako se počelo s nabavkom literature, m e đ u s o b n i m kontaktima, razmjenom iskustva i p o m a g a n j e m . Bio je to super osjećaj. Z n a o si da kada g o d padneš, uvijek su blizu ruke da te pridignu. Kada smo došli do radionica, to je bilo t o . Radionica je super riječ. Označava da se nešto radi. I zabavno je. Trenutak kada nekome možeš pokloniti dio sebe je nešto najljepše na svijetu. I ova knjiga je plod svega t o g a . Nekoliko je važnih stvari vezanih za knjigu. Glavni cilj n a m je bio prikazati što je više m o g u ć e praktičnih rješenja za održivi život. Premda i sami pišemo o razvoju obnovljivih izvora energije, s m a t r a m o kako je u o v o m trenutku važnije pokazati kako se na primjer gradi solarni kolektor za t o p l u vodu. Premda i

4

5

kozmetici. prirodno. a ukoliko želite nešto slično probati. Ekološki otisak je izvrstan alat za opisati socijalnu nepravdu i ekološku neodrživost naših društava. Stoga ć e m o p e r m a k u l t u r n i dizajn pokazati uz p o m o ć stvarnog m o d e l a . 6 7 . Prvi je ekološki otisak koji n a m opisuje koliko jako pritišćemo našu planetu. odnosno koliko n a m je zemljine površine potrebno da zadovoljimo sve naše potrebe. niti puno novaca niti samoproglašene vođe. V i d i m o se t a m o . m o ž e m o s a m o zaključiti kako nije li to baš lijepo em prekrasno. A mi mladi i puni energije. Rješenja o kojima govorimo m o g u se primjenjivati svugdje. To je druga stvar koju želimo istaknuti. zeleno ili slično ima nevjerojatno visoku cijenu. U stvarnosti gotovo sva održiva rješenja provlače se kroz nekoliko područja. m a l i m . ali u p o r n i m koracima po praktičnim stazama održivosti. Ukoliko vas zanima literatura iz nekih od područja koje ć e m o spominjati. Od lijepih slika malo koristi u praksi ako ih ne m o ž e m o preslikati u stvarnost. povezan je s n a š o m ž e l j o m da s m a n j u j e m o o t p a d te da recikliramo. Nismo htjeli navoditi lijepe priče iz svijeta koje za nas ovdje postoje samo na slikama. Na kraju ć e m o prikazati kako si olakšati život i u u r b a n i m prostorima. Primjerice. U knjizi ć e m o se zbog iznimne važnosti posebno osvrnuti na o t p a d i očuvanje vode. Ukoliko sami znate ili poznajete nekoga tko ima sličan praktični savjet ili recept. a niti znanje o t o m e kako funkcionira proces kompostiranja organske biomase nije n a o d m e t . uz ponovno dizanje. i na toj duzi postoji mjesta za još m n o g o boja. Drugi p o j a m je permakultura kao sistem dizajniranja našeg okoliša učenjem od prirode. Nekoliko je razloga za t o . ali ga ne m o ž e m o shvatiti izdvojeno od energije. Ovdje treba naglasiti kako je ovakvoj podjeli razlog preglednost i lakše praćenje knjige. T a k o će v a m biti i lakše povezivanje sa svim t i m pričama i projektima. Od naše prve frustracije kako n e m a m o dovoljno za pročitati u dostupnoj literaturi o t e m a m a koje nas zanimaju do danas kada i m a m o knjigu p u n u primjera iz naših života. ratove za naftu i druge resurse. Ovo nije jedino vrijedno što ljudi danas rade kako bi učinili ovaj svijet boljim mjestom za život. onaj koji će nas učiti kako stvarati drugačije svjetove. s m a t r a m o kako je najvažniji oblik aktivizma o n a j koji će nas naučiti konkretnim t e h n i k a m a i strategijama za borbu protiv neoliberalnog kapitalizma. organski. Za kraj naglašavamo kako n a m nije namjera glumiti velike i prepametne stručnjake. Slično. U permakulturnim priručnicima i knjigama za dizajniranje. H o d a m o polako. S obzirom na sve veće siromaštvo i uništavanje prirode. uglavnom su prikazani idealni i imaginarni modeli kakve rijetko tko od nas susreće u stvarnosti. samostalno proizvesti gorivo na bazi ulja. a ne čekati da se biodizel pojavi na benzinskim crpkama. imat ćete modele koji su blizu. Ne zanimaju nas komplicirane i skupe tehnologije koje bi navodno trebale biti alternativa "utrci prema d n u " koju vode političke i ekonomske elite. mišljenja smo kako i to m a l o što z n a m o vrijedi doći do što više ljudi i rezultat je pred v a m a . Kako li je s a m o ekipica nanjušila lovu. ZMAG-ov projekt stvaranja otvorenog edukacijskog c e n ­ tra na V u k o m e r i č k i m Goricama u selu Vukomerić. Toliko je toga ispred nas. U knjizi su sakupljena znanja i vještine koje smo sami usvojili i danas ih prakticiramo. bez obzira g d j e živimo. jer je to najvažnije područje na kojem danas t r e b a m o raditi. već prikazati kretanja prema održivosti u našim zajednicama i susjedstvu.sami pišemo o biodizelu. Sigurno ćemo pobijediti. osjećamo nedostatak knjige na našem jeziku sa primjerima iz naše regije. napraviti i primijeniti neku od inspirativnih mogućnosti za održivi život. treba otvoreno reći kako je neoliberalni sistem dobio svog partnera u zelenom kapitalizmu gdje sve što je eko. T i m e su od ekološke priče učinili elitistički hram za bogate novcem i odabrane d u h o m . M a n j e nas dakle zanimaju high-tech rješenja ili iščekivanje i lamentiranje o n e k o m novom i neotkrivenom resursu koji će spasiti svijet. a permakultura sredstvo za postizanje t o g cilja. Jedan od osnovnih principa p e r m a k u l t u r e jest da s m o svjesni povezanosti različitih f u n k c i j a i elemenata. Praktična rješenja podijelit ć e m o u nekoliko cjelina koje predstavljaju i glavni fokus naše udruge: hrana. p a s i v n o s o l a r n o g r a d i t e l j s t v o stavili s m o p o d p o g l a v l j e O d r ž i v o graditeljstvo. s m a t r a m o kako je važnije naučiti kako. neovisno da li govorimo o hrani. M o g l i bismo reći kako su socijalna pravda i održivost naš cilj. Ukoliko želite u vašim životima primijeniti neku od predstavljenih priča kontaktirajte nas da se zajedno p u n i m o . Dva su t e m e l j n a p o j m a oko kojih se vrte t e m e u knjizi. Do m n o g i h lijepih rješenja došli smo n a k o n brojnih grešaka i padova. Doduše.Zelena mreža aktivističkih grupa ( Z M A G ) . Te lijepe slike već postoje u literaturi na stranom jeziku i dostupne su preko M a l e Alternativne Knjižnice ( M A K ) koju vodi naša udruga . 20-tak kilometara južno od Zagreba. energiji ili gimnasticiranju. Neka vas njen sadržaj još više n a p u n i . Govorit ć e m o i o organizacijskim strukturama i m e đ u l j u d s k i m o d n o s i m a . Većina od predstavljenih znanja i vještina stvara se ovdje u Hrvatskoj ili šire u regiji. Kao što smo već rekli. Mi sami i m a m o još m n o g o žganaca za popapati i toga smo i više nego svjesni. slobodno nas kontaktirajte i uvrstit ć e m o to u slijedećim izdanjima. energija i graditeljstvo. Stoga je i to nekakva poruka da budete uporni i ne odustajete. Z a t o smo se i trudili knjigu ispuniti s jednostavnim i praktičnim receptima kako proizvesti. za izgradnju k o m p o s t n o g wc-a potrebno je imati znanja iz graditeljstva. zahtijeva i svijest o potrebi za štednjom pitke vode. Uz žličicu osmijeha što to sve radite sa svojim prijateljima i ljudima koje volite. Ovo je knjiga za ljude koji imaju energije. možete nas kontaktirati. Ipak. Naša poruka je da v a m za održivi život nisu potrebni niti opaki stručnjaci. a to je Reciklirano imanje. bio. Ovo nije konačna suma održivih rješenja. Napravili smo pregled o n o g a što smo mi naučili ili saznali u posljednjih nekoliko g o d i n a . ovdje i sada. trud i ulaganje energije. U knjizi ć e m o vidjeti kako n a m sve p e r m a k u l t u r a p o m a ž e smanjiti ekološki otisak koji ostaje iza nas.

0 8 . To znači da m o r a m o moći zadovoljiti sve naše potrebe na sve m a n j o j površini. sudske presude i d r u g e oblike socijalnih problema gleda kao na ekonomsku korist. polja. 5 7 ha. 3 SAD imaju ekološki d u g od 3. Izvan njegova dosega ostaju pitka voda.8 ha. ) .6 Velika Britanija od 3. Po BDP-u bismo zaključili kako je stanovništvu bolje. d o k prosječan stanovnik Hrvatske svoje potrebe zadovoljava na 2. Dapače. ukoliko neka zemlja posiječe sva svoja stabla i preradi ih u drvnu g r a đ u . Pojasnimo. ljudi sigurno neće osjećati zadovoljstvo ili sreću zbog t o g a . d o g a đ a se da BDP raste. te ga m o ž e m o shvatiti i kao indikator svjetske bioraznolikosti. prirodne ljepote i bioraznolikost. ali i međuljudskih odnosa jest ekološki otisak.H D I .Ekološki otisak . pašnjaci). ceste. a više o kvaliteti života stanovnika neke zemlje. slobodno vrijeme i brojne d r u g e kategorije važne za naš osjećaj o kvaliteti života. godine do 2 0 0 0 .tlo (šume. M o ž e m o reći da globalni "ekološki d u g " iznosi 2 0 % . o r g ( 0 8 . kao i liječenje opasnih bolesti poput raka. Najveća ekološka organizacija na svijetu WWF objavila je godišnji Living Planet Report 2 0 0 4 . trošimo više nego što i m a m o . računanje nečije razvijenosti po BDP-u može dati iskrivljenu sliku ukoliko želimo saznati m a n j e o ekonomiji. 1999). BDP na kriminal. ' D r u g i b o l j i p o k a z a t e l j i kvalitete života o d BDP-ja s u : U N . i u kojoj mjeri. 2 Unutar te analize dobiva se Living Planet Index (LPI) koji prati stanje biljnih i životinjskih vrsta. čisti zrak. međuljudski odnosi. premda bi to ostavilo katastrofalne posljedice u prirodi.H u m a n D e v e l o p m e n t Index . more. T a k o je prosječnom stanovniku SAD-a da bi zadovoljio sve svoje potrebe potrebna površina od 9 . a istovremeno u ostatku svijeta se smanjio za 8%. G e n u i n e Progress I n d i c a t o r (GPI) i b r o j n i d r u g i .9 ha. rastave. Realniji pokazatelj kvalitete života na Zemlji i našeg odnosa prema prirodi. Kada o d u z m e m o ekološki otisak od nosivog kapaciteta nekog područja d o b i j e m o "ekološki d u g " ili ekološki minus. 1999). O p a d a n j e bioraznolikosti je u direktnoj vezi sa našim ekološkim otiskom. trenutno raspoloživi resursi zahtijevaju da zadovoljimo sve svoje potrebe na svega 1. postalo model amortiziranja kritike koja im se upućuje. 2 0 0 5 . sreći ili zadovoljstvu sa životom. Od konferencije u Riju pa do o n e u Johannesburgu ekološki otisak 27 najbogatijih zemalja je porastao za 8% po stanovniku. Budući da ljudi u različitim dijelovima svijeta ne žive na isti način. BDP ne uključuje oblike rada ili transakcije ukoliko nisu novčane. Kao što smo naveli.) te bioraznoliko područje koje akumulira C 0 2 i osigurava d o m brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Kada r a č u n a m o bruto društveni proizvod m j e r i m o samo stvari koje se kupuju i prodaju novcem. Z a t o nas m o g u zbunjivati pojmovi kao što su "životni standard" i "kvaliteta života" koji se često koriste kao istovjetni p o j m o v i . na svjetskom nivou biokapacitet je smanjen za 12%. p n n d n . N o .5. Na taj način m o ž e m o izračunati živimo li održivo ili neodrživo. 1 8 Ekološki otisak je kvantitativna mjera koja n a m govori koliko jako svojim n a č i n o m života pritišćemo zemlju. Izgleda kako je sveprisutno zaklinjanje u održivi razvoj. posebno kada govorimo o vodećim političkim i ekonomskim elitama. godine LPI je o p a o za 4 0 % . površina p o t r e b n a za razvoj (zgrade.2 0 0 0 porastao za 150%. Dakle. a posredno i na zdravlje ljudi. No. parkirališta. 9 . ističe se kako je ekološki otisak je u razdoblju 1 9 6 1 . Ekološke katastrofe i saniranje istih uzrokovat će porast BDP-ja. Najmoćnije globalne institucije poput Svjetske banke i MMF-a zadovoljne su i šalju pohvale takvim zemljama. Ekološki otisak se izražava prvenstveno u hektarima (1 ha = 10 0 0 0 m 2 ) zemljine površine potrebne da ostvari nečiji životni stil. U razdoblju 1 9 9 1 . varira i njihov ekološki otisak. No. rad u kući. Index o f S u s t a i n a b l e E c o n o m i c W e l f a r e . njen BDP po stanovniku će porasti. Drugi p o j a m je bliži mjerenju nečijeg osjećaja o stupnju opće dobrobiti u društvu. Nadalje. premda je očito da BDP ne daje potpune rezultate i vrlo često iskrivljuje sliku o stanju u nekoj zemlji. Tu se misli na Zemljine resurse . jer BDP raste..kako gazimo planet? Do d a n a s je b r u t o društveni proizvod (BDP) o s t a o najprihvaćeniji f a k t o r određivanja uspjeha i razvoja neke zemlje. .. U izvještaju Ecological Footprint of Nations 2 0 0 4 koji radi Redefining Progress. pa se smanjila i količina raspoloživih resursa koje m o ž e m o iskorištavati za održavanje našeg životnog stila. BDP ne uključuje iskorištavanje prirode u proizvodnji i pružanju usluga. potrošnju i odlaganje o t p a d a . te je izveze. Situacija postaje tragičnija pošto je upravo to razdoblje obilježeno brojnim konferencijama i sporazumima o održivom razvoju. Prvi p o j a m je tehničkog karaktera i označava "stopu trošenja kupljenih roba i usluga po glavi stanovnika" (Douhtwaite.2 ha. Ekološki otisak računa koliko n a m određeni prostor može podržati našu proizvodnju. ali se smanjuje kvaliteta života stanovnika na koje se BDP odnosi. p r e m d a su zapravo prilično različiti. površina potrebna za proizvodnju energije.2 0 0 1 . 2 Vidjeti Living Planet R e p o r t 2 0 0 4 n a U R L : h t t p : / / w w w . To znači da sada živimo preko granica održivosti. gotovo uvijek kod izvoza drvne građe radi se o zemljama u razvoju koje zaradu od tog izvoza ne koriste za razvoj svojih društava. U razdoblju od 1970. već za otplatu nepravednih dugova (Douthwaite. Prosječan ekološki otisak stanovnika planete Z e m l j e je 2.

) 5% i nuklearna te hidroenergija 4 % . ribarstvo 6%. a preostale pretvorile u zaštićene parkove i rezervate. T i m e dolazimo do ključnog značenja ekološkog otiska. O d n o s prema š u m a m a slijedećih 9%. posebno u ekonomski b o g a t i m z e m l j a m a . zemlja prekrivena razvojem (ceste. trebao bi n a m urod žitarica četiri puta veći nego što je sada ukupna svjetska godišnja proizvodnja. a SAD je broj jedan sa čak 9.l j u d s k e vrste. a dugovi su sve veći. Poljoprivreda i pašnjaci utječu sa slijedećih 2 9 % . uz sve veće vlastito siromaštvo. ukoliko n e m a dovoljno resursa u vlastitoj okolini.footprintnetwork. do 2 0 0 1 . jer svoju troše previše. a c . Životni stil kakav imaju SAD bio bi dovoljan za svega 1.2 m r d . u z m e m o u obzir kineski otisak bila bi 7. zgrade.05. Zamislite situaciju da se sa sve m a n j o m t o r t o m pokušavate sve više prežderavati. Ekološki otisak po regijama dovoljno n a m govori o moći i nejednakosti u svijetu. 09. Jasno je kako će netko da osigura svoj neodrživi način života. privatiziraju izvore pitke vode u siromašnim zemljama. A ranking. grad ili skupina ljudi troše više nego što i m a j u resursa na p o d r u č j u g d j e žive? K r e n u u agresiju na Irak izmišljajući kao razlog oružje za masovno uništenje.2 milijarde ljudi. Ista računica ukoliko na primjer. Siromašni sudjeluju u globalnoj trgovini s resursima i sirovinama koje i m a j u kako bi otplatili vanjski d u g . a Italija 2. Brazil).org (08. o p e t n e znači k a k o n j i h o v e k o l o š k i otisak nije prevelik.). godine) 5.N j e m a č k a i Japan 3.57 ha po stanovniku. n j e n e m o g u ć n o s t i su u s i l a z n o j p u t a n j i .1 hektar. c r / r i o / f o c u s / r e p o r t / e n g l i s h / f o o t p r i n t / P o t r e b n o se prisjetiti k a k o u t i h l . Po regijama ekološki otisak je: X 9. Rekli smo prije kako na raspolaganju i m a m o 1. S obzirom da se energetski otisak od 1 9 6 1 . V i d j e t i c i j e l u t a b l i c u na U R L : h t t p : / / w w w . a l i ne i e k o l o š k i m i n u s .htm (20. 5 To doslovno znači da kada bismo svi htjeli živjeti kao stanovnici SAD-a trebalo bi n a m 5 planeta. godine povećao za gotovo 7 0 0 % . U SAD-u se troši trostruko više Izvor: LPR 2 0 0 4 . Problem današnjeg svijeta je što Kina ide prema otisku SAD-a. T o n a r a v n o . Ekološki otisak n a m savršeno opisuje kako su b o g a t i organizirali svijet tako da ih siromašni opskrbljuju resursima.6ha ekološki otisak SAD-a 88% = 1. a EU (prije proširenja 2 0 0 4 . jer su b o g a t e resursima (npr. Kanada i zemlje Z a p a d n e Europe imaju veći otisak od ostatka svijeta zajedno.. Idiotski je da se takav životni stil n a m e ć e cijelom svijetu kao 3 N e k e z e m l j e i m a j u veliki otisak. 5 7 hektara.. To računamo: 12. Resursa je sve manje.2 milijarde ljudi. jer su većinu svojih odavno iskrčili. ha na planeti To je posljedica dvostrukog napada na Z e m l j u .8 hektara po stanovniku. Najveći utjecaj na ekološki otisak i m a iskorištavanje i potrošnja fosilnih goriva koja utječu sa 4 7 % na kasniji rezultat. regija. SAD i EU i m a j u najveće otiske na planeti.2005.9 ha po stanovniku. ljudi 12. a ne o b r n u t o .9 milijarde ljudi.). parkirališta. I s t o v r e m e n o se naš m a h n i t i konzumerizam kontinuirano povećava. e c o u n c i l . Prosječna osoba SAD-a troši 9 . M o ž e m o nizati u nedogled.Ukoliko bi svi prihvatili prehranu kakva je najprisutnija u SAD-u. ne t r e b a m o previše razmišljati što znači gotovo 50%-tni utjecaj fosilnih goriva na u k u p a n otisak. 3 10 11 . 4 poželjan i ostvariv! SAD. Priroda se sve više uništava.4. 2005.5 milijarde ha na planeti / 9.6 ha ekološkog otiska (SAD) x 8 8 % ( 1 2 % ostavlja se za druge vrste) = 1. Sto se d o g a đ a kada neka zemlja. 8 h a d o z v o l j e n i h za s v a k o g a od nas ulaze i n e . krče tropske kišne šume. krenuti u p l j a č k u d r u g d j e .5 m r d . URL:http://www. Praktički financiraju vlastito osiromašenje uz sve g o r u situaciju u okolišu.

2 0 0 4 : 41). I sami a u t o r i ekološkog otiska priznaju neke njegove manjkavosti (Wackernagel. Stoga ponekad za određena područja n e m a dovoljno točnih p o d a t a k a .. razvoj zaraznih bolesti te smanjivanje izvora pitke vode. Simmons. godine stopa je pala s 0. Pritom se 9 0 % svog ribarstva odvija u svega 8% morskih površina. plodna zemlja je 2. Dakle. godine m o g l o anulirati usporavanjem deforesterizacije i održivim gospodarenjem š u m a m a . jer se ne uzimaju svi oblici zagađenja u izračun. Isto vrijedi i za ekološki otisak. 2 0 0 4 ) . M. ekološki otisak će se računati za Francusku. nego što n a m sada brojke pokazuju. čak i tisuća g o d i n a . To je oružje za m a s o v n o uništenje! Jasno je iz ovih rezultata kako konzumerizam bogatih uništava mogućnosti i budućnost siromašnih. ) . kako bi prikrile svoj stvarni utjecaj na planet. jer je potrebna preciznost i transparentnost p o d a t a k a . a više kvaliteta života. Sume uništavamo u prosjeku 1 1 do 15 milijuna ha svake godine. a ne obrnuto.12 ha po osobi. W o r l d w a t c h Institute. a ne za N j e m a č k u .08%. uništavanje biljnih i životinjskih vrsta.8 p u t a p r o d u k t i v n i j a od p r o s j e k a . w Q r l d w a t c h . Edukacija.8 tona ugljika. ponekad su podaci UN-a ili drugih velikih institucija o istoj temi drugačiji u različitim publikacijama. Danas se na svijetu proizvede i više 6 D o b a r izvor o r a t o v i m a za resurse predstavlja k n j i g a M i c h a e l a R e n n e r a ( 2 0 0 2 ) The Anatomy O v d j e ne s m i j e m o ne s p o m e n u t i i o g r o m n u n e j e d n a k o s t u vlasništvu n a d z e m l j o m u of Resource Wars. Na p r i m j e r . u Brazilu t r e ć i n a s e o s k o g stanovništva p o s j e d u j e m a n j e o d 1 % u k u p n i h p o l j o p r i v r e d n i h z e m l j i š t a . ekološki otisak istovremeno ističe kako je m a n j e važna kvantiteta ljudi na n e k o m području. tako da utjecaj kiselih kiša nije uključen. Na primjer. a m n o g e države to ne žele.hrane i drvnih prerađevina nego što je g l o b a l n i prosjek. Ekološki otisak nije lako mjeriti. N. kako s m o vidjeli n a m n o g i m d r u g i m m j e s t i m a p r o b l e m p o p u l a c i j e stavlja s e nezasluženo visoko mjesto. Na primjer.. Utjecaj turista računa se s a m o za zemlju koja dobiva turiste. Uništavanje voda. f o o t p r i n t n e t w o r k . C. C 0 2 se r a č u n a . Po autorima ekološkog otiska takvi oblici otpada trebali bi biti izbačeni iz upotrebe ili ukoliko bi ih se koristilo ne bi smjele ulaziti u biološko kruženje. širenje pustinja. Ne želimo reći kako u o d r e đ e n i m područjima svijeta problem populacije ne postoji. Ipak. Jasno je da ne možemo uspoređivati v r i j e d n o s t r a z l i č i t i h vrsta k o r i š t e n j a zemlje. PCB. o r g ( 0 2 . Ista stvar je i s t u r i z m o m . o r g ističe k a k o se e k o l o š k i otisak m o ž e s m a n j i t i : s m a n j i v a n j e m svjetske p o p u l a c i j e . Prosječna šuma godišnje po hektaru upije 1. jer priroda n e m a dovoljno kapaciteta i sposobnosti apsorpcije. 2 0 0 5 . 2 0 0 3 ) . T a k o se i u izvještaju LPR 2 0 0 4 i na Internet stanici w w w . Na primjer. Autori koji promoviraju i razvijaju ekološki otisak ističu kako n e m a smisla uspoređivati utjecaj na planet koji imaju raspadajući elementi. T i m e se javlja opasnost da se izvoznoj zemlji dodijeli m a n j i ekološki otisak nego što bi trebala imati s obzirom na utjecaj određene proizvodnje na prirodu. Po n a m a najveća m a n a ekološkog otiska jest određena nedosljednost. ali uvijek je potrebno naglasiti kako siromaštvo prethodi velikom broju stanovnika. 7 p o j e d i n i m d i j e l o v i m a svijeta. 0 4 . održiva znanja i tehnike te pravedna raspodjela su p u n o bolje m e t o d e za smanjivanje ekološkog otiska od brojanja gladnih usta. a Britanija o s a m puta (Girardet. Ukoliko se ne zaustave gore spomenuti destruktivni trendovi do 2 0 3 0 . N a i m e . pretjerana ispaša i loše poljoprivredne metode.23 ha na 0. a proda te koristi u Francuskoj. Važno je spomenuti kako oceani upijaju 3 5 % emisije C 0 2 .. et al. IPCC procjenjuje kako bi se 12-15% predviđene emisije C 0 2 do 2 0 5 0 . 12 13 . spojevi ili proizvodi s o n i m a koji ostaju u prirodi po nekoliko stotina. Pašnjaci su samo 0. Najbolje je naš odnos prema prirodi opisao francuski diplo­ m a t Vicomte de Chateaubriand: "Sume dolaze prije civilizacija. L j R L J i t t p : v A v w . ali emisija s u m p o r n o g dioksida ( S 0 2 ) nije zabilježena u ekološkom otisku. Isti je slučaj i s uništavanjem biljnih i životinjskih vrsta. and Wackernagel. «što d o d a t n o j a č a s i r o m a š t v o . Deforesterizacija je odgovorna za petinu ukupne emisije C 0 2 u jednoj godini. a ne i za zemlju od kuda turisti dolaze i vrlo često svojim neodrživim n a č i n o m života ostavlja ju otisak u zemlji gdje su došli. CFC). Sto se tiče ekološkog otiska za m e đ u n a r o d n u trgovinu. To sve uzrokuje daljnje osiromašivanje zemalja. ukoliko se na primjer auto proizvodi u N j e m a č k o j . 7 U skladu s t i m smanjuje su stopa dostupne količine poljoprivrednog zemljišta po osobi. Svi pokazatelji u p u ć u j u da krivo u p r a v l j a m o t i m p o v r š i n a m a . no i morski ekosustavi su pod o g r o m n i m stopalom zagađivanja i izlova. ekološki otisak ne uzima u obzir apsolutno sve intervencije u prirodi te m o ž e m o zaključiti kako je zapravo još i veći. Najpotrebnija je želja za dijeljenjem podataka. Od 1950 do 1997. a m o g u ć e su zloupotrebe i u p o d a c i m a kod samih država i državnih agencija koje ih šalju. a najčešću uzroci d e g r a d a c i j e su: deforesterizacija. s m a n j i v a n j e m k o n z u m e r i z m a i i m p l e m e n t i r a n j e m efikasnijih tehnologija za uslužne i proizvodne djelatnosti. ne uzimaju se u izračun neobnovljivi oblici o t p a d a koji su d u g o t r a j n i ili trajni u svom zagađivanju (radioaktivni o t p a d . godine pasti će na 0. deforesterizacija i širenje pustinja također nisu uključene u ekološki otisak.4% produktivniji od prosjeka. otprilike za veličinu Grčke. pustinje dolaze poslije" (Chamber. Nadalje. 6 London ima 125 puta veći otisak od svoje površine. Jasno je da "vrijednost" prirode prelazi iskorištavanje dobara i usluga samo za ljude. M o ž e m o reći kako je izračunati ekološki otisak manji od realnog. način na koji ti ljudi žive.

Konzumerizam bogatih najviše uništava ovu planetu. kruže održivo. a skoro svaka druga osoba na svijetu živi u siromaštvu. Simmons. m o ž e m o reći kako u Hrvatskoj više od 10% u k u p n i h biljnih i životinjskih vrsta. M. WWF daje i izračun za svaku pojedinu zemlju. vlastita ekonomska nezavisnost i zdravstvena zaštita.0 ha ribe 0. tlo na kojem su građevine.37 ha pašnjaci 0. Sam izvještaj LPR 2 0 0 4 ističe kako je ekološki otisak u razdoblju 1 9 6 1 2 0 0 1 rastao brže od broja stanovništva te se ističe kako je dokazan pad rasta p o p u l a c i j e u p o d r u č j i m a g d j e se ž e n a m a o m o g u ć a v a e d u k a c i j a . površina za upijanje C 0 2 te biokapacitet određenog područja.mala zemlja za preveliki otisak Hrvatska se nalazi u skupini srednje pozicioniranih zemalja s ekološkim otiskom od 2. M o r a m o uvijek imati na u m u kako se nosivi kapacitet može povećati g l o b a l n i m širenjem proizvodnih površina. Kao što je izračunao globalni ekološki otisak. ceste i sl. to i dalje ne znači da s njima d o b r o i p a m e t n o upravljamo. M a l a smo zemlja bogata resursima. a n d Wackernagel. tako da smo u o v o m trenutku prisiljeni služiti se Living Planet Reportom. a da se proizvodnja. Kao što smo rekli obuhvaća se: iskoristiva površina zemlje i m o r a . Siromaštvo je proizvod društva. odnosno iskorištavanje resursa. boljim upravljanjem resursima i jačanjem zdravlja u ekosistemima.24 ha. posebno u odnosu na veličinu i broj stanovnika. i d a p a č e proizvodi siromaštvo siromašnih. .9 ha po osobi. Ekološki otisak nas upozorava kako je najvažnije da kvaliteta života napreduje. Kao i siromaštvo i ekološki otisak je posljedica političkih odluka. T a k o bismo na planeti ostavljali m a n j i otisak koji nas ne bi vodio (samo)uništenju. Dakle.9 ha po osobi dobiven je od strane WWF-a u njihovom Living Planet Report 2 0 0 4 . N o . Hrvatska . 2 0 0 4 ) istaknut cilj ekološkog otiska da ne mjeri glave.od dovoljno hrane da svi ljudi b u d u siti.78 ha šume 0. Svi ovi nedostaci ekološkog otiska ne u m a n j u j u njegovu u k u p n u vrijednost koju n a m daje kao metoda otkrivanja stvarnog utjecaja na prirodu. Od zemalja s kojima Hrvatska dijeli granice i m a m o otisak veći samo od Bosne i Hercegovine. već veličinu stopa koje ostavljaju. Nas u o v o m trenutku od velikog ekološkog minusa spašava bogati biokapacite. a ne planet.8ha. Naš otisak za tlo i m o r e je 1.9 ha po osobi m a n j i je od prosjeka Centralne i Istočne Europe gdje je Hrvatska svrstana. U to su uključeni: poljoprivreda/hrana 0. dok sve ostale susjedne zemlje imaju veći otisak od Hrvatske. Sto se tiče izračuna za Living Planet Index (LPI) koji prati ugroženost biljnih i životinjskih vrsta. potrošnja i odlaganje otpada.9 ha po osobi. Gotovo 4 5 % k o p n e n o g dijela Hrvatske su 14 15 .06 ha Hrvatska je jedna od biološki raznolikijih zemalja na svijetu. Ekološki otisak je najbolji odraz našeg odnosa istovremeno prema planetu i jednih prema d r u g i m a . Sada ć e m o na primjeru Hrvatske nabrojati kategorije koje se uzimaju u obzir prilikom računanja ekološkog otiska. područje koje t r e b a m o jače pritiskati. u podjeli zemalja na bogate. C. Izračun od 2. a opet i m a m o preko 8 0 0 milijuna gladni. županijskom i lokalnom nivou koristi. a n a p o m e n u l i smo kako n a m je u o v o m trenutku na raspolaganju tek 1. a pogotovo računa ekološki otisak.. čiji je ekološki otisak 3. energija. To znači: kada bi cijeli svijet preuzeo naš životni stil bilo bi potrebno 2. njih 5 1 4 ima status ugroženih. a ne škrte prirode. Živimo u svijetu u kojem je najvažnije da kapitalizam napreduje i da se novci okreću.8 ha po osobi na globalnoj razini.. To je dakle. Živimo u svijetu obilja gdje je normalnije baciti hranu nego nahraniti gladna čovjeka. Nije n a m poznat podatak da se u Hrvatskoj na državnom. Ovdje treba naglasiti kako je u najnovijoj knjizi o ekološkom otisku (Chamber. N. Ekološki otisak od 2. srednje bogate i siromašne zemlje Hrvatska je stavljena u srednju skupinu.

03 ha nuklearna 0. hranu b a c a m o . Korišteni hektari za proizvodnju hrane i iskorištavanje šuma po stanovniku su nešto viši od svjetskog prosjeka (0. Z a g r e b izgubi 40 posto pitke vode zbog dotrajalih cijevi koje puštaju. 2005). Jasno je kako se u konvencionalnoj poljoprivredi koja prevladava obilno koriste razna sintetička kemijska sredstva koja osim što loše utječu na zdravlje ljudi. Proizvodimo svega sedam proizvoda dovoljno za naše potrebe. Budući da n a j m o ć n i j e korporacije u kontroli vode dolaze iz EU. često se niti mi sami ne m o ž e m o previše pohvaliti da cijenimo obilje pitke vode nad k o j o m se krećemo. U Hrvatskoj nije rijetkost da se stvaraju divlja odlagališta smeća uz vodocrpilišta.9ha). a z n a m o kako se lako zakoni i mijenjaju. od čega su dvije trećine pašnjaci. godine kada Hrvatska nije koristila struju iz NE Krško.00 ha Za energetski dio ekološkog otiska Hrvatske treba još naglasiti kako su kod izračuna LPR-a 2 0 0 4 korišteni rezultati iz 2 0 0 1 . Također. godine pasti na oko 2 0 % . 5 % . a njemačka korporacija RWE je već osvojila izgradnju pročistača o t p a d n i h voda u Z a g r e b u . a na osnovi kvalitete zemljišta. krade vodu iz rijeka Like i Gacke. d o d a t n o osiromašuju tlo i d u g o r o č n o ga čine n e p l o d n i m . zanimljivo je primijetiti kako je otisak za konzumiranje ribe manji čak od prosječnog otiska siromašnih zemalja. U Z a g r e b u se gubi gotovo 4 0 % vode zbog loših i dotrajalih cijevi. a zauzvrat dobili skuplju v o d u i neučinkovitije upravljanje vodoopskrbom. H i d r o e l e k t r a n e o s i g u r a v a j u Hrvatskoj preko 2 0 % energije (točni godišnji podaci variraju s obzirom na količinu vode). Sto se tiče razvoja ekološke poljoprivrede kao mjere održivog razvoja. Uvozimo čak i sijeno. U Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša koju je donio i prihvatio Hrvatski sabor 2 5 . Podataka za povlačenje vode i za izvore pitke vode također n e m a . p r e m d a im je projekt komisija Gradskog poglavarstva ocijenila neprimjerenim. kao i većina zemalja u svijetu i Hrvatska će postajati sve ranjivija zbog ovisnOG mm 16 17 . Gradsko je poglavarstvo razumljivo. ne bi nas trebao iznenaditi pritisak da se zakon olabavi. a procjene govore kako će taj broj do 2 0 3 0 . To je šteta budući da s m o zemlja koja obiluje izvorima pitke vode kojoj m n o g i predviđaju budućnost kakvu danas ima nafta.šume. 8 % od ukupnih energetskih potreba. T i m e s m o m a k a r privremeno zaštićeni od sudbine m n o g i h gradova u svijetu koji su predali upravljanje v o d o m g l o b a l n i m k o r p o r a c i j a m a .4 milijarde dolara. Samo u Z a g r e b u se godišnje baci između 8 i 10 tisuća tona hrane. M o ž e m o prilično sigurno pretpostaviti kako će vode i šume biti slijedeće u n a p a d u privatizacije. Nulta suma u rubrici koja izračunava korištenje pašnjaka dovoljno n a m govori o p r o b l e m i m a na koje se ponekad nailazi u računanju ekološkog otiska.57 ha d r v o za o g r j e v i kuhanje 0. a vrlo m a l o kreću prema proizvodnji voća i povrća. sve je jasnije kako se seljak odavde neće moći nositi s visoko subvencioniranom r o b o m iz EU. ali za to ne postoje tako lake d o m a ć e subvencije. Hrvatska bi m o g l a hraniti 27 milijuna ljudi (Lay. a kao i načina proizvodnje s naglašeno m a n j i m ekološkim otiskom. U o s t a l o m . No kao što smo rekli. I p o č e t k o m 2 0 0 6 . a ne s a m o počesto z a t v o r e n i m z n a n s t v e n i m k r u g o v i m a . n a k o n negativne ocjene komisije odobrilo projekt RVVE-u. Uslijed njihove krađe vode. jer žive u t o m području. Prema studiji A g r o n o m s k o g fakulteta. i naši seljaci vole se pozicionirati u n u t a r subvencioniranog sektora pšenice ili kukuruza. a travnate površine zauzimaju 4 8 . T i m e sve naše priče o č i s t o m i n e z a g a đ e n o m t l u . To preuzimanje jednog od najvrednijih sektora u društvu gotovo uvijek se d o g a đ a pod paskom Svjetske banke ili Europske banke za o b n o v u i razvoj. No i tu m o ž e m o postaviti pitanje jesmo li svjesni važnosti pitke vode za budući svijet koji se kreira već danas. a u Europi je samo ispred Albanije. godine voda je u Z a g r e b u poskupjela za 40%. Bechtel je krađu vode platio g r a d n j o m autoceste i zaštitom d o b r o potkoženih d o m a ć i h lobista. Hrvatska je na s a m o m svjetskom d n u . Živimo u zemlji gdje zakoni koji spriječavaju profit i nečije interese nisu baš sveta krava. Za pretpostaviti je kako nema relevantnih ili znanstveno utemeljenih podataka koliko iskorištavamo pašnjake. 6 h a . Energetski otisak Hrvatske je veći od svjetskog prosjeka i prelazi dobivene rezultate za srednje razvijene zemlje te iznosi l . a opet 2 0 0 4 . godine. a od toga je čak 9 5 % prirodnog sastava što uvjetuje biološku raznolikost. premda je to danas slučaj. Živimo u zemlji koja bi m o g l a proizvoditi hrane za izvoz. godini da jedna od najbeskrupuloznijih korporacija na svijetu Bechtel. Z n a č j . m o ž e m o izraziti čuđenje što nisu dobiveni rezultati za iskorištavanje energije p o m o ć u vode. Za sada i m a m o sreću što je na snazi zakon koji sprječava rasprodaju vodovoda sve do 2 0 1 8 . te m o ž e m o pratiti osvajanje vodoopskrbe u susjedstvu. a zahtijeva i veći rad. A i m i r n o s m o odšutjeli otkriće glavnog državnog inspektora u 2 0 0 3 . godine ističe s e kako n u k l e a r n a energija osigurava 4 . dolazilo je i do p o m o r a ribe i rakova. što nikako nije zanemariv podatak posebno a k o u z m e m o u obzir da se radi o više od polovice proizvedene struje u Hrvatskoj. a livade jedna trećina. godine smo uvezli hrane u iznosu od 1. jer su to poznati podaci i samoj javnosti. H r a n u uvozimo. Za otisak unutar ove skupine koriste se: C O ? od fosilnih goriva 1. Ovdje je p o t r e b n o spomenuti kako sami proizvodimo 5 2 .00 ha hidro 0. zdravoj d o m a ć o j hrani te o č u v a n o m okolišu i biološkoj raznolikosti dobivaju gorak okus. Od u k u p n i h poljoprivrednih površina proizvodnja hrane zauzima 5 1 . Eh. Ipak. i m a m o iskustvo s Bechtelom. Vrlo je vjerojatno da o t p a d odlažu upravo ljudi koji i piju vodu iz tih vodocrpilišta. 5 % . Istodobno s približavanjem EU. siječnja 2 0 0 2 . Kod ovog dijela izračuna ekološkog otiska. 1 % o d u k u p n e energetske potrošnje u Hrvatskoj.

Kada se g o d spomene nestašica struje u Hrvatskoj.38 22. premda bi ih se m o g l o koristiti i drugdje u Hrvatskoj s obzirom na povoljan položaj.00 0. kuće od balirane slame nisu dozvoljene. N e m a veze. T a k o đ e r se ističe kako čak 8 3 % zgrada Iz priloženog grafikona vidljivo je kako i u Hrvatskoj udio fosilnih goriva prednjači za potrebe grijanja i t r a n s p o r t a . viziju pa čak niti vidljivu 1 H r v a t s k a i m a više od 1.8 m i l i j u n a h e k t a r a o b r a d i v o g z e m l j i š t a (Lay. 2 0 0 5 ) . godine (Gordana Petrovčić. U kombinaciji s edukacijom ova tehnologija bi mogla n a p o k o n zaživjeti.9 32. Vjesnik.5 217. a pristupanjem EU ć e m o biti obavezni o k o 5% goriva za transport proizvoditi od obnovljivih resursa. b r .01 0. U Energetskom institutu Hrvoje Požar ističu kako su tu i najveće mogućnosti uštede energije. p r e m d a b i najviše energije m o g l i jednostavno sačuvati i uštediti.00 36. ) .7 Korištenje 0. što je u slučaju Hrvatske i više nego očito. U n a t o č t o m e . Nevjerojatno je kako Hrvatska nema jasnu strategiju. 14. ljudi koji znaju koristiti osnovne stolarske alate bez većih teškoća se m o g u upustiti u gradnju vlastitog solarnog sustava. Na n a m a je da se i u Hrvatskoj izborimo za poticaje na kupnju solarne o p r e m e . 2 0 0 5 . a izrađena o p r e m a ne m o r a nužno biti lošija od komercijalne. a primjerice. godine i nedavno izgrađena pored Šibenika. 1 9 9 9 ) : Vjetar Sunce Biomasa i otpad Geotermalni M a l e hidrocentrale Ukupno Velike hidrocentrale Sveukupno Izvor: Lay.00 2. Puli i kraj Z a d r a .o centraliziranim fosilnim gorivima. Tablica iskorištavanja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj: Vrsta izvora Potencijal (Peta Jul) 12. U Hrvatskoj se svugdje navode obnovljivi izvori energije kao naš interes.38 ne zadovoljava toplinske propise niti iz daleke 1987. Ekološki proizvođači hrane bi trebali pokretati i svoju mehanizaciju na ekološki način da dobiju certifikat. Struktura korištenja fosilnih goriva može se vidjeti na sljedećoj slici (Duić. U n a m a susjednoj Sloveniji proizvodnja solarnih kolektora se subvencionira od strane države. nikako da privole ekološki svjesni HEP da im otkupljuje struju kada je i m a j u previše za vlastitu potrošnju.6 118. već četiri godine č a m i u ladici. Želimo štediti energiju. 3 : 3 6 9 .01 14.00 10. Istri i na o t o c i m a . Čak i kuće koje u većoj ili m a n j o j mjeri i m a j u instalirane solarne m o d u l e . bar z n a m o uvoziti. 0 2 . Ili 19 . N a i m e . a bio-dizel nije reguliran. 2 0 0 2 ) . 0 1 % energetske proizvodnje (Potočnik i Lay. T e k nekoliko većih takvih sustava i m a m o u hotelima u Visu. No višegodišnje natezanje s birokracijom dovoljno govori o odnosu prema obnovljivim izvorima energije u državnoj vlasti.8 74. 2 0 0 7 ? To je sedam godina nakon što je osnovana radna skupina pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Na taj način može se uštedjeti g o l e m a količina novca. 0 6 . godine biti proizvedene prve veće količine biodizela u Hrvatskoj. i dalje se g r a d e energetski neefikasne zgrade. Nevjerojatno je da tako malo iskorištavamo resurse kao što su vjetar i sunce. V. Iz državnog Povjerenstva nadležnog za provedbu projekta uvođenja biodizela u Hrvatsku istaknuli su kako će tek 2 0 0 7 . U prosjeku se u Hrvatskoj u z g r a d a m a na prozore i vanjske zidove izgubi 7 0 % toplinske energije. U t o m kontekstu zabrinjavajući je podatak kako solarni izvori energije u Hrvatskoj čine svega 0 . Situaciju donekle popravlja vjetroelektrana na Pagu. a poticaji za investiranje u zelenu energiju su neznatni. Solarni kolektori za t o p l u vodu se počinju stidljivo pojavljivati u Dalmaciji.1)0 0. u g l a v n o m n u k l e a r n e . glavni doprinos u k u p n o m ekološkom otisku daje korištenje fosilnih goriva. I to sve u trenutku kada n a m neobrađeno stoji 3 6 8 8 1 7 h e k t a r a 1 . U z g r a d a m a se troši 4 0 % od ukupne energije. G o d .8 250. Drugi način da se zaobiđe prob­ lem skupoće je samogradnja solarne o p r e m e . ( 2 0 0 5 ) I n t e g r a l n a održivost i u č e n j e . što ć e m o pokazati u slijedećim poglavljima. Šibeniku.36 14. postavljena 2 0 0 4 . a Nacionalni p r o g r a m za proizvodnju bio-dizela koji pokriva sve proizvodne i pravne aspekte. Situacija s korištenjem energije vjetra još je poraznija. Kao što je već rečeno. u: D r u š t v e n a istraživanja 7 7 . prvo se počinju spominjati nove e l e k t r a n e . a nije dorađen niti zakon koji bi regulirao o t k u p tako dobivene struje.

Finskoj ili Australiji. a najviše od svih tranzicijskih zemalja. 2 0 0 1 : 35). biomasa. Iz dobivenih rezultata za totalni biokapacitet i ekološki otisak Hrvatske dobiva se ekološki deficit Hrvatske koji iznosi 0. ostao stabilan.83 ha pašnjaci 0.). kakvog danas predvode SAD i ostale ekonomski najjače zemlje. vjetar. ali smo povećali ekološki otisak za 6%. što na obali što u velikim gradovima. Za računanje totalnog biokapaciteta koriste se: Zanimljivo je kako je unutar razdoblja 1991-2001 biokapacitet Hrvatske poljoprivreda/hrana 0. Dakle.1 ha po osobi. već i kao konkretan i stvaran program razvoja. T o t a l n i biokapacitet Hrvatske iznosi 2. Sto se tiče zemlje koja je iskorištena za razvoj. u kojoj je iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora shvaćeno ne samo kao deklarativna podrška održivom razvoju. još ć e m o uvijek čitati u novinama pod rubrikom d o g o d i l o su u svijetu. može značiti i kvalitetniji otisak na našim životima? Zaključak je kako "ponašanje socijalnih aktera vitalnih za projektiranje i ostvarivanje održivog razvoja pokazuje da je održivi razvoj danas još marginalna preokupacija upravljačkih elita u Hrvatskoj (Lay. Taj broj je sigurno danas veći pošto graditeljstvo (uglavnom ružno) i cestogradnja predstavljaju rastući sektor u Hrvatskoj. v o d a . struju p l a ć a m o skuplje od ljudi koji žive u Londonu ili M o n a k u .8ha po osobi. brzo je u t i h n u o bez da je ostavio d u b l j i t r a g . Ipak. Ukoliko bi počeli povećavati ekološki otisak uz smanjivanje b i o k a p a c i t e t a . i dalje je premalo upravo te konkretnosti.1 ha. M a l i ekološki deficit i b o g a t b i o k a p a c i t e t n u d i Hrvatskoj šansu da uz određene konkretne programe i projekte krene p u t e m održivije budućnosti.27 ha koje također ostavlja manji otisak od tako popularnih betonskih zdanja. T i m e Hrvatska neopisivo kaska za Europskom U n i j o m . Hrvatska je u m i n u s u za 0. g r a d Koprivnica sa svojim p r o g r a m o m biciklističkih staza može poslužiti kao primjer (posebno Zagrebu) kako smanjiti ekološki otisak od transporta. premda je polovinu t o g razdoblja obilježilo ratno stanje kada je pritisak na iskorištavanje resursa p u n o manji.4.33 ha šume l. N o . M o ž e m o istaknuti i dobre primjere: organske f a r m e su sve više okrenute školskim i inim posjetima..28ha riblji fond 0. M o g l i bismo reći kako se odnos prema hrani može preslikati i na odnos prema energiji. Hvale vrijedni pokušaj u Samoboru 2 0 0 2 . pa neke poput Bernarde Orehovec iz Čakovca i hrane vrtiće. Gubici u distribuciji energije iznose 153 0 % ..želju da počne iskorištavati obnovljive izvore energije kojima obiluje (sunce. godine da se od bacanja u smeće spasi hrana iz supermarketa i pekara d o k je još uvijek dobra za konzumiranje. O n e k i m p r o g r a m i m a ili p r o j e k t i m a kakve ć e m o u p o z n a t i u poglavljima o energiji ili graditeljstvu. obnavljaju se znanja iz tradicijskog graditeljstva 20 21 . Hrvatska se nalazi u prosjeku srednje razvijenih zemalja s 0.09ha po stanovniku. dok je svjetski prosjek 0. Ipak postavljamo pitanje: koliko d u g o će n a m trebati okrenuti se oko sebe ili baciti pogled preko plota i vidjeti kako nježniji otisak na planet. zgrade i građevine te ceste. U p o j e d i n i m n a p r e d n i m z e m l j a m a i r e g i j a m a EU-a proizvodnja e n e r g i j e iz obnovljivih izvora doseže i do 2 0 % od ukupne proizvodnje energije. značilo bi da smo prihvatili neodrživi koncept neoliberalnog kapitalizma.

organizacija i udruženja stoji stablo oko kojeg vidimo i kruženje ciklusa i procesa u prirodi. ali u permakulturi je to njen integralni d i o . T r e b a m o osluškivati. godine pokrenula Green Belt M o v e m e n t kako bi potaknula siromašne žene da kao borbu protiv siromaštva. K a o aktivisti i aktivistkinje iz antiratnih. Simbol permakulture je stablo. M o ž e m o reći kako bi značila "preuzimanje prirodnog ekosistema kao modela za naše. Sire rečeno simbol je šuma. g r a d i m o kuće. proizvodnje hrane. otvara n a m se čitav niz m e t o d a i tehnika koje m o ž e m o primijeniti u našim društvenim okolišima. Svima n a m se srce usplahiliro od sreće kada je Nobelovu n a g r a d u za mir 2 0 0 4 . Druga važna riječ je ravnoteža ili balans. Dobro. arhitekture i graditeljstva. j a s n o j e d a l j u d s k a k u l t u r a n e m o ž e p o s t o j a t i bez uravnotežene i održive proizvodnje hrane te etičke osnove u odnosu prema resursima. k o n a č n o smo dobili alat kako neke od snova trajno ostvariti. ljudske životne prostore" (Whitefield. permakultura je u stvari sredstvo kojim je m o g u ć e doći do cilja . M a a t h a i je 1977. dizajn. Njih dvoje je i stvorilo riječ permakultura kao izvedenicu od dvije riječi: Kasnijim razvojem permakulture u ' 8 0 . a da ne pokažete u praksi kako primjenjujete znanja iz gore nabrojenih dimenzija. nije n a m namjera tvrditi kako u drugim pravcima n e m a svijesti ili prakse o ovome. energetike. pružaju n a m hladovinu i divno mjesto za o d m o r . već tada uviđao kako je konvencionalna proizvodnja hrane destruktivna u d u g o r o č n o m pogledu i prema n a m a s a m i m a i prema prirodi. Proširena knjiga Permakultura 1 je izašla 1978. N e m a štrebanja iz nejasnih knjiga niti polaganja ispita kod nezainteresiranih profesora. s t i m stavljanjem naglaska na praksu i na praktičnu primjenu određenih principa i etike. Dvije su ključne riječi ovdje. gorivo.trajna revolucija P e r m a k u l t u r a je n a č i n d i z a j n i r a n j a l j u d s k i h p r o s t o r a s c i l j e m s t v a r a n j a uravnoteženih i održivih sustava. mirovnih. način na koji trošimo energiju. papir. očuvanja vodenih resursa. 2 0 0 4 : 3 ) . hrabra žena iz Kenije. iz m n o g i h stablašica d o b i v a m o lijekove. a imati sve d r u g e d i m e n z i j e naših života n e o d r ž i v i m a . pružaju d o m milijunima biljnih i životinjskih vrsta te potiču bioraznolikost. Mollison je između ostalih. zašto ne reći još. uništenja okoliša i potlačenosti žena sade što više 22 23 . kultiviranje naše okoline. Stvaranje je prva. to opraktičavanje održivosti. dizajniranje sustava koji će n a m osiguravati hranu bez opasnosti za budućnost. anarhističkih. Permakultura ima m n o g e definicije. To podrazumijeva reorganizaciju sadašnjeg načina života. Stoga nije č u d n o da se u permakulturi naglašava važnost šuma i sadnja stabala. Naravno. opažati. Ne kaže se bez razloga kako je permakultura d o b r o promišljeni d ž u m b u s sakupljenih znanja iz biologije. mirisati. I zašto ne reći. sprječavaju eroziju i lišćem malčiraju tlo. U o s t a l o m . Dakle. T a d a je stvorena i jedna od prvih definicija permakulture k a o načina stvaranja uravnoteženog ljudskog okoliša (Mollison. Rekli smo da permakultura stvara uravnoteženi ljudski okoliš. godine dobila Wangari M a a t h a i . štite nas od vjetrova i upijaju C 0 2 . Permakultura . uzgajamo hranu itd. Znači permakultura podrazumijeva akciju. N e m o g u ć e j e stvoriti f u n k c i o n a l a n permakulturni projekt. a pogotovo postoje brojni stavovi o permakulturi s obzirom na nečije osobne osjećaje i povezanost s n j o m . Permakulturu je prvi počeo osmišljavati Bili Mollison na N o v o m Z e l a n d u . gospodarenja o t p a d o m . Stoga je stvorio temelje za t r a j n u poljoprivredu. raznolik i stabilan ekosustav. a Permakultura 2 dvije g o d i n e kasnije. te je izvedenica postala sinonim za stvaranje permanentne k u l t u r e . rezervoari su pitke vode. 1996: 9). p e r m a k u l t u r u se sve više shvaćalo kao ideju i način rada koji nadilazi granice poljoprivredu.PERMAnentna a g r i K U L T U R A . ispod stabla se super i c m a k a t i ! U većini logoa i simbola permakulturnih projekata.održivog načina života. a posebno u r b a n i m dijelom priče. Ukoliko p r o m a t r a m o i u č i m o od ekosistema kako živjeti održivo. altermedijskih i ekoloških organizacija. Nebrojene su funkcije koje jedno stablo pruža. Najbolja učiteljica i za stvaranje i za balans je priroda. Stablo u š u m a m a n a m daje h r a n u i piće. D o d a t n i je m a m a c bila i činjenica da se permakultura ne veže za bilo kakvu i d e o l o g i j u ili d u h o v n u prosvijetljenost. jer predstavlja iznimno bogat. shvaćati sve te silne procese i kruženja u prirodi te primijeniti stečeno znanje za dizajniranje našeg ljudskog okoliša kako bismo dobili još više. N a m a kao m l a d c i m a i m l a d i c a m a iz urbane aktivističke scene to je sve f i n o leglo. e k o n o m i j e i još svašta čega. a to se posebice očituje u t o m e kako koristimo resurse. Jasan i zaokružen sustav razradio je p o č e t k o m '70-ih zajedno s D a v i d o m H o l m g r e n o m . Jedan od važnih kriterija koji se uzima u obzir u ocjenjivanju uspješnosti permakulturnih projekata je upravo ekološki otisak. Ekosustavi u prirodi su održivi i to je ključna riječ za kojom t r a g a m o dok se bavimo p e r m a k u l t u r o m . N a č i n na koji funkcioniraju šume ideal je u permakulturi. Permakultura n a m pomaže stvarati trajne sustave kojima je cilj da ne narušavaju balans niti u prirodi niti između ljudi. I to je n a m a super. godine. M o g u ć e je imati eko-markicu i proizvoditi organsku h r a n u .i m a . drvnu g r a đ u .

voćke i grmolike biljke. Sume n a m najbolje oslikavaju procese kruženja i održivosti u p r i r o d i . Zajedno rastu trajnice. Premda su ovi etički principi u neku ruku razumljivi sami po sebi. Jedna od takvih je i malčiranje (često u literaturi kod nas nazivano i nastiranjem). graditeljstvu ili n e č e m u t r e ć e m . Treći princip m o ž e m o shvatiti kao most između brige za Z e m l j u i ljude. M o g l i bismo reći da svi koji malčiraju nisu permakulturnjaci. Na primjer. C h a g g a narod sa sjevera Tanzanije i stanovnici Kandv regije na Sri Lanci od davnina stvaraju permakulturne šumske vrtove (Whitefield. Također.energetski je neefikasno jer smo u prošlosti bili okruženi obiljem šuma i druge biomase pa se ljudi nisu previše osvrtali na količinu drveta koje se koristi za zagrijavanje kuća. ali je permakultura bez njih n e m o g u ć a . ali ih je uvelike popularizirala i proširila. a što staro? Permakultura je skup starih metoda i tehnika. Shvaćanju prirodnih procesa d o d a j e m o usvajanje novih znanja i tehnologija te revitaliziranje t r a d i c i o n a l n i h održivih vještina. s p o m e n i m o par riječi za svakoga od n j i h . Briga za pravednom raspodjelom resursa najbliža je težnji da zadržimo kvalitetu života. a smanjimo ekološki otisak. briga za ljude i pravedna raspodjela. a da t o g a nisu svjesni ili ih t a k o ne nazivaju. Toplina kroz ovakav zid prolazi čak deset puta brže nego kroz zid neke održive niskoenergetske ili pasivne kuće. M n o g i ljudi koriste permakulturne metode i tehnike. Briga za ljude naglašava solidarnost i m e đ u s o b n o p o m a g a n j e . i premda je danas bolje. ali danas je nezamisliv p e r m a k u l t u r n i vrt bez m a l č i r a n j a . već i svijest o važnosti ovog planeta. međusobno se pomažući hranjenjem i zaštitom od nametnika. Sustavi su održivi bez velikog unosa energije. ali i novih znanja te p r i m j e n j i v i h t e h n o l o g i j a bez obzira g o v o r i m o li o v r t u . 2 0 0 4 ) . stabla.stabala. o d n o s n o prekrivanje tla organskim materijalima. O n a su vrlo često plod d u g o t r a j n o g iskustva i promišljanja te su jednostavna za primjenu. Ona u k l j u č u j e i organizacijske i e k o n o m s k e o b l i k e koji počivaju na suradnji i razumijevanju drugih. 2 0 0 4 : 1 7 ) . ali svi permakulturnjaci malčiraju. Malčiranje se koristilo m n o g o prije početka '70-ih i nastanka permakulture. O v i m e ne želimo reći kako su sva znanja i pravila iz prošlosti korisna i prihvaćena u permakulturi. Na primjer patrijarhat. Aktivistkinje Green Belt M o v e m e n t a posadile su do danas preko 30 milijuna stabala. Tradicionalno kuhanje na otvorenoj vatri je prilično neefikasno trošenje energije. Kao i m n o g o puta. T i m e smo došli do klasične dileme: što je novo u permakulturi. jer je etiketiranje m a n j e važno. Netko je lijepo rekao: "Ima dovoljno za sve naše potrebe. m n o g a znanja i vještine nije stvorila permakultura. Bez svijesti o potrebi za p r a v e d n o m raspodjelom resursa naša briga za Z e m l j u i ljude ostaje na plitkoj razini. to je borba koja i dalje traje. na staro se sigurno ne želimo vratiti. Na primjer. Općenito tradicionalni pristup kuhanju hrane ima svega 5-15% iskoristivosti energije biomase. T a k o n a m je na najljepši način pokazana povezanost između ekološkog aktivizma. sprječavaju eroziju i donose velike prinose. To je u redu. Briga za Z e m l j u sadržava ne s a m o sva znanja i vještine k o j i m a p o j a č a v a m o održivost našeg načina življenja. To se odnosi i na m n o g e d r u g e tehnike i m e t o d e koje nisu nikakvo vlasništvo permakulture. Permakultura usvaja m n o g a rješenja iz prošlosti. U permakulturi i m a m o tri prekrasna etička principa koji bi nas trebali voditi: briga za Z e m l j u . tradicionalne drvene kuće imale su zidove od svega 7 cm tvrdog drveta koje je bilo prekriveno t a n k i m slojem trske i glinene žbuke. ali ne i za svu našu p o h l e p u " (Burnett. U tradicionalnom načinu života možemo osim energetske efikasnosti naći i m n o g e druge zamjerke. i ovdje n a m je potrebna ravnoteža na korist svima. No. 24 25 . Također m o ž e m o reći i za dio tradicionalnog graditeljstva . O d n o s prema ženama u prošlosti je bio užasan. borbe protiv siromaštva i za ženska prava.

posebno u našim šumskim vrtovima zaista m o r a m o paziti na glavurdu . Nove kemikalije su tvorevine čovjeka. Pogled u prošlost o m o g u ć i o im je da posude i usvoje znanja i tehnike iz razdoblja prije sintetskih kemikalija. od kojih je 2 0 % zabranjeno za korištenje u SAD-u. široko z a g a đ e n j e tla i p o d z e m n i h v o d a . a u većem djelu svijeta ova praksa se nastavlja. kao što su kameni fosfati. U SAD-u su u posljednjih 40 godina izgubili 20 cm humusa zbog ispiranja najkvalitetnijih površinskih dijelova tla. zagadilo zemlju i vodene tokove. pa i m a m o stotine milijuna g l a d n i h i milijarde siromašnih. 26 27 . u g l a v n o m ekstremno koncentrirane prirodne kemikalije ili p o t p u n o sintetske tvari. morska trava itd. održiva poljoprivreda je m e t o d a proizvodnje hrane uz p o m o ć zdrave zajednice biljaka i zemlje bez upotrebe gnojiva i pesticida sintetskog porijekla. hrana pada Ovo je super naziv f i l m a u kojem n a m Mollison predstavlja osnovne principe permakulture. studija koja je provedena na radnicima na plantažama cvijeća u Kolumbiji otkrila je kako su izloženi 127 vrsti pesticida. Rijetko se kad p i t a m o o n a č i n u uzgoja naše hrane. u g l a v n o m u siromašnim z e m l j a m a . g u a n o (izmet šišmiša i nekih ptica). S druge strane. Bez unosa energije i u naše organizme m a l o će n a m koristiti znanja o npr. ubijanje života u zemlji. posljedicama koje takva proizvodnja ostavlja za s o b o m . Prije nego krenemo dalje. k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a p r o u z r o k o v a l a j e s m a n j e n j e bioraznolikosti. pretjerano korištenje umjetnih gnojiva i kemijskih pesticida. u permakulturnom smislu m o ž e m o reći kako stvaramo trajno održive sustave gdje u našim vrtovima. stvrdnjavanje tla i smanjenje biološke aktivnosti u t l u . Samo svaka t o n a umjetnog gnojiva proizvede 5 tona C 0 2 . herbicida i slično. Velike ekološke štete su učinjene. već kao na dio šireg društvenog pokreta koji će poboljšati kvalitetu života čitavog društva u socijalnom. a pored svog obilja kojeg proizvodimo kao ljudska rasa. biodizelu. Istovremeno s najjačim g l o b a l n i m širenjem "zelene revolucije". D a n a š n j a k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a u z r o k u j e : eroziju t l a . zagovornici zdravog životnog stila počeli su tražiti bolje načine uzgoja hrane. Prirodni ekosustavi se s ovim tvarima ne m o g u nositi. i dalje kaskamo u izražavanju obilja u solidarnosti i m e đ u s o b n o j p o m o ć i . Korištenjem sintetičkih kemijskih gnojiva i pesticida. kojim inače zdrava zemlja buja. Našli su poljoprivredne tehnike p o m o ć u kojih je m o g u ć e g o d i n a m a uzgajati kvalitetnu h r a n u na istoj parceli s visokim prinosima bez iscrpljivanja tla.Pazi. te smanjilo bioraznolikost. z a j e d n o sa s k u p o m m a š i n e r i j o m (proizvođači tenkova i k a m i o n a također nisu htjeli ostati bez posla) nastala je nova poljoprivredna metoda koja je davala vrlo visoke prinose. hrana ima toliko utjecaja na naše živote. Jasno je zašto započinjemo s h r a n o m . ne samo ekološke. N a žalost. Korištenje kemijskih sredstava i GMO-a d o d a t n o je ugrozilo podzemne pitke vode. e k o n o m s k o m i ekološkom smislu. razvio se u pokret prema n e č e m u što je ekološki prihvatljivo . kako su je kasnije nazvale "zelenu revoluciju". već i socijalne i ekonomske. permakultura nas uči kako osigurati na m a l o m prostoru obilje hrane. 2 0 0 0 ) . Iz Kolumbije dolazi dvije trećine cvijeća koje se koristi u SAD te tako pesticidi nalaze svoj put nazad (French. Poljoprivrednicima korištenje kemijskih gnojiva nije bilo ništa novo. Pokret koji je nastao k a o tendencija da se izbjegnu negativne posljedice sintetičke poljoprivrede. Korištenje teške mehanizacije i ovisnost o n a f t i te o g r o m n o iskorištavanje e n e r g i j e . spomenimo neke druge vrijedne ekološke pristupe u proizvodnji h r a n e . M e đ u t i m ove tvari su prirodne. pesticida i ostalog. izgubile su veliko tržište. Pri k r a j u D r u g o g svjetskog rata d e s t r u k t i v n i m o d e l k o n v e n c i o n a l n e poljoprivrede počeo se masovno primjenjivati. Stoljećima su se koristili razni pripravci. Korporacije koje su proizvodile sintetičke kemikalije za vojne potrebe. Na primjer. M e đ u t i m . tako se smanjila i kvaliteta hrane koju k o n z u m i r a m o . od čega više od 2 0 0 0 0 0 umre. g u b i t a k p l o d n o g tla. glad i uništavanje prirode. č i n j e n i c e su koje konvencionalnu poljoprivredu čine neodrživom. Održiva poljoprivreda Općenito.jer hrana doslovce pada. Umjesto da ostanu bez posla. radije su počele svoje proizvode prodavati poljoprivrednicima i tako započele. a prirodni ekosustavi i m a j u ugrađeni m e h a n i z a m kako da se nose sa tvarima koje sami proizvedu. W H O procjenjuje kako je barem tri milijuna ljudi godišnje otrovano pesticidima. Kako ne bi ovisili o g l o b a l n o m tržištu hrane koje proizvodi siromaštvo. Održiva poljoprivreda d u g o r o č n o poboljšava kvalitetu tla i čini ga sve plodnijim iz godine u g o d i n u . Po podacima C o l u m b i a n H u m a n Rihgts Commitreea dvije trećine tih radnika ima zdravstvene probleme zbog svog posla. te je t i m e uništena sposobnost zemlje da dalje proizvodi hranu bez sve većeg i većeg unosa sintetičkih kemijskih gnojiva. na održivu poljoprivredu ne smijemo gledati samo kao na tehnološki postupak koji bi trebao zamijeniti postojeću praksu. Jasno. Osim t o g a .n e č e m u što se ugrubo može definirati kao održiva poljoprivreda. U konvencionalnom smislu mi se zaista često p o n a š a m o kao da hrana pada s neba. Konvencionalna poljoprivreda i m a sve više problema sa proizvodnjom uz daljnje uništavanje prirode i p o j a č a v a n j e širenja klimatskih p r o m j e n a . Mi ga ovdje m o ž e m o shvatiti dvostruko.

oranice. Kako se krećemo dalje prema prirodnijim m e t o d a m a povećava se korištenje organskih materijala (slama. japanski filozof koji se prvi na t o m području zauzimao za izbjegavanje kemikalija u poljoprivredi. Na potpuno suprotnoj strani nalaze se m e t o d e uzgoja hrane koje p o t p u n o nadilaze oranje tla. koji se pripremaju na poseban. Mjesečevi i astrološki ciklusi imaju ključnu u l o g u pri vremenskom rasporedu sadnje. biljnog i životinjskog porijekla.Organska poljoprivreda Termin "organsko povrtlarstvo" prvi se put pojavio u knjizi "Look to the L a n d " (Pogled prema zemlji).uzgoj biljaka u plastenicima bez zemlje. voćnjake. Pripravci su m i n e r a l n o g . kompostiranju i miješanim kulturama. počinje upotreba zemlje. Steiner je vjerovao da zemlja kao supstanca sadrži esenciju života i da je treba tretirati raznim preparatima da bi se obogatila životna snaga i pobudila mikrobiološka aktivnost te da bi se stvorili idealni uvjeti za rast biljaka. ponekad čak mistificirajući način.. Zabranjeno je korištenje svih sintetskih gnojiva. Prirodna poljoprivreda (Nature farming) Prirodno poljodjelstvo je slično biodinamici u t o m e što se također bazira na upotrebi pripravaka. U ekološku poljoprivredu spadaju i metode kao što je hidroponija . organska poljoprivreda (u Hrvatskoj se koristi termin "ekološka poljoprivreda") je uzgoj hrane bez upotrebe sintetskih i umjetnih kemikalija. mnogi koriste plastične crne folije kao malč. Jednostavno rečeno. U pravilniku ćete u g l a v n o m naći koja kemijska sredstva i tehnološki postupci nisu dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi. S p e c i f i č n o za b i o d i n a m i k u je korištenje devet pripravaka. Bitno je shvatiti da je termin "ekološka ili organska poljoprivreda" vrlo širok i u stvari n a m m a l o govori o t o m e kako je hrana u stvari uzgojena. U n u t a r ove definicije postoji širok spektar poljoprivrednih metoda i tehnika. Grains. godine održao niz od osam lekcija poljskim poljoprivrednicima u blizini Wroclawa. Osim pripravaka u biodinamici važnu ulogu zauzimaju tehnike k o m p o s t i r a n j a . koju je napisao Lord Northbourne 1940. Ovih osam lekcija. sijeno. Ova m e t o d a daje dva do deset p u t a veće urode po jedinici površine u o d n o s u na klasičnu poljoprivredu. Biodinamika koketira s mističnim te pokušava naći ravnotežu između fizičkog i metafizičkog aspekta. miješanja kultura i d r u g e organske tehnike.) te je na okoliš ukupni utjecaj neke m e t o d e manji. Dvije g o d i n e kasnije objavljeno je prvo izdanje knjige " O r g a n i c Gardening a n d F r a m n i g " (Organsko povrtlarstvo i poljoprivreda). premda je malčiranje prirodnim pokrovima puno korisnije i efikasnije. D a p a č e . a treću g o d i n u se o d m a r a te se život u njemu obnavlja. Berries. pripravaka i hrane. gnojenje i plijevljenje. Naglasak je na azijskoj filozofiji prema kojoj čovjek uči od prirode. lišće. Činjenica da neka hrana zadovoljava ovaj pravilnik manje n a m govori o t o m e da li je hrana uzgojena u plasteniku/stakleniku. m a l č i r a n j a . 28 29 . Tlo se obrađuje kroz dvije godine. u u m j e t n o m mediju pod u m j e t n i m svjetlom i kontroliranim klimatskim uvjetima. pesticida. sjemena.. Razvio ju je A l a n Chadwick ( 1 9 0 9 . Ova metoda bazira se na gusto zasađenim dvostruko prekopanim visokim g r e d i c a m a . Nuts. životinjsko gnojivo.1 9 8 0 ) . uključujući i popularnu knjigu H o w to Grow M o r e Vegetables A n d Fruits. Biointenzivna poljoprivreda Ova m e t o d a također je poznata pod i m e n o m "francuska intenzivna m e t o d a " . u kojoj mjeri se koristi mehanizacija itd. John Jeavons. kao što je primjerice m e t o d a M a s a n o b u Fukuoke iz Japana. Kako se u d a l j a v a m o od ovog ekstrema. Na primjer. ne koriste se kao gnojiva niti stajski g n o j . a smatra se križancem između biodinamike i intenzivne komercijalne poljoprivrede koja se koristila 1900-te u okolici Pariza. a nadgleda se i liječenje životinja. ali još uvijek se koristi m n o g o umjetnih materijala. Podrazumijeva se izbjegavanje GMO-a. Biodinamika promovira ideju o samoodrživosti u smislu proizvodnje vlastitog Miroljubiva zemljoradnja Pokret prisutan najvidljivije u Njemačkoj. najčešće fermentirani. Karakterističan mu je miroljubiv odnos prema životinjama. Utemeljitelj ove m e t o d e je M o k i c h i O k i d a ( 1 8 8 2 . zajedno sa d o d a t n i h četiri. š u m e i p a š n j a k e . m o r a biti zadovoljen pravilnik o ekološkoj poljoprivredi.1 9 2 5 ) . gnojiva. pritom koristeći s a m o jednu trećinu do jednu desetinu vode. & Other Crops T h a n You Ever T h o u g h t Possible on Less Land T h a n You Can Imagine. M n o g i fundamentalni principi organske poljoprivrede stari su koliko i najstariji oblici poljoprivrede. godine. Da bi neka hrana bila ekološki uzgojena. objavljeno je pod naslovom "Duhovni temelji za obnovu poljoprivrede". Biodinamika Biodinamika je poljoprivredna m e t o d a koju je razvio austrijski znanstvenikfilozof Rudolf Steiner ( 1 8 6 1 . jezera. Najvažniji pripravak je miks mikroorganizama koji aktiviraju ključne mikrobiološke procese vezane za zemlju i rast biljaka. O b u h v a ć a povrtnjake. Na životinje se gleda kao na prijatelje koje se ne iskorištava ili ubija. Steiner je 1924. napisao je nekoliko knjiga o ovoj metodi. zagovornik ove metode.1 9 5 0 ) . U biodinamici se uzima u obzir i utjecaj planetarnih i kozmičkih sila na rast biljaka. a primjenjuju se u m a l i m količinama na kompost. zemlju ili direktno na biljke. da li se zemlja ore ili prirodno održava rahlom.

bilo jestivim k u l t u r a m a bilo pokrovom za zelenu g n o j i d b u . veličine samo 5 0 0 m 2 . Emilia Hazelip je razvila m e t o d u uzgoja ljekovitog bilja i povrća koju je nazvala sinergijska poljoprivreda. D a o je otkaz i vratio se na očevu f a r m u na otoku Shikoku. Obrazloženje za ovakvu praksu je to što d o d a v a n j e gnojiva remeti cikluse bakterija koje su ključne za život tla. U doba kada je navršio 25 godina života. Kasnije je od t o g priručnika nastala detaljna knjiga Forest G a r d e n i n g : C u l t i v a t i n g a n Edible L a n d s c a p e (Šumsko vrtlarstvo: kultiviranje jestivog krajolika). Tu spadaju hrana. Ova m e t o d a postala je vrlo raširena m e đ u p o k l o n i c i m a p e r m a k u l t u r e . Trideset godina kasnije. orašasti plodovi) 3. njezine gredice iz godine u g o d i n u su sve plodnije. lako se u početku svog rada oslanjala na m e t o d e Fukuoke. Slama pogoduje f o r m i r a n j u stabilnog sloja humusa. pokrovni sloj (puzavci ne viši od 15 c m ) 7. fiksiranje i akumuliranje hranjivih tvari u t l u . U sinergijskoj poljoprivredi ne koriste se gnojiva. krošnja (visoko drveće) 2. njezina m e t o d a je kroz eksperimentiranje evoluirala u sasvim novi princip koji ima potencijalnu vrijednost u komercijalnoj proizvodnji povrća i ljekovitog bilja.riže i ječma zajedno sa bijelom djetelinom. puno više se cijene šumasti vrtovi koji izgledaju p o m a l o divljasto.. vertikalne biljke (biljke penjačice) 6. pritom uzdržavajući obitelj p r o d a j o m povrća koje je uzgojila. Njezini vrtovi svjesno su dizajnirani tako da potpomažu razvoj dinamičnog života u t l u . pa i većima od prinosa u konvencionalnoj poljoprivredi. Umjesto da gnoji tlo. p o m a l o džunglasto. postao je svjetski poznat model na kojem se bazira šumska poljoprivreda. fokus ove metode je uzgoj povrća i ljekovitog bilja. gdje je polako iz godine u godine ostavljao sve više samoj prirodi i prirodnim p r o c e s i m a d a r a d e z a n j e g a . rizosfera (korijenjaste biljke) Hart je objavio detalje o svojim eksperimentima u kratkom priručniku T h e Forest Garden (Šumski vrt). godine u m a l o m selu na otoku Shikoku na j u g u Japana. Hazelip je praktičnost svoje m e t o d e dokazala u najmanje tri različite države. boje. žanje se j e č a m . ljekovitim biljem i zaklonom. plijevljenja korova i dodavanja pripravaka. patuljaste voćke. Na taj način polje nikada ne ostaje prazno i na taj način n e m a šanse da se zemlja sabije i stvrdne. njegov šumski vrt. malč. ulja. zeljaste biljke (trajnice) 5. Dok se Fukuokina m e t o d a u g l a v n o m bavi voćnjacima i uzgojem žitarica. a biljke su o d a b r a n e tako da imaju najmanje jednu praktičnu primjenu. Kroz 30 godina razvio je vlastitu m e t o d u "nečinjenja" u poljoprivredi. Dokle g o d o p r a v d a v a m o iskorištavanje bilo kojeg živog organizma. Hazelip radije potiče prirodnu plodnost tla i uistinu. Šumski vrt se sastoji od sedam slojeva: 1. Z a t o nas ne t r e b a č u d i t i što p r e m d a se i u permakulturi koriste vrtovi s jasnim i odijeljenim gredicama. Bez o k o p a v a n j a z e m l j e . stelja i drvo za ogrjev. Sama metoda se temelji na visokim gredicama koje se. Kao mikrobiolog. kupine) 4. nakon što se prve godine pripreme za sjetvu. Hazelip nikad ne dopušta da njene gredice b u d u prazne jer to dovodi do sabijanja tla . Njegova m e t o d a se bazira na usporednom uzgoju žitarica . Kako sama kaže: "Ja istinski vjerujem da dok ne uspostavimo m i r sa z e m l j o m . počeo je preispitivati sebe i imati dvojbe o " č u d i m a m o d e r n e poljoprivrede". da se riža sije u polje ječma koji još nije sasvim zreo. Tu je počeo s eksperimentiranjem i razvijanjem vlastite metode. vlakna.. s u p r o t n o uvriježenom mišljenju da su biljke te koje iscrpe tlo. nisko drveće (npr. T i j e k o m 1960-ih. o d j e ć o m . O s i m toga slama zajedno Sinergijska poljoprivreda U p e r i o d u od gotovo 40 g o d i n a . T e k kada mladice riže izbiju iz zemlje. O n o što je revolucionarno kod ove metode je otkriće da je o r a n j e u stvari glavni krivac za osiromašenje t l a . a specijalizirao se za biljnu patologiju. Osim toga Fukuoka sije slijedeću generaciju žitarica u polje na kojem prethodna generacija još raste. odbijanje nepoželjnih kukaca i životinja. privlačenje poželjnih kukaca i životinja. ostat ć e m o paraziti.".o n e su k o n s t a n t n o zasađene. 30 31 . b i l o g n o j i v a i kompostiranja. trošeći više nego što doprinosimo. Fukuoka metoda Japanski znanstvenik-filozof-poljoprivrednik M a s a n o b u Fukuoka rođen je 1914. Kompost se koristi samo za presadnice. M e t o d a Emilie Hazelip bazira se na poticanju i kreiranju tzv. koji je temelj plodnosti tla. To na primjer znači. "divljeg t l a " . Cilj je stvoriti profitabilne povrtnjake uz m i n i m a l n o ulaganje energije. više nikad ne prekopavaju (niti d u b o k o niti plitko). Robert H a r t je u okolici Shropshirea (Engleska) počeo eksperimentirati sa kreiranjem p o t p u n o integriranih šuma i šumskih vrtova. n e ć e m o m o ć i uspostaviti niti m i r iznad površine tla. Sva slama od ječma vraća se na polje te tako d o d a t n o štiti zemlju od isušivanja i sabijanja. ljekovito bilje. Fukuoka je proizvodio hranu sa prinosima j e d n a k i m a . Budući da je djetelina leguminoza ona obogaćuje tlo dušikom.Šumski vrtovi Šume su ljude tisućljećima opskrbljivale h r a n o m . Bonfilsa i Ruth Stout. grmlje (drvenaste biljke kao npr. Kreiranje šumskih vrtova bazira se na uspostavi sedmeroslojne vegetacije. Umjesto kopanja tlo se održava rahlim i redovitim o b i l n i m m a l č i r a n j e m te zelenom g n o j i d b o m . a da se pritom ne razori život u t l u . radio je kao znanstvenik na pitanjima tla.

• Kapacitet za zadržavanje hranjivih elemenata znači činjenicu da plodno tlo kao i vodu ima dovoljno snage zadržati hranjive elemente.s bijelom djetelinom sačinjava pokrov koji ne dozvoljava korovu da se probije. • T e m p e r a t u r a je povezana sa zadržavanjem vode. • Struktura tla znači kako su dijelovi tla m e đ u s o b n o povezani. neovisno govorimo li o m i k r o o r g a n i z m i m a . Propusnost tla je povezana sa prozračnošću. premda ih treba manje. U konvencionalnoj poljoprivredi plodnost tla određuje se unosom kemijskim sastojaka. plodno tlo treba biti kao spužva . fosforu. od vode. biljke će patiti. Na plodnost ili kvalitetu tla utječe m n o g o faktora: • Dubina tla je važna zato što u dubljoj zemlji biljke lakše rastu. • Stabilnost označava dobro plodno tlo koje odolijeva eroziji. Osim u uzgoju žitarica. posebice uzgoju citrusa. Ukoliko voda odlazi prebrzo. Tlo koje slabo propušta vodu trebati će više vremena da se ugrije na proljeće. • Kiselost i lužnatost tla. T o m e će doprinijeti i stalni g u b i t a k vode koje biljke imaju kroz listove. glistama ili n e č e m u trećem. Neutralnu vrijednost i m a m o kod pH7. U plitkom t l u vrlo brzo će nestati hranjivi sastojci i voda.upiti vodu i polako je t o k o m dužeg vremena otpuštati za biljke. Ako n a m je tlo pHO. od biljaka i organskih materijala b) Mineralni hranjivi sastojci. 32 33 . • Sadržaj hranjivih elemenata dijelimo u dvije grupe: a) Ugljik. U permakulturi ne o d r e đ u j e m o plodnost tla tako da ga uništavamo kemikalijama. Jednostavno. o n d a je ekstremno lužnato. a ako je p H 1 4 . ali obrađuj zemlju kao da ćeš živjeti zauvijek" (Whitefield. 2 0 0 4 : 2 2 5 ) . jer voda ne ispire zemlju. hranjive sastojke i zrak. • Kapacitet za zadržavanje vode ne treba brkati s d o b r o m propusnošću vode. Pore u tlu stvaraju mreže linija koje osiguravaju biljci v o d u . a radi se o dušiku. Plodna zemlja ima dobru strukturu na površini da voda prolazi kroz pore. Fukuoka je velike uspjehe postigao u voćarstvu. vodik i kisik su potrebni u velikim količinama i dolaze od C 0 2 u zraku. kaliju i d r u g i m e l e m e n t i m a . Praktični savjeti za stvaranje permakulturnog vrta Za p e r m a k u l t u r u bi se najbolje m o g l a primijeniti stara izreka: "Živi kao da ti je sutra zadnji d a n . i dobru strukturu ispod da voda dalje prolazi. • Prozračnost tla je važna jer tlo treba disati. Zrak treba i životu u tlu. također su važni. znači da je ekstremno kiselo.

ilovasto i glinasto tlo u stvari imaju isti mineralni sastav. M o ž e biti visok. Drenaža natopljivanja. Temperatura Brzo se u g r i j e u proljeće. Dosta je nevjerojatna činjenica da je glina u stvari tvar koja se sastoji od vrlo finih mineralnih čestica. ukoliko stvorimo dobru strukturu. N o . Dobro. Nema. jer o n a veže hranjive elemente. suši. U tablici što slijedi m o ž e m o vidjeti karakteristike faktora koji utječu na plodnost tla za svaku od tih vrsta. N o . Tlo koje je d o b r a kombinacije svog troje te okuplja prednosti svake varijacije tla. zna biti pretjerana. P . Ovisi. glina može biti najzahvalnije tlo. Problem vlage. S p o r o se u g r i j e u proljeće. N o . Vrlo loše bez d o b r e strukture. 2 0 0 4 ) . ali se razlikuju u veličini čestica. U svakom tlu ima m a l o od svo troje. biti će i naše tlo kvalitetnije. Zadržavanje vode O b i č n o loše. Problem Loša bez d o b r e strukture. Testiranje našeg tla m o ž e m o provesti jednostavnim p o s t u p k o m . ali se ne stvaraju g r u m e n i . S p o r o se u g r i j e u proljeće. Loš. O t p o r n o eroziji samo ako je dobro strukturirano. Ova klasifikacija bazira se na veličini čestica mineralne k o m p o n e n t e tla. jer se s njim lako radi. pa t a k o pjeskovito tlo ima najkrupnije čestice a glinasto najfinije. s njima je teško raditi i sklona su lošoj strukturi. Jako sklo­ no blokiranju vode. Ilovasto tlo je po veličini čestica negdje između pijeska i gline. Glinasti tendiraju grumena dijelovi stvaranju zemlje. M n o g i vrtlari i vrtlarke preferiraju pjeskovito tlo. ovisi o vrsti g l i n e . Što i m a m o više h u m u s a . nasuprot teškim tlima kako nazivamo ilovasta i glinasta tla. elemenata Zadržavanje hranjivih Nema. Stoga ga se i zove lakim t l o m . m n o g i od nas znaju kako je teško raditi sa 34 35 . Loše bez d o b r e strukture. k r u p n o pjeskovito manje. najčešće s p o m i n j e m o tri vrste tla: pjeskovito. Obično zadržava elemenata zadržavanja pH O b i č n o kiselo. Vrlo loša bez d o b r e strukture. N e m a zbijenosti. n o eroziji. Sklona zbijenosti. Iz dijela vrta koji nas zanima u z m e m o šaku zemlje te ju očistimo od kamenčića.U g r u b o rečeno. Stabilnost Fino pjeskovito sklo­ S k l o n o eroziji. Prozračnost Vrlo d o b r a . pjeskovito tla i m a j u problem gubitka i vode i hranjivih elemenata. S k l o n o P r e t j e r a n o . ( 2 0 0 4 ) T h e Earth C a r e M a n u a l . Pjeskovito. a sastoji se od celuloznih vlakana i drugih organskih tvari koje se konstantno raspadaju. To se najviše odnosi na humus. Glinasto Treba strukturu. dre­ naža obično d o b r a . lužnato. Tu zemlju navlažimo i g n j e č i m o d o k ne stvorimo lopticu. ilovasto i glinasto. Z a t i m pratimo slijed naših odgovora: Karakteristike tla Pjeskovito Struktura M a n j e važna u Ilovasto T r e b a strukturu. East M e o n : P e r m a n e n t P u b l i c a t i o n s : 4 1 . D r u g u k o m p o n e n t u tla sačinjava organski materijal u tlu. a u m a n j u j e nedostatke je tlo kojem težimo (Whitefield. pretjerano glinastim t l o m . O n a m o g u biti vrlo plodna. Propusnost Vrlo propusno. Glina često varira od ljepljive navlažene mase do gotovo pa tvrdih c e m e n t n o i d n i h blokova. korijena ili druge neistruljene organske materije. ali bez dovoljne količine gline u sebi. Važno je da svako tlo i m a gline. spora. Sadržaj hranjivih Loš. H u ­ mus se najčešće nalazi u površinskom sloju zemlje. Izvor: W h i t e f i e l d . Sklona zbijenosti. Dobro vlagu. pjeskovitim tlima.

U j e d n o m leglu kada ga rasprostremo na 2 m 2 i m a m o 1 0 0 0 0 0 glista u različitim razvojnim stadijima. suhu travu ili neki drugi materijal b o g a t celulozom. N a j b o l j e je to r a d i t i u r a n o proljeće ili kasnu jesen. poboljšavamo i sve ostale karakteristike. posebno ako nećemo duži period n a d g l e d a t i k o m p o s t i š t e . alge i protozoe). jer bi gliste m o g l e uginuti. Visoki sastav vapna može imati isti utjecaj. limuni. jer bi gliste m o g l e uginuti.. dijelove otrovnih biljaka (oleander. treba ih balansirati sa suhim materijalima. jer su gliste na to vrlo osjetljive. M o ž e m o dodavati i sav zeleni o t p a d iz kuhinje. travu i lišće.) te ostatke od jako začinjene hrane. Vrlo je korisno napraviti kompostište s kalifornijskim glistama koje će n a m proizvesti visoko kvalitetan humus. osim otpatke voćki koje se jako praše pesticidima (naranče. Humus d o b i j e m o na d n u kompostišta i t a m n o smeđe ili crne je boje. Za tlo su n a m važni mikroorganizmi (bakterije. Jedno leglo je u stanju godišnje preraditi 8 0 0 . poluzreo k o m post. v r i j e d i i s t o k a o i za uobičajeno kompostiranje. Permakultura u uzgoju hrane daje Vađenje humusa 36 37 . 2 0 0 3 ) . u blizini ceste). Najljepše im je šljakati u tlu koje ima pH vrijednost veću od 5. Stoga koristimo stajnjak s većim udjelom slame. o s i g u r a v a j u b i l j k a m a m i n e r a l n e elemente. p a p i r i slično. gljive. 8 0 % mikroba živi u gornjih 5% tla. Gliste su p u n o brojnije u organskim vrtovima. Općenito je za hranjenje glista najbolje koristiti zreli stajnjak. Najaktivniji su nekih tri milimetara od korijena biljke prema dolje. mokri karton. 2 0 0 4 ) . Stajnjak ne bi smio biti svježi. Premda su i one manje aktivne t i j e k o m zime.). kalifornijske gliste bolje podnose hladnoću pa su dulje aktivne. Ovisno o veličini kompostišta prvi humus vadimo nakon godinu do dvije godine (Mandek.1 0 0 0 kg organskog materijala. da ima pH vrijednost što bliže n e u t r a l n o m te da ga t o k o m ekstremnih temperaturalnih vremenskih uvjeta štitimo debljim slojem na vrhu. proizvode tzv. Gliste ili gujavice su naši najbolji vrtni prijatelji. ljepilo koje drži zemlju skupa. i sprječavaju nastanak patogena. Na d n o geotekstila stavimo karton. Razlikujemo je od uobičajene kišne gliste po izrazitom crvenom tijelu i ž u t o m ispruganom repicu. Kompostište sa glistama nije dobro staviti na mjesto gdje cijeli d a n piči sunce. Geotekstil p o d u p r e m o drvenim kolčićima. vrtni korov. T o k o m ljeta kompostište ne smije ostati presuho.5cm organskog sloja. otkos. a gliste sele u gornje dijelove gdje ima h r a n e .Upozorenje: visok sastav organskih tvari u mineralnoj zemlji može utjecati na osjete koje o n a pruža. ali ne natopljeno v o d o m . Isto vrijedi i za korov. čineći ilovaču m a n j e ljepljivom i pijesak m a n j e muljevitim. prekriti ga n a v l a ž e n i m k a r t o n o m . T a d a je dobro. jer ih kemikalije ubijaju. najbolje na 40 cm visine t a k o da nastane " b a z e n " za gliste. Podloga za kompostište sa g l i s t a m a t r e b a biti v o d o p r o p u s n o pa je n a j b o l j i m a t e r i j a l n e t k a n i tekstil (geotekstil).. Najvažnije za kompostište je da bude dovoljno vlažno. M o r a m o im osigurati stalni dotok organskog materijala kojim se hrane i vuku dublje u tlo. Ako ih i d o d a j e m o svježe. ali važno je znati kako ih se još više ubija preoravanjem i prevrtanjem zemlje (Whitefield. a niti na mjesto gdje se osjeća podrhtavanje tla (npr. v a d i m o ga ručno. U prosjeku n a m treba svega 3.6 0 0 litara čistog humusa. Jedna kalifornijska glista u j e d n o m d a n u proizvede humusa kolika je njena težina.. U g l a v n o m . staru slamu. pri č e m u d o b i j e m o 4 0 0 . Poboljšavanjem organskog sloja tla. Sloj kojim počinjemo hraniti gliste mora dobro zadržavati vlagu i dozvoljavati prolazak zraka. jer razgrađuju o r g a n s k i m a t e r i j a l u h u m u s . lišće. brže se r a z m n o ž a v a j u i ne s m e t a im g u s t o ć a u staništu..

Sađenjem trajnica najviše surađujemo s p r i r o d o m . tu se ne radi o svetom pravilu kojeg nikada ne smijemo kršiti. II. jer to gujavicama pruža d o d a t n u zaštitu od iznenadnog mraza ili prehladnog vremena. ne hrane i o b o g a ć u j u tlo. te drugi koji ističe kako t i m e narušavamo prirodnu plodnost tla. U kontekstu pokrivenosti tla nije slučajno da je simbol permakulture stablo. S obzirom da je u vrtu bez motike najvažnija priprema. a k o i m a m o mogućnost ne kopati. Zaoravamo u zelenoj gnojidbi a k o se radi o biljkama koje i m a j u d u b o k korijen. Nekopanje ili "vrtove bez motike" Najčešći razlog koji se navodi za oranje je borba protiv korova i zbijenosti tla. A k o i k o p a m o zemlju. upravo jer " o r u " umjesto nas.3% od ukupne energije rada u vrtu. Na proljeće je d o b r o m a k n u t i malč kako bi se zemlja dovoljno ugrijala. a debljina im treba biti 1520 listova. kopanje je g u b i t a k vremena. sinergijska poljoprivreda. povećava bioraznolikost i smanjuje eroziju tla. već niz praktičnih m e t o d a i tehnika za održiviji način života. a z n a m o koliko je to danas važno. Kao i kod drugih rješenja i ovdje ne r o b u j e m o d o g m a m a . energije i kvalitete tla. Kako g o d ga koristili i od kojih g o d materijala d o b r o je ostaviti prostor oko korijena biljke slobodnim da zrak može cirkulirati. Dakle. Logična posljedica nekopanja je orijentiranost na stvaranje trajnih sustava o k o kojih i m a m o m a n j e posla. Ukoliko i odlučimo preorati zemlju t r e b a m o paziti kako na teškim tlima to nije d o b r o raditi kada je površina mokra ili za vrijeme mrazeva. U permakulturi se naglašava korist i prednosti neokopavanja vrta. šumski vrtovi. Ali nakon uspostavljanja održivog sustava. biljkama koje i m a j u d u b o k o korijenje kao što je djetelina ili raž. Novine se trebaju preklapati 20 c m . Naravno. Neki niti ne savjetuju direktno sijanje u tlo sjemenjem. a kao prvi pokrov često stavljamo karton ili stare novine koje su otisnute po mogućnosti u crno-bijeloj tehnici. Ponekad ć e m o na izrazito k o m p a k t n i m i teškim tla. Za to se navode bar dva razloga: prvi koji ističe kako je potrebno p u n o energije za dići 7 0 0 0 t o n a zemlje koliko u prosjeku iskopamo po j e d n o m hektaru. Permakultura ne smije biti d o g m a . T i m e održivom m e t o d o m č i n i m o n e p o t r e b n i m korištenje herbicida i ostalih sintetičkih proizvoda te s m a n j u j e m o količine vode potrebne za naš vrt. jer je t i m e više štitimo. Sigurno će se povećati broj g u j a v i c a d o d a v a n j e m o r g a n s k o g materijala tlu. 2 0 0 4 ) . uštedi se 1 1. kao što je primjerice mrkva. plastičnim f o l i j a m a koje ukoliko i jesu u nekim slučajevima razgradive. 38 39 . N a r u š a v a m o strukturu tla. 5 % (Whitefield. voluharice i d r u g e životinjice kojima mlade biljke predstavljaju slastan zalogaj. M a l č i r a m o u nekoliko slojeva. čuva vlažnost tla. i korov i zbijenost tla se m o g u spriječiti i prijateljskijim m e t o d a m a . Ako je zemlja zaista tvrda proces će ići sporo i d o b r o ga ja ubrzati zelenom g n o j i d b o m . a ne smijemo zaboraviti koliko oranje uništava gujavice koje su n a m iznimno važne. te u situacijama kada višegodišnje livade želimo pretvoriti u plodne vrtove biti primorani za prvu sadnju j e d n o m prekopati zemlju. T a d a se povećava i mogućnost za gljivična oboljenja. M n o g i tada predlažu micanje na o k o tjedan dva u proljeće kako bi se tlo brže zagrijalo i kako bi se spriječilo gomilanje puževa. te ostavljamo tlo otvoreno č i m e se olakšava erozija i g u b i t a k najkvalitetnijeg dijela tla. Na primjer. u permakulturi ć e m o preferirati malčiranje organskim materijalima. odnosno malčiranu. Druge boje m o g u biti otrovne. a nisu se u mogućnosti obraniti. Ipak. uvijek ju je dobro imati pokrivenu. Dakle. ali ako je ima u m a n j i m količinama neće se ništa loše dogoditi. a ne t a m n i m Voluharice su česte u vrtovima za koje se ne brinemo. posebno crvena.). itd. K a k o je već r e č e n o . Dobro je malčirati. jer n a m trajnice osiguravaju najbolju pokrivenost tla. ali fosilnih goriva se uštedi čak 8 8 . postoje biljke koje će sigurno teško rasti u k o m p a k t n i m tlima. U istraživanju C o l o r a d o State University i saveznog Agricultural Research Servicea nakon 12 godina proučavanja prinosa dobili su rezultate kako poljoprivreda bez oranja donosi veće prinose. Ljetno malčiranje je d o b r o raditi na vlažnom ili m o k r o m tlu.prednost m e t o d a m a kojima se postižu visoki prinosi s m i n i m a l n i m u l a g a n j e m energije i resursa (Fukuoka m e t o d a . p o p u t malčiranja i zelenom g n o j i d b o m . Malčiranje M a l č je bilo koji m a t e r i j a l k o j i m p r e k r i v a m o t l o . erozije i kako bi stvorili topli d o m gujavicama. Dobro je i malčirati prije zime kako bi štitili tlo od teškog smrzavanja. jer je malč ponekad dobro sklonište za puževe. u p e r m a k u l t u r n o m vrtu prakticiramo: I. tada n a m permakultura savjetuje da tako i u č i n i m o . M a l č se koristi jer: sprječava rast korova. Malčiranje može uzrokovati problem s o d v o d n j o m vode ukoliko padne previše kiše. Organski materijal koji d o d a j e m o tlu preuzimaju gujavice i odnose u dublje slojeve t l a . pospješuje biološke aktivnosti u tlu i obogaćuje tlo. jer blage ljetne kiše će se za vrijeme sparnih dana teško probiti kroz debeli sloj malča do naših biljaka. posebno se izbjegava d u b o k o oranje. mikroorganizme i gujavice važne za kvalitetu života u t l u . I to je svakome tko je makar malo radio u vrtu dovoljno dobar razlog.

cikla 40 41 . kopar. Države također otežavaju genetsku raznolikost strogim i skupim pravilima za registriranje novih sorti.Pušća pored Zagreba vrtne šparoge m l a d a salata veće prinose u miješanim nasadima. baš kao i ni priroda. Pravila EU-a nalažu da ne smijete legalno prodavati svoje sjeme ukoliko nije službeno registrirano. Polikulture je teže imati na velikim. kupusnjače tikvice-cukete. anis blitva m r k v a . Dobio je ne s a m o povećavamo genetsku raznolikost. ovdje je potrebno naglasiti kako miješana sadnja zahtijeva dobar dizajn i poznavanja međusobnih odnosa između biljaka.a . Koristite ovu t a b l i c u pri d i z a j n i r a n j u vrtova sa m j e š o v i t i m kulturama. rajčica. No. visoki g r a h . DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI rana salata. Učeći od prirode z n a m o kako će naš sustav biti zdraviji. Naravno. vrati u zbirku kako bi se stvorio dovoljno veliki f o n d za nove organske vrtlare i vrtlarke. d) Kulturna raznolikost koja se odnosi na bogatstvo naših kultura i uključuje socijalni ili društveni a s p e k t raznolikosti. Alelopatija je svaki proces gdje biljke utječu jedna na d r u g u kemijskim procesima. c) Ekološka raznolikost koja se odnosi na u k u p a n broj različitih biljnih i životinjskih vrsta koje su dio našeg sustava. Danas postoje tzv. 2 0 0 4 ) . u Britaniji je potrebno izdvojiti 7 0 0 0 funti ako hoćete registrirati bolju i rodniju varijantu određene kulture. odnosno sadnja u našim vrtovima. cikla. a jedino je pravilo da se dio vlastitog sjemena kojeg s m o sakupili nakon sezone. a ne m o n o k u l t u r n o j s a d n j i .III. banke sjemena na o t v o r e n o m . bolji rast. To n a m o s i g u r a v a veće prinose. kao i m a n j u izloženost bolestima i n a m e t n i c i m a . rabarbara. niski g r a h . R a z n o l i k o s t Raznolikost se smatra s a m i m srcem permakulture. T a k o na primjer. Posljednjih godina glavna opasnost dolazi od biotehnološkog sektora i tiranije G M O . jer štite jedna d r u g u . b o l j e iskorištavanje prostora. Kod raznolikosti u permakulturi naglašavamo četiri aspekta: a) Raznolikost vrsta kao usmjerenje prema sadnji više kultura zajedno. Kao p o m o ć pri stvaranju raznolikih vrtova n u d i m o v a m tablicu dobrih i loših susjeda. Iz poglavlja o ekološkom otisku vidjeli s m o koliko se uništava bioraznolikost naše planete. crni korijen. tikva luk. dok je u Francuskoj četiri puta skuplje (Whitefield. Ljudi sve više uništavaju biljne i životinjske vrste. intenzivnim poljima koja zahtijevaju rad teške mehanizacije. č i m e sjeme izlazi iz muzejsko-sterilnih uvjeta i postaje dio živog svijeta. Najljepše je što se sjeme razmjenjuje besplatno. produktivniji i održiviji ukoliko je utemeljen na principima raznolikosti. d r a g o l j u b . radič. jasno n a m je kako je najbolji način čuvanja genetske raznolikosti praksa. Z a t o je p u n o bolje i Ijudskije kada sami sakupljamo sjeme i stvaramo tzv. niski peršin g r a h . a t i m e n a r u š a v a j u i stabilnost naših ekosustava. Takav odnos obeshrabruje m n o g e . Označio je taj odnos k a o Land Equivalent Ratio što je područje potrebno m o n o k u l t u r i da dobije istu količinu hrane po hektaru k a o i polikultura. Permakultura ne trpi rasizam. što je t e n d e n c i j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i . k u k u r u z . Miguel Altieri je radio po cijelom svijetu eksperimente uspoređujući prinose monokulturnih i polikulturnih nasada. Lijep primjer iz Hrvatske m o ž e m o vidjeti kroz rad udruge Rustica koja skuplja sjeme iz svih dijelova Hrvatske te služi kao prostor razmjene vrijednih sakupljača i sakupljačica. a r o m u i okus biljaka zbog m e đ u s o b n o g djelovanja jednih na druge. već su se prinosi povećavali s većim brojem zasađenih kultura. kopar luk LOSI SUSJEDI Odličan primjer malčiranog vrta s miješanim kulturama Blanke Motik . premda je korisno takvo očuvanje vrsta. b ) G e n e t s k a r a z n o l i k o s t k a o s a đ e n j e više v a r i j a c i j a iste vrste č i m e v r t n e š p a r o g e . radič. genetske banke koje čuvaju velik broj raznih kultura i bioraznolikost. što je t a k o đ e r naše b o g a t s t v o . salata u glavicama. Razmjenjujući sjeme sa d r u g i m ljudima širimo i svoju vlastitu zbirku. Smanjivanje genetske različitosti biljaka možemo pratiti od pojave zelene revolucije. rotkva. Z a j e d n o sadimo biljke koje imaju povoljan učinak jedna na d r u g u ili se m e đ u s o b n o štite. Z a t o n a m je danas iznimno važno čuvati različite varijacije iste kulture.

kim. krastavci. crni korijen. kupusnjače krumpir. k o r a b a . rajčica. k o p a r . niski g r a h . k o r a b a poriluk. špinat. krastavci. cikla. salata u g l a v i c a m a . mrkva. visoki g r a h . poriluk. m a l i n a . t u l i p a n grašak. rajčica. kopar. grašak. kupusnjače luk. krastavci. k o p a r . krumpir. k o p a r . k o p a r . rotkva salata u glavicama. celer. k u k u r u z . poriluk hren koraba krumpir. koraba. češnjak. špinat. repa. metvica. mrkva blitva. k u p u s n j a č e cikla 42 43 . k r u m p i r . niski g r a h . češnjak. salata. salata u g l a v i c a m a . vrtne jagode. rotkva. niski g r a h . rajčica. anis. krumpir kukuruz salata u glavicama. rabarbara. krastavci. m a t o v i l a c . s a l a t a u g l a v i c a m a . kupusnjače vlasac kopar. radič. rabarbara. niski g r a h . rajčica. jagode rabarbara r a n a s a l a t a . vrtne jagode grašak. k u p u s n j a č e . tikvice. blitva. luk. rajčica. matovilac. celer r a n a salata. krumpir. luk. češnjak. koraba. m r k v a . m a t o v i l a c . crvena rotkvica. rajčica crni korijen. poriluk. cikorija. grašak. celer češnjak mrkva. niski g r a h . luk. poriluk. vrtne j a g o d e . rabarbara. špinat LOSI SUSJEDI tikvice-cukete. luk. visoki g r a h peršin metvica poriluk matovilac. visoki g r a h . poriluk. blitva. visoki g r a h . salata u glavicama repa r a n a s a l a t a . grašak. radič. rajčica. češnjak. m r k v a . niski visoki g r a h . ružmarin. niski g r a h . m r k v a . rajčica. salata u g l a v i c a m a . radič. ruže. voćke šparoge. grašak. m e t v i c a . ljiljani. b o b . visoki g r a h . češnjak. celer. rotkvice niski g r a h r a n a salata. visoki g r a h . radič. endivija. radič. celer luk. niski g r a h . visoki g r a h . rajčica. krastavci. k o r a b a . rotkva. krastavci. poriluk. salata u glavicama. matovilac. češnjak. češnjak. crni korijen. kukuruz. kupusnjače grašak. š p i n a t češnjak. k u k u r u z . crvena rotkvica. rana salata luk. niski g r a h . cikla. cikla. voćke. kupusnjače. salata u g l a v i c a m a . peršin. rajčica. kupusnjače. niski g r a h . luk. kupusnjače grašak. salata u g l a v i c a m a . peršin. anis. rajčica. dragoljub. grašak. niski g r a h . anis. komorač krastavci. rabarbara. poriluk. grah kupusnjače. luk. koraba. cikla. k u p u s n j a č e . cikorija. rotkva. matovilac. kopar. tikvice. suncokret. cikla. komorač krastavci peršin luk. g r a š a k . metvica. cikla. crni korijen endivija rana salata. mrkva. tikve. cikla. visoki g r a h kim krumpir. mrkva. rotkva. salata u glavicama. niski grah grašak salata u g l a v i c a m a . celer peršin rajčica paprika blitva. rajčica. lubenica. vrtne jagode. čubar. kukuruz. visoki g r a h . poriluk. poriluk š p a r o g e . blitva. krastavci. krastavac h r e n . m r k v a . grašak. cikla. g r a h . poriluk. špinat. špinat visoki grah rana salata. rabarbara.DOBRI SUSJEDI cikorija visoki luk NA ISTOJ GREDICI salata u glavicama. peršin. rajčica. poriluk. niski g r a h . u glavicama. vlasac cikla k r u m p i r . k o m o r a č . kupusnjače radič rana salata. salata u glavicama. radič. salata u g l a v i c a m a . matovilac. radiČ grašak. celer. radič. rotkva salata u glavicama š p a r o g e . m a t o v i l a c . salata češnjak. matovilac. luk. krastavci cikla šparoge. bundeve rajčica. g r a š a k . kopar. špinat. cikla. peršin špinat koraba. rotkva. kadulja. niski g r a h . krumpir. špinat. špinat šparoge. vrtne grah. niski g r a h . mrkva. mrkva. poriluk. grah LOSI SUSJEDI DOBRI SUSJEDI crvena rotkvica NA ISTOJ GREDICI r a n a salata. radič. kim mrkva. mrkva. grašak. visoki g r a h . celer. rajčica. mrkva. kadifica cikla. koraba krastavci. kupusnjače voćke soja koraba. pastrnjak jagode r a n a salata. g r a š a k . rajčica. hren. maline luk. korijander. matovilac. celer. rajčica. rotkva. špinat. peršin. mrkva. m r k v a . krastavci. crni k o r i j e n . kopar. cikla. krumpir. k o m o r a č . crni korijen. m e t v i c a . blitva. kopar šparoge. rotkva. cikla. korijander.

u p e r m a k u l t u r i j e d n a od najdražih k o m b i n a c i j a u m j e š o v i t i m kulturama je ona pokupljena iz indijanske prakse. cikla. tikve. Još j e d a n primjer n e o d g o v o r n o g odnosa prema energiji. O k o 5 0 % o t p a d a koji završi na k o m u n a l n i m odlagalištima je organski/zeleni otpad i papir/karton koji se također lako kompostira. Kompostiranje Kompost n a m osigurava dugotrajniji dotok hranjivih sastojaka biljkama. što je u neku ruku i n o r m a l n o . luk. grah koji se penje po njemu i bundeve sa strane. (1996) Slušaj kako zemlja diše. Slično je i s j a g o d a m a i kupusnjačama koje neki stavljaju kao dobre. Problem nastaje kad ih pokušate usporediti i naiđete na različite podatke. matovilac. č u b a r LOSI SUSJEDI češnjak. blitva. špinat. Primjerice. krastavci. Dalje.luk i mrkva odlično pašu IV. krastavci. radič. češnjak endivija. Mi smo ostavili salatu u glavicama kao d o b r o g susjeda. k r u m p i r kupusnjače r a n a salata. pelin. Kreuter ( 2 0 0 2 ) Bio-vrt. Premda više kao iznimke. premda autorica dijeli različite vrste salata. rabarbara. a rajčica bez kamilice u M o j bio-vrtu. a uključuje kukuruz. voćke komorač anis luk. rotkva. premda se od toga oboje spominje Miješanne kulture . endivija. a slobodni ste je n a d o p u n j a v a t i . a neki kao loše susjede. rajčica. kupusnjače. visoki g r a h . u Britaniji 2 0 % od ukupne emisije m e t a n a dolazi od sporog a n a e r o b n o g truljenja biorazgradivog otpada na odlagalištima. radič. Komes i dr. dok se u Slušaj kako zemlja diše salata u glavicama navodi kao d o b a r susjed. cikorija. rajčica krumpir lisnata / kovrčava salata suncokret kopar. celer salata u glavicama. salata u g l a v i c a m a . i M-L. Osim t o g a regulira strukturu zemlje. krastavac. grašak. vrtne jagode. visoki g r a h . radič kopar. pod celer kao dobre susjede smo stavili i rajčicu i kamilicu. p o g o t o v o k o d teških. kamilica. Ova tablica neka b u d e početni orijentir. m a t o v i l a c . Komostiranje je proces gdje g l u m i m o prirodu.DOBRI SUSJEDI visoki g r a h NA ISTOJ GREDICI tikvice-cukete. U ove tri knjige samo smo u Biovrtu pronašli ovu k o m b i n a c i j u . korijander. celer. To je posebno važno danas k a d a o g r o m n e količine zelenog o t p a d a završavaju na velikim odlagalištima. O m a h e n ( 1 9 8 4 ) M o j Bio-vrt. šparoga. jagoda. čime g u b i m o vrijedan resurs. u Bio-vrtu se kao loš susjed celeru navodi salata u glavicama. luk. neovisno da li smo je ostavili otvorenu ili ogradili. rotkva. jer se ipak na dva mjesta tako spominje. jer se priče s mješovitim kulturama razvijaju novim iskustvima. niski g r a h . rotkva. kadulja. a u M o j bio-vrt se kao d o b a r susjed ističe salata općenito. jer smo do sada sadili samo celer u listu. celer. kim. cikla. Pravljenje komposta smanjuje i emisiju m e t a n a . grašak. kim. Primjerice. Proces raspadanja organskih materijala i izdvajanja hranjivih tvari u tlo zovemo mineralizacijom. T i h razlika je m a l o . koraba. jer predstavlja najplodniji dio. crvena rotkvica. Svi se organski materijali i ostaci raspadaju i stvaraju humus. a proizvod tog procesa h u m u s o m . k o m o r a č samo u Bio-vrtu. salata u glavicama. n e p r o z r a č e n i h t a l a . Jednostavno n e m a m o dovoljno vlastitog iskustva s t i m k o m b i n a c i j a m a da bi odredili svoj stav jasnije. koraba. Nadalje. endivija. takvih primjera ima još. komorač. krumpir. niski g r a h . rajčica kukuruz. Kompostnu hrpu. vrtne j a g o d e . cikla krastavac Za ovu tablicu d u g u j e m o n a p o m e n u : tablicu smo napravili koristeći tri iskusna izvora te iz vlastitih saznanja. grah. poriluk. grašak. krastavci. L. rajčica crni korijen. najvažnijim dijelom tla. metvica češnjak. kopar. slažemo 44 45 . poriluk. kupusnjače. poriluk. gorušica kadulja jagodičastvo povrće. Pored našeg iskustva izvori koje smo koristili su: M. salata u glavicama. ali ipak ć e m o ih spomenuti kako bi bili svjesni da ćete dio znanja pronaći u vlastitom iskustvu. Mi r a d i m o istu stvar kompostiranjem organskih otpadaka koji ostaju iza nas.

nego to isto svježe. kožu. navlažiti svaki dio k a k o se preokreće. M o ž e m o ih podijeliti i na tzv. slamu ili druge biljne otpatke (Komes i dr. Emmaus: Rodale Press: 79. sve vrste kemikalija. bolesne dijelove biljaka. pelene). M o ž e m o posuti v a p n o m . slama i sijeno. Kod C:N omjera važno je znati kako sve što je djelomično kompostirano. K o m p o s t n a hrpa m o r a istovremeno biti vlažna (ako kada je stisnemo voda p o č n e curiti o n d a je premokra). lakove. prekriti s n e č i m v o d o n e p r o p u s n i m da se zadrži vlaga h r p a je v l a ž n a i t o p l a s a m o u sredini h r p a je v l a ž n a . 47 . o b o j e n o ili lakirano drvo. a smeđe suhima. Emmaus: Rodale Press: 78. Održavanje dobrog C:N balansa je velik k o m a d puta prema d o b r o m kompostu. T r e b a m o paziti na nekoliko stvari. D o d a m o 10 cm nezrelog stajnjaka ili nasjeckane koprive. Prvo ide o k o 10 cm sloj grubih i većih otpadaka od grančica. n e k o m p o s t i r a n i dijelovi povećati količinu materijala na hrpi.u slojevima. ali ne i natopljena. Dobro je da bude u zavjetrini. 2 0 0 4 ) . 2 0 0 3 ) . Materijali bogati dušikom su: ostaci voća i povrća. izmet pasa i mačaka. ostatke boja. kao na primjer stara hrpa ili piljevina ima m a n j i C:N omjer. lijekove. slama. usitnjeno suho granje. M a l a hrpa će prije izgubiti toplinu potrebnu da započne i da se održi proces k o m posti ran ja. ulja. (1993) Start with the Soil. tzv. 2 0 0 4 ) .. soja) Lišće.) osiguravaju prozračnost hrpi i bogati su ugljikom. piljevina. preokrenuti hrpu presložiti nivoe razmaknuti te nivoe vilama. Veće k o m a d e koji su eventualno ostali treba ponovno vratiti na kompostnu hrpu. Pospemo u 2 c m prosijane vrtne zemlje ili još bolje zrelog komposta. i m a t ć e m o m a n j a k zraka. (1993) Start with the Soil. jer onda zrak teže prolazi. Dobar kompost miriše po šumskoj zemlji.. a možemo ga proizvoditi i u stanu u kutiji sa gujavicama. M a l o to skupimo i pritisnemo lagano. U prevelikoj će teže zrak strujati kroz hrpu. a k o je presuha mikroorganizmi neće i m a t i dovoljno vode. Na kraju stavimo sijeno. kosti. metale. cigarete i d u h a n . zaštititi o d kiše središte je s u h o i n e m a k o m p o s t i r a n j a p r e o k r e n u t i h r p u . smeđe i zelene materijale. Smeđi (papir. stolisnika i drugih ljekovitih biljaka u t a n k o m sloju. a oni koji i m a j u manje smatraju se visokima u dušiku) Materijal Ostaci od povrća Otkos lucerne Morska trava lzmet. dodati materijale bogate u g l j i k o m . 1996). A k o je hrpa premokra. kuhinjski otpaci. G. o d m a k n u t i n e k o m posti rane dijelove i iskoristiti ih za n o v u h r p u Izvor: Gershuny. jer ne smijemo zgnječiti i spriječiti dovod zraka. iglice četinjača i drugi. Posebno su korisne ljuske od crvenog luka. i s m r d u c k a v a . djelomično u sjeni. Bez njih k o m p o s t će vrlo brzo postati ljigavast i smrdljiv. navlažiti dodati materijale bogate dušikom. Za d o b a r kompost najvažniji je balans ugljika i dušika. jer privlače gujavice. ali se ne zagrijava m u t a n . Zelene još zovemo i vlažnim materijalima. Kada našu kompostnu hrpu ostavimo bez daljnjeg nadzora i rada s n j o m . nego jednu veliku. odoljena. Najbolje ga je dodavati u proljeće i jesen ( Z m e r g o . U kompost ne bismo trebali stavljati: meso i ribu. masti.truo Jabučna komina Ljuske leguminoza (grašak. suho Otpaci šećerne trske Kukuruzovina Otkos od zobi Pljeva i ljuske od raznih žitarica Slama Sijeno mačjeg repa (vrsta trave) Vlakna šećerne trske Piljevina C:N omjer 12 1 13 1 19 1 20 1 21 1 30 1 50 1 50 1 60 1 74 1 80 1 80 1 80 1 200 1 400 1 Materijali bogati ugljikom su: lišće. n e k o m p o s t i r a n i nivoi lišća i otkosa veliki. urin. karton. gavez. m o ž e m o napraviti drvene kutije. C:N omjer raznih materijala (oni koji i m a j u veći odnos od 30:1 smatraju se visokima u ugljiku. G. a djelomično na suncu. korov i ostaci biljaka iz vrta. Kompostna hrpa ne smije biti niti prevelika niti premala. pokošena trava. jesenje lišće. plastiku. novine u boji. stabljika biljaka i slično. Zeleni (životinjski izmet. perje) su bogati dušikom. Dobro je preokretati kompostnu hrpu (Whitefield. Dobro je dodavati i aktivatore u kompost koji pospješuju proces raspadanja. uvelo cvijeće i drugi. n e u g o d n a mirisa Rješenje preokrenuti hrpu. otkos trave.. a kada to uspije velike su šanse da pregrije. C:N omjer. a m b a l a ž u (tetrapak. to nazivamo Savjeti za kompost Problem m o k a r i zagušen. gaveza. kamilice. staklo. ostaci od obrezivanja voćaka i vinove loze. talog kave i čaja. higijenske proizvode te otpatke iz usisavača (Bagarić. 46 Izvor: Gershuny. Kompost je zreo nakon devet mjeseci do g o d i n u d a n a i t a d a ga t r e b a m o prosijati. hoblovina i piljevina. O n d a slijedi sloj usitnjenih o t p a d a k a kao što su karton ili papir pa sve to izmiješamo. Prevelika će trebati d u g o da se zagrije. Kompost može biti kao otvorena hrpa. a često su i prepuni pesticida). Bolje je a k o i m a m o više materijala imati dvije uobičajene kompostne hrpe. drvni otpaci. kore a g r u m a (mirisom odbijaju korisne organizme.

a stavlja se do 30 cm debljine (nakon mjesec-dva se stanji na 10 c m ) . a najbolje je započeti s r a d o m na jesen da se ostaci do proljeća slegnu. najčešće različite vrste djeteline. Bukovi opiljci rezani na duljine do 60 cm služili su kao okomiti potpornji za grede. humusne šumske zemlje i krupnijih " b i o o t p a d a k a " . Zemlja je odložena o d m a h pored rovova. Oni su d u g o t r a j n o biognojivo. Jednostavno. c) pokrivanje ranije iskopanom zemljom. Grede su spajane u kvadrate vanjske duljine do 2. vraća se ranije iskopana zemlja. Visoke gredice su super. jer se u njima stvara toplina. Visoke gredice U vrtovima još koristimo i visoke gredice ili lijehe posebno ukoliko n a m padine i nagibi prevladavaju na mjestu gdje želimo proizvoditi hranu. Toplinu d o b i v a m o tako što u gredicu stavljamo ostatke iz kuhinje ili iz vrta. jer im je vrijeme raspadanja sporije. jer će biti potrebna za predzadnji sloj u g r e d i c a m a . Nakon planiranja broja i rasporeda gredica. b) polaganje ranije pripremljene bio mase u nekoliko slojeva (npr. Jedan od najljepših primjera smo vidjeli u selu Bataji pokraj M o t o v u n a . proces kompostiranja će se usporiti i neće se postići potrebna t e m p e r a t u r a . odnosno pokošena trava. Nakon t o g a . 48 49 .5 do 2. a u k u p n o ima oko 100 kvadratnih metara iskoristive vrtne površine. a sastojao se od grana. Reciklirane krovne grede izrezane su na potrebnu duljinu (od l .4 m (unutarnji.djetelina raste između vinove loze . Visoke gredice radimo. Posljednji sloj je malč. O n a služi za povezivanje biljaka V. a između gredica je ostavljan prolaz od oko 80 c m . pa ih možemo koristiti već od ranog proljeća. kao pretposljednji sloj u lijehama. granje. Slična iskustva m o ž e m o pratiti i u Gvatemali i Hondurasu.obitelj Feranda pokraj Pule M n o g o je primjera iz cijelog svijeta o koristi zelene gnojidbe. 5 m ) . s p o j e d i n a č n o m iskoristivom z e m l j a n o m površinom od 1. duljine do 40 m i m e đ u s o b n o razmaknuti oko 80 c m . spriječivši time iseljavanje u gradove (Anderson."lijenim k o m p o s t o m " (Gershuny. nešto pokošene trave. Radimo ih po pravcu sjever-jug. Zelenu gnojidbu izvodimo tako da na nekoj površini zemlje jednu sezonu u z g o j i m o s a m o kulturu kojom želimo poboljšati svojstva t l a . N a k o n toga polagan je prvi sloj biomase u gredice. gdje je t i m p u t e m budućnost sebi osiguralo 4 5 0 0 0 poljoprivrednika. ali se m o g u koristiti i inače kao mali h u m c i . N a k o n dovršetka sastavljanja "drvenih s a n d u k a " u kutove su zabijene letve (8x4cm duljine 2 . išlo se u pripremu zemljišta. Zelena gnojidba . Drugi sloj sastojao se od lišća. Iskopani su rovovi širine 140 c m . bio-otpaci i si. humusa. Na kraju sezone kultura se zaore u tlo i biljna biomasa ostaje u površinskom sloju tla i na taj način služi kao prihrana tlu te poboljšava strukturu na isti način kao i kompost. prema ranije isplaniranom rasporednu gredica u skladu s reljefom. 1993). Može se pripremiti na više načina. a osnovne radnje jesu: a) iskopavanje površinskog dijela zemlje (20-30 c m ) i stavljanje na stranu. grožđanog tropa i grožđanih ostataka nakon cijeđenja. zemljani prostor gredica iznosi oko 1 m ) .2 kvadratna metra. jer je na njima lakše raditi bez saginjanja. Pored leguminoza kao zelena gnojidba m o g u se koristiti uljana repica. Dragi Kiševi su n a m ispričali korake u stvaranju visokih gredica. konjskog gnojiva i sitnijeg organskog materijala. Letve koje su zabodene u zemlju (pričavlane za okvire od greda) i letvama spojene na vrhovima sada se isprepliću p a l j e n o m žicom po horizontalama i vertikalama (po želji). pa čak i neke žitarice. U tu svrhu se koriste leguminoze.2 m ) . VI. Gredice su postavljane u rovove samostalno ili dvije po dvije.). Rekli s m o kako su terase korisne na kosom terenu. grančica u raznim stupnjevima raspadanja. 5 m do 2. 1999). neosjemenjena trava.4 metra i širine od 1. gorušica. Zelena gnojidba Pored kompostiranja za kvalitetno tlo vrlo su n a m korisne biljke koje fiksiraju dušik iz zraka i kroz svoje korijenje ga inkorporiraju u tlo. a i manje je korova. S t i m e su završeni zemljani radovi. grašak i si. 2 2 3 0 0 0 poljoprivrednika iz južnog Brazila koriste zeleno gnojivo č i m e su povećali urod kukuruza i pšenice za četiri do pet t o n a po hektaru. lišće. Prekrasni p e r m a k u l t u r n i vrt s terasama plod je vrijednog rada Miroslava i Karmele Kiš. a zatim su povezane drvenim letvama na vrhu. grančice. izolirane i služe kao izdignute tople gredice). Napravljeno je 5 redova gredica s u k u p n o 50 izdignutih kvadratnih površina (od kojih su dvije pokrivene staklom. te druge leguminoze kao što su soja.

Nije potrebno za prekopavanje. luk). N a i m e . a ne djeluje na d r u g e zagađivače pa to treba imati na u m u . graha) ili za biljke penjačica (visoki grah. Za proizvodnju hrane dobro je kada m o ž e m o iskoristiti i unutrašnje prostore. posebno u zimskim d a n i m a kada radi grijanje (posebno kod centralnog grijanja). pa je ljeti bilo potrebno više zalijevanja. fikus. grašak itd. Ukoliko želimo produžiti sezonu hrani koju proizvodimo ili za to i m a m o ekonomski interes.). 2 0 0 4 ) . Plodored je naizmjenična sadnja biljaka na istoj površini. dok druge hrane tlo kao što je slučaj s biljkama koje Visoke gredice . jer neke biljke su veliki potrošači i u hranjivim elementima i u vodi. rasadnici i staklenici u kojima ranije d o b i v a m o sadnice.(paradajza. N o . A k o i izraste. pa korijenje uvijek ima dovoljno elemenata iz zraka. ne miješa se s korovom po stazama i n e m a t e osjećaj da je cijeli vrt obrastao. O p ć e n i t o sadnja biljaka u kontejnerima zahtijeva više vode nego biljke posađene u otvorenoj zemlji. u proljeće (obavezno). što s m o znali i ranije. vizualno je posložen u kvadrate. sadnji. Na primjer gljive se m o g u uzgajati i u p o d r u m i m a . Žica je preplitana t a k o da ne smeta u radu sa z e m l j o m . O b i č n o koristimo stara prozorska stakla i iskorištene daske za napraviti d o b r o klijalište. Kiševi su pronašli s a m o jednu m a n u s njihovim visokim gredicama. pri č e m u uspijevamo najekonomičnije iskoristiti tu površinu. D o d a t n o si p o m a ž e m o što u visoke gredice zbog njihove topline možemo ranije početi sa s a d n j o m dok još nisu velike vrućine. Dio gredica ostaje bez gornjih okvira i bez žice. vjerujemo u kvalitetu. o s i g u r a v a m o različitost p r e h r a n e . Biljke vraćaju vlažnost u naše prostorije. Nije svejedno kakav n a m je redoslijed sadnje biljaka. obični bršljan. berbi). Bostonska paprat odlično miče f o r m a l d e h i d kao najčešći onečišćivač u u n u t r a š n j i m p r o s t o r i m a . vježbamo i uživamo na svježem zraku. Posebno n a m je vođenje vrtnog dnevnika važno zbog praćenja plodoreda. Pri t o m e pazimo da na istu površinu sadimo drugačije biljke kako ne bi iscrpili tlo i olakšali nakupljanje n a m e t n i k a i bolesti. jer su planirane za nisko povrće (mrkva. mogli bismo razmišljati i o nabavi većeg plastenika ili staklenika. ali lakše za uzgojiti su: areka p a l m a . čuva vlagu). Klice također u b r a j a m o u vrste koje je d o b r o uzgajati u zatvorenim prostorima. bila je i jest prozračivanje vrtne zemlje. osiguravamo budućnost i r a d i m o na jačanju zajednice. 50 51 . čak ni zasijecanje zemlje posebnim a l a t i m a za prozračivanje. korisno je zapisivati sve promjene u vrtu i voditi tzv. Kiševi ističu iskustvo nakon tri godine: Prednosti: Najizraženija p o g o d n o s t za biljke. osobito u t o p l i j i m ili vjetrovitijim predjelima. cupkanju korova. Druge biljke koje su gotovo jednako djelotvorne. N a k o n tri godine malčiranja zemlja se pretvorila u humus. budući da žive od hranjivog materijala. O p ć e n i t o je super saditi biljke u prostorima u kojima živimo: vlažnost u m n o g i m k u ć a m a i stanovima je ispod zadovoljavajućeg m i n i m u m a za ljudsko zdravlje. c) planiranje vrta je veliko zadovoljstvo. a s o n i m u g r e d i c a m a možete o d a h n u t i . b a m b u s p a l m a . Znači potrebno je pojačati malčiranje i problem isušivanja će biti riješen. b) možete sjesti na gredicu i o d m a r a t i se radeći. a d o b r o malčirana gredica privlači gliste i ostale životinjice u stvarno velikom broju (što ćete i sami primijetiti kad u proljeće na njih navale kosovi i rasture malč). Za osiguravanje ranije sadnje jako će n a m p o m o ć i klijališta. vrtni dnevnik. i druge (VVhitefield. patuljasta datulja. Nadalje što se tiče vrta. Pogodnosti za ljude: a) korov je pod k o n t r o l o m . nije ju lako uzgojiti. K o r o v s a staza i z m e đ u g r e d i c a s a s v i m j e d o v o l j a n z a p e r m a k u l t u r n u koegzistenciju biljaka.terase . Hranu je super uzgajati jer: i m a m o često svježe hrane. imati crtež vrta i numerirane gredice. organskog supstrata u koji ih stavljamo. Također m o g u micati spore plijesni i ostale štetne mikrobe iz zraka. Nikad ne smijemo zaboraviti skupljati naše vlastito sjeme i dijeliti ga s d r u g i m a kako bismo otežali posao biotehnološkim korporacijama koje nas žele učiniti ovisnima o patentiranom sjemenu koje traje samo jednu sezonu. Sve je na dohvat ruke i ne treba se p u n o saginjati. t o k o m ljeta (dodatno uklanja korov. Z i m a je uvijek d o b r o razrahlila zemlju u uzdignutim g r e d i c a m a . a ne od fotosinteze.obitelj Kiš pored Motovuna Malčiranje se obavlja dva do tri puta godišnje: ujesen (ako stignete). zemlja u visokim l i j e h a m a brže se i lakše isušivala. M o ž e m o u tu svrhu upotrijebiti i naše prozorske daske i balkone.

nabijeni vrtovi.koristimo u zelenoj gnojidbi. smanjeno je i pojavljivanje plijesni. lješnjak i ozima pšenica . u o v o m slučaju bijela djetelina. Sadnjom trajnica i m a m o m a n j e posla. uštede vremena. zelena salata. no za naše europsko područje proučavao ih je i usavršio Robert Hart. također može n a m biti prioritet sezonska godišnja hrana pa n a m šumski vrt neće biti previše atraktivan. Po VVhitefieldu bicrop m e t o d a i m a prednosti: n e m a micanja tla. ako se ipak pojave korovi n e m o g u ć e ih je m a k n u t i ekološkim m e t o d a m a . Kako približiti f a r m e permakulturnim principima? M n o g e f a r m e koriste miješane kulture. Agrošumarstvo Podrazumijeva istovremeno sađenje stabala i prehrambenih biljaka na istom mjestu. vratić. Pri sadnji koristimo i p o m o ć mjesečevog sjetvenog kalendara.). n e m a korištenja kemikalija. i ovdje ne t r e b a m o robovati t o m e i d o b r o je zapitati se koliko n a m je potreban šumski vrt i koliko smo dorasli takvom dizajnu. a samim t i m e nestaje i potreba za herbicidima. potrebno je više znanja. 3. nametnika gotovo n e m a . intenzivni. paprat. korištenje fosilnih goriva je manje za 5 0 % od konvencionalne farme.3 7 0 m 2 m o g u p o t p u n o nahraniti dvoje ljudi. M a n e su: ponekad prevelike količine fosfata i kalija. Jedna od vizija permakulture i je da se m o ž e m o bolje i efikasnije prehraniti od vrtova nego od velikih f a r m i . jer taj pratitelj naše planete utječe i na različite dijelove biljaka. To je d u g o r o č a n projekt i oni sami ističu kako će im trebati 50 do 100 godina da uspiju pronaći zadovoljavajuće varijacija žitarica koje će moći postati trajnice unutar ove m e t o d e . štitimo i o b o g a ć u j e m o tlo. Ova m e t o d a se koristi i u povrtlarstvu. špinat i d r u g e ) . d o b r a drenaža i ne previsok p H . listovi rajčice. Krajnji cilj je stvoriti sustav u k o j e m je najveći posao skupljati plodove. Stoga uz p o m o ć mjesečevog kalendara m o ž e m o znati kada saditi biljke iz porodice listova.Također. lakog ubiranja plodova. jer n e m a bolesti.. opći rast bioraznolikosti. pojava puževa u nekim slučajevima. korova praktički nema. Ideal je da se postigne prekrivenost prerija nekadašnjim kulturama žitarica. Treba paziti i na dužinu dozrijevanja biljaka. biljne juhe koje d o b i v a m o od vrsti sa zaštitnim svojstvima kao što su kopriva. kako bi se smanjila erozija tla. četiri puta produktivnija od i m a n j a koja idu preko 15 hektara (Whitefield. jer neke i m a j u kratku vegetaciju pa ih m o ž e m o koristiti kao međukulture (npr. gavez.lješnjak počinje listati dok je ozima pšenica već u p o o d m a k l o m stadiju tako da i jedni i drugi imaju dovoljno prostora za fotosintezu). 2. Dublje korijene stablašica osigurava proces koji nazivamo 53 52 . On koristi m e t o d u istovremenog sijanja dvije kultura od kojih je jedna glavna p r e h r a m b e n a vrsta (riža. kako bi dobili kvalitetnije drvo za gradnju ili ogrjev. Primjerice slave se m a l i . Permakulturu je dakle. 1. slojeve. pa plodnost raste g o d i n a m a . FAO ističe kako su imanja koja imaju pola do šest hektara veličine. Domaća prerija Ova m e t o d a se bazira na sadnji žitarica kao trajnica u miješanim kulturama. jer i m a j u d u ž u v e g e t a c i j u (rajčica.. pelin. T i m e se također približavamo p e r m a k u l t u r n o m idealu. Jasno je da u m a l i m vrtovima nećemo imati prostora za pravi šumski vrt. To je posebno važno a k o z n a m o da se p e r m a k u l t u r n i m principima i m e t o d a m a na svega 2 5 0 . tikve i b u ć e . nego na velikim ekstenzivnim poljima i f a r m a m a . kamilica. pritom m o r a m o paziti i na sadnju biljaka koje si pomažu i koje su dobri susjedi. jer se bore za vodu s bijelom djetelinom. Druge biljke sadimo kao glavne kulture. preslica. U Francuskoj je Mare Bonfils eksperimentirao sa Fukuokinom m e t o d o m . Raznolikost je lakše stvarati i povećavati ako r a d i m o na m a n j e m sustavu. prinosi u žitaricama. k r u m p i r . prilagođavajući je europskoj klimi. M n o g i principi permakulture se lakše primjenjuju na m a n j i m p o d r u č j i m a . osiguravamo dodatni izbor hrane. sa životinjama ili kada je dobar d a n za primjerice rušenje stabala. U Hrvatskoj se mjesečev sjetveni kalendar može dobiti od udruge Duga iz M e đ i m u r j a . 2 0 0 4 ) . puno teže primijeniti na velikim nepreglednim poljima na kojima u g l a v n o m i m a m o posađenu s a m o jednu kulturu. Poljoprivredni znanstvenik Wes Jackson iz Kansasa najdalje je otišao s testiranjem ove m e t o d e u okviru svog Land Insti­ tute of Salina. korijena ili iz porodice cvijeća. a biljke n a m m a n j e podliježu bolestima i štetočinama. rotkvice. U m n o g i m tropskim p o d r u č j i m a šumski vrtovi nisu nepoznanica. kupus. problem infekcije korijena djeteline (rješenje u sađenju više vrsta djeteline). plodova. m o g u ć i su šumski vrtovi i u gradovima kao Naturewise u sjevernom L o n d o n u . M o ž e m o saznati i za sve druge radove u vrtu. D o d a t n o n a m za zaštitu služe pripravci ili tzv. Najvažniji je dizajn. Prednost malih vrtova nalazimo u mogućnosti intenzivne sadnje. Fukuokua je svoju m e t o d u razvio za klimatsko podneblje sjevernog Japana. Za voćke je najvažnije kvalitetno tlo. Prednosti su izbjegavanje kompeticije (npr. p a p r i k a . ječam. Dvoredno sijanje (bicroping) S o v o m m e t o d o m se proslavio M a s a n o b u Fukuoka čija m e t o d a počiva na poljima bez oranja. gdje se na n a j m a n j e m m o g u ć e m prostoru dobije najveći mogući prinos. Također se efektivnije koriste voda i hranjivi minerali. patlidžani i druge). gdje se koriste m a n j e intenzivne vrste djeteline. Premda je šumski vrt za m n o g e permakulturnjake ideal. nema erozije tla. nekopanje i d r u g o . Prinosi su n a m u m a n j e m sustavu m n o g o veći nego na velikim m o n o k u l t u r n i m poljima. a druga kultura koja obogaćuje tlo. nema nedostatka dušika. Slijede neke od m e t o d a koji se p r a k t i c i r a j u na v e ć i m p o v r š i n a m a uz zadovoljavanje nekih od osnovnih principa i metoda u permakulturi. pa se ova metoda jasno ne može na isti način primijeniti u Europi. U permakulturi prevladava misao m a l o je lijepo. Ipak i permakultura pokušava odgovoriti na izazove većih poljoprivrednih površina. visok broj gujavica brzo reciklira ostatke prethodne kulture. Ipak. aloa i druge.

a) početi s m a l i m vrtom Logično. 2 0 0 4 ) . Pošto ljudi ne m o g u . Mi to z n a m o . baš kao što prakticirate permakulturu t a m o gdje jeste. sprječava se erozija. mi smo na našem imanju krenuli od vrta ko da ć e m o sutra na Dolcu prodavati. jer se nismo pridržavali niti jednoga. A k o kraj vrta još nije i kuća u kojoj živiš. Sigurno ste primijetili kako pišemo o proizvodnji hrane. 2 0 0 4 ) . kao što je slučaj s n a m a koji još uvijek g r a d i m o imanje. Prvi su goveda. Z b o g stabala žitarice i m a j u i veću zaštitu od vjetra. od manjeg prema većem. On pravi razliku između životinja 54 55 . Ovo još nazivamo i pravilom kuhinjskog prozora. Također. jer zbog stabala raste broj korisnih kukaca. T i m e dolazimo do d r u g o g pravila: b) najbliže/najlakše mjesto Sadite t a m o gdje jeste. Povećava se bioraznolikost i a n a l o g n o t o m e smanjuju se problemi s nametnicima. Whitefield ističe kako su eksperimentalni pokušaji u Britaniji dali m a n j e rezultate nego kombinacija s pašnjacima. i dijeljenjem mikorize. a to u g l a v n o m m o ž e m o naći u svojoj najbližoj okolici. To je razlika između preživača i nepreživača. barem o n o g iz masovne industrijske proizvodnje. stablašice budući da duže žive. M i k o r i z a je životna z a j e d n i c a i z m e đ u k o r i j e n a biljaka i gljivica koja i m a sposobnost biti istovremeno povezana s korijenjem više biljaka. preko konstantnog preokretanja korijena (stariji korijeni umiru. i to onda prilično zna zakomplicirati život. U našem kontekstu dok je imanje tek u izgradnji bilo bi efikasnije proizvoditi h r a n u na našim b a l k o n i m a ili t e r a s a m a . pa s postavljanja vjetrenjače na klijalište. problemi se g o m i l a j u . podrezivanje grana i slično radi se u periodu kada nas vrt s godišnjim biljkama ne treba. a pojavljuju se m a n j i i novi). a i povećavamo apsorpciju C 0 2 na našem i m a n j u . zar ne? A k o nešto tek učiš. Polikultura u životinjama je isto tako korisna kao i polikultura u biljkama (Whitefield. Mollison je stvorio ideal male održive f a r m e gdje je svo meso kontroliranog porijekla. Da ne s p o m i n j e m o kako uopće nije fora tegliti niz i uz brijeg kanistere s v o d o m za zalijevanje vrta. Koliko g o d možete. Rekli smo kako se ova knjiga temelji na našem iskustvu. a to znači nedostatak znanja za primjenu agrošumarstva. u p o č e t k u n e m a istu e k o n o m s k u korist za poljoprivrednike koji su ovisni o tržištu. Whitefield ističe kako su n a m d o m a ć e životinje korisne za održavanje tla p l o d n i m . a budući da n e m a m o iskustva u držanju životinja kao buduće hrane. kojih se d o b r o držati u prvim koracima. ne m o ž e m o pisati o t o m e . Za kraj sumirajmo zlatna pravila za početak vrtlarenja. ali iz ovih razloga apeliramo da makar smanjite potrošnju mesa. To dijeljenje hranjivih sastojaka događa se kroz tri oblika: preko lišća koje pada sa stabla na tlo. V e l i k d i o poslova o k o s t a b l a š i c a . No. Poboljšano zdravlje životinja. Proizvodnja mesa zahtijeva više prostora (2 do 4 puta) i energije od proizvodnje biljaka. Ipak. ali potrošeno je previše energije i vremena da n a u č i m o neke stvari. N e ć e m o v a m sad o v d j e p r o p a g i r a t i vegetarijanstvo. Nametnika je manje. Permakultura u svojoj tradiciji ne isključuje uzgoj životinja za hranu. vjerujte n a m ! Pašnjaci sa stablašicama Kombinacija korištenja životinja koje v o d i m o na ispašu sa sadnjom stablašica. Prilično je teško skakati s pokrivanja krovišta na pomidore. Pozitivno je što s m o sada na vlastitim greškama učili."hidrauličkim l i f t o m " gdje svojim korijenima prebacuju vodu iz dubljih dijelova tla u plitkije i t i m e ostalim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode. već je masovna industrija mesa jedan od uzročnika problema gladi. vrtovima i poljima. ideš polako od jednostavnijeg prema kompleksnijem. treba paziti da zaštitimo stabla kako ih životinje ne bi uništile. dakle da vlastiti vrt m o ž e m o vidjeti iz našeg kuhinjskog prozora. Ne samo da u n i š t a v a m o p r i r o d u . sve t o d o b i c i o d agrošumarstva nadmašuju (Whitefield. Mi probali. k a o što j e sađenje. i m a j u bolju m o g u ć n o s t stvarati mikorize koje su važne za raspodjelu fosfora. Pravila su stvorena upravo kako bi n a m olakšala korake stvaranja permakulturnog vrta i m o ž e m o reći kako su međupovezana. Prepreke za bolji razvoj agrošumarstva su: odijeljenost poljoprivrede i šumarstva u k o n v e n c i o n a l n o m pristupu. O v i m e ne želimo reći kako ljudi n e m a j u super vrtove u svojim vikendicama ili dalje od mjesta življenja. Tako kao preko mosta hranjivi elementi poput dušika m o g u preći s biljke koja ih veže na o n u kojoj trebaju. jer da drvo zamijeni g u b i t a k od prodaje g o d i š n j i h b i l j a k a t r e b a o d r e đ e n o v r i j e m e r a s t a . Whitefield ih svrstava u nekonkurentne životinje. Industrija mesa jedna je od najneekološkihijih stvari koje danas č i n i m o . povećanje posla za poljoprivrednike u vidu težeg m a n e v r i r a n j a na p o l j u . Eksperimentira se u Britaniji i Sjevernoj Irskoj. Ekološki otisak osobe koje jede meso biti će puno veći od one koja ne jede meso. D o b i v a m o i građevno drvo na v l a s t i t o m i m a n j u . Sijanje u alejama (Alley Croping) Sađenje stabla u redovima između usjeva u polju. a ne s p o m i n j e m o previše uzgoj životinja. pa s izgradnje cisterne za vodu na kupus. ovce i koze koje m o g u probavljati celulozu iz trave i lišća. Samo da postoje prioriteti. Preporuča se da učenje p o č n e m o na ne više od 9 m 2 . ne funkcionira. Svinje i kokoši to ne m o g u i direktna su n a m konkurencija u prehrani. Mi se protivimo uzgoju životinja kao naše hrane ne samo iz etičkih razloga prema njima. A k o je ovo najbolji a r g u m e n t m a l o je klimav. koje se hrane žitaricama i t i m e su n a m direktna konkurencija u proizvodnji hrane i životinja koje pasu travu. Životinje u SAD-u pojedu žitarica koje bi direktnim p u t e m m o g l e n a h r a n i t i 2 m i l i j a r d e l j u d i .

boli glava. I tak d u g o k o p a m i glava me prestane boleti! Sve me prestane boleti. Kao i svako planiranje.. već ć e m o samo naznačiti kakva su sva pitanja dio intervjua: 1. ovdje ih n e ć e m o prikazati. Ne treba očekivati da ć e m o za g o d i n u . Bitno je da šljakamo. On je glavna okosnica permakulture . stavova. bilo da se radi o i m a n j u . učenja. Vi možete ponoviti ove korake za vaše priče.Ne buš me b o g m e bolela. P e r m a k u l t u r n i dizajn se najčešće izrađuje za vlastito životno okruženje.I o d e m na vrt. U zemljama kao što su Danska i Njemačka već danas i m a m o vrlo uspješne primjere cijelih naselja pri čijem planiranju su se koristila neka permakulturna načela. neovisno o tečaju permakulture i certifikatima. Idem na vrt i b u m kopala! . Budući da su neke stvari iz intervjua intimne. rekli bi stari. planiranja i pažljivog kombiniranja različitih e l e m e n a t a .VUKOMERIĆ Pod brojem jedan se identificiraju osobe koje su vezane za priču. koliko je bitno da se krećemo jasnim i konkretnim koracima. u Lubenicama na o t o k u Cresu. Dizajn je nastao na tečaju permakulture koji se održao 2 0 0 4 . GRUPA RECIKLIRANO IMANJE . d) budite nježni prema sebi Stvari se u prirodi odvijaju polako. 1 9 9 6 : 7 6 ) . Nije bitno koliko smo brzi. estetskih vrijednosti. Ovaj dizajn su stvorili ljudi koji će živjeti na Recikliranom i m a n j u ili su do tada p o m a g a l i u njegovoj izgradnji. O n o što te različite elemente povezuje u jednu cjelinu je permakulturni dizajn.c) pronađi svoj stil Vrlo često ć e m o sretati pametnjakoviće koji nisu došli da nešto podijele ili razmijene s n a m a . različitih tehnika i tehnologija kojima raspolažemo. kad me najjače. Sada ć e m o predstaviti primjer permakulturnog dizajna. osim lijepe misli jedne drage tete: "Ja na primjer. dvije imati luda permakulturna i m a n j a . o n d a mislim .on je proizvod proučavanja. permakulturni dizajn počinje s istraživanjem potreba. osobe koje 56 57 . T a k o danas na primjer postoje kvartovi u kojima se skuplja kišnica. I onda se naslonim na motiku i popijem si pivicu" (Komes i dr. a u p o d r u m i m a zgrada se proizvodi vlastita električna energija i t o p l i n a korištenjem obnovljivih izvora energije poput biomase. Ž e l i m o v a m bogate vrtove i puno slavlja. Radi se o dizajnu za Reciklirano imanje. Dijelimo ih u nekoliko g r u p a : osobe koje će živjeti na i m a n j u . s t a m b e n o m bloku ili čak cijelom naselju. Živjeli! Permakulturni dizajn projekt Reciklirano imanje Već s m o rekli da je p e r m a k u l t u r a u stvari skup znanja. Pošaljite ih vrit. a mi u č i m o od prirode. U tu svrhu radio se intervju s korisnicima Recikliranog i m a n j a . bio je već spominjani Tony Anderson iz Danske s Euro­ pean Institute of Permaculture. u parkovima proizvodi hrana. već da n a m propovijedaju. sav organski materijal se kompostira na licu mjesta. Te osobe su važne. Pronađite svoj stil koji će razumljivo biti odraz vašeg t e m p e r a m e n t a . M e n t o r i učitelj permakulture te kasnije potpisnik certifikata. energije i vremena te svega što v a m je važno. Ispada da jedino njihove m e t o d e i tehnike uspijevaju i da su baš one najbolje. Ili nas možete pozvati da v a m p o m o g n e m o . želja i namjera onoga za koga se sustav stvara. Krovove ovih zgrada krasi zelenilo isprepleteno sa solarnim kolektorima i m a l i m staklenicima. Sto drugo reći. jer z n a m o da na njih m o ž e m o računati u izgradnji i životu i m a n j a .

gdje se ljudske sudbine brišu kao da su kreda na ploči. Ž E U E I POTREBE: TRENUTNE I DUGOROČNE Ovdje svaka osoba uključena u projekt iznosi svoja očekivanja. Neki od nas su se izjasnili da im je životni stil sporedna tema te da se n e m a j u potrebu izjasniti. T a k o đ e r u permakulturi svaki element treba imati nekoliko funkcija. radnim. 4. 2 0 0 1 ) . T i m e izbjegavamo da smo ranjivi na špekuliranje neoliberalnog kapitalizma. DUHOVNOST Duhovnost je privatna stvar i n e m a organiziranog upražnjavana vjerskih obreda. s a m o su neki f a k t o r i koji u p e m a k u l t u r n i m sustavu. Još k o r a k d a l j e je da d i j e l i m o proizvode i usluge i u k i n e m o novac u smislu uobičajenih valuta. HENDIKEPI Hendikepi su vjerojatno slični kao i kod m n o g i h drugih koji se upuštaju ili će se tek upustiti u nešto slično: nemanje zadovoljavajućeg životnog prostora dok je projekt u izgradnji. za sada se f i n a n c i r a iz privatnih izvora te d j e l o m i č n o preko projekata. Klasična kvaka 22 i zato su česti osjećaji da se projekt nedovoljno brzo razvija. prije n e g o k r e n e m o u o b r a đ i v a n j e naše z e m l j e .. nude i smanjivanje financijskih troškova. D a n a s u svijetu postoji 2 5 0 0 k o m p l e m e n t a r n i h e k o n o m s k i h sistema (Lietaer. Dio ljudi je u ljubavnom ili bračno-ljubavnom odnosu. . posebnostima i kontekstu. razmještaj. pa je ovaj dio potrebno ponovno proći. bitnija 58 59 . 6. Poznavanje naše mikroklime je jako važno: od kuda pušu vjetrovi i koliko su česti. podržavanje. 8. Težnja je da se u budućnosti što više proizvodi te da imanje što manje ovisi o vanjskom unosu novca. 3. umrežavanje. t e m p e r a t u r e i vlaga. Kako bi n a m sustav bio održiv potrebno je povezati različite dijelove u n j e m u . ključan je čimbenik za planiranje uspješnog permakulturnog projekta. Sto se tiče našeg projekta. 7. izdavaštvo. Kao što u permakulturi postoje opći etički principi. N a k o n što smo obavili intervju. Jedna od mogućnosti je i da sami proizvodimo. U našem slučaju se isprepliću potrebe za stanovanjem. Druga je da kupujemo proizvode i usluge od ljudi koje cijenimo i koji su n a m d r a g i . godišnja količina sunca. Stoga. j e r o njemu uvelike ovisi i dizajniranje cijelog prostora. višestruke f u n k c i j e . zabavnim i kulturnim prostorom sa željom da cijelo imanje bude otvoreno za edukacije. T a k o štedimo i na utrošenoj energiji. M a n j e n a m je bilo drago čuti kako tlo nije kvalitetno te kako ć e m o morati unositi u m j e t n a gnojiva da mu poboljšamo kvalitetu.. Dobro je za vrt uočiti koji korovi prevladavaju na našem t l u . Usklađivanje. MEĐUSOBNI ODNOSI Naš najvažniji međusobni odnos je prijateljstvo. Takvi sistemi se zovu LETS . uvijek se trebamo vraćati i na ljepotu poklanjanja. kada i gdje su najjači mrazevi. Fokus pri svakom ekološkom dizajniranju m o r a biti na utrošku svih vrsta energije. osluškujemo i upoznajemo našu okolinu. plus još nekoliko koji su u potrazi za novim s t a m b e n i m objektima (postojećim ili za izgraditi) te se žele priključiti cijeloj priči. Naravno. financiranje.. nedovoljno vremena da se imanju potpuno p o s v e t i m o d o k t a m o ne živimo . nedostatak novca.Local Exchange T r a d i n g Sys­ t e m ( L o k a l n i sistem trgovinske r a z m j e n e ) . K a o što s m o r e k l i . 5. . dizajnom moraju biti vrhunski osmišljeni. M a l i obični ljudi ne kontroliraju e k o n o m i j u koja upravlja njihovim životima i zato je d a n a š n j a ekonomija opasna. potrebno ga je staviti u kruženje. Naš životni stil je često o g l e d a l o naših stavova i preko njih se izražavamo. pošto je vrlo često korov indikator t l a . No dobro. a o u t p u t n a m je veći. AKTIVNOSTI Izgradnja i m a n j a .. ali pomažu projekt u izgradnji i simpatizeri su cijele priče. Ne smijemo zaboraviti na običaje i tradiciju određenog kraja.namjeravaju povremeno boraviti na i m a n j u . gdje smo sigurni kakav proizvod k u p u j e m o i da f i n a n c i r a m o direktnog proizvođača.. to s m o shvatili kao izazov više. Kao v o d u na primjer.. radionice (edukacija). krećemo s izlaskom na teren s olovkom i papirom. radionice. To je neka vrsta " f a i r t r a d e a " ili poštene trgovine. u ovakvim projektima treba ostaviti što više novaca u zajednici. Danas je puno više ljudi uključeno u priču imanja. EKONOMIJA: PITANJE FINANCIRANJA I ODRŽIVOSTI Danas je ekonomija često ta koja n a m određuje živote. O n o što je važno naglasiti je kako n a m praktične staze održivosti. Kad dizajniramo u permakulturi. Mi smo tada iskristalizirali šestero ljudi koji će živjeti na imanju. Različite su strategije da novac ostavimo o n i m a koji ga najviše trebaju. 2. te osobe koje nemaju namjeru ni u kojem obliku nastaniti se na i m a n j u .ne m o ž e m o ga dovesti u fazu da je zadovoljavajuće za živjeti dok mu se ne posvetimo više. N a m a je bilo jako korisno saznati od lokalnih ljudi kako su tuče vrlo rijetke na V u k o m e r i ć u . posjete te slične susrete. Kvalitetan dizajn kojim se dovode u skladan suodnos svi elementi i resursi kojima raspolažemo. koja ne samo da se ne smije g u b i t i . tako je iznimno važno prilagoditi svaki dizajn lokalnim uvjetima. već se m o r a stvarati i njeno neprekidno kruženje m o r a biti o m o g u ć e n o . Važno je upoznati se i s lokalnom f l o r o m i f a u n o m . ŽIVOTNI STILOVI Svaka osoba iznosi svoj životni stil. pored zaštite okoliša.

sporija izmjena zraka (sparina) i otežano oprašivanje biljaka v j e t r o m . mjerenjem i praćenjem prirodnih utjecaja kroz idealan period od jedne godine. Zemljište je smješteno na jugozapadnoj padini s koje je prisutna površinska erozija h u m u s n o g sloja. vrtova.3 0 0 m) postoji neuređen izvor koji bi se m o g a o osposobiti. mjesto je za odmor i druženje. z a p a d a j e b r i j e g koji o n e m o g u ć u j e zapadni vjetar. Jedine prirodne vode su slivne vode koje se pojavljuju u periodima većih oborina. efikasnim pećima i solarnim kolektorima. Analizom prirodnih elemenata dolazi se do svih ključnih informacija za projekt.. Pozitivni aspekti zaklona od vjetra su t e m p e r a t u r n e konstante. Proljetni mrazevi i m a g l e su redovito p r o b l e m a t i č n e u dolini ispod i m a n j a .n a m je m e đ u s o b n a povezanost elemenata u sustavu. hladni džepovi. S a m i m i m a n j e m ne prolazi nikakav potok. VJETAR Imanje je p o t p u n o zaštićeno od vjetrova. U blizini ( 2 0 0 . Analizom se utvrđuju: smjerovi i intenziteti vjetrova. jer se time povećava njihova efikasnost. prostor za o d m o r i drugo. a s Voda je element kojeg na s a m o m i m a n j u nedostaje u p r i r o d n o m o b l i k u . Svaki element i m a dvije ili više funkcija. jer služi kao dodatna toplinska izolacija ljeti Nakon toga krećemo u analizu pet elemenata na imanju. voćnjak i oranica. a pruža i energetsku funkciju. gospodarskih objekata. snježnim zapusima). Sa sjevera ga štiti pedesetogodišnja šuma bukve i hrasta. Svaka funkcija p o t p o m o g n u t a je s više elemenata. prostor u kojem možemo boraviti zimi. N a i m a n j u ć e m o k o p a n j e m bunara. sunčane klopke. pogodnosti strana svijeta. negoli njihova količina. s istoka i juga dvadesetogodišnja šuma bagrema. zimske i ljetne putanje sunca. skupljanjem kišnice sa krovova v o d o m i stvoriti sustav u kojem će te voc 60 61 . prilaza. Analiza se obavlja p r o m a t r a n j e m . voćnjaka. Primjer funkciju grijanja možemo zadovoljiti na nekoliko načina: d o b r o m izolacijom stambenih objekata. Parcele su p r i m a r n o klasificirane kao šuma. sunčeva klopka. šumske jagode i paprat). geološka struktura podloge. TLO Na zemljištu prevladava glineno tlo. Negativni aspekti ove situacije su n e d o s t a t a k vjetra za vjetrenjače. Takve vode su nepredvidljive. a mjestimično je primijećeno i tlo s m a n j i m udjelom pijeska.. Staklenik koji je dio pasivnog solarnog dizajna pored grijanja osigurava još i druge funkcije: dodatni prostor za uzgajanje hrane. a na temelju tih podataka dizajnom predjela smišljamo položaj za izgradnju domova... Proučavanjem na terenu utvrđeno je da će vjetra biti dovoljno za pogon manjih vjetrenjača koje su dizajni intenziteta. same nalaze putove u desecima kanala i kao takve ne predstavljaju značajniji resurs. VODA Zeleni krov osigurava nekoliko funkcija . Permakultura inzistira na umrežavanju različitih elemenata. solarnim pasivnim dizajnom.ima estetsku funkciju. niti ima izvora. neizloženost snažnijim provalama vjetra (npr. Tlo je kiselo (indikatori: kupine..

smjerovi kretanja energije. kompostište. sunca (pasivna solarna arhitektura. permakultura dijeli u pet zona svaki naš p r o s t o r u k o j e m s t v a r a m o . Tu su smješteni elementi koji zahtijevaju svakodnevnu brigu ili se svakodnevno koriste. Zona 0 Z o n a 0 je stambeni objekt.zajednička kuća Tradicionalna drvena gradnja s elementima pasivne solarne arhitekture. rasadnik. M a n j i kućni vrtovi. Zona 1 Prva zona je najbliži dio oko kuće gdje najviše obitavamo. naš d i z a j n d i j e l i m o u z o n e . SEKTORI Kad se govori o sektorima u p e r m a kulturnom sustavu riječ je o razmatranju odnosa svih energija koje se kreću i koje će se k r e t a t i s u s t a v o m .. 62 63 . staklenik. U njima se održivim obitavanjem reducira potrošnja energije korištenjem sunčeve energije. neovisno nalazi li se on u ruralnim područjima ili u g r a d u . Jan M a r t i n Bang je na predavanju o ekološkom graditeljstvu u Z a g r e b u 2 0 0 5 . Ljudi tu i m a j u i m a l e životinje. Odluke se donose konsenzusom. 2. Treća koža je objekt u kojem živimo. OBJEKT . ORGANIZACIJA Sudionici Recikliranog imanja orga­ nizirani su u nevladinu udrugu Z M A G pod č i j i m pokroviteljstvom se projekt izvodi. 1. terase. Zemljište i kuća ugovorno su dani udruzi na korištenje na 49 godina i dio imanja je zajednički te se s njima tako i upravlja. skupljanjem kišnice. t e h n i k a m a ekološke renovacije pretvaramo j u održivi objekt. M a t e r i j a l n u manifestaciju sektora predstavljaju glavne ceste. olakšava n a m se povezivanje različitih cjelina našeg i m a n j a . reciklažom sivih i crnih voda. d o m . solarna kuhala) te vjetra (mala vjetrenjača) te proizvodnjom biodiezel goriva za generatore i vozila. Permakulturni dizajner. putovi i staze. vodeni tokovi. I m a n j e još n e m a s t a l n i h stanovnika. vanjska krušna peć. Svrha takvog zoniranja je da objekte/funkcije koje n a m t r e b a j u na svakodnevnom nivou smjestimo bliže kako bi trošili što manje energije. vjetra. Jedna je o n a na n a m a .obiteljska kuća Klasično građena kuća. Druga je naša odjeća. što je jedan od glavnih ciljeva p e r m a k u l t u r n o g dizajna.. Na našem i m a n j u to je šira okućnica. koje o d r e đ u j e m o u odnosu na naše prisustvo u n j i m a .ENERGIJA Imperativ ovog projekta je da bude e n e r g e t s k i n e o v i s a n . solarni k o l e k t o r i za t o p l u v o d u i f o t o n a p o n s k e ćelije za struju. Da bismo što manje energije gubili. Energiju ć e m o stvarati korištenjem biomase (ogrjevno drvo u m a s i v n i m zidanim p e ć i m a ) . Sto se tiče vrta ovdje su kulture koje t r e b a m o svaki d a n ili o n e same zahtijevaju češću brigu. godine lijepo zaključio kako i m a m o tri kože. K a k o bi se o l a k š a o d i z a j n . komunikacijski protoci i t d . balkoni. Također. OBJEKT. N u d i m o v a m primjer zoniranja na Recikliranom i m a n j u .

odnosno z o n o m bez ljudskog uplitanja. Z o n a pet je zona bez intervencije. Tu se zbivaju i z r a z i t o v r i j e d n i p r i r o d n i p r o c e s i (život d i v l j i h ž i v o t i n j a . osim za vrijeme sezonskih radova. Ponekad se naziva i divljom z o n o m . Svrha ove zone je edukativne naravi. To su veći nasadi. Z n a m o da ć e m o sigurno imati zonu četiri kada p o č n e m o živjeti na i m a n j u i kada se p o č n e m o širiti. O s i m u slučaju požara naravno. razmnožavanje kukaca. permakulturni projekti podržavaju projekte zaštite šuma u njihovoj blizini.. Zona 4 U zoni četiri naše su aktivnosti osjetno smanjenje.. To je područje koje obuhvaća šume (ogrjevno i građevinsko drvo). Mi na imanju i m a m o jedno idealno mjesto koje n a m je već g o d i n a m a zona pet. Tu se m o g u nalaziti i voćnjaci. Mjesto za životinje koje trebaju svakodnevnu brigu. koji samo promatraju i uče. kompostišta. Z n a č i . područja za skupljanje samoniklog jestivog bilja i gljiva. a reko mi Mollison da u nju ne i d e m . 64 65 . a ne od nas zasađeno. Radi se o livadama ili š u m a m a gdje je većina biljaka tu prirodno.Zona 2 Z o n a dva je zona s vrtom gdje su kulture koje zahtijevaju više prostora. O n d a n e ć e m o vikati po i m a n j u .. Sad se može ići graditi. Sve ovo doprinosi bioraznolikosti i održavanju tako potrebne prirodne ravnoteže. ili prirodnih staništa zona pet se stvara. r i j e t k i h p t i c a . u njoj se priroda isključivo promatra.. I dalje je to zona gdje smo često prisutni. igrališta. veća jezerca. Zona 3 Z o n a tri je zona gdje i m a m o polja za žitarice i pašnjake ukoliko držimo životinje. Zona 5 Z o n a 5 je potpuna divljina čiji resursi ne pripadaju direktno čovjeku. šumski vrtovi.. rijetko bilje i slično).. nije potrebno izmišljati zone isključivo da zadovoljite f o r m u . Kod nekih dizajna čak se i isključuje prisutnost ljudi. a manje brige. jezerca i bazeni. voćnjaci. joj joj gori mi zona pet. ali sada to nije slučaj. U zemljama gdje više n e m a netaknute prirode. Na Recikliranom i m a n j u namijenjena je za sustave koji se većim djelom sami održavaju i u koje nije potrebno ulaziti češće od j e d n o m na tjedan.. pašnjake za ispašu životinja.. ali je n a k o n toga u njoj najvažnije ostaviti biljke i životinje na m i r u . U g r a d o v i m a g d j e je m a l a šansa za z o n u 5. proizvodni staklenici.. Na Recikliranom i m a n j u t r e n u t n o n e m a m o zonu 4 s obzirom na konfiguraciju terena i našu sadašnju aktivnost na i m a n j u . U ovoj zoni smo eventualno posjetioci.

koja je lako dostupna i jeftina. jedna molekula m e t a n a vrijedila bi kao 1 1 molekula C 0 2 . Razlog je starost najplodnijih nalazišta kojima je potrebna d o d a t n a snaga. Kada u p a l i m o običnu žarulju. počele su priznavati kako su im rezerve sve plićih razina. na koji način koristimo energiju. A k o nastavimo sadašnjim neodrživim p u t e m loše n a m se piše. Oni svi sada lebde iznad nas mijenjajući sastav zaštitnog tkiva u atmosferi.voda. Kada j e d e m o svoj obrok vrlo rijetko se p i t a m o koliko je bilo potrebno energije da jelo d o đ e na stol. Trendovi sadašnjih ratova za resurse i n a f t u nastavit će se sve d o k ti resursi upravljaju našim životima. 2 0 0 2 ) . Danas se manje koriste zbog izbacivanja iz hladnjaka. Ostaje u atmosferi oko 50 godina. A k o je jedna molekula m e t a n a 1 1 puta jača od molekule C 0 2 . čime ih održavaju visokima. Kada govorimo o smanjenju crpljenja i zaliha nafte mislimo na tzv. Venecuela i Norveška. od čega čak dvije trećine dolazi od izgaranja fosilnih goriva. Saudijska Arabija za vađenje 8 milijuna barela na d a n . 2 0 0 4 ) . U stotinu g o d i n u . C 0 2 se zadržava u atmosferi do 100 g o d i n a . a posebno u Saudijskoj Arabiji gdje se najviše proizvodi i gdje su najveće svjetske rezerve. no m o r a se priznati kao su i sami počeli više ulagati u kupovinu vlastitih dionica. a emitira se uvijek kada se organski materijal stavi u anaerobne uvjete. sprejeva. O n o što z n a m o i što je činjenica jest da od 23 najveće zemlje proizvođačice nafte. kao nikad prije. Z a t o je. Zemlje OPEC-a kukaju kako im je sve teže održavati ovu suludu glad za n a f t o m . Posebno će sukobi i imperijalni ratovi doći do izražaja s obzirom da se približavamo vrhuncu iskorištavanja nafte i plina. CFC i HCFC su odgovorni za 15% od u k u p n i h stakleničkih plinova. u d u b i n a m a m o r a i sličnim udaljenim područjima za koja je potrebna sofisticiranija tehnologija te bi crpljenje bilo p u n o skuplje. Vrlo često nas naftoljupci pokušavaju umiriti nalazištima nafte u arktičkim i ledenim područjima. godine proizvodnja struje iz elektrana sudjelovati sa čak 4 6 % u ukupnoj emisiji C 0 2 . Pretjerana ovisnost i k o n z u m e r i z a m fosilnih goriva ostavljaju g l o b a l n e posljedice na k l i m u . Energija je svuda oko nas. važno kakvu energiju koristimo za zadovoljavanje svojih potreba. Pronašao je kako čak i pri sadašnjoj nedovoljnoj proizvodnji nafte. Najznačajniji dio m e t a n a dolazi od goveđeg izmeta. a Shell je čak i kažnjen zbog n a m j e r n o g laganja o vlastitim rezervama koje su prikazivali većima nego što jesu. mora upumpavati između 15 i 18 milijuna barela vode na d a n . Vremenske razlike u najavljivanju vrhunca crpljenja nafte između nezavisnih 1 P o d n c i se o d n o s e na EU s 15 č l a n i c a prije proširenja 2 0 0 4 . Simmons je došao do zaključka kako vlast Saudijske Arabije laže o sposobnosti naftnih polja na svom teritoriju da zadovolje potrebe sve gladnijih zahtjeva našeg svijeta. ' Bilo koji pokušaj smanjivanja ekološkog otiska koji ne bi uključivao smanjivanje korištenja fosilnih goriva bio bi unaprijed osuđen na neuspjeh. Već smo naučili koliko naš ekološki otisak ovisi o potrošnji energije. No i tu i m a m o problem njihove dugotrajnosti. C 0 2 u stakleničkim plinovima sudjeluje s 5 0 6 0 % . rijetko kada se z a p i t a m o je li energija za nju dobivena o g r o m n i m destruktivnim hidroelektranama ili možda o n i m a koje rade na ugljen i uzrokuju klimatske promjene. M e t a n u stakleničkim plinovima sudjeluje s 15%. rudače. Između ostalih tu su: SAD. već ih je 15 dosegnulo vrhunac iskorištavanja nafte na svom teritoriju. Premda se zadržava u atmosferi svega 10 g o d i n a . EU procjenjuje kako će unutar Unije do 2 0 1 0 . Jedino se Saudijska Arabija grčevito drži verbalnog o p t i m i z m a . koje se bezbroj godina tkalo kako bi nas štitilo. Na naftu o t p a d a više od trećine u k u p n e potrošnje energije. godine povećati za 5 0 . Fosilna goriva sudjeluju u globalnoj potrošnji goriva s 8 0 % . M e đ u n a r o d n a agencija za energiju (IEA) ističe kako će se globalna potrošnja energije do 2 0 3 0 . posebno fosilnih goriva. Velika Britanija. Našim životnim stilovima nagomilali smo prevelike količine stakleničkih plinova u atmosferi. a u transportu čak 9 0 % .6 0 % . Transport će sudjelovati sa slijedećih 2 5 % u ukupnoj emisiji C 0 2 . Cesto s m o nesvjesni te činjenice. Najveće n a f t n e korporacije poput Chevron Texaca ili ConocoPhillipsa. M a t t h e w Simmons jedan je od najcjenjenijih energetskih analitičara koji je g o d i n a m a proučavao stotine službenih d o k u m e n a t a o produktivnosti glavnih naftnih polja u svijetu. a neke p o p u t Indonezije priznaju kako proizvode m a n j e nego ikada. koliko je i kako trošimo. 66 67 . Dušikov dioksid ( N 0 2 ) sudjeluje s pet posto. za nekih sto puta (Whitefield. staklenički utjecaj molekule nekoliko je puta jača od molekule C 0 2 . Što se tiče n a f t e . najviše u zemljama u razvoju i to u kućanstvima. više se ne pišu h i m n e z l a t n o m sjaju c r n o g zlata. o n d a je jedna molekula CFC-a jača nekoliko tisuća puta. Naš je svijet obilježen ratovima za resurse . laku n a f t u . nego u otkrivanje novih naftnih polja kojima toliko tepaju. T a k o đ e r je potentniji od molekule C 0 2 . klimatizacijskih uređaja i drugdje. nafta i drugi resursi postaju temelj za ratove i lošu energiju. godine potreba za električnom energijom povećat će se za dvostruko u svijetu. u g l a v n o m od poljoprivrednih aktivnosti. g o d i n e . Jedna trećina dolazi od deforesterizacije i gubitka organskog materijala tla. ne računajući poljoprivredu (EC.Izumiranje naftnog dinosaura Način na koji se o d n o s i m o prema energiji najviše će odrediti budućnost svijeta. Do 2 0 3 0 . d o d a t n i pritisak kako bi se nafta crpila. Vodeća naftna korporacija Exxon i dalje pjeva ode u čast predsjednika Busha.

EU također puno troši i ovisna je o nafti. godine ti izvori osiguravat će 4 5 % globalnih potreba za energijom. Lovins i L. direktor Earth Policy Institute ističe kako je d a n a š n j a e k o n o m i j a neodrživa. ali prije svega o n a je n e m o g u ć a bez r e k o n c e p t u a l i z a c i j e sustava ( p o l i t i č k o g . gdje s obzirom na razvoj. Lester Brown ( 2 0 0 1 : 9 1 ) čak ističe kako m o ž e m o početi s obrazovanjem za profesije 2 1 . Obnovljivi izvori energije unatoč svim otporima fosilnih lobija zauzimaju sve veće mjesto u našim životima i to je trend koji će se nastaviti. sunce. Nadalje ističu kako oni koji neće moći u budućnosti koristiti prirodni kapital. Simmons ispravno ističe kako idemo prema stanju gdje sa 7 0 % manje nafte pokušavamo zadovoljiti 150% veće potrebe. Još p o č e t k o m stoljeća električna energija dobivena energijom vjetra postala je jeftinija od električne energije dobivene iskorištavanjem ugljena. Danska dobiva 15% svoje energije od vjetra. Naše generacije će ga sigurno doživjeti.. stara polja se polako gase. nalazimo i u činjenici kako u trenutku kada je nafte sve manje. Slično misle i kreatori p o j m a "prirodni kapitalizam" Paul Hawken. danas se gore spomenute strane jedino razlikuju u godini za koju predviđaju t a j vrhunac. Solarne ćelije su efikasnije za 6 0 % nego prije 20 g o d i n a . mi je sve više koristimo. pogotovo kada bi se u njih više ulagalo u odnosu na fosilna goriva. Proizvodnja vjetrenjača je donedavno bila najbrže rastuća energetska tehnologija.4 Izvor energije Prirodni plin Nuklearna energija Ugljen Godišnji rast u postocima +2. ali vjeruje kako je m o g u ć a e k o n o m i j a koja respektira principe ekologije. već će se dosegnuti vrhunac proizvodnje nakon koje slijedi p a d . To su: vjetar. Nafta će postajati sve skuplja i ukoliko se ne pripremimo to će uzrokovati socijalne nemire neviđenih razmjera. a španjolska pokrajina Navarra 22%.3 -0. Bush je to lijepo objasnio kako "američki način života nije za pregovaranje".6 +0. ugljen i plin. Lovins. Šume danas u g l a v n o m koristimo na neobnovljiv način i uništavamo pluća planeta. Ovdje je važno n a p o m e n u t i kako se pod vrhuncem crpljenja ne misli da će nafte nestati. biomasa (drvo i ostale biljke). Dok bi vas samo prije koju g o d i n u za najavu vrhunca crpljenja nafte optužili kako ste protivnik t e h n o l o g i j e i ljudske civilizacije. stoljeća. jer su ga uništili u prošlosti ili ga još uvijek podređuju financijskom. a s nadolazećom K i n o m i Indijom potrošnja nafte raste. Energija vjetra koštala je 10 puta više prije 20 godine. Dodatni problem pored pojave samog vrhunca crpljenja nafte.3 Izvor: URL:http://www. siromaštvo i g l a d . ulaganja i nadolazeće potrebe neće biti nezaposlenih.stručnjaka i zaduženih korporativno-vladinih konzultanata i agencija sve je tanja. To je navuklo m n o g e da objave kako se bliži d o b a eko-efikasne industrije. Obnovljivi izvori energije danas su hit. Smatraju kako n a m se pred nosom odvija nova velika revolucija u proizvodnji. a predviđanja ističu kako će ubrzo koštati manje i od energije iz nuklearnih elektrana. Pritom n a m m o r a biti jasno kako i neodgovorno korištenje obnovljivih izvora energije može dovesti do njihovog iscrpljivanja. Kad to kažemo mislimo na goriva koja danas najviše koristimo: nafta. smatra kako je d u g o r o č n o neodrživa ekonomija n e m o g u ć a . sjeverna njemačka pokrajina SchlesvvigHolstein 19%. a ne resursom koji je neograničena potrošna r o b a " ( 1 9 9 9 : 9 ) . No postoje i tehnike održivog šumarstva. e k o n o m s k o g . imati će velika ograničenja na budući ekonomski razvoj. Te profesije su inženjeri 69 . do 2 0 2 0 . Jasno n a m je kako će i to radikalno promijeniti naše živote s obzirom koliko ovisimo o nafti. a bogatih nalazišta je sve m a n j e .org Ovakvi podaci nesumnjivo govore u korist obnovljivih izvora energije kada g l e d a m o prema sutra. Obnovljivi izvori energije su svi oni koji se m o g u obnoviti. Što to znači. gdje šuma ne nestaje već se iskorištava o n o m brzinom kojom se i obnavlja. lokalne sukobe i širenje globalnih ratova. jer prirodni kapital je ekonomski neprocjenjiv. 1995-2001 Izvor energije Vjetar Solarni m o d u l i Geotermalna energija Hidroelektrane Nafta 68 Godišnji rast u postocima +32 +21 +4 +0. Neovisno da li ć e m o prihvatiti stavove prve skupine koja vrhunac smješta u nadolazeće godine t r e n u t n o g desetljeća ili druge skupine koja taj d o g a đ a j vidi za 20 do 30 g o d i n a .earth-policy. U Španjolskoj je donesen zakon koji nalaže kako se sve nove zgrade moraju opremiti solarnim kolektorima. Lester Brown ( 2 0 0 1 ) . U poglavlju o ekološkom otisku naznačili smo donekle mogućnosti koje n a m m o g u pružiti obnovljivi izvori energije. nitko više ne negira činjenicu kako će se vrhunac dogoditi. obrazovnog. kada su ga išli gnjaviti s m i n o r n i m Kyoto p r o t o k o l o m . U t o m smislu m o g u nas ohrabriti podaci o kretanju trendova u korištenju izvora energije: Trendovi u korištenju energije.7 + 1.. a solarni moduli 15 puta više prije 25 godina. Dapače. A.B. Ovi su autori u istoimenoj knjizi istaknuli naznake pojavljivanja kapitalizma koji prirodne resurse i okoliš uzima kao temelj održavanja ukupne ekonomije. ali ove g o d i n e ju je prestigla solarna energija. A k o se zadrži sadašnji t r e n d rasta korištenja solarnih m o d u l a i vjetrenjača.H.) po čijim pravilima proizvodimo i živimo. D a n a s svjedočimo p r a v o m p r o c v a t u u n u t a r sektora obnovljivih izvora energije. naučili smo u poglavlju o ekološkom otisku. geotermalna energija i ostalo. a sve im ide na ruku da b u d u još i hitoidniji u budućnosti. voda.

2 0 0 5 ) . jer nema d r u g o g razloga da se u obnovljive izvore energije ne investira p u n o više. Osoba koja se proslavila izjavom da će energetski p r o b l e m riješiti nova nalazišta n a f t e i iskorištavanje na Aljaski. Teška nafta pokušava se prikazati kao dovoljna podrška. akvakulturni veterinari. Čini se da je "business as usual" m a n t r a još uvijek jaka. Ovdje se ne vjeruje kako je eko-efikasnost uopće realan t e r m i n . ekološki ekonomisti i arhitekti. n a p u m p a n e sanjivim n a d a m a dok t a p k a m o u mjestu. To ide do te mjere da se Kanada čija pokrajina Alberta obiluje katranskim pijeskom proglašava novom n a f t o n o s n o m silom (Driessen. Kao gotovo i svi najveći problemi u svijetu i ovo je pitanje političke volje i odluke. već u manje. Zanimljivo je da se od toga gotovo pola (44%). . ima i m e Dick Cheney. a ne nekakvo očuvanje i štednja energije. pri č e m u se dakle inzistira da ekonomija nije (dugoročno) efikasna ukoliko ne usvaja ekološke principe po Brownu ili ukoliko ne shvaća i prihvaća neprocjenjivu vrijednost prirodnog kapitala po H a w k e n u . To znači da SAD godišnje više plati vojsci da čuva osvojena naftna polja. To je dakle temelj te nove m a g i č n e riječi eko-efikasnost. nego što su godišnja ulaganja u sve obnovljive izvore energije.8%. inženjeri šumarstva te stručnjaci za planiranje o b i t e l j i . mehaničari bicikala. 5 % i plin 2 1 . ugljen 2 3 . geotermalni geolozi. 1 % . nekontroliranoj sječi š u m a . Pri t o m s e d a k l e r j e đ e postavlja p i t a n j e zašto i h i m a m o t a k o m a l o ? Z a p o d a t a k vidjeti D a v i d G o o d s t e i n ( 2 0 0 4 ) O u t o f G a s . To je sve nevjerojatnije budući da i dosadašnji izvori sve više štekaju pred pretjeranim iskorištavanjem. d a n a s i m a m o s o l a r n i h m o d u l a d a p o k r i j u svega 1 0 č e t v o r n i h k i l o m e t a r a . a u SAD-u m a n j e od 1 %. čak 8 0 % energije se i dalje dobiva od fosilnih goriva.3 m i l i j u n a do 2 0 2 0 . Kao najveći potrošač SAD dobiva 2 2 % struje iz nuklearnih elektrana. hidrolozi. 2 0 0 3 ) . Pogledajmo sada koja n a m sve rješenja nude tehno-fix spasitelji: Još nafte. W . a 5 5 % iz elektrana na ugljen. od budućnosti ili od okoliša i drugih vrsta". nazivamo teškom n a f t o m .4 m i l i j u n a novih r a d n i h m j e s t a uz 5 0 % s m a n j e n j a z a g a đ e n j a k o j e d o v o d i do klimatskih promjena (NRDC. 70 71 .8%.H. a ne ekonomije ili efikasnosti. A. Do sličnih rezultata došli su i u R e d i f i n i n g Progressu s 1. makar i teške nafte Premda se danas gotovo svi relevantni subjekti slažu kako će d o b r a n o prije polovice ovog stoljeća iscrpljivanje nafte dosegnuti svoj vrhunac. Naftu do koje je teže d o ć i . sve se vraća i kao međupovezano čini jedan sistem koji teži ravnoteži. N e w York: W .B. da ne s p o m i n j e m o užasne posljedice po okoliš prilikom same proizvodnje. jer je u d u b i n a m a . što je svega 0 . Na nuklearnu energiju o t p a d a slijedećih 6. sadašnja nafta ima i naziv laka nafta u smislu da je lako doći do nje.recikliranja. Prema p o d a c i m a M e đ u n a r o d n e agencije za energiju (IEA) u proizvodnji energije sudjeluju: nafta 34. a 1. 2 0 0 5 ) . Troškovi vojnog osiguranja naftnih nalazišta u stranim zemljama koštaju SAD-a 57 milijardi dolara poreznog novca godišnje. g o d i n e . Troše se plahte i plahte papira kako bi se ovakav oblik iskorištavanja nafte proglasio spasonosnim rješenjem. u z i m a m o od nekoga d r u g o g a .T h e End o f t h e A g e o f O i l . Vječito lažno pitanje: "Koji će energent zamijeniti naftu?" samo nas i dalje ostavlja nagomilanih krmelja. I tako i m a m o jeftinu n a f t u . 3 Po McBurnevu ( 1 9 9 8 : 5) biznis juri pravocrtnom linijom nemajući se vremena ni osvrnuti i pogledati kakve posljedice ostavlja. na ledom okovanim područjima i slično. porastu u proizvodnji a u t o m o b i l a te jednokratnim proizvodima. 4 Vidjeti C h r i s t o p h e r Plant & J u d i t h Plant ( 1 9 9 1 ) G r e e n Bussiness . uporno se pokušava stvoriti d o j a m kako nafte ima u nedogled. U k u p n a svjetska ulaganja u obnovljive izvore energije su svega 20 milijardi dolara. N o r t o n & C o m p a n y Inc. Prema p o d a c i m a Worldwatch Institutea potrebno je svega 6 6 0 milijuna dolara da se solarna energija učini p o t p u n o k o n k u r e n t n o m energiji dobivenoj od iskorištavanja fosilnih goriva. 2 Po Brownu ( 2 0 0 1 : 89) ukoliko se prihvate principi eko-ekonomije možemo sa zadovoljstvom početi mahati jedno veliko z b o g o m kopanju ugljena. Katranski pijesak p u n bitumena trebao bi nas uvjeriti kako jeftine nafte ima t a m o gdje je i n e m a . T r e b a m o znati d e m i s t i f i c i r a t i česta o p r a v d a n j a k a k o obnovljivi izvori energije nisu konkurentni o n i m a koji nemjerljivo više zagađuju okoliš. Jedno od tih spasonosnih rješenja trebao bi biti i katranski pijesak. No nigdje se ne kaže kako se radi o jako s k u p o m biznisu. a u prirodi je sve ciklično. iskorištavanju n a f t e . Naime. pa i zamjena sadašnjoj potrošnji lake nafte. inženjeri turbina za vjetrenjače i metereolozi specijalizirani za vjetrove. Obnovljivi izvori energije (bez velikih hidrocentrala) zajedno zauzimaju svega 4% od ukupne proizvodnje energije ( R E N 2 1 .' 1 T i m e se sva nadanja o eko-efikasnosti kao m a g i č n o m štapiću koji će riješiti naše današnje ekološke probleme rasplinu u trajanju jedne fejk reklame gdje plavetni kitovi plivaju na krilima naftnih kompanija ili gdje gladna djeca slažu nasmiješene figurice G M O h r a n o m . 5 % ulaganja naftnih korporacija u istraživanja i proizvodnju krajem '90-ih. Lovins. Bitumen čistimo od zemlje. Ističe se da ukoliko " u z i m a m o više nego li n a m treba. a ekološki troškovi su 45 dolara po barelu nafte. t r e b a m o biti svjesni kako je procvat obnovljivih izvora energije još uvijek m a l o g i ograničenog dosega. s o g r o m n i m ulaganjima energije. Ipak. jer nije problem u bolje. Korištenje vjetra za energiju čini svega 1 % ukupne potrošnje energije. Lovins i L.Hope or Hoax. Kao što s m o rekli. i o d v a j a m o ' Kritika č e s t o ističe k a k o b i n a m b i l o p o t r e b n o postaviti s o l a r n e m o d u l e n a 2 0 0 0 0 0 č e t v o r n i h k i l o m e t a r a a k o b i s m o htjeli d o b i t i istu e n e r g i j u k a k v u d a n a s d o b i v a m o o d fosilnih g o r i v a . n u k l e a r n i m e l e k t r a n a m a . N a f t n e korporacije dobiju porezne olakšice za još 4 milijarde dolara. D e v o n : G r e e n Books: 8. Konkurencija je teška riječ kada vlade u svijetu godišnje subvencioniraju naftnu industriju i industriju nuklearne energije s oko 3 0 0 milijardi dolara. ali d a ' U WWF-US su izradili s t u d i j u u kojoj su pokazali k a k o bi p r i h v a ć a n j e Kyoto p r o t o k o l a i p r e b a c i v a n j e p r o i z v o d n j e e n e r g i j e s u g l j e n a i n a f t e na o b n o v l j i v e izvore e n e r g i j e m o g l o rezultirati sa 7 5 0 0 0 0 n o v i h r a d n i h m j e s t a do 2 0 1 0 . odnosi na zemlje u razvoju.

procesuira te distribuira gorivo za nuklearnu elektranu. u č e m u najveće iskustvo imaju Njemačka i Južna Afrika. Do kraja desetljeća očekivani rast u u k u p n o m udjelu LPG-a neće doseći niti 6% (Pfeiffer. godine 9 0 % svih novoizgrađenih elektrana bilo je na plin. Plin Premda je plin kao fosilno gorivo čišći od nafte i ugljena. ne treba previše razglabati. potpredsjednik Shellove podružnice u Kanadi. a to su SAD..A. ali da zadnja istraživanja opovrgavaju ta nadanja. godine priznao kako je proizvodnja plina u SAD-u dosegnula svoj vrhunac. godine pokrivao je svega 2% dnevne potrošnje u SAD-u. Pored termoelektrana na ugljen. upravo zbog državnih i drugih subvencija nuklearnoj industriji cijena kasnije struje je m a n j a od realne. plazma. o d n o s n o najjeftinije ga je distribuirati k o p n e n i m p u t e m kroz plinovode. osim a k o kao rješenje ne prihvatimo pretvaranje t o g otpada u b o m b e s osiromašenim u r a n o m što siju smrt po svijetu od bivše Jugoslavije do Iraka. N a i m e . Pojedine zemlje poput Francuske većinu svoje struje dobivaju iz nuklearnih elektrana. Sadašnje tehnike vađenja nafte iz škriljevca emitiraju četiri puta više stakleničkih plinova od vađenja lake nafte. Lobi koji zagovara nuklearne elektrane često zaboravlja spomenuti nekoliko činjenica. struja dobivena iz njih nije skupa.8% električne energije. Najbolje je iskreno opisao ovaj slučaj Neil Camarta. u računicu nikada nisu uključeni o g r o m n i troškovi izgradnje takvih postrojenja. Proizvodnja plina u SAD-u pada za 5% godišnje. Radi se o najprljavijem obliku fosilnih goriva. premda u sjeni nafte. Nuklearna fuzija N u k l e a r n a fuzija je sveti Gral t e h n o l o š k i h rješenja za d a n a š n j i p r o b l e m energetskih resursa. sve se češće spominje i njegov vrhunac proizvodnje. postupci proizvodnje nafte iz ugljena. što sve poskupljuje njegovu cijenu. 2 0 0 5 ) . 2 0 0 5 . ) . 5 Također. Problem je što jedan izotop vodika treba zagrijati na sto milijuna stupnjeva celzijusa kako bi se dobila tzv.sektor recikliranje. Prema studiji organizacije New Economics Foundation. 1 2 . ali koja ima izrazito neuhvatljiv karakter. Za to je potrebno uskladištiti plin visokom t e h n o l o g i j o m . a čak je i donedavni direktor Exxona Lee Raymond na Reuters En­ ergy Sumitu u lipnju 2 0 0 5 . specijalizirane za proizvodnju nafte iz katranskog pijeska: "Ova nafta je sranje" (Hali. jer njegovo izgaranje emitira najveću količinu zagađenja. S obzirom na cinizam najmoćnijih korporacija m o ž e m o izraziti čuđenje što već neka od grupacija za širenje nuklearne energije nije prijavila takav postupak kao doprinos održivom razvoju . T a k o dopremljen plin 2 0 0 3 . Pritom je opasan ne s a m o za one koji ga iskapaju. Nuklearna fuzija je još uvijek slatki sanak koji košta puno novaca uz rezultate koji su daleko od bilo kakve primjene. dodavanja vode i vodika te o g r o m n i h količina kancerogenog o t p a d a . 5 Vidjeti U R L : h t t p : / / w w w . Nuklearna energija Nuklearna energija je dobila svoj z a m a h n a k o n pojave naftnih šokova u ' 7 0 ima. n e w e c o n o m i c s . kako bi se zadovoljili ekološki standardi do 2 0 0 2 .tekući prirodni plin) ostati još s a m o j e d n o p r e n a p u h a n o tehnološko rješenje. cijena plina također raste. pa se tu kriju vjerojatno sulude tvrdnje kako se radi o ekološkoj energiji. D a p a č e . No t i m e nije ništa više prihvatljiviji za korištenje. a s p x ( 1 3 . Premda t o k o m rada nuklearnih elektrana. Na svjetskoj razini proizvode 6. Plin se p u n o teže i skuplje transportira bordovima preko oceana. Sličnog statusa je i nafta koja se dobiva iz škriljevca sa svim b l a g o d a t i m a miniranja. a potrebno je prilagoditi i luke za prihvat i daljnju distribuciju takvog plina. M a l i problem je što još uvijek nismo niti blizu stvaranja takve energije u stabilnom obliku. širi oblici korištenja najavljeni su za 50-ak godina. 72 73 . T a k o da će kao zamjena i od industrije i politike hvaljeni LNG (liquid natural gas . Također se o g r o m n e količine tla miniraju i "raščišćavanju". Da ironija bude veća. Sto to znači u trenutku kada se 6 0 % kućanstva u SAD-u grije na plin. već i za cijeli svijet. 2 0 0 5 ) . kako m o ž e m o govoriti o nepostojanju emisije stakleničkih plinova za vrijeme rada elektrane. Ovakve elektrane ne u b r a j a m o u one čiji rad doprinosi klimatskim p r o m j e n a m a . to se nikako ne može tvrditi za u k u p n o potrošenu energiju p o t r e b n u da se iskopa. No. taj postotak raste pa više od 7 0 % novih stambenih zgrada ima grijanje na plin. Dvije t o n e zemlje se minira kako bi se dobio svega jedan barel nafte (158. Ne treba nas čuditi što.od dušika i sumpora kroz zahtjevan proces ubacivanja velikih količina vode i vodika. T r e n u t n o se s Ugljen Trenutno se ne nalazi na listi ugroženih energetskih vrsta. Ostaje vječiti problem radioaktivnog o t p a d a ostaje kao nerješiv problem u svijetu sa 4 0 0 0 reaktora. o r g / g e n / n e w s _ m i r a g e a n d o a s i s . u o v o m trenutku svega je četiri luke u SAD-u koje su sposobne obaviti prihvat i distribuciju takvog plina. M n o g i zastupnici nuklearnog lobija kriju podatak. velikih energetskih troškova. Takva energija bi bila nevjerojatno efikasna i jeftina. S t i m će se posebno sresti najveći potrošač. U SAD-u sudjeluju u ukupnoj proizvodnji energije sa 2 2 % . Paul M o b b s autor knjige Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) ističe kako se d o n e d a v n o smatralo kako su zalihe urana neograničene u smislu potreba nuklearne industrije. Kaže Camarta i krene n a m prodavati to što je rekao. Čak a k o projekt i uspije. a u budućnosti i održavanja sigurnosti. problem je u t o m e što je plin najpogodniji za regionalnu ili nacionalnu upotrebu.8 litara). sve su češći i eksperimentiranjem najdalje otišlo unutar projekta ITER (International Ther­ monuclear Experimental Reactor) koji je vrijedan šest milijardi dolara. D. Procjene za plin ističu kako na globalnoj razini još 20 do 30 godina neće doći do pada proizvodnje. žive u blizini odlagališta otpada od njegove proizvodnje.

država i z n a n s t v e n i k a . a ne aktivni građani i građanke. Ukoliko n a m je zaista stalo do održivosti. No s d r u g e strane. odlična je vijest što upravo u n a m a s a m i m a i m a m o znanje i vještine kako proizvesti i koristiti energiju p o m o ć u obnovljivih izvora. a i m a j u rezervoar veći od 3 milijuna m 3 . Vrijeme je da u p o z n a m o priču uradi sam zeleno. Svo ovo p r o p a g a n d n o p u m p a n j e tehnoloških rješenja za današnji energetski problem zanemaruje prvotni uzrok t o g p r o b l e m a . što i nije veliki broj u o d n o s u na u k u p n i . 74 75 . Energija za raju. jer biljke trule pod naplavljenom v o d o m u a n a e r o b n i m uvjetima. Dapače. Samo zbog velikih hidrocentrala koje je financirala Svjetska banka iseljeno je više od 10 milijuna ljudi. premda velike hidrocentrale uzrokuju nemali broj ekoloških i socijalnih problema. A k o su brane visoke između 5 i 15 metara. godine Resettlement a n d Development ističe pogoršanje ekonomskog stanja za "veliku većinu muškaraca. Do danas je zbog izgradnje velikih brana iseljeno nekoliko desetaka milijuna ljudi. također ih klasificiramo kao velike brane ( M i r a l e m . a još m a n j e nekorisnima znanstvena istraživanja i tehnološke inovacije. Trenutno se u svijetu dobiva 5. i m a l e brane m o g u imati negativne socijalne i ekološke učinke kao što je uvijek slučaj s velikim b r a n a m a . Pardon. nikada ne smijemo zanemariti socijalne posljedice određenog djelovanja. Naravno. 2 0 0 4 ) . U SAD-u se tijekom '90-ih započelo s m i c a n j e m nekoliko stotina brana. Istovremeno će Svjetska banka u reklamiranju svoje politike ekološki svjesnom i zelenom. Hidroelektrane se vrlo često želi utrpati u obnovljive izvore energije. ostajemo tupi potrošači. već zato što ih trošimo neefikasno i rastrošno. S d r u g e strane. Istovremeno neće reći kako se od tih projekata čak 6 0 % odnosi na financiranje gradnje velikih brana. Također se emitira i m e t a n . To je poruka kako je zapravo sve u redu. žena i djece koji su preseljeni zbog projekata f i n a n c i r a n i h od strane Svjetske b a n k e " bez ikakve d i r e k t n e koristi od t i h projekata. Istraživanja su pokazala kako se prilikom izgradnje velikih brana oslobađaju velike količine C 0 2 . Da se te ljude shvaća kolateralnim štetama lažnog progresa govori i podatak kako sama Svjetska banka u svom izvještaju iz 1994. Dodatno se uništava bioraznolikost i čitavi ekosustavi.Velike hidroelektrane Energija vode je obnovljiv izvor energije. vodenice i potočare. 2 0 0 2 ) . u b o g a t i m z e m l j a m a primjećuje se trend dekomisije ili micanja velikih brana zbog njihovih negativnih ekoloških utjecaja. jer će se i o n a k o p r o n a ć i z a m j e n a p r e d a n i m i n e s e b i č n i m r a d o m k o r p o r a c i j a . i aktivni seljaci i seljanke. I m a m o aktivizam koji stvara energiju. brana se smatra velikom ako ima 15 m od temelja.7% energije od hidroelektrana. zbog krčenja šuma i poplavljivanja dolina. ali velike hidroelektrane ne predstavljaju održiv i ekološki način proizvodnje energije. u ekološkim krugovima se podržavaju male brane. Prema m e đ u n a r o d n o j komisiji za svjetske brane (ICOLD). Pasivnim č e k a n j e m da netko drugi otkrije novi energetski resurs koji će riješiti sve naše probleme preko noći. kako m o ž e m o i dalje b a h a t o koristiti n a f t u . O v i m e n a r a v n o ne ž e l i m o reći kako s m a t r a m o nepotrebnima. M o ž e m o reći i kako su velike brane one koje imaju snagu veću od 10 M W . hvaliti se kako iz godine u g o d i n u povećava svoja ulaganja u obnovljive izvore energije. M o ž e m o zaključiti kako sva ta preokupacija da p r o n a đ e m o neki novi i spasonosni izvor energije zapravo i i m a cilj da nas ostavi zatvorene u svijetu neodržive potrošnje. Od ljudi ljudima. ali predstavlja t r e n d koji je u porastu (WWI. Današnja energetska kriza nije nastala jer koristimo neefikasne resurse. Ukoliko se ne pazi na t o . no traženjem rješenja problema energetske krize izvan nas samih najobičnije je zavaravanje. Ovdje isto naglašavamo kako i o n e neovisno o svojoj malenkosti trebaju biti pažljivo smještene u prostor u odnosu sa p r i r o d o m i u dogovoru s lokalnom zajednicom s obzirom na njihove potrebe i način življenja.

M n o g i strahuju kako se upravo korporacije iz n a f t n o g . solarne elektrane ili benzinske p u m p e koje prodaju biodizel. vrlo je vjerojatno da ćete prvo pomisliti na nizove velikih vjetroelektrana. sve d o k fosilna goriva donose profit.25 1.25 0.od bilo kojeg izvora fosilnih goriva. jako su važni i odnosi m o ć i i kontrole. Obnovljivi izvori energije su upravo rješenje zato što predstavljaju Zelena energija Kada v a m netko spomene obnovljive izvore energije. Koliko je njima stalo do razvoja obnovljivih izvora energije d o v o l j n o govori p o d a t a k da su najjače energetske korporacije u Kaliforniji predložile 2 0 0 3 .008 Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) navode kako je na primjer Clinton podržavao više od Busha starijeg investiranje u obnovljive izvore energije. T i m e im je kroz W T O otvoren put prema privatizaciji Fosilna goriva (zamjena) Etanol C 0 2 apsorpcija (šume) zamjena biomasom Hidro-elektrane (prosjek) niži tok visoke Solarni kolektori Solarni moduli Vjetar Izvor: Wackernaegel & Rees. odnosi moći ostaju nepromijenjeni. Bilo bi zaista loše zaključuju Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 : 2 0 7 ) kada bi umjesto podržavanja lokalne samoodrživosti i neovisnosti.0067 0. M o ž e m o izraziti strah kako će se t i m e rast ekoloških alternativa usporiti. Energija sunca možda je slobodna. stoga nas ne treba čuditi što postoji mogućnost da i određene sektore obnovljivih izvora energije gurnu u t o m smjeru. Pored ekoloških pitanja. g o d i n e povećanje poreza na o t k u p električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije. Danas biotehnološke korporacije gdje g o d stignu patentiraju čitave biljke ili njihova korisna svojstva. 1996: 69.u p u n o skloniji jednostavnijim energetskih sustavima. svjedoci smo kako korporacije koje kontroliraju tržište fosilnih goriva počinju kontrolirati i tržište obnovljivih izvora energije. ali ne zaboravimo kako n a m je isto t a k o bilo n e m o g u ć e do prije svega nekoliko g o d i n a da netko patentira stoljećima prisutne biljke i njihova ljekovita ili korisna djelovanja. solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i postali sredstvo centraliziranih sistema. No već je i sad jasno kako s m o u Z M A G . Jasno je da u t r e n u t k u kada n a m je svijet obilježen sukobima i ratovima za neobnovljive resurse. možemo slobodno zaključiti kako gotovo svi obnovljivi izvori energije i m a j u manji ekološki otisak 76 77 .0025 0. može biti jedno od najboljih alata za smanjivanje ekološkog otiska.67 0. S a m i m t i m e smo v a m dužni dati i poziciju Z M A G . ali kroz kontrolu znanja i tehnologije koje o m o g u ć u j u njeno pretvaranje u iskoristivu energiju.1 0. Mitshubishi Electric. dakle uz malo novaca i ponešto znanja m o g u ć e je da ih svatko primijeni.a kada općenito g o v o r i m o o obnovljivim izvorima energije. Ukoliko neka korporacija kontrolira solarnu elektranu k o j o m d o b i v a m o struju. No. U biti tih korporacija je profit i kontrola na tržištu. D o v o l j n o n a m j e p o g l e d a t i t a b l i c u e k o l o š k o g otiska različitih energetskih resursa: Izvor energije Produktivnost (u gigadžulima po ha u godinu dana) Otisak za 100 gigadžula u godinu dana u ha decentralizirane sisteme i gotovo svugdje prisutne besplatne resurse. Biti ovisan o solarnim m o d u l i m a koje kontrolira BP ili Shell nije alternativa ovisnosti o nafti koju kontroliraju BP ili Shell. posebno solarnih kolektora i vjetrenjača. Dapače.0 1. 80 100 80 1000 150-500 15000 do 40000 1000 12500 1.0. ekološki otisak je u o v o m trenutku najrealniji pokazatelj k a k o se o d n o s i m o p r e m a p r i r o d i i jedni p r e m a d r u g i m a . svuda i za sve. Kao što smo već n a p o m e n u l i . I sve OK. U o v o m t r e n u t k u m e đ u prvih deset najvećih korporacija solarne o p r e m e nalazimo i takve miroljubive i zelene firme kao što su BP Solar. ali se radilo o subvencijama velikim energetskim k o r p o r a c i j a m a . energetskog i drugih sektora koji ne doprinose zaštiti okoliša. Takvi sustavi zovu se primjenjivim t e h n o l o g i j a m a . U o v o m trenutku n a m se čini kako bi bilo zaista suludo i n e m o g u ć e da netko ograniči ili patentira energiju sunca ili vjetra. Mi vas ipak želimo odvesti korak dalje i naučiti kako da sami napravite većinu tih stvari.1 0. istovremeno ekološki otisak n a m nudi i odgovore k a m o i kako krenuti da ga s m a n j i m o . N o . RWE Schott Solar i druge. prirodna sveprisutnost sunca postaje u m j e t n o ograničena. Shell Solar.2 . č i m e bi se takvi sistemi m a n j e isplatili. t r e b a m o podržati svaki p o m a k p r e m a većem korištenju obnovljivih izvora energije. To znači da hektar prosječne šume može godišnje upiti emisiju C 0 2 jednaku 100 gigadžula fosilnog goriva. spremno stvorile teren zelenog kapitalizma. Iz ovih izračuna jasno je kako upravo korištenje obnovljivih izvora energije. M o r a m o biti svjesni kako je m o g u ć e da se ograniči i monopolizira korištenje i obnovljivih izvora energije.

godine sagrađen sličan uređaj koji je bio sposoban razviti snagu od 2. Bechtel je dobio i pravo na vodu iz bunara.5 konjske snage. zdravstvo i drugi) postaju sve više privilegirani za bogatu elitu i tretiraju se kao najobičnija roba. Organizirajmo festivale stvaralaštva! Dijelimo slobodno! Energija sunca Korištenje sunčeve energije. kroz zadruge i gradska vijeća. još uvijek se smatra alternativnim n a č i n o m proizvodnje energije. Za vrijeme sunčanog dana.znanja koja su ljudi stoljećima prenosili iz generacije u generaciju na korist svima. Na žalost. Danas je savršen trenutak da se o k r e n e m o prema "alternativnim" t e h n o l o g i j a m a . a potencijal koji predstavlja iskorišten je u toliko maloj mjeri da je to s r a m o t n o ! Paradoksalna je činjenica da je tehnologija za korištenje solarne energije poznata već tisućljećima. a ne ljudsko pravo svake osobe na planeti. iako je u porastu. N o . Sastojao se od velikog paraboličnog zrcala površine 3. Korištenje s o l a r n i h k o l e k t o r a p o č e l o je još k r a j e m 19. T r e b a m o biti svjesni kako ćemo se kao i za ljudska. a n e k i m a u m a n j o j . uz p o m o ć zrcala i sunca zapalio neprijateljske brodove. Tek n a k o n velikih prosvjeda. ženska. za A r h i m e d a se tvrdi da je 2 1 4 . ali č a k i u najsjevernijim krajevima koje naseljavaju ljudi insolacija je dovoljna da bi se trebalo razmišljati o t o m e kako iskoristiti ovaj oblik energije. godine prije Krista. N e k i m a u većoj m j e r i . Objašnjenje je bilo kako bi ta voda završila u vodoopskrbnom sustavu da je ne pokupe bunari. obrazovanje. U Parizu je 1882. ovisno o k l i m a t s k o m p o d n e b l j u . budući da je t a m o 8 0 % k a p a c i t e t a za proizvodnju vjetra u r u k a m a individualnih poljoprivrednika i poljoprivrednih kooperativa.i m a su se počeli primjenjivati u smjeru u k o j e m ih d a n a s koristimo i razvijamo. Korporacija Bechtel koja se bavi e n e r g e t i k o m i graditeljstvom je u bolivijskom g r a d u C o c h a b a m b a dobila pravo na pitku vodu i vodoopskrbu grada. razmjenom znanja i vještina te m e đ u s o b n i m p o m a g a n j e m . stoljeća. Ista tehnologija se danas koristi kod solarnih kuhala.8 m 2 u čijem se fokusu nalazio parni kotao. pa je o n d a logično da se plati za to skupljanje. Dobivena para je pokretala parni stroj koji je bio spojen s tiskarskim strojem. unaprijedimo ih i učinimo konkurentnima. Već 1699. stvorimo uvjete za primjenu obnovljivih izvora energije na l o k a l n o m nivou. Bechtel je dobio pravo na kišu(?!). a u ' 5 0 . stoljeća. Danska n a m ovdje može biti svijetli primjer. p. pojavom jeftinih fosilnih goriva pažnja se usmjeruje prema neobnovljivim izvorima energije i solarna energija gotovo da pada u zaborav. trebati (iz)boriti i za pravo na obnovljive izvore energije. Neoliberalni kapitalizam je ušao u svoju najbrutalniju fazu kada nas se polako i perfidno navikava da resursi i usluge koji su prije bili dostupni svima (voda. Solarni fotonaponski moduli su se počeli koristiti već u drugoj polovici 19. godine konstruiran prvi parni stroj pogonjen energijom sunca. na svaki kvadratni metar osunčane površine prosječno pristiže energija 78 79 . T a k o đ e r su konstruirani uređaji s kojima se mogla zapaliti hrpa drveta sa udaljenosti od 60 m. godine na Francuskoj akademiji znanosti eksperimentiralo se sa sabirnim staklima promjera od 80 cm koja su se koristila za taljenje keramičkih masa i raznih metala. inicijative odozdo i aktivističke organizacije. voda je vraćena u ruke onih kojima i pripada ljudi. Sunčeva energija je resurs koji je dostupan svim ljudima. radnička i druga prava. Ovo su samo neki od m n o g o b r o j n i h primjera kako su ljudi kroz povijest pokušavali iskoristiti tu silnu količinu energije.) za paljenje vatre koristile konične m e t a l n e plitice kojima su reflektirale sunčeve zrake u jednu t o č k u . U SAD-u je 1868. Stoga n a m se i ovdje ponavlja najvažnija potreba za edukacijom. a s udaljenosti od 39 m m o g l o se taliti olovo. U Plutarhovim spisima može se naći podatak da su vestalinke u vrijeme N a u m e Pompilija (714-671 g. Na primjer. kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu. K. Potrebno je da zajedno s našim susjedima.

). Da bi se povećala efikasnost i brzina zagrijavanja oko staklene površine d o d a j u se zrcala koja služe kako bi se zahvatila veća količina sunčevog zračenja. O n a se s a m o može pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se od solarnog kolektora. Princip rada solarnih pećnica bitno je drukčiji od kuhala. raznoraznih samoljepivih zrcalnih folija.lonac se stavi na stalak i cijelo se kuhalo okrene prema suncu. odnosno koliko s m o energije dobili za korištenje. skladištenje i odlaganje. Sunce šalje energiju veću od svih zaliha fosilnih goriva. Budući da se kut sunca mijenja. sa stalkom za lonac koji se nalazi u fokusu zrcala. O n o ima svojstvo da kada se okrene prema suncu reflektira sunčeve zrake u jednu t o č k u . bitno je za vrijeme kuhanja svakih 1 0 . a koristi se za zagrijavanje vodene pare koja se koristi za kuhanje."energije koja je utjelovljena". Pećnica se sastoji od izolirane komore čija je jedna stjenka staklena. 2 0 0 4 ) . Kao reflektirajuća površina m o g u se koristiti razni materijali . T o t a l n o je super pobrati hranu iz vrta i spremiti nešto fino na solarnom kuhalu. (Whitefield. termostati. Staklena strana se okrene prema suncu te se na taj način postiže efekt staklenika zrake svjetlosti prolaze kroz staklo. Emergy nas uči da ne z a n e m a r u j e m o trošenje energije koje ne vidimo g o l i m o k o m potrošača. Također je m o g u ć e kao parabolu koristiti odbačene satelitske antene.fokus. Najveće solarno kuhalo na svijetu promjera 15 metara nalazi se u Indiji. O k o zrcala se o b i č n o izradi konstrukcija Solarni kolektori . Sva ta četiri nivoa vezana za energiju uspoređuju se s o n i m kada r a č u n a m o koliko n a m određena vrsta energije donosi. T e r m i n "emergy" dolazi od spajanja riječi " e m b o d i e d energy" . Već p o m o ć u manjeg kuhala.od obične kuhinjske aluminijske folije. zatim uskladištiti i na kraju koristiti. premda i m a j u m a n j e sunčanih dana od nas. Solarna kuhala se m o g u koristiti za kuhanje. promjera 50 do 100 cm m o ž e m o skuhati manje količine hrane. Kod nas se stidljivo počinju koristiti. zatim transportirati. Korištenje je vrlo jednostavno . Pritom se dakle javlja svijest o t o m e kako pojedinu energiju treba iscrpiti/uzeti. pa čak i prženje hrane. dok u krajevima s m a n j e sunčanih dana m o ž e m o ostvariti 5 0 . 2. U takvim krajevima m o g u ć e je dobiti energije za t o p l u vodu do 8 0 % pa čak i više. osim što se opet m o r a paziti na kut sunca. uvijek se mijenja iz efikasnije u manje efikasnu. Izraela i d r u g i h . poliranog metala. cijevi. udaraju o stjenke komore koje su crne da bi se povećala apsorpcija te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje zarobljena ispod stakla.od 1000 W... komadića zrcala.6 0 % . koja o m o g u ć a v a okretanje uređaja prema suncu. Komora se koristi kao klasična pećnica. U Austriji država iznimno p o m a ž e instaliranje solarnih kolektora. Veličina solarnog kuhala može varirati. Veličina kuhala nije n i č i m o g r a n i č e n a . Sam solarni kolektor u stvari je izolirana kutija s j e d n o m prozirnom stranicom 80 81 . ovisno o snazi koju želimo postići. Korištenje solarne pećnice je t a k o đ e r vrlo jednostavno. Solarna kuhala i pećnice Jedan od najjednostavnijih načina da se energija sunca iskoristi pruža n a m ova p r a k t i č n a t e h n o l o g i j a . č i m e n a m solarno kuhalo zaista postaje jako jeftini i jednostavni proizvod.sustavi za toplu vodu Ova tehnologija je u posljednjih dvadesetak godina već postala uobičajena u zemljama p o p u t Cipra. pa do posrebrenih ili kromiranih metalnih površina.1 5 minuta okrenuti kuhalo prema suncu. transport. Drugi princip korištenja sunčeve energije za pripremanje hrane predstavljaju solarne pećnice. ograničavaju nas dva zakona termodinamike: 1. Po s u n č a n o m vremenu ovo kuhalo je sposobno kuhati za preko 1000 ljudi. Z A K O N Energija se ne stvara niti uništava. pogotovo u južnijim dijelovima Hrvatske gdje je m n o g o sunčanih d a n a godišnje. To je ukupna količina energije i materijala koji se koriste tijekom životnog ciklusa određenog proizvoda ili usluge. Z A K O N Kada se energija pretvara. u ekogradu Auroville. spremnika topline i ostale opreme ( p u m p e . Kada govorimo o energiji u fizikalnom smislu. Solarne pećnice bez problema m o g u razviti temperature veće od 200§C što je dovoljno za pečenje kruha. Pod životnim ciklusom misli se na proizvodnju. Mi u g l a v n o m volimo misliti kako postoji samo ovo posljednje. Ključni e l e m e n t solarnog kuhala je zrcalo paraboličnog oblika.

Kada je uobičajeni ljetni dan temperatura u kolektoru dosegne 60-80§C. U o v o m trenutku se na tržištu nude razni tipovi kolektora i solarnih sustava. Najjednostavniji termosifonski sustav je jednostavno za napraviti. Krilca su u jeftinijoj i manje efikasnijoj varijanti od aluminija. n e m a razloga zašto solarni sustavi ne bi trajali i puno duže od 20 g o d i n a . zagrijavaju se i same cijevi. A k o u z m e m o u obzir poskupljenje energenata koje nas čeka u bližoj budućnosti. ali sunčanog zimskog d a n a dosegne 50-65§C. To znači da ako i m a m o period povrata investicije od 10 g o d i n a . a k o je ova t e h n o l o g i j a t o l i k o isplativa. rok povrata investicije će se još smanjivati. pa je najbolje o d m a h kupiti materijale za izradu svih planiranih kolektora. Na primjer aluminijski limovi m o g u varirati u veličini od dobavljača do dobavljača. Samo ć e m o spomenuti da se u Sloveniji dobivaju veliki poticaji za ugradnju solarne opreme. Na taj način sunčevo svjetlo ulazi kroz prozirnu stranicu i udara o crnu limenu površinu te se pretvara u toplinsku energiju. Izrada pločastog solarnog kolektora Postoje brojni načini kako se može u kućnoj radinosti izraditi solarni kolektor. Pokušat ć e m o v a m prenijeti dio iskustva u gradnji solarnih kolektora. 2 0 0 5 ) . u Hrvatskoj sluha za ovakvu praksu nema i još vjerojatno d u g o neće biti. Ovakav način grijanja zovemo aktivnim solarnim grijanjem. grijući tako vodu koja prolazi kroz njih. a u Austriji je čak m o g u ć e na ulici dobiti kupon s kojim možete ostvariti subvenciju od čak 5 0 % za ugradnju solarne opreme! M e đ u t i m . primjetit ć e m o da će se SVAKO novčano ulaganje u u g r a d n j u solarne opreme isplatiti. cijevni vakumski kolektori). ali oblačno 20-30§C. ali efikasnijoj varijanti od bakra. M e đ u t i m . jer tako s m a n j u j e m o gubitak energije. m o ž e m o ostvariti veliku novčanu uštedu ako kolektore izradimo sami. godine. jeftino ga je napraviti. Topla voda zagrijana u kolektoru koristi se u kućanstvima za pranje posuđa. Za potrebe jednog kućanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2 do 6 m 2 površine kolektora i spremnika za vodu od o k o 2 0 0 do 3 0 0 litara. lako dizajn nije savršen te s m o sami uvidjeli m n o g e mogućnosti za unapređenje. za vrijeme h l a d n o g . Zagrijana voda se zatim odvodi u spremnik gdje se energija akumulira. Ako izrađujete kolektore za upotrebu u kućanstvu najvjerojatnije će v a m ih trebati 2 ili 3. Sto je sustav veći i bolji. Rok povrata investicije će najvjerojatnije biti 8 do 12 godina. Kolektor i m a površinu od 2 m 2 . 5 mm 1 x Staklena ploča (idealno je kaljeno staklo) ili polikarbonatna ploča s dvostrukom stjenkom 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 4 m m 83 Samograclnja solarnih kolektora A k o u z m e m o u obzir trenutne cijene fosilnih goriva i električne energije. obični pločasti kolektori). Također pri kupnji materijala želimo paziti da n a m na kraju ostane što m a n j e o t p a d a . a ostatak o p r e m e k u p i m o . a kako je fizički spojen s cijevima. kada je toplo. m o g u biti jednako efikasni kao i neki jeftiniji modeli kupljenih kolektora. Z M A G je zajedno sa Z e l e n o m akcijom krenuo raditi prvi put takav sustav 2 0 0 4 . Precizne mjere je potrebno izračunati u skladu s materijalima koje smo u mogućnosti nabaviti. Mi ć e m o v a m ovdje pokazati dizajn koji smo preuzeli od centra CAT (Centre For Alternative Technology) iz Walesa. Na cijevima se nalaze limena krilca koja su obojana u crnu boju. Cijenom variraju od jeftinijih i m a n j e efikasnijih (npr. Važno je da n a m spremnik bude d o b r o izoliran ili na t o p l o m mjestu. 10 do 12 m 2 površine kolektora sa s p r e m n i k o m od 7 5 0 do 1000 litara. Dizajn je prilagodljiv i uz p o m o ć m a l o računanja. lako su kolektori samo jedna od k o m p o n e n a t a u solarnom sustavu. Ali budući da se radi o tako jednostavnoj tehnologiji. Izrađeni kolektori. tuširanje itd. Z a t o u postupku izrade kolektora nismo dali fiksne mjere i veličine pojedinih komponenti. Pritom se lim zagrijava. N a j b o l j e je na p o č e t k u na j e d n o mjesto sakupiti sve p o t r e b n e materijale i alate. ili u skupljoj. m o g u se izgraditi uz pomoć jednostavnih ručnih alata. a Zelena akcija ga je od tada obnavljala i poboljšavala. T a k a v sustav može i zimi akumulirati dovoljno energije da se može spojiti na centralno grijanje te na taj način smanjiti račun za grijanje.u kojoj se nalaze cijevi kroz koje prolazi voda. M e đ u t i m isplati se instalirati i veći sustav od npr. zašto nije više rasprostranjena? Najveća prepreka je razmjerno veliko p o č e t n o n o v č a n o ulaganje. Proizvođači solarne o p r e m e najčešće daju garanciju na svoju o p r e m u do 20 godina. što je još uvijek prilično p u n o za prosječnog građanina. Sve dok n a m je temperatura u kolektoru toplija nego temperatura koja dolazi u kolektor i m a m o uštedu energije. N A P O M E N A : Najčešće nismo u mogućnosti kupiti materijale točno zadanih veličina. naravno i cijena je p u n o veća. Jedan od načina da se doskoči o v o m p r o b l e m u je da se sami p o k u š a m o upustiti u s a m o g r a d n j u solarnih kolektora. 82 . A što je najvažnije. s m a t r a m o da je postupak izrade prilično jednostavan i prikladan za početnike. ako se d o b r o izvedu. m o ć i ć e m o iz kupljenih materijala izvući m a k s i m u m . da ćemo slijedećih 10 godina energiju dobivati besplatno. a kada je o b l a č n o i hladno 10-15sC (Zelena akcija. n a j m a n j i i n a j j e d n o s t a v n i j i solarni sustav i m a cijenu od n e k i h dvadesetak tisuća kuna. rublja. I iznimno važno. pa do skupljih i vrlo efikasnih (npr. Pitat ć e t e se. Isto vrijedi i za polikarbonatne ploče. MATERIJALI: 2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 0 x 2 0 mm 3 x Drvo 1000x 100x20 mm 3 x Drvo 2 0 0 0 x 3 0 x 7 mm 2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 x 1 0 mm 2 x Aluminijski lim 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 0 .

Ručna pila za drvo ili manja električna 3. Kistovi 1 3. Brener za lemljenje 8. vodoinstalateri).1 x Aluminijska folija 2 0 0 0 x 1 0 0 0 mm 1 x Bakrene cijevi. Ugasite brener i odložite g a . Ovisno o vanjskoj temperaturi. Lotanje: 1.apsorbera. Umjesto toga plamen usmjerite tik do spoja. Alat za zakovice 16. Ž i c o m za čišćenje bakrenih cijevi očistite sve spojeve i f i t i n g e . Kada zalotate sve spojeve. Rezač za bakrene cijevi ili pila za metal 14. N a stolu^ ili p o d u složite b a k r e n u rešetku. bilo bi dobro da naučite lotati uz nekog t k o i m a iskustva (npr. Ovo je početnicima vjerojatno najteži dio izrade kolektora. Žicu za lotanje prislonite uz spoj. Brusni papir 7. eksperimentirajte s ostacima bakrenih cijevi i pokušavajte d o k ne dobijete spoj koji ne pušta. a budući da je fizički spojen s cijevima kroz koje prolazi voda. Borer za metal = 4 mm 5. 2 k o m a d a 1 x Silikon 1 tuba 1 x Ljepilo za drvo 7 5 0 g 1 x Žica za lotanje (vodoinstalaterska) 1 rola 1 x Pasta za lotanje (vodoinstalaterska) 1 tuba ALATI: 1. Bušilica 4. M o r a t e izrezati 5 k o m a d a "15 mm i 10 k o m a d a "22 m m . Nalijte vodu u rešetku i provjerite sve spojeve. i ona se grije. Metar Alati i materijali na broju? Spremni smo za akciju! Gradnju solarnog kolektora započinjemo izradom samog srca kolektora . Brenerom grijte cijev koju treba zalotati. Žica za čišćenje bakrenih spojeva 9. D r u g i m riječima. promjera 22 m m . Apsorber je ključni dio kolektora i na n j e m u se odvija pretvorba sunčeve svjetlosne energije u toplinsku. 22 mm 6. N e m o j t e prelaziti p l a m e n o m direktno preko budućeg spoja jer će se pasta spaliti.5. bit će dovoljno zagrijavati otprilike m a n j e od jedne m i n u t e . 7. A k o je cijev ispravno zagrijana žica će se rastaliti i ući u pore između bakrenih cijevi. G u m e n i čekić 12. Škare za lim 10. Z a t i m možete početi s lotanjem. Čekić 1 1. promjera 22 mm 2 0 0 0 mm 5 x Bakrene cijevi. Skalpel 1 5. križni i plosnati 2. promjera 15 mm 1900 mm 8 x Bakreni fitinzi T 22/15/22 mm 2 x Bakreni fitinzi Knee/L 22/22 mm 2 x Bakreni fitinzi . A k o n e m a t e tu m o g u ć n o s t . N e m o j t e škrtariti na pasti u početku jer premala količina paste može dovesti do spojeva koji puštaju. Slijedeći korak je izrada a l u m i n i j s k i h 84 85 . Boreri za drvo = 3. A k o imate mogućnosti. 2. Apsorber se sastoji od bakrene rešetke i aluminijskih krilaca. Pastom za lotanje namažite očišćene spojeve. Prvi korak R e z a č e m izrežite b a k r e n e cijevi prema mjerenjima. 3. Izvijači. a da se ne rasipate pastom bez veze. Izlazna i ulazna cijev ( " 2 2 m m ) t r e b a j u biti du^e od ostalih t a k o da izlaze 10 cm van iz kutije kolektora.redukcija 22/15 mm 20 x Vijci za drvo 8 0 x 6 mm 100 x Vijci za drvo20x4 mm 1 x Mineralna vuna 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 5 0 mm 1 x Crna m a t boja za metal 7 5 0 ml 1 x Boja za zaštitu drveta 7 5 0 ml 2 x Plastični držač za cijev. sunčeve zrake udaraju u t a m n u površinu apsorbera i griju g a . Rukavice 17. potrebno je provjeriti da li rešetka negdje pušta. Sa vremenom ćete skužiti koliko paste je dovoljno.

Kada je alat složen. Boja mora biti otporna na visoke temperature. možete ga koristiti nebrojeno puta. Postolje je d u g a č k o koliko i krilca.po dvije za svako alu krilce. Pazite da utor bude točno na sredini lima! 86 87 . Postolja: Postolje se sastoji od 2 željezna U profila koji su postavljeni na udaljenost od 16 mm i fiksno spojeni u toj poziciji ( m o g u se zavariti ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu p o d l o g u ) . spremni ste za izradu utora na alu krilcima. T r e b a m o ih 30 k o m a d a .utor. Bit će potrebna dva nanosa boje da bi se u p o t p u n o s t i p r e k r i l a r e f l e k s n a p o v r š i n a aluminija. Krilca se slažu na bakrenu rešetku tako da u t o r o m prianjaju uz bakrene cijevi. Trebate izraditi drveni okvir kao na slici: Spojeve je najbolje spojiti i ljepilom za drvo i vijcima. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog lima s u t o r o m u sredini. Kada ste izračunali izrežite ih.izrezani k o m a d lima položite na postolje. morate izračunati dimenzije alu krilca. 2. Apsorber je još m a l o pa gotov! Potrebno ga je samo još obojiti c r n o m m a t b o j o m . K o m a d a za nabijanje (presjek): Aluminijska krilca treba pričvrstiti na bakrenu rešetku. Utore na krilcima ć e m o načiniti p o m o ć u posebnog alata koji ćete izraditi posebno za ovu funkciju. Z a t i m se u rupicu u m e t n e zakovica te se p o m o ć u alata za zakivanje pritisne tako da se zakovica raširi i čvrsto spoji s l i m o m . Trebate 15 k o m a d a . A l a t se sastoji o d : 1. Bojimo gornju stranu apsorbera (ona na kojoj nisu zakovice). Jednom kada ste izradili alat za savijanje krilca. Na lim stavite k o m a d za nabijanje (cijev prema dolje) i g u m e n i m čekićem udarajte d o k se u limu ne stvori otisak bakrene cijevi .krilca. Uz rubove je potrebno probušiti rupe za ulaznu i izlaznu cijev. Spajamo ih zakovicama kao na slici (donja strana): Zakovice se umeću tako što se p o m o ć u borera za metal u oba lima najprije napravi rupica. Aluminijsko krilce: Slaganje aluminijskih krilca na bakrenu rešetku: S o b z i r o m na d i m e n z i j e bakrene rešetke. Z a t i m se izreže trokutasti k o m a d drveta tako da nesmetano m o ž e m o umetnuti apsorber u K o m a d za nabijanje se sastoji od k o m a d a tvrdog drveta dužine krilca. To radimo p o m o ć u malih aluminijskih trakica izrezanih od ostataka lima. može biti i m a l o duže. naravno po cijeloj površini.. Trakice ne m o r a j u biti veće od 2 x 6 c m . Na taj način trebamo zakovati sva krilca na bakrenu rešetku kao na slici 6. Slijedeći korak je izrada drvenog okvira. na koji je vijcima pričvršćena bakrena cijev punjena pijeskom. Savijanje je prilično jednostavno .

osim a k o ste vrlo vješti sa instalacijama. tako da ploča lako " u p a d a " u unutrašnjost okvira. potrebno je na okviru d o d a t i još neke stvari. najbolje je da ju prepustite profesionalcima.kutiju: Kada je apsorber u kutiji trokutasti k o m a d i drveta se nazad zalijepi i pričvrsti vijkom tako da asporber ne može ispasti iz kutije. te će reflektirati dio t o p l i n e nazad na apsorber. On se također lijepi ljepilom za drvo i d o d a t n o učvršćuje m a l i m vijcima za drvo. Aluminijsku foliju pričvrstite k l a m e r i c o m . ćelije koriste fotoelektrični efekt kojeg je još 1 8 3 9 . Čestitamo! Vaš prvi solarni kolektor je gotov! Spajanje kolektora sa s p r e m n i k o m je dosta komplicirana stvar i. godine otkrio Alexandre Edmond Becquerel pri eksperimentiranju s galvanskim e l e m e n t i m a . K a k o se apsorber ne bi klimao unutar okvira. N o . Z a t i m se u okvir u b a c u j e toplinska izolacija m i n e r a l n a v u n a d e b l j i n e 5 c m . Preko vune se stavlja aluminijska folija koja će služiti kao fizička barijera između apsorbera i mineralne vune. Važno je n a p o m e n u t i da u ovakvom sustavu n e m a tlaka koji n o r m a l n o imate u vodenim instalacijama. Kod svemirskih brodova i satelita ovo je jedini 88 89 . Praktično iskorištavanje ovog postupka je tek novijeg d o b a . prije umetanja apsorbera. potrebno ga je d o d a t n o učvrstiti plastičnim držačima za cijevi koji se vijcima spajaju na drveni okvir. D u g o g o d i n a se ovaj efekt koristio s a m o u fotografiji pri mjerenju osvjetljenja. Preokret je nastao 50-tih godina p o j a č a n i m razvojem svemirske industrije. Najprije ga treba o b o j i t i b o j o m za zaštitu drveta. A k o ste sve d o b r o izračunali vanjske dimenzije prozirne ploče bi trebale odgovarati unutrašnjim dimenzijama drvenog okvira. Z a t i m je sa stražnje strane p o t r e b n o staviti p o l e đ i n u aluminijski l i m . U tu svrhu će poslužiti lak za č a m c e ili neki drugi lak koji je o t p o r a n na a t m o s f e r s k e utjecaje. Z a t i m se preko rubova stavljaju drvene letve koje će držati da prozirna ploča ne može ispasti iz okvira. D r u g a m o g u ć n o s t je n a p r a v i t i i ostatak sustava po uradi-sam principu. Solarni fotonaponski moduli Solarni m o d u l i se sastoje od niza f o t o n a p o n s k i h ćelija koje su m e đ u s o b n o spojene u seriju. Kako ploča ne bi stvarno u p a l a u okvir. pogotovo ako spremnik i ostalu o p r e m u kupite. No a k o spremnik stavite na višu poziciju od tuša. Letve se također m o r a j u zaštititi zaštitnom b o j o m za drvo. Posljednji korak izrade solarnog kolektora je stavljanje staklene ili polikarbonatne ploče. voda će poteći dovoljno velikim t l a k o m da se možete istuširati. To znači da će voda na tušu izlaziti prilično sporo. T e k tada apsorber možete u m e t n u t i u okvir i zapečatiti t r o k u t a s t i m k o m a d i ­ m a . a spojevi između letvi i prozirne ploče također se trebaju zabrtviti silikonom. Da bi proizvele električno strujanje elektrona. Prilažemo v a m skicu p o m o ć u koje možete sami izraditi jednostavan sustav za skladištenje solarne topline. s u n u t r a š n j e strane je potrebno staviti letvice kojima se podupire prozirna ploča: Rubovi se m o r a j u d o b r o zatvoriti silikonom.

inverter je bolje izbjeći. lako ih je m o g u ć e reciklirati. jako mali emergy. Treba biti okrenut prema jugu. Naravno. baterije daju istosmjernu struju. a n a p o n pretvara u 2 2 0 V . Ovaj uređaj je vrlo praktičan. m a n j i emergv od monokristalnog tipa. 90 91 . Na o b a kontakta. m o d u l ne smije biti u sjeni. ako sunčeva svjetlost padne na poluvodič u njemu se oslobode elektroni. ne plaća proizvođačima. 1 Opet pitanje je koliko je uopće fer uspoređivati različite tipove iskorištavanja sunčeve energije. da bi radio. generiraju li moduli energiju ili miruju i još m n o g o drugih informacija. kako ih je n e m o g u ć e proizvesti u vlastitom aranžmanu te kako se prilikom proizvodnje solarnih modula ispuštaju kancerogeni elementi. Kako su ćelije spojene u seriju dovoljno je da sjena pada na samo jednu ćeliju pa da cijeli m o d u l prestane raditi. Osim toga baterije za solarne sustave su hermetički zatvorene i prilikom punjenja ne stvaraju zapaljivi plin. za razliku od automobilskih baterija koje se ne smiju puniti u zatvorenom prostoru! Budući da baterije i m a j u ograničen rok trajanja. to se ne preporučuje. d o b r o ih je izbjeći. potreban n a m je inverter ili pretvarač. vrlo čvrsti m o d u l i . kao i oni koji uništavaju ozon. te za naše podneblje pod kutom od 30 do 45 stupnjeva u odnosu na horizont. Kada bi se s a m o na 1 U p o s l j e d n j e v r i j e m e sve se č e š ć e s p o m i n j e n a n o t e h n o l o g i j a k a o rješenje za e f i k a s n o s t s o l a r n i h m o d u l a . cijena spajanja na mrežu bit će nekoliko puta veća od cijene baterija i pripadajuće opreme. Osim t o g a . Pritom se solarne ploče stavlja na mjesto n a p a d a č a prirodnih područja. jer većina električnih trošila koja već i m a m o rade na ovom n a p o n u . Z a t i m je tu još i inverter . Kroz unutarnje električno polje naboji se razdvoje i time nastaje područje viška elektrona (negativan naboj) i područje manjka elektrona (pozitivan naboj). pa i u p e r m a k u l t u r n o m svijetu. Važna je i dobra pozicija solamog m o d u l a . jer nisu predviđeni za duboko pražnjenje. Za sva druga trošila. T i m e dolazi do stvaranja pozitivnih i negativnih naboja. M e đ u t i m korištenje baterija t a k o đ e r i m a svoje prednosti ostajemo neovisni. Logično. I m a m o četiri tipa solarnih fotonaponskih ćelija: a) monokristalne . U nekim zemljama je to tehnički riješeno tako da se brojilo za potrošnju struje jednostavno okreće unazad kada solarni sustav stvara višak energije i vraća je u mrežu.m o g u ć i način snabdijevanja električnom energijom kroz duži period. jer i on sam troši nešto dragocjene energije. ako g l e d a m o samo sa stajališta o t p a d a .6 volti po ćeliji. samo će joj malo smanjiti kapacitet. 2 0 0 4 ) . Osim solarnih modula i baterija solarni sustav uključuje još neke elektroničke sklopove. Čak i p o t p u n o pražnjenje. Niti jedan tip solarnih m o d u l a ne ispušta dovoljno toksičnih materijala da prouzroče ikakvu značajniju štetu prilikom instaliranja i održavanja.pretvarač izmjenične u istosmjernu struju. M e đ u t i m . jer b i s e n a z n a č a j n o m a n j o j površini d o b i l a veća iskoristivost sunčeve e n e r g i j e . Princip rada je jednostavan. a n a p o n na polovima iznosi 12V. koja se nalaze na poluvodiču. M o g u ć e je naći uređaje koji rade na 12V. To su baterije koje se m o g u isprazniti i do 5 0 % i neće se oštetiti. Nekoliko p o t p u n i h pražnjenja automobilskog a k u m u l a t o r a oštetit će ga te će izgubiti većinu kapaciteta. a to je spojiti solarni sustav na mrežu i generiranu energiju prodavati kompaniji koja nas inače snabdijeva električnom energijom. 2 0 0 3 ) . skloni odbaciti solarne m o d u l e kao sredstvo iskorištavanja obnovljivog izvora energije. M n o g i ističu kako i poslije procesa proizvodnje ostaje otrovni otpad (Leeb and Leeb. Solarni moduli n a m pružaju mogućnost da na jednostavan i prilično pouzdan način generiramo električnu energiju. a ignorira se mogućnost instaliranja na krovove i terase zgrada. Pojedini moduli sadrže kadmij koji je toksičan. Da bismo mogli ovu energiju iskoristiti m o r a m o imati trošila koja su predviđena za ovakvu struju. neće uništiti bateriju. Ističe se kako su solarni moduli preskupi s obzirom na iskoristivost i efikasnost. HEP p r e m d a u par slučajeva i prima takvu struju. a k o već ne posjedujemo električni priključak. iako nije preporučljivo. nastaje napon istosmjerne struje od oko 0. primjerice rasvjeta (prodavači solarne o p r e m e najvjerojatnije prodaju i štedne žarulje na 12V). ako je ikako m o g u ć e . Solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i se s m a t r a j u n a j m a n j e efikasnim o b l i k o m iskorištavanja sunčeve energije. Protivnici korištenja obnovljivih izvora energije često navode kako bi se velike površine t r e b a l e prekriti s o l a r n i m m o d u l i m a ili vjetrenjačama kako bi bili u stanju proizvesti istu količinu energije kao elektrane pogonjene fosilnim gorivima (Driessen. pa se m o g u koristiti i u zatvorenom prostoru i u njih se ne treba nadolijevati destilirana voda. Na prvom mjestu tu je kontrolor punjenja. c) s d e b e l o m m e m b r a n o m .najefikasniji na prostorima s m a l o svjetla. o n e će prije ili kasnije postati o t p a d . M o g u ostaviti toksične elemente a k o ih se razbije ili ako ih se nepropisno odloži. već zato što n e m a novaca i potrebne infrastrukture za proizvodnju solarnih m o d u l a . To je u o v o m trenutku n e m o g u ć e ne zato što n e m a prostora. M n o g i su.efikasni na prostorima s malo svjetla. Glavni materijal današnjih solarnih modula je silicij.najefikasniji na dovoljno osunčanim prostorima. ovisno o t o m e koliko je kontrolor punjenja sofisticiran. Naime. količina energije koju će moduli generirati ovisit će o insolaciji.dosta d o b r o efikasni na svjetlu. jer ih ne koristimo za iste stvari. U Hrvatskoj zbog m o n o p o l a . uređaj koji istosmjernu struju pretvara u izmjeničnu. lako je m o g u ć e u tu svrhu koristiti a u t o m o b i l s k e a k u m u l a t o r e . b) polikristalne . najekološkiji t i p . Ovako generirana energija najčešće se skladišti p o m o ć u baterija pa se koristi p r e m a p o t r e b i . postoji i d r u g a solucija. te razni elektronički uređaji koji su predviđeni za korištenje u a u t o m o b i l u . a električnu energiju m o ž e m o koristiti bilo kada i bilo gdje. Kod solarnih sustava je najbolje koristiti baterije koje su predviđene upravo za ovu svrhu. uređaj p o m o ć u kojega možemo očitati kakvo je stanje u bateriji. A k o je korisnik već spojen na mrežu. d) s t a n k o m m e m b r a n o m .

godine. 2 0 0 5 ) . Dapače.o. David H o l m g r e n . p r e m d a se i to sve više mijenja i cijena im iz g o d i n e u g o d i n u p a d a . Solarisovi proizvodi su i dalje skupi za većinu stanovnika u Hrvatskoj. to bi bilo dovoljno za proizvodnju 7 1 0 0 0 0 m e g a v a t a . godine u Novigradu. Pri t o m e se ipak zaboravlja da SUV itekako zagađuje Z e m l j u i nakon proizvodnje dok se za module to ne može reći. osjetno m a n j u cijenu od tržišne. po kućanstvu se sačuva C 0 2 kao da je posađeno 8 ha šume.na vrhu krova je mala vjetrenjača 92 93 . umjesto postanu Možemo solarne sustave na svojim k u ć a m a mjesta O h r a b r u j e m o ljude da pasivnih konzumenata energije. N a i m e . Entropija bi bila prevelika (Whitefiled. m a k n e a u t o s ceste ili ne vozi 2 0 0 0 0 kilometara (WWI. gdje je i danas sjedište te tvornica. ali n a m daje veliku korist tijekom svog rada. u ZMAG-u sami više ohrabrujemo ljude da sami preuzmu odgovornost i ili blizu instaliraju življenja. Solaris d. u samo jednoj g o d i n i . imanje. je osnovan 1999. istaknuo je d o b r o kako solarne m o d u l e m o ž e m o smatrati proizvodom za kojeg je još uvijek potrebno potrošiti dosta energije. podupire se kupovina solarnih sustava sa subvencijama ili oslobođenjem od plaćanja poreza. Nikada nas nisu obvezali da ih reklamiramo niti su tražili potpisivanje nekakvog sporazuma ili d o k u m e n t a koji bi nas odveo u t o m smjeru. To nas vodi i do slijedećeg zaključka: solarna energija je m n o g o efikasnija kada se s n j o m e upravlja decentralizirano. za jednu kuću. Također. jer ne koristimo fosilna goriva.o v e projekte koji i m a j u socijalni i ekološki karakter. školama. U trenutku kada s m o i p r o i z v o đ a č i e n e r g i j e puno se odgovornije odnosimo prema njoj i samim t i m radimo m a n j u štetu i za okoliš i za ljude. Korištenjem obnovljivih izvora energije u SAD-u. T i m e su pokazali veću d o b r u volju i širu viziju i od m n o g i h državnih institucija kojima stoji u opisu posla podražavanje korištenja obnovljivih izvora energije. U Solarisu su pristali osigurati posebnu. Imali su 50 zaposlenih 2 0 0 4 . godine. Stoga bismo kao najveći p r o b l e m solarnih m o d u l a izdvojili što su još uvijek preskupi za ljude sa prosječnim p r i m a n j i m a . ili kvart. upravo zbog nikakve podrške od države i ne postojanja subvencija za instaliranje solarne opreme. volonterskim k a m p o v i m a i d r u g i m a . 2 0 0 4 ) . Solarna energija ne može osigurati visoko koncentriranu energiju (kao što može nafta) u količinama na koje s m o mi navikli. 2004). u isticanju kako solarni moduli tijekom svog rada jedva uspiju vratiti utrošenu energiju u njegovoj proizvodnji. Svjetskog permakulturnog kongresa u M o t o v u n u 2 0 0 5 . jedan od utemeljitelja permakulture. 16 ih ima solarne m o d u l e na krovovima pa je cijelo naselje dobilo naziv solarno selo. Od 25 kuća. Dakle. Solarne ćelije na Recikliranom imanju . Na to se nadovezuje stav kako solarni m o d u l i tijekom svog rada jedva uspiju vratiti količinu fosilnih goriva koju potrošimo za proizvodnju j e d n o g m o d u l a . prema na proizvođači u su odnosu spojeni postaviti u p i t n i m da li se išta mijenja pretjeranoj solarne potrošnji energije kod potrošača koji velike elektrane ili vjetroelektrane te su i dalje u m o g u ć n o s t i trošiti k a k o i koliko ih volja tipkanjem na prekidač ili uključivanjem aparata. potrebno isto toliko fosilnih goriva kao i za izgradnju jednog SUV (sport utility vehicle .o. Dapače daju n a m energiju sljedećih 30 g o d i n a uz gotovo nikakve troškove održavanja. turističkim zajednicama.krovove u SAD-u postavili solarni m o d u l i . za sve Z M A G . Da nije bilo te podrške nikada ne bismo imali projekte gdje p o k l a n j a m o održive energetske sustave lokalnim partnerima: ekološkim udrugama. Velika Britanija bi instalacijom solarnih m o d u l a na svega pola svojih krovova namirila svoju sadašnju potrošnju. a ne n a f t n e korporacije koje sve više ulaze na tržište obnovljivih izvora energije kako bi umanjile kritike p r e m a sebi i zagospodarile znanjem o resursima koji su im alternativa. a sadašnji ukupni kapacitet proizvodnje struje u SAD-u je 9 5 0 0 0 0 megavata (Carlstrom. z g r a d u . Mi s m o u Z M A G . Našim o d a b i r o m mi s m o kao dio aktivističke civilne scene o d l u č i l i p o d r ž a t i l o k a l n u p r o i z v o d n j u i zapošljavanje. Premda u Hrvatskoj prodaja raste. Z M A G je kroz 2 0 0 4 / 5 instalirao 10 održivih energetskih sustava po cijeloj Hrvatskoj za društvene aktere koje s m o gore nabrojali. već n a m osigurava i manji ekološki otisak. Lijep primjer kod nas je vikend naselje Selce kraj sela Veleševca blizu Velike Gorice gdje većina stanovnika dobiva struju od sunčeve energije. zanemaruje se činjenica da solarni m o d u l ne proizvodi samo zelenu energiju tijekom svog rada. Proizvodnja solarnih m o d u l a kritizira se i sa stavom kako je za komplet m o d u l a potrebnih da se zadovolji potrošnja jedne kuće.u za naš energetski p r o g r a m dobili veliku podršku od firme Solaris iz Novigrada koja je proizvođač solarnih m o d u l a i pripadajuće opreme. Već smo rekli kako je p r o b l e m efikasnosti obnovljivih izvora energije prob­ lem političke odluke da su u njih investira i p o m o g n e njihov razvoj. u z e m l j a m a gdje se na obnovljive izvore energije ne gleda kao na mrtvo slovo na papiru. 9 0 % proizvoda Solarisa odlazi u izvoz. na predavanju tijekom 7. što je danas gotovo pravilo poslovnog sektora.kod nas poznatiji kao "terenci") vozila.

tri vjetrom najbogatije savezne države (Sjeverna Dakota. mlaćenje žita i kao p o g o n za m e h a n i č k o piljenje drveta. Buka je t a k o đ e r sve manji problem poboljšavanjem rada vjetrenjača. koji su već u 7. jer ih pokreće i slabiji vjetar. Jasno je s obzirom na slijed knjige kako se i ovdje može pojaviti problem obnovljivog izvora energije koji je centraliziran i kontroliran. dok u vjetrovitijem dijelu godine i m a manje sunčanih d a n a . onda stvarno ne z n a m o . D a n a s s u protesti k a k o v j e t r e n j a č e u b i j a j u ptice u g l a v n o m prenaglašeni. a istovremeno putuje prema polovima. Budući da Zemlja rotira. Z a p a d n a Europa m o g l a bi se cijela opskrbiti koristeći energiju vjetra sa svojih obala. Već s m o i s t a k n u l i k a k o e n e r g i j a vjetra p o s t a j e sve konkurentnija u odnosu na t e r m o i nuklearne elektrane. a prema p o d a c i m a Ministarstva energije SAD-a. Iz permakulturnih krugova im se pak upućuje kritika kako se previše energije potroši u samoj proizvodnji. ali vjetrenjače su fakat lijepe. Ljudi su energiju vjetra najprije počeli koristiti za pokretanje čamaca s jedrima koji su se kasnije razvili u jedrenjake. Izgradnjom vjetrenjača prvi su ovladali stanovnici Perzije. prevelika buka i estetska vrijednost. vjetrenjače građene u Europi koristile su se za p u m p a n j e vode. a t a k o đ e r nije tendencija da ih se gradi u naseljenim područjima. Sve do sada nabrojane kritike koje su se upućivale vjetrenjačama tiču se velikih vjetroelektrana. Koliko energije će vjetrenjača proizvesti ovisi o veličini lopatica. Kada Z e m l j a ne bi rotirala t o p a o zrak bi jednostavno samo došao do polova. Ponovno se javlja problem sveprisutnosti obnovljivih izvora energije. posebice u područjima uz m o r e . Vjetrenjača za proizvodnju struje pretvara kinetičku energiju vjetra direktno u električnu energiju. Kina bi od vjetra m o g l a udvostručiti svoju sadašnju proizvodnju električne energije. p o t o n u o i krenuo nazad prema ekvatoru. a pretpostavlja se da su ovu tehnologiju donijeli križari sa svojih pohoda po Bliskom Istoku. p o s t o j e i A e r o g e n e r a t o r v j e t r e n j a č e . stoljeću. pa se vjetrenjača i solarni moduli odlično n a d o p u n j a v a j u . Kao i u slučaju solarnih m o d u l a . i ovdje puno više podržavamo korištenje malih vjetrenjača s izlaznom s n a g o m od nekoliko stotina vata. Što se tiče estetike. a ne m a n j i tipovi v j e t r e n j a č a . Premda se na početku razvoja korištenja energije vjetra za proizvodnju struje. Poznati koridori za ptice m o g u se izbjeći suradnjom s udruženjima koja se brinu za sigurnost ptica te vjerojatno ne postoji veći napori u bilo kojem građevinskom sektoru kao u o n o m od vjetrenjača da se ovaj problem riješi. O n e zauzimaju m a l o prostora i ne smetaju d r u g i m živim bićima. i ovdje m o ž e m o spomenuti premalo korištenje s obzirom na mogućnosti. M a l e vjetrenjače se danas najčešće koriste za punjenje baterija na mjestima do kojih električna mreža nije doprla. Prekooceanska putovanja su ostvarena p o m o ć u jedrenjaka. O ukusima se ne raspravlja. Detaljnija i k o m p l e t n a istraživanja pokazala su kako je broj poginulih ptica od vjetrenjača daleko m a n j i od bilo koje druge velike građevine ili nebodera. Njih je m o g u ć e koristiti i na mjestima gdje vjetra n e m a toliko p u n o . a jednako lijepe. naspram sveprisutnosti znanja. No. Naravno. Čest je slučaj da u periodu godine kad su vjetrovi slabiji. nečujne su. Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazi zbog razlike u temperaturama između jače zagrijanih dijelova na Zemlji (ekvator) i slabije zagrijanih dijelova (polovi). h o r i z o n t a l n i m o k r e t a n j e m . na vjetar utječe i koriolisova sila. v j e t r e n j a č e s tzv. Prve vjetrenjače u Europi pojavile su se tek u 12. Topli zrak zagrijan oko ekvatora diže se u visinu sve do o k o 10 k m . koristeći isključivo energiju vjetra za pokretanje. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj. 1 P r e m d a r j e đ e . gustoći zraka i brzini vjetra. U g l a v n o m su se kritike kretale o k o tri glavne t e m e : opasnost za ptice.ohladio se. stoljeću gradili vrlo jednostavne m e h a n i z m e s vertikalnom osi koji su se koristili za mljevenje žita. No. T e m p e r a t u r n a razlika stvara razliku u tlakovima što uzrokuje pomicanje zračnih masa. Zanimljiva je činjenica da se do pojave n a f t e sav m o r s k i t r a n s p o r t t e m e l j i o n a v j e t r u k a o j e d i n o m e n e r g e n t u . Tijekom stoljeća vjetrenjače su evoluirale u sofisticirane i efikasne uređaje za proizvodnju električne energije. ima više sunčanih d a n a . vještina i tehnologija kako ih koristiti. Kanzas i Texas) m o g l e bi zadovoljiti potrošnju struje cijelog SAD-a. m o g l o govoriti o neopreznom postavljanju vjetrenjača na uobičajene koridore ptica. kao i za sunce. 94 95 . O s i m t o g a svojom su c i j e n o m pristupačne prosječnom k u p c u . Ovakve vjetrenjače se često kombiniraju sa solarnim fotonaponskim modulima čineći tako odličnu kombinaciju tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Stoga je Z M A G u sezoni 2 0 0 4 / 2 0 0 5 kroz projekte "Vjetar i sunce prijatelji prirode i čovjeka" te " M l a d i razvijaju alternative - Energija vjetra Iskorištavanje energije vjetra za električnu energiju bazira se na poznatoj i j e f t i n o j t e h n o l o g i j i . Osim za mljevenje žita. to jest površini rotora. e pa a k o su n e k o m ljepši stupovi za mobitele od prelijepih elisa koje se okreću. 1 Z a t o je važno vjetrenjaču instalirati na mjestu gdje su prosječne brzine vjetra dovoljno velike da se investicija isplati. danas je taj problem i kod graditelja vjetrenjača osviješten i uspješno ga se izbjegava. i prije su ovdje p r o b l e m bile s a m o velike vjetroelektrane. i energija vjetra se suočava sa m n o g i m protivnicima i vrlo često bedastim kritikama.

Što očekivati od malog kombiniranog sustava vjetar+solarno? Osnovna konstrukcija je lijevani aluminij kako bi se povećala otpornost na sol. 120W i 240W. Tehnoelektro vjetrenjača od 120W se sastoji o d : ugrađeni regulator punjenja kako bi se zaštitilo baterije od p r e k o m j e r n o g punjenja ili previsokog napona. to bolje. Sto se tiče malih vjetrenjača. jer se potrošnja lako može s m a n j i t i . O g r o m n a količina energije se troši vrlo neučinkovito. Tehnoelektro proizvodi samo m a n j e tipove takvih od 6 0 W . o . Najbolja su otvorena mjesta. nikad n e ć e m o moći električnu energiju trošiti na način na koji smo navikli. a lopatice su od otporne i čvrste plastike kako bi im se pojačala otpornost na jake vjetrove. grijaćih tijela. Prilikom postavljanja vjetrenjače važno je odabrati dobru lokaciju. Naravno i jača vjetrenjača će d o b r o raditi na 6 metara visine ako se nalazi na otvorenom polju ili uz o b a l u i n e m a zapreka u blizini. Isto vrijedi i za zgrade i za zapreke bilo koje druge vrste. Također je važno vjetrenjaču postaviti dovoljno visoko. Za n a j m a n j u vjetrenjaču od oko stotinjak vati bit će dovoljna visina stupa od 5 . i T e h n o e l e k t r o d . o . o . Lagani rep usmjerava vjetrenjaču uvijek prema smjeru vjetra. već radi n a p r i n c i p u e l e k t r o m a g n e t s k i h p o l j a što j e p u n o bolje. A i u t o m slučaju cijena solarnog sustava bi bila toliko visoka da si to gotovo nitko ne bi m o g a o priuštiti. vjetrenjača mora biti postavljena na visini većoj od najviše krošnje u radijusu od najmanje 30 metara. o .6 metara. U m o t o r u vjetrenjače n e m a četkica ili kliznih kolutova.Zelena energija" upravo i instalirao održive energetske sustave koji su se sastojali od male vjetrenjače i solarnog modula uz pripadajuću o p r e m u . bez zapreka koje bi m o g l e vjetar pretvoriti u turbulencije. beskontaktni generatori koji traju duže. pećnica. rashladnih uređaja te peći na struju vrlo je neučinkovit način korištenja energije. Na primjer. dok bi za jače uređaje bilo bolje podići stup od 1 2 . Okretni zglob unutar vjetrenjače p o m o ć u kojeg se vrši prijenos električne energije smješten je u n u t a r tijela vjetrenjače kako ne bi došao u kontakt s kišom. Ali kao neko općenito pravilo može se reći da što je vjetrenjača više. Ako na terenu ima drveća. Kuhati je bolje k o m b i n i r a n j e m 96 97 . gotovo bez održavanja.15 metara. T o s u tzv. Osim ako ne instaliramo e n o r m n u količinu solarnih m o d u l a i baterija. Ali to nije p r o b l e m . korištenje električnih kuhala. a svim ovim trošilima može se naći alternativa. za vjetrenjače. Partneri u t i m p r o j e k t i m a su bili već s p o m e n u t i Solaris d . Vjetrenjača ima u m o t o r u Nivo p o t r o š n j e električne energije p r o s j e č n o g kućanstva d a l e k o je izvan domašaja m a l i h solarnih sustava.

6 6. gdje sunca i m a u obilju. za sustave koji su potpuno neovisni. računala (laptopi imaju prednost zbog male potrošnje).7 5. Veličina i cijena fotonaponskog sustava ovisit će o dva faktora: 1. a nisu n a m p o t r e b n i . o opterećenju. koju definiraju trošila i njihova snaga i 2. O t o m e kako se neefikasno troši energija te kako je to uvjetovano našom kulturološkom razmaženošću. izražen u vatima (W). klima uređaje. 5 sati dnevno ( 5 x 2 1 x 5 = 5 2 5 VVh) . mikrovalne. k o j i z a centrifugi ran je traži puno struje. Tu spadaju rasvjeta (štedne žarulje).4 Nekoliko savjeta za korisnike malih održivih energetskih sustava Kako bismo p o m o g l i ljudima koji razmišljaju o f o t o n a p o n s k o m sustavu sastavili smo kratak n a p u t a k o t o m e kako pravilno dimenzionirati vlastiti solarni sustav. 7 sati dnevno ( 1 0 0 x 7 = 7 0 0 VVh) . Zaokružit ć e m o ovu brojku na 1200 Wh dnevno. o n d a taj mikser ima snagu 2. a računa se na slijedeći način: opterećenje za svako pojedino trošilo = snaga trošila x vrijeme u upotrebi prosječno dnevno opterećenje = zbroj opterećenja svih trošila Npr. a k o kupite električni mikser na kojem ne piše snaga nego samo 2. U nekim slučajevima. U d r u g o m slučaju i dalje o s t a j e m o u d o m e n i obnovljivih izvora energije. a imati u rezervi plinski štednjak.solarni štedljivi hladnjak od 58 VV. 98 sjever centar jug gorje Izvor: tvrtka Solaris Paneli imaju nazivni kapacitet.5 VVh dnevno. to jest p o t r e b a m a za električnom energijom.5 štednih sijalica od 21 VV.stolno računalo sa LCD m o n i t o r o m od 100 W. grijanje bazena i slične proizvode koji troše p u n o električne energije.3 vršnih sati dnevno srpanj 5. m o g u se koristiti i električni alati. kako bismo utvrdili snagu u vatima. 5 sati dnevno ( 5 8 x 5 = 2 9 0 VVh) U k u p n o opterećenje bit će: 1 166. Prosječno dnevno opterećenje izražava se u vat-satima (VVh) ili kilovat-satima (kWh).4 7. Samo m o r a m o biti sigurni da snaga stroja ne premašuje sposobnosti invertera.5 3.1 5.4 prosječna godišnja vrijednost 3.6 4. Snaga se izražava u vatima (W). A k o je na uređaju specificirana samo jakost struje (u a m p e r i m a . najbolje govori činjenica da se u SAD-u u nekim knjigama o korištenju energije sunca navode sustavi sa 7 kW i više. telekomunikacijski uređaji. rasvjeta i slično. pa čak i manje.5 A. Solarni sustavi su idealni za elektroničke uređaje niske potrošnje. Budući da stroj grije vodu koju koristi za pranje rublja troši veliku k o l i č i n u e n e r g i j e . U nekim slučajevima snaga je umjesto u vatima izražena u volt-amperima (VA). električna pila. a k o želimo koristiti: . A k o fotonaponski sustav želimo koristiti za potrebe kućanstva. lako je rješenje daleko od idealnog. Potrošnja je još i veća ukoliko i m a m o ugrađenu sušilicu. rješenje bi m o g l o biti korištenje generatora (agregata) koji troši fosilna ili biogoriva. pa čak i miješalica za beton itd. 5 m i n (0. 1 sat dnevno ( 8 0 x 1 = 80 Wh) .sunca i biomase. Snaga nekog električnog uređaja najvjerojatnije piše na poleđini uređaja ili uputstvima za upotrebu ili ambalaži koju ste dobili pri kupnji uređaja. O n o što kao trošilo predstavlja najveći problem kod solarnih sustava je stroj za pranje rublja. 0 8 3 = 4 1 . Npr. Slijedeći korak je utvrditi snagu svakog zasebnog trošila. najprije m o r a m o znati koja trošila želimo koristiti. trošila će najvjerojatnije biti različiti električni i elektronički uređaji. Kako bilo.5 x 2 2 0 = 5 5 0 VV. hladnjaci itd. bušilica. No u energetski efikasnoj kući koja koristi zelenu energiju m o g u ć e je zadovoljiti sve potrebe sa 2-3 kW. Cilj im je da sustav podržava električna vrata od garaže. a ne m o r a m o prati rublje na ruke. o količini sunca koje obasjava našu lokaciju to jest insolaciji klimatski pojas OPTEREĆENJE ILI POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Opterećenje se definira kao količina električne energije koju troši instalirana snaga trošila u o d r e đ e n o m vremenu. npr. što je jednako kao da je izražena u vatima (jer je snaga jednaka u m n o š k u napona i jakosti struje).5 3. danas postoje energetski efikasni strojevi za pranje rublja koji vrlo m a l o troše. 5 VVh) . a u d i o uređaji. Za Hrvatsku m o ž e m o uzeti podatke iz slijedeće tablice: vršnih sati dnevno prosinac 2 2.televizor od 80 VV.ručnu bušilicu od 5 0 0 W. To je dnevno očekivani broj sati d n e v n o za v r i j e m e kojih će s o l a r n i m o d u l raditi svojim p u n i m kapacitetom. kuhinjska pomagala. U Hrvatskoj se uobičajeno navodi kako bi po kućanstvu bilo dovoljno 4-5 kW.A) o n d a m o r a t e tu vrijednost pomnožiti sa n a p o n o m ( 2 2 0 V). Naposljetku m o r a t e odlučiti koliko sati dnevno (u prosjeku) će se svako trošilo koristiti.4 4. TV. INSOLACIJA Insolacija ili osunčanje se izražava u vršnim satima. Definiranje opterećenja bi trebalo biti što preciznije kako solarni sustav ne bi bio prevelik ili premalen. D r u g i veliki p o t r o š a č j e e l e k t r o m o t o r .083 sati) dnevno ( 5 0 0 x 0 . Da bismo znali koliko je opterećenje. Količina vat-sati (Wh) 99 .

koje će panel dnevno proizvesti izračunat ć e m o t a k o da nazivni kapacitet panela p o m n o ž i m o sa brojem vršnih sati za naše podneblje. a k o koristimo solarne panele od 75 W. Npr. a živimo u centralnoj Hrvatskoj. ako n a m je prosječno dnevno opterećenje 1200 W h . a ne u vat-satima (Wh).tablica je rađena na temelju iskustva dosadašnjih korisnika vjetrenjača tvrtke Tehnoelektro d. Kapacitet baterija se najčešće izražava u amper-satima (Ah). Naravno. Budući da je električna energija dobivena f o t o n a p o n s k o m t e h n o l o g i j o m još uvijek prilično skupa ne bismo smjeli dopustiti da dođe do rasipanja radi nesmotrenog dizajna sustava. o n a i m a kapacitet od 1200 W h . brojku izraženu u amper-satima m o r a m o pomnožiti sa n a p o n o m baterije.2)/352. Također m o r a m o utvrditi kapacitet pojedine baterije.o. Samobor. Dimenzioniranje solarnog sustava trebalo bi biti što preciznije kako naš sustav ne bi bio prevelik ili p r e m a l e n . KOLIČINA BATERIJA Da bismo utvrdili koliko n a m je potrebno baterija. broj potrebnih panela bit će ( 1 2 0 0 x l. J e d n o m kad z n a m o kapacitet baterija. a k o i m a m o bateriju od 100 A h . broj baterija se lako izračunava na slijedeći n a č i n : broj baterija = (prosječno dnevno opterećenje x broj d a n a rezerve)/kapacitet pojedine baterije Npr. također je važno da sustav ne bude premalen jer bi se m o g l o desiti da potrebe premašuju mogućnosti sustava. U t o m slučaju mogli bismo se naći u m r a k u na nekoliko d a n a . . jesen zima VELIČINA SUSTAVA Budući da baterije i ostala pripadajuća elektronika (najviše inverter) također troše nešto električne energije. jesen zima 30-45 45-60 60-75 90-105 105-120 120-150 150-200 200-240 240-300 Jadran ljeto proljeće.Samobor Snaga (W) nizinski krajevi 1 j e i o 15-30 30-45 45-60 60-90 90-105 105-120 120-150 150-200 200-240 proljeće. potrebni broj baterija bit će ( 1 2 0 0 x 4 ) / l 2 0 0 = 4 baterije.o. Npr. 100 101 . i m a m o panele od 75 W i živimo u centralnoj Hrvatskoj. Da bismo utvrdili broj vat-sati. pri n a p o n u od 12 V. jesen zima 45-60 60-75 7 5 . a k o i m a m o prosječno dnevno opterećenje od 1200 Wh i želimo imati rezervu od 4 d a n a . ako ovisimo isključivo o solarnoj energiji kao j e d i n o m energentu.2 4 0 i više 200-240 240-300 3 6 0 i više Izvor: Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (2003): Primjena energije vjetra i sunca za potrebe navodnjavanja poljodjelskih površina.2/snaga koju svaki panel može dnevno proizvesti Npr.5 = 4 .9 0 i više 105-120 120-150 1 5 0 . 0 8 . Dobra stvar kod solarnih sustava je to što ih se uvijek VT-30 VT-60 VT-120 gorski krajevi ljeto proljeće. dakle 4. m o r a m o odlučiti koliko d a n a rezerve želimo i m a t i . 5 Wh dnevno. Kupovina prevelikog sustava je direktan gubitak novca jer jedan dio kapaciteta o p r e m e stoji neiskorišten. ENERGIJA VJETRA Tablica približno prosječno dobivene električne energije vjetrenjače po d a n u u Wh (vat satima) . Baterije m o r a j u biti sposobne davati električnu energiju i za vrijeme perioda u kojima n e m a ili ima vrlo m a l o sunca. svaki će prosječno proizvesti 75 x 4. a to je 12 V. Broj panela se dakle računa ovako: prosječno dnevno opterećenje x 1. m u d r o je sustav dimenzionirati t a k o da ukupni kapacitet bude najmanje 2 0 % veći od p r o r a č u n a t o g .7 = 3 5 2 .

Već s m o imali loših iskustva (na jadranskim otocima) da se nešto loše desi vjetrenjači kada zapušu orkanske bure. Hermetički zatvorene baterije Solarisa p o g o d n e su za držanje u kući. a ne 102 103 . stablima.d o k printa el. Opet. Općenito. pisaći stroj fen za kosu 5 50 200 1500 W 30 30 30 55 15 5 5 30 100 20 100 400 1200 1800 5750 900 1500 55 100 45 25 35 900 Tehnoelektro vjetrenjača je testirana na zaista jakim vjetrovima.manje zapremine . Vjetrenjača je puno osjetljivija na vremenske nepogode (ekstremno jak vjetar. pokrivač pegla perilica za rublje sušilica za rublje usisivač klima uređaj kompjutor .sa sušenjem mikrovalna pećnica . ali bolje je spriječiti nego liječiti. Ukoliko saznate da dolazi orkanska bura spustite konstrukciju vjetrenjače. Snaga/potrošnja nekih tipičnih trošila u kućanstvima TROŠILO hladnjaci . nego za solarne m o d u l e .bez sušenja . Baterije rade osam do deset g o d i n a .1/3 hp l m 3 / h AC .DC p u m p a . orgulje gitarsko pojačalo štedna žarulja obična žarulja el. p r e m d a ju je trebalo spustiti.. Solaris ima vrhunsku i pripadajuću o p r e m u koja ima dugi vijek trajanja i garanciju.). mraz. U zimskim mjesecima ako padne snijeg ili se nakupi led na lopaticama vjetrenjače potrebno ga je skinuti kako bi se m o g l e ponovno slobodno i bez otpora vrtiti ukoliko zapuše vjetar. Poslije se to sve popravilo i vratilo na svoje mjesto.standby .m o n i t o r 1 7 " LCD laptop printer . Rotacioni dijelovi su dobro podmazani tako da oko njih uglavnom nije potrebno voditi posebnu brigu. već gel. Također za razliku od automobilskih a k u m u l a t o r a . osim m o d u l a ..štedljivi (solarni) zamrzivač perilica za posuđe . Općenito je važno da znate kako je p u n o teže brinuti se za vjetrenjaču. Također je d o b r o maknuti vjetrenjaču ukoliko odlazimo na duže od mjesta gdje smo je postavili da ne bi dobila noge. a garanciju na 25 g o d i n a .monitor 17" .p o t o p n a 112 hp AC . njena korist pa i estetska ljepota vrijedni su vašeg t r u d a . N o . p r o m e t n i m znakovima i ostalome kada dosegne veliku snagu.noviji .ink jet . znamo što vjetar zna učiniti krovovima.stariji .DC p o t o p n a p u m p a bušilica u b o d n a pila cirkular kutna brusilica TV ( 2 7 " ) TV ( 1 9 " ) TV(12"C/B) 500 200 58 350 700 1450 700 1500 1200 400 1200 100 120 500 750 1000 60 50 600 500 1000 800 170 80 16 W TROŠILO video rekorder satelitski sistem CD player linija AC linija DC bežični telefon mobitel el. jer je oluja kidala sve pred s o b o m . imaju velik broj ciklusa pražnjenja.može vrlo lako nadograditi. Posebno je bilo n e u g o d n o na Lastovu kada je za vrijeme jedne oluje vjetrenjača pala. Bateriju je dobro imati u prostorijama gdje temperatura ne pada ispod 0 °C.veće zapremine el. aparat za kavu sokovnik toste r mlinac za kavu mikser blender p u m p e za vodu . Solarisovi moduli imaju radni vijek preko 30 g o d i n a . sadrže kiselinu. Bilo n a m je užasno neugodno.laser fax .

(pogledajte tablicu na sljedećoj stranici) T a k o đ e r .7 milijardi dolara (Gallon. T i j e k o m rada vozila na vodik sagorijevaju efikasnije od fosilnih goriva i ne proizvode nikakvo zagađenje. Budući da je vodik zapaljiv. Navest ć e m o sada neke od mogućnosti za proizvodnju goriva. nazvana tako jer m o g u raditi i na fosilno gorivo u spremniku i na električnu energiju pohranjenu u baterijama. ali kao i p r e t h o d n o m dijelu o proizvodnji struje i ovdje i m a m o brojna rješenja za obnovljiviji transport. Reklamiraju se kao ekološka vozila pa im prodaja raste i do 2 0 0 3 . To znači da ulaganjem električne energije nastaju vodik i kisik. jer vaditi iz plina vodik. Ne treba nas čuditi što je poznati ekolog George W. Z b o g čistog sagorijevanja vodik je d o b i o etiketu zelenog goriva.. Bush 2 0 0 3 donio plan razvoja vodika kao goriva sa 1. Posljednjih g o d i n a t o s e p o k u š a v a riješiti z a m j e n o m k a t a l i z a t o r a o d n i k l a . Rekli smo kako nafta sudjeluje u osiguravanju goriva za transport sa čak 9 0 % . u Španjolskoj se ističe kako više od 5 0 % potrošenih fosilnih goriva odlazi na transport. a a k o govorimo o sadašnjoj proizvodnji. 2 Bush je istovremeno smanjio financiranje projekata energetske efikasnosti. onda je ta energija čista. pitamo se u č e m u je uopće prednost njegovog korištenja? Korištenje obnovljivih izvora energije ne može zadovoljiti "neuhvatljivi" vodik. 1 M e đ u t i m . 2 0 0 4 ) . U regenerativnom kočenju i leži bit efikasnosti hibridnih vozila. Ovdje o b a m o t o r a rade cijelo vrijeme. Gotovo 5 0 % vodika koji se danas prodaje dolazi od prirodnog plina. Paralelni hibridni sustavi prisutni su u g l a v n o m kod većih vozila kao što su k a m i o n i . jer n a m se velik dio energije koji inače nestane. radi se zapravo o daljnjem korištenju fosilnih goriva iz d r u g o g plana. 1 0 . ali kada g o v o r i m o o vodiku u okviru obnovljivih izvora energije. naglo ubrzanje. pa bi bile potrebne nove nuklearke ili elektrane na ugljen kako bi seta separacija mogla nesmetano odvijati.. kako nastaje vodik? Nekoliko je načina proizvodnje vodika. a sljedećih 2 0 % vadi se iz ugljena (Morris. bolja varijanta. koje se nude kao alternativa nafti. Čak bi bilo ekološkije voziti a u t o m o b i l e na plin. ključno pitanje jest: odakle dolazi energija koja se u prvom redu koristi za proizvodnju vodika? A k o je ta energija dobivena iz nekog održivog izvora. a jedini produkt izgaranja je vodena para. To iziskuje d o d a t n e troškove i d o d a t n o korištenje energije. a uobičajeni motor sve iznad t o g a . vodik nije izvor energije! Vodik je samo sredstvo skladištenja energije! Dakle. Koristi se i tzv. a k o za proizvodnju vodika koristimo energiju iz termoelektrana na ugljen ili plin. U Britaniji 35%. dok električni motor radi samo u nekim slučajevima (vožnja uzbrdo. m e đ u n j i m a n a j p o z n a t i j i b i s e proizvele z a h t i j e v a j u m a t e r i j a l e p o p u t p l a t i n e . ali bez j a k i h k o n t r a a r g u m e n a t a u n a j h i t n i j i m z a m j e r k a m a a u t o m o b i l a n a h i d r o g e n k o j e j e iznio G a l l o n . i električni m o t o r pokriva energiju potrebnu za n o r m a l n u vožnju. 2 0 0 3 ) . izdvajanja vodika iz vode još je uvijek skupa ili iznimno energetski zahtjevna. 1 0 . Uobičajeni motor se može čak i p o t p u n o isključiti kad ne vozimo brzo kao što je često u gradu pa su ova vozila dobra za gradsku vožnju. 2 0 0 4 . M e đ u t i m najveća zabluda u vezi vodika je u t o m e što. I ovdje n a m je prioritet smanjiti potrošnju. W o r l d w a t c h Institute. U osobnim a u t o m o b i l i m a i m a m o serijski hibridni sustav gdje u g l a v n o m radi uobičajeni motor. Najpoznatije hibridno vozilo Toyota Prius i m a brojne uštede i prednosti u usporedbi s vozilima koja voze isključivo na fosilna goriva. 1 Hibridna vozila/vozila na struju Slijedeće velike nade polažu se u tzv. p r o g r a m proizvodnje a u t o m o b i l a na vodik niti smanjuje emisiju stakleničkih plinova niti smanjuje zagađenje. da 2 Z b o g G a l l o n o v o g teksta p r o t e s t i r a l e s u n e k e e k o l o š k e u d r u g e .). pa onda iskorištavati vodik kao gorivo samo još više povećava emisiju stakleničkih plinova. godine oko 1 5 0 0 0 0 ljudi je kupilo hibridne a u t o m o b i l e . Problem je što je vodik prilično nestabilan element i za njegovo skladištenje t r e b a m o posebne uvjete i visoku t e h n o l o g i j u . M e đ u t i m . Rade na dva različita principa. Vodik Vodik se često i u znanstvenim krugovima i u m e d i j i m a predstavlja kao najbolja buduća zamjena za transportno gorivo. 104 105 . vodik bi se trebao proizvoditi elektrolizom vode. gdje se prilikom kočenja energija vraća u baterije i puni ih. k o j i h n e m a m o u izobilju ( L e b b a n d L e b b . suprotno mišljenju laika. vrati i pohrani u bateriju. g o r i v e ćelije koje se koriste za d i r e k t n u p r e t v o r b u v o d i k a u e l e k t r i č n u e n e n e r g i j u . autobusi i d r u g i . Magazin Science je istaknuo kako će dobivanje vodika p o m o ć u sunca ili vjetra biti još uvijek skupo u narednim godina (Tanja Rudež. on se skladišti i može se koristiti kao gorivo. Jutarnji list. Prilikom sagorijevanja ponovno se spaja s kisikom te se oslobađa energija. regenerativno kočenje. N a i m e . Kao što s m o rekli. 2 0 0 3 ) . hibridna vozila.Transport Jasno je da od ukupne energetske potrošnje velik dio odlazi na transport. ) . Danas se vodik kao gorivo dobiva upravo od fosilnih goriva ili kao nus proizvod od petrokemijskih procesa.

inače ovaj sustav nije održiv. Pitanje je da li se uopće isplati ulaganje u dvostruki pogon motora i svu tu visoku tehnologiju za mizernu razliku u potrošnji? Nadalje. ova nekad intenzivno pošumljena područja ostala su ogoljena uslijed čovjekove aktivnosti. Fotosinteza se odvija u svim zelenim dijelovima biljke. z b o g p r e t j e r a n o g nivoa potrošnje. U stvari do pojave ugljena i nafte sva potrošnja energije na Zemlji bila je zasnovana na obnovljivom izvoru energije . Već t a d a . koliko efikasnija? N a i m e po g o r n j i m tablicama m o ž e m o zaključiti da Toyota Prius troši 4.kemijskog spoja koji sačinjava većinu ukupne mase suhog drveta. taljenje metala. Evidentno je da su hibridna vozila efikasnija od klasičnih vozila.environmentaldefense. + 6 0 „ 6 12 6 2 N a j p r i m i t i v n i j i i najstariji n a č i n korištenja energije b i o m a s e je u p r a v o sagorijevanje drveta. N a i m e . M e đ u t i m postavlja se pitanje.). -> C H l v O .09. Proces fotosinteze je o n o što o m o g u ć u j e biljci da raste i živi. Dok je biljka izložena svjetlosti ona apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere i v o d u iz tla te sintetizira šećer g l u k o z u .2005. osnovno pogonsko gorivo i dalje ostaje neki od derivata nafte. Ovaj princip su poznavali još pećinski ljudi. proizvodnju v a p n a za graditeljstvo i t d . jer smo počeli trošiti više drveta nego što ga je uspijevalo ponovno izrasti prirodnim procesima. Kada drvo sagorijeva 106 107 . a ispušta višak kisika.biomasi drveta. paljenje keramike. pripremanje hrane. Po sastavu celuloza je zapravo dugački lanac molekula glukoze nastalih fotosintezom. U drvetu je većina sunčeve energije pohranjena u obliku celuloze .org (10.25 litre benzina na prijeđenih 100 kilometara. klorofil (spoj koji se nalazi u zelenim dijelovima biljke). Dakle kada g o v o r i m o o biomasi kao obnovljivom izvoru energije uvijek m o r a m o imati u vidu da se sva potrošena biomasa mora nadoknaditi novim uzgojem. Za proces fotosinteze potrebni su: svjetlosna energija.5 2.U godinu dana po kilogramima Potrošnja Godišnji benzina troškovi (godišnje prijeđenih 20000km) Toyota Prius 2004 Toyota Camry 2004 850.1 Izvor: URL:http://www.5 3. N a p i s a n o kemijskom f o r m u l o m to izgleda ovako: 6C09+6H O 2 2 1863.9 3. u slučaju šuma pošumljavanjem. voda i ugljični dioksid. proizvodnja je postala neodrživa. a to je spriječilo uspostavu nove vegetacije. pa o hibridnim vozilima uopće ne m o ž e m o govoriti kao o ekološkim vozilima.Saharu i australsku pustinju. Kroz stoljeća o n o se koristilo za grijanje životnog prostora.8 2 Energija biomase Biogoriva Sve zelene biljke i m a j u s p o s o b n o s t d a e n e r g i j u s u n c a p o m o ć u procesa fotosinteze pretvaraju u kemijsku energiju te je na taj način uskladište u obliku kemijskih spojeva.8 94.5 452 U$D Emisija C02 Emisija CO Emisija N02 Emisija HC 1980. Poznato je da već najmanje 20 godina postoje klasična vozila (obično dizelaši) koji troše isto toliko ili m a l o više.5 952 U$D 4343 139. što je uzrokovalo eroziju tla i ispiranje sve zemlje u more. dakle najviše u lišću te u stabljici kod zeljastih biljaka. Kao rezultat takvog neodgovornog ponašanja p r e m a prirodnim resursima danas i m a m o dvije najveće pustinje na svijetu . Na taj način biljke u stvari djeluju kao solarni kolektori.

Dakle p o m o ć u ovog postupka m o g u ć e je od drveta ili nekog d r u g o g oblika biomase proizvesti plin koji se može koristiti kao pogonsko gorivo za m o t o r e s unutrašnjim izgaranjem. Neka od njih u o v o m t r e n u t k u predstavljaju vrlo izglednu alternativu koja bi m o g l a zamijeniti b a r e m jedan dio fosilnih goriva. Danas se interes za proces rasplinjanja i proizvodnju drvnog plina ponovo pojavljuje. o d e k o n o m s k e isplativosti.dolazi do kemijske reakcije koja je upravo suprotna fotosintezi. otpaci koji se ne iskorištavaju. godine započeo pro1 Tekuća biogoriva Osim u obliku celuloze. Dapače. kako bi se smanjile gradske gužve i nesmotreno rasipanje energije u obliku gradskog automobilističkog prometa. u Švedskoj se na državnoj razini provode projekti poticanja poljoprivrednika da svoju mehanizaciju p o g o n e upravo na ovaj način. Na primjer. u Europi je sagrađeno nekih milijun generatora drvenog plina koji su koristili u g l a v n o m civili. koji je pogonio generator električne energije. lako je postupak rasplinjanja poznat već od 1800.journeytoforever. a i naše navike kako trošimo energente će se morati drastično promijeniti. uz oslobađanje energije koja je bila zarobljena u ovim spojevima u obliku vatre. g o d i n e . dok je benzin bio strogo čuvan za vojsku. Najbolja je trava p a n i c u m virgatum koja i m a najveću iskoristivost. Neće biti dovoljno prijašnje fosilno gorivo samo zamijeniti biogorivom. Uslijed zagrijavanja na visokoj temperaturi kruto gorivo počinje ispuštati zapaljive plinove koji ne sagorijevaju zbog n e d o s t a t k a kisika. potreban n a m je kompliciraniji sustav proizvodnje. pogotovo kad se u njemu vozi s a m o jedna osoba. prvi put se tada koristio kao pogonsko gorivo za motor s unutrašnjim izgaranjem. U stvari sve je bolje od a u t o m o b i l a . Biogoriva su tekuća goriva proizvedena od biljne biomase koja se koriste M n o g o više d e t a l j a o b i o g o r i v i m a . Kada govorimo o biogorivima potrebno je naglasiti da se radi o vrlo jednostavnoj tehnologiji. a električna energija nije dostupna ili korisnik želi koristiti obnovljive izvore. Plin koji je nastao rasplinjanjem drveta (wood gas). ugljični monoksid (20%) i m e t a n (3%). d o r e c e p a t a k a k o i h s a m i proizvesti m o ž e s e n a ć i n a I n t e r n e t u . toliko jednostavnoj da se čak pojedinci širom svijeta upuštaju u proizvodnju vlastitih biogoriva u kućnoj radinosti. Kako raste cijena nafte morat ć e m o pribjeći svim raspoloživim alternativama. kao što su otpaci od stabla. a zahtijeva m a n j e gnojiva. za vrijeme Drugog svjetskog rata. M o g u ć e ga je proizvesti i od drugih kultura b o g a t i h šećerom. Etanol (isto što i medicinski alkohol C H ^ H ^ O H ) se najčešće proizvodi od poljoprivrednih kultura bogatih škrobom. 1 Rasplinjanje Rasplinjanje je u stvari jedan oblik n e p o t p u n o g sagorijevanja krutog goriva. Rasplinjanjem drveta nastaje mješavina sljedećih zapaljivih plinova: vodik (20%). 2 0 0 5 ) .hlml 108 109 . No m a n j e je poznata činjenica da se drvo može upotrijebiti i kao pogonsko gorivo za vozila. najčešće za pogon vozila ili za proizvodnju električne energije p o m o ć u agregata. Traktori sa u g r a đ e n i m generatorima plina poljoprivrednicima m o g u ostvariti znatnu uštedu. godine ova tehnologija je na ovaj način prvi p u t upotrijebljena 1 8 8 0 .org/biofuel. Na taj način m o g u se proizvesti vrlo jeftina i ekonomski isplativa goriva. vrlo često su kukuruzovina. na primjer u obliku škroba koji se nalazi u zrnu žitarica i g o m o l j u krumpira. No kod materijala koji su bogati celulozom. Gorivo proizvedeno od poljoprivrednih kultura morat ćemo trošiti vrlo racionalno i efikasno. Čak i korištenje laganih m o p e d a predstavlja korak prema smanjenju potrošnje goriva. a njihovo gorivo je obnovljivo i ne pridonosi efektu staklenika i g l o b a l n o m zagrijavanju. Sve više ljudi posvuda sakuplja o t p a d n o jestivo ulje iz restorana i koristi ga za proizvodnju biogoriva koje koriste za vlastite potrebe. Osim toga neovisni su. Efikasnije je koristiti gorivo od stabla nego od jednogodišnjih biljaka. Osim ova tri plina nastaju i dušik i ugljični dioksid koji nisu zapaljivi. kao što su žitarice ili krumpir. već samo jedno od m o g u ć i h rješenja koje će se p o k a z a t i o d r ž i v i m u s p e c i f i č n o j situaciji za zadovoljavanje specifičnih potreba. Nužno je ulaganje u bolju infrastrukturu i kvalitetu javnog prijevoza i biciklističkog prometa. Sagorijevanjem se troši kisik iz atmosfere. zaštite i vode (Murray. J e d n a s t r a n i c a k o j u s v a k a k o t r e b a izdvojiti je: www. Etanol/alkohol Etanol je o d l i č n o zamjensko gorivo za benzinske m o t o r e . U svakom slučaju biogoriva nisu nadomjestak fosilnim. a nastaje ugljični dioksid. ne mislimo na parnu lokomotivu. zahvaljujući nedostupnosti drugih energenata. Još je bolje koristiti celulozne kulture. U nekim slučajevima kao glavna sirovina za proizvodnju biogoriva može poslužiti neki o t p a d n i materijal. M e đ u t i m . Za početak će biti nužno smanjiti u k u p n u količinu transporta koja se d o g a đ a na planeti. I gradski promet će morati proći kroz velike promjene. jer ne m o r a j u kupovati benzin. Dakako. Z a t i m su tu još i razne uljane kulture koje energiju pohranjuju u obliku biljnih ulja kojima obiluju njihove sjemenke. biljke m o g u energiju skladištiti i u obliku drugih kemijskih spojeva. kao što je šećerna repa i šećerna trska. trave i slično. a i m a j u veću efikasnost od uobičajenih kultura koje se koriste za proizvodnju etanola. U d r u g i m pak slučajevima sirovinu je potrebno uzgojiti odgovarajućim poljoprivrednim postupkom. slama od pšenice i rižine vlati. U Brazilu je kao odgovor na prvu naftnu krizu 1975. g o d i n e ova t e h n o l o g i j a pada u zaborav. Proizvodnja električne energije od biomase na ovaj način i dan danas predstavlja vrlo zanimljivu alternativu na mjestima gdje drvene ili druge biomase ima u obilju. Energija uskladištena u drvetu najčešće se koristi za zagrijavanje životnog prostora i za zagrijavanje vode. Pojavom plinovoda 1 9 3 0 . kao što su o t p a d n i papir ili drveni otpaci. kao zamjena za fosilna goriva u m o t o r i m a s unutrašnjim izgaranjem.

pa ga tako danas i poznajemo više po j e d n o m od naftnih derivata. Etanol k a o gorivo proizvode i p o j e d i n c i širom svijeta. Na primjer. M a n j e od 1% novo prodanih vozila u SADu i m a dizel motore.25 3515. proizvodnjom alkohola od kukuruza trebalo bi zasijati 9 7 % njihovog teritorija.03 Također. te je i danas ta zemlja prva u korištenju t o g alternativnog izvora kao gorivo. a slijede SAD sa 3 1 % . a goriva na bazi ulja svega 5% (WWI. No s kukuruzom. Prinosi različitih kultura dani su u tablici dolje: Biljka šećerna repa (Francuska) šećerna trska (Brazil) tapioka (Nigerija) slatki sijerak (Indija) kukuruz (SAD) pšenica (Francuska) litara goriva po hektaru 6658. lako je potrošnja etanola u benzinskom motoru nešto veća od potrošnje benzina.earthpolicy. Njegov stroj je bio toliko m o ć a n i robustan da je m o g a o bez problema kao gorivo koristiti čisto jestivo ulje. M e đ u n a r o d n a agencija za energiju (IEA) procjenjuje kako bi do 2 0 5 0 . U Brazilu korisnici etanola najčešće imaju vozila koja m o g u voziti i na benzin i na etanol ili na njihovu mješavinu u bilo kojim proporcijama. Razlog je vrlo loša kvaliteta dizelskog goriva u SAD-u koje se smatra j e d n i m od najgorih u svijetu. Očito IEA očekuje da do tog d a t u m a koloniziramo neki planet Etanolium na kojem bi stvorili uvjete i samo uzgajali kukuruz. U SAD-u se z b o g n e p r a v e d n i h p o l j o p r i v r e d n i h subvencija p o d u p i r e i proizvodnja etanola od kukuruza. Spoznaja o smanjivanju viskoziteta jestivog ulja p o m o ć u kemijskog procesa počela se javljati '70-ih godina da bi se negdje p o č e t k o m '90-ih počela sve više koristiti. 2 0 0 5 ) . U slijedećoj tablici m o ž e m o vidjeti prosječne prinose nekoliko vrsta uljarica: Prosječna proizvodnja za uljarice Biljka palma (palmino ulje) kokos jatropa maslina uljana repica kikiriki kg ulja po hektaru 5000 2260 1590 1019 1000 890 litara ulja po ha 5950 2689 1892 1212 1 190 1059 Izvor: URL:http://www. SAD i agro-biotehnološke korporacije podupiru masovnu proizvodnju koja zahtijeva veliki unos sintetičkih gnojiva. kuhanja. Od tada je moralo proći čitavo stoljeće. Proizvodnja goriva na bazi ulja ima velike mogućnosti upravo zbog širokih m o g u ć n o s t i lokalne proizvodnje goriva. Kada bi cijeli SAD htio zadovoljiti svoju potrošnju goriva. godine razvio svoj motor. 2 0 0 3 ) . Kada govorimo o industriji biogoriva jasno je kako tu važnu ulogu imaju i državne subvencije.htm 110 111 . jer n a m nije jasno gdje oni vide zemlju za tih 5 0 % . godine etanol m o g a o sudjelovati kao g l o b a l n o transportno gorivo sa čak 5 0 % (WWI. Razlog više da pređu na biodizel jer je čišće gorivo. Da bi vozilo m o g l o etanol koristiti kao gorivo potrebno je napraviti manje preinake na vozilu.org/Books/PB7pb2ch2_table2. Brazil zauzima od ukupne proizvodnje etanola u svijetu 37%. d o k je broj onih koji indirektno sudjeluju u cijelom poslu tri do četiri puta veći. Inzistiranje SAD-a na proizvodnji etanola od kukuruza nije č u d n o s obzirom da je 3 4 % kukuruznih usjeva genetski modificirano.6 3301.05 6173. Direktno je zaposleno 7 0 0 0 0 0 ljudi. Možda najveća m a n a ove tehnologije je u t o m e što je za destilaciju potrebno uložiti veliku količinu energije. šećerna repa i šećerna trska m o g u na istoj površini dati duple prinose za proizvodnju etanola od kukuruza. U Brazilu se već nekih tridesetak godina uzgaja šećerna trska od koje se na industrijskoj razini proizvodi etanol. pesticida i herbicida. Danas se već može kupiti na benzinskim postajama. čime zapravo iskorištavaju o t p a d . Biogoriva na bazi biljnog ulja lako se jestivo ulje tek u posljednjih desetak godina počelo koristiti za proizvodnju biogoriva. U SAD-u se općenito manje koriste dizel vozila. Ali Dieselova n a d a n j a i želje uništila je n a f t n a i automobilska industrija. Rudolf Diesel je 1985. Uz p o m o ć odgovarajuće o p r e m e etanol je m o g u ć e proizvesti u kućnoj radinosti. korporacija Archer Daniels M i d l a n d .05 2583. O k o 4 0 % goriva koje se proda u Brazilu je etanol. a ne po njegovoj ukupnoj viziji i radu. kupcima se još uvijek isplati kupovati etanol za potrebe transporta. što je neefikasniji oblik dobivanja etanola. To je i zemlja koja ga najviše proizvodi. u Brazilu iskorištavaju i stabljike od šećerne trske. a već 1900. godine u Parizu je predstavio svoj novi motor koji je radio na čisto ulje kikirikija. fermentacije te destilacije. Kasnije je najavljivao svoju viziju razvoja lokalnih poljoprivreda kroz proizvodnju vlastitih goriva ( T i c k e l l . Najveći korisnik državnih subvencija za proizvodnju etanola je najveći proizvođač žitarica na svijetu. No i taj problem bi se m o g a o riješiti korištenjem solarne energije za potrebe destilacije. a cijena naftnog benzina je već gotovo dvostruko veća od cijene etanola. i nekoliko naftnih kriza. Postupak proizvodnje se sastoji od usitnjavanja materijala. Na taj način dio ili svu svoju mehanizaciju pogone ovim obnovljivim gorivom. ovaj koncept i nije toliko nov.15 3823. N a i m e dr. 2 0 0 5 ) . U svijetu se proizvodi etanola dovoljno da zamijeni svega 3% u k u p n e potrošnje benzina. To su najčešće poljoprivrednici koji se ionako bave uzgojem kultura p o g o d n i h za proizvodnju etanola. U t o m kontekstu ne treba nas čuditi što u ovom trenutku od svih biogoriva na etanol o t p a d a 9 5 % .g r a m proizvodnje goriva na bazi alkohola ProAlcool. da bi se ova tehnologija počela detaljnije istraživati.

Kod nekih robusnijih strojeva m o g u ć e je koristiti č a k 7 0 % biljnog ulja pomiješanog sa 3 0 % petrodizela. dovela je do problema evaporacije ( 2 0 0 4 ) . Dakle. potreba da se bazeni rade na sunčanim i klimatski suhim mjestima. Da bi prevladali ove zapreke m o ž e m o izabrati između tri različita načina proizvodnje goriva na bazi biljnog ulja. Michael Briggs s University of New Hampshire. Briggs smatra da su to sve rješivi p r o b l e m i . i m e n u j e m o ga m e t i l n i m esterom. ističe kako je razlog sporog širenja proizvodnje goriva od algi. To su alge. današnji dizelski m o t o r i su nešto drugačiji. poznavajući naše podneblje znamo koje kulture najbolje uspijevaju u krajevima gdje živimo. jer osigurava s t a b i l n i j u reakciju p o t r e b n u za proizvodnju biodizela. može izazvati sljepilo. N a O H . Logično je da biljke koje žive u toplijim krajevima i m a j u i veću produktivnost u ulju zbog više sunca. koristi bi bile višestruko uvećane. u ovom slučaju staro iskorišteno biljno ulje čak pokazuje neke bolje karakteristike od novog ulja. M o g u ć e ih je kombinirati i koristiti ovisno od prilike do prilike. Cilj kemijskog postupka proizvodnje biodizela je razbiti m o l e k u l u masti te na taj način smanjiti viskozitet ulju. Odsjek za fiziku. a od t o g a Njemačka sama proizvodi više od pola. Ukoliko želimo naglasiti s kakvom vrstom alkohola (u o v o m slučaju m e t a n o l o m ) smo radili biodizel. Podsjećamo da je to svega 1/60-ina od godišnje neiskorištene zemlje u SAD-u (Tickell. Ostaje n a m k a o t a j n a zašto se k u l t u r a koja n a m najviše može d a t i u proizvodnji goriva se najmanje koristi. 2. a u većim količinama je i smrtonosna.org/biodiesel_yield. jer se bazene može stavljati u nenaseljena pustinjska područja. POMIJEŠATI UUE S PETR0DIZEL0M Ako u biljno ulje d o d a m o određenu količinu običnog petrodizela. 2 0 0 5 ) . Kada za proizvodnju biogoriva koristimo već korišteno biljno ulje vrlo je važno dobro ga profiltrirati kako bi se sve krute čestice hrane odstranile iz goriva. Taj se postupak naziva transesterifikacija. Po istraživanju koje je provodilo američko Ministarstvo energetike ističe se kako bi alge m o g l e zadovoljiti sve potrebe SAD-a u gorivu. ako se proguta. p r e m d a bi ovakav t i p proizvodnje goriva na početku zahtijevao veća ulaganja. klimu i vozilo koje koristimo. O č i t o je ipak kako u d o g l e d n o vrijeme ostajemo ostavljeni na korištenje poljoprivrednih kultura bogatih uljem. Na mjesto glicerola dolazi m e t a n o l . dapače.6 t o n a ulja.html Naravno. Izvor: URL:http://www. ali Tickell zaključuju kako je to super. d o b i t ć e m o tri molekule alkilnog estera kako općenito nazivamo biodizel. Premda ljudi stavljaju i čisto jestivo ulje u svoje motore. Z a t o je izrazito važno paziti da ne udišemo pare metanola i da ga naravno ne p r o g u t a m o . na Europu odlazi gotovo 9 0 % . lako je Rudolf Diesel u svoj dizel m o t o r t r p a o čisto ulje kikirikija. P o t r e b n o j e n a g l a s i t i d a j e m e t a n o l izuzetno o p a s n a kemikalija koja. d o d a j e m o katalizator N a O H . što znači da se sastoji od tri lanca masnih kiselina (estera) koje su povezane sa m o l e k u l o m glicerola. KEMIJSKI MODIFICIRATI UUE (BIODIZEL) Gorivo koje se proizvodi od novog ili rabljenog biljnog ulja uz p o m o ć kemijske modifikacije zove se biodizel. također opasnu kemikaliju vrlo nagrizajućih svojstava. viskozitet će se dovoljno smanjiti da većina dizelskih m o t o r a neće imati p r o b l e m a s ovim gorivom. A l g a m a najviše pogoduje t o p l o i suho vrijeme. Većina biodizela u EU dobiva se od uljane repice. korištenje slane vode n a k o n čega bi se sol nagomilavala u spojevima. Cisto jestivo biljno ulje ima previsok viskozitet 2 112 113 . Također. Procesom transesterifikacije lanci masnih kiselina se odvajaju od molekule glicerola i vežu se s m e t a n o l o m .Biljka suncokret gorušica lan soja konoplja kukuruz kg ulja po hektaru 800 481 402 375 305 145 litara ulja po ha 952 572 478 446 363 172 da bi se koristilo bez ikakvih modifikacija. Najdalje je otišla N j e m a č k a koja godišnje troši 1.5 0 % . posebno s obzirom na o g r o m n e koristi.journeytoforever. 2 0 0 3 ) . Primjerice. Bazen od 1 0 0 0 m m o g a o bi godišnje proizvesti čak preko 7. obično se savjetuje to raditi u m a n j i m količinama. Njih o d a b i r e m o s obzirom na uvjete. Glicerol tone na d n o . M o g u ć e je u nekim slučajevima umjesto m e t a n o l a koristiti etanol. Kako bismo uopće razbili molekulu triglicerida. M e t a n o l treba biti 99. Biljno ulje i dizel se miješaju najčešće u o m j e r u 5 0 . što je o k o 3% njihove u k u p n e potrošnje ( N a t i o n a l Geographic Hrvatska. dakle vrlo visoke čistoće jer voda smeta procesu t r a n s e s t e r i f i k a c i j e . U Njemačkoj postoji široka mreža 1900 benzinskih p u m p i na kojima je m o g u ć e napuniti biodizel. Od u k u p n o proizvedenog biodizela. a niti zaštitne naočale nisu n a o d m e t . Od jedne molekule triglicerida.7 milijardi litara biodizela godišnje. Znanstvenici na N a t i o n a l Renewable Energy Laboratory (NREL) proveli su istraživanje i dobili rezultat kako bi svega 4 0 0 0 0 0 hektara bazena s a l g a m a bilo dovoljno da zadovolje sve potrebe SAD-a. Osim toga. a u SAD-u od soje. a pri radu je t a k o đ e r obavezno nositi g u m e n e rukavice i zaštitnu odjeću. za proizvodnju biodizela u g l a v n o m se koristi m e t a n o l . Bitno je naglasiti da biljno ulje ne mora biti novo. Ipak. čineći nusprodukt glicerin. Molekula masti je triglicerid. 1. poznat još i p o d Iznosi su p r o s j e č n i na g l o b a l n o m n i v o u i m o g u varirati od regije d o r e g i j e i o d v a r i j a c i j a iste k u l t u r e .5%-tni. britansko Ministarstvo okoliša ističe kako bi po hektaru uljane repice dobili 1450 kg ulja. za hladnijeg se vremena viskozitet još i povećava što uzrokuje p r o b l e m e s paljenjem.

5 g 4. Titracija: Pomiješati 1 g kaustične sode s 1 I destilirane vode. Pomiješati 10 ml izopropil alkohola (tj. kaustična soda tvrdoglavo ne želi rastopiti u metanolu. Budite uporniji od sode! OPREZ!!! A k o dodir s kožom primijetimo. Uklanjanje vode Kao što smo već rekli. kositrom i bakrom. ukupna potrebna količina N a O H će biti: 3. Filtriranje Iskorišteno ulje uvijek m o r a m o zagrijati i filtrirati kako bi uklonili krute ostatke od prženja. Tkanina za zavjese se lako pere. s t a k l e n e . T r e b a m o v o d o m koju i m a m o Procedura proizvodnje biodizela: 1. Treba kupiti N a O H 96%-tne čistoće. kako bi isparila. ili filteri za kakvu kakvi se k o r i s t e u r e s t o r a n i m a . m o r a m o ga zagrijati na 100 C. U najgorem slučaju može n a m se desiti da umjesto biodizela proizvedemo bačvu gela. jer toplo ulje teče p u n o brže. jer hitno oprati s natrij-metoksid dođe u spalit će je bez da i ubija živce. Potrebna količina je 2 0 % od količine ulja. P o n e k a d se. Kaustičnu sodu usipati u m e t a n o l .nazivom kaustična soda je izrazito toksična kemikalija koja može oštetiti kožu. p o s e b i c e za h l a d n i j e g vremena. Zagrijavanje ulja će u velikoj mjeri olakšati filtriranje. To znači da ako r a d i m o sa 100 litara ulja. izopropanola) s 1 ml iskorištenog ulja od kojeg r a d i m o gorivo. kako bi se kaustična soda otopila u m e t a n o l u . a vrlo dobro filtrira mrvice hrane jer je gusto pletena. proces titracije n a m daje odgovor koliko kaustične sode trebamo za proces. Priprema natrij-metoksida Izmjeriti potrebnu količinu m e t a n o l a . ali neupotrebljiv za korištenje. poluprozirne HDPE kanistere ili bačvice kako bismo mogli vidjeti što se dešava u n u t a r posude. 2. P o m o ć u lakmus papira ili još bolje elektroničkog mjerača p H . Trebali bismo biti što točniji.5 g + onoliko g r a m a koliko smo mililitara otopine N a O H dodali tijekom titracije Na primjer: A k o smo u procesu tiracije 2 puta morali dodati po 1 ml vodene otopine N a O H . a n a m a se iz iskustva pokazalo da je još bolje koristiti gusto pletenu sintetičku t k a n i n u za zavjese. voda smeta procesu transesterifikacije jer se veže sa kaustičnom s o d o m i pretvara ulje u sapun. za količinu od 100 litara ulja t r e b a m o izvagati 5 5 0 g kaustične sode. izmjerite pH otopine ulja u izopropanolu. Z a t i m otopinu ostavimo da odstoji najmanje 24 h da bismo bili sigurni da je sva kaustična soda otopljena u metanolu. Važno je zapamtiti koliko smo u k u p n o mililitara otopine N a O H dodali u otopinu ulja. koji je po sastavu sapun. Soda m o r a biti suha bez kontakta s v o d o m . Cilj je postići pH oko 8 do 9 i tada je titracija završena. A k o i nakon 24 h na d n u posude vidimo nerastopljene kristaliće kaustične sode.5 g r a m a po litri ulja. a k o bi titracijom odredili da n a m je potrebno 5. Izvagati p o t r e b n u količinu kaustične sode. U tu svrhu se najčešće koristi gaza u dva sloja. e m a j l i r a n e ili p o s u d e o d nehrđajućeg čelika. Posudu u kojoj p r i p r e m a m o natrij-metoksid treba dobro protresti ili još bolje miksati 15tak minuta uz p o m o ć bušilice i nastavka za miješanje boje.1%-tna N a O H otopina). Izmjeriti 1 ml otopine N a O H i izliti u o t o p i n u ulja. Dodavati po 1 ml otopine N a O H i nakon svakog dodavanja izmjeriti pH otopine ulja. Ponovo izmjeriti pH otopine. K o r i s t i t e p l a s t i č n e p o l i e t i l e n s k e . Za vrijeme miješanja natrij-metoksida treba imati zaštitnu opremu i po mogućnosti ne piti crno 114 115 . Dakle potrebna količina N a O H za p o t p u n u transesterifikaciju jest: 3. P r a k t i č n o je koristiti bijele. O t o p i n u l a g a n o zagrijati i miješati dok se svo ulje ne rastopi u izopropanolu. oči i pluća. Soda se mora potpuno rastopiti (označimo to kao 0. pa t r e b a m o izbjegavati koristiti te materijale pri proizvodnji biodizela. N a i m e . Na primjer. pH će najvjerojatnije biti oko 5. 3. potrebno n a m je 20 litara m e t a n o l a .5 + 2 = 5. NEMOJTE nastaviti s postupkom dok se sva s o d a ne o t o p i . Miješanjem N a O H i metanola nastat će natrij-metoksid. Postupak titracije Ovo je najteži i najkritičniji dio postupka. Soda reagira s a l u m i n i j e m . A k o u o t p a d n o m ulju ima puno vode. a može biti i smrtonosna ako je p r o g u t a m o .

Miješanje obično traje oko sat vremena. VAŽNO: za razliku od m n o g i h zemalja EU-a i svijeta. Nafta iz Iraka je regulirana. To se može napraviti kod a u t o m e h a n i č a r a i nije skupo. jer r a d i t e n a v a š e m p r i v a t n o m vlasništvu. ali također m o g u ć je da se u iznimno vrućim i suhim p o d r u č j i m a pojavi na biodizelu zelenkasta sluz. D o b r o je ugraditi mali prozirni predfilter za gorivo. kokosovo ulje. Grijanje i miješanje A k o je ulje prehladno. Jedan od načina je koristiti veliko plinsko kuhalo s većim loncem u kojem dio ulja zagrijemo na oko 100°C i zagrijano ulje p o m i j e š a m o s o s t a t k o m . Dobro je da proizvedeni Na dnu se treba odvojiti tamniji dio glicerin motor e. korištenje bilo koje vrste biogoriva za kretanje vozila u Hrvatskoj još uvijek nije regulirano. Prvo krenite sa učenjem s a m o g procesa. bolje je koristiti prvotno nabrojana ulja. t r e b a m o s a g r a d i t i m e t a l n i stalak n a k o j e m ć e b u š i l i c a b i t i čvrsto p r i č v r š ć e n a . Glicerin će pasti na d n o . Potrebno ih je zamijeniti sintetičkima. U t o m slučaju bolje je koristiti suncokretovo ulje. m o g u se koristiti uobičajeni aditive za dizelske 116 117 . m o g u ć e je da vas kazne ukoliko vas ulove kako se vozite na biodizel. n a t r i j . repičino ili sojino ulje. a svjetliji. Još jedna važna stvar je geliranje i smrzavanje biodizela. Ovisno o vrsti ulja. Tijekom zime. Cetanski broj označava kvalitetu dizelskog goriva. n a j m a n j e 8 sati pustit ćemo mješavinu da odleži. Rjeđi slučaj. (pogledati tablicu na sljedećoj stranici. d o b i v e n u m j e š a v i n u j e potrebno d o b r o izmiješati. Sto je cetanski broj veći. 5.spremnu za svaki slučaj.i h . napravili ste svoje prvo biodizel gorivo. 6.. mast). prozirni biodizel će ostati iznad. odnosno sposobnost samozapaljenja goriva kada pokrenemo vozilo. Sto se tiče proizvodnje. jer n e m a z a k o n a koji t o r e g u l i r a . Taloženje i separacija Dakle. Z a t o a k o smo u hladnijim krajevima ili gorivo koristimo zimi t r e b a m o paziti s uljima koja su sklonija geliranju ( p a l m i n o ulje. Cetanski broj biodizela je veći od o b i č n o g dizela. o d n o s n o b a k t e r i j a k o j o j p o g o d u j u takvi uvjeti. N a k o n što se mješavina miješala 1 h. Ukoliko to ne napravite. Ovdje je važno naglasiti kako to nije najhitnija stvar koju trebate napraviti o d m a h već više nešto što d u g o r o č n o treba imati na u m u . Vrijedi isto i za kaustičnu sodu. veće količine ostavite za kasnije kad ćete imati više iskustva i znanja. Ukoliko koristimo 100%-tni biodizel savjetuje se p r o m j e n a svih g u m e n i h dijelova u vozilu kroz koje prolazi gorivo. jer glicerin može začepiti filter za gorivo u vašem vozilu. Da bi r e a k c i j a bila u s p j e š n a . biodizel će kao kiselije gorivo od običnog dizela nagristi te dijelove. to ne smijete raditi po zakonu bez dozvole. odnosno razina kada ulje prelazi iz čvrstog stanja u tekuće. Da ne bismo morali stajati iznad bačve sat vremena s bušilicom u ruci. Još neki savjeti Za p o č e t a k je bolje početi s m a n j i m k o l i č i n a m a b i o g o r i v a . Također. 7. Nije niti dozvoljeno. ali se preporuča provjeriti svako vozilo zasebno. Predfilter je također koristan i zbog sklonosti biodizela da pokupi sa s o b o m prljavštine iz rezervoara koje su se nataložile od običnog dizela ili radi korozije rezervoara.m e t o k s i d izlijemo u ulje. biodizel se može početi gelirati na različitim t e m p e r a t u r a m a . Ispod tih razina ulje se počinje gelirati do smrzavanja te ga ne m o ž e m o koristiti kao gorivo. Ne biste trebali imati problema ukoliko koristite biogoriva za pokretanje generatora za struju. m o r a m o ga zagrijati na n a j m a n j e 20°C. č e k a m o narednih 8 h da se na d n u bačve nataloži nastali glicerin. A k o jest. Ipak. jer imaju veći cetanski broj. U tablici koja slijedi d a j e m o vam razine geliranja. Njeno odstranjivanje je također m o g u ć e sredstvima koja se m o g u kupiti u d u ć a n i m a koji prodaju a u t o o p r e m u . U g l a v n o m se radi o vozilima starijima od polovice ' 9 0 . T r e n u t n o je situacija negdje između neba i zemlje pa levitirate iznad rupa u zakonu. No. Još j e d n o m provjeravamo da li je sva kaustična soda otopljena u m e t a n o l u . I ratovima za n a f t u ! Sada je samo preostalo da ga izvadite biodizel iz bačve i natočite u svojeg dizelaša. zakašnjenja u paljenju su m a n j a . ako imate p r o b l e m s paljenjem. ali nije niti zabranjeno. Konačno biodizel! Čestitamo.) ZMAG-ov biodizel generator za struju biodizel odstoji oko t j e d a n d a n a kako bi bili sigurni da se glicerin d o b r o nataložio.. P r o m a t r a j t e ponašanje vašeg vozila. ponovo koristeći ručnu bušilicu s nastavkom za miješanje boje. korodira boje pa t r e b a m o paziti u kakvoj posudi r a d i m o biogorivo. a k o smo u toplijoj klimi ili koristimo biogorivo t o k o m ljeta. T a k o će n a m on uvijek pokazivati koliko n a m je kvalitetno naše gorivo. Recite doviđenja naftnoj industriji. Teoretski biste m o g l i biodizelom pokretati i vašu poljoprivrednu mehanizaciju na vašem polju. Pazite da prilikom prelijevanja ne povučete m a l o glicerina zajedno s biodizelom.

Zadruga proizvođača biogoriva u Velikoj Britaniji Biopower UK 4 razvila je svoj vlastiti način proizvodnje istoimenog goriva. Televizijska kuća Channel 4 u svojoj anketi koju je provodila na ljeto 2 0 0 4 . Grupacija Volkswagen (VW. potrošnju ili brzinu. Stoga v a m se može d o g o d i t i da naiđete na k o n t r a d i k t o r n e p o d a t k e .g u i d e / ( a q / b i o f u e l s / b i o f u e l s Vidjeti LJRL:hHp://www. Citroen. Mitsubishi.12. Ovo je stvarno lijep primjer organiziranja više ljudi u proizvodnji biogoriva. a koristiti iskorišteno ulje kada god m o ž e m o . U Francuskoj se već ubacuje u običan dizel. menzi ili pečenjari koja koristi fritezu. 2 Vidjeti r e z u l t a t e na U R L : h t t p : / / w w w . HDI m o d e l i bi m o g l i i m a t i p r o b l e m a . godine garantirala da njihova vozila m o g u ići na biodizel. H o n d a . Skoda. Hyundai. A u d i . 3 Ukoliko ste obični potrošač dovedeni ste u šizofrenu situaciju. znanjem i tehnologijom a u t o korporacije nude udio biodizela od 5% kao jedino sigurno rješenje.europa. Promijenili su odluku i odredili samo 5% biodizela kao dozvoljenog. i MG Rover. 118 119 . Ipak. ali su poslije promijenili tu odluku zbog osjetljivosti novog sistema za ubrizgavanje goriva. ali da oni ne daju g a r a n c i j u .). Renault. 2a. i Vauxhall/Opel. Potrebno je s a m o znati da lažu i imati vjeru u naše sposobnosti da sami proizvedemo biogorivo. Toyota.2005. Na d r u g o m pak mjestu pronašli smo kako u N j e m a č k o j gdje se prodaje 100%-tni biodizel na benzinskim p u m p a m a samo VW i Opel preporučuju korištenje biodizela. S a m o do 5% biodizela u svojim a u t o m o b i l i m a preporučuju: Alfa Romeo. do 5% biodizela kako bi se n a f t n o m dizelu digla kvaliteta. Volvo savjetuje konzultiranje oko modela vozila. Oni djeluju na području čitave Velike Britanije. Fiat. na način da posvuda sakupljaju iskorišteno jestivo ulje te ga prerađuju u biopower gorivo.journeytoforever. g o d i n e dobila je slijedeće odgovore a u t o korporacija.). proizvodnju i rad zadruge. Isto ga m o ž e m o miješati s o b i č n i m d i z e l o m u o m j e r i m a koje ž e l i m o . ) . čak i pri vrlo niskim t e m p e r a t u r a m a . Reakcije su različite i kod istog proizvođača u različitim zemljama ovisno kakva je institucionalna podrška biodizelu u pojedinoj zemlji. c o m / 4 c a r / b u y i n g .org/ Unatoč nekim negativnim aspektima ove metode.eij. Naglašavaju kako garantiraju biodizel koji zadovoljava sve propisane standarde koji vrijede i za obični dizel. c o . Većina proizvođača a u t o m o b i l a će upozoriti kako za ubacivanje više od 5% biodizela ( 9 5 % obični dizel. 4 Vidjeti na U R L : h t t p : / / w w w . Zanimljivo je da auto proizvođači i m a j u prilično neprijateljski odnos prema biodizelu i po t o m e je jasno kako su im veze s n a f t n i m korporacijama još uvijek jake. BMW u Njemačkoj osigurava kompletnu o p r e m u za biodizel koja se može naručiti pri kupnji a u t o m o b i l a .html JOJitml (12. za što nazad dobivaju kanistere pune biogoriva. Takvo ulje se najčešće može dobiti besplatno ili vrlo jeftino u svakom restoranu. Biopower zadruga koristi upravo takvo ulje. Princip je da članovi zadruge ulažu u sakupljanje. Austrijski institut za biogoriva pak tvrdi kako Nissan Primera. Land Rover. Mercedes (osim jedan dio proizvodnje koji ide direktno za taxi službu u Njemačkoj). 3 (11. 2 0 0 5 . c h a n n e l 4 . Također. Suzuki. proizveden nakon 2 0 0 1 .11. Već smo rekli kako u proizvodnji biogoriva na bazi biljnog ulja velik potencijal predstavlja ulje koje je već iskorišteno za prženje hrane. u k ( 1 4 .2005. Saab. b i o . A k o se radi o 2 biodizelu slabije kvalitete. Biodizel možemo direktno sipati u naš rezervoar bez straha da će stvoriti ikakve probleme u našem vozilu. ali eto niti aktivno ohrabruju pa je sve na n a m a . Svako vozilo je moguće prebaciti na biogoriva ukoliko to želimo.Tip ulja Razina geliranja u stupnjevima C čisto jestivo ulje/ SVO repičino suncokret ovo maslinovo soji no kukuruzno kokosovo palmino -5 -18 -12 12 -5 + 20 do24 + 3 0 do 38 metil-ester (biodizel etil-ester (biodizel s s metanolom) etanolom) -10 -12 -6 -10 -10 -9 14 -12 -14 -8 -12 -12 -6 10 Izvor: URL:http://www. U Nissanu N j e m a č k a kažu kako "oni aktivno ne o b e s h r a b r u j u " korištenje biodizela. Osim na području Velike Britanije mreža proizvođača biopower goriva je sve razgranatija i ima članove diljem svijeta. Samo t o . U t r e n u t k u kada ljudi na svakojakim vozilima širom svijeta rade promjene kako bi ih vozili na čisto jestivo ulje (SVO) prava je sramota da n a m prebogate novcem. Seat) je do polovine 2 0 0 4 . u svim uvjetima. Ne t r e b a m o se brinuti niti za rad motora. Ford. Volvo također priznaje granicu od 5%. Peugeot ističe kako su svi dizel modeli kompatibilni da voze na biodizel. ali ističe da u većim tipovima proizvedenim nedavno m o g u ići i veće količine biodizela. 5% biodizel) u spremnik auta ne daju garanciju. Deavvoo. Na p u m p a m a se (dakle legalno i provjereno) prodaje biodizel. 1 2 .p o w e r . Daihatsu/lsuzu.int/energu_transport/atlas/htrnlu/lbeucomp. g o d i n e ide bez p r o b l e m a na b i o d i z e l . a savjetuje v a m se od korporacija čije aute vozite da to ne koristite. KEMIJSKI MODIFICIRATI GORIVO (BI0P0WER) Osim transesterifikacije postoji i jednostavniji način da se ulje kemijski izmijeni i pretvori u biogorivo. Najbolji su iz korporacije Kia gdje kažu kako zaista ne vide zašto njihova vozila ne bi išla na biodizel. M a z d a . O biodizelu n e m a j u nikakav stav ili nisu provodili istraživanje o ponašanju biodizela u svojim vozilima te ne daju nikakvu garanciju i ne preporučaju korištenje biodizela uopće: Crvsler/ Jeep. neovisno što n a m kažu iz auto korporacija. Uvijek je bolje ostaviti sirovo jestivo ulje za prehranu. biodizel je pouzdano gorivo koje se lako može koristiti bez ikakvih preinaka u svim dizelskim vozilima.

te nema potrebe za promjenama u vozilu. To znači da a u t o koji i m a rezervoar od 45 litara s jednim punjenjem emitira 1 17 kg C O r A k o m j e s e č n o potrošite dva rezervoara to znači da g o d i š n j e s a m o s korištenjem vašeg a u t o m o b i l a emitirate 2 tone i 8 0 8 kg C 0 2 . Z a t i m . Koliku korist biogoriva čine za zaštitu prirode i klimu? M o g u li biogoriva u potpunosti zamijeniti naftu? Koliki je emergy biogoriva? Koliko bi prosječnoj obitelji bilo potrebno zemlje da zadovolji svoje potrebe biogorivima? To su pitanja na koja ć e m o sada pokušati odgovoriti. Ukoliko n e m a m o izmjenjivač topline preporučuje se smanjenje količine biopower goriva i dodavanje običnog dizela ili ubrizgavanje spreja koji će olakšati zapaljenje u cijev za zrak motora. dobiveno gorivo bit će 100% proizvod prirodnog porijekla. PDI ili PD) manje prijemčivi za SVO. za proizvodnju goriva se koristi samo prozirno. održavaju dijelove čistima i drugo. Z b o g korištenja metanola koji je fosilnog porijekla. vrlo je praktična pri s a m o m korištenju. Bolja. što je od velike važnosti. vozili na biopower gorivo. Jako su dobri i Renault. te se na taj način postiže smanjenje viskoziteta. Vauxhallu. ovdje nije uključena potrebna energija pa o n d a i emisija od fosilnih goriva koja su n a m potrebna da uopće izvadimo. U literaturi ć e m o najčešće naići na pojmove "straight vegetable o i l " (SVO). Biodizel j e : kompliciraniji i opasniji za proizvodnju. ali j e d n o m kad je o p r e m a instalirana u vozilo. Kod nekih vozila to se provodi p o m o ć u električnih grijača. kerozin. prebacimo sklopku na k o m a d n o j ploči ili negdje blizu i motor počne vući zagrijano biljno ulje iz d r u g o g spremnika. Korištenje čistog jestivog ulja je najekološkija metoda korištenja biogoriva. kad se motor zagrije. Nissan. Ulje nije potrebno kemijski modificirati. smanjuju d i m . pretvorimo i transportiramo sirovu naftu kao gorivo. Posebno s obzirom da je biopower m e t o d a i jeftinija. pruža n a m treća mogućnost. b i l j n o m ulju se viskozitet može smanjiti i zagrijavanjem na 70°C. Premda je biodizel o g r o m a n korak u odnosu na naftu. kako bi se m o t o r m o g a o upaliti sljedećeg dana kad se m o t o r i gorivo ohlade. Peugeot. Za svaku litru benzina u našem a u t o m o b i l u emitira se 2. U SAD-u se godišnje u prosjeku napravi čak više od 2 0 0 0 0 km godišnje. To je znači direktna emisija iz našeg a u t a . jednostavan proces proizvodnje. Svaka od ovih metoda (biodizel i biopower) ima svoje prednosti i m a n e . ovisi o kvaliteti) rasloji. ali kompliciranija m e t o d a . Naravno. Trebate znati kako su dizel motori s direktnim ubrizgavanjem goriva (TDI. o p ć e n i t o j e o s j e t l j i v i j e n a h l a d n i j a p o d r u č j a . a tijekom hladnijih mjeseci na biodizel. Biodizel biznismeni vrlo često se vole reklamirati kao proizvođači goriva u kojem se uopće nisu koristila fosilna goriva. 2 0 0 3 ) . terpentinsko ulje. A u d i .Princip proizvodnje biopower goriva jednostavniji je od proizvodnje biodizela. M a n e su m u : poželjno je izvršiti promjene na a u t u ukoliko živimo u hladnijim p o d r u č j i m a . Nakon toga se metode razlikuju. dvije su mogućnosti: ili je biodizel industrijalac ili nema pojima. Kao otapala m o g u se koristiti različita sredstva. Land Rover. Kad se n a k o n 5 m i n u t a ulje u d r u g o m spremniku zagrije. Toyota i drugi. Osim otapala za smanjenje viskoziteta. uljni razrjeđivači. ne treba lagati. u gorivo se d o d a j u 1 aditivi koji poboljšavaju kakvoću goriva. Većina nas potroši i više od dva puta mjesečno. pa predlažu i intervencije na vozilu u Fordu. ovisno 0 t o m e u kojoj mjeri želimo da naše gorivo bude prirodnog porijekla. N a i m e . a kada bi izračunali u k u p n u bila bi još i veća. Volvo. Pod ovim o p ć i m pitanjem sažeto je nekoliko m a n j i h . M o ž e m o reći kako su prednosti jednoga m a n e d r u g o g i obrnuto. nezasićeno ulje. Pet minuta prije gašenja motora potrebno je ponovno prebaciti na prvi spremnik da bi se cijevi i motor "očistili" od o b i č n o g ulja. ali stabilniji i bolje podnosi h l a d n o ć u . je u vozilo ugraditi još jedan spremnik za gorivo. GM i Morrisu (BioPower. mogućnost potpuno ekološkog goriva.6 kg C 0 2 (Tickell. m o r a m o ga d o b r o profiltrirati da bi se uklonile bilo kakve krute čestice. Ukoliko nas neko ide uvjeravati u t o . Najviše problema su imali. primjerice parafinsko ulje. osiguravaju bolje paljenje. 2 0 0 5 ) . Škoda. Uz odgovarajuće preinake na vozilu m o g u ć e je direktno u rezervoar točiti neprerađeno jestivo ulje. jer su zasićene masnoće preguste. kao što su korištenje toksičnih kemikalija fosilnog porijekla i nastajanje glicerina kao nusprodukta. Postoje raznorazni načini da se biljno ulje u rezervoaru zagrije. Ovo je prilično komplicirana metoda. običan dizel. white spirit. a to je modifikacija vozila. MODIFICIRATI VOZILO Način da se prevladaju negativni aspekti biodizela. VW i BMW. Bilo bi najbolje kada bismo za vrijeme toplijih mjeseci kakvih je većina. 120 121 . 3. Nakon što se ulje kroz o d r e đ e n i vremenski period (oko šest t j e d a n a . Z a t i m se ono jednostavno razrijedi d o d a t k o m otapala. CDI ili CRD. Biopower gorivo može imati problema kod temperatura nižih od 8 °C. Članovi biopower mreže razvili su posebne procesore p o m o ć u kojih se iz iskorištenog jestivog ulja lako separiraju nezasićene masnoće od zasićenih. ako koristimo korišteno ulje. Osim kemijskom p r e i n a k o m . Prvi korak s uklanjanjem krutih čestica je isti. Na primjer ako kao aditiv koristimo terpentinsko ulje. biodizel nije p o t p u n o obnovljivo gorivo. te se na taj način gorivu dodatno smanjuje viskozitet. No biopower gorivo nije idealno za hladnija podneblja. Biopower m e t o d a ima prednosti jer: nema kemikalija. tekućina za hlađenje motora zagrijava biljno ulje koje se nalazi u d r u g o m spremniku. Kad se vozilo pokrene prvih 5 m i n u t a vuče gorivo iz prvog spremnika u kojem je biodizel ili petrodizel. Z a t o članovi biopower-a preporučuju da se u vozilo ugradi mali izmjenjivač topline kojim se gorivo pri dovodu u motor zagrijava p o m o ć u vruće tekućine za hlađenje motora. a može se koristiti i novo i rabljeno jestivo ulje. bez gubitaka i proizvodnje o t p a d a . O g r o m n e su uštede emisije C 0 2 koje ostvarimo vozeći naša vozila na biodizel. Koliko su zelena biogoriva? Na kraju krajeva ovo je i najvažnije pitanje. Po iskustvu ljudi iz biopower mreže najboljim vozilima za njihovo biogorivo do sada su se pokazali: Mercedes.

nbb. u svom su istraživanju istaknuli kako je ušteda C 0 2 korištenjem etanola svega 13% s o b z i r o m na C 0 2 koji se emitira prilikom proizvodnje. C 0 2 z a m k a je pojava kruženja C 0 2 u ciklusu proizvodnje i potrošnje biogoriva.org/pdf_files/fuelfactsheets/emissions. 2 0 0 5 .Ukoliko se vozimo na 100-tni biodizel emisija C 0 2 je za čak 7 8 .nrel. PAHovi i nPAH-ovi su potencijalni uzročnici raka.2005. T i m e su i oni d e m a n t i r a l i kako se radi o energetski neefikasnom gorivu. Ipak. Pimmentalova upornost je zanimljiva pošto je nemali broj puta d o b i o ozbiljne kritike i neodgovorena pitanja zašto koristi krive i zastarjele podatke? P i m m e n t a l je d o b i o 2 0 0 5 . od kojih izdvajamo onu od Davida Morrisa s Institute for Local Self-Reliancea. biodizel daje 3.pdf (11. etanol je 8 1 % efikasnije gorivo od benzina.ilsr. Da se proizvede jedinica naftnog dizela p o t r e b n o je 1. ) . dobro je usporiti zapaljenje i t a k o smanjiti emisiju N 0 2 . gdje su dobili kako za svaku jedinicu utrošene energije fosilnog goriva. S obzirom na uloženo. g o d i n e podršku od 5 Izvor: Minnesota Department of Agriculture.oxg ( 1 3 .pdf (13.state. 122 123 . za razliku od trošenja fosilnih goriva. danas su na tržištu aditivi koji smanjuju emisiju N O x pri korištenju biodizela. I biodizel. Na taj način ne d o v o d i m o novi C 0 2 u sustav.). Vidjeti URi:http://v¥wwJ)iodiesel.oxg/ ( 1 9 . Biodizel ima veću u k u p n u energetsku iskoristivost od dizela za čak 2 8 0 % . Emisija N 0 2 ovisi o vrsti vozila. Stoga.2 jedinice fosilnih goriva. slijedeća generacija biljaka ponovno apsorbira. 5 % m a n j a od emisije vozila koje vozi na dizel. K a o i kod d r u g i h izvora energije i ovdje se p i t a m o o ukupno utrošenoj energiji potrebnoj da neki izvor energije p o č n e m o koristiti. 3 1 1 ) objavljena je studija s k u p i n e z n a n s t v e n i k a sa Sveučilišta u Berkeleyu na č e l u s e n e r g e t s k i m stručnjakom Alexom Farrellom. Čisti energetski d o b i t a k (net energy g a i n ) n a m je iznimno važna vrijednost kada govorimo o energiji. Ministarstvo energije zajedno s Ministarstvom poljoprivrede izradilo je analizu iskoristivosti biodizela.2005. zatvorenog kruga ili C 0 2 zamke. 2 0 0 5 . g o d i n e u časopisu Science ( N o . što je kako smo već rekli najneefikasniji resurs za proizvodnju goriva. 0 9 . 5 Morris je napisao posebnu studiju u kojoj je sumirao sve rezultate o emergyju biogoriva te je izložio zanimljive rezultate kako ne samo da su biogoriva energetski pozitivna već i donose više od naftnih goriva. ali i poljoprivrednoj kulturi od koje smo dobili naše ulje. CO je izrazito otrovan. Ističe se kako je povećanoj emisiji N O x uzrok veći cetanski broj kod biodizela. Ugljikovodici i sitne čestice su uzročnici lokalnog onečišćenja zraka te zbog njih nastaju astmatična oboljenja te kancerogene bolesti dišnih sustava.34 3. Označava razliku između energije potrebne da ulovimo/uberemo određeni resurs energije i energije koju n a m taj resurs nakon t o g a daje. O n i su izračunali kako etanol daje 2 0 % veću energiju od utrošene.gov/docs/legosti/fy98/24089. 6 Energetski prinos n a m označava odnos između jedinice energije koju s m o dobili i jedinice energije u fosilnim gorivima potrebne za dobivanje određene energije. N a i m e sav C 0 2 koji se ispusti u a t m o s f e r u t o k o m sagorijevanja. Ponudili su kao rješenje ulaganje u nuklearnu industriju. smrtonosan plin. zbog tzv. p r e m d a će to smanjiti snagu m o t o r a .). Također. ) . 6 ' Vidjeti i s t u d i j u U S D A a n d US DoE ( 1 9 9 8 ) Life Cycle Inventory of Biodiesel a n d P e t r o l e u m Diesel for Use i n a n U r b a n Bus.mn.html 7 Početkom 2 0 0 6 .805 0. V i d j e t i URL:http_j^v¥W. kritike kako je u k u p n a energija potrebna da ih se proizvede veća od one koju d a j u .09.us/Ethanol/ balance. što se vidi u slijedećoj tablici: B100 (100%-tni biodizel) B20 (20% biodizela) Neregulirane sulfati P A H (policiklički aromatski ugljikovodici) n P A H (dušični PAH-ovi) specifični ugljikovodici koji stvaraju s m o g -100% -80% -90% -50% -20% -13% -50% -10% Gorivo Benzin Dizel Etanol Biodizel Energetski prinos 0. ali kod biodizela pomaže nedostatak sulfata. Ovdje je važno n a p o m e n u t i kako se radi o proizvodnji etanola od kukuruza. Usporedba emisije biodizela s konvencionalnim dizelom prema Ministarstvu okoliša SAD-a (EPA) Tip emisije Regulirane ukupni nesagorjeli ugljikovodici CO onečišćujuće čestice dušični oksidi -67% -48% -47% + 10 -20% -12% -12% + 2% profesora sa sveučilišta Berkeley Teda Patzeka.20 Ukupni gubitak ili dobitak energije -19. Kao i Pimmental prije i ovaj put su dobili kritike od m n o g i h organizacija i institucija.843 1. n a URL:http://www. gdje su ponovili svoje teze o etanolu te zaključili slično kada je riječ i o biodizelu.12.mda.2 dvije jedinice energije. Dušični oksidi kojih jedino ima više također stvaraju s m o g . 1 2 . već dolazi do kruženja. a posebno etanol dobivali su od zaduženih krugova.5% -15. S t i m se posebno "proslavio" profesor David Pimentel s Cornell Universityja koji je u dva navrata proglasio etanol c r n o m r u p o m energije.7% 34% 220% Izvor: URL: http://www. URL: http://www.

6 n o g o m e t n i h igrališta da z a d o v o l j i svoje g o d i š n j e p o t r e b e za b e n z i n o m u k o l i k o bi ga d o b i v a o o d k u k u r u z a .). dok su n a m ljudi gladni.05. Velika Britanija bi od recikliranja iskorištenog ulja m o g l a zadovoljiti tek 1/380 svojih potreba za potrošnju samo u transportu ( M o n b i o t . Danas je veliki broj ljudi g l a d n o . Svega tri desetine od 1 % američkog izvoza završi kao direktna hrana za gladne u najsiromašnijim zemljama. Mobbsova računica vrijedi samo ukoliko uspijemo postići potrošnju m a n j u oko 90 litara mjesečno. m o g l i bismo od jednog hektara dobiti oko 1000 litara biodizela. Ponovno dolazimo do trenutka kada je jasno da su n a m potrebniji proizvođači biodizela. berbu i korištenje se b a c i . U svijetu se najviše proizvodi ulje kikirikija. U Britaniji je t r e n u t n o 5. Joshua Tickell je u svojoj knjizi probao izraditi računicu o mogućnostima korištenja biodizela. premda i za to postoje prepreke. Također. Konzultant za okoliš Paul M o b b s . Posebno je bila otežavajuća optužba kako se kod proizvodnje etanola javlja problem velikih površina koja pretvaramo u tvornice goriva umjesto da se proizvodi hrana za ljude. n e g o što o d e k a o h r a n a z a 2 5 najsiromašnijih zemalja zajedno. M o n b i o t je svojim kritičkim tekstom htio istaknuti kako ne bismo smjeli hraniti a u t o m o b i l e . već za hranu životinjama koje o n d a pretvaramo u meso. U SAD-u s a m o fast-food restorani proizvedu 1 1. Vidjeti:http://www. Tri desetine od jedan posto? Netko je s p o m e n u o b i o g o r i v i m a k a o k o n k u r e n c i j u h r a n i za siromašne? Više kukuruza o d e u p r o i z v o d n j u a l k o h o l n i h p i ć a u S A D . a ne zbog nedostatka hrane ili prenapučenosti. Svake godine SAD potroše 4 7 5 milijarde litara benzina i 2 2 8 milijardi litara dizela. većina biodizela u SAD-u je od G M O soje. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) u toj je zemlji 7 5 % soje genetski modificirano. Ponajmanje zbog proizvodnje biogoriva. jer se upravo osnovne kulture ne proizvode za prehranu.11. prvo kao hrana. Kao i u slučaju kukuruza i ovo je postao zeleni poligon za brojne korporacije koje si umivaju imidž r e k l a m a m a kako proizvode biogoriva od GM usjeva. vrlo često podebljana nepravednim poljoprivrednim subvencijama bogatih SAD-a i EU-a. Svake g o d i n e 24 milijuna hektara zemlje ostane neobrađeno u SAD-u. korištenjem iskorištenog ulja i neiskorištene zemlje SAD bi m o g l e zadovoljiti više od 15% od svoje potrošnje (Tickell. 2 0 0 4 ) .Hrvatska.org/story/2006/1/25/173315/103?source=daily (01. 2 0 0 3 ) .2005. No ovdje ponovno dolazimo do politike i biznisa. P o energetskom prinosu biodizel je energetski najefikasnije gorivo. no to m a n j e govori o biogorivima.3 milijarde litara iskorištenog ulja. Ljudi umiru od gladi zato što su žrtve nepravednog sustava. 9 milijuna hektara zemlje. a od toga dvije trećine odlazi u najbogatije zemlje. Za pokretanje svih svjetskih vozila biogorivom. Ponekad se stavlja na pladanj aktivističkih rasprava dilema hrana ili goriva? George M o n b i o t ( 2 0 0 4 ) je eventualno globalno prihvaćanje biogoriva s obzirom na sadašnju potrošnju nazvao " h u m a n i t a r n o m i e k o l o š k o m k a t a s t r o f o m " . Prilično je licemjerno optuživati biogoriva za mogući utjecaj na porast gladi u svijetu. Suncokret je drugo po redu ulje koje se koristi u prehrani u svijetu. što je za većinu a u t o m o b i l a dva t a n k a n j a mjesečno. što j e isto previše i neodrživo. 2 0 0 3 ) . Čak 7 6 % kukuruza koja se proizvede u SAD-u ode na prehranu životinja koje postaju meso. kada govorimo o odnosu biogoriva i gladi treba reći da vrlo često kritičari od stabla ne vide šumu. Jedan od problema je u t o m e što se danas visoko hranjive biljke proizvode za životinje. Ne t r e b a m o smetnuti s u m a kako se masovna proizvodnja biodizela bazira na sađenju m o n o k u l t u r a . a ne direktno za potrebe ljudi.7 milijuna hektara. No opet naglašavamo. što je o k o 10% potrošnje SAD-a. To n a m pokazuje rezultate pri maksimaliziranju proizvodnje. a više 0 našem suludom konzumerizmu.gristmill. poslije pšenice i riže. u svojoj knjizi Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) ističe kako prosječnoj obitelji godišnje treba 0. 8 m i l i j a r d i životinjske m a s t i ( T i c k e l l . 2 0 0 5 ) . Drugdje se ističe kako bi mogli dostići 2% (CAT. 9 n o g o m e t n i h igrališta.). Dakle. U ovom trenutku n e m a m o dovoljno obradivih površina za proizvodnju biogoriva s obzirom na pretjeranu potrošnju. Prema istraživanju University of Arizona u 10 SAD-u 40 do 5 0 % hrane spremne za žetvu. Pa super o n d a . 8 U Velikoj Britaniji Central Science Laboratory istaknuo je kako etanol dobiven o d žitarica i m a 6 5 % m a n j e emisije s t a k l e n i č k i h plinova o d benzina. Ukoliko kao omjer u z m e m o uljanu repicu ili suncokret kao kulture koje uspijevaju u Hrvatskoj. jer ć e m o sigurno trošiti više t o k o m ljetnih mjeseci kada p u t u j e m o . soje pa p a l m i n o g ulja. problem je u pretjeranoj ovisnosti o a u t o m o b i l i m a u SAD-u. 9 Iznos od 1 1.2006. Doduše. K a d a bi Britanija poželjela zamijeniti svu svoju potrošnju u t r a n s p o r t u biodizelom. 9 Ž i v o t i n j s k e m a s t i se t a k o đ e r m o g u koristiti u p r o i z v o d n j i te se g o d i š n j e proizvede 3 . trebali bismo trošiti i manje u određenim mjesecima u godini kada uglavnom boravimo u mjestu gdje radimo. N a p o m e n u l i smo 8 kako je biodizel najbolje gorivo. a ne s a m o pasivni potrošači koji čekaju da se biodizel pojavi na p u m p a m a .Ali je zato vezan za masovnu industrijsku proizvodnju SAD-a i to je cijela priča s inzistiranjem na kukuruzu kao g l a v n o m resursu za proizvodnju goriva u SADu. koje opet gotovo sav taj uvoz koriste za prehranu životinja. 2 0 0 5 ) . Svega 2 0 % kukuruza proizvedenog u SAD-u odlazi u izvoz. Bilo bi p u n o efikasnije i ekološki prijateljskije pa i manje sklono širenju siromaštva da se taj kukuruz direktno konzumira. Kukuruz je treća po važnosti kultura u svijetu. Dapače. 124 125 . 10 Vidjeti U R L h t t p ^ Z f o o d p r D d u r t i a n d d f y (12. trebalo bi udvostručiti obradive površine (National Geographic . no koliko zaista i m a m o biogoriva? O d m a h na početku da kažemo kako ga n e m a m o dovoljno.grist.u . jer već danas mi proizvodimo dovoljno hrane za sve ljude na planeti. O d r e p i c e b i t r e b a l a 3 .3 milijardi iskorištenog ulja iz restorana pokrio bi 5% u k u p n e potrošnje. bilo bi joj potrebno 2 5 .85 do 1 hektar neke uljane kulture da zadovolje svoje godišnje potrebe za gorivom. Sadnjom uljane repice dobilo bi se dodatnih 23 milijarde ulja. a onda kao gorivo. Iz U t o m k o n t e k s t u m o ž e m o istaknti k a k o b i p r o s j e č n o m s t a n o v n i k u SAD-a bilo p o t r e b n o č a k 1 1.

Na globalnoj dimenziji. Materijali koji se koriste u m o d e r n i m građevinama svugdje su isti. T i j e k o m vremena načini izgradnje postali su sve sofisticiraniji. boja i lakova također d u g o r o č n o m o g u štetno utjecati na zdravlje ukućana. i generatora. Cementare su i ekološka katastrofa na lokalnoj razini . Kao rezultat ovakve prakse čest je slučaj da živimo u n e h u m a n i m . Proizvodnja industrijskih građevinskih materijala također često uzrokuje onečišćenje. Nepotrebno trošimo fosilna goriva i z a g a đ u j e m o okoliš. c e m e n t je treći uzročnik emisije C 0 2 poslije transporta i proizvodnje energije te je industrija c e m e n t a odgovorna za 10% ukupne emisije CO. m o d e r n o graditeljstvo je vrlo neučinkovito. u svijetu. što povećava količinu nepotrebnog transporta. Prema nekim 126 127 .stanovnici koji duže vrijeme žive u blizini cementare često razviju bolesti dišnog sustava. Nekorištenjem lokalno raspoloživih građevinskih materijala prisiljeni smo građevinski materijal dovoziti iz drugih krajeva. Ta industrija je sve veći prob­ lem. Odnos hrane i goriva n a m zapravo d o b r o daje na znanje potrebu povezivanja različitih dimenzija u našem aktivizmu i životu. Isparavanja od raznoraznih umjetnih materijala. Kroz stoljeća ljudi su razvili vrlo raznolike tipove građevina. s m a n j e n j u ovisnosti o a u t o m o b i l i m a i promoviranju te poboljšavanju javnog prijevoza i biciklističkih staza. jer se približi rok isteka trajanja ili se pokvari. Razmišljamo zaokruženo o hrani. sada znate da pored mazanja tijela. T a k o se. Na primjer. ulja su dobra i za mazanje vaših vozila. Pojavom industrijskih građevinskih materijala gradnja postaje uniformirana. Neki od njih su se do danas dokazali kao vrlo funkcionalni za specifično podneblje i klimatske uvjete. dokazano je da mikrovlakna koja ovi materijali ispuštaju m o g u biti vrlo štetna za čovjeka ako dospiju u pluća. na primjer. jer za vrijeme same izgradnje dolazi do proizvodnje velike količine o t p a d a . a proizvodnja materijala sve kompleksnija. Nerijetko se d o g a đ a čak i da je zdravlje korisnika ugroženo. a to je kako ć e m o vidjeti jako često. tek nakon d u g o g niza godina korištenja staklene i kamene vune kao toplinske izolacije.samih kućanstava u SAD-u se baci 15% već kupljene hrane. posebno kada su već korištena. bez obzira na klimatske uvjete i na raspoloživost prirodnih resursa. Z a t o se t r e b a m o truditi smanjiti korištenje c e m e n t a kad g o d je to m o g u ć e i kad i m a m o dobre alternative. m o r a m o uzeti u obziri utjecaj na okoliš. jer godišnje raste proizvodnja za 5%. raspoloživim prirodnim resursima i ljudskim p o t r e b a m a . k l i m a t s k i m p r o m j e n a m a . transportu. energetski neefikasnim kućama/ zgradama. Graditeljstvo Ljudi su oduvijek imali potrebu za izgradnjom neke vrste skloništa. o t p a d u . otporu ratovima za n a f t u i fosilna goriva. Osim toga. Načini izgradnje kroz povijest su varirali ovisno o klimatskim uvjetima. Skloništa su se pretvorila u nastambe i kuće. S aspekta o t p a d a . čija funkcionalnost i estetika ne zadovoljavaju naše potrebe. energiji.. A što se tiče naših dragih ulja. u proizvodnji c e m e n t a troši g o l e m a količina energije koje dolazi iz fosilnih goriva.

celulozu u p l o č a m a ili nasjeckanu. Dobra izolacija ima najveći faktor u smanjivanju emisije CO. baš zato jer pomaže ljudima i prirodi. Efikasnost materijala . (2005) Ecovillages .. Kao i kod korištenja energije ili odnosa prema hrani i ovdje je najbolje koristiti materijale koji su n a m najbliži. Z b o g svih ovih razloga. To je danas puno teže kupiti. p u n o je češća situacija da efikasni materijali koji se nude na tržištu nisu prirodnog porijekla. Z a t o što je to lako kupiti. Danas je s obzirom na naš preveliki k o n z u m e r i z a m . uštedu na potrošnji resursa. priznajemo kako je toplinska izolacija jedina izolacija koju podržavamo. a da pritom n e m a j u štetan utjecaj na zdravlje korisnika i na okoliš. koji najčešće završi na odlagalištima i vrlo mali dio se može ponovno iskoristi u procesu gradnje. a ne biti primitivac? A eto. Trajnost . Stoga bismo se t r e b a l i t r u d i t i g r a d i t i i izolirati naše s t a m b e n e o b j e k t e sa p r i r o d n i m materijalima koje po mogućnosti m o ž e m o nabaviti lokalno. U permakulturi pokušavamo oboje smanjiti. Pod ovim p o j m o m postoji cijela zbrka oko t o g a što ekološko graditeljstvo zapravo jest. a n a k o n t o g a pasivno solarno grijanje. pri č e m u naglašavamo kako je redoslijed tih faktora važan: 1 . bez obzira što ima izvrsna izolacijska svojstva. rušenjem nastaje velika količina n e u p o t r e b l j i v o g materijala. Graditeljstvo n a m je najvažnije područje kojim štedimo energiju uz razmjerno mala financijska ulaganja. Kada razmišljamo o građevinskim materijalima odabir vršimo s obzirom na tri važna faktora. U idealnim okolnostima. A što je s potrošnjom energije za vrijeme korištenja neke zgrade ili kuće? Tržište nas je naučilo da k u p u j e m o "novije. ploče od pluta te ploče od 128 129 . e n e r g i j a k o j u k o r i s t i m o t i j e k o m življenja u s t a m b e n o m objektu p u n o veća od one koju smo potrošili za izgradnju objekta. J. U t o m kontekstu jasno je i kako je bolje obnoviti staru kuću. Prednost se naravno daje prirodnim materijalima ili što m a n j e izmijenjenim prirodnim sirovinama. emergy se povećava čak i do sedam puta. N a i m e . posljednjih g o d i n a sve veću popularnost dobivaju razni oblici ekološkog graditeljstva. Vrlo često niti n e m a m o troškova. ima manji negativni utjecaj na okoliš. struju. Na primjer. U t o m smislu ako drvo uvozimo. može vlasniku donijeti značajnu uštedu novca. Kao što smo rekli. u obzir treba uzeti energetsku efikasnost. t a k o i kasnije uštedom energije. čitava je skala različitih pozicija materijala s obzirom na u k u p n u energiju potrebnu da ih se proizvede. već je potreban bolji dizajn i efikasniji načini gradnje.povezano s u k u p n i m utjecajem na okoliš. osim što dugoročno smanjuje čovjekov negativan utjecaj na okoliš. t a k o da je uložena energija što m a n j a . lož ulje ili biomasu. Čak 2 0 % odlagališta o t p a d a sačinjava građevinski otpad. 2.novca. To je broj jedan. distribuira i n a k o n upotrebe propisno odloži. Emergy -od drveta koje ima najmanji do aluminija koji i m a najveći. Ukoliko usporedimo potrebnu energiju za proizvodnju.ovdje se stvar malo komplicira. Kako se dobro izolirati. Tu u b r a j a m o ovčju v u n u . Izvor: Bang.statistikama. kvalitetnije i bolje" sustave za grijanje na plin. Važan je i izbor materijala koji trebaju biti lokalno dostupni. Najefikasniji oblik grijanja je d o b r o izolirana kuća.A Practical Guide to Sustainable Communities: 106. Nadalje. kako prilikom izgradnje. kada se ovakav o b j e k t prestane koristiti. Dobra izolacija i pasivni solarni dizajn osiguravaju n a m ne samo uštedu energije. A jasno je kako su zidovi i granice između ljudi dobre s a m o da ih rušimo! K o d s t a m b e n i h o b j e k a t a e n e r g i j u t r o š i m o n a dva n a č i n a : u k u p n o m energijom koja n a m je bila potrebna da izgradimo objekt i energijom koju koristimo za vrijeme života u o d r e đ e n o m s t a m b e n o m objektu. n e ć e m o uvoziti slamu ukoliko i m a m o druge prirodne materijale nadohvat ruke. koja će biti usko povezana sa l o k a l n i m k l i m a t s k i m p r i l i k a m a . a sveto rezultira d u g o r o č n o m uštedom onoga čega i m a m o n a j m a n j e . lanene ploče i role. nastaje oko 3 t o n e otpada. već i osjetno kvalitetnije prostore za život. nego srušiti staru i ponovno izgraditi novu. o b r a d u i transport određenog građevinskog materijala d o b i v a m o ovakve rezultate: Materijal drvo cigla cement plastika staklo čelik aluminij kWh po toni 580 2320 2900 3480 8120 13920 73080 konvencionalnih materijala. Prvi izbor n a m dakle trebaju biti materijali prirodnog porijekla. 3. ploče od konoplje. Uzimanje svih ovih aspekata u obzir.. prilikom planiranja ekološke građevine. prilikom izgradnje stambenog objekta od 120 m2 od Veća je za otprilike pet do deset puta L prvih 25 g o d i n a života u o d r e đ e n o m s t a m b e n o m prostoru. jer se često nalazimo u situaciji da n e m a m o dovoljno informacija kako iskoristiti efikasne ekološke materijale. dvije su najvažnije pretpostavke za energetski efikasnu kuću: visok nivo izolacije i solarni pasivni dizajn. jer što materijal duže traje.M.

Tu ubrajamo staklenu vunu. 1 Neki od njih su izrazito toksični pri rukovanju (npr.uk ( 1 2 . Materijal mineralna vuna ekspandirani polistiren (stiropor) ovčja vuna balirana slama celulozna vlakna Debljina (cm) 30 3I 32 35 32 2 Materijal pluto ekspandirana glina iverica drvo šuplja opeka betonski blokovi puna opeka Debljina (i 35 55 86 97 325 355 415 Izvor: http://hgk.biznet. to je izolaciono svojstvo materijala veće. 130 131 . dok se prije koristila oznaka k. Svi i m a j u visok emergy i ne m o g u se razgraditi. Najčešće se označava kao vrijednost U.35.2005. Stoga bi ih trebali izbjegavati. ) . tijekom proizvodnje se emitiraju toksične tvari.25.greenspec. Jednostavnije rečeno ovaj koeficijent n a m govori koliko t o p l i n e neki materijal propušta. Mjerna jedinica je W/m K.pdf (20. 0 1 . Ovi materijali ne emitiraju toksične tvari i nisu opasni za rukovanje. Sto je vrijednost U(k) m a n j a . pa još uvijek m o ž e m o naići na obje oznake.co. 2 0 0 6 . te su prilikom rudarenja česta degradiranja tla i okoliša. nerazgradivi su i ne m o g u se reciklirati. spadaju u obnovljive resurse te i m a j u mali emergy a k o ih nabavljamo iz lokalnih izvora. Svakako bi ih trebali izbjegavati. Slijedeća tablica n a m pokazuje usporedbe između različitih izolacijskih m a t e r i j a l a u k o l i k o želimo d o b i t i s t a m b e n i o b j e k t s visokom e n e r g e t s k o m efikasnošću. Trenutačni građevinski propisi zahtijevaju da ova vrijednost ne prelazi 0. Ovdje i m a m o polistiren (stiropor). Slijedeću skupinu izolacijskih materijala čine oni koji su prirodnog porijekla. Vrijednost U(k) n a m daje koeficijent prolaska topline. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0. ali ih prilikom proizvodnog procesa izlažemo b r o j n i m industrijskim postupcima koji ih čine m a n j e prihvatljivima u ekološkom graditeljstvu. Svi materijali iz ove skupine su reciklirajući. a treba paziti i prilikom instaliranja da ne d o đ u u dodir s kožom ili dišnim putevima. ploče i pjenu od poliuretana i ploče od fenolne pjene.slame. k a m e n u vunu i ploče od pjenostakla. Svi ovi materijali imaju visok emergy. Također. To je količina topline koju zgrada/kuća gubi u 1 sekundi po m 2 površine kod razlike temperature od 1 K. Detaljnije pogledali na:URL:http//www.).hr/hgl(/fileovi/4174. U ovu skupinu još ubrajamo i kuglice e k s p a n d i r a n o g perlita. poliuretanska pjena). e k s p a n d i r a n i v e r m i k u l i t i e k s p a n d i r a n u g l i n u . Svojstvo toplinske izolacije nekog materijala mjeri se kao količina topline koju materijal propušta po jedinici površine po jedinici temperaturne razlike između vanjske i unutarnje temperature.01. daju n a m d o b r a izolacijska svojstva. ali također i m a j u relativno visok emergy prilikom proizvodnje. Treću skupinu sačinjavaju izolacijski materijali koji su dobiveni isključivo iz fosilnih goriva te ih ne m o ž e m o naći u prirodi. sigurni za rukovanje i nisu toksični.

Ovakve građevine dizajniraju se u skladu s lokalnim klimatskim prilikama te se pri gradnji m u d r o koriste lokalni resursi. različiti oblici gradnje g l i n o m . t e r m a l n a m a s a ) . VELIKE STAKLENE POVRŠINE NA OSUNČANOJ STRANI A k o želimo maksimalno iskoristiti potencijal sunca m o r a m o mu o m o g u ć i t i da u maksimalnoj količini prodre u unutrašnjost građevine. potrebno je znati o dužini i prodornosti korijena. duža stranica mora biti okrenuta uzduž osi istok-zapad. a ne u korištenju nekih hi-tech materijala i tehnologije. zimi ogole i propuštaju svjetlost Pasivna solarna arhitektura Ovaj t e r m i n ne odnosi se toliko na materijale koji se koriste u gradnji već na dizajn. To se postiže na taj način da se većina prozora i staklenih površina postavi na južnoj strani. streha blokira prodiranje sunca kroz prozore. Z a t o dok ih gradite uvijek možete pozvati prijatelje i prijateljice i organizirati fešte. Pasivni solarni dizajn je posebno 132 133 . lako u Hrvatskoj još n e m a m o m n o g o primjera ovakve gradnje. materijali se s l a k o ć o m m o g u ponovno iskoristiti ili su biorazgradivi. efikasan jer u n j e m u n e m a pomičnih elemenata niti posebne skupe opreme. Da bi se smanjio gubitak topline kroz staklene površine koriste se izo-stakla ili termo-stakla. d e b l j a izolacija. Da bi se m a k s i m a l n o iskoristio utjecaj sunca. emergy i ekološki otisak u ovakvim kućama jako su niski. pa ne povećavaju količinu o t p a d a na planeti. ali stabla kao što su jasen. tako da je jedna stranica duža od druge. zapadne i sjeverne strane m o g u se postaviti manji prozori koji služe isključivo da osiguraju dnevnu svjetlost. Pasivna solarna arhitektura temelji se na nekoliko jednostavnih načela: 1. Kad sadimo stabla na južnoj strani kuće (ili na bilo kojoj uostalom). a putanja ljetnog sunca visoka. Masivni zidovi od iskorištenih automobilskih g u m a punjenih zemljom predstavljaju izvrsne nosive zidove. 2. eukaliptus i drugi trebaju biti dalje od kuće. Velika pažnja se pridaje štednji energije i vode. Da bismo to spriječili iskoristit ć e m o činjenicu da je putanja zimskog sunca vrlo niska. tako da je cijela duža stranica građevine izložena suncu koje dolazi s juga (ili sjevera ako se nalazimo u južnoj Zemljinoj hemisferi). također su primjenjivi kao npr. t a k o ć e m o i dužinu ove strehe izračunati ovisno o geografskoj širini na kojoj g r a d i m o objekt. Naravno.Održivo graditeljstvo Održivo graditeljstvo se temelji na korištenju materijala koji štite ljude i okoliš. Staklene površine ne smiju biti niti prevelike i tu m o r a m o paziti jer se tijekom noći i oblačnih dana toplina najviše gubi upravo kroz prozore. kako bi ih posadili dovoljno daleko da ne oštete temelje kuće. Građevina g r a đ e n a prema pasivnim solarnim načelima ne m o r a biti skuplja od klasične. 3. Dobro je koristiti p o m i č n e zatvarače kojima se noću prekrivaju stakla da bi se smanjio gubitak topline. Voćke nisu problem. PRAVILNA ORIJENTACIJA OBJEKTA S OBZIROM NA STRANE SVIJETA Pasivne solarne građevine najčešće imaju tlocrt u obliku pravokutnika. ovakvi zidovi p o t p u n o zadovoljavaju funkcionalne i estetske potrebe korisnika. danas se pri gradnji. Kad se ožbukaju. a umjesto betona prednost se daje cigli i kamenu. Ukupni energetski troškovi. STREHA KOJA SPRIJEČAVA DA UETI SVJETLOST PRODRE U UNUTRAŠNJOST KUĆE V e l i k e s t a k l e n e površine m o g u u t o p l i j e m d i j e l u g o d i n e p r o u z r o k o v a t i pregrijavanje prostora. Pasivne solarne građevine su one koje su građene tako da same djeluju ujedno kao solarni kolektor i spremnik topline. Strukturalni elementi su od drveta. a za izgradnju pregradnih zidova m o g u se upotrijebiti stare limenke ili staklene boce. Dužina strehe mora biti t o č n o proračunata t a k o da u periodu kada korisnicima više nije potrebno zagrijavanje. tako da ovakav tip građevina često ima pasivna solarna svojstva (velike staklene površine sa sunčane strane kuće. Stvar je samo u d o b r o m dizajnu! Radi se o maksimiziranju snage sunčeve energije koja ulazi u k u ć u . Posebno mjesto u ovakvom obliku graditeljstva zauzima ponovno korištenje otpadnih materijala. prilagođeni m o d e r n i m p o t r e b a m a . ali zahtijevaju više fizičkog rada od konvencionalnih kuća. Kako putanja sunca nije ista svugdje na Z e m l j i . neke od ovih tehnika m o g l e bi biti vrlo dobro primjenjive upravo za naše okolnosti. Sa istočne. vrba. Neki principi tradicionalnog graditeljstva. a kada građevina prestane biti u funkciji. Pred v a m a se nalazi pregled nekih graditeljskih tehnika koje se baziraju na s p o m e n u t i m načelima. Rezultat ovakve gradnje može biti smanjenje potrebe za d r u g i m gorivima u svrhu grijanja čak i do 9 0 % . sustave za s a k u p l j a n j e kišnice i pročišćavanje o t p a d n i h voda te energetski sustav koji koristi obnovljive izvore energije. pogotovo stambenih objekata. Cesto se za istu svrhu na južnoj strani kuće sade stabla. sve češće koriste ekološki materijali. jablan. Korištenje svih ovih materijala uvelike smanjuje u k u p n u količinu otpada u s a m o m procesu gradnje. lako još uvijek iznimka. slamnati krovovi i slično. jer bit pasivne solarne arhitekture leži u d o b r o m planiranju. kad kažemo stabla mislimo na listopadna bjelogorična stabla koja se za razliku od crnogoričnih stabala.

T e r m a l n a masa je važna i po ljeti jer " u p i j a " toplinu iz prostora. zašto se uopće upuštati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavni razlozi: 1. Tajna je u t o m e što praščić nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukati isto kao i bilo koji drugi zid. a gdje je to m o g u ć e . To može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida. dakle ne nastaje o t p a d . Mogućnosti koje pruža ova tehnika gotovo su neograničene. a nerijetko se koriste i vodeni zidovi. čineći ga tako hladnijim. Slamnati zidovi se obavezno m o r a j u ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. Zid od balirane 134 135 . jer tvori paronepropusni sloj i zid ne diše.35. 5. a u slučaju vinove loze d o b i v a m o i voćno osvježenje. slama pruža m o g u ć n o s t i i z g r a d n j e n e p r a v i l n i h . Dakle. N a i m e s l a m a . č i m sunce zađe. Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje. Važno je po noći dozvoliti h l a d n o m zraku da ohladi termalnu masu i ponese sa sobom toplinu a k u m u l i r a n u d a n j u . Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas toliko p o p u l a r n a je v j e r o j a t n o u e k o n o m s k o j r a č u n i c i . Dakako. Rekli smo kako u Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0. 3. o r g a n s k i h o b l i k a koji n e r i j e t k o završavaju više kao umjetničko djelo. kada objekt prestane biti u funkciji slama se i n a k o n d u g o g niza g o d i n a može k o m p o s t i r a t i ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Starije objekte je lakše d o b r o izolirati nego pretvoriti u solarno pasivne objekte. zbog visokog toplinskog kapaciteta vode. dobili bismo izuzetno energetski efikasan objekt. k o j a je nusproizvod poljoprivrede. kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane. Drvo za ovu svrhu ne koristimo jer n e m a sposobnost skladištenja topline. ako korisnik to više preferira. ZVUČNA IZOLACIJA Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija. dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i m n o g o niži od trenutnih građevinskih propisa. glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu. a k o nije u s a m o m procesu gradnje građena u skladu s pasivnim s o l a r n i m n a č e l i m a . To su najčešće betonski. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od materijala s visokim toplinskim kapacitetom. Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala. ova tehnika gradnje ne bi opstala toliko d u g o . a ono što smo dobili je vrlo vrijedna kombinacija izolacionih i statičkih svojstava. Osim t o g a .obnovljivog izvora energije. ENERGETSKA EFIKASNOST I IZOLACIJSKA SVOJSTVA Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da U(k) vrijednost ne prelazi 0. Jedina m a n a ovakvih kuća je to što jednom već izgrađena građevina. a to je nekoliko stotina g o d i n a . Zato je prikupljenu toplinu potrebno a k u m u l i r a t i . 4. M e đ u t i m . gdje se strukturalni elementi objekta grade najčešće od drveta. zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. Slama neprimjetno ostaje m e đ u slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje. slame je m o g u ć e koristiti kao nosivi element. ODRŽIVOST Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine.1 3 W7 m 2 K. pa nije rijetkost da se tonski Kuće od balirane slame Prva asocijacija kada s nekim pričamo o k u ć a m a od slame je naravno priča o tri praščića u kojoj vuk otpuše cijelu slamnatu kuću. Češće se slama koristi kao ispuna. M o ž e m o na jugu posaditi i neke biljke penjačice koje će n a m osigurati sjenu i hlad. što naravno rezultira smanjenjem emisije C 0 2 u atmosferu. a praščić ostane bez krova nad glavom i mora pobjeći kod drugog praščića koji ima kuću od cigle. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 c m ) ima ovaj koeficijent oko 0. Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime. gdje se konstrukcija krovišta sidri direktno na zidove. nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli.u kuću. sok ili vino. 2. Na taj način i tijekom noći i za vrijeme oblačnih d a n a t e r m a l n a masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme sunčanih d a n a . kuća od slame može biti izvedena t a k o d a p o t p u n o izgleda k a o o b j e k t g r a đ e n k o n v e n c i o n a l n i m materijalima. Naravno.25. TOPLINSKA IZOLACIJA Da bi se usporio proces hlađenja prostora u pasivnim solarnim građevinama se koriste obilne količine toplinske izolacije. ponekad čak i trostruko više nego u klasičnoj arhitekturi. što rezultira truljenjem slame. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca . Cementna žbuka je p o t p u n o neprikladna za korištenje u kombinaciji sa s l a m o m . može se u poljoprivrednim krajevima nabaviti po relativno niskim cijenama. kad bi ova asocijacija imala veze s realnošću. Ali izbjegavanjem ce­ menta koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu p o t p u n o rješavamo p r o b l e m . jer nju možemo instalirati na bilo kakvoj građevini. Toplina se akumulira p o m o ć u termalne mase. kada ne bi bilo akumulacije topline. n i k a k o ili t e š k o m o ž e p o s t a t i p a s i v n o m s o l a r n o m g r a đ e v i n o m . U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna. a u nekim slučajevima i od metala ili a r m i r a n o g betona. DOVOUNA KOLIČINA TERMALNE MASE U pasivnoj solarnoj građevini za vrijeme zimskog sunčanog dana dovoljno je toplo da ne treba paliti d o d a t n o grijanje. kameni ili cigleni (puna cigla) e l e m e n t i . Z b o g toga se u p e r m a k u l t u r n i m krugovima veća prednost daje dobroj izolaciji.

studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće. Još jedna prednost je to što se prilikom glasnog vođenja ljubavi ne morate suzdržavati i brinuti o t o m e da li vas možda čuju susjedi. 4. NIZAK RIZIK OD POŽARA Ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Pokušaj da se zapali bala slame m o g a o bi se usporediti sa pokušajem da se zapali telefonski imenik, lako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, n e m o g u ć e ju je zapaliti. Isto je i sa balama slame. A k o pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana k o n o p c i m a , iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame d o d a m o žbuku, rizika od požara n e m a . To je i potvrđeno b r o j n i m ispitivanjima na zapaljivost. 5. NISKI TROŠKOVI IZGRADNJE U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za n j o m . Uglavnom je se smatra o t p a d n i m materijalom. Kod nas se cijena slame kreće od oko 2,5 do 10 kn po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m 2 ugrubo m o ž e m o reći da n a m treba oko 4 0 0 bala slame. A k o uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove ć e m o potrošiti 4 0 0 0 kn, što je p u n o jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova. O s i m toga na zidove od cigle ili blokova je potrebno postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor) što vrlo poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujući jednostavnosti izgradnje s l a m o m , m o g u ć e je ostvariti d o d a t n a smanjenja troškova tako da se u izgradnju uključe neprofesionalni radnici. Cesto su budući vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji. Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje g l i n o m . Ako živimo u takvom podneblju da i m a m o pristup većoj količini gline, možemo npr. iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće. Na taj način se d o d a t n o štedi na građevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno, č i m e bismo inače žbukali. Iskustvo sa žbukanjem naše kućice/bungalova od balirane slame nas je naučilo par stvari. Jako je važno da bale slažete ravno i da v a m zid ne visi prema van ili unutra. Uz tvrdo balirane bale, koje je još dobro površinski proći s t r i m e r o m po strani gdje ćete žbukati, to će v a m zaista olakšati žbukanju. Nećete morati gubiti puno vremena zapunjavanjem rupa između bala ili između bala i drvenih dijelova, a i žbuka će se bolje primati. Također je iznimno važno da u smjesi za žbukanje ne štedite na pijesku i nasjeckanoj slami. Ž b u k a u kojoj je previše gline će se previše raspucati. Smjesa mora biti žitka i laka za raditi. A k o n a m je potrebna prevelika snaga da pređemo žbukom po zidu, znači da ima previše gline.

Prvi korak - gacanje miješavine za žbukanje - glina, pijesak, nasjeckana slama i voda

Da li biste ovog čovjeka pustili u svoju kuću?

6. STRUKTURALNA STABILNOST Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi. Bale slame su prošla laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se p o g o d n i m a za izgradnju najmanje dvokatnica. A k o se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene - mogli bi graditi i nebodere. 7. ZDRAVO ŽIVOTNO OKRUŽENJE S l a m a p r e d s t a v l j a izrazito z d r a v u a l t e r n a t i v u m o d e r n i m g r a đ e v i n s k i m materijalima. Slama je prirodan materijal i n e m a štetnih utjecaja. Ne uzrokuje alergije, jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća). Kvaliteta zraka u k u ć a m a od slame je bitno bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim t o g a , za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama. 8. IZGRADNJA JE OSNAŽUJUĆA I ZABAVNA Z b o g jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na

136

obične, nestručne ljude koji i m a j u m a l o ili nikakvog iskustva sa g r a d n j o m . Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz t o g procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku. N a i m e , u patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje, u g l a v n o m pod izgovorom da je gradnja " m u š k i " posao zbog količine fizičkog rada. Neprofitna mreža W o m e n Build Houses upravo se i bavi p o v e ć a n j e m d o s t u p n o s t i g r a d i t e l j s k i h vještina i z n a n j a ž e n a m a te p r o m o c i j o m održivog graditeljstva. 1

toplinska izolacija. Tradicionalno se u svrhu d o d a t n e toplinske izolacije koristio tanki sloj trske, koji se žbukao gilnom ili žbukom na bazi vapna. Ovakve prostorije su tijekom zime bile grijane pećima na drva, što u doba kada je drva za ogrjev bilo u izobilju nije predstavljalo problem. Situacija je nešto bolja kod tradicionalne gradnje gdje su zidovi umjesto od planjki građeni od nepiljenih, samo tesanih okruglih t r u p a c a čineći tako nešto deblje zidove. N o , danas ovakav zid ne bi zadovoljio niti najniže građevinske propise. A k o u z m e m o u obzir da bi ekološko graditeljstvo trebalo voditi brigu o energetskoj efikasnosti objekta, o n d a smo još dalje od rješenja. Cesti su slučajevi da ljudi koji se odluče na o b n o v u tradicionalnog drvenog objekta m o r a j u kao toplinsku izolaciju koristiti umjetne materijale, kao stiropor ili staklenu/kamenu v u n u . Danas se u hrvatskom selu često može naići na tradicionalne drvene kuće, na kojima su rupe između planjki zabrtvljene poliuretanskom p j e n o m , koja isparava kemikalije otrovne za čovjeka i okoliš. Da li to znači da za drvene kuće n e m a mjesta u ekološkom graditeljstvu? Apsolutno ne. Objekti koji već postoje i građeni su na ovaj način, relativno jednostavno se m o g u obnoviti i pretvoriti u prelijepe i funkcionalne ekološke građevine. Za brtvljenje se m o g u koristiti razni materijali kao npr. vapnena žbuka pomiješana s m o k r o m piljevinom. U svrhu toplinske izolacije može se koristiti balirana slama, piljevina, ovčja vuna, celuloza od recikliranog papira, ekspandirana glina itd. Naravno za svaki od ovih materijala potrebno je imati znanje kako ga koristiti i koliko ga je potrebno da bismo postigli zadovoljavajući efekt. A k o se, m e đ u t i m , o d l u č i m o graditi novu k u ć u , a želimo da drvo bude primaran građevinski materijal, jer na primjer posjedujemo š u m u ili živimo u kraju gdje se drvo može nabaviti vrlo povoljno, m o r a m o se zapitati postoji li drugi način da se to ostvari efikasnije, uz ulaganje m a n j e resursa, a da krajnji cilj b u d e energetski efikasniji o b j e k t . T o n a m o m o g u ć a v a nešto m l a đ a tradicionalna graditeljska tehnika, stara tek nešto više od stotinjak g o d i n a , za čije se porijeklo dvoji - postoje indicije da su prve ovakve građevine građene u Švedskoj, dok drugi zapisi pokazuju tradiciju ovakve gradnje u K a n a d i . Gradnja zidova od drvenih cjepanica je tradicionalna tehnika gradnje gdje se zidovi zidaju od cjepanica, položenih o k o m i t o na ravninu zida slično kao kad se drvo za ogrjev n a k o n piljenja slaže uz zid kuće. U literaturi na engleskom ova tehnika naziva se "cordwood building". Cjepanice su međusobno učvršćene m o r t o m , najčešće vapnenim. Na ovaj način nastaju zidovi čiju većinu volumena tvori drvo, a prednost pred gore s p o m e n u t i m t e h n i k a m a gradnje drvetom su brojne: - nije potrebo koristiti skupocjeno tvrdo drvo, pogodnije je m e k o drvo slabije kvalitete ( d a p a č e g r a d n j a t v r d i m d r v e t o m na ovaj način može prouzročiti komplikacije). - nije potrebno imati pravilne, dugačke trupce - može se graditi od drveta

Drvene cjepanice
Kako širom svijeta, tako i u Hrvatskoj razni tipovi drvenih građevina postoje već stoljećima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje je nekad drveta bilo u izobilju, oduvijek se g r a d i l o d r v e t o m . Brojni su slučajevi g d j e se drvo koristilo vrlo e k o n o m i č n o - samo kao konstrukcija, a kao ispuna se koristio neki dostupniji materijal (npr. glina pomiješana sa s l a m o m ili opeka). No vrlo su česti slučajevi gdje se drvo koristilo izrazito neefikasno - za izgradnju čitavih zidova. U t o m slučaju količina drveta utrošenog za jedan objekt je g o l e m a . Nadalje, ovakva drvena građa morala je biti piljena, kako bi se elementi (planjke) mogli slagati jedan na drugi, čineći tako kontinuiranu površinu - zid. U doba prije automatiziranih pilana to bi značilo da je u izgradnju ovakvog objekta potrebno ugraditi o g r o m n u količinu stručnog ljudskog, fizički zahtjevnog rada. Danas taj posao za nas obavljaju strojevi, ali koriste fosilna goriva, pri č e m u zagađuju. D o d a t n o ograničenje ovakve gradnje je to što drvo mora biti izuzetno kvalitetno i prema t o m e skupo. Obično se koristi hrastovina ili neko d r u g o tvrdo drvo. A konačan rezultat ovakve gradnje su relativno tanki zidovi, u g l a v n o m ne deblji od 8 c m , od materijala koji i nije najpogodniji kao

Više o o v o j g r u p i m o ž e t e n a ć i n a URL:http://www. i m o g e g y p s y . c o m / w b h w b h . h t m ( i 5 . 1 2 . 2 0 0 5 ) .

138

139

bilo kojeg o b l i k a ili d u l j i n e , d a k l e m o g u ć e je iskoristiti i drvo d o b i v e n o prorjeđivanjem šume, pa čak i nepravilne grane. - na ovaj način m o g u se graditi zidovi bilo koje debljine. A k o su zidovi dovoljno masivni ujedno služe i kao toplinska izolacija. - m o g u ć e je graditi zidove nepravilnih oblika - zaobljene i zakrivljene strukture nisu rijetkost u ovom tipu gradnje što može povećati estetsku vrijednost objekata. Z b o g svih n a v e d e n i h r a z l o g a , ova g r a d i t e l j s k a t e h n i k a p o s t a j e sve popularnija, naročito s obzirom na rastući trend gradnje prirodnim materijalima.

gdje gline i m a u obilju. Pa krenimo r e d o m : Zidovi od sabijene zemlje Tehnologija kojom je građen kineski zid, pokazala se kao vrlo efikasno i trajno rješenje za izgradnju zidova. Primjere ovakvih građevina možemo naći širom cijelog svijeta, gdje god ima zemlje koja sadrži odgovarajući omjer gline i pijeska, a n a m a najbliži su u Slavoniji i Mađarskoj. Tehnika je vrlo jednostavna - u drvene kalupe, koji podsjećaju na šalung za betoniranje, ubacuje se zemlja i sabija. A l a t za sabijanje može biti vrlo jeftin i jednostavan, izrađen od drveta, a m o g u se koristiti i skupi strojevi za sabijanje. Kad se kalup p o t p u n o ispuni sabijenom z e m l j o m , on se rastavlja i diže za sloj više, te ponovo zapunjava zemljom i sabija. Na taj način m o ž e m o graditi zidove bilo koje visine, dokle god pazimo da debljina zidova bude dostatna. U tradicionalnim s t a m b e n i m objektima u kontinentalnim krajevima debljina zida nerijetko prelazi 40 c m , pa sve do 60 c m . U kombinaciji sa zidanim pećima na drva, ovakvi zidovi predstavljaju odličan omjer izolacije i t e r m a l n e mase. M a n a ove tehnike je u t o m e što je zahtijeva o g r o m n u količinu m a n u a l n o g , fizički zahtjevnog rada. Nepečena opeka Od odgovarajuće smjese gline i pijeska m o g u se izrađivati opeke koje se ne peku, već se s a m o suše na suncu. Nepečene opeke se zatim zidaju na isti način kao i klasični zidovi, osim što se za povezivanje ne koristi cementni mort, nego smjesa gline i pijeska (ista o n a od koje su izrađene opeke). Veličina opeka, ovisno o tradiciji, prilično varira. T a k o se na bliskom istoku koriste nepečene opeke veličine 20 x 20 x 5 c m , d o k na primjer u Meksiku m o ž e m o naći velike, masivne, nepečene opeke dimenzija čak 40 x 30 x 30 c m . I smjesa materijala od kojih se opeke izrađuju može prilično varirati. Na primjer, na području Balkana tradicionalno se izrađuju nepečene opeke (u ovima krajevima se nazivaju čerpići), koje sadrže određenu količinu celuloznog materijala koji služi da bi se smjesa bolje povezala te se smanjuje raspucavanje tijekom sušenja. U tu svrhu se u smjesu najčešće dodaje pljeva od žitarica ili sitno sjeckana slama. T a k o đ e r se može koristiti prethodno n a m o č e n a piljevina. Udio slame može varirati od vrlo visokog do simboličnog. Osim vanjskih zidova, od nepečene opeke m o g u se graditi i unutrašnji, pregradni zidovi, pogodne su za izgradnju zidanih peći, a ponekad se koriste i za popločavanje podova, ali ne kao završni sloj. Na Bliskom Istoku, posebice u Iranu, i m a m o primjere gdje su čak i krovovi građeni od ovog materijala. Kupole i svodovi od nepečene opeke o m o g u ć a v a j u da cijela građevina bude izgrađena od ovog materijala, što je ekonomski vrlo isplativo ako i m a m o pristup velikoj količini gline.

Glina/zemlja
Tradicionalno, glina je pored kamena najrašireniji građevinski materijal na našoj planeti. Vjerojatno je i najstariji - mravi ga koriste već milijunima godina za izgradnju mravinjaka. U izgradnji ljudskih skloništa, glina se koristi od pamtivijeka na najrazličitije načine, ovisno o podneblju i vrsti tla. Procjenjuje se da d a n danas oko jedne trećine u k u p n o g stanovništva naše planete živi u n a s t a m b a m a g r a đ e n i m od zemlje. Desetine tisuća gradova i sela su doslovno p o d i g n u t a iz zemlje na kojoj počivaju. K a o supstanca, glina je jedinstveni materijal, jer ima specifična svojstva, osim za g r a d n j u , pogodna je i za rast biljaka. Sto je u stvari glina? Glina se sastoji od vrlo sitnih čestica minerala koje su nastale glacijalnom erozijom. Dakle tijekom milijardi godina, ciklus smrzavanja i o d m r z a v a n j a djelovao je na k a m e n , čineći ga sve sitnijim i sitnijim. Od komadića k a m e n a nastao je pijesak, a daljnjim djelovanjem glacijalne erozije nastale su najsitnije čestice - glina. O n o što je za glinu specifično je upravo veličina čestica - čestice su toliko sitne d a , kad se pomiješa s v o d o m , svaka čestica gline biva okružena polarnim molekulama vode, čineći tako konzistentnu materiju. Upravo ovo svojstvo glini daje plastičnost i mogućnosti oblikovanja koja se koristi u keramici. Sušenjem voda isparava, a oblikovani predmet se stvrdnjava i trajno zadržava željeni oblik. Spaljivanjem glinenih predmeta dolazi do kemijske reakcije pri kojoj nastaje keramika (u graditeljstvu je to opeka). Ali to je zasebna t e m a , ovdje ć e m o se baviti s a m o nepečenom, sušenom g l i n o m kao građevinskim materijalom. Pokušajima da na što jednostavniji način, uz što efikasnije iskorištenje upotrebljenih resursa izgrade što funkcionalnije i trajnije kuće, ljudi su razvili niz različitih građevinskih tehnika, gdje koriste glinu kao glavni građevinski materijal. T a k o se na bazi gline m o g u graditi vanjski zidovi, unutrašnji - pregradni zidovi, podovi, pa čak i krovovi, u obliku kupola ili svodova. Glina se osim toga koristi i za žbukanje u kombinaciji sa d r u g i m graditeljskim tehnikama, kao kod zidova od balirane slame. Tehnike obrađene u ovom tekstu su u g l a v n o m tradicionalne ili se baziraju na tradicionalnim načinima gradnje. Ali sve su primjenjive i danas u područjima

140

141

brojna su mjesta na svijetu gdje tlo ne sadrži dovoljno gline da bi se zemlja m o g l a formirati i držati skupa. Smjesu je m o g u ć e lijevati i direktno u šalung. n a p u n i m o u plastične vreće. U literaturi na engleskom ovu tehniku ć e m o naći pod p o j m o m "cob building". č i m e se smanjuje utrošeni rad. Plastika od koje su vreće Automobilske gume Automobilske g u m e su sveprisutan o t p a d . žitarica će proklijati u zidu. Dobro je smjesu prije korištenja ostaviti 12 sati da odstoji. A k o zid treba imati i svojstvo nosivosti. mladice se t a k o đ e r osuše i ne predstavljaju nikakvu opasnost od truljenja. a česti su primjeri gdje se na ovaj način grade čak i kupole i svodovi. a motor može biti električni. Interes za gradnju vrećama pokazala je i NASA. koje će se kasnije koristiti za zidanje. treba dosta dugo vremena da se osuše. Kada se zid p o t p u n o osuši. a djeluju i kao dodatna armatura. a ponajviše sunca. Kao vezivo se najčešće koristi cement. u smjesu se može dodati i određeni udio pijeska. U t o m slučaju plastika obavlja i funkciju horizontalne hidroizolacije te sprječava penjanje vlage sa tla. Zanimljiva pojava za vrijeme sušenja je da ako u slami ostane ponešto sjemena. Najčešće se koristi u kombinaciji s n e k o m vrstom konstrukcije koja nosi krovište. a na njega bi se nabacivala mješavina gline i slame. Ova graditeljska tehnika. Z i d a n j e m ovih blokova nastaju masivni zidovi. kamenja i ponešto gline. N a i m e . a k o su debeli. ali sva slama m o r a biti prekrivena t a n k i m slojem tekuće gline. nastaje materijal koji se vrlo lako može oblikovati. č i m e zid postaje teži i čvršći. Kao nož se može iskoristiti nož za kosilicu. G u m e se u g l a v n o m spaljuju i pritom onečišćuju zrak ili ih se baca po š u m a m a . ali nije ih m o g u ć e reciklirati za proizvodnju novih g u m a . Vreće Već stoljećima. čak do g o d i n u d a n a . Postoje zapisi da se već u dvanaestom stoljeću gradilo na ovaj način širom Europe. Kad reciklaža 142 143 . vreće bi se jednostavno ispraznile. lako se koriste vreće . M l a d i c e zatim probijaju kroz zid te ubrzavaju sušenje transpiracijom. zidovi su zaštićeni krovištem.Mješavina gline i slame Kada glinu ne koristimo kao primaran materijal. Na taj način se izbjegava potreba za krovištem. Negativna strana ove tehnike je to što zidovima. dobit ć e m o građevinske blokove izuzetnih statičkih svojstava. koja i sama provodi ispitivanja na vrećama. samo nekoliko stotina puta veće zapremine. N a k o n toga se dodaje slama. Isparavanjem vode u nastaloj strukturi ostaju milijuni mjehurića zraka te nastaje materijal izuzetnih termoizolacijskih svojstava. U našim krajevima ovaj materijal se je koristio s a m o za izgradnju pregradnih zidova. slamnate. pa čak i duže ako g r a d i m o u vlažnom p o d n e b l j u . Na mjestima gdje slame i gline ima u izobilju. kako vanjski tako i pregradni. Potrebno je dodati što više slame.koristeći lokalno iskopanu zemlju i vreće proizvedene na Z e m l j i . ovaj način gradnje ponovo privlači pažnju. Ali a k o takvo tlo. Z a t i m se smjesa koristi tako da se slaže u šalung ili se nabacuje na pleter. U slučaju vanjskih zidova. Mješavina se može pripremiti u većem koritu ili rupi iskopanoj u zemlji. U koritu je najprije potrebno napraviti žitku smjesu zasićenu g l i n o m . jer ih jednostavno n e m a ili nisu zadovoljavajuće strukture. zbog visokog udjela slame ovakva građevina ima odlična izolaciona svojstva. Papir Kuće od papira!? Sto je slijedeće? Kuće od čokolade? Kula od karata? lako zvuči nevjerojatno. dobit ć e m o smjesu koja se može lijevati u kalupe. već se prerađuju u neke druge proizvode. proizvedene brzo bi degradirala pod utjecajem kiše i vjetra. U novije vrijeme. Između stupova konstrukcije ispleo bi se pleter od šiblja. npr. najvjerojatnije je najstarija metoda gradnje s l a m o m . i d a n danas može biti vrlo e k o n o m s k i isplativo koristiti ovu graditeljsku t e h n i k u . ali postoje i uspješni primjeri gdje je kao vezivo korišteno vapno ili čak glina. koje će se vjerojatno sastojati većinom od pijeska. sameljemo i pomiješamo s nekim vezivom. ali ipak slabija nego čista balirana slama. Od ove smjese m o g u se lijevati cigle bilo kojih veličina i oblika. Od ovog materijala m o g u se formirati čitavi zidovi. U novije vrijeme se recikliraju. Kao mort za povezivanje koristi se ista ova smjesa. Naravno u završenoj građevini. Z a t o se ovi zidovi ž b u k a j u te na taj n a č i n plastika ostaje zaštićena od atmosferskih utjecaja. Osim za kompletne građevine. A k o u z m e m o stari papir (ne isključivo novinski). a g u m e su potrošan materijal. vreće punjene pijeskom se koriste za izgradnju privremenih struktura. ali papir se može koristiti kao bazični materijal za izgradnju zidova. što je često najskuplji dio građevine. prve svemirske stanice koje će biti izgrađene na Marsu i Mjesecu mogle bi biti izgrađene upravo na ovaj način . N a k o n što je struktura odslužila svoju privremenu funkciju. M a n j e više svi i m a m o a u t o m o b i l e . n a m o č i m o ga u obilnoj količini vode. Budući da su potrošan materijal. kao što su brane ili zaštitni zidovi. koji po dizajnu podsjeća na običan kuhinjski blender. vreće se često koriste za izgradnju temelja za neke d r u g e zidove.industrijski proizvedeni materijal. na primjer od starog stroja za rublje. između svakog sloja se postavlja bodljikava žica koja sprječava klizanje slojeva. nego samo kao vezivno sredstvo sa s l a m o m . Za mljevenje papirne kaše koristi se veliki mikser. g o m i l a ih se sve više i više. Zidovi su često debeli čak i do 60 c m . Da bi se povećalo trenje m e đ u slojevima vreća. N a i m e . ova graditeljska tehnika o m o g u ć u j e vrlo jeftinu izgradnju na mjestima gdje je nemoguće koristiti lokalne prirodne resurse. što sprječava da se papir n a m o č i i istruli. najčešće izrađen u kućnoj radinosti.

zakaže, u p r o b l e m a t i k u uskaču raznorazne m e t o d e ponovnog iskorištenja o t p a d a . Jedan od načina kako se a u t o - g u m e m o g u ponovno iskoristiti je da se koriste kao građevinski materijal. Gradnja zidova od bačenih automobilskih g u m a u stvari je križanac između dvije već spomenute metode, a to su zidovi od sabijene zemlje i zidovi od vreća. Dakle, a u t o - g u m e se pune zemljom koja se zatim sabija, kako bi u svaku g u m u stalo što više materijala, čineći g u m u što težom i čvršćom. G u m e se, poput cigli, slažu sloj po sloj i na licu mjesta pune zemljom. Prednost ove metode pred zidovima od sabijene zemlje je u t o m e što g u m e služe kao trajna a r m a t u r a i šalung te tako o m o g u ć u j u izgradnju i na mjestima gdje je zemlja sipka i ne obiluje g l i n o m . Prednost pred vrećama je očita - vreće je potrebno proizvesti i kupiti, a a k o odete kod lokalnog vulkanizera i tražite ga da vam

pokloni par stotina starih g u m a , bit će više nego sretan da v a m izađe u susret. Vjerojatno će vas počastiti i p i ć e m , jer ste mu uštedjeli novac koji bi on m o r a o dati za zbrinjavanje ovog o t p a d a . Ovakvim o b l i k o m gradnje nastaju masivni, gotovo neuništivi zidovi koji se m o g u koristiti za izgradnju stambenih objekata. U t o m slučaju zidovi se žbukaju (najčešće g l i n e n o m žbukom) i od ružnog otpada pretvaraju u prelijepe f o r m e koje će zadovoljiti i najzahtjevnije estetske kriterije. G u m a , ako je između slojeva žbuke zaštićena od vanjskih utjecaja, se ponaša kao inertan materijal te ne ispušta nikakve nepoželjne kemijske spojeve u prostor korisnika kuće. Osim za izgradnju stambenih objekata, ovakvi zidovi su vrlo pogodni za terasiranje kosih terena, čineći t a k o barijere koje sprečavaju klizanje terena i eroziju tla. Najpoznatiji oblik gradnje a u t o m o b i l s k i m g u m a m a je "earthship" koncept. Pokušajima arhitekata da izgrade kuću koja će biti u mogućnosti opskrbiti svoje stanovnike energijom, v o d o m , m a n j i m dijelom hrane te koja će moći pročistiti vlastite o t p a d n e vode, nastala je kuća koja uistinu svojim izgledom podsjeća na prizemljeni svemirski brod, a odatle i naziv "earthship". Troškovi padaju na nekih 4 0 - 7 0 % konvencionalne kuće. U kombinaciji sa solarnim pasivnim dizajnom diže se skoro do 100%. M n o g i vlasnici eartship kuća se hvale kako u takvim objektima uopće n e m a j u troškove za grijanje. Osim što su energetski efikasne jer se redovito grade u skladu sa pasivnim solarnim načelima, gotovo uvijek se kombiniraju sa sustavima za sakupljanje kišnice, pročišćavanjem o t p a d n i h voda i neovisnim sustavima za električnu energiju (najčešće sunce i vjetar, u m a n j o j mjeri biomasa). Budući da se sa sunčane strane nalaze velike staklene površine unutar ovih kuća ima m n o g o prostora za uzgoj jestivih biljaka, koje najčešće istovremeno koriste hranjive tvari iz otpadnih voda kućanstva. Naposljetku, izgradnjom ovakvog prizemljenog svemirskog broda smanjit ć e m o količinu o t p a d a koji pritišće planetu jer se, osim automobilskih g u m a , u svrhu izgradnje koriste i drugi otpadni materijali kao što su npr. limenke i staklenke. Još jedna specifičnost earthshipova su interijeri, koji svojim o r g a n s k i m zakrivljenim f o r m a m a i inovativnim n a č i n i m a korištenja otpadnih materijala redovito podsjećaju na radove Hundertwassera u kombinaciji sa tradicionalnim graditeljstvom.

Krovovi
Kada g r a d i m o k u ć u v j e r o j a t n o n a j s k u p l j i d i o k u ć e predstavlja krovište. Prvenstveno zato što je za izgradnju krovišta potrebno kupiti prilično veliku količinu piljene drvene građe. A k o n a m je cilj koristiti prirodne materijale, za pokrivanje krova ć e m o najvjerojatnije odabrati glineni crijep koji je često skup. Na primjer, često je skuplji od nekih umjetnih materijala kao što su npr. šindra
Primjer gradnje automobilskim gumama na Recikliranom imanju. Prikazan je proces od slaganja gumu do zapunjavanja i konačnog izgleda terasa.

ili valovite ploče koje sadrže azbest, tzv. "Salonit" ploče.

144

145

Jedan od načina da se pojeftini izgradnja krovišta je da se izbjegne g r a đ a piljena u pilani. Velik dio krovišta se može sagraditi od oble, neobrađene drvene građe. A k o drvo nabavite lokalno, smanjit ćete troškove na transportu. Još a k o ga sami osušite i uz p o m o ć bolje motorne pile izrežete na odgovarajuću dužinu, uštedjet ćete dosta novca. Osim t o g a , velike su šanse da će drvo pripremljeno na ovaj način biti m n o g o kvalitetnije od o n o g koje bismo kupili u pilani.

tech m e t o d a koje koriste sedmeroslojne podloge, pa do jednostavnih krovova koji i m a j u samo jednu m e m b r a n u . U o v o m d r u g o m slučaju kao m e m b r a n a može poslužiti bitumenska Ijepenka, g u m e n a m e m b r a n a ili PVC folija. Koji g o d od ovih materijala koristili, m o r a m o paziti da površina bude kontinuirana, bez mjesta kroz koja bi m o g l a proći voda, te da m e m b r a n a posvuda bude zaštićena od sunčeve svjetlosti. M a n j e više svi umjetni materijali degradiraju pod utjecajem UV zraka. PVC je u zelenom graditeljstvu nepoželjan jer dolazi do zagađenja prilikom njegove proizvodnje, a sagorijevanjem PVC-a nastaje otrovan plin dioksin. Prikladan materijal kao m e m b r a n a je bitumenska Ijepenka, jer nije pretjerano skupa, a uz p o m o ć plinskog plamenika se lako može spajati zavarivanjem. Bitumensku Ijepenku je potrebno zaštititi d o d a t n i m slojem protiv m e h a n i č k o g oštećenja. Mi s m o na V u k o m e r i ć u nakon Ijepenke stavili sloj nepropusne g u m e n e m e m b r a n e (guttabeta) koja na sebi ima utore za vodu. N a m e m b r a n u dolazi v o d o p r o p u s n i sloj g e o t e k s t i l a . T i m e s e o m o g u ć u j e biljkama da se korijenima zapetljaju kroz geotekstil te d o đ u do utora g u m e n e m e m b r a n e , gdje se zadržava voda. Naš zeleni krov je stvarno lijep i super je na njemu sjediti i uživati u pogledu i još koječemu.

Tradicionalni krovovi
Jedan od n a č i n a da p o k u š a m o smanjiti troškove izgradnje krovišta je da koristimo lokalne, prirodne resurse kao što se to tradicionalno radilo stoljećima. Slamnati krovovi i krovovi od trske predstavljaju odličan način da se iskoriste lokalni materijali koji se m o g u dobiti gotovo besplatno. Drvena šindra je također način da se iskoristi lokalno drvo. Na mjestima koja obiluju pločastim k a m e n o m , logično bi ga bilo iskoristiti za pokrivanje krova. M e đ u t i m ove metode od osobe koja izvodi radove zahtijevaju veliku stručnost. N e k a d su se ova znanja i vještine prenosile s koljena na koljeno, a danas su rijetki majstori koji još znaju tajne zanata. Z b o g t o g a majstori skupo naplaćuju svoj rad, pa se na koncu može desiti da ovakvo krovište bude i skuplje nego klasično, č a k i a k o materijal nabavimo besplatno. No ako ste osoba koja je spretna s alatima i graditeljstvom, možda se možete sami upustiti u gradnju nekog jednostavnijeg, manjeg primjera slamnatog krova ili krova pokrivenog drvenom sindrom. Danas postoji i literatura koja u detalje opisuje kako graditi ovakve krovove.

Zeleni krov
Zeleni krovovi su odličan način da se izbjegne korištenje skupog crijepa. Osim t o g a , a k o je dobro izveden, zeleni krov d o d a t n o djeluje kao toplinska izolacija s vanjske strane kuće. Ovakvi krovovi su uvijek estetski privlačni, a kuće sa zelenim krovom m a n j e d o m i n i r a j u nad okolišem - one se stapaju sa krajolikom. O n o na što uvijek treba paziti sa zelenim krovovima je težina, postoje raznorazni tipovi zelenih krovova, od o n i h gdje je sloj zemlje debeo čak pola metra (intenzivni), pa sve do onih sa vrlo t a n k i m slojem zemlje i komposta (ekstenzivni). Zeleni krovovi variraju od pravih vrtova do travnjaka i raznih vrsti žednjaka koji uopće ne trebaju previše zemlje. U t o m smislu i m a m o ekstenzivne (nosivost 6 0 - 1 5 0 kg/m ), poluintenzivne te intenzivne ( 2 0 0 - 5 0 0 kg/m ) tipove zelenih krovova. O klimatskom p o d n e b l j u ovisi i kakve ć e m o biljke saditi. Logično je da t a m o gdje prevladava suha klima, nećemo saditi biljke koje zahtijevaju p u n o kiše. Krovište mora biti dovoljno čvrsto da nosi teret zelenog krova, zajedno s m a k s i m a l n i m m o g u ć i m t e r e t o m snijega koji se u o d r e đ e n o m podneblju može očekivati. Druga stvar na k o j u t r e b a paziti je da podloga bude savršeno vodonepropusna. U protivnom bi se m o g l o dogoditi da krov počne prokišnjavati. Sto se tiče podloge koju koristimo opet postoje raznorazne varijante, od high2 2

Zeleni krov - Reciklirano imanje

Sadnja na zelenom krovu

Travnate krovove s m a t r a m o lakšima ako imaju 5 do 15 cm zemlje, t a k o da n a m g o t o v o nikad neće biti potrebno d o d a t n o pojačanje krovne konstrukcije. Također n a m nije potrebno zalijevanje, jer i m a m o biljke i pokrov koji je naviknut rasti u m a l o zemlje, s plitkim korijenjem i bez previše vode. Posebno zanimljiv t i p zelenog krova je jedan sistem gradnje koji su razvili članovi neprofitne organizacije ArchiBio iz Q u e b e c a . O n i umjesto debelog sloja zemlje na krovište stavljaju baliranu s l a m u . Na slamu se stavlja tek t a n a k sloj zemlje i komposta ili gnojiva te se u njega sade biljke. Posebno p o g o d n e biljke za ovakav t i p krova su jagode, jer i m a j u plitko korijenje koje učvršćuje površinski sloj. Krovište obavezno mora biti n a g n u t o da bi se osiguralo otjecanje vode. Kutovi nagiba najčešće su mali, svega nekoliko stupnjeva, ali m o g u biti i strmiji, do 33 stupnja. Na krovovima s kosinom v e ć o m od 20 stupnjeva, potrebo je

146

147

ugraditi i pregrade

(drvene ili metalne) kako bi držale slojeve sa zemljom i

biljkama. U slučaju strmijeg krovišta između vodonepropusne m e m b r a n e može se staviti sloj starih tepiha ili geotekstila da bi se spriječilo klizanje slame i organskog materijala niz kosinu. Z a t i m se jednostavno na m e m b r a n u (ili tepihe) slaže balirana slama. Uz rubove krovišta potrebno je postaviti barijere koje sprječavaju da slama i organski materijal padne s krova. U tu svrhu se m o g u koristiti daske slabije kvalitete ili okrajci iz pilane. M o r a m o paziti i na d o b r u drenažu da se voda ne zadržava na krovu. N a k o n što d o d a m o t a n a k sloj zemlje, komposta i/ ili gnojiva, m o ž e m o zasaditi bilje po izboru. Prednost se dakako daje biljkama koje i m a j u plitko korijenje. Jedina biljka koja se nikako ne smije naći na zelenom krovu bilo kojeg tipa je čičak, jer ima vrlo snažan korijen, koji p o p u t svrdla probija sve, čak i ako naiđe na dasku. Ovako izgrađeni krov je p u n o lakši od zelenog krova koji se sastoji s a m o od debelog sloja zemlje, ali je još uvijek dosta teži od klasičnog, oko 5 0 0 kg po m 2 . Z a t o prilikom izgradnje konstrukcije treba ovu cifru uzeti u obzir, a treba joj pribrojiti i maksimalnu težinu snijega za određeno podneblje. Premda ne kao zidovi, i zeleni krov je d o d a t n i izolator našeg objekta. Zimi sprječava g u b i t a k topline, a ljeti osvježava naš stambeni objekt. T a k o đ e r n a m služi i kao zvučni izolator. Posebno su korisni vrtovi na krovovima zgrada u gradovima zbog zagađenja zraka. Naravno m o g u poslužiti kao d o d a t a n izvor hrane, da ne spominjemo ljepotu takvih prostora. Ipak, savjetujemo prije nego se odlučite za takav projekt, provjeriti statiku podnožja na kojem planirate stvoriti vrt. Problem znaju biti i vjetrovi, a potrebno je pojačano zalijevanje, ali ukoliko ne postoji drugi prostor oko naše zgrade, zeleni krovovi kao vrtovi su nešto najljepše. Za istu svrhu u gradovima m o ž e m o koristiti i naše terase i balkone.

loza i ukrasna pavitina se obavijaju oko pergola i potpornja. Sličnu p o m o ć trebaju i glicinija, hmelj, kozja krv, ruže i kupine penjačice. Kada d o đ u do krova biti će p o t r e b n o u o b i č a j e n o n a d g l e d a n j e žlijeba, ali će t a d a početi djelovanje zelenog krova. Trajnice su najbolje na sjevernom dijelu kuće, a ponekad i na z a p a d n o m a k o n a m dolaze hladni vjetrovi ili kiše s te strane. Jestive biljke se sade na južnoj strani kuće.

Podovi
Za pod je najbolje drvo iz kontroliranog gospodarenja. U obzir dolaze i lino­ leum, pluto ili lokalni k a m e n . Ukoliko ne m o ž e m o doći do ovih materijala drugi izbor je keramika, g u m a i reciklirana g u m a . Trebali bismo izbjegavati PVC ili proizvode koji ga sadrže p o p u t l a m i n a t a . Kao mogućnost ne treba odbaciti niti zemljane podove jer ih je m o g u ć e izvesti tako da b u d u vrlo uredni i praktični. Impregnacijom se postiže dodatna otpornost na habanje te otpornost na tekućine.

Boja
Za bojanje naših zidova najbolje je koristiti boje na bazi lana s p r i r o d n i m p i g m e n t i m a . Ukoliko ne m o ž e m o doći do takvih boja koristimo o n e koje se baziraju na d r u g i m biljkama ili na kazeinu. Ovdje m o ž e m o ubrojiti i korištenje vapna ili boje na bazi gline. Boje sintetičkog porijekla sadrže f o r m a l d e h i d , glikol eter, poliuretan, vinil klorid i druge otrovne kemikalije. Treba ih izbjegavati, posebno za unutrašnje farbanje.

Grijanje
Bilo bi d o b r o ne grijati se na fosilna goriva. U tu svrhu najbolje je koristiti drvo. Ali isto t a k o važno je izbjegavati neefikasne metalne peći kakvih je p u n o naše tržište, jer će n a m onda grijanje na drva biti izvor frustracija i financijski teret. N e ć e m o i m a t i r a v n o m j e r n u t o p l i n u po cijeloj kući i u z i m a t će n a m p u n o vremena. Grijanje na drva najefikasnije je masivnim zidanim pećima. Neovisno što su te peći efikasne same po sebi, d o b r o se nadopunjuju sa solarnim pasivnim dizajnom, jer djeluju kao termalna masa. Imati efikasne peći iznimno je važno danas kada čak 2,4 milijardi ljudi (gotovo 4 0 % ) još uvijek za svoje grijanje i kuhanje ovisi o drvetu, drvenom ugljenu i životinjskom izmetu. Biomasa čini 3 8 % osnovne energije u zemljama u razvoju, a u nekima čak i 90%. Uz korištenje održivih tehnika za kuhanje, uštede koje ovdje m o ž e m o napraviti su velike, a jeftine. Konvencionalne peći u g l a v n o m su neefikasne, jer su od lijevanog željeza te drvo izgara na relativno niskim t e m p e r a t u r a m a . Ovakvim izgaranjem drvo

Zeleni zidovi
M o g u osigurati hladniju t e m p e r a t u r u u prostorijama t o k o m ljeta, i zadržati toplinu t o k o m zime. Također može poslužiti kao prostor za ptice. Bilo koja penjačica biti će n a m zahvalna za ovaj tip očuvanja energije u našim stambenim objektima, a neke poput vinove loze m o g u poslužiti i kao izvor hrane i pićenca. U ljetnom periodu hlađenje se odvija kroz tri m o g u ć a t i p a : sjena, transpiracija i evaporacija s listova, te prirodnom izolacijom zadržavanjem ohlađenog zraka između biljke i zida. Penjačice trajnice m o g u n a m p o m o ć i i t o k o m zime. Vrlo često se vjeruje kako penjačice m o g u oštetiti zid, no ukoliko je zid u d o b r o m stanju prije njihovog penjanja i prianjanja to se neće d o g o d i t i . Kako bilo, uvijek n a m je d o b r o staviti pergole ili neku sličnu potporu za biljke penjačice, na nekih 10-40 c m , a tako ć e m o povećati i prostor za protok zraka i veću izolaciju. Bršljan, hortenzija penjačica i lozika se penju bez ikakvog potpornja. Vinova

148

149

D o d a n a efikasnost se postiže t i m e što se d i m odvodi spletom kanala pri č e m u se sva toplina prenese na stjenke peći. ali to povećava problem unutrašnjeg onečišćenja.previše je vlage u unutrašnjem zraku (potrebna je bolja ventilacija u kuhinji ili kupaoni).potrebna je bolja izolacija.prenosi p u t e m infra crvenih zraka. budući da je sagorijevanje vrlo efikasno. Z i d a n peći. jer je drugačiji princip funkcioniranja. Ako u prostoriji postoji m e t a l n a peć sa vrućom površinom. Odgovor je izolacija takvih površina što donosi i dodatnu korist sprečavanja toplinskih gubitaka objekta. Kroz dimnjak uglavnom izlaze samo C 0 2 i vodena para. pa je način na koji d o ž i v l j a v a m o t o p l i n u sličan k a o k a d a s m o o b a s j a n i sunčevim zrakama. prašina koja padne na tu površinu će izgoriti. U masivnim zidanim pećima drvo sagorijeva na p u n o višim t e m p e r a t u r a m a . To je znak ili loše izolacije ili toplinskih mostova. . nego odlaze kroz dimnjak. D i m koji izlazi iz zidane peći gotovo je h l a d a n . nego samo čisti negorivi minerali iz drveta. Budući da drvo sagorijeva izuzetno brzo. pa se toplina direktno gubi kroz d i m n j a k . No. Izolirana nastanjena kuća može sadržavati veliku količinu vlage u zraku nastale aktivnostima poput kuhanja.unutrašnja strana vanjskog zida je hladnija od unutrašnjeg zraka. a u sagorenom drvetu n e m a ugljena. čak do 1000C. Kod grijanja se uvijek topli zrak diže. . Kuća bi m o g l a biti hermetički zatvorena. m o ž e m o reći da energiju doslovce b a c a m o . Važno je i to da zidane peći. Kuća treba biti dobro zabrtvljena. ne treba brkati masivne zidane peći i uobičajene kaljeve peći kakve se koriste kod nas. Budući da plinovi ne sagore. Pritom prašina. u zidanim pećima se u k r a t k o m periodu oslobodi velika količina energije. Masa peći akumulira ovu t o p l i n u te je tijekom d a n a polako otpušta u životni prostor. nisu vruće pa ne dolazi do izgaranja prašine i formiranja otrova. Cesto se ovakve peći ugrađuju u pregradne zidove između soba. Kondenzacija se javlja kada vlažan topli zrak dolazi do hladne površine. već su u g o d n o tople. kao što smo već rekli. ne ispuštaju nikakve k a n c e r o g e n e tvari k o j e se i n a č e m o g u n a ć i u d i m u otvorenog plamena ili metalnih peći. To se često d o g a đ a na loše izoliranim prozorima. za razliku od d i m a iz metalnih peći koji je vruć. Kada dolazi do kondenzacije na zidovima tri su m o g u ć a uzroka: . Z i d a n e peći m o g u biti obložene i glaziranim p l o č a m a (kaljevima). Izgaranjem prašine m o g u nastati otrovi poput u r e u m a koji je loš za pluća. a hladni spušta. 2 0 0 4 ) . Primjer završene zidane masivne peći u mađarskom ekoselu Gyurufu sagorijeva nepotpuno te se oslobađaju zapaljivi plinovi u kojima je sadržano u k u p n o 5 0 % energetske vrijednosti drveta. Peć u središtu kuće će najmanje gubiti masivne zidane peći energiju (Whitefield. T a m o gdje ova vlaga d o đ e u dodir s hladnijim površinama o n a se kondenzira stvarajući vodu. Klima koju stvara zidana peć je vrlo u g o d n a jer peć energiju 150 151 . Z i d a n e peći m o g u biti z i d a n e u svim o b l i c i m a i veličinama te ugrađene bilo gdje. Također. Efikasnost zidanih masivnih peći uspijeva doseći 70 do 9 0 % . tuširanja. Ovako visoka t e m p e r a t u r a vrlo brzo bi uništila bilo koju m e t a l n u peć. a pažnju treba posebno obratiti na prozore i vrata. m a d a je jasno kako ih je lakše ugraditi u nove kuće.unutrašnja temperatura je premala u sobi gdje se javlja kondenzacija (često kod nekorištenih soba) . a drugi kraj u drugoj sobi. Da bi se izbjegao gubitak uložene topline treba o n e m o g u ć i t i izlaženje zraka iz objekta. važno je i d o b r o N D Č j n r a t l a pozicioniranje peći. Površine zidanih peći nisu vruće i opasne kao kod metalnih. kupanja i disanja. Efikasnost ovakvih peći je 45 do 6 0 % . grinje i ostali nadraživači cirkuliraju prostorijom. t a k o da je jedan kraj peći u jednoj. Z b o g visoke t e m p e r a t u r e u drvetu izgara apsolutno sve što može izgoriti.

smreka i siva joha (Bang. U t o m procesu mi ne samo da koristimo ove dragocjene resurse. O t p a d je p o t p u n o ljudski izum. Indiji. U z m i m o . Ljudi i m a j u tendenciju da umjesto kružnih procesa stvaraju linearne. O t p a d ne nastaje prirodnim procesima. SAD sa 4% ukupne svjetske populacije proizvodi čak dvije trećine otpada (Feffer. Ukoliko umjesto zraka između dvije staklene površine i m a m o plin s m a l o m provod I jivošću kao što je primjerice argon. K a n a d i . Neki od njih b u d u popravljeni. od čega je samo 0.94 W/m 2 K. Uštede su velike samo zbog naše odluke da kupimo efikasnija stakla. Ona konstantno stvara i p o t o m iskorištava nusproizvode različitih procesa. 2 0 0 1 ) . Izo-staklo punjeno suhim zrakom ima k = 2. Ali što sa svim TV uređajima koji su zastarjeli ili više ne rade. jer samo mi stvaramo stvari koje ne bivaju pojedene ili se ne raspadaju ili ne b u d u iskorištene u neku d r u g u svrhu. Ljudi u g l a v n o m ne koriste nusproizvode. a proces završava velikom h r p o m smeća. ova razlika znači 201 lože po m 2 prozora. ali današnji nivo potrošnje utječe na naše zdravlje i zdravlje p l a n e t a na k o j e m živimo. U m n o g i m zemljama žele s k u p i m c i j e n a m a o b e s h r a b r i t i korištenje plastičnih vrećica te su n a j j a č e k a m p a n j e . kvaliteta je porasla.23 W/m 2 K. jasika. rijeke. pretvarajući ih u o t p a d . bukva. Sjeverna Amerika i EU koriste 80 % svih plastičnih vrećica. ali nismo stvorili sustav koji bi to ostvario. Jednom smo pročitali da je korov samo biljka na krivom mjestu. ostalo sve odlazi i truje naša mora. Australiji. pogotovo što je iznimno invazivna vrsta.Ne smijemo zaboraviti kako su i dvostruka prozorska stakla oblik izolacije. T a j v a n u i Velikoj Britaniji (Worldwatch Institute. Na isti način kontejner pun otpada u stvari je kontejner krivo upotrebljenih resursa. Otpad U m o d e r n o j civilizaciji većina nas živi na takav način da ovisimo o neizmjernoj upotrebi prirodnih resursa. potoke i podzemne vode te okoliš općenito (de Rivero. naše grijanje će ovisi i o vrsti drva koje m o ž e m o najbliže nabaviti. goriva i hranu iz cijelog svijeta. onda n a m U(k) vrijednost može pasti na razine 1. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske dobar je i bagrem. jezera. jasen. televizor. Najbolje drvo za ogrjev s obzirom na kaloričnu vrijednost kW po k u b n o m metru je: oskoruša. a cijene su toliko pale da si ga gotovo svatko može priuštiti. crna joha. Po p o d a c i m a UN-a svega 2% ljudskih izmeta i industrijskog otpada se na neki način tretira. ali naposljetku apsolutno svi televizori završe na n e k o m od milijuna deponija širom svijeta. N o v o m Z e l a n d u . 152 153 . a materijali ponovno stavljeni u postupak proizvodnje. dok jednostruko staklo ima k = 6. Kod nas su poznata pod nazivom izo-stakla.8 w/m 2 K. javor. 2 0 0 5 ) . na primjer. Filipinima. l a k o živimo u Hrvatskoj. Naravno.1-1. 2 0 0 2 ) . hrast. Postoji m o g u ć n o s t da svi ovi uređaji b u d u rastavljeni. mi k o r i s t i m o materijale. što od civilnog sektora što od vlada u Južnoj Africi. Ukoliko se grijemo na lož ulje/naftu. mi ih rasipamo. Dizajn se je promijenio. Nešto m a n j e vrijednost i m a j u : bor.6 % m o g u ć e reciklirati.čini se suludim da m a l o po m a l o b a c a m o naš svijet u smeće. breza i drugi. Irskoj. a sami Amerikanci svake godine bace 100 milijardu vrećica. Priroda je uređena tako da materija kruži. Najveći udio otpada koji b a c a m o u kontejnere u stvari su dragocjeni i na neki način korisni materijali . 2 0 0 4 ) . vrba (iva). Ova tehnologija je znatno uznapredovala u posljednjih pedeset g o d i n a .

Razmislite o količini smeća koju proizvodi vaše kućanstvo. Kombol Oblikovanje krušne peći Završena krušna peć Dobar nam tek 154 155 . Dio o t p a d a . č i m e nastaje d o d a t n o zagađenje zbog transporta.smanjiti "repair" . Procesom kompostiranja volumen otpada se smanjuje čak deseterostruko. novine. Apsurdan je podatak da o k o 3 0 % volumena prosječne kante za smeće zauzima upravo organski o t p a d . uglavnom zeleni otpaci s javnih površina. karton i jutene vreća plus prirodni materijal glina) . Od svih tipova otpada organski otpad je najmanje prikladno nazivati o t p a d o m . U Danskoj. no i tada se to obavlja u velikim centraliziranim k o m p o s t a n a m a . Na taj način bi se uštedjela velika količina energije potrebne za transport. K o m p o s t i š t a s e sastoje o d drvenog rotirajućeg bubnja. na osobnoj razini. decentra lizi rana kompostišta u koja bi g r a đ a n i m o g l i odnositi svoj organski o t p a d .Reciklirano imanje uhvatiti u koštac s ovim p r o b l e m i m a . željezo.k o m posti ra njem. Uvijek kad razmišljamo o o t p a d u t r e b a m o se voditi za "četiri R". a rotacija proces kompostiranja čini vrlo brzim i efikasnim. Kuhinjski otpad i otpaci iz vrta sadrže vrlo vrijedne hranjive tvari koje bi trebalo vratiti natrag zemlji.reciklirati Organski otpad Organski o t p a d smo već spominjali.ponovno koristiti "recycle" . dok je još vlažan i pun vode. T a k o bi se postupak kompostiranja izvršio na licu mjesta. te se na taj način građani sami brinu za svoj o t p a d . Jedno od m o g u ć i h rješenja bila bi m a n j a .popraviti "reuse" . Koliko crnih vreća ili kontejnera o t p a d a tjedno odveze kamion? Možete li zamisliti koliko mjesta to zauzima? I što bi se dogodilo da služba za odvoz smeća zakaže. protiv kojih se građani bune jer ovakva postrojenja šire neugodne mirise. ipak završe i kao kompost. potrebno transportirati do postrojenja. te ne postoji infrastruktura koja bi o m o g u ć i l a organizirano kompostiranje. a masa još i više. unatoč činjenici da se ovog tipa o t p a d a vrlo jednostavno m o ž e m o riješiti . na primjer. postoji inicijativa da svaka zgrada ili blok zgrada posjeduje svoje malo rotirajuće kompostište. Još jedna m a n a ovakvog sustava je to što je organski o t p a d . dok drugi zahtijevaju temeljitiji i dugotrajniji rad koji bi obuhvaćao znanstvena istraživanja i pritisak na donosioce odluka kako bi došlo do promjene na bolje. s t i m da nisu slučajno rangirani s obzirom na utrošak energije: " r e d u c e " . osobito za vrijeme ljetnih mjeseci. Neki od njih su primjenjivi u vrlo kratkom roku. koliko bi v r e m e n a prošlo prije n e g o što b i s m o se našli p o t p u n o zatrpani otpadom? Sada ć e m o pokušat dati pregled nekoliko koncepata koji se pokušavaju Krušna peć napravljena od otpada (stare cigle. gdje o t p a d i nastaje. Razlog t o m e je što ne postoji organizirana separacija organskog otpada od ostalog.

Recikliranje je svakako važno. On je cilj. Slične stvari m o ž e m o primijetiti i s kontejnerima za staklo i plastičnu a m b a l a ž u . e a r t h . zadovoljiti polovičnim rješenjima? O n o što n a m je u o v o m trenutku potrebno je promjena načina na ' V i d j e t i na U R L : / / w w w . Povećanjem efikasnosti štedimo novac. Razloga je više. Recikliranje Cesto se k a o odgovor na pitanje o t p a d a navodi reciklaža. Druga m o g u ć n o s t je da svako kućanstvo i m a svoje mini kompostište. na nivou javnosti i na industrijskom nivou. B e r m a n & J o h n T.nastoji spriječiti nastajanje o t p a d a umjesto da se bavi gospodarenjem otpadom . U N j e m a č k o j se 72 % sirovine u proizvodnji papira dolazi od reciklaže. Ovdje ne samo da se radi o reciklaži i zaobilaženju deponija i spalionica. Prirodne resurse koristimo kao da je majka priroda objavila generalnu rasprodaju. kad pitanje otpada u z m e m o u obzir. A uzrok leži na stolovima dizajnera. O s i m t o g a .pretvara odbačene materijale u radna mjesta umjesto u smeće . dizajnu i boljoj inform i ranosti Korak dalje od reciklaže . koji postupamo s o t p a d o m . Unatoč činjenici da su milijuni ljudi širom svijeta prihvatili koncept recikliranja. Sva t e h n o l o g i j a p o t r e b n a za ostvarenje koncepta N u l a o t p a d a već je poznata i uobičajena. sjeća drveća opala bi za trećinu.podržava e k o n o m i j u koja ne potkrada budućnost . umjesto da ukloni njen uzrok. reciklaža je t r e n u t a č n o najrealniji način da se velike količine o t p a d n o g materijala ponovno vrate u proizvodni proces. Jedan od njih je činjenica da je sustav za odvoz starog papira nepraktičan i neefikasan . siromaštva.nerijetko možemo vidjeti prenatrpane kontejnere koji d a n i m a čekaju da b u d u odvezeni. Sto manje otpada proizvodimo. Ipak. to smo efikasniji. a ne biva potrošena O t p a d je materijalni dokaz neefikasnosti nekog proizvodnog procesa. provodi li se reciklaža u Hrvatskoj? lako kod nas već duže vrijeme postoji praksa sakupljanja starog papira. trebali bismo svoje resurse usmjeriti eliminiranju o t p a d a . V e r m o n t : Chelsea G r e e n . Politics and the Struggle for Solar Economy. u prosječnoj kanti za smeće može se naći čak 3 0 % papira. Dodatni faktor je što su ograničenja reciklaže kao m o g u ć e g rješenja pitanja otpada postala vidljiva.ukidanje otpada Već više od desetljeća svi naši napori vezani za smanjenje krutog o t p a d a usko su fokusirani na recikliranje. O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) W h o O w n s t h e Sun? People. ne treba zaboraviti da i reciklaža podliježe d r u g o m zakonu t e r m o d i n a m i k e . dakle nije ga potrebno transportirati. ali i načina kako g l e d a m o na prirodne resurse. gladi i bolesti padne na n u l u .o t p a d je rezultat lošeg dizajna i donošenja pogrešnih o d l u k a . no ipak predstavlja samo djelomično rješenje problema o t p a d a i energetskih p r o b l e m a .simulira prirodne sustave u kojima sva materija kruži. Zadovoljavamo se stopom reciklaže od nekih 3550%. motivacija građana da u svoje ruke preuzmu odgovornost za otpad koji stvaraju. ako nešto ne m o ž e m o 156 157 .p o l i c y . što nije t o č n o . Jednostavna istina o recikliranju je da ono s a m o pokušava riješiti simptome pojave o t p a d a . proces. o t v a r a m o radna mjesta. Princip N u l a o t p a d a je nova vizija za novi milenij. materijale i energiju i naravno.Proizvedeni kompost se o d m a h može koristiti na javnim površinama. Kada bi u cijelom svijetu bilo tako. Uvijek smo podrazumijevali da je o t p a d neizbježan. Svaki put kad se određena količina nekog materijala reciklira.posuđujući resurse i odgovorno ih koristeći. Ona već sada osigurava velik udio potreba za materijalima. 1 M e đ u t i m . lako i m a svoje m a n e . ovdje se radi o restrukturiranju sustava proizvodnje i distribucije kako bi se spriječilo da o t p a d uopće bude proizveden. Koncept "Nula otpada" (Zero Waste) Zagađenje podzemnih voda uzrokovano o d l a g a n j e m otpada na deponije i toksično zagađenje zraka koje nastaje spaljivanjem krutog otpada dovode nas d o p o t r e b e pronalaženje alternativa n a č i n u kako g o s p o d a r i m o o t p a d o m . on je lovv-tech p r o b l e m . Na taj način ne s a m o da se s m a n j u j e u k u p n a k o l i č i n a o t p a d a . pogotovo kod materijala koji se lako recikliraju. već o boljoj organizaciji. Ne radi se o č a r o b n i m strojevima. jedan njezin dio je neizbježno i nepovratno izgubljen. godišnja količina otpada koji završi u spalionicama ili na deponijima svake godine sve je veća. Ovaj relativno nov koncept postao je ubrzo n a k o n pojavljivanja poznat pod nazivom " N u l a o t p a d a " (Zero Waste). Ukratko. Ideja da se nastajanje o t p a d a izbjegne pažljivijim dizajniranjem je dramatična promjena načina na koji rješavamo pitanje otpada. Strategija Nula o t p a d a : . način razmišljanja koji korjenito mijenja naš pristup resursima i proizvodnji. O t p a d nije high-tech p r o b l e m . transportirao i preradio. još uvijek je vrlo niska. Osim toga reciklaža stvara d o d a t n o zagađenje i zahtijeva ulaganje velike količine energije da bi se o t p a d n i materijal sakupio. No bismo li se zadovoljili s 50%-tnom stopom nezaposlenosti ili siromaštva ili na primjer 50%-tnim smanjenjem gladi i bolesti? Svi bismo voljeli težiti t o m e da stopa nezaposlenosti. Umjesto da se bavimo zbrinjavanjem otpada. već se i p o j e f t i n j u j e proizvodnja. o r g i D a n i e l M. Kako se o n d a m o ž e m o . Okoliš bismo trebali tretirati kao knjižnicu . Danas se efikasnost reciklaže za većinu iskorištenih metala kreće oko 3 0 % .

godine potpuno prestati puniti deponije o t p a d o m . Umjesto da svoju odgovornost prebacuju na potrošača. jer ne koriste vodu i time je štede. Postrojenja za sortiranje i reciklažu otpada m o g u o m o g u ć i t i i do deset puta više radnih mjesta nego spalionice i deponiji. ponovno korištenje ili kompostiranje proizvoda . N e š t o što na p r i v a t n o j razni s m a t r a m o a p s u r d o m . Umjesto toga ovaj novac bi se m o g a o iskoristiti za izgradnju infrastrukture koja bi o m o g u ć i l a efikasnije provođenje reciklaže. O g r o m n e količine pitke vode pretvaraju se u rasadnike opasnih bolesti. klokoče i nestaje zajedno s urinom ili fekalijama. Proizvođači su ti koji bi trebali ulagati u bolji dizajn i povećanje efikasnosti proizvodnog procesa. Kad pritisnemo polugu ili povučemo špagu u wc-u. REDIZAJN PROIZVODA I PAKIRANJA Planiranje proizvodnje nekog proizvoda t a k o da se unaprijed ograniči potrošnja prirodnih resursa. Dva okruga u Kaliforniji također su usvojila ova načela. umjesto da potrebe namire iz reciklaže. stoljećem. Dobar dizajn također osigurava da se proizvod lako može rastaviti.dakle proizvod se dizajnira za okoliš.u trenutku iskorištenja sirovih prirodnih resursa. sortiranje otpada. t a k o da se može lako nadograditi. Kanadi. a živeći u sve turbulentnijim klimatskim uvjetima vrijeme je da i o t o m e p o č n e m o voditi brigu. ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA. D o b a r dizajn znači v e ć u t r a j n o s t p r o i z v o d a . Dodatan porezni novac troši se za odlaganje i spaljivanje o t p a d a . pa zatim izumili još skuplju tehnologiju koja će odvojiti pitku vodu od fekalija. 3. smanji toksičnost i otpad koji će proizvod stvoriti nakon korištenja te da se o m o g u ć i što lakša reciklaža. u potoke itd. budite svjesni da se ova inicijativa već provodi na različitim lokacijama širom svijeta. sakupljanje zelenog o t p a d a iz kućanstava i si. U t o m e n a m pomažu kompostni wc-i koji se nazivaju i suhim wc-ima. 5. dok u ruralnim sredinama ljudi pribjegavaju raznim m e t o d a m a : od ispuštanja fekalija i o t p a d n i h voda u bunare do gradnje o g r o m n i h septičkih j a m a koje se prazne na polja. Zahvaljujući subvencijama koje primaju. INVESTIRANJE U INFRASTRUKTURU UMJESTO U DEPONIJE I SPALIONICE Porezni novac se koristi za izgradnju novih deponija i spalionica o t p a d a . već sada više nalikuje na a e r o d r o m nego na deponij. proizvođači to ne bi trebali niti proizvoditi. Irskoj. U u r b a n i m sredinama gdje su kanalizacijski sistemi izgrađeni to je manje uočljivo. 158 159 . proizvođačima se često više isplati sirovine crpiti iz prirode. Strategija Nula otpada sastoji se od pet bazičnih postavki: 1. obuhvaća m o d u l a r n e k o m p o n e n t e . godine. a ne za smetlište.reciklirati. Otpadne vode Kada bismo pokušali obaviti nuždu u jedinu kantu pitke vode koju i m a m o . A kad bismo još izumili skupu tehnologiju koja će naše izlučevine dovesti do te vode. A k o pogledate dizajn njihovog deponija. Priči o p u t u naših ekskremenata ovdje nije kraj. i kasnije t o m istom v o d o m pokušali utažiti žeđ. Stoga će n a m priča o kompostiranju našeg izmeta dati dobar uvod u poglavlje o vodi. USKRAĆIVANJE SUBVENCIJA INDUSTRIJSKIM POSTROJENJIMA KOJA PUNO ZAGAĐUJU ILI STVARAJU OTPAD Zagađenje. Cilj im je do 2 0 1 0 . postaje javno prihvaćeno kao jedini m o g u ć i način. kompatibilan s 2 1 . jer nas k o m u n a l n o poduzeće rješava neugodne zadaće čišćenja septičkih jama. Pet litara pitke vode utrošeno je da bi se n e u g o d a n miris i izgled isprali iz naše kuće ili stana i zapravo tu p r o b l e m tek počinje. Nije neshvatljivo da bi nas neki psihijatar upitao zašto smo uopće morali upropastiti jedinu kantu pitke vodu koju i m a m o . Ovaj termin se prvi put pojavio u Australiji u Canberri. Poplave znatno povećavaju rizik od kontaminacije podzemnih voda. Jedan od najvećih izazova u tretiranju o t p a d a je ljudski izmet. a pojedini materijali lako reciklirati ili ponovo iskoristiti u proizvodnji. Nuždu vršimo u z a h o d . A k o v a m sve oko skupa zvuči previše utopijski i neostvarivo. potrošnja energije i destrukcija okoliša započinju na s a m o m početku procesa proizvodnje . Osim u navedenim primjerima p o m a c i se primjećuju u Londonu. iz kojeg se otpad sustavom odvodnje odvodi u postrojenje koje bi navodno trebalo o t p a d n e vode pročistiti. ulaganjem g o l e m e količine novca i inžinjerskog posla. 2. T r e b a m o bolji industrijski dizajn. Naša navika da se ne obaziremo na posljedice svojih djela o m o g u ć a v a n a m da ovaj sustav i dalje podržavamo. 4. Canberra je usvojila strategiju " N u l a o t p a d a " već 1996. STVARANJE RADNIH MJESTA Rasipanje materijala kroz deponije i spalionice otpada dovodi i do rasipanja radnih mjesta. g l e d a m o kako najmanje 5 litara pitke vode bućka. Iz te iste rijeke voda se crpi. pročišćava i v o d o v o d o m d o v o d i u d o m o v e . šume. o m o g u ć a v a lake p o p r a v k e . ponovno iskoristiti ili kompostirati. smatrali bi nas još luđima. proizvođači bi trebali preuzeti odgovornost za otpad i štetu koju njihov proizvod uzrokuje. koje nepravilnim odlaganjem m o g u prouzročiti zagađenje podzemnih voda i kontaminaciju hrane ukoliko se ispušta na polja. nakon čega se voda ispušta u najbližu rijeku. najvjerojatnije bi nas smatrali luđacima. Neki izvještaji u p u ć u j u na to da proizvođači recikliranog papira i recikliranih plastičnih proizvoda zapošljavaju 60 puta više radnika nego spalionice i deponiji. Novi Zeland ima cilj postati prvom državom na svijetu bez o t p a d a .

već kako se humus dobiven kompostnim WC-om mora zapaliti ili propisno uskladištiti. a odvodi se n e u g o d a n miris. U ovom procesu temperatura kompostne biomase se diže dovoljno visoko da patogeni mikroorganizmi ne m o g u preživjeti. U nekim zemljama postoje proizvođači kompostnih wc-a. H u m u s je posebno p o g o d a n za voćarstvo. Mogućnost samogradnje kompostnog wc-a samo dokazuje jednostavnost ovog sustava.. nisu u g o d n e o k u .5 I smrada dnevno kojeg se t r e b a m o riješiti. slijevaju se u iste cijevi sa t o m smjesom i umjesto 5. N a k o n obavljanja velike nužde. a nisu ni zdrave. naspram 9 0 . Z a p r a v o je to d o b r o izventilirana kenjarkompostara. bez mirisa. zečeve. ako je dobro dizajniran i proizveden. Joe Palachier.U o s t a l o m . uslijed kompostiranja biomasa gubi na volumenu čakdeseterostruko i pretvara se u suhu tvar zvanu humus. Piljevina će upiti ostatak vlage i ostavljati mjesta za prozračivanje i p o m o ć i kompostnoj hrpi da se izbalansira C-N omjer. Umjesto problema.5 I fekalija sada i m a m o na tisuće litara zagađene vode koje se m o r a m o riješiti. kad bi se o t p a d bacio d i r e k t n o na z e m l j u . Osim toga. Na Internetu se m o g u naći jednostavni nacrti i primjeri samogradnje kompostnog wc-a. Kompostni wc je vrlo jednostavan sustav. Za hrvatski standard ovi su sustavi još uvijek skupi.na zemlju. Usporedimo to sa našim navikama: dnevno 5 I vode + 1 / 2 1 fekalija = 5. U permakulturi naš je zadatak zatvoriti krug. N o .. pa je već m o g u ć e kupiti gotov sustav i ugraditi ga u kuću. fekalije se posipaju sa četiri do pet šaka piljevine. Ovaj sustav je dizajniran tako da biomasu koju proizvode ljudi vraća t a m o gdje joj je i mjesto . Efektivna količina kompostiranih fekalija tročlane obitelji je oko 15 litara kvalitetnog komposta. vidjet ć e m o da nakon dva tri dana umjesto fekalija ostaje samo sitna hrpica materije slične zemlji. pa će se entuzijasti upustiti u gradnju vlastitog kompostnog wc-a. kompostne k o m o r e i sustava za ventilaciju. O n o što nastaje kao proizvod k o m p o s t n o g wc-a vrijedan je h u m u s . Dehidrirane fekalije n e m a j u miris i ne pružaju raj za ličinke raznih m u h a . a od fekalija kompost. Sve veću popularnost u svijetu eko tehnologija zauzimaju kompostni wc-i. koja nudi trenutna i necjelovita rješenja. zašto trošiti novac i kupovati wc školjke i sjedalice koje se lome svake g o d i n e i b a c a j u na smetlište? Zašto ne bismo sjeli van na sunce i promatrali ptice. koji je zajedno sa svojom ž e n o m Trish napravio raj na Rain­ bow Farm na N o v o m Zelandu. Proces koji ubija ove mikroorganizme je već dobro n a m poznato aerobno kompostiranje. 160 161 . godine rekao je k a k o se r a z m a ž e n i ljudi najteže o d r i č u svoja dva k o m o d i t e t a : a u t o m o b i l a i wc-školjke s ispiranjem. kad ih u prirodi ispuste životinje. koju ć e m o nabavljati od najbliže pilane. tijekom predavanja u M o t o v u n u 2 0 0 5 . Kao i kod energije i ovdje naše kulturne vrednote dolaze do izražaja. volumen se smanjuje i do deset puta zbog dehidracije. kako to one rade. Fekalije. NE širi n e u g o d n e mirise. Dakle jedan mit koji o d m a h treba razbiti je da kompostni wc. Tako. Dakle. ako ih p r o m a t r a m o kroz neki period. Svakih godinu-dvije kompostna k o m o r a se prazni. ljudski otpad sadrži velike količine patogenih m i k r o o r g a n i z a m a koji. na taj način od urina d o b i v a m o visokovrijedno dušično gnojivo. M e đ u t i m . koji se sastoji od školjke. To je 'flush and discharge' (isplahni i odstrani) ili 'drop and store' (baci i gomilaj) kultura. 0 0 0 litara opasnog otpada koji bi nastao plavljenjem wc školjke i miješanjem sa sivim v o d a m a . U kompostnoj komori biomasa se prozračuje uslijed čega se dovodi kisik nužan za proces kompostiranja. primjerice američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) savjetuje da ne koristite ponovno humus. m o g u prouzročiti zarazne bolesti. mačke. Vode koje koristimo u kuhinji i u kupaonici za pranje.

Dakle. 162 163 . već danas u većini europskih zemalja voda iz slavine više nije pitka. tako biljke i m a j u više vode za sebe. U trenutku kada. Z a š t i t a od vjetra t a k o đ e r s m a n j u j e evaporaciju t l a i transpiraciju s lišća biljaka. iako je i to kvalitetna navika. Dakle. Crnim v o d a m a nazivamo vodu koja je zagađena fekalijama. Prema veličini i kapacitetu. Biljni pročistač je uređaj koji koristi prirodno svojstvo nekih biljaka močvarica da iz vode apsorbiraju otpadne tvari i ugrađuju ih u svoju biomasu. piće i hrana 18%. amonijak. Ali pritom ne mislimo samo na zatvaranje slavine dok p e r e m o zube. na preljevu. Sadržaj sivih voda uglavnom se svodi na nešto organske materije pomiješane sa s a p u n o m ili d e t e r d ž e n t o m . Malč sprječava evaporaciju tla i isušivanje. u permakulturnim vrtovima štedimo vodu. U vrtu štedimo vodu malčiranjem. z b o g zagađenja podzemnih voda. Iz tehnološke perspektive. gdje kućanstva nisu spojena na kanalizaciju. korjenčići biljaka se isprepliću oko šljunka. 1 7 0 % vode na planeti ode na navodnjavanje. Biljni pročistač nije ništa drugo nego bazenčić dubine do 60 cm napunjen šljunkom iz kojeg rastu biljke močvarice. Kako se septička j a m a puni. onda se ispred biljnog pročistača stavlja septička j a m a s k o m o r a m a i preljevom. Tu se apsorbiraju organske tvari i ostaci sredstava za pranje te se koriste za vegetativni rast. pranje odjeće 12. Velike korporacije kupuju prirodne izvore vode širom svijeta. a stanovnici siromašnih zemalja imaju svega nekoliko litara dnevno za sve svoje potrebe. Trajnice osiguravaju bolju prohodnost vode svojim d u b o k i m k o r i j e n j e m . jer nas reklama krivo uvjeravaju kako je ta voda zdravija. a to su u našim krajevima trska. u SAD-u se u prosjeku po osobi potroši 5 0 0 litara dnevno. Još j e d n a važna praksa koja u permakulturi o m o g u ć u j e da se o g r o m n a količina vode vrati u upotrebu je odvajanje crnih voda od sivih. 2 0 0 4 ) . sudopera.kao i bilo koju drugu biomasu. s druge strane. izlazi već djelomično pročišćena voda. stvarno je obijesno ispirati zahodsku školjku pitkom v o d o m . dakle voda iz umivaonika. Pročišćena voda je dovoljno čista da se p o n o v n o može koristiti za pranje. Cilj je vodu što duže zadržati u zoni korijenja. Dapače. tuširanje i kupanje 2 5 % .5%. Upravo na taj način bi biljni pročistači mogli steći veću popularnost u Hrvatskoj. Za rješavanje sivih v o d a k o r i s t i m o b i l j n e pročistače. 1 K o l e r a k o j a g o d i š n j e u b i j e o k o 3 m i l i j u n a ljudi i m a u 9 0 % slučajeva uzrok u n e č i s t o j p i t k o j v o d i . V o d u treba štedjeti.5%. Zahvaljujući lošem gospodarenju v o d o m . Koliko su n a m k o m p o s t n i wc-i i/li biljni pročistači važni dovoljno govori podatak o potrošnji vode u našim k u ć a n s t v i m a : wc 3 3 % . rogoz i druge. dodavanjem humusa. Korištenjem već ranije spomenutog kompostnog wc-a. jer je u ruralnim krajevima. Dobra stvar kod sivih voda je što se može vrlo lako pročistiti. Kako biljke rastu. Zašto uopće dozvoliti da nastane tvar koju nazivamo o t p a d n o m v o d o m . postao je trend piti flaširanu v o d u . u Velikoj Britaniji 2 0 0 litara. kišnicu možemo koristiti za kuhanje. Idealno bi bilo pitku vodu zadržati pitkom. Još je gore što u m n o g i m zemljama gdje je vode iz slavine apsolutno zdrava i pitka. Malčiranje n a m tijekom vrućih ljetnih dana može smanjiti potrebe za zalijevanjem čak za polovinu (Whitefield. Bez obzira što je na planeti manje od 1 % vode p o g o d n o za piće i to bi bilo dovoljno za potrebe svih stanovnika kad bi imali pravedniju raspodjelu. pitka voda postaje sve dragocjeniji resurs. jer je ona najbolja za zalijevanje biljaka. Preljev zatim završava u biljnom pročistaču i rješava ostatak zagađenja. s a m o onda sustav treba prilagoditi sustav. a fekalije kompostirati. O v i m procesom uspijevamo iz vode ukloniti organske tvari. Primjerice. pripremajući se tako na nestašicu pitke vode koja n a m uskoro slijedi. H u m u s poboljšava sposobnost tla da zadrži vodu. miješanim k u l t u r a m a i efikasnijim oblicima navodnjavanja kao što je kap po kap ili direktno dodavanje vode u korijen biljke. s jedne strane ulazi siva voda. kade itd. Sive vode su sve ostale otpadne. A k o s m o u situaciji da miješanje sivih voda sa crnima ne možemo izbjeći. biopročistači m o g u varirati od vrlo m a l e n i h (nekoliko m 2 ) za m a n j a kućanstva. sadnjom trajnica. problem rješavamo na taj način da ne dozvolimo da crne vode uopće nastanu. nitrate i fosfate. U svijetu na žalost sve više postaje problem i uzrok sukoba i ratova. čest slučaj da se preljev septičke j a m e ispušta direktno u prirodu. Obavezno t r e b a m o sakupljati kišnicu. hrani i liječi tlo te općenito podiže kvalitetu tla. a može biti i toliko čista da se bez problema može piti. ispiranje wc-Školjke. pa i do nekoliko tisuća m 2 za tretiranje velikih količina o t p a d n i h voda. rješenje je vrlo jednostavno. M a l a r i j a k o j a g o d i š n j e u b i j e o k o 2 m i l i j u n a l j u d i u 9 0 % slučajeva i m a uzrok u k r č e n j u š u m a č i m e s e stvara p l o d n o t l o z a m n o ž e n j e k o m a r a c a m a r a l i č a r a . Princip rada je vrlo jednostavan. isto kao i kod hrane. šaš. pranje suđa 8. pranje Potrošnja vode u stambenim objektima Voda Voda je život. Kao što smo naučili. tuširanje. Ponekad su pročistači izvedeni u k a s k a d a m a . a u nekim krajevima se može i piti. prolazi kroz zonu korijenja i s druge strane izlazi kao čista voda. biljni pročistači m o g u se koristiti i za tretiranje crnih voda.

Na njihovo se mjesto može zasijati raž ili druge žitarice otporne na zimu. U proljeće se biljni pokrov sam obnavlja i proces kreće ispočetka. S druge strane druge bačve pri vrhu izlazi cijev. neke korake m o ž e m o poduzeti o d m a h . T u s e d o g a đ a zadnje pročišćavanje aerobnim i anaerobnim procesima mikroorganizama i korijenjem šaša i trske. Beton ne smije biti napravljen sa šljunkom nego s pijeskom. g d j e je v o d a već visoko pročišćena. a nježne i osjetljivije u zadnji b a z e n . perunike i d r u g i m m o č v a r n i m biljem. Šaš i trska i m a j u o g r o m a n podzemni sustav korijenja i potreban je dobar alat za njegovo iskapanje. Na zemlju se m o g u posaditi razne ukrasne vodene biljke. u koju direktno kroz cijev u gornji dio ulazi siva voda. Bazeni su izolirani PVC folijom i punjeni šljunkom te su zasađene vrbe. isto rade i naši biljni pročistači. Rekli su n a m kako su učinili slijedeće. Kao alternativa PVC foliji. T a k o pročišćena voda predat će se na analizu. Biljke se m o g u saditi tako da se grube i veće biljke sade u prvom bazenu. Iz bačve pri d n u izlazi cijev i ulazi u gornji dio druge bačve koja je do vrha ukopana u zemlju i njezin gornji dio je m a l o viši od dna prve bačve. Toksičnost deterdženata može se izbjeći korištenjem biorazgradivih sapuna i deterdženata. Naravno. izoliran d u p l o m pvc folijom i punjen raznim granulatima kamenja. nepropusna m e m b r a n a se može izraditi od ferocementa. Bilje koje koristite možete nabaviti na proljeće na močvarnim područjima. kako bi se izbjeglo truljenje biljne materije unutar bazena. Prva bačva. nisu svi u mogućnosti naglavačke prevrnuti infrastrukturu koju koriste za o t p a d n e vode. Druga bačva se m o t e puniti krupnim đ l j u n k o m . metvica. do polovine je punjena k a m e n j e m veličine do 50 mm koje je d o b r o prekriveno t k a n i n o m (stari ručnici ili slično). Lijep primjer biljnog pročistača za jedno kućanstvo i m a m o kod obitelji Lesar iz pitoresknog međimurskog seoceta Zasedbreg. Biljnim pročistačima o p o n a š a m o prirodne procese. Ljuska od ferocementa se izrađuje t a k o da se na tlo postavi rabit mreža (gusto pletena metalna mrežica) te se na nju nabacuje beton u sloju od 3 do 5 c m .auta i vrta 3%. Pročišćena voda sakupljat će se u jezercu promjera oko 6 metara. Igor i Marijana su radili svoj biljni pročistač uz pomoć dizajnera Jordija Puiga Roče iz Katalonije (Španjolska). Bitno je da se vrbe drže p o d k o n t r o l o m rezanjem. a desna je Gotov biopročistač 164 165 . na Jakuševcu u Z a g r e b u i za gradić Z m i n j koji ima kapacitet za 7 0 0 ljudi. koja se spaja na vrh prvog od tri bazena promjera 2 metra i d u b o k a 1/2 metara.lijeva nije prosa kroz pročistač. najvećeg kalibra 30 m m . Iz trećeg bazena pročišćena voda kroz cijev u obliku lepeze izlazi u stepeničasti pročistač koji se sastoji od osam stepenica iskopanih unutar zemlje. U većim razmjerima u Hrvatskoj trenutno postoje biljni pročistači na otocima Cresu (Osor) i Krku ( k a m p Glavotok). šaš. sive vode ne smijemo pustiti direktno u prirodu jer bi to m o g l o dovesti do neravnoteže u ekosustavu. Bačve su korištene ranije u tekstilnoj industriji i nabavljene po vrlo povoljnoj cijeni. K o m a d i zemlje se pritisnu t a k o da cijela površina bačve bude zatvorena. Pročistač se sastoji u prvom stupnju pročišćavanja od dviju plastičnih bačvi od 150 litara. Na taj način problem rješavamo b a r e m djelomice. pazeći da ne oštetite prilikom iskapanja ostale biljke. Korisno je imati kotliće za ispiranje koji imaju mogućnost reguliranja količine vode koju ć e m o ispustiti. te utvrditi efekt pročišćavanja. Z a t i m je preostalih pola volumena napunjeno k o m p a k t n o m zemljom. M e đ u t i m . Z a d a t a k druge bačve je usporiti tok vode. ali čak i ako koristimo ovakva sredstva za pranje. brane polaganim čišćenjem od zagađenja. dubine oko 1 me- Stavljanje nepropusne membrane i zasipavanje kamenjem i šljunkom Razlika u vodi iz stroja za pranje rublja . Biljni pročistači počeli su se prvo koristiti 60-ih godina u N j e m a č k o j . U k a s n i m jesenskim mjesecima biljni pokrov se reže i stavlja na kompostiranje (vrbe se skraćuju). tako da može sedimentirati prije prelaska u sljedeau fazu pročiđaavanja. trska. K a o što se i sve vode. Zaista je tragično da n a m u kućanstvima najviše vode ode na wc kojeg ispiremo p i t k o m v o d o m . neovisno govorimo li o močvarama ili m o r i m a . jer voda koja ulazi u bačvu mora proći kroz zemlju koja ima ulogu filtera.

toplo prešana ulja. pranje rublja i tuširanje. sojino. U kućanstvu se koristi najčešće za odštopavanjezačepljenih odvoda. osim za piće. 166 167 . Danas na tržištu postoje različiti proizvodi koji se deklariraju kao " e k o " proizvodi. Čišćenje pročistača vrši se otprilike svakih pet do sedam godina. kad ih se većina može vrlo jednostavno napraviti kod kuće uz m i n i m a l a n trošak. Jezerce je oblika cvijeta i izolirano PVC f o l i j o m . Izradom vlastitih sapuna i sredstava za pranje. Pritom često koristimo raznorazna kemijska sredstva. Opisani pročistač ima površinu 14. V o d u . zahtijeva naporniji fizički rad. Deterdžent je kemikalija koja se dobiva od petroleja. kokosovo ulje Izrada eko-sapuna 2. etiketa "eko proizvod" često se zlorabi kao marketinški trik za postizanje više cijene. vađenjem šljunka i njegovim ispiranjem te vraćanjem u bazene. Tvrdoća k o n a č n o g sapuna ovisit će o kombinaciji ulja koje smo izabrali. U većoj ili manjoj mjeri su biološki razgradivi. o b r u b l j e n o korisnim i ukrasnim močvarnim biljkama. Svako od ovih ulja ima svoj specifičan faktor saponifikacije o kojem ovisi količina potrebne lužine. O kombinaciji ulja ovisit će i količina lužine koja je potrebna za potpunu saponifikaciju (kemijski proces nastajanja sapuna). Većina sredstava za pranje koja m o ž e m o kupiti u o b i č n i m d u ć a n i m a proizvode se na bazi deterdženata. suncokretovo. Teren na kojem je pročistač izgrađen je blago nagnut i u blizini jezera se nalazi odvodni kanal za slučaj da jezerce dobije previše vode. ricinusovo. sapun je potpuno razgradiva supstanca. n u d i m o direktnu alternativu j e d n o m segmentu potrošačkog društva i dovodimo u pitanje potrebu za postojanjem cijele jedne grane industrije oko koje se vrti o g r o m n a količina novca.5 m 2 za 3 člana kućanstva. rijetko se obazirući na štetu koju će prouzročiti nakon što v o d o v o d o m izađu iz područja našeg d o m a . Osim t o g a . i kakao maslac. Kaustična soda reagira s m a s t i m a i pretvara se u sapun. u velikim količinama koristimo u kućanstvu za kuhanje. Prodaje se u obliku kristalića. NAPOMENA: za izradu sapuna nemojte kupovati skupa djevičanska. A k o želimo do kraja ostati vjerni ekološkim načelima.tra. koje će služiti za zalijevanje i kupanje. Samo neka ulja imaju zadovoljavajuće karakteristike da bi se od njih napravio tvrdi sapun. Lužina Većina ljudi koji se odluče na izradu vlastitog sapuna kao lužinu koristit će već spominjanu kaustičnu sodu (natrij-hidroksid. p a l m i n o ulje. 1. sezamovo. zašto plaćati sve ove proizvode. Sapun Osnovni sastojci za izradu bilo kojeg sapuna su: masnoća. Ostala ulja se m o g u dodati u m a n j i m količinama (maksimalno 2 5 % ukupne količine ulja). Preferiramo korištenje masnoća biljnog porijekla. Zato s m a t r a m o da takvo jeftino ulje nije baš kvalitetno za prehranu. hladno prešana ulja. ali je savršeno za izradu sapuna. N a O H ) .5 . laneno. U tu skupinu spadaju: bademovo. repičino i ulje pšeničnih klica. dakle onečišćuje vodu u koju dospije. Ali kao i kod gradnje baliranom s l a m o m . Nije razgradiv. to jest ulja. rafinirana. koji je dovoljno odstajao. Dapače. Neki od njih se proizvode na bazi sapuna. i ovdje i m a m o prijatelje da p o m o g n u . M e đ u t i m . n e m a više kaustične sode. kukuruzno. te biljkama kojima je potrebno m n o g o vode za rast. pri č e m u se g u b i hranjiva vrijednost ulja. Za razliku od deterdženta. a može se proizvesti uglavnom od prirodnih sirovina. smjesa se zagrijava na visoke temperature. lužina i voda. N e k a d se u tu svrhu koristio životinjski loj. U tu skupinu spadaju: maslinovo ulje. što je dovoljno za efektno pročišćavanje sivih voda i nadmašuje kriterij od najmanje 2 2.3 m površine pročistača po osobi. Masnoća Sapun je teoretski m o g u ć e napraviti od gotovo bilo koje masnoće. za sam proces saponifikacije čak su pogodnija jeftinija. To je izrazito lužnata kemikalija vrlo nagrizajućih svojstava. pranje posuđa. Da bi se iz t o g tropa dobilo ulje. Takav pročistač je isplativ i neštetan za okoliš. U ispravno napravljenom sapunu. Takvo ulje se proizvodi od komine maslina koje su već j e d n o m hladno prešane.

lonac (emajl ili nehrđajući čelik) . Najjednostavnije je koristiti destiliranu vodu. Druga opcija je kišnica. Upotreba g u m e n i h rukavica.plastična posuda u kojoj ćete pomiješati kaustičnu sodu s destiliranom vodom .). N e m o j t e miksati duže od 10 sekundi o d j e d n o m .compuserve.12. neutralizirat će kaustičnu sodu. pa zato nemojte koristiti aluminijske posude ili žlice. Z a t i m počnite miješati mikserom. Lug je tekućina koja se dobije kad voda (obično kišnica) kaplje kroz pepeo koji je nastao g o r e n j e m tvrdog drveta (hrast. Zamiješajte tako da se svi kristalići rastope. kao kiselina. Ako dođe u dodir s kožom. 3. inox.plastični kalupi . Ocat. 2 3.deka ili poplun Postupak: 1. A k o se u n a t o č svim m j e r a m a ipak desi da kaustična soda dospije na kožu.t e r m o m e t a r za tekućine . što znači da količina otopljenih minerala m o r a biti m i n i m a l n a . Z a t i m isperite s v o d o m .html 168 169 .org/biodiesel_ashlye.. Naizmjence miješajte ručno i mikserom sve dok smjesa ne postane neprozirna 2 Ova m e t o d a je detaljno objašnjena na slijedećim w e b stranicama: http://ourworld. Kaustična soda će se otopiti u vodi pri č e m u će se smjesa zagrijati na 90 C. Kalibrirajte je t a k o da pokazuje nulu. Pribor . a sapun je najbolje kuhati u emajliranim posudama ili posudama od nehrđajućeg čelika (rostfrei. Stavite plastičnu posudu na v a g u .ručni mikser . Pri dodiru s v o d o m vrlo burno reagira i zagrijava se na oko 90 C.drvena ili plastična žlica ili kuhača za miješanje .). Poklopite i stavite negdje sa strane da se ohladi. spaja se sa v l a g o m iz kože i izaziva jake opekline. Savjetujemo da za početak savladate tehniku izrade sapuna s kaustičnom sodom.com/homepages/paul_norman_3/soapmake. Voda Voda m o r a biti m e k a n a . Voda iz vodovoda je p o t p u n o neprikladna za izradu sapuna jer je vrlo tvrda.N e k a d se umjesto kaustične sode za izradu sapuna koristio lug. Kad dobivena vodena otopina kaustične sode prestane biti vruća. U posudu sipajte kaustičnu sodu. Za držanje kaustične sode preporučujemo plastične posude. nemojte je pokušavati s kože isprati v o d o m . A k o koristite ulje u k r u t o m obliku (npr.vaga koja se može kalibri rati . Miješanje kaustične sode i destilirane vode 2.htm (12. nego samo topla (idealno bi bilo 38 C) u lonac ulijte potrebu količinu ulja. Z a t i m ostavite smjesu da se ohladi na 38 C. zaštitnih naočala i zaštitne odjeće je obavezna. Najprije na kožu nanesite obilnu količinu octa.). Pripazite da ne udahnete paru koja će se dizati iz posude. i gusta. Kaustična soda reagira s a l u m i n i j e m .2005. OPREZ!!! Kaustična soda je izuzetno opasna kemikalija. eksperimentirajte s l u g o m dobivenim od pepela. cijelo vrijeme miješajući. Dobivena tekućina je otopina kalij-hidroksida ( K O H ) u vodi. Miješajte još nekoliko m i n u t a t a k o da se sve d o b r o pomiješa. Isto vrijedi i za limene posude.. httpj//JQurneytoforever.. U k u p n o vrijeme miješanja trebalo bi biti između 15 i 20 m i n . U posudu s kaustičnom sodom ulijte destiliranu vodu. pa zatim a k o želite napraviti sapun 100% prirodnog porijekla. Za miješanje je najbolje koristiti drvene ili plastične žlice. Z b o g t o g a se moraju poduzeti sve mjere zaštite. pa treba biti vrlo oprezan dok radimo s n j o m ! Vrijedi sve kao i kod proizvodnje biodizela. p a l m i n o ulje ili kakao maslac) najprije ga otopite na višoj temperaturi t a k o da postane tekuće. bukva. O p r e z n o ulijte vodu s kaustičnom s o d o m u toplo ulje. izvažite t o č n u količinu koja piše u receptu.. Zagrijte ulje na t e m p e r a t u r u od 38 C.

html http://www. U smjesu se dodaju tik prije lijevanja u kalupe. Intenzitet eteričnih ulja varira od proizvođača do proizvođača.html A k o p l a n i r a t e smišljati vlastite r e c e p t e p r e p o r u č u j e m o d a d e t a l j n o p r o u č i t e slijedeće w e b stranice: http://www. N a 2 C 0 3 . da se ne napravi previše sapunice).htm Sredstva za pranje SREDSTVO ZA PRANJE RUBUA 2 0 0 g sapuna od maslinovog ulja ili nekog d r u g o g sapuna koji se ne pjeni 3/4 šalice k r i s t a l n e sode ( n a t r i j karbonat. A k o osjetite lagano peckanje to znači da treba još stajati.com/ny2/SoapersCorner/SoapingRecip.cQm/infQ/sQQpjecipes.tlcsoaps. Promjena vrste ulja u receptu zahtjeva i p r o m j e n u količine kaustične sode. Napomena Sapun koji nije dovoljno odstajao sadrži male količine kaustične sode.com/soapcalc/free.htm http://www. od komine maslina). II. kokosovo ulje) dosta poskupljuje konačan proizvod. Obično je dovoljno oko tri tjedna stajanja n a k o n čega je sapun spreman za sigurnu upotrebu. u sapun se m o g u dodati razni aditivi kao npr. Osim eteričnih i esencijalnih ulja. boje ili bilo kakve druge aditive. gel aloe vere (ljekovita svojstva) ili zobene pahuljice (abrazivna svojstva). istestirajte ga tako da operete ruke. Ulijte sapun u kalupe. Smjesu ponovo zagrijte na 38 C. Prije upotrebe pričekajte još n a j m a n j e 3 tjedna.htm http://www. Sapun od biljnih ulja 2 2 7 g maslinovog ulja 136 g kokosovog ulja 91 g p a l m i n o g ulja 170 g destilirane vode 62 g kaustične sode DODAVANJE MIRISA Mirisi se u sapun d o d a j u u obliku esencijalnih i eteričnih ulja.com/recipgs. izvadite ga (rukavice!) i stavite na prozračno mjesto da se osuši.colebrothers. Zbog toga je vrlo važno da odstoji dovoljno d u g o .4. Smjesu polagano zagrijati na najmanjoj vatri povremeno miješajući (ne prečesto. Poklopite poklopcima i sve skupa zamotajte u deku ili p o p l u n . Nemojte se previše opterećivati ako u smjesi ostane nekoliko nerastopljenih g r u d i c a . Tijekom prvih 12 sati sapun će se još zagrijati zbog kemijske reakcije koja se odvija. Kad se sapun nakon nekoliko dana stvrdne dovoljno da se može izvaditi iz kalupa.com/oilsapval. ulijte u kalupe i zamotajte.to je sredstvo koje 170 171 . Druga m e t o d a je dodavanje eteričnog ulja u gotovi sapun u kojem n e m a više kaustične sode. I. N a k o n 3-4 d a n a . Na svakih 5 0 0 g sapuna dodati 3. naribati ga i staviti u lonac za kuhanje sapuna. n e m o j t e ih samo zamijeniti u receptima. Vrlo je važno da se sapun ne ohladi prenaglo. Skinite s vatre i nastavite miješati. kada se dovoljno stvrdne. Ako se niti tada ne pojavi peckanje to znači da je sapun spreman za u p o t r e b u . dodajte malo vode.5 dl destilirane vode Ovo je vrlo jednostavan sapun koji može ispasti dosta jeftin ako n a đ e m o jeftino maslinovo ulje (npr. mirise. Korištenje nekih egzotičnijih ulja (npr.lJberty-natural. Sapun će se p o t p u n o rastopiti kroz sat vremena. Ako je smjesa presuha. Isti postupak primijenite ako sapun n a k o n d u g o vremena još uvijek sadrži kaustičnu sodu.es.tlcsoaps. Izvodi se na slijedeći način: Napraviti osnovni sapun bez d o d a n i h mirisa. N a k o n što odstoji. Sapun od maslinovog ulja 1 I maslinovog ulja 127 g kaustične sode 2. O v o s u n e k e od njih: Jittpj//www.5 dl destilirane vode. Ako nema peckanja prislonite jezik na sapun. RECEPTI 3 Napomena: Vrlo je važno da se precizno držite zadanih količina! A k o želite raditi sapune s nekim d r u g i m uljima. Pazite da v a m se sapun ne uhvati za posudu i zagori. Izlijte u kalupe i pustite da se sapun potpuno ohladi i stvrdne. pa količine u receptima treba uzeti provizorno i prilagoditi o s o b n o m ukusu.angelfire. Z b o g toga nemojte otvarati poplun prvih 1 2 sati. A k o se desi da se sapun nakon d u g o vremena ne stvrdne to znači da se prebrzo ohladio. 3 N a i n t e r n e t u s e m o ž e n a ć i m n o g o w e b stranica s a r e c e p t i m a z a r a z n e s a p u n e . K a d se sapun m a l o o h l a d i (oko 66 do 71 C) dodajte eterična ulja.

1/4 šalice octa i 1/2 šalice naribanog sapuna 172 173 . četiri žlice sode-bikarbone rastopite u 1 I vode 2. Dok se smjesa hladi trebala bi se zgusnuti u rijetku želatinu. PRANJE WC ŠKOUKE Koristite mješavinu sode-bikarbone. u litri tople vode rastopite 1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja i dodajte sok od jednog limuna 3. Za detaljno ribanje koristite sodubikarbonu.se koristi za o b r a d u drvenih bačava u vinarstvu) Naribajte sapun i stavite u posudu za kuhanje sapuna. Promiješajte i kuhajte dok se sapun i kristalna soda ne rastope. u 7 litara tople vode rastopite 1/8 šalice kristalne sode. SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (PRANJE U STROJU) 1/2 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja 1 šalica vode 1 žličica limunovog soka 3 kapi eteričnog ulja čajevca 1/4 šalice prozirnog octa Rastopite sapun i dodajte preostale sastojke. Dodajte glicerin i eterično ulje i ostavite da se ohladi. D o b r o promijeđajte. Ostavite da se ohladi. SKIDANJE KAMENCA O c a t ili v o d e n a o t o p i n a l i m u n s k e kiseline (može se nabaviti na veliko u poljoprivrednim d u ć a n i m a ) . PRANJE PROZORA 1 I vode 1/2 šalice alkoholnog octa 1 žlica limunovog soka 2 žlice etilnog alkohola UNIVERZALNA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE 1. Isperite. Omekšivač za rublje: 1 šalica octa + 1/4 šalice sode-bikarbone (natrijhidrogen-karbonat. vode i octa. Dodajte kristalnu sodu i 3 šalice vode. N a H C 0 3 ) SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (RUČNO PRANJE) 1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja 2 šalice tople vode 1/4 šalice glicerina nekoliko kapi eteričnog ulja limuna Rastopite sapun u vodi. Koristite 1/2 do 1 šalicu ove tekućine za jedno pranje. ČIŠĆENJE PEĆNICE Na zakorena mjesta sipajte sol. Smjesu izlijte u veliku p o s u d u i d o d a j t e 5 I t o p l e v o d e .

zrak/klimatske promjene i organizacija. Ipak. te ističe da u nedostatku samo jedne ne možemo ići dalje. Čak ni nedostatak novca nije glavni uzrok.da bismo mogli kvalitetno komunicirati sa ljudima oko nas m o r a m o znati slušati. a ne zbog neimanja vjetrenjača za struju ili kuća od balirane slame.Organizacija U permakulturi učenje počinje s analizom pet područja u kojima s m o kao čovječanstvo stvorili probleme i t i m e ugrozili budućnost. gdje d a j e m o cijeloga i cijelu sebe. Z o n e o kojima ć e m o govoriti u poglavlju o dizajniranju se nižu s obzirom na naše prisustvo u njima. vrlo je vjerojatno kako ć e m o unatoč svim n e d a ć a m a i problemima koji se d o g a đ a j u . ali neodrživost loših međuljudskih odnosa koji su dio iste skupine. T i m e n a m se i pokazuje koliko je važna o n a p r i m a r n a energija. Lijepe priče ne propadaju. Kvaliteta slušanja . Takvi dogovori ili sporazumi trebaju biti doneseni od strane svih pripadnika i pripadnica zajednice (direktna d e m o k r a c i j a ) na transparentan način. k o m p o s t n i m wc-ima i sličnim.sposobnost stvaranja aktivnog odnosa prema društvu u kojem djelujemo. upravo kako bi se naglasila važnost ljudi i njihovih odnosa. Pored koraka koje ć e m o poduzimati da ostvarimo našu zajedničku viziju. energija/ resursi. U j e d n o m ekoselu su lijepo rekli kako se ljudi u g l a v n o m fasciniraju tehničkim dostignućima koja su postigli. d o b r o je stvoriti listu zajednički prihvaćenih dogovora koji su jasni i jednostavni. prekrasnim vrtovima. 3. Kvaliteta balansa . Gotovo 7 5 % takvih inicijativa propadne u prve četiri g o d i n e .f o k u s i r a n j e g r u p e . Rekli smo u poglavlju o permakulturi kako naš dizajn počinje od zone gdje stanujemo koju označavamo kao nultu zonu ili zonu 0. Istovremeno. Dobro je zapisati dogovore na papir kako bi ih svi vidjeli i s vremena na vrijeme se podsjetili na njihovo značenje i svrhu. potrebne su n a m : 1. Način na koji v o d i m o krute organizacije podređenih i onih koji naređuju. Da naša g r u p a može ostvariti svoje ciljeve i vizije potrebne su n a m četiri vrste kvalitete. odnosno ljudski faktor. ali da rijetko kada pomisle koliko su ona plod njihove međusobne sinergije i suradnje. Organizacija je najvažniji element u našoj analizi. Kvaliteta organizacije . problemi i loši odnosi unutar jednog područja uzrokuju i probleme i loše odnose i u svim d r u g i m a . uspjeti ostvariti održivost organizacije. život. Ukoliko n e m a m o dobre odnose u samoj organizaciji. planete kad t a d će doći na n a p l a t u . jer su ljudi imali šugav vrt. N o . 2. ali m o g u se baviti i specifičnim potrebama i dimenzijama naše zajednice: kako zarađivati i dijeliti novac. susrete.harmoniziramo naše odnose kroz zajedničke akcije. Dakle. To može i trajati j e d n o vrijeme. Kada krećemo u stvaranje ovakvih životnih projekata d o b r o je imati viziju z a j e d n i c e kakvu ž e l i m o ostvariti. vrlo je teško za povjerovati kako ć e m o zajedno biti u stanju stvoriti dobre vrtove ili dobre energetske sustave. energija i z m e đ u ljudi. umjesto izolacije naglašavamo promjene i spremnost na improvizaciju. Kvaliteta fleksibilnosti . T a k v a vizija n a m olakšava p r i p r e m u i provođenje malih koraka do ostvarenja cilja te n a m je jasniji redoslijed prioriteta. permakultura nas educira i osnažuje da radimo održiva poboljšanja u svakom od tih pet područja. Daje odgovor na pitanje postoje li dovoljno jaki kapaciteti u našoj grupi da ostvarimo ciljeve i vizije. 4. Od toga 9 0 % k a o razlog ima ljudski faktor. Ukoliko naša priča ima ove četiri kvalitete. način na koji su organizirana naša društva koja uzdižu do neba nasilje. p o m a g a n j u i suradnji. kućni red. a ljudi su ono što prethodi. To su tlo. Z a t o je i količina energije koja frca m e đ u ljudima uključenima u takve priče vrlo jaka. jer su njihove pozicije i njihovi međusobni odnosi i najvažniji. ali se vrlo često u trenucima konflikta i m o g u ć e g sukoba pojavljuju kao dobar vodič za izlaz iz te situacije. Često mislimo da se stvari podrazumijevaju. jer se problemi u njoj prelijevaju na druge elemente. S p o r a z u m i m o g u biti od o p ć e g z n a č e n j a . konflikte između članova i članica određenih inicijativa. već da i z g r a đ u j e m o i n j e g u j e m o i l j u d s k e o d n o s e koji se b a z i r a j u na m e đ u s o b n o m povjerenju. Z a t o je iznimno važno da se ne zanosimo samo održivim energetskim sistemima. voda. Tehnološka dostignuća su posljedica na ovakvim pričama. Permakulturni dizajner Jan M a r t i n Bang ( 2 0 0 5 ) ih smatra podjednako važnima. t r a n s p a r e n t n i odnosi odgovornosti. Sve to posebno dolazi do izražaja jer se vrlo često radi o životnim pričama. Vrlo je mali broj ekosela ili sličnih priča koja zaista zazive s obzirom na veliki broj onih koja krenu u taj proces. vlasništvo nad zemljom 174 175 . organizacije. već su njihovi m e đ u s o b n i odnosi postali prilično šugavi. način na koji uspostavljamo naše međusobne odnose temeljene na sebičnosti i opsesivnom natjecanju uzrokuje bolesno stanje i u ostalim e l e m e n t i m a . gdje pokušavamo ostvariti svoje najdraže snove. kako raspodijeliti zaduženja i poslove. Ovakvi dogovori n a m se čine nebitnima ili nepotrebnima u t r e n u c i m a kada sve štima. uspoređujući to sa četiri kotača vozila. Ljudi koji žive na p e r m a k u l t u r n i m i m a n j i m a ili su dio permakulturnih projekata označavamo Z o n o m 0 0 . To je područje organizacije. sve se češće spominje zona 00 . ali život je u svakodnevnim p r o m j e n a m a i ukoliko ne idemo u korak s njim dolazi do rascjepa.

176 177 .najrjeđi oblik. Ljude prihvaćamo.jedan od najgorih osjećaja koje m o ž e m o osjećati je da smo neprihvaćeni. u Z M A G . Vrlo često se sukobljavamo zbog glupih razloga. baš zbog toga jer smo zbog neiskustva. Konflikt je posebno opasan u zajednicama. To je puno bolje nego da takvo stanje teče unedogled. Pored ekološke održivosti. jer je iluzorno očekivati da će ostati samo na dvije osobe. kao i pravo drugih na t o . Konflikt nastaje kada razlike vidimo kao kontraste i p r i d o d a m o im emocije. Borba za m o ć . P r e m d a j e n a prvi p o g l e d č u d n o što i u r b a n i održivi prostori u o v o m k o n t e k s t u s p a d a j u p o d naziv e k o s e l a . Najčešći razlozi konflikta su: 1.uče nas o d m a l e n a da se t r e b a m o boriti za prevlast jedni na d r u g i m a i pozicionirati se. Kako bi se izbjegli ozbiljniji sukobi svaka osoba u zajednici mora preuzeti odgovornost za vlastito zadovoljstvo i sreću. 4. a ne surađivati. bolje je da se ljudi u miru raziđu i m a k n u jedni od drugih te nastave stvarati svoje priče negdje drugdje sa d r u g i m ljudima koji ima više odgovaraju. 6. Tada se osjećamo loše zbog t o g kontrasta. Svatko treba imati svoj prostor. jer se plodno tlo za njihovo nastajanje nalazi u našem o d g o j u . s v e o b u h v a t n e z a j e d n i c e . ljudi počinju zauzimati strane u sukobu. sve do sada rečeno i ono što slijedi pomaže n a m da u o č i m o na vrijeme m o g u ć e pukotine u našoj grupi kako se ona ne bi raspala. Javlja se strah da ć e m o izgubiti svoj identitet. T r e b a m o naučiti prihvaćati ljude s njihovom iskustvom i prošlošću te odvajati njihovo ponašanje od njih s a m i h . nevidljivi i nevažni za d r u g u osobu. ali to su iznimne i radikalizirane situacije. potrebno im je pristupiti s posebnom pažnjom i b r i g o m . koji su k o n c e p t sela vadili iz G a n d h i j e v e ideje m i r o l j u b i v i h i održivih seoskih r e p u b l i k a . njihova određena ponašanja ili stavove ne i o t o m e raspravljamo. Kada se neslaganje u stavovima počne povezivati s d o t i č n o m o s o b o m . a umanjivati trud i rad drugih. utjecaji i posljedice m o g u stvoriti velike sukobe i ljutnju. često smo nesvjesni kako smo i u našim životima osjetljivi na to pitanje. kao članica odbora International Institute for Fa­ cilitation a n d Consensus. odnosno manje zbog samog sadržaja. U g l a v n o m su češći slučajevi da povezujemo osobu s njenim stavovima i ponašanjem te uvlačimo osobnost u međuodnos. g d j e su veze i z m e đ u l j u d i i o s j e ć a j o d g o v o r n o s t i p r e m a z a j e d n i c i p u n o izraženiji i j a č i . jer nas one čine bogatijima. a više zbog f o r m e . 5.ili d r u g o . Isto tako. Ukoliko s m o g n e m o snage suočiti se s t i m . na tečaju o ekoselima u Z a g r e b u 2 0 0 4 . neiživljenih osjećaja i ostalog što nas gura prema konfliktu sa drugima. t r e b a m o naučiti kako ih prepoznati na vrijeme i upravljati njima da se ne pretvore u ozbiljne sukobe. Konflikte je teško izbjeći. Teški ljudi . 2. Inače kada u đ e m o s n e k i m u konflikt. ali ulazimo u kvalitetni dio odrastanja i razvoja samih sebe kao osoba. Sukobljavamo se. i u r b a n e i r u r a l n e . javljaju se podjele i grupe ili se sve gura pod tepih kako bi se nasilno održala idila zajednice. osobnih taština i slabosti. 2 0 0 4 ) . a ljudski je ne željeti osjećati strah. U zimu 2 0 0 3 . neovisno da li se radi 0 našem ego-tripu. Neprihvaćanje . Drugačiji sistem računanja: često s m o skloni naša činjenja za druge kvalificirati kao vrijedna i važna. Iskrivljene informacije . Nije d o b r o samo pretpostavljati da se to desilo. jer nas od m a l e n a uče da se m o r a m o natjecati. postoji i socijalna. ukoliko su te pukotine prevelike. i g d j e je najmanje jedna osoba od njih d u b o k o potresena t o m situacijom" (Borio a n d Candela. institucionalnoj edukaciji i c j e l o k u p n o m sustavu i uređenju. n e o d g o v o r n i ljudi koje nije briga za posljedice njihovog ponašanja. neznanja kako riješiti neke Po R o b e r t u G i l m a n u " e k o s e l a su ljudska staništa.u smo već imali iskustva s ovim stvarima. godine istaknula je kako ne t r e b a m o očekivati da se konflikti ne pojavljuju. razlog t o m u j e u t j e c a j m i r o v n o g p o k r e t a n a prve p o k r e t a č e i p o k r e t a č i c e ekosela. Težnja za zajedničkom edukacijom pomaže n a m izvući se iz vlastite čahure i suočiti se s potrebama i stavovima drugih. sa d r u g i m ž i v i m b i ć i m a i sa Z e m l j o m " . trenutnoj razdraženosti ili jednostavno nesimpatiziranju nekoga. godine bili smo blizu raspada. No isto tako. 3. k o j e su p r i j a t e l j s k i i n t e g r i r a n e u p r i r o d n i o k o l i š i i m a j u s p o s o b n o s t u s p j e š n o se o d r ž a v a t i i u b u d u ć n o s t i " ( B o r i o a n d C a n d e l a . 1 Ljudi smo 1 skloni s m o k o n f l i k t i m a .u komuniciranju sa d r u g i m a uvijek t r e b a m o biti sigurni da je osoba kojoj se o b r a ć a m o primila informaciju onako kako smo htjeli. Premda nas neko često t a k o kvalificira nesvjesno. H i l d u r i Svensson ( 2 0 0 2 : 10) ističu k a k o su " e k o s e l a z a j e d n i c e ljudi koji teže v o d i t i održivi životni stil u h a r m o n j i j e d n i s d r u g i m a . već se gomilaju i postaju "nepremostivi" p r o b l e m i . Takve osobe uglavnom napuštaju zajednice pod n e f o r m a l n i m pritiskom ostalih. ulazimo u e m o c i o n a l n o zahtjevan i težak rad na sebi. Ponekad na osobnoj razini proizlazi iz naših vlastitih nesigurnosti. 2 0 0 4 ) . Konflikt ne treba brkati s različitostima. t r a u m a . p r e s t a n e m o komunicirati s t o m o s o b o m . Ovo ne znači da ć e m o tolerirati preobražaj kretenskog ponašanja u kretena. nešto nas zbilja plaši ili ljuti oko stavova d r u g e osobe. Dapače. vrlo često na kraju o d u iz priče pod pritiskom ostalih. Kada nastane konflikt uvijek o b r a ć a m o pažnju na dva aspekta: problem 1 (sadržaj) i proces (tko i kako je ušao u konflikt). M o ž e m o dati i definiciju konflikta kako ga vidi Laird Shaub: "Konflikt okuplja najmanje dvoje ljudi koji i m a j u različito mišljenje o nečemu. Lucilla Borio. teških iskustava. z n a m o kako se grupe i međuljudski vrlo često raspadaju zbog nesporazuma ili sitnica koji se ne rješavaju o d m a h . počnu opanjkavanja i ogovaranja i tako se " n o r m a l n o " funkcionira. pospremanje problema i neslaganja pod tepih ili u i m e svete istine stvaranje lažne slike o jedinstvu. Prvo ć e m o o d m a h naglasiti kako ne smijemo pristati na nasilje kvazi mira. Nedostatak resursa: premda n a m je jasniji kao sukob na globalnoj razini. Premda smo m l a d i i kao ljudi i kao grupa.

Mi t a d a nismo znali kako to izbjeći. Ostale funkcije koje je d o b r o imati pokrivene. osigurao si dovoljan broj glasova i ta opcija bi pobijedila. zajednička svrha i cilj 4. T a k o je 5 0 % vlasništva u r u k a m a kolektiva. I n a m a se desilo da drugi članovi i članice g r u p e počinju gubiti interes za s a m u t e m u i sudjelovanje u raspravi kako ona postaje bojno polje za osobne nesporazume. Jako važne uloge pored facilitatora su: osoba koja zapisuje sve važno i osoba koja pazi na vrijeme. održavatelji mira. O n o na što još t r e b a m o paziti je o m j e r privatnog i kolektivnog. ali i ne m o r a j u . problemi su počeli u grupi Vukomerić. Na kraju ispadne da se m a n j e priča o s a m o m sadržaju.probleme. Pripremiti i izdvojiti m o g u ć e aktivnosti koje slijede. pretvorili vlastita neslaganja u nemogućnost bivanja na istom mjestu. Poraženi bi otišli iz grupe s obzirom na uskovitlale emocije. a ne rezultat. Paziti na ravnotežu u participaciji. to mora biti osoba koja je u stanju o d m a k n u t i se od t e m e i osoba kojoj svi vjeruju. gdje je na primjer knjižica ili gdje se jede. U zajednicama kod načina donošenja dogovora i općenito donošenja odluka d o b r o je k r e n u t i p u t e m f a c i l i t a c i j e i k o n s e n z u s a . bili smo dosta mladi i naši egići su pupali ko sijaset narcisa u proljeće. Također se štitimo i od nezainteresiranosti za zajednicu. 2 0 0 4 : 2 1 ) . V a d i t i sukobe na površinu i p r e d l a g a t i m o g u ć a rješenja. Zapravo. Glasamo konsenzusom da bismo dobili konsenzus kao rezultat. i m a m o veće šanse da izbjegnemo ovakve situacije. M o ž e m o reći da je to umjetnost p o m a g a n j a zajednici ili grupi da d o đ u do zadovoljavajućeg rješenje i nastave sa r a d o m . Predlagati zaključke. O p e t m n o g e k o m u n e i slične priče u prošlosti su otišle u d r u g u krajnost i ukinule ikakav osjećaj privatnosti. animozitete i sukobe. Eto. jer se nikako nismo mogli dogovoriti kakav staklenik n a m treba. pazitelj na atmosferu . Stvarati atmosferu povjerenja i sigurnosti. svi ljudi u zajednici trebaju proći edukaciju i trening. što je kao što smo rekli često znalo i doći glave ovakvim projektima. te ovo stablo će smetati zimskom suncu da uđe u kuću te neće smetati i tako unedogled. ali nisu toliko presudne su: osoba koja pazi na vrata da se stalno ne ulazi izlazi. udahnuli zraka i ipak dogovorili rješenje koje nas sve zadovoljava. Konsenzus je i m e t o d a i rezultat. naišli s m o na odlično rješenje međuljudskih odnosa. Potreban n a m je balans između t o g dvoje. te treba biti uz kuću te ne tako nego treba ići više prema van u prostor. koja radi na projektu Reciklirano i m a n j e . a diskusija prelazi na osobni nivo i često se počinje s ubacivanjem stavova i mišljenja koje uopće n e m a j u veze s p o č e t n o m t e m o m razgovora. skoro ste ostali bez ove knjige. U talijanskom gradiću Torri Superioreu. jasna agenda ili p r o g r a m rada 5. ali uzrok nije bila neka epohalna razlika u našim svjetonazorima ili o g r o m n i sukob u mišljenjima. Facilitator je čuvar konsenzusa. ali i jako veliki dio u kojem borave isključivo ljudi iz kolektiva Torri Superiorea. To ovisi o s a m i m članovima i č l a n i c a m a zajednice. ali se logično prelila na cijeli Z M A G .promatrač procesa. Dobro je da je netko izvan grupe. Sakupljati dogovore i pozivati na konsenzus. On je vodič i ne sudjeluje u raspravi. A k o će se t o g posla prihvatiti netko iz same zajednice. Preživjeli s m o tu z i m u samo zahvaljujući nebrojenim razgovorima. To funkcionira izvrsno i svatko uživa i u društvenosti i u vlastitom miru kako kome u kojem trenutku odgovara. Ukoliko smo svjesni do sada rečenog. veliki dio za društvene aktivnosti. o d n o s n o otvoreno daje do znanja svim članovima i članicama neke zajednice kako je svačije mišljenje važno te kako se svakog cijeni. danas s m o svjesni kako nas je to spasilo. prevoditelj. U Torriju postoji veliki dio za goste. netko tko je zainteresiran za proces odlučivanja. dobru m e m o r i j u . preispitivanjem vlastitih stavova pa na kraju preispitivanjem i što značimo jedni d r u g i m a i što je n a m a Reciklirano imanje. Da bi konsenzus uspio m o r a biti zadovoljeno pet esencijalnih e l e m e n a t a : 1. Ne biste vjerovali. a posebno konsenzusa kao metode odlučivanja. Ovako smo m a l o pričekali. Grupa Vukomerić donosi svoje odluke konsenzusom i p r e m d a s m o kod rasprave o stakleniku pomislili kako se nikad n e ć e m o iskobeljati iz t o g čvora. Dobar facilitator može grupi uštedjeti i vrijeme i energiju. Facilitatori se m o g u mijenjati ovisno o t e m i i o d l u k a m a grupe. već postavlja pitanja kako bi održao ravnotežu participacije: Da li još itko i m a nešto za dodati? Da li smo sada svi spremni krenuti dalje? Ima li itko neku drugu ideju? Za d o b r o g facilitatora ili facilitatoricu mora se imati strpljenja. pripremni t i m . Održavati fokus i energiju g r u p e . osjećaj za h u m o r i ljubav prema grupi kao cjelini. Inače bi netko tko ima veću m o ć . jer oni koji su većina će uvijek imati sigurnost da će njihove želje i stavovi biti prihvaćeni. pristanak da se odlučuje konsenzusom 3. Jasno je kako nas današnji neoliberalni sustav sve više pretvara u individualne usamljene egoiste. efikasna facilitacija 178 179 . "Konsenzus je proces odlučivanja u kojem težimo nenasilnom donošenju odluka ili rješenju sukoba te kooperativnom razvoju odlučivanja kojeg svi m o g u podržati" (Borio and Candela. On ne daje odgovore. planer dnevnog reda. Takav n a č i n o d l u č i v a n j a je i inkluzivan. Biti dobar facilitator ili facilitatorica nije lako. T a k o đ e r treba imati sposobnost gledanja na potrebe grupe kao cjeline. u k o j e m živi spomenuta Lucilla. Kao što smo rekli to je sve gotovo rezultiralo našim raspadom. Sve je počelo s diskusijom kakav staklenik treba nadograditi na drvenu kuću. Te treba biti veliki da u njemu i m a p u n o prostora te ne smije biti veliki da ne gubi previše energije po noći. snage i sposobnosti ostati m i r n i m ili m i r n o m u t r e n u c i m a m o g u ć e g konflikta. T i m e izbjegavamo podjele u zajednici u odnosu na većina/ m a n j i n a odnos. Jasno je kako se za korištenje facilitacije. a 5 0 % gdje ljudi imaju svoje vlastite stanove i pripadajuću intimu. Osoba koja je facilitator treba biti nepristrana u procesu konflikta. želja da se dijeli moć 2. koji se često pretvara u odnos vladajući/oni kojima se vlada.

Uvijek a k o želimo d u g o r o č n o zadovoljstvo u našoj g r u p i ili z a j e d n i c i . diskusija i donošenje odluke. 2. T a k o đ e r je potrebno vidjeti zašto je netko u niskom rangu te p o m o ć i t i m o s o b a m a da se jasnije i bolje izraze. želja za eksperimentiranjem i rješavanje problema. odnosno donošenje odluka. "ljepilo zajednice". U k o l i k o p r a t i m o ova jednostavna pravila. Cilj je da se nenasilno riješe sve brige i oprezi. direktno proturječi glavnim motivima i ciljevima naše inicijative. Delegat n e m a pravo mijenjati našu odluku zbog tijeka rasprave. Najvažnije je da i m a m o tzv. U n j e m a č k o m ekoselu Sieben Linden donijeli su četiri pravila kako bi proces donošenja odluka konsenzusom bio efikasniji: 1. Ukoliko se ne pojavimo n e m a m o pravo na žalbu. Uvijek smijemo nekoga delegirati da zastupa naš stav i donese odluku u naše ime. Ovo su dva polariteta. što za m n o g e predstavlja t a b u t e m u . dijeljenje odgovornosti za djelovanje grupe. zbog čega divna energija frca između nas i što n a m pomaže da prebrodimo teške trenutke. Ova metoda ističe da ukoliko netko izglasa veto. također n e m a j u pravo na veto. A k o netko donese veto. N a r a v n o . samopouzdana osoba i sklona liderstvu. d i s c i p l i n i r a n o slušanje i g o v o r e n j e . jer to o n d a znači da zapravo n e m a m o dovoljnu veliku podršku od većine ljudi u grupi. U Sieben Lindenu naglašavaju kako se ova m e t o d a primjenjuje samo kod odluka koje su presudne za cijelu zajednicu te odlučuju o njenoj budućnosti (Jackson a n d Svensson. zajednica ima pravo ignorirati veto. U konsenzusu n e m a kvoruma. Osobe koje i m a j u niski rang uglavnom i m a j u suprotne osobine. ali svi m o r a j u biti obaviješteni za sastanak. dobra volja. M e t o d a "konsenzus minus j e d a n " preuzeta od permakulturnog ekosela Crystal Watersa u Australiji. Članovi i članice koje ne sudjeluju na plenarnim/općim sastancima gdje se priprema rješavanje nekog p r o b l e m a . 3.to je situacija u kojoj n e m a problema. jer su n o r m a l n i i sveprisutni. O v e d r u g e m o g u ć n o s t i u konsenzusu ne smije biti previše. grupe ili zajednice. i postoji čitav niz kretanja i pozicija na skali. M o ž e m o se suzdržati i to je vrlo često odluka . 2 0 0 2 ) . No Lučila nas je učila kako se rangova ne treba sramiti niti ih ignorirati. Članovi i članice kojih nije briga za rezultat neke odluke ili nisu spremni suočiti se s t i m rezultatima. Vještine s u : strpljivost. M o ž e m o s e složiti s prijedlogom/dati pristanak . Z b o g jedne osobe se ne o d g a đ a sastanak. Tri su nivoa u procesu odlučivanja: predstavljanje problema. Rangova t r e b a m o biti svjesni i umjesto sukoba onih " g o r e " i onih " d o l e " . uključivanje. t r e b a m o težiti konsenzusu. radi ili ostvari. ali n e m a m o ništa protiv da to netko drugi uradi/ili jednostavno nismo z a i n t e r e s i r a n i za k o n k r e t a n slučaj ili o d l u k u . Vrijednosti koje t r e b a m o za konsenzus su: poštivanje. 180 181 . A k o netko stalno i u p o r n o blokira odluke. Inicijative. već samo kao početak traženja eventualnog novog rješenja. Čak i u egalitarnim zajednicama kakva većina ekosela jest. 4. odluka se odgađa i nema djelovanja. Veto izražavamo kad s m a t r a m o da neki čin ili akcija. trebaju se svi zapitati je li ta osoba u pravoj grupi. različitost.znači ne želimo osobno sudjelovati u n e č e m u . K o d d o n o š e n j a o d l u k e i m a m o t r i m o g u ć n o s t i . o n o nešto što nas drži skupa. Presingom za brzim d o n o š e n j e m o d l u k a stvaramo prostor za manipulaciju. u g l a v n o m n e m a problema sa zajedničkim d o n o š e n j e m odluka. A k o ne donesemo konsenzus. Bit je da osoba koja ima nešto za reći odlazi u centar kruga/foruma č i m e postaje središte pažnje te je sigurna da će je svi čuti. n e m a j u pravo na veto. koji d o n o s i m o kada se zaista ne slažemo s n e k o m o d l u k o m i ne m o ž e m o podnijeti da je itko drugi obavi. suradnja. Treća mogućnost je blokiranje ili veto. Rangovi ili privilegije se javljaju jer je netko iskusniji ili duže u zajednici. kreativnost. Veto se ne može donijeti kao kraj diskusije. svi zajedno u zajednici trebaju raditi na t o m e da osobe s višim rangovima pozitivno usmjeravaju svoju poziciju.Ključno uvjerenje je da svaka osoba ima jednak dio istine. U n j e m a č k o m ekoselu Zegg prakticira se tehnika Forum. zajedno. gdje se svi stanovnici i stanovnice Z e g g a okupe i međusobno slušaju kako bi se bolje razumjeli i surađivali jedni s d r u g i m a . ohrabruju druge da preuzmu odgovornost. i k o n s e n z u s i f o r u m su n e m o g u ć i bez velike p r e d a n o s t i i odgovornosti za zajednicu svih njenih članova. T a k o u č i m o da grupa može bez nas i da nismo sveti. aktivna p a r t i c i p a c i j a . sukobi i konflikti oko donošenja određene odluke kako bi je svi m o g l i podržati. glasniji i ekstrovertiraniji. nenasilje. postoje rangovi. zajednice i priče koje n e m a j u to ljepilo vrlo teško opstaju. dotična osoba mora biti spremna uključiti vlastiti doprinos i vrijeme da se pronađe novi k o m p r o m i s i rješenje. povjerenje. iskrenost. te nakon tjedan d a n a n e m a nikakvog p o m a k a i niti ijedna druga osoba u zajednici p o d u p r e ovakvu ekstremnu poziciju. ali samo onakvu kako smo donijeli sami.

t u n e l i m a i d v o s m j e r n i m t r a k a m a . kvartovima.Kako hodati nježnije . U Nizozemskoj na bicikliranje o t p a d a 2 9 % svih putovanja. već nije niti pripremljen niti se priprema živjeti bez nje. Gotovo sva održiva rješenja koja ljudi uobičajeno vežu sa ruralne predjele ili samostalne kuće m o g u ć e je primijeniti i u u r b a n i m područjima. Nizozemski grad Delft izgradio je pravu mrežu biciklističkih puteva s mostovima. 5 0 % više nego a u t o u N j e m a č k o j i 2 0 0 % više nego a u t o u J a p a n u . Bez reforme korištenja prostora u gradovima i poboljšavanja javnog prijevoza te razvoja Ulice namijenje pješacima i biciklistima u Kopenhagenu prije (lijevo) i nakon (desno) promjena drugih alternativa a u t o m o b i l i m a neće nas spasiti nikakva tehnologija. a gradovi sve više postaju prenaseljena brda zagađenja i siromaštva. potrošnja i gomilanje otpada d o g a đ a u i oko najvećih gradova na svijetu pa su tu promjene vrlo često i potrebnije nego u ruralnim područjima. U cijeloj Njemačkoj biciklom se obavi 12% svog p r o m e t a . U M u n c h e n u se biciklom odvija 3 6 % svih putovanja.T r a n s p o r t . Dizel je u Kaliforniji odgovoran za 7 0 % oboljenja od raka kojima je uzrok zagađen zrak. u SAD i m a četiri puta više s m r t n i h slučajeva na b i c i k l i m a po k i l o m e t r u n e g o u Njemačkoj ili Nizozemskoj. godine izvještaj gdje se ističe kako otrov iz dizela godišnje ubije 2 1 0 0 0 ljudi u SAD-u. a u A m s t e r d a m u 3 5 % . U Stockholmu je čak uveden porez na gradsku gužvu. L o n d o n : Pluto Press. jer održivost ljudi ne postoji bez socijalne dimenzije. m a n j e od 1% p r o m e t a odnosi se na bicikle. već n a m objašnjava kako živimo. U zadnjih 20 godina N j e m a č k a je utrostručila svoje biciklističke staze. a u Nizozemskoj 2 7 % . Radi se s a m o o različitim dimenzijama. Većina kućanstava ima dva ili više a u t o m o b i l a . Znanstvenici s UCLAe su istražili i otkrili kako smog utječe i na nerođene bebe. zgradama. još dok su u maternici. Daljina koju prelaze a u t o m o b i l i u SAD-u veća je od svih industrijaliziranih zemalja zajedno (Worldwatch Institute. potrošnje i odnosa prema o t p a d u . a 6 0 % svih putovanja odvija se na biciklima. Neoliberalni poredak to dvoje vidi u sukobu što rezultira da se ljudi iseljavaju iz ruralnih područja. Prvi d a n provođenja t o g zakona promet je smanjen za četvrtinu. N o . U permakulturi i d r u g i m ekološkim i socijalno osjetljivim idejama. pa tako sada ima više privatnih a u t o m o b i l a nego ljudi koji uopće imaju dozvolu. kamere snime broj registarskih pločica i automatski šalju podatak u registar Državne službe za ceste koja naplaćuje porez (Alert. 2 0 0 5 ) .' W H O procjenjuje kako 3 milijuna ljudi u m r e svake godine od z a g a đ e n o g zraka. Dapače. U nizozemskom Groningenu 4 8 % stanovnika ide na posao s biciklom. Svim vozilima koja se voze centrom grada u vrijeme najvećih gužvi. 2 0 0 4 ) . Stanovnici Stockholma će u rujnu ove godine izaći na referendum kako bi trajno prihvatili ili odbacili ovaj zakon. U K o p e n h a g e n u se 3 2 % prijevoza odvija na biciklima. Na svu sreću postoji obilje gradova koji n a m m o g u biti inspiracija. T i m e n a m je važno naglasiti kako praktične staze održivosti ne vidimo samo u izoliranim oazama daleko od gradova. E n v i r o n m e n t a n d society i n t h e Twenty-first C e n t u r y . A u t o m o b i l i uzrokuju 6 0 . 182 183 . Upravo se najveća proizvodnja. I trenutni rezultati nisu razlog za slavlje. dapače trebaju nas ozbiljno zabrinuti. Ipak. Sada ć e m o se upoznati s nekim lijepim u r b a n i m primjerima kako hodati nježnije. U Danskoj 3 0 % obitelji uopće nema osobni auto. Najveći gradski problem u g l a v n o m je transport. selo i grad postoje jedno kraj d r u g o g a u suradnji i m e đ u s o b n o m nadopunjavanju. U SAD-u. upravo zbog svoje jasnoće i sve veće preciznosti podataka kojim se računa. Ovdje je ključni problem u kontekstu našeg rada što svijet ne s a m o da je ovisan o nafti. Tu se europski i drugi gradovi daleko u prednosti ispred SAD-a gdje život ljudi uvelike ovisi o a u t o m o b i l i m a i gdje se m a n j e ulaže u javni prijevoz ili biciklističke staze. Prosječan auto u SAD-u odvozi 10% više nego auto u Velikoj Britaniji. ekološki otisak n a m ostavlja čitavu lepezu konkretnih i održivijih načina proizvodnje. U A m s t e r d a m u ako niste naviknuti doslovno se izgubite na posebnim kružnim tokovima za bicikle. ne vidimo ih u ničemu izoliranom.gradske priče Kao što s m o rekli. a na početku '90-ih u više od 30 nizozemskih gradova 1 O d l i č n u s t u d i j u o u t j e c a j u p r e v l a d a v a j u ć e g k o n c e p t a u t r a n s p o r t u vidjeti J o h n W h i t e l e g g ( 1 9 9 7 ) Critical M a s s . g d j e je infrastruktura m a n j e razgranata i sigurna.9 0 % gradskog zagađenja u industrijski razvijenim zemljama. Organizacija Clean Air Task Force objavila je krajem 2 0 0 4 . SAD je d o m četvrtine svih proizvedenih automobila na svijetu. ekološki otisak ne govori n a m ništa o budućnosti. jer im se iz ekonomskih i socijalnih razloga čine manje privlačnima.

Izgradili su 1200 kilometara biciklističkih staza. najviša u SAD-u. Sa svojih šesnaest parkova i 52 kvadratna metra zelenila po stanovniku. Američki grad Portland jedan je najpredanijih u smanjivanju C 0 2 i podršci Kyoto protokolu. Na njihovom primjeru može se vidjeti nekoliko koraka koje bilo koje mjesto ili g r a d m o g u o d m a h učiniti na p u t u prema m a n j e m ekološkom otisku: a) " c a r p o o l i n g " . Pripremili su pro­ g r a m za prihvaćanje Kyoto protokola u razdoblju 2 0 0 8 . g r a d je zamijenio sve žarulje u svojim z g r a d a m a 2 0 0 1 . Sva gradska vozila koriste B20 mješavinu ( 8 0 % dizela. u Z a g r e b u se smanjenje gradskih gužvi rješava najviše g r a d n j o m novih garaža. O t o k je premrežen t u n e l i m a i žičarom. 2 0 0 2 . Sve je to Curitiba postigla uz sve m a n j u saveznu financijsku p o m o ć . uštedjevši račun za struju za 2 6 5 0 0 0 dolara godišnje. godine u g r a d u je posađeno 7 5 0 0 0 0 stabala. 2 0 % biodizela).3 milijuna stanovnika. ove godine je u m n o g i m velegradovima SAD-a poskupio javni prijevoz te su ukinute autobusne linije.stanovnici su odlučili izbaciti a u t o m o b i l e iz središta grada (Worldwatch Insti­ tute. Čak 7 0 % kućanstava sudjeluje u p r o g r a m u sakupljanja i recikliranja o t p a d a . Danas preko 20 gradova u Brazilu pokušava ponoviti ovaj model gradskog prijevoza. a u SAD-u samo 2%. Samo od papira svaki d a n se sačuva 1200 stabala.sustainabJfipD^ancLQrg (15. smanjenje otpada i recikliranje. Grad je stvorio fondaciju za financiranje projekata energetske efikasnosti i korištenja zelene energije. uključujući četiri izgrađene m i k r o t u r b i n e na bioplin.zajedničko korištenje ili dijeljenje a u t o m o b i l a . 2 0 0 5 ) . I u s a m o m SAD-u sve više gradova ide u suprotnom smjeru od političke i ekonomske elite te zemlje. a negdje su takve grupe organizirane od samih gradskih vlasti kao u Edinburghu. godine imala 2.). ne treba i m . Smanjenje vožnje a u t o m o b i l o m za četvrtinu. a s a m g r a d j e sudjelovao u izgradnji 4 0 z g r a d a p o p r i n c i p i m a e k o l o š k o g graditeljstva. 7 % veću od one koju je imao 1 9 9 0 . 2 0 0 3 ) . 12% gradske energije dolazi od obnovljivih izvora.2005. Curitiba je mjesto bez premca na svijetu. Konvencionalno gradsko planiranje kaže kako je g r a d u preko milijun stanovnika potrebna podzemna željeznica za n o r m a l n o funkcioniranje prometa. Zauzvrat dobivaju a u t o b u s n e karte. D o d a t n o j e osigurana financijska i tehnička p o m o ć za sve koji kreću sa g r a d n j o m kuća kako bi zadovoljili standarde ekološkog graditeljstva i energetske efikasnosti. 184 185 . Istovremeno. Jedan od najprogresivnijih gradova u prihvaćanju ekološkog otiska je Santa M o n i c a u Kaliforniji. Portland kao grad od pola milijuna stanovnika i m a emisiju C 0 2 za 0 . 2 0 0 5 ) i s t i m e izražavaju veliko nezadovoljstvo te daljni rad da ga smanje. a sljedećih 3 0 % odlazi na javni promet (Whitelegg. Jedan od najljepših primjera je grad od preko dva milijuna stanovnika. troškovi zastoja u prometu povećali za d o d a t n i h 3 0 % . Praktični primjeri iz održivosti razvijaju se i u d r u g i m sektorima.2 0 1 2 te smanjenje emisije za 10%. a veći stupanj obrazovanja. Curitiba je 1997. T a k o državnim z a k o n o m AB 2 1 0 9 subvencioniraju se poslodavci koji 2 Vidjeti na URL:http://www. bicikliranje i sadnju stabala. Ljudi u zapadnoj Europi koriste javni transport u 10% svojih prevoza. godine kupili su z a g r a d s k e p o t r e b e 3 0 h i b r i d n i h a u t o m o b i l a T o y o t a Priusa. Urban Mobility Reportu koji je izdao Texas Transportation Institute. potrošače i kućevlasnike kako bi dobili znanje o održivim i praktičnim rješenjima. godine postali su prvi grad u SAD-u koji je istaknuo predanost borbi protiv klimatskih promjena. 2 Još 1993. Nekadašnji k a m e n o l o m je danas Free University of Environment koji daje besplatne savjete i edukaciju za građevinare.The 2 0 0 5 . postiglo se inovativnim razvojem autobusnih linija. Negdje je to organizirano od samih ljudi. Velike zasluge za to idu g r a d o n a č e l n i k u Jaimeu Lerneru i njegovoj ekipi koja je od početka '70-ih započela s ovim revolucionarnim koracima. godine broj stanovnika koji se voze javnim prijevozom porastao je za 7 5 % . godine provedena u 75 grada u SAD-u pokazala je kako sveprisutni zastoji u p r o m e t u koštaju vozače i vozačice o k o 8 milijardi dolara godišnje u izgubljenom benzinu uz izgubljenih 3. 1997). osim nekoliko na električni p o g o n za dežurne službe.5 milijarde sati na čekanje u nepreglednim redovima (WWI. Ne samo to. i vrijedili 1. Sve je razvijenije i dijeljenje a u t a . godine proglasio Curitibu najekološkijim g r a d o m u svijetu. Čak svaka četvrta osoba koja svakodnevno koristi gradski prijevoz ima vlastiti auto. što se ubrzo proširilo na sljedećih 25 gradova.12. Stopa recikliranja je na 5 3 % . Jednostavno. Ulaganjem u javni prijevoz od 1990. Na stranicama s a m o g grada stanovnike se potiče na štednju energije. Od 1996.1 milijardu sati (Paulson. a škole d o b i v a j u prijenosna računala za učenike. Ideal po UN bi bio 48 metara kvadratnih. godine te su smanjili u k u p n u potrošnju struje u g r a d u za 3%. Curitiba ima m a n j e zagađenje i nižu stopu kriminala od bilo kojeg grada u Brazilu. U Curitibi se 7 5 % građana vozi gradskim a u t o b u s i m a . 2 0 0 4 ) . a svoj sistem autobusnih linija učinila je za svega 5% od potrebne svote novaca za izgradnju podzemne željeznice. S d r u g e strane studija iz 2 0 0 4 . U Kanadi 7%. Gotovo 9 2 % stanovnika Tokija vozi se javnim prevozom. g o d i n e (LeCompte. U Santa M o n i c i 10% ekološkog otiska dolazi od korištenja nafte u transportu te grad poduzima afirmativne mjere da se smanji broj vozača koji se voze sami na posao. a svega 5 5 % prometa u zemlji odvija se a u t o m o b i l i m a . Također je grad sufinancirao vožnju a u t o b u s o m ili dijeljenje a u t o m o b i l a . Bremen je p o č e t k o m '90-ih postao prvi grad u Njemačkoj s car-free z o n o m . što rijetko kada gradovi i u b o g a t i m zapadnim društvima dostignu. Curitiba u Brazilu. Kineski otok Gulangyu na k o j e m živi 2 0 0 0 0 ljudi je mjesto na kojem uopće n e m a a u t o m o b i l a . a sistem njihovih brzih cesta naziva se "površinskim m e t r o o m " (Girardet. UN je 1 9 9 2 . 2 0 0 5 ) . Bogota je postala širom svijeta poznata po svojem razvijanju javnog prijevoza. donosi zaključak kako bi se bez javnog prijevoza. U Bologni 4 0 % svih putovanja odvija se na biciklima.

Austrija. F. jer isključuje k o r i š t e n j e k e m i j s k i h p r o i z v o d a . Santa M o n i c a ima poseban p r o g r a m prihvaćanja ekološkog otiska kao mjere razvoja. Naravno. e) Program f a r m e za škole . jedan od najboljih u ovoj regiji. U SAD-u u prosjeku hrana putuje preko oko 2 0 0 0 kilometara dok ju potrošači p o č n u konzumirati. U nekim pokrajinama u N j e m a č k o j obavezno je na novosagrađene industrijske komplekse staviti zelene krovove. Jedna od najboljih mogućnosti za povećanje kvalitete života nekog grada jesu i gradski vrtovi.. t r e ć e m po veličini g r a d u u Argentini. 5 Polovicom '90-ih godina gradski vrtovi doprinosili su u k u p n o j svjetskoj proizvodnji hrane s 15%. 3 Od 1 9 9 9 . San Diego je prihvatio taj model za sve nove ili obnavljane gradske zgrade te je primjerice 3 5 % nove knjižnice izgrađeno s recikliranim materijalima. 2 0 0 5 ) . upravo zbog svoje socijalne dimenzije. D. gdje su rezultati pokazali kako je zagađenje na zelenim krovovima m a n j e za devet desetina od hrane dobivene konvencionalnim m e t o d a m a koja se prodaje na tržnicama. S. Letak nazvan Ecovovageurs je distribuiran na 5 0 0 0 osnovnih i srednjih škola u Kanadi. korištenja obnovljivih izvora energije. ) predlaže zelenu o g r a d u od visine 1. 4 Svi ovi primjeri n a m pokazuju kako se u gradovima uspješno razvijaju znanja iz energetske učinkovitosti. osvjetljavanje i slično.g r a d o v i sami podržavaju recikliranje k u p o v i n o m dobivenih proizvoda ili materijala za vlastite potrebe. biciklom ili pješice. U SAD-u je izračunato kako pokretanje vrtova zajednice dođe svega desetinu financijskih sredstava potrebnih da se pokrene novi park iste veličine. Lokalni izvori hrane. Dobri poligoni m o g u biti i škole: i m a j u prostora. što se tiče urbanih vrtova ne treba pretjerano strahovati. U Havani postoji 6 0 0 0 0 urbanih vrtova. Godišnje uštedi energije u vrijednosti od 8 0 0 0 0 dolara. 26 f i r m i u Santa M o n i c i sudjeluje u p r o g r a m u . premda ne previše. Smanjivanjem ekološkog otiska ovi gradovi su sigurno povećali kvalitetu života ljudi koji u njima žive. uspjele su smanjiti vlastiti ekološki otisak na prijelazu u novo tisućljeće. a drugo. Montreal ima jedan od najrazvijenijih sistema urbanih vrtova u svijetu. U n a m a susjednoj BiH također postoji divljenja vrijedan projekt. UN je u studiji State of the World Population 2001 ukalkulirao ekološki otisak. b) porez na udaljenost . hlađenje. 1 9 9 9 . Neke škole u Kaliforniji t a k o promoviraju program osiguravanja hrane od lokalnih farmi koje proizvode p o m o ć u metoda organske poljoprivrede. Neki gradovi U Kaliforniji i m a j u obavezu kupovati proizvode dobivene recikliranjem ukoliko su oni dostupni na tržištu. Nizozemska. terase. p r i n o s . U n u t a r t o g p r o g r a m a zaposleno je nekoliko tisuća ljudi. a vrlo često profesore i profesorice koji žele pokretati školske vrtove. Seabrook. Sličnim p u t e m kreće i gradić A l m a d a blizu Lisabona. H a a g je uzeo ekološki 3 otisak kao osnovnu mjeru računanja svoje održivosti.8 metara i iz vlastitog iskustva uvjerenje u kvalitetu hrane. T a k o đ e r je sve veća primjena ekološkog otiska. 2 0 0 4 ) . može nas zadovoljiti istraživanje koje je provođeno u SAD-u i Rusiji. Na posao dolaze dijeljenjem a u t a . U projekt je uključeno preko 1 0 0 0 0 ljudi. krovovi i balkoni. a 2 0 % njihovih zaposlenika je odustalo od vlastitih parkirališnih mjesta i uzelo novac. d) p r o g r a m i zelenog graditeljstva . C o m m u n i t y Gardening Association je organizacija koja 4 5 P r e m d a o r g a n s k a p o l j o p r i v r e d a u g l a v n o m t r e b a veće površine od k o n v e n c i o n a l n e za isti Vidjeti URL:http:www. Vrlo često se to povezuje s kompostiranjem zelenog o t p a d a . 186 187 . zbog m a n j e g utjecaja na okoliš (Gallivan. a povećavaju se i troškovi transporta. a 5 0 % konstrukcije došlo je s odlagališta o t p a d a .).. Takvi gradovi postaju proizvođači hrane na mjestima kao što su predgrađa.kuće koje se g r a d e na slabije naseljenim mjestima i udaljene od grada zahtijevaju veće i skuplje investicije u infrastrukturi i logistici. Od 2 0 0 2 . ukoliko je riječ o organskim f a r m a m a . smanjivanja otpada i drugih važnih područja. javnim prijevozom.ecofootnetwork. vrlo često zdraviji se zanemaruju ili uslijed ne fer konkurencije propadaju. Dobri p o d a c i o održivim u r b a n i m prjektima m o g u se naći u Herbert Girardet ( 2 0 0 3 ) Creating S u s t a i n a b l e Cities. Također se zahtijeva da novo izgrađene zgrade vode računa o smanjivanju energije potrebne za njihovo zagrijavanje.pronađu zaposlenike voljne umjesto parkirališnog mjesta dobiti novac u gotovini. i m a d a l e k o m a n j i e k o l o š k i otisak z b o g u k u p n o g p o z i t i v n o g u t j e c a j a n a p r i r o d u i o k o l i š . sve ovisi o pojedinoj situaciji i potrebno je imati konkretne podatke. Neke europske zemlje (Danska.. D e v o n : G r e e n Books.05.). pri č e m u se najčešće odabire prijevoz a u t o m o b i l o m . and Chazan. Premda prvo d o č e k a n sa skepsom.. od čega ih 72 dobiva podršku od gradske uprave. Od zagađenja koje postoji u gradovima. Whitefield ( 2 0 0 4 . godine Santa M o n i c a u Kaliforniji je prvi grad u SAD-u koji svu svoju gradsku struju nabavlja od obnovljivih izvora energije (Worldwatch Institute.2005. Mintier. Sa svim programima i odlukama u t o m smjeru smanjila je svoj otisak u razdoblju 1990-2000. javne površine. kalifornijske gliste kompostiraju sav organski o t p a d . Sangaj proizvodi 8 0 % svojih potreba za hranom u prigradskoj okolici. T i m e se ekološki otisak dvostruko s m a n j u j e : prvo z b o g m a n j e prijeđenih kilometara i m a n j e emisije C 0 2 . dvorišta.zbog naravi neoliberalnog kapitalizma hrana do našeg stola prelazi sulude i nepotrebne kilometre podržavajući t i m e daljnje osiromašivanje siromašnih i klimatske promjene. O k o 100 vrtova je rašireno u 26 gradskih kvartova. Santa M o n i c a je jedan od prvih gradova koji je prihvatio provođenje t o g zakona. Stoga se takvi stanovnici d o d a t n o oporezuju za što također postoji državni zakon u Kaliforniji. Europski parlament je tiskao studiju za vlade koja im treba posluži kao alat za izračunavanja ekološkog otiska.gradovi ohrabruju građevinske firme ili bilo koga t k o kreće u izgradnju objekta da koriste reciklirane materijale ili prirodne materijale dobivene održivim upravljanjem. T a k o primjerice u Rosariu. Općenito. c) p r o g r a m zelenog d o b i v a n j a . 2 0 0 3 ) . godine može se na Internetu izračunati vlastiti ekološki otisak. osiguravajući prosječno 6 0 % ukupnih prehrambenih potreba stanovnika (Moskovv.org (09.

small footprint on a finite Earth. Tvornica za proizvodnju k o n d o m a u Brazilu istovremeno će spriječiti širenje AIDS-a u toj zemlji. uz daleko manji ekološki otisak. Premda i m a m o još dosta primjera navest ć e m o jedan koji je izniman.voda i šuma. oboljelima od PTSP-a do organizacija žena (Tuzla).povratnika (Gradiška) pa preko osoba s fizičkim (Tuzla) i m e n t a l n i m oboljenjima (Doboj). 188 189 . Gabriola Island: New Society Publishers: 27. djece.žene Stopa pismenosti BDP po stanovniku Merkel je istraživao uspjeh indijske pokrajine Kerale koja unatoč višestruko m a n j e m BDP-u od SAD-a ima gotovo iste uspjehe u kvaliteti života. Broj s t a n o v n i k a (u mil. Inspirirao g a j e C h a r l e s G r a y koji j e stvorio W o r l d Equity W a g e ( W E W ) i u E u g e n u ( O r e g o n ) je od 1 9 7 9 . g o d i n e kada su počeli u Sarajevu posadili su po čitavoj BiH 13 vrtova u gradovima i prigradskim naseljima na površini od 7. nezaposlenih.u g d j e živi.za Keralu su karakteristični slobodni i pravedni izbori 6 M e k e l je f a s c i n i r a n s l i č n i m p r i m j e r i m a k a o što je K e r a l i n . T a k o siromašni ljudi sami proizvode hranu za sebe. a vrijednost proizvedenog povrća je bila oko 1 0 0 0 0 0 dolara. Od 2 0 0 0 . 6 SAD 292 16 7 74 80 96% 34. te imaju zadovoljavajući pristup zdravstvenim uslugama i hrani.069 29 65 63 63 44% 460$ Izvor: Jim Merkel (2003) Radical Simplicity . CGA je jedna od najljepših aktivističkih priča na Balkanu. Ohrabrujuće su neke zaista fantastične priče.) Broj r o đ e n i h na 1 0 0 0 Stopa smrtnosti Životna d o b . Važno je da z n a m o kako se ovakve lijepe priče ne nalaze samo u gradovima. Posebno je važno istaknuti da se kroz gradnju vrtova pazi i na širenje mira i tolerancije te su u projekt uključeni ljudi svih nacionalnosti u B i H . g o d i n e predsjednik Kostarike proglasio je zabranu iskorištavanja nafte i ruda u njegovoj zemlji. penzionera pa čak i zatvorenika (zatvor Kula blizu Sarajeva). Jim Staklenik u predgrađu Sarajeva kroz stvaranje urbanih vrtova ili kako sami kažu biobašti. g o d i n e živio s n e š t o Urbani vrt u Tuzli više o d 1 0 0 0 d o l a r a g o d i š n j e u z s m a n j e n i e k o l o š k i o t i s a k i z a d o v o l j a v a j u ć u k v a l i t e t u ž i v o t a . U Kerali su na cijeni drugačije vrijednosti. do 1 9 9 3 . a svi znamo kako cijeli Balkan vapi za projektima slične poruke. o d l u č i o p o k u š a t i sličnu stvar u S A D . V e ć 1 4 g o d i n a živi s a s a m o 5 0 0 0 d o l a r a g o d i š n j e .8 17 12 68 74 91% 566$ Indija 1. Demokracija odozdo .260$ Kerala 31. resocijalizira ljude te o m o g u ć a v a l j u d i m a da i žive od proizvedenog. CGA radi terapiju kroz vrtlarstvo. 2 0 0 2 . N o . a vlada kroz nacionalni p r o g r a m zdravlja dijeli besplatno k o n d o m e i proizvodi jeftine generičke lijekove.5 ha. Osobe s kojima se radi idu nevjerojatno široko od izbjeglica i raseljenih osoba. jer imaju m a n j e mogućnosti i šanse za uspjeh u životu sindrom je siromaštva. AIDS je jedan od najvećih problema u Brazilu. te predanost očuvanju energije budućnosti . Ekvador je donio zabranu širenja iskorištavanja nafte na nova područja u t o j zemlji. patrijarhalnih vrijednosti i nemogućnosti žena da se educiraju.muškarci Životna d o b . već i na širim područjima."fatalni sindrom kćeri" t a k o karakterističan za Indiju pri č e m u se ženske bebe ubijaju. ovim p r o g r a m o m se štite pluća svijeta od daljnje deforesterizacije pošto će se latex dobivati od lokalnih stabala čime će se šume zaštiti od daljnje nekontrolirane sječe. Razlozi uspjeha Kerale: visok status žena .

Dakle. m o g l a smanjiti svoju potrošnju energije za trećinu bez ikakvih d o d a t n i h troškova. loša vijest za nas je da n e m a izvora koji bi m o g a o zamijeniti n a f t u na način kako je mi danas trošimo. O n o što je važno da istaknemo kao zaključak da se p o m a c i d o g a đ a j u gotovo uvijek nakon zahtjeva i pritiska samih ljudi. godine. M n o g e priče iz ovog poglavlja dio su iznimnog t r u d a i ljubavi gradskih aktivista i stanovnika. Čak jedna trećina stanovništva aktivna je u nekoj od društvenih organizacija. Kasnije 1987. Više od 9 0 % ljudi izlazi na izbore. hi-fi uređaje i televizore u Britaniji gasili kad ih ne koriste sačuvale bi se dvije elektrane (Whitefield. 2 0 0 3 ) .5 milijuna seljaka bez zemlje dobili su zemlju na korištenje. jer smo mali i sami i ništa ne m o ž e m o učiniti. Pitanje s početka puno više govori o n a m a ljudima. Jedni od najvažnijih poteza bili su reforma zemlje i eliminacija kasti. 3/4 moći odlučivanja prebačeno je na lokalne nivoe. . a stupanj korupcije je n a j m a n j i (Franke and Chasin. taj model n a m pokazuje kako je m o g u ć e živjeti kvalitetno i održivo. č i m e je Kerala postala najjača demokracija s aktivnom participacijom građana na planeti. jer se radi o pretežno seoskom području (Merkel. ali upornih koraka. Prva stvar je da s m a n j i m o potrošnju energije. Pletite mrežu malih. a manje s d o b r o m izolacijom stambenih objekata. Sindikati p o s t o j e . Prema praktičnim stazama održivosti Sada smo spremni za par koraka po praktičnim stazama održivosti. Ovo prvo daje bolji spektakl. Ovdje nije potrebno da se snebivamo nad svojom s u d b i n o m . Stazama koje će smanjiti naš ekološki otisak i širiti područja mira i slobode. Posebne p o g o d n o s t i postoje za m a l e p o d u z e t n i k e . Ne opterećujte se da spasite svijet preko noći. godine 2. gotovo simboličkog karaktera. a slijedeća trećina bi se m o g l a smanjiti uz neznatna financijska ulaganja. m a l o mogućnosti za educiranu populaciju. ali je još veći prioritet promjena nas samih. Svako selo u Kerali ima knjižnicu. Ipak. Energent budućnosti je štednja. Isto tako veseli i da smo mogli pisati o pričama koje m o ž e m o svesti pod misao pritisak odozdo. promjene odozgo. Kada bi se sve video-rekordere. No d o b r a . KORAK 1. U zadnje vrijeme je sve jači pritisak i izvana da se "Keralin model razvoja" uništi. Kerala i m a više knjižnica n e g o cijela Indija zajedno. Smanjenje potrošnje naše energije najčešće ne ovisi o novim skupim 190 191 . Gašenje struje kad je ne koristimo čini n a m se m a l i m č i n o m . spori ekonomski rast. Jednostavno. sa z a j a m č e n o m p r a v e d n o m plaćom (Merkel. Neke od njih nije lako zakoračiti. ali ih r a d i m o sa d r a g i m ljudima i m e đ u s o b n o se ohrabrujemo i p o m a ž e m o . Naš prvi prioritet danas ne da ne smije. No kao što smo vidjeli negdje se radili o inicijativama s vrha č i m e su još i zanimljivije za istraživanje. Franke. nego u d r u g i m dijelovima Indije pa i svijeta.najvažnije p r e h r a m b e n e sirovine imaju fiksirane cijene kako bi ih mogli kupiti i najsiromašniji. ne postoji takav izvor energije. Jasna socijalna agenda . 2 0 0 1 ) . jer se više fasciniramo s plantažom velikih vjetrenjača. 2 0 0 3 ) . Na edukaciju i zdravstvo odlazi 6 5 % troškova regije. Važno je n a p o m e n u t i kako je postotak ljudi koji vjeruje političarima osjetno veći u Kerali. prioritet je promjena energije. 2 0 0 4 ) . 1 9 9 8 . Promjene se ne d o g a đ a j u same od sebe. T r e b a m o smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima. nego neće moći biti iskorištavanje obnovljivih izvora energije tako da zadovolje našu sadašnju potrošnju. Intelektualci iz Kerale priznaju probleme s kojima se suočava ova regija nezaposlenost od 2 5 % .Smanjiti potrošnju energije Najčešće pitanje koje se postavlja u našim medijima je koji energent će zamijeniti naftu? To pitanje je p o t p u n o krivo. d a p a č e odlična vijest je da danas postoje prijedlozi i istraživanja koja realnim pokazateljima ističu kako bi primjerice Velika Britanija. Od 1969. Energent budućnosti je efikasnije dizajniranje i organiziranje naših životnih prostora.još od kraja 50-ih godina. Da.

ukoliko se istovremeno ne radi na društvu u kojem se smanjuje potreba za a u t o m o b i l i m a . Svake godine na odlagalištima u SAD-u završi 1 1 milijuna a u t o m o b i l a . a za emisiju C 0 2 najvećeg uzroka efekta staklenika. stručnim krugovima pa i najširoj javnosti jest koliko još ima nafte. a svega 10% na svjetlo. jer trošimo previše. Naše sadašnje šume su u stanju apsorbirati svega 1 % od ukupne količine C 0 2 koju emitiramo (Whitefield. Žarulje koje čuvaju energiju daju istu količinu svjetla. Etički konzumerizam nije dovoljan da se stvari promijene. svaki a u t o m o b i l godišnje emitira 5 4 4 3 . Čak i autori koji su razradili pojam "prirodni kapitalizam" priznaju da eko-efikasnost. Po nekim istraživanjima. ovisno o tipu a u t o m o b i l a . Vožnja avionom je jedna od najneekološkijih stvari koju m o ž e m o učiniti. već p u n o više o boljoj organizaciji i pridržavanju principa održivosti u našem životu. rekli bi kako nismo zaslužili da nas nešto neočekivano spasi. Rekli bi kako zaista t r e b a m o iz t e m e l j a preispitati svoje ponašanje i način života. p r o m e t n i m nesrećama. a više s p r o m e t n i m gužvama i zakrčenim u l i c a m a . Stoga bismo kao prvi korak trebali razmisliti i o načinu našeg transporta. uštedit ć e m o t o k o m njenog rada 2 2 5 kilograma ugljena (National Geographic . p r e m d a m a n j e . potrošnja energije za svjetlo u SAD-u smanjila bi se za p o l a . 27 tona otpada ostane nakon proizvodnje jednog prosječnog a u t a . no još uvijek tinja nada kako za to ne m o r a m o proći kroz sudnji d a n . Troje proslavljenih vizionara naglašavaju ( H a w k e n . A u t a k v o m svijetu ne želimo živjeti. jer pored grijanja služi kao glavni resurs za transport. motore. troše trećinu energije i traju gotovo deset puta duže od običnih žarulja.da b u d e m o potrošači. Kada govorimo o smanjenju potrošnje fosilnih goriva mislimo na cio tercet: ugljen. P r i t o m naglašavamo kako je odabir da težimo imati što održiviji životni stil važan. kada na primjer govorimo o proizvodnji štedljivih a u t o m o b i l a n e m a nikakve svrhe. Uobičajene žarulje su totalni gubitak. Ovdje bismo radi fer igre dodali možda? Možda n a m zaista iz budućnosti dođe kapetanica Janeway s Voyagerom i izruči n a m f i n o upakirane paketiće dilitija? M o ž d a zaista? Doduše. I m a m o a p o k a l i p t i č n i h predviđanja "svih protiv svih" svijeta kod Jamesa H o w a r d a Kunstlera. Energija potrebna za proizvodnju jednog a u t o m o b i l a je 4 1 0 0 . A k o je električna energija koja se koristi u kućanstvu dobivena od iskorištavanja ugljena. krpelji naših života koji n a m sisaju energiju filajući nas svojim proizvodima koji štete okolišu i ljudima. tehnološko č u d o . Ugljen i plin nas u g l a v n o m griju pa n a m tu stoji široka lepeza alternativa koje smo navodili u poglavlju o graditeljstvu. U g r a d u se puno bolje voziti biciklom ili javnim prijevozom.od a u t o m o b i l a i četiri puta više od vlaka (Whitefield. ovdje nas se umiruje kako se i dalje m o ž e m o baviti jedinim z a n i m a n j e m koje n a m je neoliberalni kapitalizam ostavio . dobar je korak naprijed. p o n e k a d i s i m p a t i č n i h . Već i najlakša odluka da koristimo efikasne štedljive žarulje. otkriće svih otkrića koje će nas spasiti. a to je danas prerijedak slučaj.H. 192 193 . Nijedan alternativni resurs to ne može zamijeniti. 2 0 0 5 ) . na svijetu je preko milijardu vozila koje koriste n a f t u . Avion po putniku pusti dva puta više C O . avio-promet je odgovoran za pola emisije C 0 2 na sjevernom dijelu zemaljske kugle. Kao što s m o naveli u poglavlju o energiji.5 puta više C 0 2 . Porast prijevoza avionom još je više zabrinjavajuć ako z n a m o da se često d o g a đ a na udaljenostima koje su blizu. 0 8 tona C 0 2 . koji u svojoj posljednjoj knjizi najavljuje " d u g o t r a j n o izvanredno stanje". Potrebno je 4 0 0 0 0 0 litara vode za proizvesti jedan a u t o m o b i l . oni m e đ u n a m a koji su kritičniji na ljudsku rasu zbog svega što č i n i m o jedni d r u g i m a i planeti. Ukoliko t o m e pribrojimo sva vozila: brodove. a vrlo brzo će se u m n i ljudi koji vode energetsku politiku sjetiti da je i plin fosilno gorivo i kao takav potrošiv. S obzirom da se i druge cijene baziraju na cijeni nafte. Danas je 7 0 0 milijuna a u t o m o b i l a u svijetu s t e n d e n c i j o m rasta. S d r u g e strane stoje svi oni slijepi pohlepnici. Ugljen bi svakako trebali izbjeći. T o m u se i pridružujemo. nafta i plin. koji nagovješćuju novi resurs. Negdje kao d o b r u alternativu pesimizmu Kunstlera stoji već spominjani 1 Štedljive žarulje. Ti socijalni troškovi u SADu godišnje dosegnu osminu BDP-a". Kada bi se u kućanstvima zamijenile neefikasne žarulje s efikasnima. 1 9 9 9 : 4 1 ) "kako m n o g i socijalni troškovi vožnje a u t o m o b i l i m a i m a j u m a n j e veze s gorivom. SUV vozila koja su najneefikasnija emitiraju 2. 2 0 0 4 ) . odgovorna je za 4 2 % . nepokretljivošću ljudi. i m a m o i čitavu plejadu zanesenjaka. jer im 9 0 % energije odlazi na t o p l i n u . avione. što je ondje slučaj u više od 5 0 % .Hrvatska. N e m o j t e se zaustaviti samo na o s o b n o m zadovoljstvu što kupujete etičke proizvode. Svjesni s m o kako će mnogi ljudi g a d n o nadrapati ukoliko se ne p r i p r e m i m o za život kada nafta neće biti gospodar svih burzi. i mi smo se te t e m e već dotakli. a m a n j e o našoj potrebi za posjetom baki u Australiji ili neutaživoj žeđi da se kulturno uzdižemo posjećivanjem Portugala. A k o i i m a m o auto d o b r o je da smo dio već spominjanih grupa gdje se auto dijeli ili više ljudi ide zajedno na posao jednim a u t o m . a sve više za ceste. Z a m i j e n i t i n e e f i k a s n e ž a r u l j e š t e d l j i v i m a nije t e ž a k izbor.ulaganjima i trošenju novaca. A k o z a m i j e n i m o običnu žarulju sa štednom. Trebali bismo kad g o d možemo izbjegavati vožnju avionom. 2 0 0 5 ) . stavovi i p r e d v i đ a n j a se nižu u v e l i k i m k r a j n o s t i m a . Lovins i L. kosilice i ostalo.7 5 0 0 litara nafte. K o m e n t a r i . Posebno s obzirom da je nafta i dalje sirovina koja najviše sudjeluje u globalnoj energetskoj proizvodnji s 3 7 % .B. svaki kWh emitira k i l o g r a m C 0 2 . Prosječno. Nafta je problem. 1 Na osvjetljenje u SAD-u odlazi 3 4 % sve proizvedene električne energije. Udružite se s d r u g i m ljudima. Lovins. ali samo prvi korak. 2 0 0 4 ) . Čak se 4 5 % svih letova u EU odvija na udaljenostima m a n j i m od 5 0 0 kilometara (WWI. t a k o đ e r sadrže živu te ih t r e b a odložiti na p o s e b n a o d l a g a l i š t a . Jedna od najprisutnijih dilema u svjetskim medijima. A. A to p u n o više govori o n a m a i našoj razmaženosti. sve m a n j e prostora za druge aktivnosti. Dušik i sumpor dioksid koji avion emitira s obzirom na visinu leta ima tri puta jači efekt staklenika nego da je emitiran sa Zemlje. č a m c e . parkirališta i garaže. jer zajedno možete napraviti p u n o više.

između koje spada i sve veći broj uragana. osnovna g r a n a b u d u ć n o s t i biti p o n o v n o poljoprivreda. Čak 3 4 % odlazi na gorivo za mehanizaciju koja sije ili obavlja žetvu na polju. Z a m i s l i m o si samo što znači činjenica kako će 5 0 % svih rudnika zlata u sljedećih 20 godina iz kojih će se vaditi zlato biti na zemlji koju nastanjuju urođenički narodi. To je svega 12. . što znači da će od ukupnih investicija BP za obnovljive izvore energije (gdje su lukavo utrpali i sunce i vjetar. ljude koje nikad nećemo upoznati. mi i m a m o dovoljno znanja i vještina urliknuti Ne nafti za rat. Prehrambeni sistem u SAD-u troši kao i cijela Francuska za svoju u k u p n u energetsku potrošnju.3%. godine kako je u t r e ć e m kvartalu te godine ostvarila rekordnu zaradu od 9. 2 0 0 5 ) . I to je kao normalno. bez tako velikog unosa nesposobna je da nas sve nahrani. objavila je krajem listopada 2 0 0 5 . 4 6 . Čak četiri petine od toga odlazi na procesiranje. jer ostavlja g l a d n i m a stotine milijuna ljudi uz obilje hrane. špekulacije na burzama. 194 195 . 2 0 0 5 : 5 7 ) . ma cijelog njega. Samo u Iraku ubijeno je preko 1 0 0 0 0 0 ljudi. U knjizi i m a m o priče o o n i m a koji su se već počeli pripremiti ili dobre recepte kako da mi to učinimo. Jedan od razloga za tu neumornost jest i činjenica kako naše odluke i postupci utječu na druge ljude. . KORAK 2.Paul M o b b s koji ističe kako i m a m o šanse. 2 0 0 5 ) . što je nevjerojatnih 7 4 % više nego u istom razdoblju prošle godine. To njima predstavlja porast od 6 8 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. naš sistem proizvodnje hrane ne s a m o da je nepravedan.9 milijardi dolara. 13% n a v o d n j a v a n j e . a 2 8 % odlazi na proizvodnju u m j e t n i h gnojiva (Murray. Z n a n j a i vještine u ovoj knjizi n a m m o g u p o m o ć i da to ostvarimo. a Conoco Phillips se zadovoljio s tričavih 3. 8 % u z g o j stoke. Samo u Iraku američka vojska troši gotovo 6. herbicidi. pesticidi. T a k o dolazimo do d r u g o g koraka. W H O procjenjuje kako 1 6 0 0 0 0 ljudi svake g o d i n e u m r e o d posljedica u z r o k o v a n i h k l i m a t s k i m p r o m j e n a m a (WWI.5 milijuna litara nafte dnevno da pokrene svu svoju ratnu mašineriju. A sada z n a m o i kako mu odvidati šarafe i slomiti koji dio.53 milijarde dolara. iz godine u g o d i n u . Shell se za isto razdoblje pohvalio s 9 milijardi dolara zarade. A mi pjevušimo na Dan planete Zemlje i baš s m o ono sretni kad BP primjerice objavi da će povećati ulaganja u obnovljive izvore energije. i vodik i plin) odvajati 5. pakiranje. Mi i m a m o izbor i on treba ići prema korištenju znanja i tehnologija koje svijet vuku prema više pravde i mira. Kako se 9 0 % prirodnih rezervi nafte i 6 0 % plina nalazi na teritoriju zemalja u razvoju. jer i m a m o sve. Prema t o m e .8 milijardi dolara. a koje je najveći uzročnik g l o b a l n i h klimatskih p r o m j e n a . 16% transport. 5 % p r o i z v o d n j a pesticida i 3 % r a z n o . a k o se p r i m i m o posla sada.. Svijet je povezano mjesto kao nikada do sad. Naftne korporacije proizvode gorivo na kojem gomilaju svoje bogatstvo. Zalije BP slavlje zbog zarade i objavi kako će slijedećih 10 godina uložiti u obnovljive izvore energije do 8 milijardi dolara.3% od zarade BP-ja samo u trećem kvartalu 2 0 0 5 . Od 2 0 0 2 . panike na tržištima zbog važnih problema kao što je prehlada ovog ili o n o g iz kraljevske svite Saudijske Arabije.Prestati jesti naftu N e k i . A to onda više i nije t a k o loše i apokaliptično. 19% rad mehanizacije. p o p u t Kunstlera u p o z o r a v a j u k a k o će. Mi smo jedaći i jedačice nafte. BP je istaknuo zaradu od 6. što je 2 5 % više u odnosu na isto razdoblje lani. Uz o g r o m n u n a p o m e n u kako su ona s a m o djelić bogatstva kreativnosti i sposobnosti koje milijuni ljudi na planeti i m a j u . O n o što je zaista uzbuđujuće što danas pored prosvjednog urlika Ne ratu za naftu. najveća n a f t n a korporacija na svijetu. skladištenje. Zanimljivo je kako nas se polako. Hirschov izvještaj r a đ e n za p o t r e b e a m e r i č k o g Ministarstva energetike ističe kako "dosezanje vrhunca iskorištavanja nafte suočava SAD i svijet s nečuvenim rizikom. već je i energetski neefikasan. ali z n a m o kako i svaki stroj i m a svoj vijek trajanja. Današnja konvencionalna poljoprivreda koja ovisi o velikom n a f t n o m unosu (umjetna goriva. Ovo potonje je zaista savršeni cinizam. BP godišnje investira u naftu i plin 150 milijardi dolara. ChevronTexaco je objavio zaradu od 3.bilo koja rješenja za značajan utjecaj moraju biti inicirana deset godina u n a p r i j e d " (PM N o . I o n d a o n e još više zarađuju. E x x o n M o b i l e . teška mehanizacija i nepotrebno o g r o m n i troškovi za transport). navika na sve veće cijene nafte. Neovisno o opće plodonosnoj godini koju su im donijeli globalni ratovi i sukobi za naftu. uglavnom na područjima gdje se već vode ratovi ili postoje sukobi zbog resursa. no za njih to predstavlja rast zarade od 9 0 % u odnos na isto razdoblje lani. 5 % sušenje usjeva. da ne spominjemo sve veći broj ljudi koji umiru zbog ratova za naftu. godine. dijele i stvaraju. 2 U SAD-u se za proizvodnju •' D e t a l j n i j i prikaz d a j e Pfeiffer ( 2 0 0 4 ) : p o t r o š n j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i u S A D . O n d a uslijed klimatskih promjena i m a m o sve veće nestabilnosti u vremenskim uvjetima. n e k o m a s n o broji p a r e . osim kao statistiku u vijestima. I tu ć e m o biti neumorni i n e u m o r n e . jer kontrolira sve resurse koje k o r i s t i m o . Neće biti lako s obzirom na silu i brutalnost ubilačkog stroja koji n a m stoji nasuprot. z a razliku o d u o b i č a j e n i h futurističkih vizija.9 milijardi dolara što znači rast od 5 3 % u odnosu na isto razdoblje lani. Dok se sve o v o d o g a đ a . godine cijena nafte porasla za 148%. M n o g i pripadnici i pripadnice alterglobalističkog i mirovnog pokreta osjećaju se često p o m a l o bespomoćno kad uvide da ih sistem protiv kojeg prosvjeduju drži u z a m c i . sve veća potrošnja sve manje nafte i posljedice razornih uragana uslijed sve češćih klimatskih promjena. Danas n a m je sasvim n o r m a l n o da je barel nafte preko 60 dolara. M o ž e m o urliknuti g a d o v i m a Ne t r e b a m o vas. transport i prodaju prehrambenih proizvoda. M o b b s smatra kako n a m je za održiviji način života potrebno smanjenje/efikasnije korištenje energije oko 6 0 % i korištenje obnovljivih izvora energije oko 40%.u je o v a k o raspoređena: 3 1 % proizvodnja umjetnih gnojiva. I onda uslijed razaranja uragana diže se cijena goriva kojeg dotične korporacije kontroliraju i proizvode.

sami ljudi. T a k o d o b i v a m o poljoprivredu koju podržava zajednica. a ne obrnuto. Posebno je ovakav pristup koristan za m a n j e bogate poljoprivrednike.org. Do sada. jer se to sve vraća zajednici. Vrlo često nismo svjesni koliko su vrijedni svi ti placevi. Ne treba n a m biti žao čak niti a k o potrošimo par kuna više na njih. U k o l i k o se n a k o n t o g a ne d o b i j e s u m a k o j u su poljoprivrednici predložili kao potrebnu da se zadovolji proizvodnja. M o ž e m o organizirati p r e h r a m b e n e kooperative organizirane o d strane potrošača. godine do lipnja 2 0 0 2 . Postoje i tzv.poljoprivreda koju podržava zajednica. gdje o n d a pojedinačni potrošači dolaze po svoje namirnice. Koriste se i posjeti f a r m a m a koje su otvorene za organizirane potrošače koji ih podržavaju. odnosno podupire f a r m e u kojima je proizvodnja hrane zaista održiva i n e m a korištenja fosilnih goriva. posebno one koji je proizvode na ekološki način. T a d a svaka obitelj ili pojedinac odlučuje koliko su spremni uložiti s obzirom na svoje p o t r e b e i m o g u ć n o s t i . 2 0 0 5 . Pošto vlade podržavaju velike m o n o k u l t u r n e farme.uk ( 1 9 . 0 9 . CSA je pojačana metoda pretplate. Rekli smo kako v a m nećemo propagirati vegetarijanstvo. Bio bi veliki korak da m a k a r smanjite konzumiranje mesa. To je u neku r u k u isto njihova f a r m a . 3 Dobra vijest je da prodaja organski uzgojene hrane raste 20-25% godišnje. pa uključivanje u život f a r m e ljudi koji jedu hranu proizvedenu na njoj nije ništa č u d n o . Potrošači unaprijed plate sve svoje buduće n a m i r n i c e koje će dobivati. brigu za bioraznolikost i etički pristup prema zemlji. T a k o se oni koji i m a j u dionice u hrani koju su platili na početku sezone brinu i za druge aktivnosti na f a r m i kako bi ona što bolje stvarala i živjela. Dugogodišnja istraživanja na Cornell Universityju i Rodal Instituteu daju prednost o r g a n s k o j poljoprivredi. sistem u kojem svaki potrošač dobiva svoju kutiju sezonskih proizvoda koja mu se t j e d n o dostavlja. sama zajednica preuzima stvar u svoje ruke i podržava male poljoprivrednike koji osiguravaju dobru hranu. Sistem se razvio u SAD-u i trenutno postoji 1000 f a r m i koje rade po o v o m principu. To nije č u d n o jer ljudi koji prakticiraju b i o d i n a m i k u vide f a r m e kao živi organizam. Nekoliko je načina na koje podupiremo lokalne proizvođače hrane. jer ovime on pristupa potrošačima. Na s a s t a n c i m a pred p o č e t a k sezone. čak i u u r o d u . gdje također još uvijek ima dosta ljudi koji prodaju svoju h r a n u . 2 0 0 4 ) . vrlo brzo se dođe do osjećaja kako potrošači isto kao i proizvođači skrbe za d o b r o b i t i o p s t a n a k f a r m e . Zato je važno da podržimo u našoj blizini o n e koji proizvode hranu. a ne smanjimo potrošnju.Korištenje obnovljivih izvora energije Samo kad su sve opcije za smanjenje energije istražene. U N j e m a č k o j se u posljednje vrijeme razvija Integrated Renewable Energy Farm (IREF) sistem koji u proizvodnju hrane uključuje i energetsku dimenziju. m o ž e m o krenuti u potragu za izvorima koji će n a m omogućiti trošenje energije. Tanke su nijanse u razlikama između metode pretplate i CSA. Još je veći korak a k o počnete i sami proizvoditi hranu za sebe. godine potrošilo više od 16 milijardi litara dizela (Pfeiffer. Pri korištenju obnovljivih izvora energije potrebno je paziti koje vrste obnovljivih izvora m o ž e m o najbolje iskoristiti u 1 Vdijeti c j e l o k u p n o istraživanje na URL. hrana se dostavlja na nekoliko dogovorenih lokacija koje su najbliže svima. Stoga ti ljudi trebaju našu podršku. N a k o n godina suradnje između potrošača i proizvođača. Često se lažno tvrdi kako organska hrana ne bi m o g l a nahraniti svijet. jer o d m a h prije sezone barataju o d r e đ e n o m svotom novaca koja im je potrebna za ulaganja u proizvodnju. 2 0 0 4 ) . No. 2 0 0 4 ) . na p o č e t k u trećeg mjeseca poljoprivrednici istaknu što se očekuje i kolika ulaganja su potrebna. kreće se u slijedeći krug dok se taj iznos ne postigne. K a k o bi se rasteretilo proizvođača. T i m e se stvara p o j a č a n a ili d o d a t n a podrška poljoprivrednicima. u g l a v n o m zbog nekorištenja umjetnih gnojiva (Whitefield. "box scheme". to ne treba brkati s p o t r e b o m da podržimo ljude koji pored nas proizvode i stvaraju. vrlo je vjerojatno da će n a m uštedu pojesti povećan konzumerizam. a ne samo puka nakupina potrošača koji žele zdravo jesti. N o . t a m o gdje se stvaraju jače i svjesnije veze.umjetnih gnojiva od lipnja 2 0 0 1 . Konvencionalna je prejeftina zbog subvencija i neuključivanja eksternih troškova. ) .http://i-sis. u CSA priči nikada nije trebalo više od dva kruga da se predloženi iznos ne dobije. Ukoliko povećamo energetsku efikasnost. U gotovo svim k n j i g a m a koje dolaze iz anglosaksonskog svijeta zagovara se otvaranje d u ć a n a samih poljoprivrednika i specijaliziranih sajmova. Često ljudi ispred svoje kuće izvjese natpis sa proizvodima koje nude. Prehrana bazirana na mesu doprinosi emisiji stakleničkih plinova za devet puta više nego prehrana bazirana na biljkama i biljnim prerađevinama koje se lokalno proizvode. Dobro je objavljivati listu d o m a ć i h proizvođača i proizvoda koje nude kako bi javnost bila informirana. ali trebate biti svjesni kako pored etičkog problema. Biljke i tlo koje se ne uništavaju konvencionalnom poljoprivredom d o d a t n o su uspješnije t o k o m sušnih godina. u prehrani m e s o m postoji i veliki ekološki problem. Organska hrana nije skupa. Polja u američkoj saveznoj državi lowi troše energiju jednaku 4 0 0 0 b o m b i bačenih na Nagasaki (Manning. ali je vrlo vjerojatno kako si neće veliki broj ljudi to moći organizirati s obzirom na poslove i t e m p o života. Sistem pretplate je korak dalje. pijace i tržnice koje i m a m o . Na organskim f a r m a m a troši se 6 5 % manje energije. površine na kojima se organski uzgaja hrana čine svega 3% od ukupnih poljoprivrednih površina. Već smo u uvodu istaknuli perfidnu igru zelenog kapitalizma u stvaranja elitnog i skupog životnog stila. . Slijedeća mogućnost je C o m m u n i t y Supported Agriculture . 196 197 . Velika većina CSA f a r m i u SAD-u su biodinamičke f a r m e . KORAK 3. jer ih čuva od bankarskih kredita i otplaćivanja.

Cjelina je veća od zbroja. Primjerice. premda u zemljama kao što je Švedska i to postaje n o r m a l n o za stambene zgrade. d o b r o m i z o l a c i j o m i efikasnim aktivnim grijanjem. Sve je povezano. već samo one koje smo mi sami upoznali. Samo je ovdje problem što t i m e uzrok činimo još većim i nerješivijim. Mi probali i pržekali t e m p e h . G r i j a n j e s r e đ u j e m o pasivnim s o l a r n i m d i z a j n o m . vrlo teško ćete imati 198 199 . slijedi povezivanje sa d r u g i m a k t i v i s t i m a i a k t i v i s t k i n j a m a koji šire prostore s l o b o d e u d r u g i m v a ž n i m područjima: ljudska prava. Obnovljivi izvori energije imaju sigurnu budućnost. taj je stvarno pravi t u d u m . naruče sendvič s b u đ o l o m i odu do kioska po cigare sa svojim l i m e n i m l j u b i m c e m na n a f t u . znači energetski efikasni. lokalno i globalno. Kuhanje? Kao i kod kompostnog wc-a i ovdje ć e m o teško naći da netko na vrhu stambene zgrade friga jajca na solarnom kuhalu. I onda ć e m o zaključiti kako su ljeta još nesnosnija. Kuhati je najneefikasnije za jednu osobu. ženska prava. posebno onih na bazi ulja. T o p l u vodu. Nasuprot t o m e . Nafta nije alternativa. Z a t o v a m se potrebno udružiti i podržati ekološke udruge koje zagovaraju i bore se za biciklističke staze i kvalitetniji gradski prijevoz. I ego-baraba.našoj lokalnoj zajednici i uvijek ih je d o b r o kombinirati. Uz n a p o m e n u koju nikad nije n a o d m e t nekoliko puta ponoviti . novi mediji i virtualni svijet. Već ta mala najjednostavnija odluka znači nešto za zaštitu okoliša i zdravlje ljudi. U Hrvatskoj je ugrađeno klima uređaja koji troše kao jedna nova elektrana. biogoriva m o g u biti snaga lokalnih zajednica za većom nezavisnošću od industrije nafte. A kako mi uobičajeno rješavamo probleme? Čovjek je koristio previše fosilnih goriva i stvorio klimatske promjene. Korištenje o t p a d n o g ulja. nemojte da vas obeshrabre pametnjakovići kojima je jedini k o m e n t a r na biogoriva kako ih n e m a m o dovoljno da zadovoljimo sadašnju potrošnju nafte.korištenje takvih izvora zahtijeva od nas i da p r o m i j e n i m o način na koji g l e d a m o na energiju i da postanemo odgovorniji u odnosu na odnos proizvodnja/potrošnja energije. poštivanjem rotacije usjeva i plodoreda te znanjem iz organske poljoprivrede. Elektrana p o g o n j e n a fosilnim gorivima. Pogledajmo potrošnju energije u kućanstvima prema p o d a c i m a Energetskog instituta Hrvoje Požar: 5 7 % grijanje. o t p a d i druge važne stvari. a ljudi su zaključili kako su vrućine nesnosne. pogotovo na struju. 1 1% rasvjeta i uređaji. podražavamo njihovo korištenje od recikliranog ulja ili ulja dobivenog organskim uzgojem. Netko i s m a n j e elemenata može imati efikasniji i održiviji sustav. zazelenimo gradove i p o č n e m o graditi energetski efikasnije stambene objekte. Pozovite si ponekad prijatelje i prijateljice.6 m i l i j a r d i l j u d i ) na svijetu n e m a e l e k t r i č n u e n e r g i j u u s v o j e m domaćinstvu. Sjetimo se sada svih održivih rješenja. KORAK 4 . Premda smo ih stavili u poglavlje o graditeljstvu. a ne štedne. Rješavamo posljedicu. Kakve g o d uređaje koristimo d o b r o je da b u d u A ili čak A+ klase. A n a p o m i n j e m o opet kako to čak niti nisu sve niti koje ljudi na o v o m planetu pletu kako bi n a m bilo bolje. Kompostne wc-e ć e m o teško ugrađivati u g r a d u . No isto tako. A d u g o r o č n o se i ekonomski isplati. ne treba smetnuti s u m a kako su i pasivni solarni dizajn ili dobra ekološka izolacija obnovljivi izvori energije. Kroz knjigu smo se trudili pokazati kako n a m obnovljivi izvori energije m o g u zadovoljiti sve potrebe. rješenja koja to nisu. Naravno. Biodizel ne može zamijeniti uobičajenu naftnu potrošnju prosječne obitelji. mi smo počeli ugrađivati klima uređaje. Koja stvaraju klimatske promjene. a za plantaže palmi se sijeku šume koje su najvrijedniji resurs na planeti. Ovdje se najbolje vidi kako se plete mreža održivih niti. Ukoliko spojimo sustav masivnih zidanih peći plus solarni kolektori dobili smo efikasno grijanje i našeg prostora i tople vode. ali nedajte da vas to obeshrabri. 2 5 % potrošnja tople vode. Ali i to je m o g u ć e . N a k o n što s m o uspostavili našu m r e ž u . d o b r o je dogrijavati solarnim kolektorima koji su zaista jednostavni za u p o t r e b u . Pa će se netko p a m e t a n sjetiti da n a m treba još klima uređaja. selo i g r a d . O n d a si europski kvazi-eko fićfirići umišljaju kako se voze na održivo gorivo. biodizel v a m n e m a nikakvog smisla ako ne smanjite svoju vožnju a u t o m o b i l o m . O n a koja uništavaju zapravo su prljavi biznis zaogrnut u zelene pakete. U Z M A G u podržavamo biogoriva koja ne uništavaju bioraznolikost. Biogoriva m o g u ostaviti lokalne resurse na korištenje ljudima i osigurati im radna mjesta. Uslijed klimatskih promjena sve su češći slučajevi nestabilnog vremena i ekstremnih uvjeta. uz stalno podsjećanje na korak 1. A nismo ni spomenuli h r a n u . jer je ovako zbilja neizdrživo. danas se u EU uvozi biodizel iz Malezije koji se dobiva od p a l m i n o g ulja. a ne uzrok. prava manjinskih skupina. a pogotovo od biodizela. U t o m smislu je m a n j e važno koliko i m a m o elemenata od toga kako su oni povezani. sigurno će n a m isto biti toplije. Tko koristi obične žarulje. mirovni i antiratni pokret. a opet je svi u z i m a m o zdravo za gotovo.Kad se male ruke slože Permakultura nas uči kako se plete mreža povezanih funkcija i elemenata. Od njih m o ž e m o p u n o naučiti. radnička prava. A k o se tu i t a m o m a l o p o č a p a m o . Premda kao što smo naveli nafta kao benzin i kao dizel ima m a n j i energetski prinos i od etanola. ali u svakom slučaju je d o b r o štediti vodu kod ispiranja wc školjke i pranja naših tjelesa te suđa. Umjesto da smanjimo potrošnju fosilnih goriva. jer je pozitivno da radite u skladu sa svojim mogućnostima i pozicijom. svih zelenih alata koje smo spominjali u knjizi. Kažu genijalci. Svatko može učiniti nešto. Već s m o prešli 50 posto potrošnje energije. čak ako i ne živimo na m o r u . Jasno je da s obzirom na vašu specifičnu situaciju nećete moći o d m a h ili nećete moći koristiti sva ova održiva rješenja. o potrebi smanjenja potrošnje. I tako u začarani krug kratkotrajnih površinskih rješenja. Čak svaka četvrta osoba ( o k o 1. Bez t o g a . drage ljude na večeru. Sto se tiče biogoriva. Tako su i ljeta sve toplija. te 7% kuhanje.

2 1 6 ) . I nije li lijepo poslije nazdraviti rakijicom. Jedan od najvećih ekonomskih stručnjaka danas.egomanijaka koji bez osvrtanja gaze sve pred sobom d o k i njih ne opali po tintari i novovjekovnih izabranih koji bježeći od svijeta nude sebe kao njegovo spasenje.. Postoji nešto ljepše između dviju krajnosti . Ponavljamo opet. raditi i graditi? Pa se onda otić okupati na sedre divne Kupe. Ne sva. unatoč našoj mladosti. ali njihovo širenje je z a m a m n o . nije li lijepo sa svima ovima učiti. već je važno i kako se odnose prema radnicima i radnicama u t i m d u ć a n i m a . d o m a ć i m sirom i srknuti fair trade kavu ili d o m a ć i čaj? Pa se zaputit u vrt naberati hrane za ručak. T a k o se eko-etička korporacija za kozmetiku i njegu tijela Body Shop smatra " s n a g o m za socijalnu p r o m j e n u " . Z a t o smo se u svim našim radionicama o solarnim k u h a l i m a .u smo. ukoliko sami imate neku sličnu priču. Sve se svodi na suradnju. O. Poruka knjige je da su ta rješenja t u . smijati se do bola i od bola ići prema smijehu.. sladiti se sočnim detaljima i sitnicama. Mi smo sami imali puno problema u vlastitoj edukaciji . ma nek se mjehurići roje. informacija i komunikacije te širenja i dijeljenja zelenih alata za održiviji način života. i kao ljudi i kao grupe. sposobni su za čudesne priče. Rješenja za održiviji način života treba ispreplesti sa socijalnom pravdom i širenjem mira. Bez toga n e m a održivosti. pa čak i m a j u i kolonjsku vodu za muškarce koja se zove Aktivist. uz poštivanje prirode i urođeničkog znanja. pokoji prdac od sejtančine. onaj zanos. kontaktirajte nas i uvrstit ć e m o ta znanja u slijedećem izdanju ili će o d m a h završiti na našoj Internet stranici. 200 . 2 0 0 2 : 2 1 3 . nije samo važno doći do dućana s organskom h r a n o m .. čudno da se takvog radikalizma nisu sjetili u Microsoftu ili Coca Coli. I što vam još reći za kraj? Nije li lijepo probuditi se u prvoj zoni.. solarnim kolektorima. n e m a n j u love i svim o n i m lošim energijama oko nas. spremiti noć u džep i spremiti sebe u ples. u n a t o č svim p o g r e š k a m a i t e š k o ć a m a .ili jednostavno nemaš koga pitati kako nešto napraviti i koristiti ili osobe koje to znaju traže o g r o m n e svote novaca. zašto ne reći ukoliko ne postoji eros u životu. nego što je cmizdriti za starim navikama. na energiju između ljudi. nekoliko puta shvatili kako ukoliko ne postoji ona iskra. Pa nakon toga skupit ekipu i dovesti ih. I to je tako dobar osjećaj. čekati zoru da se pozdravi sunce? Nije li? V i d i m o se t a m o . Od toga do danas nismo odustajali. usidriti se i čekati mlaz. fina energija između ljudi. O p e t uuuuu. Kretanje prema t a k v o m svijetu je p u n o uzbuđujuće i veselo. Energija između ljudi. a sunce već grije dnevni boravak kroz naš staklenik? Nije li onda baš lijepo složiti fini sendvič s d i m l j e n o m sejtančinom. nego se ide skupit smeće što ga ljudi ostavljaju. To je zapravo najvažnija poruka u knjizi. eko-jacuzzi. Važno je da se ne osjećamo krivima zbog želje za u d o b n i m i u g o d n i m životom. o n o a u t o g u m e za zidove i t o . Ž e l i m o uživati u životu. Z a t o i cijenimo neizmjerno ljude koji su nas naučili ili su n a m p o m o g l i da se sami e d u c i r a m o o proizvodnji i/ili korištenju zelene energije. n e m a smisla previše razglabati o solarnim m o d u l i m a ili sličnome. P r o b l e m koji se često javlja je n e d o s t a t a k z n a n j a . jer i m a m o radionicu izrade solarnih kolektora. jer na ručak stiže brdo ekipe. pa zapjevati koju staru i m l a d u . Ma nije li samo lijepo otići po ekipu k o m b i j e m koji ide na ulje i pri t o m stati u šumarku? Ma ne t o . biti vrckavi gdje treba i pecnuti gdje paše. Lijepa je stvar znati kako m o ž e m o imati lijep život bez da ikoga zajebavamo. već aktivizam. upijati njegove sokove. Ti bokca. svuda oko nas. Nije n a m potreban asketizam. Inzistiraju da su im svi proizvodi dobiveni bez korištenja umjetnih sastojaka.. Istovremeno kao snaga za socijalnu p r o m j e n u smatraju kako su "preradikalni za sindikate" (Thomas Frank. Kada se ljudi udruže.održivu vožnju biodizelom. p r i l i k o m instaliranja m a l i h vjetrenjača i solarnih m o d u l a po Hrvatskoj kretali u mislima s te dvije potrebe: znanja i vještine m o r a j u biti dostupne i primjenjive te radionice ne smiju koštati skupo kako novac ne bi određivao ljude s kojima surađujemo. Bernard Lietaer nazvao je to "održivim o b i l j e m " ( 2 0 0 1 ) . Slično. U Z M A G . bio-gorivima. prirodna masaža. a o n o već se krčka vegan bućkuriš na solarnom kuhalu.

( 2 0 0 4 ) Widescale Biodiesel Production f r o m Algae. ) .T h e European Union and the environment. a n d Candela. Routledge. Girardet.net (1 1. M o n t r e a l : Potato's People. 0 5 . and our Environment Bagarić. 2 0 0 5 . has plans f o r C a n a d a oil sands. B.W. ( 1 9 9 5 ) Revolucija jedne slamke . ( 2 0 0 2 ) Put permakulture . URL:http// www. Devon: Green Books.html ( 0 8 . ( 2 0 0 3 ) Energy and Sustainable Development.H. Franke. Bell. 0 5 . London: Earthscan. W.G.com/databases/storybuilder.chss. London: Earthscan. ( 1 9 9 9 ) Natural Capitalism The Next Industrial Revolution. Worlds A p a r t . & O'Connor. M. N.12.htm ( 1 1 .montclair.Work Time. N o r t o n & C o m p a n y Inc. G.05. 0 5 . L o n d o n : Earthscan Publications.Learning f r o m D o i n g . C A T ( 2 0 0 5 ) Clean State N o 5 8 . Food. URL: http://w_ww.A guide to petroleum and war free vegetable fuel mak­ ing. Z a g r e b : Zelena akcija. Centar za kompost Osijek (2003) Priroda ne poznaje o t p a d Kompostiranje Sto?Zašto?Kako?. Brown. C. J.com ( 2 5 . B. ( 1 9 9 7 ) Democracy at Work in an Indian Industrial Coop­ erative . Simmons. L.G. London: Earthscan.2004. 2 0 0 5 .org/ZMag/articles/feb98kerala.org ( 0 5 . Z a g r e b : Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka.). (2004) Sharing Nature's Interest . Berman.2005. D. Gallivan. Fukooka. URL: http://www. P.). ( 2 0 0 3 ) Hydrogen-Fueled Car W r o n g Decision. 2 0 0 5 ) .cfm?storyid=494 ( 0 1 . J. Chambers. M.T. A. R. G. Tuscon: Sea Sharp Press. a n d Lovins. ( 2 0 0 3 ) An Introduction to Sustainable Development. A Better Way to Measure t h e Economy.2005. a n d Chasin. J. ( 2 0 0 4 ) Permakultura . M o n r o e : C o m m o n Courage Press: 1 8 1 .eyworld. u: Kevin Danaher ( 1 9 9 6 ) Corporations Are Gonna Get Your Mama. URL: http:// www. Centar za kompost Osijek: Osijek. ( 1 9 9 9 ) Energetika nakon Kyoto. ) . M. L. J.unK (11. ( 2 0 0 1 ) Kako postati. Elliott.fsb. a n d Chazan. A. S. M. ( 2 0 0 5 ) U. 0 3 . Emmaus: Rodale Press. P. Carlstrom. ( 2 0 0 5 ) Steps to Sustainability: Five Things Your City Can Do to Reduce its Ecological Footprint. ( 1 9 9 9 ) Genetic Engineering. W .edu/ bcas/oiherart7frankeJJ]lm ( 1 1 . H a w k e n . Briggs. ( 1 9 9 9 ) Uvod u globalnu ekologiju..sfgate. C. Washington DC: Island Press: 5 2 . ( 2 0 0 3 ) The Principles of Sustainability. K. London LITERATURA Anderson L. Zagreb: D U Z Z P O i Hrvatske šume. D. Do it ourselves . ) . EC: Belgium.. Franke. M a c h y n l l e t h : CAT. URL:http://csf. ( 2 0 0 3 ) Eco-lmperialism .1 8 5 .Globalization a n d Enviroment. URL: http:// www.A.The Story of Kerala Dinesh Beedi. ( 1 9 9 9 ) Sharing the Work. K.praktični koraci za stvaranje samoodrživog svijeta.. ( 2 0 0 2 ) T h e Earth Policy Reader. New York: W. S. London: Z e d Books. 2 0 0 4 . 0 5 . 1 2 . J. ( 2 0 0 1 ) Eco-Economy: Building an Economy for the Earth. R. Mintier. u Speth. F. H a y d e n . L. W. H. Burnett. ( 2 0 0 0 ) Food not Bombs. ( 2 0 0 1 ) Fueling Economic Growth Through Democratic Participation: Three Lessons from Kerala. India. Black Death. Brown. Franke. Ventimiglia: Torri Superiore. ) . Driessen.6 5 . ( 1 9 9 8 ) Power to the (Malayalee) People URL: http. ( 2 0 0 3 ) Kompostiranje. Borio.hr/ OsnoveEnergetike/l 999/oe 1 p.colorqdo. Bell. 202 203 . and W a c k e r n a g e l . 0 5 . N. EC ( 2 0 0 2 ) Choices for a greener future . Norton & Co. H a l t e a d . ( 2 0 0 3 ) Creating Sustainable Cities. ( 2 0 0 5 ) As Solar Gets Smaller. M. Goodstein.zmag.W. H. Gellatley. ( 1 9 9 3 ) Start with the Soil. T. V. Larsen. URL: http:// azceritraLcom ( 0 5 . ( 1 9 9 6 ) Who Owns the Sun? People. J a n d Fischlowitz-Roberts. G o l d e m b e r g . Sto čitaš i Z M A G .htm (1 1. A Brief Guide. M.). ( 2 0 0 4 ) O u t of Gas . New York: W . 2 0 0 5 . 2 0 0 4 . Butler. Its Future Gets Brighter. Lovins. ) . D. Devon: Green Books. Bellevue: Free Enterprise Press.03. P.redefiningprogress. URL:http://www.T h e End of the A g e of Oil. T. Gershuny. URL: http://powerlab.energybulletin. Graham-Rowe. L o n d o n : Earthscan. Zagreb: Udruga "Prijatelji životinja". S.Ecological Footprints as an Indicator of Sustainability. a n d Morse. ( 2 0 0 3 ) Measuring Sustainability . G. Glavač. biti i ostati vegeterijanac ili vegan?. & Ecology. Vermont: Chelsea Green. G a l l o n .Duić. Politics and the Struggle for Solar Economy. 0 7 . S.//www. G. H a l l .edu/anthro/fuelinggrowth. D.uvod u prirodno poljodjelstvo. ( 2 0 0 4 ) Ecovillage Creation and M a n a g e ­ ment. Consumption. B. Cres: Poduzetništvo Jakić.& M c H e n r y .vodič za početnike. ( 2 0 0 5 ) Hydroelectric power's dirty secret revealed.Green Power. Dresner. L.S. R. Sharing the Planet . R. ) .

G. URL: http:www. Speth. ( 2 0 0 2 ) The Subsidy Scandal . (eds. ( 2 0 0 2 ) Uzgoj Kalifornijskih glista . O t t a w a : IDRC: 6 0 .rollingstone. n o t People.tajne organskog uzgoja povrća i cvijeća m e t o d o m malčiranja. ( 2 0 0 3 ) A Hydrogen Economy Is a Bad Idea. 2 0 0 5 . URLhttp:// www. Stout. u: Društvena istraživanja 7 7 . Murray. & Plant. ) . Washington DC: Island Press Stewardship A c t . U R L h t t p j / / www. ( 2 0 0 4 ) Eating Fossil Fuels. Worlds A p a r t .2005. A. M.A. Pye-Smith. ( 2 0 0 5 ) The Natural Gas Cliff. Washington DC: Island Press: 108-129. 2 0 0 5 . New Orleans: Joshua Tickel Media Productions. 0 7 . Z a g r e b : Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka. 0 7 . M.panos.T h e Complete Guide to Using Vegetable Oil as an Alternative Fuel. M a n d e r . V.09. M e r k e l . Vermont: Chelsea Green Publishing. J. ) .html ( 1 3 .sustainable industries journal northwesl (I 0. H.P.org ( 0 5 .// lisl/ri se u p. ) . 2 0 0 5 . URLhttp:// www. U R L h t t p : / M u x o m / nllendale (24.3: str. D. D. Intrinsic Negative Effects of Economic Globalization on the Environment.uk.worJdyyi]tch. W.org ( 2 5 . (eds. Norway.org. Panos ( 2 0 0 4 ) Food for All . O t t a w a : IDRC: 7 7 .mhtmlPpid = 2 2 7 7 ( 2 4 .T.). C. J.A. M o s k o w . J. REN21 Renewable energy Policy Network ( 2 0 0 5 ) Renewables 2 0 0 5 Global Status Report. V. ( 2 0 0 4 ) Rijeka bez povratka . S. Z a g r e b : M Z O P U .700. u: Koc. Murray. ( 2 0 0 2 ) Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj. ) . Moilison. ( 2 0 0 5 ) U r a n i u m Supply a n d t h e Nuclear Option. E. Pfeiffer. ( 2 0 0 4 ) the Oil Factor . J. Rijeka: A n d r o m e d a . ( 2 0 0 3 ) The Myth of Globalization Exposed. V. URL. Their Households. R. J. 3 5 3 . Morris.How your Government Wastes Your Money To Wreck Your Environment. G. & Rees. 2 0 0 5 . URL: w^vw. H.com ( 1 3 . S a n d Lebb.) For Hunger-Proof Cities Sustainable Urban Food Systems. 0 5 .G.www. 2 0 0 5 . R. J.America's Inner-City Gardeness. U R l i h t t p j / /earltkpoJicy. ( 2 0 0 5 ) Ethanol's Potential: Looking Beyond Corn. Perkins. M.Can Hunger be Halved?. D.Hope or Hoax. C .proizvodnja i primjena humusa.http. D. Washington. ( 2 0 0 5 ) The Energy Crunch to Come.fromthewilderness. ( 1 9 9 8 ) Ecology Into Economics Won't Go.com ( 0 2 . 0 8 .com (12. 0 9 . URL. July 2-4. Lietaer. and Surrounding Communities: The Case of Havana.Hynes. 0 4 .).uk/mobbsey/papers/oies_article. M o n b i o t .com/indeks. 0 3 .Neretva". 2 0 0 5 ) City Transit Systems struggle to stay on track. L o n d o n : Earthscan. D. ( 1 9 9 9 ) Public Policy and the Transition to Locally Based Food Networks. 0 9 . URL:http//www.'). S. Devon: Green Books. ( 2 0 0 5 ) The Long Emergency. Renner. Worlds A p a r t . Lay.ekologija i politike velikih brana. 1 2 . ( 1 9 9 1 ) Green Bussiness . ) . M o b b s . 0 7 .tomdispatch. Cuba. ( 2 0 0 2 ) The Anatomy of Resource Wars. URL:http//www.Restoring the Earth and Her People. ( 2 0 0 1 ) The Future of Money.Globalization a n d Enviroment. 2 0 0 5 . ( 2 0 0 2 ) EcovHIage Living . Devon: Green Books.Globalization and Enviroment.H.www. Rosendal. Washington DC: Island Press: 140-154. 14. ( 1 9 9 5 ) Vrt bez motike . Lebb. Pfeiffer. Paris: OECD.oj'g ( 0 2 . 2 0 0 5 . Worldwatch Institute. U R L h t t p j / / www. Paulson.Globalization a n d Enviroment.8 4 .1 1. A. McBurney.G. et al. C. ) . Gabriola Island: New Society Publishers. M.nrdc. n et/www/i nf o/g loba I news-summary ( 2 5 . P. ( 2 0 0 5 ) Integralna održivost i učenje.6 7 . a n d Svensson. ( 2 0 0 5 ) Portland critized o n C 0 2 c l a i m .frQW.). Tickell. ( 2 0 0 4 ) feeding Cars. J. 2 0 0 5 . 2 0 0 5 . Devon: Green Books. Wackernagel.guaKlJmxcLiik. ( 1 9 9 6 ) Uvod u permakulturu.small footprint on a finite Earth. Klare. ( 2 0 0 5 ) Oil a n d Food: A New Security Challenge. 0 4 . DC: Worldwatch Institute. URL:http:www J .03.1 1.How Curbing Global W a r m i n g Can Increase Employment. ( 2 0 0 4 ) The Oil We Eat.org. u: Speth. Split: GFS i Zagreb: SHUP i ZGO. Jackson. ) . Plant. Velika Gorica: Z M A G . u: Speth. Potočnik.3 7 7 . LeCompte. New York: Warner Business Book.Protect Yourself a n d Profit f r o m t h e C o m i n g Energy Crisis. et al. Kreuter. Worlds Apart . ( 1 9 9 9 ) T h e Contribution of U r b a n Agriculture to Gardenenrs. ( 2 0 0 3 ) Radical Simplicity .csmonitQLCom (25.eroei. B. ( 2 0 0 3 ) From t h e Fryer to the Fuel T a n k . Udruženje za zaštitu okoline "Zeleni . N R D C . V. ( 2 0 0 2 ) Bio Vrt. Kunster. M. 2 0 0 5 . i Lay. ( 1 9 9 6 ) A Patch of Eden . B. URL: http.) For Hunger-Proof Cities Sustainable Urban Food Systems.2005. Shiva. J. K. ) .). M.2005. London: Century. ) . M a n d e k . M i r a l e m . M a n n i n g . ( 1 1 . Konjic. D. URL:http:// w ^ a l t e r n e t .Natural Resources Defense Council ( 2 0 0 5 ) Jobs a n d t h e Climate OECD ( 1 9 9 5 ) Background Paper to OECD Workshop: Sustainable Consumption and Production: Clarifying the Concepts. V. ) . u: Koc. G o d . o r g (01. ( 0 7 . ( 1 9 9 6 ) Our Ecological Footprint - 204 205 . ) . 2 0 0 5 . br.

London: Earthscan Publications Ltd.W.Transport. W h i t e l e g g . New Society Publishers. WorldWatch Institute ( 2 0 0 2 ) State of the World 2002. Norton / Company. et al.//www.org ( 0 4 .org ( 0 8 . A. ( 2 0 0 4 ) National Footprint a n d Biocapacity Accounts 2 0 0 4 : The underlying calculation m e t h o d .W. WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of the World 2 0 0 5 Trends a n d Facts Changing the Oil Economy. M. N o r t o n & Company. New York: W.A Village that Reinvented the World. ) . URL. W a c k e r n a g e l . http . WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of t h e World 2 0 0 5 . ( 1 9 9 9 ) Gaviotas . Gabriola Island. London: Pluto Press. O p a t i j a : Z m e r g o . New York: W. 2 0 0 5 . 0 5 . 0 4 . 206 207 . W e i s m a n .Reducing H u m a n Impact on Earth.worldwatch. Z m e r g o ( 2 0 0 4 ) Kompostiranje.footprintnetwork. WorldWatch Institute ( 2 0 0 4 ) State of the World 2004. J. Environment and society in t h e Twenty-first Century. ) . U R L h t t p : / / www. Devon: Green Books. ( 1 9 9 7 ) Critical Mass . 2 0 0 5 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->