PROMET U TURIZMU

SKRIPTA POGLAVLJE 2. 1. - prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije od početne do završne točke - promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke 2. Opća teorija sustava Temeljne pretpostavke opće teorije sustava: -sustav je dio veće cjeline, -izračunavaju se i definiraju veze s okružjem, -elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, -uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava, -ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme. 3. – opća teorija sustava – interdiscipliniranost - i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog mišljenja upućuju na obvezatan timski rad u izučavanju pojave primjenom opće teorije sustava. - sustavni pristup predstavlja složene pojave pa rezultati analitičkog pristupa odstupaju od stvarnog stanja -prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premještanja ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke. 4. Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na određenom području. 5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalna Pregledno se može pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima hijejarhijske ovisnosti čine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti čine njegovu horizontalnu strukturu. - vertikalna je ustvari prometni sustav (točka 2.) koji definira modalitete međusobne. usklađenosti preostalih elemenata na lokalnoj državnoj i međunarodnoj razini (elementi tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode). - horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i željeznički) vodeni (pomorski, riječni, jezersko kanalski) zračni, prijenosne trake, poštanski, telekomunikacije i prijenos el. energije. LJ – ljudi P – polazišna točka D – dobra OT – odredišna točka E. energija T - teret

V – vijesti 6. Značajke prometnog sustava – složen sustav - veliki broj različitih elemenata (prometni sustav) - veliki broj elemenata sa značajkama sustava (promigrane) - međunarodni karakter prometa - organizacijski zahtjevni prometni procesi →poprima značajke prometnih lanaca - sve stroži sporedni procesi u odvijanju prometa -interesno međusobno povezivanje prometnih organizacija. Između svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi: -glavni –svladavanje udaljenosti u vremenu, te -sporedni- u funkciji glavnih. 7. Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do OT. -tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju odvijanje samog procesa reprodukcije, -izrazito su podložna tehničko-tehnološkom progresu, -nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke, -elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba. Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehničku razinu prometnog sustava odnosno podsustava svake prometne grane. 8. Značajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamično mijenjanje tehnoloških značajki zbog postizanja profitabilnog poslovanja poduzeća. - do 70-tih g. dominantno je bilo povećanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija - od 70-tih i mala potrošnja nafte, ograničena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost 9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V. Ljudi → su putnici → turisti → otuda putnički promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanja Predmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredište sudjeluju u procesu materijalne proizvodnje→ teret → teretni promet Energija → specifična sredstva prijevoza i radni postupci Vijesti → najpropulzivniji segment prometa u svijetu 10. Prometni proces je dinamičko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. - tri osnovne faze prometnih procesa: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. završna faza Ako su organizacijski usklađene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj prometni proces koji teče neprekinuto, čiji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu, podrazumijeva i višu kvalitetu prometne usluge). Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta prometne usluge. 2

male brzine – 15 čv teretni promet. . Prometni put je medij za prijevoz P i T.rezerve kapaciteta Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu: -odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima -predstavljaju jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom. zrak -oko 70.11. 3 . Problematika dimenzioniranja kapaciteta → zadovoljenje potražnje → predimenzioniranje donosi gubitak . -statičnog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja – najčešće 50 godina. 40 čv putnički promet) → 27 puta ekonomičnije nego cestovni i 8 puta ekonomičnije od željeznice). -veličina prom. te prijenosu E i V. neke su u funkciji preko 100 g. Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj relaciji. pravaca. Prometna infrastruktura i prometna politika . odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom. Značajke prometne potražnje: -prometna poduzeća čiji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge.200 članov a posade. značajke nacionalnog gospodarstva i uloga u svjetskom gospodarstvu određuje stanovništvo. životni standard.000 dwt tereta.u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potrošnje.po fazama grade se samo magistralne ceste .najekonomičniji je prijevoz vodom (500.veličinu i strukturu. susreću se s dilemom kako dimenzionirati prom. statičkog karaktera. infrastrukture) -ulogu investitora ima država. Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu P i D.8 % zemljine površine sačinjava voda. kopno. . 3000 putnika + 1. 15. pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje prometa . -prometna usluga (nematerijalna) ne može koristiti blagodati skladišnog poslovanja radi prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera između proizvodnje i potrošnje.veličina kapaciteta prometne infrastrukture . te prijenos E i V od P do OT.veličina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika . 13.voda. Značajke prometne infrastrukture – visoka investicijska ulaganja. određivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike. kapacitete radi zadovoljavanja potražnje. vijek trajanja 50 g. potražnje je proporcionalna broju stanovnika i visini životnog standarda. 16. nakon toga se smatra zastarjelom.moguća gradnja i putem koncesije 14. -početna i završna točka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje veća prometna potražnja. . životne navike.najmanje ekonomičan je zračni promet 12.predviđeni budući promet . a neposredno i ciljeve ekonomske politike. . ali i izbjegavanja gubitaka u poslovanju zbog prevelikih kapaciteta.

Optimalni kapacitet – predstavlja onu veličinu kapaciteta koja je u mogućnosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava. pa analogno i prometne potražnje. cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama. vlasnika tereta 21. time i efikasnost korištenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene veličine Obrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnog sredstva. . P i T koja se prekrca na lokaciji terminala u određenom razdoblju – odgovara propusnoj moći kod prometnica. popunjenost kapaciteta. 20.prometna potražnja u turizmu ovisi o : sklonosti potrošnji. te ovisi o prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogućnostima. a da pri tome ostane na raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj većih neravnomjernosti prometnih tokova. -ne postoje dvije države s istom prometnom politikom -prometna politika je dio gospodarske politike države: administrativna regulacija mjere vlade (željeznica). -ovisi o značajkama prometnice. zaštita interesa putnika.životni standard dominantan je čimbenik za veličinu turističke. P i T – prihvatni kapacitet(određena je brojem lokacija za prometna sredstva te veličinom objekta za putnike. Kapacitet prometnice je propusna moć . receptivna prometna područja. Odrednice prometne politike: 4 . . broj putnika ili količinu tereta. tm-tonska milja. Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se ljudi.prazne vožnje svesti na nužnu mjeru -umijeće organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodišta potražnje. tkm – tonski km. . 18. . kako bi sa što manjim prometnim parkom zadovoljila očekivana prometna potražnja. pmputnička milja.statički kapacitet → sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost) . vijesti ili energija. btkm-brutotonski km) = najveća vrijednost je mogućnost usporedbe veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati. cijeni i kvaliteti prometne usluge. odnosno skladišnog prostora za teret) Prometni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost broj PS. teret. oporezivanje. modalitete pa čak i vrijeme realizacije.prometna potražnja u turizmu brzo mijenja pravce. Prometna politika je ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država.. mogućnosti supstitucije drugom prometnom granom i prometnim sredstvima Kapacitet terminala Prihvatni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost istodobnog prihvata određenog broja PS. broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu. 17.dinamički kapacitet → ukupan broj P i D preveze u određenom razdoblju. Prometni učinak – ne može se odrediti jednom mjernom jedinicom već se u iskazivanju prometnog učinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm –putnički km. a to je veličina koja izražava broj prometnih sredstava. Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta. 19.

Ekonomska uloga prometa: .zemljopisno – prometni položaj države (objektivni parametar koji određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost . 23. a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog proizvoda. . Promet je uslužna djelatnost. . potrošnje. -javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u većini europskih država-kapitalno intenzivna djelatnost 25.nema velikih skladišta ni zaliha. dugoročni. opći.ciljevi razvitka prometnog sustava (realni.mogućnost države da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervni kapaciteta i mogućnosti ukoliko takve postoje) . posebni i detaljni) . . a povijest gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa. razmjena intelektualnog kapitala i informacija. Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu Povijest razvitka ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka. Karakter prometne potražnje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost. a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tržištu. radne snage → smanjenje cijene proizvoda. Uz to razvoj prometa uključuje i pravni aspekt.udio prometa u većini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo veći. Promet briše barijere fizičke udaljenosti . . Promet je zaslužan za globalizaciju Društveni razvitak – razmjena sredstava za rad i predmeta rada.prijevozom se povećava cijena proizvoda.neekonomski uvjeti i ograničenja (ekološki i sigurnosni zahtjevi). O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda. 24. 22. ostvarivi.društveni – gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito destimulativno) .promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim načelima -uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva -logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja.prometna ponuda (to je rezultat dosadašnjeg djelovanja prometne politike) .tehnološki napredak (stalno prilagođavanje radnih postupaka) . Zbog toga je promet gospodarska djelatnost. 5 . ali na drugom mjestu može postići još višu cijenu . Promet –predmet znanstvenog istraživanja Najveći utjecaj na spoznaju da se ne može znanstveno istraživanje prometa prepustiti isključivo ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvršio je tehnički i tehnološki napredak.Internet Za razvijene države promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i društva u budućnosti. .promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje..promet troši cca 30 % svjetske energije.prometna potraživanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture) . a za države u razvoju i tranziciji je neophodan za unapređenje vanjskotrgovinske robne razmjene i cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima.

Novi pronalasci. -porast prometa putnika i tereta 5. 2. oblikovali su splavove. Polovicom 19. svjetskog rata dostupnima postaju udaljena područja-turizam poprima globalni karakter. Daimler-benzinski motor -1897. U antičko doba se doživljava značajno unaprijeđivanmje prometa. -zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja. Neprijeporno je da je pojava željeznice (1829. dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe . uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapređenja. Najprije su koristili debla. svoju obitelj i pleme. 1. oblikovanje prometne grane Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu počinju javljati velike promjene. oplovljavanje svijeta. dubljenjem su ih povećavali. otkriće kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautičkih karata omogućili su otkrića Amerike. Sinergijski učinak prometa i turizma Danas se odnos između prometa i turizma najbolje ogleda u verificiranoj činjenici da vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od 6 . stoljeća pisma zamjenjuje telegraf. morskog puta do Indije. a uvođenjem masovne proizvodnje (Ford) između dva svjetska rata. Nakon što je pripitomio divlje životinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva. 6. Diesel-dizelski motor Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca. Pozitivan utjecaj turizma na promet: –intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture. Vrlo je važna gradnja kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost 4. Čvršća konstrukcija morskih plovila. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada počinje njegov intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromašnijim slojevima društva. Nakon što je sredinom 20. -porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava. -cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija. -uvođenje novih oblika organizacije prometa.POGLAVLJE 3. Birajući mjesta življenja uz vodu. Prvi oblici prometa i njihova uloga Promet se javlja u prapovijesno doba kada je čovjek prehranjivao lovom sebe. kada se životinje posebno pripremaju za promet. 3. automobil postaje dostupan širim društvenim slojevima S pojavom aviona (1903. -1876. stoljeća prometni sustav strukturno oblikovan na način koji je i danas prisutan. istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. -tijekom povijesnog razvoja željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja. a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije. Razdoblje Rimskog carstva obilježeno je porastom broja kola s usavršenom konstrukcijom kotača. Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. ulovljene životinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe.

-infrastruktura postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine i vizualno degradira prostor. 8. 10. 11. i moguće ju je promatrati kao podsustav turizma. štetnih plinova i tvari. 14. procesa prijevoza i prekrcaja turista. djelatnost ugostiteljstva te ostale djelatnosti. organizacijske. kako bi područja ekološki sačuvala i u njima razvijali turistički sadržaji. organizacijski. prometa. . djelatnost smještaja.privi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije. hotelskih i ugostiteljskih objekata. posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja. Da bi učinci turizma kao sustava bili optimalni neophodna je usklađenost elemenata u horizontalnom i vertikalnom smislu i to na način: -na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i sredstava za prijenos informacija. Elemente turizma kao sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu. prometna djelatnost. dok vertikalnu strukturu karakterizira hijerarhijska povezanost. Turizam kao sustav je skup elemenata tehničke. 13. 12. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. prometno-putničkih terminala. mirovanje prometnih sredstava iziskuje velike izgrađene površine. jer se time determiniraju mogući prometni pravci i određuje gustoća prometne infrastrukture. ugostiteljstva. Organizatori prometnog procesa u turističke svrhe mogu bit prometna poduzeća ili turističke agencije koje to mogu činiti svojim prometnim sredstvima ili unajmljenim od prometnog poduzeća. -kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke. Struktura turizma kao sustava Vertikalna struktura sustava: tehnički. procesa ugostiteljskih i smještajnih usluga. -na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija. Prometna djelatnost se bavi prijevozom turista od mjesta boravka do turističke destinacije. Između elemenata horizontalne strukture postoje jednakovrijedni (ravnopravni ) odnosi. Prometni proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim od agencije. te potreba za velikim površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi. -odabir duljih i građevinski nepovoljnijih trasa čime se uzrokuju viši troškovi izgradnje infrastrukture. ekonomske i pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga smještaja. Ograničavajući utjecaj turizma na promet obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. 9. a po isteku vijeka trajanja prometna sredstva potrebno je razgraditi i učiniti neškodljivima -smanjenje sigurnosti u prometu. 7 . tehnološki.Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom području. ekonomski i pravni elementi Horizontalna struktura sustava: djelatnost posredovanja. tehnološke.učinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i u drugu djelatnost. Prometna djelatnost je element sustava turizma. 7.

R-J-K .-na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti. Sustav turizma je otvoreni sustav. Glavni procesi u sustavu turizma: -prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije -prijevoz po turističkoj destinaciji radi korištenja turističkih sadržaja -prijevoz od turističke destinacije od mjesta boravka -prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turističke destinacije radi snabdijevanja -posredovanje u informiranju o turističkoj ponudi -posredovanje u korištenju turističke ponude -priprema i pružanje usluga smještaja u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga prehrane u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga (zabavnih. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet od emitivnog do receptivnog područja. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. zračni. tehnološka. -na pravnoj razini usklađenost zakona i propisa nacionalnog karaktera. tehnološka. 15. utvrđivanja prodajne cijene. Pretpostavka za upravljanje sustavom je definiranje glavnih (bitnih) procesa unutar i između sustava. investiranja. 8 . U izučavanju sustava obično se pribjegava simplifikaciji sustava na način da se on predstavlja procesima koji su trajno i naglašeno prisutni u sustavu. Prometna djelatnost je element sustava turizma. 17. organizacijska. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -ulazak putnika u prometno sredstvo. cestovni. promet u logistici turističke destinacije (horizontalni stupac) 16. tehnološka. -na ekonomskoj razini usklađenost vrednovanja usluga utvrđivanja troškova. odnosno podsustav turizma. svemirski promet. promet u turističkoj destinaciji. željeznički. Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju. sportskih i sl. međunarodnih konvencija. akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave. izlazak putnika iz prometnog sredstva (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema udaljenosti prijevoza i specifičnoj funkciji u turizmu -tehnička.) koje su motiv dolaska turista u destinaciju. Struktura prometnog sustava prema predmetu prometovanja -tehnička. tehnološka. kulturnih. Moguće ju je promatrati kao sustav. te usklađivanje dijelova tehnološkog procesa. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -pomorski. telekomunikacijski i poštanski promet (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema dijelovima procesa proizvodnje prometnih usluga -tehnička. promet žičarom i uspinjačom. međudržavnih sporazuma. promet lebdjelicama. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet putnika. promet tereta i promet ostalih predmeta (horizontalni stupac) Struktura prometnog sustava prema predmetu tehničkim značajkama prometnih sredstava -tehnička. označava se kao upravljanje sustavom. organizacijska. organizacijska. organizacijska. prijevoz putnika.

pa se nakon toga pristupa njihovom usklađivanju i eventualnoj korekciji. pa će parcijalnim pristupom optimalizirati dijelove cjeline. Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi. Ova najviša razina usklađivanja promet i turizma predstavlja pretpostavku za upravljanje sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti.Upravljanje sustavom je moguće na dva pristupa: Prvi pristup Ukoliko je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je daljnja selekcija između glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih procesa a prema kriteriju cilja kojega se želi postići u sustavu nacionalnog gospodarstva (razvitak zdravstvenog turizma uz ograničenje razvitka prometa na turističkom području koji nije u funkciji turizma) Drugi pristup Ukoliko je cilj razvijati jedan segment unutar sustava turizma. i na politikama je da efikasnim mjerama te ciljeve i ostvare. koji će uzeti u obzir sve glavne procese toga podsustava i ostale procese koji se ocijene bitnima. 9 . Usklađivanje prometne politike i politike u području turizma ima za cilj maksimalno valoriziranje sinergijskog učinka. -najprije se definiraju ciljevi tog razvitka. 19. -osnovni cilj svake turističke države je razvitak prometnog sustava u funkciji turističkog. kulturološkim i sociološkim specifičnostima ljudi koji žive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta. Globalizacija Turizam i promet zbog međunarodnog karaktera bitno pridonose globalizaciji. kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci. tada je moguć detaljni pristup. 18. Turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama.

jeftinoća. Organizacija cestovnog prometa a) Vlastiti prijevoz – prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom.visokopodni autobusi (48-55 mjesta) . .konstrukcija: šasija. ponude destinacije 7. Bicikl ima sve veću ulogu u turist. a od tad ekonomičnosti.turistička putovanja i linijski prijevoz 8. sanitarni čvor. rublja c) Linijski prijevoz – organiziraju prometna poduzeća → objavljuju vozni red za dulje od 6 mjeseci → moraju osigurati određeni vozni park i zaposlenike. Cestovni promet i turizam . 10 . stolovi . te objekti na području gradova i naselja potrebni za odvijanje prometa. klima. ekološki i sigurnosni pokazatelji. katalizator (manje zagađenje zraka). video. veze između njih. 2. prilagođena turistička ponuda .aranžmani u kojima je biciklistički promet najznačajniji dio turist. udobnost.do pojave naftne krize 70-tih težilo se udobnosti i brzini. povoljan utjecaj na zdravlje .isto kao i prikolice samo imaju vlastiti pogon. nema presjedanja.biciklističke staze uz koje je organiziran smještaj. 1. .autobusi na kat (80 mjesta) . Sigurnost automobila Pasivna sigurnost: pojasevi. oni su nositelji masovnosti u turizmu → udobnost i bogata oprema . potreba za velikim prostorima za kretanje i mirovanje (parkiranje). 4. Kamp-prikolice i kamperi . 3. dostava hrane i pića. Turistički autobusi namijenjeni su dugotrajnom boravku putnika. u segmentima snabdijevanja nezamjenjivost. «zone gužvanja» prednjeg i stražnjeg dijela Aktivna sigurnost: ABS. je veći od jednog po obitelji . slobodan izbor početka i završetka putovanja i usputnih postaja. . .na raznim emitivnim tržištima djeluju specijalizirana poduzeća za iznajmljivanje 6. motor i oprema.nedostaci: velika potrošnja naftnih derivata.velike staklene površine. Infrastruktura cestovnog prijevoza – svi građevinski objekti koji sudjeluju u prometnim tokovima: početno – završne točke. funkcionalno vezana za automobil.prednosti – izuzetna elastičnost → prijevoz «od vrata do vrata».POGLAVLJE 4. izrađuju se konstrukcije koje se lakše recikliraju 5.ekološko prometno sredstvo. nema komercijalne svrhe → fizičke osobe b) Prijevoz za posebne namjene – pravne osobe – opskrba npr.ova sredstva bitno pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju turist. veća čvrstoća konstrukcije putničke kabine («sigurnosni kavez»). karoserija.su vozila bez vlastitog pogona opremljena za višednevni boravak. kuhinja. zračni jastuci.u razvijenim zemljama broj autom. nasloni za glavu. putovanja . Automobil – nezamjenjiv u turističkim tokovima i nositelj individualnog prometa → vlastiti automobil – rent-a-car . brzina. ponudi .

kašnjenje → neučinkovita organizacija 11 . popravak vozila. Putnički terminali – početno – završne točke .jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove (naplata u vidu cestarine. tuneli. naknada u cijeni goriva. . ugostiteljski sadržaji. Željeznički promet . 11. terminali.planiranje i nabava prometnih sredstava . usluge. vijadukti. 10.ranžiranje vlakova . pridonose promociji turističke destinacije. i trgov.. ostvaruju znatan prihod.prednosti: mnogostruko veći kapacitet u odnosu na cestovni i zračni promet.opskrba gorivom. ugostit.istraživanje tržišta prodaje zbog konkurentnosti cestovnom prometu . Prateći objekti – značajna uloga u podizanju opće kvalitete cestovnog prometa .lokacija u blizini ostalih prometnih grana 13.predviđanje rezerve kapaciteta.dugi vijek trajanja. grijanje. Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je države (ili lokalne zajednice) Eksploatacija se vrši koncesijom (privatna i poludržavna poduzeća).elementi terminala: površina za prihvat autobusa.putnici od željeznice očekuju kvalitetnu prijevoznu uslugu →ona to ne pruža → brzina cca 50 km/h . prodaja karata i prihvat gradskih busa i taxi . Organizacija prometa željeznicom obuhvaća: .točnost dimenzioniranja kapaciteta. uređaji za upravljanje. sadržaje. . destinacija. naknade kod registracija.uvođenje novih oblika prijevoza . .putnici cijene: udobnost.nedostaci: neelastičnost zbog linijskog karaktera (željezničke stanice). u Hrvatskoj i do 7 mil). pranje i čišćenje radionice.). informativna služba. .utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje ceste slijedi odljev s ostalih prometnih grana.objekti – prometnice. informativna služba.dostupnost svima pod jednakim uvjetima .nude karakteristične turist. telefonske govornice. neljubaznost osoblja. podvožnjaci. točnost i blizinu kolodvora . loši higijenski uvjeti..uvođenje izvanrednih vlakova . vrlo povoljni pokazatelji sigurnosti i utjecaja na okolinu. nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala komercijalna brzina . smještaj. trgovine. parkirališta.praćenje međunarodnih prijevoza . cijenu. . Osnovne značajke cestovne infrastrukture: .treba odvojiti pješački promet od autobusnog prometa .prodaja putnih karata . niski troškovi eksploatacije.. brzinu. presjedanje 14. 12. neki imaju ulogu usputnih turist. garaže.smeta ih: kašnjenje. zatvorene čekaonice.izradu voznih redova i njihovo usklađenje na državnoj i međunarodnoj razini . . rekreacija. .investiranje velikih financijskih sredstava )2-3 mil USD/km. . signalizaciju i praćenje 9. .dugotrajnost gradnje. mostovi.

ranžirne kolodvore .prednosti – brzina (u pravilu 900 km/h) . Organizacija željezničkog prometa povjerena je jednom poduzeću koje zapošljava veliki broj ljudi i u državnom je vlasništvu. . .mali kapacitet.priključuju se vagoni za automobile .15.infrastruktura iziskuje redovito održavanje . velika potrošnja goriva.zgrade. Zračni promet . .nedostaci – nedostižnost → nužna upotreba cestovnog prometa tako da let često traje kraće od prijevoza do i od zračne luke. uređaje za jednostavnu razmjenu podataka. telekomunikacijske veze.lokomotiva – pogonsko vozilo . bez tržišne konkurencije → sukus toga je nekvalitetna prometna usluga . parkirališta i autobus.. skromna oprema mala brzina.putničke terminale s objektima za boravak putnika . veliki broj sjedećih mjesta.signalno-sigurnosne uređaje. postaje . perone. Turistički vlakovi – u vrijeme turističke sezone.vagoni → vozila s kapacitetom za putnike ili teret .donji i gornji ustroj pruge . informacijski sustav..nadgrađe – za prihvat putnika ili tereta .pruge koje se razlikuju po dozvoljenom osovinskom pritisku . . sigurnost) 17. postaje.mostove.putnički vagoni – lokalno.mora biti usklađena sa mrežom međunarodnih koridora. Željeznička prometna sredstva .visokokvalitetna usluga usporediva sa zračnim prometom → cijena za putnike znatno niža.prateće objekte . tunele.po 50 km udaljenosti.. Vlakovi velikih brzina – između 200 i 300 km/h . ne etapno .gradi se odjednom.konstrukcija – postolje s uređajima za kretanje i kočenje . vagoni za spavanje i kombinirani vagoni 18. Njima se po potrebi priključuju vagon restoran.prednosti željeznice: izuzetno mala razina zagađenja i devastacija prostora 16. U uvjetima dobro organizirane željeznice vrlo su velike (cijena. ali na znatno nižoj razini od međunarodnih. visoka nabavna cijena 12 . vijadukte .smanjuju obim cestovnog prometa koji u Europi predstavljaju sve veći ekološki i sigurnosni problem 19.pristupne prometnice. kadrove.magistralni – sve bogatije i bolje od lokalnih. manja udobnost. Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća: . pred blagdane → prilagođeni su turističkim tokovima Turistički → povezuju mjesta velike udaljenosti . 22.

24.najekonomičniji je charter na vrijeme jer je omogućen uzastopni prijevoz turista. elastičnost u odabiru rute između luka.zračne luke → u pravilu veliki gradovi . . manje zabave. vremena početka i završetka putovanja 29. racionalno korištenje prostora bez prekomjerne udobnosti 25. manevarske površine.bazira se na višem stupnju popunjenosti (80-90 %) i na nižoj kvaliteti prometne usluge/manja udobnost.nedostaci – mala brzina. površine za prihvat ostalih prometnih grupa i pristupne prometnice .prednosti – veliki kapacitet.red letenja . široki trup radi povećanja kapaciteta (do 600 mjesta).omogućuju mobilnost i elastičnost prijevoza u odabiru destinacije. letački park. stajanke. stvarni kapacitet.dva tipa prodaje karata 1. . sigurnost.dio kapaciteta (više agencija) .oblici chartera – cjelokupni kapacitet zrakoplova (sport) . a zrakoplov leti prazan samo na prvom i zadnjem letu → povećana ekonomičnost zbog niže cijene prijevoza i atraktivnosti turističkog aranžmana .namjena zrakoplova vidljiva je iz njegovog maksimalnog dometa.. Pomorski promet – ograničen na linijski servis. «Charter» promet – 10 % zračnog prometa . . lokalnih vlasti. uračunata podkapacitiranost 26.piste. agencije da obavi prodajnu funkciju.ograničenje brzine (do 900 km/h) zbog ekonomičnosti potrošnje.) 27.veliki je problem popunjenost kapaciteta jer na troškove se ne može utjecati . Linijski promet – osnovne značajke stekao i u ostalim prometnim granama .struktura letačkog parka formira se prema udaljenosti: kratka. niska kvaliteta usluga 13 . servisni uređaji za zrakoplove.sezona – vremenski 28. objekti i oprema za prihvat putnika i tereta.zračne luke → veoma složena infrastruktura: . radni kolektiv . Privatni zrakoplovi . skromnija ponuda jela i pića.. Odrednice aktualnog trenutka zračnog prometa . objekti i postrojenja sigurnosti leta. Infrastruktura zračnog prometa .više uzastopnih prijevoza .jedan prijevoz (iznenada) . srednje (od 3000 do 5000 km) i velike (do 12 000 km) . Ugovorom o «charter» prijevozu utvrđuje se obveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevoz funkciju i turist. zrakoplovnih kompanija ili ekonomskih subjekata i udruženja. prekapacitiranost (neugodnosti) 2. kružna putovanja i izlete. Izvori financiranja su banke ili fondovi koji se bave avionskim poslovanjem i zainteresirani lokalni organi vlasti. Infrastruktura zračnog prometa je vrlo skupa pa je u pravilu u domeni države. niski troškovi. kapaciteta i udobnosti .značajke zračnih luka – vrlo skupe 30. 31.

ukrcajno-iskrcajne rampe. pristupne ceste.međunarodna kružna putovanja smatraju se industrijom – koncentrirana na uskom zemljanom području. 42.prednosti – udio vlastite mase u bruto masi prometnog sredstva: . kvalitetan prihvat putnika.riječno plovilo 15-20 % . 41. 43 čvora) .specifična ponuda – razgledavanje podmorja. sezoni 33. 39. udobnost boravka i efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana: parkirališta. infrastrukture a djelatnost prekrcaja putnika obavlja državno poduzeće ili specijalizirano poduzeća u privatnom vlasništvu.omogućavaju da korisnici servisa po iskrcaju raspolažu vlastitim autom → rezultat uvođenja trajekta → povećana potražnja za brodskim prijevozom .32. 35.putničke luke s terminalima . .kratki boravak u luci.ti se brodovi predbacuju s južne na sjevernu hemisferu. po uzoru na zračne luke → velik dinamički kapacitet . – državne kompanije → – red plovidbe. Država financira izgradnju pomor. Brodovi velikih brzina – mogu se koristiti na linijama sa velikom i konstantnom potražnjom uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika . prijevoz ronioca. subvencije za neprofitne.vagon 35-50 % 14 . Kao i kod ostalih prometnih grana u pomorskom se prometu luke oblikuju prema koncepciji terminala → kvaliteta usluge 34. Linijski putnički promet – organizira se na ograničenom regionalnom tržištu na kojem postoji konstatirana potreba za prijevozom putnika i vozila. 37. a relacije se kreću od nekoliko Nm (nautičkim milja) do nekoliko stotina Nm. Riječno – jezerski – kanalski promet zajedničko ime → riječni promet .velike kruzere sve veći broj korisnika doživljava kao masovni turizam → turisti veće platežne moći koriste manje plovne jedinice do 100 putnika gdje je cijena do 10 puta veća od velikih kruzera.isplativ jedino uz veliki obrt s kratkim stajanjem u luci. Izletnički brodovi – do 100 putnika. ovisno o turist.turistički proizvod se sastoji od ponude na brodu i ponude u turističkoj destinaciji . 240 automobila. Kružna putovanja objedinjuju prometnu i turističku funkciju . 40. Infrastruktura pomorskog prometa . Kružna putovanja – međunarodna i unutar teritorijalnih voda¸ . 1300 vozila. brz iskrcaj i ukrcaj. 50 vagona . linije. kontakt s ostalim prometnim granama. Ferry brodovi – prijevoz vlakova → Baltik → najveći 900 putnika. komfor sličan kruzerima 36. ali ima i brodova koncipiranih kao trajekt (900 putnika.putnički terminal → funkcionalan prihvat broda. Trajekti su brodovi za prijevoz putnika i vozila.omogućuju dostupnost obalne destinacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način .najveći trajekti = 3000 putnika. . 38.to su većinom putnički brodovi. brzina do 15 čv (čvorova).

međutim u osnovama poslovanja još uvijek zakonski vrijede ugovori. Poštanski promet ne može pružiti brzinu telekomunikacijskog prometa. Sličnosti i razlike s pomorskim prometom . zimovnici.Poštanski promet je prijenos roba malim pošiljkama. traži visokoobrazovane kadrove. novca i pisama. Telekomunikacija u turizmu – mogućnost komuniciranja na godišnjem odmoru s rodbinom. – učinak po zaposlenom .dimenzije plovnog puta utječu na kapacitet brodova → najveći imaju kapacitet 400 putnika. Dunav.kamion 50-70 % 43.svjetska statistika uopće ne bilježi udio riječkog prometa u turizmu. 50. poslovnim partnerima .cesta 1 .terminali teže koncepciji ostalih prometnih grana 47. pristaništa . prijateljima.. Telekomunikacijski promet se odnosi n prijenos vijest i informacija. ali je on vrlo značajan u nekim prometnim destinacijama: Venecija. Aktualni trenutak telekomunikacijskog prometa . veliki stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama.željeznica 2 .pomorski promet nema problema sa održavanjem plovnog puta 48. nejednaka obilježja rijeka . signalizacija.. . Budimpešta. 52.Internet i rezervacije internetom . mala brzina.suvremena oprema.tendencija izbjegavanja rascjepkanosti sustava i uspostava globalnog – još kvalitetnijeg i jeftinijeg sustava.6 % u ukupnom udjelu kružnih putovanja → cca . vodotoka. -omogućava veliku brzinu i kvalitetu prijenosa 49..pomorski promet ima elastične rute .) 46.rijeka 13 . turisti uživaju u pogledu na obalu Izleti – rijekama – obogaćivanje turist.neprekidno nudi nova i kvalitetnija rješenja. Riječna infrastruktura – terminali za prihvat i prekrcaj putnika i tereta . proizvoda destinacije (Venecija.zatvoreni prostori su manji.poslovanje turističkih subjekata nemoguće je bez telekomunikacija 51. Rusija. dubine. ledolomci. . ljudi. služba za praćenje vodostaja.pomorski ima veće kapacitete .održavanje obala. 15 . pisani dokumenti koje je nemoguće razmijeniti bez pošte.pomorski promet ima više zatvorenih prostora .nedostaci – neelastičnost u odabiru rute. 45. Kružna putovanja → 7. .

plaž-bus -izbjegavanje problema parkiranja 8.najam automobila – za turiste koji su stigli drugim prijevoznim sredstvima . . 5. luksus. Iznajmljivanje cestovnih vozila pridonosi atraktivnosti turističke destinacije .-povijesni spomenici.automobili (off road. koncert. sport. kazalište. 4. kult. vrtić.ostale uvjete 9. sindikat Vrste izleta – tematski sajmovi.ugovor o najmu obuhvaća: . prirodne ljepote.). komfor. organiziraju se kada postoji dostatna potražnja b) namijenjeni zatvorenim grupama . veličini potražnje.Autobusni izleti: a) namijenjeni turističkom tržištu . Višednevna putovanja busom su privlačna zbog bogatstva i raznolikosti turističkog sadržaja tijekom prijevoza i povoljne cijene u odnosu na druge grane iste elastičnosti. Lokalne turističke linije: ski-bus. motocikli. ne zagađuju prirodu. 12. sportski klub. Turističku funkciju – agencija: ugostiteljska usluga. Prometna funkcija višednevnih putovanja obavljaju tur-operatori ili agencije vlastitim autobusima → busevi najveće udobnosti i dodatnog sadržaja.prijevoznička funkcija. 1. 7. 10. noćenja. 6. ugostiteljstvo. shopping 2.trajanje najma . tek sekundarno turističko (škola. udaljenosti. vodič. buseve druge organizacije i prijevoznike. Turistički prijevoz željeznicom na velike udaljenosti -retro vlakovi (početak 20 st. Panoramski prijevoz željeznicom – koriste se u svrhu visokih ekoloških standarda. Kombinirana putovanja – uključene i druge grane prometa -pridonosi atraktivnosti putovanja i bogatstvu turističkog sadržaja -povezivanje emitivnog i receptivnog tržišta autobusom → jedinstven turistički proizvod → bus putuje prazan u jednom smjeru samo na početku i kraju sezone. zabava.POGLAVLJE 5. Panoramski prijevozi → karakter kružnih vožnji -nositelji: autobusi različitih karakteristika i kapaciteta. Žičare i uspinjače 16 .povremeni prijevozi u kojoj se ravnomjerno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija. Ski-vlakovi – veliki kapacitet. minimalno degradiraju prostor. -odabir autobusa ovisi o raspoloživom voznom parku.obnova uskotračnih željeznica 11.visinu naknade . platežnoj moći… 3. te vozila specijalne konstrukcije -specifična turistička ponuda gdje je cijena ulaznice uključena u cijenu prijevoza. bicikli) . Za putovanje agencija može koristiti svoje buseve.vrstu vozila .

Međunarodna kružna putovanja . Panoramski letovi – atraktivan oblik turističke ponude. 22. V. 17 . Porast zanimanja za brodove do 100 turista. Francuska i Italija. a uspinjača uz zemlju i mehanizme na zemlji. Britanija. a u većini prodaju vrši agencija. Uspinjače – izuzetno su atraktivne i pridonose privlačnosti turističke destinacije . povijesnim znamenitostima. sunce. arheoloških nalazišta. 14.prometnu funkciju obavlja brodar. nacionalnih parkova. snimanje. Vrste žičara: . 23. obitelji s djecom.-sličnost – transportiraju predmet putovanja s jednog mjesta na drugo .sedežnice . Mediteran. Zračni promet za turiste s posebnim zahtjevima: fotografiranje. . ugostiteljska ponuda -obiteljski posao . 20.panoramski prijevoz -razgledavanje morskog dna.s kabinama . ubrzava i oslobađa napora korisnike. . posjet kult. platforme se opremaju pokretnim trakama i drugom opremom koja olakšava.koriste se za svladavanje strmih i kratkih lokacija. Pomorska kružna putovanja: međunarodna i unutar teritorijalnih voda. Kruzeri unutar teritorijalnih voda specifični su za zemlje sa razvedenom obalom. 19. sa jednostavnom ponudom →more. . sjeverna Europa. kvaliteti usluge vezane uz cijenu (60-1000 USD/dan/osobi) i turističkoj ponudi. -niska cijena.posebno građeni brodovi. -prijevoz pružaju obiteljska brodarska poduzeća.receptivna područja: Karibi. Trendovi razvitka žičara – početne i završne točke poprimaju osobine terminala.razlika – žičara je vezana uz žicu.zračni tramvaj. 17.u izvedbi na stupovima omogućava razgledavanje. 13. Daleki Istok i Aljaska. 18. kraćih putovanja. -međunarodna kružna putovanja razlikuju se po vremenu trajanja (od 3 do 15 dana). gradova i luka. prirodne ljepote. pa se sve češće koristi kao dio turističkog proizvoda destinacije. prirodne ljepote.u porastu broj mlađih turista.podesna za nagibe do 20 % . . Panoramske željeznice – najsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektro pogon. dopunjava ukupnu ponudu destinacije. 21.emitivna područja : SAD.vučnice . . Tržište pokazuje blagi pad interesa za velike brodove. Izleti brodovima i panoramski prijevoz – izuzetno popularni i bitno pridonose atraktivnosti turističke destinacije. 15. imućnih kategorija. gastronomija. Njemačka. padobranski skokovi. 16.

biljnih i životinjskih vrsta.opskrba 26. Dunav. razgledavanje prirodnih ljepota. Izleti i panoramski prijevozi -jednostavan. kratkotrajan. Turističke riječna kružna putovanja -receptivna tržišta: Nil. 18 . skromna oprema broda i turističkog sadržaja -izleti se mogu kombinirati sa panoramskim vožnjama. gradova i dijelova grada -organizatori: brodarska poduzeća i privatni poduzetnici -prodaja: turističke agencije ili samostalno. Rona. SAD -turisti veće platežne moći -cijena usporediva s morskim -prijevoznu funkciju obavlja brodar. Ynagtze. Laba. Marine –namjena: -prihvat i čuvanje brodova -pružanje ugostiteljskih usluga -trgovinske usluge -sport-rekreacija . Britanija. -emitivna tržišta: V.djelatnosti u marinama . Missisipi i kanadska i američka jezera. Rajna. veliki kapacitet. buking turistička agencija ili tur-operator sa razgranatom mrežom poslovnica 28. Njemačka. Nautički turizam – zasniva se na plovidbi ili boravku u plovilima ili jahtama koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika.najma plovila 25. -prometna funkcija nautičkog turizma realizira se posredstvom: . ruske rijeke. Marine razlikujemo prema: a) konstrukciji -američki -europski -mediteranski tip b) namjeni -komercijalne i sportske c) korištenju -stacionarne -tranzitne -kombinirane 27.24.

potrošača 2.POGLAVLJE 6. -da bi posjetitelji turističke destinacije mogli na kvalitetan način koristiti sve elemente turističke ponude. regija. Elementi logističke funkcije: -vanjski prijevoz -unutarnji prijevoz -rukovanje materijalom i robom -upravljanje zalihama. J. energije i ljudi s ciljem ostvarenja većeg ekonomskog efekta. E i LJ kako bi svi poslovni subjekti profitabilno poslovali. Njen cilj je optimalizacija tokova M. robnim tokovima. a korisnici u turističkoj destinaciji uživali u kvalitetnom turističkom proizvodu. M R I -materijal -roba -informacija E LJ -energija -ljudi 1. točka kupca. -funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude u optimalni sustav turističke destinacije moguće je jedini logističkim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi. država ) Mikrologistika je optimalizacija tokova M. E i LJ na području poduzeća ciljem ostvarenja najveće profitabilnosti. R. R. J. E i LJ u poduzeću →poslovna logistika. informacija. točka primitka→3. E i LJ na širem zemljopisnom području (grad. -logistika nabave-optimalizacija tokova od skladišta dobavljača do skladišta nabave -logistika proizvodnje – od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda -logistika prodaje – od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca -temeljni zadaci logistike su svladavanje prostora i vremena. točka isporuke→2. R. J. 5. 4. kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovine do prerade i dalje do konačnog potrošača. 1. R. Pretpostavke logističkog koncepta turističke destinacije -u turističkoj destinaciji za trajanja sezone broj ljudi mnogostruko se povećava što uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potražnji za proizvodima i uslugama. J. -logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem. ljudi i informacija u turističkoj destinaciji i njenom okruženju. korisnika. roba. Makrologistika je optimalizacija tokova M. Logistika je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda optimalizacije tokova materijala. 19 . 6. Logističke funkcije su nabava. Logistika u turizmu – planira i organizira tokove M. -logistika kao aktivnost –predstavlja skup planiranih koordiniranih i kontroliranih aktivnosti kojima se djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija. neophodno je optimaliziranje tokova tereta. proizvodnja i prodaja. 3.

vrstu usluge. ljudi. -na snabdijevanje el.7. 175 i 176). zdravstvenih i stom. sport. 10. -turističke agencije-trebaju kvalitetne tokove informacija da bi : razradile politiku nastupa na tržištu. Kvantitativne i kvalitetne promjene u turističkoj destinaciji za vrijeme trajanja turističke sezone -u turističkoj sezoni mnogostruko se povećava potreba za: -proizvodima široke potrošnje -uslužnim uslugama (ugostiteljstvo. umjetnine. Dimenzioniranje kapaciteta prometnih poduzeća u vrijeme sezone → 4 principa: a) vršno opterećenje b) prosječno opterećenje c) najveći profit d) stalnog popunjenja kapaciteta -kapaciteti prometnica prema i u samoj turističkoj destinaciji 9. Skladišta – svrha je pružanje sigurnog i tehnički ispravnog smještaja materijal i robe . sadržaja -dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana -logistika turističkih destinacija obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. 11. poduzeća na području turističke destinacije mogu efikasno poslovati. uporabna vrijednost -rezultat je povećana potražnje za prijevozom tereta i putnika. 20 . sportskih i rekreacijskih sadržaja -fizička dostupnost putničkih agencija. 12. -boljim efektima pridonosi usklađivanje tokova dolaska i odlaska gostiju s obzirom na način dolaska. monografije. planirale kapacitete prometnih sredstava -trgovačka poduzeća –cilj-opskrba robom široke potrošnje→potrebno je dimenzionirati zalihe koje garantiraju redovito snabdijevanje uz najmanje troškove -kada promet kvalitetno obavlja svoju funkciju. informacija i energije prema i u turističkoj destinaciji na određenom zemljopisnom području. bez ugrožavanja svojstava i kvalitete. -hotelsko turistička poduzeća-poseban zadatak logistike opskrbe hotela materijalima uz planiranje i održavanje zaliha. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća logistički organizirana turistička i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana uz turizam na području turističke destinacije. ljudi. poštanskih ureda. korištenje dodatnih sadržaja ….) -potražnja za proizvodima za kojima ne postoji potražnja van sezone →suveniri. 8. Logistički koncept turističke destinacije -ciljevi: -snabdijevanje hotela.-povijesnih objekata. ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata -snabdijevanje trgovina -fizička dostupnost smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i trgovina -fizička dostupnost kult. kako bi se procesi proizvodnje u kojima će sudjelovati nesmetano odvijali. energijom i vodom logistički se ne može utjecati ali na poljoprivredne i industrijske proizvode DA (vidi shemu na str. informacija i energije na unaprijed definiranom području. prijevoz….

14. Optimalizacija zaliha utvrđuje se kontinuiranim praćenjem stanja zaliha→ nužno korištenje informacijsko računalnog sustava. 15. osim ako se ne radi o špekulativnom poslovanju ili ako tržište upućuje na nestašice.Optimalizacija nabave u turističkoj destinaciji -zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom. robom i uslugama u pravo vrijeme. 16. Zalihe-određuju dva suprotna zahtjeva: a) zahtjev sigurnosti – kontinuitet snabdijevanja proizvodnje turističke usluge b) zahtjev ekonomičnosti – minimalizacija troškova -razina sigurnosti je veća što je veća zaliha. na pravom mjestu i na najpovoljniji način →to je OPTIMALIZACIJA. dok su ukupni troškovi manji što je manja zaliha. 13.-umanjenju troška skladištenja pridonose suvremena sredstva s većim radnim učinkom i informacijski sustavi -dugotrajno skladištenje predstavlja propust u materijalnoj ili robnoj bilanci i predstavlja trošak. 17. Skladišta u trgovinskoj djelatnosti -veletrgovačka poduzeća imaju skladišta blizu naselja kako bi se omogućilo neprekidno snabdijevanje prehrambenim proizvodima i proizvodima široke potrošnje -minimalne zalihe formiraju se na mnogo višoj razini nego kod manjih trgovačkih poduzeća. Skladište u ugostiteljskoj djelatnosti -skladište mora biti u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta te mora imati zalihe specifičnih proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljske usluge. 21 .

poticaji za brdska područja.POGLAVLJE 7. prometnih sredstava i signalnosigurnosnih uređaja -korisnici prometnih usluga smatraju da kvaliteti najviše pridonose brzina i udobnost 2. pa je redoslijed prometnih grana sasvim drugačiji od teretnog. c) društva. 3. U turističkom prometu značajniji su neekonomični kriteriji. gustoća i razvijenost -stupanj neravnomjernosti prometne oscilacije u potražnji -organizacija rada -odnos bruto i neto rada prometnih sredstava -uvjeti prijevoza-kvaliteta prometnice 4. 1. pa željeznički. nacionalni parkovi. b) korisnika prometne usluge-određuju tržišna kretanja. -ostvaruju se preko prometnog sustava: infrastrukture. 22 . Aspekti utvrđivanja troškova u prometu a) prometno poduzeće-troškovi prometne usluge u pravilu su veće od troškova prometnog poduzeća. cestovni i zračni. točnost. redovitost cijena. Ekonomičnost prometnog sredstva ovisi o : -masi koja pokreće kW(kiloWat ) snage -angažiranoj snazi po km i tekući km -masi prometnih sredstava po putničkom mjestu -potrošnji goriva po satu -cijeni nabave novog prometnog sredstva -fizičkom vijeku trajanja prometnog sredstva -broju zaposlenika po prometnom sredstvu -prosječnom broju sati rada dnevno -brzini prometnog sredstva -vrsti prometnog puta i njegovim troškovima -vrsti pogona prometnog sredstva -stupnju ekonomskog korištenja pogonske energije Najekonomičniji je vodni (pomorski. odnosno iznos koji je spreman platiti. pa unutarnji). brzina. jer prijevoznik uračunava barem prosječnu profitnu stopu. Čimbenici koji utječu na vrijednost prometne usluge su : -vrijednost prometnih sredstava-prema prometnoj grani -obim prometa-broj prevezenih putnika -udaljenost prijevoza -stupanj iskorištenosti prometnih kapaciteta -prometna infrastruktura-kvaliteta. sigurnost. odnosno gospodarstva-subvencije države-prijevoz na otoke. dodatne usluge tijekom prijevoza i mogućnost prijevoza ″ od vrata do vrata″ . 5. Odrednice kvalitete prometne usluge u turizmu čine: -udobnost. Vrijednost prometne usluge se sastoji od: -prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava -vrijednosti utrošenog rada u njezinu proizvodnju -vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma.

osiguranje sredstava za rad. troškovi grijanja i rasvjete. organizacija i prodaja prometne usluge -mjesto nastanka. Utvrđivanje vozarina – na četiri načina: a) slobodno-utvrđuje se prilikom sklapanja ugovora između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge→izleti. charter b) administrativno – je instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politikeželjeznički promet. održavanja -sudjelovanje u prometnom procesu-proces prijevoza. linijski brodski. mazivo. vijeku trajanja i troškovima infrastrukture -izvor nastanka-troškovi materijala. usluga. plaće. oni su manji. plaća.6. zajednički. postoje kada se promet uopće ne odvija 8. neposredni. priprema. 7. najamnine i zakupnine b) relativno fiksni troškovi –nastaju aktiviranjem svakog novog kapaciteta→zbog veličine uloženog kapitala fiksni se troškovi pojavljuju u većoj masi. nacionalni zračni. potrošnja materijala 10.početno-završna faza i faza prijevoza -onoga koga opterećuju -opći – režijski. indirektni -pojedinačni – posebni. prigradski c) od strane udruženja-sprečavanje nelojalne konkurencije – u međunarodnom linijskom zračnom prometu to čini IATA d) samostalno – od strane prijevoznika-privatnih poduzeća vodeći se tržišnim kretanjima. najamnine i zakupnine. Nepromjenjivost fiksnih troškova može biti potpuna ili uvjetna pa postoje: a) apsolutno fiksni troškovi –troškovi kapitala. amortizacije.rastu brže od rasta prometa d) regresivni – povećanjem prometa opadaju. Razlikujemo kretanja varijabilnih troškova: a) proporcionalne-rastu dinamikom identičnom dinamici povećanja prometa b) degresivni –rastu sporije od rasta prometa c) progresivni . Varijabilni troškovi-uvjetovani su veličinom prometa -najznačajniji su: gorivo. 23 . 9. Vozarina u prometu je cijena prometne usluge koju snosi korisnik. amortizacija. premije osiguranja. Kriteriji podjele troškova u prometu: -prometna grana-velika razlika u nabavnim cijenama prometnih sredstava. Fiksni troškovi – neovisni o veličini prometa. plaće … b) za utvrđivanje odnosa troškova s prihodom najznačajnija je razlika između ukupnih fiksnih i prosječnih fiksnih troškova -ukupni fiksni troškovi ne ovise o veličini prometa -prosječni fiksni troškovi – obrnuta proporcionalnost→ što je promet veći. 12. Vrste fiksnih troškova : a) amortizacija sredstava za rad. 11. direktni -stupanj iskorištenosti kapaciteta-fiksni i varijabilni -odnos između planiranih i stvarnih – putokaz za analizu uspješnosti poslovanja.

troškovi goriva. čišćenje) -vrijeme – takse za vozila. prijevoz navijača) ili poduzeće ima monopol→ povećanje cijena može ići od iznosa kada promet prestaje→korektor državna tijela ili tržište -kada na tržištu postoji tržišna konkurencija – kontinuirano se prati ponašanje konkurencije i potražnje kako bi kvalitetom i cijenom osigurala stabilna pozicija na tržištu. infrastrukture i suprastrukture. -ostali cestovni prijevoznici utvrđuju cijenu usluga posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom. 19. 18. Polazna osnova za utvrđivanje je: a) udaljenost b) dva razreda S udaljenošću vozarine mogu rasti: proporcionalno. -u međunarodnom linijskom prometu razinu vozarina određuje IHTA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika) štiteći interese zračnih prijevoznika. Osnovne značajke troškova u željezničkom prometu: a) operativni troškovi: troškovi prodajne funkcije. mazivo. režijski troškovi b) troškovi prema onome koga terete 17. Vozarine u cestovnom prometu -nalaze se izvan izravnog upliva države (izuzetak su gradski i prigradski promet koji su u vlasništvu komunalnih poduzeća-lokalna tijela uprave određuju cijenu prijevoza usluge i frekvenciju voznog reda). Određivanje vozarine u zračnom prometu -država određuje iznos vozarine u nacionalnom zračnom prometu na linijama koje su od posebnog državnog interesa. Međuovisnost vozarine i prometne potražnje -kad potražnja ima oblik neelastičnosti (prijevoz u bolnicu. plaće -visina – naknade za korištenja infrastruktura. progresivne. Određivanje vozarine u željezničkom prometu -određuje ih država -udio putničkih vozarina u ukupnim vozarinama je mnogo manji od udjela teretnih vozarina. -cijena prijevozne usluge izračunava se na temelju prosječne popunjenosti kapaciteta koji iznosi 70 %. -vozarine ovise o duljini i mogu biti proporcionalne. plaće osoblja. 24 .13. plaće osoblja -dio ovih troškova je fiksan a dio varijabilan. brzina i udobnost. održavanja donjeg i gornjeg stroja. Značajke troškova u cestovnom prometu -udaljenost – i s ti povezani troškovi održavanja (gorivo. -na cijenu usluge utječe: kvaliteta usluge. gume. maziva. 14. 15. osiguranje. Troškovi u zračnom prometu a) troškovi na zemlji – amortizacija i održavanje poletno-sletnih staza. troškovi održavanja voznog parka. potrošni dijelovi. troškovi prodaje i promocije b) troškovi u zraku– amortizacija i održavanje aviona. -određuje se još i slobodnom pogodbom između zračnog prijevoznika i naručitelja (u charter prometu). degresivne i preferencijalne . 16. troškovi samog prijevoza. amortizacija. progresivno i degresivno.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful