P. 1
Skripta Promet u Turizmu Novo

Skripta Promet u Turizmu Novo

|Views: 963|Likes:
Published by Picica Keksich

More info:

Published by: Picica Keksich on May 14, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/19/2013

pdf

text

original

PROMET U TURIZMU

SKRIPTA POGLAVLJE 2. 1. - prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije od početne do završne točke - promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke 2. Opća teorija sustava Temeljne pretpostavke opće teorije sustava: -sustav je dio veće cjeline, -izračunavaju se i definiraju veze s okružjem, -elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, -uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava, -ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme. 3. – opća teorija sustava – interdiscipliniranost - i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog mišljenja upućuju na obvezatan timski rad u izučavanju pojave primjenom opće teorije sustava. - sustavni pristup predstavlja složene pojave pa rezultati analitičkog pristupa odstupaju od stvarnog stanja -prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premještanja ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke. 4. Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na određenom području. 5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalna Pregledno se može pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima hijejarhijske ovisnosti čine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti čine njegovu horizontalnu strukturu. - vertikalna je ustvari prometni sustav (točka 2.) koji definira modalitete međusobne. usklađenosti preostalih elemenata na lokalnoj državnoj i međunarodnoj razini (elementi tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode). - horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i željeznički) vodeni (pomorski, riječni, jezersko kanalski) zračni, prijenosne trake, poštanski, telekomunikacije i prijenos el. energije. LJ – ljudi P – polazišna točka D – dobra OT – odredišna točka E. energija T - teret

V – vijesti 6. Značajke prometnog sustava – složen sustav - veliki broj različitih elemenata (prometni sustav) - veliki broj elemenata sa značajkama sustava (promigrane) - međunarodni karakter prometa - organizacijski zahtjevni prometni procesi →poprima značajke prometnih lanaca - sve stroži sporedni procesi u odvijanju prometa -interesno međusobno povezivanje prometnih organizacija. Između svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi: -glavni –svladavanje udaljenosti u vremenu, te -sporedni- u funkciji glavnih. 7. Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do OT. -tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju odvijanje samog procesa reprodukcije, -izrazito su podložna tehničko-tehnološkom progresu, -nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke, -elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba. Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehničku razinu prometnog sustava odnosno podsustava svake prometne grane. 8. Značajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamično mijenjanje tehnoloških značajki zbog postizanja profitabilnog poslovanja poduzeća. - do 70-tih g. dominantno je bilo povećanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija - od 70-tih i mala potrošnja nafte, ograničena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost 9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V. Ljudi → su putnici → turisti → otuda putnički promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanja Predmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredište sudjeluju u procesu materijalne proizvodnje→ teret → teretni promet Energija → specifična sredstva prijevoza i radni postupci Vijesti → najpropulzivniji segment prometa u svijetu 10. Prometni proces je dinamičko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. - tri osnovne faze prometnih procesa: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. završna faza Ako su organizacijski usklađene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj prometni proces koji teče neprekinuto, čiji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu, podrazumijeva i višu kvalitetu prometne usluge). Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta prometne usluge. 2

veličina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika . Prometni put je medij za prijevoz P i T.veličinu i strukturu.po fazama grade se samo magistralne ceste .000 dwt tereta.moguća gradnja i putem koncesije 14. zrak -oko 70. statičkog karaktera. nakon toga se smatra zastarjelom. 13. 3 . kapacitete radi zadovoljavanja potražnje.predviđeni budući promet . . -veličina prom. te prijenosu E i V. Problematika dimenzioniranja kapaciteta → zadovoljenje potražnje → predimenzioniranje donosi gubitak . određivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike. 15.8 % zemljine površine sačinjava voda.veličina kapaciteta prometne infrastrukture .voda. . vijek trajanja 50 g. značajke nacionalnog gospodarstva i uloga u svjetskom gospodarstvu određuje stanovništvo. 16.najekonomičniji je prijevoz vodom (500. . te prijenos E i V od P do OT. životne navike. Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu P i D.najmanje ekonomičan je zračni promet 12. Značajke prometne potražnje: -prometna poduzeća čiji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge. male brzine – 15 čv teretni promet. -početna i završna točka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje veća prometna potražnja. pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje prometa . 3000 putnika + 1. pravaca. 40 čv putnički promet) → 27 puta ekonomičnije nego cestovni i 8 puta ekonomičnije od željeznice).11. susreću se s dilemom kako dimenzionirati prom. Značajke prometne infrastrukture – visoka investicijska ulaganja. -prometna usluga (nematerijalna) ne može koristiti blagodati skladišnog poslovanja radi prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera između proizvodnje i potrošnje. a neposredno i ciljeve ekonomske politike. neke su u funkciji preko 100 g.u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potrošnje. Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj relaciji. životni standard. -statičnog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja – najčešće 50 godina. potražnje je proporcionalna broju stanovnika i visini životnog standarda. odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom.rezerve kapaciteta Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu: -odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima -predstavljaju jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom. infrastrukture) -ulogu investitora ima država. ali i izbjegavanja gubitaka u poslovanju zbog prevelikih kapaciteta. kopno. Prometna infrastruktura i prometna politika . .200 članov a posade.

cijeni i kvaliteti prometne usluge. . pmputnička milja. mogućnosti supstitucije drugom prometnom granom i prometnim sredstvima Kapacitet terminala Prihvatni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost istodobnog prihvata određenog broja PS. Prometni učinak – ne može se odrediti jednom mjernom jedinicom već se u iskazivanju prometnog učinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm –putnički km.prazne vožnje svesti na nužnu mjeru -umijeće organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodišta potražnje. Prometna politika je ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država. a da pri tome ostane na raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj većih neravnomjernosti prometnih tokova. Kapacitet prometnice je propusna moć . Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta. 20. Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se ljudi.životni standard dominantan je čimbenik za veličinu turističke. 17. receptivna prometna područja. time i efikasnost korištenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene veličine Obrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnog sredstva. broj putnika ili količinu tereta. modalitete pa čak i vrijeme realizacije. popunjenost kapaciteta. -ne postoje dvije države s istom prometnom politikom -prometna politika je dio gospodarske politike države: administrativna regulacija mjere vlade (željeznica). tm-tonska milja. oporezivanje. P i T – prihvatni kapacitet(određena je brojem lokacija za prometna sredstva te veličinom objekta za putnike.. . zaštita interesa putnika. . pa analogno i prometne potražnje.dinamički kapacitet → ukupan broj P i D preveze u određenom razdoblju. te ovisi o prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogućnostima. odnosno skladišnog prostora za teret) Prometni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost broj PS.statički kapacitet → sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost) . vijesti ili energija. Optimalni kapacitet – predstavlja onu veličinu kapaciteta koja je u mogućnosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava. tkm – tonski km. broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu. kako bi sa što manjim prometnim parkom zadovoljila očekivana prometna potražnja. teret. P i T koja se prekrca na lokaciji terminala u određenom razdoblju – odgovara propusnoj moći kod prometnica. a to je veličina koja izražava broj prometnih sredstava.prometna potražnja u turizmu ovisi o : sklonosti potrošnji. Odrednice prometne politike: 4 . -ovisi o značajkama prometnice.prometna potražnja u turizmu brzo mijenja pravce. 19. 18. . vlasnika tereta 21. btkm-brutotonski km) = najveća vrijednost je mogućnost usporedbe veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati. cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama.

prometna ponuda (to je rezultat dosadašnjeg djelovanja prometne politike) . . radne snage → smanjenje cijene proizvoda.društveni – gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito destimulativno) . -javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u većini europskih država-kapitalno intenzivna djelatnost 25. ostvarivi.neekonomski uvjeti i ograničenja (ekološki i sigurnosni zahtjevi).ciljevi razvitka prometnog sustava (realni. Ekonomska uloga prometa: . posebni i detaljni) ..promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje.prijevozom se povećava cijena proizvoda. 23. 24. a za države u razvoju i tranziciji je neophodan za unapređenje vanjskotrgovinske robne razmjene i cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima. ali na drugom mjestu može postići još višu cijenu . a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog proizvoda.promet troši cca 30 % svjetske energije. Promet je zaslužan za globalizaciju Društveni razvitak – razmjena sredstava za rad i predmeta rada. .mogućnost države da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervni kapaciteta i mogućnosti ukoliko takve postoje) . Uz to razvoj prometa uključuje i pravni aspekt. Zbog toga je promet gospodarska djelatnost. Promet –predmet znanstvenog istraživanja Najveći utjecaj na spoznaju da se ne može znanstveno istraživanje prometa prepustiti isključivo ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvršio je tehnički i tehnološki napredak. Karakter prometne potražnje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost. Promet briše barijere fizičke udaljenosti . . . 22.nema velikih skladišta ni zaliha. Promet je uslužna djelatnost.promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim načelima -uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva -logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja. potrošnje. 5 . a povijest gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa.udio prometa u većini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo veći. a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tržištu. Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu Povijest razvitka ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka. . opći.zemljopisno – prometni položaj države (objektivni parametar koji određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost .prometna potraživanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture) .Internet Za razvijene države promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i društva u budućnosti. O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda. razmjena intelektualnog kapitala i informacija. dugoročni.tehnološki napredak (stalno prilagođavanje radnih postupaka) .

-cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija. U antičko doba se doživljava značajno unaprijeđivanmje prometa. Prvi oblici prometa i njihova uloga Promet se javlja u prapovijesno doba kada je čovjek prehranjivao lovom sebe. -tijekom povijesnog razvoja željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja. a uvođenjem masovne proizvodnje (Ford) između dva svjetska rata. Novi pronalasci. -1876. 6. Razdoblje Rimskog carstva obilježeno je porastom broja kola s usavršenom konstrukcijom kotača. Polovicom 19. stoljeća prometni sustav strukturno oblikovan na način koji je i danas prisutan.POGLAVLJE 3. Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. ulovljene životinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe. dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe . Birajući mjesta življenja uz vodu. a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije. Nakon što je pripitomio divlje životinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva. uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapređenja. Neprijeporno je da je pojava željeznice (1829. Pozitivan utjecaj turizma na promet: –intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost 4. 3. oblikovali su splavove. svoju obitelj i pleme. -zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja. -porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava. automobil postaje dostupan širim društvenim slojevima S pojavom aviona (1903. Daimler-benzinski motor -1897. oblikovanje prometne grane Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu počinju javljati velike promjene. Sinergijski učinak prometa i turizma Danas se odnos između prometa i turizma najbolje ogleda u verificiranoj činjenici da vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od 6 . -porast prometa putnika i tereta 5. svjetskog rata dostupnima postaju udaljena područja-turizam poprima globalni karakter. oplovljavanje svijeta. Najprije su koristili debla. Diesel-dizelski motor Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca. kada se životinje posebno pripremaju za promet. Čvršća konstrukcija morskih plovila. Nakon što je sredinom 20. morskog puta do Indije. Vrlo je važna gradnja kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km. otkriće kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautičkih karata omogućili su otkrića Amerike. 2. stoljeća pisma zamjenjuje telegraf. -uvođenje novih oblika organizacije prometa. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada počinje njegov intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromašnijim slojevima društva. istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. 1. dubljenjem su ih povećavali.

dok vertikalnu strukturu karakterizira hijerarhijska povezanost. Da bi učinci turizma kao sustava bili optimalni neophodna je usklađenost elemenata u horizontalnom i vertikalnom smislu i to na način: -na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i sredstava za prijenos informacija. organizacijski.privi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije. . -kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke. -odabir duljih i građevinski nepovoljnijih trasa čime se uzrokuju viši troškovi izgradnje infrastrukture. 10. organizacijske. ekonomski i pravni elementi Horizontalna struktura sustava: djelatnost posredovanja. te potreba za velikim površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi. hotelskih i ugostiteljskih objekata. štetnih plinova i tvari. Između elemenata horizontalne strukture postoje jednakovrijedni (ravnopravni ) odnosi.učinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i u drugu djelatnost. Organizatori prometnog procesa u turističke svrhe mogu bit prometna poduzeća ili turističke agencije koje to mogu činiti svojim prometnim sredstvima ili unajmljenim od prometnog poduzeća. 8. i moguće ju je promatrati kao podsustav turizma. Elemente turizma kao sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu. ugostiteljstva. procesa prijevoza i prekrcaja turista. 7. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. djelatnost ugostiteljstva te ostale djelatnosti. Prometna djelatnost je element sustava turizma. Prometni proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim od agencije. 12. prometno-putničkih terminala. Turizam kao sustav je skup elemenata tehničke. -na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija. 9. ekonomske i pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga smještaja.Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom području. tehnološke. mirovanje prometnih sredstava iziskuje velike izgrađene površine. Ograničavajući utjecaj turizma na promet obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. 13. 7 . jer se time determiniraju mogući prometni pravci i određuje gustoća prometne infrastrukture. Struktura turizma kao sustava Vertikalna struktura sustava: tehnički. Prometna djelatnost se bavi prijevozom turista od mjesta boravka do turističke destinacije. kako bi područja ekološki sačuvala i u njima razvijali turistički sadržaji. prometna djelatnost. djelatnost smještaja. a po isteku vijeka trajanja prometna sredstva potrebno je razgraditi i učiniti neškodljivima -smanjenje sigurnosti u prometu. procesa ugostiteljskih i smještajnih usluga. -infrastruktura postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine i vizualno degradira prostor. posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja. 11. prometa. 14. tehnološki.

zračni. 15. 17.-na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti. kulturnih. Prometna djelatnost je element sustava turizma. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -ulazak putnika u prometno sredstvo. utvrđivanja prodajne cijene. cestovni. organizacijska. telekomunikacijski i poštanski promet (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema dijelovima procesa proizvodnje prometnih usluga -tehnička. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -pomorski. izlazak putnika iz prometnog sredstva (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema udaljenosti prijevoza i specifičnoj funkciji u turizmu -tehnička. tehnološka. međunarodnih konvencija. Sustav turizma je otvoreni sustav. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. tehnološka. Pretpostavka za upravljanje sustavom je definiranje glavnih (bitnih) procesa unutar i između sustava. R-J-K . odnosno podsustav turizma. međudržavnih sporazuma. promet žičarom i uspinjačom. promet u turističkoj destinaciji. Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju. tehnološka. U izučavanju sustava obično se pribjegava simplifikaciji sustava na način da se on predstavlja procesima koji su trajno i naglašeno prisutni u sustavu. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet od emitivnog do receptivnog područja. organizacijska. organizacijska. tehnološka. željeznički. akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave. Glavni procesi u sustavu turizma: -prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije -prijevoz po turističkoj destinaciji radi korištenja turističkih sadržaja -prijevoz od turističke destinacije od mjesta boravka -prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turističke destinacije radi snabdijevanja -posredovanje u informiranju o turističkoj ponudi -posredovanje u korištenju turističke ponude -priprema i pružanje usluga smještaja u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga prehrane u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga (zabavnih. -na pravnoj razini usklađenost zakona i propisa nacionalnog karaktera. organizacijska. promet lebdjelicama. Moguće ju je promatrati kao sustav. sportskih i sl. promet u logistici turističke destinacije (horizontalni stupac) 16. svemirski promet. prijevoz putnika.) koje su motiv dolaska turista u destinaciju. 8 . ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet putnika. Struktura prometnog sustava prema predmetu prometovanja -tehnička. označava se kao upravljanje sustavom. -na ekonomskoj razini usklađenost vrednovanja usluga utvrđivanja troškova. promet tereta i promet ostalih predmeta (horizontalni stupac) Struktura prometnog sustava prema predmetu tehničkim značajkama prometnih sredstava -tehnička. te usklađivanje dijelova tehnološkog procesa. investiranja.

pa se nakon toga pristupa njihovom usklađivanju i eventualnoj korekciji. 18. pa će parcijalnim pristupom optimalizirati dijelove cjeline. -osnovni cilj svake turističke države je razvitak prometnog sustava u funkciji turističkog. 19. Usklađivanje prometne politike i politike u području turizma ima za cilj maksimalno valoriziranje sinergijskog učinka.Upravljanje sustavom je moguće na dva pristupa: Prvi pristup Ukoliko je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je daljnja selekcija između glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih procesa a prema kriteriju cilja kojega se želi postići u sustavu nacionalnog gospodarstva (razvitak zdravstvenog turizma uz ograničenje razvitka prometa na turističkom području koji nije u funkciji turizma) Drugi pristup Ukoliko je cilj razvijati jedan segment unutar sustava turizma. koji će uzeti u obzir sve glavne procese toga podsustava i ostale procese koji se ocijene bitnima. Ova najviša razina usklađivanja promet i turizma predstavlja pretpostavku za upravljanje sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti. Turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama. kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci. i na politikama je da efikasnim mjerama te ciljeve i ostvare. tada je moguć detaljni pristup. Globalizacija Turizam i promet zbog međunarodnog karaktera bitno pridonose globalizaciji. 9 . -najprije se definiraju ciljevi tog razvitka. Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi. kulturološkim i sociološkim specifičnostima ljudi koji žive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta.

. .aranžmani u kojima je biciklistički promet najznačajniji dio turist.ekološko prometno sredstvo. . ponude destinacije 7.turistička putovanja i linijski prijevoz 8. slobodan izbor početka i završetka putovanja i usputnih postaja. Sigurnost automobila Pasivna sigurnost: pojasevi.velike staklene površine. oni su nositelji masovnosti u turizmu → udobnost i bogata oprema . 2. veze između njih. katalizator (manje zagađenje zraka). motor i oprema. klima. «zone gužvanja» prednjeg i stražnjeg dijela Aktivna sigurnost: ABS. Cestovni promet i turizam . veća čvrstoća konstrukcije putničke kabine («sigurnosni kavez»).na raznim emitivnim tržištima djeluju specijalizirana poduzeća za iznajmljivanje 6. nema komercijalne svrhe → fizičke osobe b) Prijevoz za posebne namjene – pravne osobe – opskrba npr. stolovi . . udobnost.konstrukcija: šasija. nasloni za glavu. ponudi .prednosti – izuzetna elastičnost → prijevoz «od vrata do vrata». kuhinja.do pojave naftne krize 70-tih težilo se udobnosti i brzini. video. Organizacija cestovnog prometa a) Vlastiti prijevoz – prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom. Turistički autobusi namijenjeni su dugotrajnom boravku putnika.POGLAVLJE 4. 1. putovanja . Automobil – nezamjenjiv u turističkim tokovima i nositelj individualnog prometa → vlastiti automobil – rent-a-car . 4. 10 . sanitarni čvor. ekološki i sigurnosni pokazatelji. Bicikl ima sve veću ulogu u turist. prilagođena turistička ponuda . u segmentima snabdijevanja nezamjenjivost. funkcionalno vezana za automobil. zračni jastuci. Infrastruktura cestovnog prijevoza – svi građevinski objekti koji sudjeluju u prometnim tokovima: početno – završne točke. a od tad ekonomičnosti. potreba za velikim prostorima za kretanje i mirovanje (parkiranje). brzina.autobusi na kat (80 mjesta) . jeftinoća. rublja c) Linijski prijevoz – organiziraju prometna poduzeća → objavljuju vozni red za dulje od 6 mjeseci → moraju osigurati određeni vozni park i zaposlenike. povoljan utjecaj na zdravlje . karoserija.isto kao i prikolice samo imaju vlastiti pogon.ova sredstva bitno pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju turist.su vozila bez vlastitog pogona opremljena za višednevni boravak. Kamp-prikolice i kamperi . dostava hrane i pića. te objekti na području gradova i naselja potrebni za odvijanje prometa. izrađuju se konstrukcije koje se lakše recikliraju 5. nema presjedanja.nedostaci: velika potrošnja naftnih derivata. 3.visokopodni autobusi (48-55 mjesta) . je veći od jednog po obitelji .u razvijenim zemljama broj autom.biciklističke staze uz koje je organiziran smještaj.

naknade kod registracija.izradu voznih redova i njihovo usklađenje na državnoj i međunarodnoj razini . 10. . Organizacija prometa željeznicom obuhvaća: . telefonske govornice.. . brzinu. rekreacija. podvožnjaci. tuneli. 11.nedostaci: neelastičnost zbog linijskog karaktera (željezničke stanice). parkirališta. točnost i blizinu kolodvora .jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove (naplata u vidu cestarine.prednosti: mnogostruko veći kapacitet u odnosu na cestovni i zračni promet. 12.putnici cijene: udobnost. popravak vozila. sadržaje.utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje ceste slijedi odljev s ostalih prometnih grana. . Prateći objekti – značajna uloga u podizanju opće kvalitete cestovnog prometa . . ostvaruju znatan prihod. neljubaznost osoblja. signalizaciju i praćenje 9.smeta ih: kašnjenje. loši higijenski uvjeti.kašnjenje → neučinkovita organizacija 11 . Osnovne značajke cestovne infrastrukture: . mostovi.prodaja putnih karata .. .dugotrajnost gradnje.treba odvojiti pješački promet od autobusnog prometa . u Hrvatskoj i do 7 mil). vijadukti. .dugi vijek trajanja.putnici od željeznice očekuju kvalitetnu prijevoznu uslugu →ona to ne pruža → brzina cca 50 km/h . pridonose promociji turističke destinacije. Putnički terminali – početno – završne točke . grijanje. garaže. i trgov. destinacija. niski troškovi eksploatacije.nude karakteristične turist. nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala komercijalna brzina .opskrba gorivom. informativna služba. terminali. . . smještaj.dostupnost svima pod jednakim uvjetima .objekti – prometnice.. presjedanje 14. uređaji za upravljanje. naknada u cijeni goriva.planiranje i nabava prometnih sredstava . . prodaja karata i prihvat gradskih busa i taxi .investiranje velikih financijskih sredstava )2-3 mil USD/km.praćenje međunarodnih prijevoza .ranžiranje vlakova . neki imaju ulogu usputnih turist. pranje i čišćenje radionice. cijenu. ugostit.istraživanje tržišta prodaje zbog konkurentnosti cestovnom prometu .uvođenje novih oblika prijevoza . informativna služba. Željeznički promet .lokacija u blizini ostalih prometnih grana 13.predviđanje rezerve kapaciteta.uvođenje izvanrednih vlakova . usluge.točnost dimenzioniranja kapaciteta. ugostiteljski sadržaji. trgovine. vrlo povoljni pokazatelji sigurnosti i utjecaja na okolinu.elementi terminala: površina za prihvat autobusa. Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je države (ili lokalne zajednice) Eksploatacija se vrši koncesijom (privatna i poludržavna poduzeća). zatvorene čekaonice.).

pruge koje se razlikuju po dozvoljenom osovinskom pritisku .gradi se odjednom.15.visokokvalitetna usluga usporediva sa zračnim prometom → cijena za putnike znatno niža. informacijski sustav..mali kapacitet. parkirališta i autobus. . .nadgrađe – za prihvat putnika ili tereta . manja udobnost.. Zračni promet .infrastruktura iziskuje redovito održavanje . velika potrošnja goriva.prednosti željeznice: izuzetno mala razina zagađenja i devastacija prostora 16.po 50 km udaljenosti. sigurnost) 17.priključuju se vagoni za automobile .donji i gornji ustroj pruge .signalno-sigurnosne uređaje. kadrove.lokomotiva – pogonsko vozilo .ranžirne kolodvore . Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća: . Organizacija željezničkog prometa povjerena je jednom poduzeću koje zapošljava veliki broj ljudi i u državnom je vlasništvu.putničke terminale s objektima za boravak putnika . visoka nabavna cijena 12 . Željeznička prometna sredstva . telekomunikacijske veze.vagoni → vozila s kapacitetom za putnike ili teret .smanjuju obim cestovnog prometa koji u Europi predstavljaju sve veći ekološki i sigurnosni problem 19.putnički vagoni – lokalno. Njima se po potrebi priključuju vagon restoran. Vlakovi velikih brzina – između 200 i 300 km/h .nedostaci – nedostižnost → nužna upotreba cestovnog prometa tako da let često traje kraće od prijevoza do i od zračne luke.mora biti usklađena sa mrežom međunarodnih koridora. uređaje za jednostavnu razmjenu podataka. postaje . vijadukte .zgrade. tunele. U uvjetima dobro organizirane željeznice vrlo su velike (cijena.mostove.prednosti – brzina (u pravilu 900 km/h) . 22. ne etapno .prateće objekte . postaje. Turistički vlakovi – u vrijeme turističke sezone. perone. bez tržišne konkurencije → sukus toga je nekvalitetna prometna usluga . .pristupne prometnice.konstrukcija – postolje s uređajima za kretanje i kočenje . skromna oprema mala brzina.magistralni – sve bogatije i bolje od lokalnih. pred blagdane → prilagođeni su turističkim tokovima Turistički → povezuju mjesta velike udaljenosti . vagoni za spavanje i kombinirani vagoni 18. . veliki broj sjedećih mjesta.. ali na znatno nižoj razini od međunarodnih.

omogućuju mobilnost i elastičnost prijevoza u odabiru destinacije. . Infrastruktura zračnog prometa . agencije da obavi prodajnu funkciju. 31.piste. vremena početka i završetka putovanja 29.sezona – vremenski 28.zračne luke → u pravilu veliki gradovi . skromnija ponuda jela i pića.ograničenje brzine (do 900 km/h) zbog ekonomičnosti potrošnje.. Ugovorom o «charter» prijevozu utvrđuje se obveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevoz funkciju i turist. racionalno korištenje prostora bez prekomjerne udobnosti 25.više uzastopnih prijevoza . Linijski promet – osnovne značajke stekao i u ostalim prometnim granama . servisni uređaji za zrakoplove. široki trup radi povećanja kapaciteta (do 600 mjesta).dio kapaciteta (više agencija) . zrakoplovnih kompanija ili ekonomskih subjekata i udruženja. niska kvaliteta usluga 13 .nedostaci – mala brzina.struktura letačkog parka formira se prema udaljenosti: kratka. radni kolektiv .oblici chartera – cjelokupni kapacitet zrakoplova (sport) .24.veliki je problem popunjenost kapaciteta jer na troškove se ne može utjecati . Izvori financiranja su banke ili fondovi koji se bave avionskim poslovanjem i zainteresirani lokalni organi vlasti. srednje (od 3000 do 5000 km) i velike (do 12 000 km) .jedan prijevoz (iznenada) .) 27. stajanke.namjena zrakoplova vidljiva je iz njegovog maksimalnog dometa. . površine za prihvat ostalih prometnih grupa i pristupne prometnice . stvarni kapacitet. manje zabave. lokalnih vlasti.dva tipa prodaje karata 1.bazira se na višem stupnju popunjenosti (80-90 %) i na nižoj kvaliteti prometne usluge/manja udobnost. objekti i postrojenja sigurnosti leta. manevarske površine.značajke zračnih luka – vrlo skupe 30. kružna putovanja i izlete. Privatni zrakoplovi . Pomorski promet – ograničen na linijski servis. uračunata podkapacitiranost 26..red letenja . sigurnost.zračne luke → veoma složena infrastruktura: . prekapacitiranost (neugodnosti) 2. a zrakoplov leti prazan samo na prvom i zadnjem letu → povećana ekonomičnost zbog niže cijene prijevoza i atraktivnosti turističkog aranžmana . niski troškovi. Infrastruktura zračnog prometa je vrlo skupa pa je u pravilu u domeni države. elastičnost u odabiru rute između luka.najekonomičniji je charter na vrijeme jer je omogućen uzastopni prijevoz turista.prednosti – veliki kapacitet. objekti i oprema za prihvat putnika i tereta. Odrednice aktualnog trenutka zračnog prometa . «Charter» promet – 10 % zračnog prometa . kapaciteta i udobnosti . letački park. .

Kao i kod ostalih prometnih grana u pomorskom se prometu luke oblikuju prema koncepciji terminala → kvaliteta usluge 34. Brodovi velikih brzina – mogu se koristiti na linijama sa velikom i konstantnom potražnjom uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika . Izletnički brodovi – do 100 putnika.specifična ponuda – razgledavanje podmorja. 43 čvora) . Kružna putovanja – međunarodna i unutar teritorijalnih voda¸ .međunarodna kružna putovanja smatraju se industrijom – koncentrirana na uskom zemljanom području.putničke luke s terminalima . Infrastruktura pomorskog prometa . 38. Linijski putnički promet – organizira se na ograničenom regionalnom tržištu na kojem postoji konstatirana potreba za prijevozom putnika i vozila.ti se brodovi predbacuju s južne na sjevernu hemisferu.isplativ jedino uz veliki obrt s kratkim stajanjem u luci. subvencije za neprofitne. 240 automobila. 37.omogućuju dostupnost obalne destinacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način .32. 39. brzina do 15 čv (čvorova). infrastrukture a djelatnost prekrcaja putnika obavlja državno poduzeće ili specijalizirano poduzeća u privatnom vlasništvu.prednosti – udio vlastite mase u bruto masi prometnog sredstva: .riječno plovilo 15-20 % . Riječno – jezerski – kanalski promet zajedničko ime → riječni promet . 50 vagona . – državne kompanije → – red plovidbe. brz iskrcaj i ukrcaj.velike kruzere sve veći broj korisnika doživljava kao masovni turizam → turisti veće platežne moći koriste manje plovne jedinice do 100 putnika gdje je cijena do 10 puta veća od velikih kruzera. sezoni 33. .to su većinom putnički brodovi. Kružna putovanja objedinjuju prometnu i turističku funkciju . pristupne ceste.vagon 35-50 % 14 . kvalitetan prihvat putnika. linije. kontakt s ostalim prometnim granama.omogućavaju da korisnici servisa po iskrcaju raspolažu vlastitim autom → rezultat uvođenja trajekta → povećana potražnja za brodskim prijevozom . po uzoru na zračne luke → velik dinamički kapacitet . prijevoz ronioca. 35. Država financira izgradnju pomor.turistički proizvod se sastoji od ponude na brodu i ponude u turističkoj destinaciji .putnički terminal → funkcionalan prihvat broda. Trajekti su brodovi za prijevoz putnika i vozila. 40. ovisno o turist. komfor sličan kruzerima 36. ali ima i brodova koncipiranih kao trajekt (900 putnika. a relacije se kreću od nekoliko Nm (nautičkim milja) do nekoliko stotina Nm. udobnost boravka i efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana: parkirališta.kratki boravak u luci. Ferry brodovi – prijevoz vlakova → Baltik → najveći 900 putnika. . 1300 vozila. 41. ukrcajno-iskrcajne rampe.najveći trajekti = 3000 putnika. 42.

Kružna putovanja → 7. .zatvoreni prostori su manji. dubine. Rusija. ledolomci.pomorski promet ima elastične rute .6 % u ukupnom udjelu kružnih putovanja → cca . pisani dokumenti koje je nemoguće razmijeniti bez pošte. pristaništa .Internet i rezervacije internetom . ljudi.cesta 1 . Sličnosti i razlike s pomorskim prometom . proizvoda destinacije (Venecija. Aktualni trenutak telekomunikacijskog prometa . Dunav. – učinak po zaposlenom .poslovanje turističkih subjekata nemoguće je bez telekomunikacija 51.neprekidno nudi nova i kvalitetnija rješenja. . zimovnici. ali je on vrlo značajan u nekim prometnim destinacijama: Venecija.. 45.pomorski promet ima više zatvorenih prostora .suvremena oprema. Riječna infrastruktura – terminali za prihvat i prekrcaj putnika i tereta .tendencija izbjegavanja rascjepkanosti sustava i uspostava globalnog – još kvalitetnijeg i jeftinijeg sustava. Poštanski promet ne može pružiti brzinu telekomunikacijskog prometa. 52. Budimpešta.terminali teže koncepciji ostalih prometnih grana 47.svjetska statistika uopće ne bilježi udio riječkog prometa u turizmu. -omogućava veliku brzinu i kvalitetu prijenosa 49.dimenzije plovnog puta utječu na kapacitet brodova → najveći imaju kapacitet 400 putnika.. traži visokoobrazovane kadrove. prijateljima. Telekomunikacija u turizmu – mogućnost komuniciranja na godišnjem odmoru s rodbinom. mala brzina.pomorski ima veće kapacitete .pomorski promet nema problema sa održavanjem plovnog puta 48. 15 . nejednaka obilježja rijeka .kamion 50-70 % 43.. .nedostaci – neelastičnost u odabiru rute. turisti uživaju u pogledu na obalu Izleti – rijekama – obogaćivanje turist. poslovnim partnerima . Telekomunikacijski promet se odnosi n prijenos vijest i informacija. služba za praćenje vodostaja.Poštanski promet je prijenos roba malim pošiljkama. veliki stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama. signalizacija.održavanje obala. vodotoka. 50. novca i pisama.željeznica 2 . međutim u osnovama poslovanja još uvijek zakonski vrijede ugovori.) 46.rijeka 13 .

Iznajmljivanje cestovnih vozila pridonosi atraktivnosti turističke destinacije . ugostiteljstvo.ugovor o najmu obuhvaća: . kazalište.trajanje najma . udaljenosti. luksus. 10. kult. Lokalne turističke linije: ski-bus.obnova uskotračnih željeznica 11. zabava. shopping 2.povremeni prijevozi u kojoj se ravnomjerno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija.). Turističku funkciju – agencija: ugostiteljska usluga. 12. Žičare i uspinjače 16 . organiziraju se kada postoji dostatna potražnja b) namijenjeni zatvorenim grupama . minimalno degradiraju prostor. Višednevna putovanja busom su privlačna zbog bogatstva i raznolikosti turističkog sadržaja tijekom prijevoza i povoljne cijene u odnosu na druge grane iste elastičnosti.-povijesni spomenici. komfor. buseve druge organizacije i prijevoznike.Autobusni izleti: a) namijenjeni turističkom tržištu . koncert. vodič. Kombinirana putovanja – uključene i druge grane prometa -pridonosi atraktivnosti putovanja i bogatstvu turističkog sadržaja -povezivanje emitivnog i receptivnog tržišta autobusom → jedinstven turistički proizvod → bus putuje prazan u jednom smjeru samo na početku i kraju sezone. Prometna funkcija višednevnih putovanja obavljaju tur-operatori ili agencije vlastitim autobusima → busevi najveće udobnosti i dodatnog sadržaja. tek sekundarno turističko (škola. sportski klub. sport. -odabir autobusa ovisi o raspoloživom voznom parku. Ski-vlakovi – veliki kapacitet. vrtić. Panoramski prijevozi → karakter kružnih vožnji -nositelji: autobusi različitih karakteristika i kapaciteta. Za putovanje agencija može koristiti svoje buseve. .ostale uvjete 9. 4.visinu naknade . ne zagađuju prirodu. 7.automobili (off road. veličini potražnje. Turistički prijevoz željeznicom na velike udaljenosti -retro vlakovi (početak 20 st.vrstu vozila . prirodne ljepote. platežnoj moći… 3. noćenja. plaž-bus -izbjegavanje problema parkiranja 8. 5.prijevoznička funkcija.POGLAVLJE 5. te vozila specijalne konstrukcije -specifična turistička ponuda gdje je cijena ulaznice uključena u cijenu prijevoza. bicikli) . 6. Panoramski prijevoz željeznicom – koriste se u svrhu visokih ekoloških standarda.najam automobila – za turiste koji su stigli drugim prijevoznim sredstvima . 1. motocikli. sindikat Vrste izleta – tematski sajmovi.

sunce. a uspinjača uz zemlju i mehanizme na zemlji. 19. arheoloških nalazišta. Pomorska kružna putovanja: međunarodna i unutar teritorijalnih voda.podesna za nagibe do 20 % . Međunarodna kružna putovanja .razlika – žičara je vezana uz žicu. snimanje. a u većini prodaju vrši agencija. 18. sjeverna Europa. Francuska i Italija. Porast zanimanja za brodove do 100 turista. Uspinjače – izuzetno su atraktivne i pridonose privlačnosti turističke destinacije . dopunjava ukupnu ponudu destinacije. prirodne ljepote. imućnih kategorija. gradova i luka. -prijevoz pružaju obiteljska brodarska poduzeća. Izleti brodovima i panoramski prijevoz – izuzetno popularni i bitno pridonose atraktivnosti turističke destinacije. 22. nacionalnih parkova. pa se sve češće koristi kao dio turističkog proizvoda destinacije. 15. . 13. . obitelji s djecom. Zračni promet za turiste s posebnim zahtjevima: fotografiranje.-sličnost – transportiraju predmet putovanja s jednog mjesta na drugo . povijesnim znamenitostima. Kruzeri unutar teritorijalnih voda specifični su za zemlje sa razvedenom obalom. .panoramski prijevoz -razgledavanje morskog dna. 23.vučnice .sedežnice .koriste se za svladavanje strmih i kratkih lokacija. 17 . Tržište pokazuje blagi pad interesa za velike brodove. -međunarodna kružna putovanja razlikuju se po vremenu trajanja (od 3 do 15 dana). Daleki Istok i Aljaska. 14. Panoramske željeznice – najsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektro pogon.posebno građeni brodovi.emitivna područja : SAD. Njemačka. Vrste žičara: . . Mediteran. Trendovi razvitka žičara – početne i završne točke poprimaju osobine terminala. Britanija. 21. ubrzava i oslobađa napora korisnike. kvaliteti usluge vezane uz cijenu (60-1000 USD/dan/osobi) i turističkoj ponudi. prirodne ljepote. posjet kult. 17. sa jednostavnom ponudom →more. V. -niska cijena.zračni tramvaj. gastronomija.u porastu broj mlađih turista. kraćih putovanja. ugostiteljska ponuda -obiteljski posao . padobranski skokovi. . 20. Panoramski letovi – atraktivan oblik turističke ponude.s kabinama . platforme se opremaju pokretnim trakama i drugom opremom koja olakšava.u izvedbi na stupovima omogućava razgledavanje.prometnu funkciju obavlja brodar. 16.receptivna područja: Karibi.

najma plovila 25. Britanija.opskrba 26. buking turistička agencija ili tur-operator sa razgranatom mrežom poslovnica 28. kratkotrajan. SAD -turisti veće platežne moći -cijena usporediva s morskim -prijevoznu funkciju obavlja brodar. Dunav.djelatnosti u marinama . Marine –namjena: -prihvat i čuvanje brodova -pružanje ugostiteljskih usluga -trgovinske usluge -sport-rekreacija . Ynagtze. Turističke riječna kružna putovanja -receptivna tržišta: Nil. 18 . Njemačka. -prometna funkcija nautičkog turizma realizira se posredstvom: . Izleti i panoramski prijevozi -jednostavan. Rajna. skromna oprema broda i turističkog sadržaja -izleti se mogu kombinirati sa panoramskim vožnjama. ruske rijeke. razgledavanje prirodnih ljepota. Laba. Nautički turizam – zasniva se na plovidbi ili boravku u plovilima ili jahtama koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika. Rona. Marine razlikujemo prema: a) konstrukciji -američki -europski -mediteranski tip b) namjeni -komercijalne i sportske c) korištenju -stacionarne -tranzitne -kombinirane 27. gradova i dijelova grada -organizatori: brodarska poduzeća i privatni poduzetnici -prodaja: turističke agencije ili samostalno. biljnih i životinjskih vrsta. -emitivna tržišta: V.24. veliki kapacitet. Missisipi i kanadska i američka jezera.

Logistika u turizmu – planira i organizira tokove M. 4. Logistika je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda optimalizacije tokova materijala. -funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude u optimalni sustav turističke destinacije moguće je jedini logističkim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi. R. 6. 5. regija. E i LJ na širem zemljopisnom području (grad. Makrologistika je optimalizacija tokova M. E i LJ kako bi svi poslovni subjekti profitabilno poslovali. roba. E i LJ na području poduzeća ciljem ostvarenja najveće profitabilnosti. R. informacija. 1. točka isporuke→2. M R I -materijal -roba -informacija E LJ -energija -ljudi 1. Logističke funkcije su nabava. Pretpostavke logističkog koncepta turističke destinacije -u turističkoj destinaciji za trajanja sezone broj ljudi mnogostruko se povećava što uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potražnji za proizvodima i uslugama. ljudi i informacija u turističkoj destinaciji i njenom okruženju. 19 . J. Elementi logističke funkcije: -vanjski prijevoz -unutarnji prijevoz -rukovanje materijalom i robom -upravljanje zalihama. proizvodnja i prodaja. 3. J. -logistika kao aktivnost –predstavlja skup planiranih koordiniranih i kontroliranih aktivnosti kojima se djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija. potrošača 2. -da bi posjetitelji turističke destinacije mogli na kvalitetan način koristiti sve elemente turističke ponude.POGLAVLJE 6. E i LJ u poduzeću →poslovna logistika. Njen cilj je optimalizacija tokova M. korisnika. kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovine do prerade i dalje do konačnog potrošača. energije i ljudi s ciljem ostvarenja većeg ekonomskog efekta. točka kupca. R. J. -logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem. država ) Mikrologistika je optimalizacija tokova M. J. robnim tokovima. -logistika nabave-optimalizacija tokova od skladišta dobavljača do skladišta nabave -logistika proizvodnje – od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda -logistika prodaje – od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca -temeljni zadaci logistike su svladavanje prostora i vremena. R. točka primitka→3. a korisnici u turističkoj destinaciji uživali u kvalitetnom turističkom proizvodu. neophodno je optimaliziranje tokova tereta.

-turističke agencije-trebaju kvalitetne tokove informacija da bi : razradile politiku nastupa na tržištu. sportskih i rekreacijskih sadržaja -fizička dostupnost putničkih agencija. -hotelsko turistička poduzeća-poseban zadatak logistike opskrbe hotela materijalima uz planiranje i održavanje zaliha. kako bi se procesi proizvodnje u kojima će sudjelovati nesmetano odvijali. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća logistički organizirana turistička i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana uz turizam na području turističke destinacije. vrstu usluge. korištenje dodatnih sadržaja …. Dimenzioniranje kapaciteta prometnih poduzeća u vrijeme sezone → 4 principa: a) vršno opterećenje b) prosječno opterećenje c) najveći profit d) stalnog popunjenja kapaciteta -kapaciteti prometnica prema i u samoj turističkoj destinaciji 9. uporabna vrijednost -rezultat je povećana potražnje za prijevozom tereta i putnika. Logistički koncept turističke destinacije -ciljevi: -snabdijevanje hotela. umjetnine. 20 .7. 11. -na snabdijevanje el. 175 i 176). poduzeća na području turističke destinacije mogu efikasno poslovati. informacija i energije na unaprijed definiranom području. bez ugrožavanja svojstava i kvalitete. monografije. Skladišta – svrha je pružanje sigurnog i tehnički ispravnog smještaja materijal i robe . ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata -snabdijevanje trgovina -fizička dostupnost smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i trgovina -fizička dostupnost kult. Kvantitativne i kvalitetne promjene u turističkoj destinaciji za vrijeme trajanja turističke sezone -u turističkoj sezoni mnogostruko se povećava potreba za: -proizvodima široke potrošnje -uslužnim uslugama (ugostiteljstvo. ljudi. zdravstvenih i stom. informacija i energije prema i u turističkoj destinaciji na određenom zemljopisnom području. energijom i vodom logistički se ne može utjecati ali na poljoprivredne i industrijske proizvode DA (vidi shemu na str. -boljim efektima pridonosi usklađivanje tokova dolaska i odlaska gostiju s obzirom na način dolaska. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. prijevoz…. 12. sport. sadržaja -dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana -logistika turističkih destinacija obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. planirale kapacitete prometnih sredstava -trgovačka poduzeća –cilj-opskrba robom široke potrošnje→potrebno je dimenzionirati zalihe koje garantiraju redovito snabdijevanje uz najmanje troškove -kada promet kvalitetno obavlja svoju funkciju. 10. ljudi. poštanskih ureda.) -potražnja za proizvodima za kojima ne postoji potražnja van sezone →suveniri.-povijesnih objekata. 8.

robom i uslugama u pravo vrijeme. Skladište u ugostiteljskoj djelatnosti -skladište mora biti u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta te mora imati zalihe specifičnih proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljske usluge. Optimalizacija zaliha utvrđuje se kontinuiranim praćenjem stanja zaliha→ nužno korištenje informacijsko računalnog sustava. osim ako se ne radi o špekulativnom poslovanju ili ako tržište upućuje na nestašice. 16. 17. 13. 21 .Optimalizacija nabave u turističkoj destinaciji -zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom.-umanjenju troška skladištenja pridonose suvremena sredstva s većim radnim učinkom i informacijski sustavi -dugotrajno skladištenje predstavlja propust u materijalnoj ili robnoj bilanci i predstavlja trošak. Skladišta u trgovinskoj djelatnosti -veletrgovačka poduzeća imaju skladišta blizu naselja kako bi se omogućilo neprekidno snabdijevanje prehrambenim proizvodima i proizvodima široke potrošnje -minimalne zalihe formiraju se na mnogo višoj razini nego kod manjih trgovačkih poduzeća. dok su ukupni troškovi manji što je manja zaliha. 15. 14. na pravom mjestu i na najpovoljniji način →to je OPTIMALIZACIJA. Zalihe-određuju dva suprotna zahtjeva: a) zahtjev sigurnosti – kontinuitet snabdijevanja proizvodnje turističke usluge b) zahtjev ekonomičnosti – minimalizacija troškova -razina sigurnosti je veća što je veća zaliha.

poticaji za brdska područja. brzina. c) društva. U turističkom prometu značajniji su neekonomični kriteriji. Aspekti utvrđivanja troškova u prometu a) prometno poduzeće-troškovi prometne usluge u pravilu su veće od troškova prometnog poduzeća. 5. -ostvaruju se preko prometnog sustava: infrastrukture.POGLAVLJE 7. točnost. nacionalni parkovi. prometnih sredstava i signalnosigurnosnih uređaja -korisnici prometnih usluga smatraju da kvaliteti najviše pridonose brzina i udobnost 2. gustoća i razvijenost -stupanj neravnomjernosti prometne oscilacije u potražnji -organizacija rada -odnos bruto i neto rada prometnih sredstava -uvjeti prijevoza-kvaliteta prometnice 4. dodatne usluge tijekom prijevoza i mogućnost prijevoza ″ od vrata do vrata″ . odnosno iznos koji je spreman platiti. redovitost cijena. 3. b) korisnika prometne usluge-određuju tržišna kretanja. cestovni i zračni. Vrijednost prometne usluge se sastoji od: -prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava -vrijednosti utrošenog rada u njezinu proizvodnju -vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma. odnosno gospodarstva-subvencije države-prijevoz na otoke. 1. Ekonomičnost prometnog sredstva ovisi o : -masi koja pokreće kW(kiloWat ) snage -angažiranoj snazi po km i tekući km -masi prometnih sredstava po putničkom mjestu -potrošnji goriva po satu -cijeni nabave novog prometnog sredstva -fizičkom vijeku trajanja prometnog sredstva -broju zaposlenika po prometnom sredstvu -prosječnom broju sati rada dnevno -brzini prometnog sredstva -vrsti prometnog puta i njegovim troškovima -vrsti pogona prometnog sredstva -stupnju ekonomskog korištenja pogonske energije Najekonomičniji je vodni (pomorski. Odrednice kvalitete prometne usluge u turizmu čine: -udobnost. pa je redoslijed prometnih grana sasvim drugačiji od teretnog. pa unutarnji). 22 . pa željeznički. Čimbenici koji utječu na vrijednost prometne usluge su : -vrijednost prometnih sredstava-prema prometnoj grani -obim prometa-broj prevezenih putnika -udaljenost prijevoza -stupanj iskorištenosti prometnih kapaciteta -prometna infrastruktura-kvaliteta. sigurnost. jer prijevoznik uračunava barem prosječnu profitnu stopu.

rastu brže od rasta prometa d) regresivni – povećanjem prometa opadaju. postoje kada se promet uopće ne odvija 8. linijski brodski. Nepromjenjivost fiksnih troškova može biti potpuna ili uvjetna pa postoje: a) apsolutno fiksni troškovi –troškovi kapitala. amortizacija. oni su manji. organizacija i prodaja prometne usluge -mjesto nastanka. plaće. održavanja -sudjelovanje u prometnom procesu-proces prijevoza. Kriteriji podjele troškova u prometu: -prometna grana-velika razlika u nabavnim cijenama prometnih sredstava. plaće … b) za utvrđivanje odnosa troškova s prihodom najznačajnija je razlika između ukupnih fiksnih i prosječnih fiksnih troškova -ukupni fiksni troškovi ne ovise o veličini prometa -prosječni fiksni troškovi – obrnuta proporcionalnost→ što je promet veći. usluga. troškovi grijanja i rasvjete. osiguranje sredstava za rad. priprema. plaća. Fiksni troškovi – neovisni o veličini prometa. indirektni -pojedinačni – posebni. premije osiguranja. Razlikujemo kretanja varijabilnih troškova: a) proporcionalne-rastu dinamikom identičnom dinamici povećanja prometa b) degresivni –rastu sporije od rasta prometa c) progresivni . amortizacije. Vrste fiksnih troškova : a) amortizacija sredstava za rad. zajednički. direktni -stupanj iskorištenosti kapaciteta-fiksni i varijabilni -odnos između planiranih i stvarnih – putokaz za analizu uspješnosti poslovanja. 11. Vozarina u prometu je cijena prometne usluge koju snosi korisnik. 12. mazivo. prigradski c) od strane udruženja-sprečavanje nelojalne konkurencije – u međunarodnom linijskom zračnom prometu to čini IATA d) samostalno – od strane prijevoznika-privatnih poduzeća vodeći se tržišnim kretanjima. charter b) administrativno – je instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politikeželjeznički promet. 9. potrošnja materijala 10.6. neposredni. Varijabilni troškovi-uvjetovani su veličinom prometa -najznačajniji su: gorivo. nacionalni zračni. Utvrđivanje vozarina – na četiri načina: a) slobodno-utvrđuje se prilikom sklapanja ugovora između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge→izleti. najamnine i zakupnine. 7.početno-završna faza i faza prijevoza -onoga koga opterećuju -opći – režijski. vijeku trajanja i troškovima infrastrukture -izvor nastanka-troškovi materijala. 23 . najamnine i zakupnine b) relativno fiksni troškovi –nastaju aktiviranjem svakog novog kapaciteta→zbog veličine uloženog kapitala fiksni se troškovi pojavljuju u većoj masi.

-u međunarodnom linijskom prometu razinu vozarina određuje IHTA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika) štiteći interese zračnih prijevoznika. 16. 18. režijski troškovi b) troškovi prema onome koga terete 17. Polazna osnova za utvrđivanje je: a) udaljenost b) dva razreda S udaljenošću vozarine mogu rasti: proporcionalno.13. Određivanje vozarine u željezničkom prometu -određuje ih država -udio putničkih vozarina u ukupnim vozarinama je mnogo manji od udjela teretnih vozarina. brzina i udobnost. plaće osoblja -dio ovih troškova je fiksan a dio varijabilan. troškovi održavanja voznog parka. troškovi prodaje i promocije b) troškovi u zraku– amortizacija i održavanje aviona. troškovi goriva. progresivne. maziva. mazivo. amortizacija. Troškovi u zračnom prometu a) troškovi na zemlji – amortizacija i održavanje poletno-sletnih staza. potrošni dijelovi. održavanja donjeg i gornjeg stroja. gume. Značajke troškova u cestovnom prometu -udaljenost – i s ti povezani troškovi održavanja (gorivo. Osnovne značajke troškova u željezničkom prometu: a) operativni troškovi: troškovi prodajne funkcije. 19. 24 . Određivanje vozarine u zračnom prometu -država određuje iznos vozarine u nacionalnom zračnom prometu na linijama koje su od posebnog državnog interesa. progresivno i degresivno. čišćenje) -vrijeme – takse za vozila. plaće -visina – naknade za korištenja infrastruktura. 15. -ostali cestovni prijevoznici utvrđuju cijenu usluga posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom. osiguranje. 14. troškovi samog prijevoza. -na cijenu usluge utječe: kvaliteta usluge. -vozarine ovise o duljini i mogu biti proporcionalne. Vozarine u cestovnom prometu -nalaze se izvan izravnog upliva države (izuzetak su gradski i prigradski promet koji su u vlasništvu komunalnih poduzeća-lokalna tijela uprave određuju cijenu prijevoza usluge i frekvenciju voznog reda). -određuje se još i slobodnom pogodbom između zračnog prijevoznika i naručitelja (u charter prometu). plaće osoblja. -cijena prijevozne usluge izračunava se na temelju prosječne popunjenosti kapaciteta koji iznosi 70 %. degresivne i preferencijalne . prijevoz navijača) ili poduzeće ima monopol→ povećanje cijena može ići od iznosa kada promet prestaje→korektor državna tijela ili tržište -kada na tržištu postoji tržišna konkurencija – kontinuirano se prati ponašanje konkurencije i potražnje kako bi kvalitetom i cijenom osigurala stabilna pozicija na tržištu. Međuovisnost vozarine i prometne potražnje -kad potražnja ima oblik neelastičnosti (prijevoz u bolnicu. infrastrukture i suprastrukture.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->