PROMET U TURIZMU

SKRIPTA POGLAVLJE 2. 1. - prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije od početne do završne točke - promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke 2. Opća teorija sustava Temeljne pretpostavke opće teorije sustava: -sustav je dio veće cjeline, -izračunavaju se i definiraju veze s okružjem, -elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, -uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava, -ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme. 3. – opća teorija sustava – interdiscipliniranost - i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog mišljenja upućuju na obvezatan timski rad u izučavanju pojave primjenom opće teorije sustava. - sustavni pristup predstavlja složene pojave pa rezultati analitičkog pristupa odstupaju od stvarnog stanja -prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premještanja ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke. 4. Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na određenom području. 5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalna Pregledno se može pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima hijejarhijske ovisnosti čine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti čine njegovu horizontalnu strukturu. - vertikalna je ustvari prometni sustav (točka 2.) koji definira modalitete međusobne. usklađenosti preostalih elemenata na lokalnoj državnoj i međunarodnoj razini (elementi tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode). - horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i željeznički) vodeni (pomorski, riječni, jezersko kanalski) zračni, prijenosne trake, poštanski, telekomunikacije i prijenos el. energije. LJ – ljudi P – polazišna točka D – dobra OT – odredišna točka E. energija T - teret

V – vijesti 6. Značajke prometnog sustava – složen sustav - veliki broj različitih elemenata (prometni sustav) - veliki broj elemenata sa značajkama sustava (promigrane) - međunarodni karakter prometa - organizacijski zahtjevni prometni procesi →poprima značajke prometnih lanaca - sve stroži sporedni procesi u odvijanju prometa -interesno međusobno povezivanje prometnih organizacija. Između svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi: -glavni –svladavanje udaljenosti u vremenu, te -sporedni- u funkciji glavnih. 7. Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do OT. -tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju odvijanje samog procesa reprodukcije, -izrazito su podložna tehničko-tehnološkom progresu, -nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke, -elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba. Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehničku razinu prometnog sustava odnosno podsustava svake prometne grane. 8. Značajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamično mijenjanje tehnoloških značajki zbog postizanja profitabilnog poslovanja poduzeća. - do 70-tih g. dominantno je bilo povećanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija - od 70-tih i mala potrošnja nafte, ograničena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost 9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V. Ljudi → su putnici → turisti → otuda putnički promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanja Predmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredište sudjeluju u procesu materijalne proizvodnje→ teret → teretni promet Energija → specifična sredstva prijevoza i radni postupci Vijesti → najpropulzivniji segment prometa u svijetu 10. Prometni proces je dinamičko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. - tri osnovne faze prometnih procesa: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. završna faza Ako su organizacijski usklađene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj prometni proces koji teče neprekinuto, čiji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu, podrazumijeva i višu kvalitetu prometne usluge). Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta prometne usluge. 2

određivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike. životni standard. 13. Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj relaciji.rezerve kapaciteta Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu: -odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima -predstavljaju jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom. te prijenos E i V od P do OT.voda.najekonomičniji je prijevoz vodom (500.veličina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika . -početna i završna točka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje veća prometna potražnja. nakon toga se smatra zastarjelom. značajke nacionalnog gospodarstva i uloga u svjetskom gospodarstvu određuje stanovništvo. odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom.veličina kapaciteta prometne infrastrukture . 3000 putnika + 1. Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu P i D.predviđeni budući promet . 40 čv putnički promet) → 27 puta ekonomičnije nego cestovni i 8 puta ekonomičnije od željeznice). -veličina prom. . a neposredno i ciljeve ekonomske politike.200 članov a posade. vijek trajanja 50 g. kapacitete radi zadovoljavanja potražnje. Prometni put je medij za prijevoz P i T. -prometna usluga (nematerijalna) ne može koristiti blagodati skladišnog poslovanja radi prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera između proizvodnje i potrošnje.000 dwt tereta. pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje prometa . neke su u funkciji preko 100 g. 16. te prijenosu E i V. Prometna infrastruktura i prometna politika . zrak -oko 70.moguća gradnja i putem koncesije 14. . Problematika dimenzioniranja kapaciteta → zadovoljenje potražnje → predimenzioniranje donosi gubitak . Značajke prometne potražnje: -prometna poduzeća čiji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge. male brzine – 15 čv teretni promet. 3 . pravaca. Značajke prometne infrastrukture – visoka investicijska ulaganja.veličinu i strukturu. susreću se s dilemom kako dimenzionirati prom.u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potrošnje. statičkog karaktera. .najmanje ekonomičan je zračni promet 12. životne navike. .11.8 % zemljine površine sačinjava voda.po fazama grade se samo magistralne ceste . 15. -statičnog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja – najčešće 50 godina. infrastrukture) -ulogu investitora ima država. ali i izbjegavanja gubitaka u poslovanju zbog prevelikih kapaciteta. kopno. potražnje je proporcionalna broju stanovnika i visini životnog standarda.

-ovisi o značajkama prometnice.prometna potražnja u turizmu ovisi o : sklonosti potrošnji.prazne vožnje svesti na nužnu mjeru -umijeće organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodišta potražnje. 18. te ovisi o prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogućnostima. Prometna politika je ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država. .dinamički kapacitet → ukupan broj P i D preveze u određenom razdoblju. popunjenost kapaciteta.. Kapacitet prometnice je propusna moć . teret. Optimalni kapacitet – predstavlja onu veličinu kapaciteta koja je u mogućnosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava. P i T koja se prekrca na lokaciji terminala u određenom razdoblju – odgovara propusnoj moći kod prometnica. a to je veličina koja izražava broj prometnih sredstava. btkm-brutotonski km) = najveća vrijednost je mogućnost usporedbe veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati. vlasnika tereta 21. Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se ljudi. Prometni učinak – ne može se odrediti jednom mjernom jedinicom već se u iskazivanju prometnog učinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm –putnički km. 20. vijesti ili energija. .životni standard dominantan je čimbenik za veličinu turističke. pa analogno i prometne potražnje. kako bi sa što manjim prometnim parkom zadovoljila očekivana prometna potražnja. . receptivna prometna područja. odnosno skladišnog prostora za teret) Prometni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost broj PS. 19. tkm – tonski km. mogućnosti supstitucije drugom prometnom granom i prometnim sredstvima Kapacitet terminala Prihvatni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost istodobnog prihvata određenog broja PS. cijeni i kvaliteti prometne usluge.prometna potražnja u turizmu brzo mijenja pravce. P i T – prihvatni kapacitet(određena je brojem lokacija za prometna sredstva te veličinom objekta za putnike. Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta. . modalitete pa čak i vrijeme realizacije. time i efikasnost korištenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene veličine Obrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnog sredstva. broj putnika ili količinu tereta. pmputnička milja. broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu. cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama. Odrednice prometne politike: 4 . oporezivanje. a da pri tome ostane na raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj većih neravnomjernosti prometnih tokova. tm-tonska milja. 17. -ne postoje dvije države s istom prometnom politikom -prometna politika je dio gospodarske politike države: administrativna regulacija mjere vlade (željeznica). zaštita interesa putnika.statički kapacitet → sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost) .

zemljopisno – prometni položaj države (objektivni parametar koji određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost . dugoročni.mogućnost države da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervni kapaciteta i mogućnosti ukoliko takve postoje) . . ali na drugom mjestu može postići još višu cijenu .Internet Za razvijene države promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i društva u budućnosti. a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog proizvoda.promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim načelima -uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva -logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja. a povijest gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa. 24.tehnološki napredak (stalno prilagođavanje radnih postupaka) . . potrošnje.prometna potraživanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture) . Uz to razvoj prometa uključuje i pravni aspekt.nema velikih skladišta ni zaliha. a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tržištu. Promet briše barijere fizičke udaljenosti . Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu Povijest razvitka ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka. posebni i detaljni) . . Promet –predmet znanstvenog istraživanja Najveći utjecaj na spoznaju da se ne može znanstveno istraživanje prometa prepustiti isključivo ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvršio je tehnički i tehnološki napredak.prometna ponuda (to je rezultat dosadašnjeg djelovanja prometne politike) .promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje. Ekonomska uloga prometa: . 5 . . . 22.ciljevi razvitka prometnog sustava (realni.prijevozom se povećava cijena proizvoda. radne snage → smanjenje cijene proizvoda. Zbog toga je promet gospodarska djelatnost. opći.promet troši cca 30 % svjetske energije.neekonomski uvjeti i ograničenja (ekološki i sigurnosni zahtjevi). -javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u većini europskih država-kapitalno intenzivna djelatnost 25. razmjena intelektualnog kapitala i informacija.udio prometa u većini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo veći. Promet je uslužna djelatnost.. Promet je zaslužan za globalizaciju Društveni razvitak – razmjena sredstava za rad i predmeta rada. 23. O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda. a za države u razvoju i tranziciji je neophodan za unapređenje vanjskotrgovinske robne razmjene i cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima. Karakter prometne potražnje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost. ostvarivi.društveni – gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito destimulativno) .

-1876. Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. Neprijeporno je da je pojava željeznice (1829. Polovicom 19. oblikovali su splavove. Novi pronalasci. otkriće kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautičkih karata omogućili su otkrića Amerike. -uvođenje novih oblika organizacije prometa. Sinergijski učinak prometa i turizma Danas se odnos između prometa i turizma najbolje ogleda u verificiranoj činjenici da vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od 6 .POGLAVLJE 3. 6. Najprije su koristili debla. Razdoblje Rimskog carstva obilježeno je porastom broja kola s usavršenom konstrukcijom kotača. -cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija. Vrlo je važna gradnja kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km. a uvođenjem masovne proizvodnje (Ford) između dva svjetska rata. stoljeća prometni sustav strukturno oblikovan na način koji je i danas prisutan. dubljenjem su ih povećavali. -zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada počinje njegov intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromašnijim slojevima društva. istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. svoju obitelj i pleme. Nakon što je sredinom 20. -porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava. U antičko doba se doživljava značajno unaprijeđivanmje prometa. svjetskog rata dostupnima postaju udaljena područja-turizam poprima globalni karakter. 2. a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije. 1. Prvi oblici prometa i njihova uloga Promet se javlja u prapovijesno doba kada je čovjek prehranjivao lovom sebe. morskog puta do Indije. Daimler-benzinski motor -1897. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost 4. stoljeća pisma zamjenjuje telegraf. 3. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti. oplovljavanje svijeta. kada se životinje posebno pripremaju za promet. ulovljene životinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe. dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe . automobil postaje dostupan širim društvenim slojevima S pojavom aviona (1903. -porast prometa putnika i tereta 5. Pozitivan utjecaj turizma na promet: –intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture. uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapređenja. Diesel-dizelski motor Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca. oblikovanje prometne grane Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu počinju javljati velike promjene. Birajući mjesta življenja uz vodu. -tijekom povijesnog razvoja željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja. Nakon što je pripitomio divlje životinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva. Čvršća konstrukcija morskih plovila.

14. 9. organizacijski. ekonomski i pravni elementi Horizontalna struktura sustava: djelatnost posredovanja. -odabir duljih i građevinski nepovoljnijih trasa čime se uzrokuju viši troškovi izgradnje infrastrukture. a po isteku vijeka trajanja prometna sredstva potrebno je razgraditi i učiniti neškodljivima -smanjenje sigurnosti u prometu. 13. 8. 10. jer se time determiniraju mogući prometni pravci i određuje gustoća prometne infrastrukture. Prometni proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim od agencije. ugostiteljstva. 11. Elemente turizma kao sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu. -na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija. Između elemenata horizontalne strukture postoje jednakovrijedni (ravnopravni ) odnosi. Prometna djelatnost je element sustava turizma. i moguće ju je promatrati kao podsustav turizma. Turizam kao sustav je skup elemenata tehničke. procesa ugostiteljskih i smještajnih usluga. -kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke. Prometna djelatnost se bavi prijevozom turista od mjesta boravka do turističke destinacije. djelatnost smještaja. . štetnih plinova i tvari.privi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. tehnološke. te potreba za velikim površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi. tehnološki. 12. procesa prijevoza i prekrcaja turista. 7 . Ograničavajući utjecaj turizma na promet obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. ekonomske i pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga smještaja. 7. Organizatori prometnog procesa u turističke svrhe mogu bit prometna poduzeća ili turističke agencije koje to mogu činiti svojim prometnim sredstvima ili unajmljenim od prometnog poduzeća.učinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i u drugu djelatnost. Da bi učinci turizma kao sustava bili optimalni neophodna je usklađenost elemenata u horizontalnom i vertikalnom smislu i to na način: -na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i sredstava za prijenos informacija. mirovanje prometnih sredstava iziskuje velike izgrađene površine. hotelskih i ugostiteljskih objekata. posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja. prometa. -infrastruktura postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine i vizualno degradira prostor. prometna djelatnost.Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom području. djelatnost ugostiteljstva te ostale djelatnosti. kako bi područja ekološki sačuvala i u njima razvijali turistički sadržaji. organizacijske. Struktura turizma kao sustava Vertikalna struktura sustava: tehnički. dok vertikalnu strukturu karakterizira hijerarhijska povezanost. prometno-putničkih terminala.

-na pravnoj razini usklađenost zakona i propisa nacionalnog karaktera. sportskih i sl. 15. tehnološka. organizacijska. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet od emitivnog do receptivnog područja. zračni.-na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti. organizacijska. Pretpostavka za upravljanje sustavom je definiranje glavnih (bitnih) procesa unutar i između sustava. Moguće ju je promatrati kao sustav. tehnološka. U izučavanju sustava obično se pribjegava simplifikaciji sustava na način da se on predstavlja procesima koji su trajno i naglašeno prisutni u sustavu. akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave. 17. tehnološka. tehnološka. promet žičarom i uspinjačom. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. telekomunikacijski i poštanski promet (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema dijelovima procesa proizvodnje prometnih usluga -tehnička. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -pomorski. željeznički. cestovni. međudržavnih sporazuma. promet u turističkoj destinaciji. te usklađivanje dijelova tehnološkog procesa. kulturnih. izlazak putnika iz prometnog sredstva (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema udaljenosti prijevoza i specifičnoj funkciji u turizmu -tehnička. označava se kao upravljanje sustavom. promet tereta i promet ostalih predmeta (horizontalni stupac) Struktura prometnog sustava prema predmetu tehničkim značajkama prometnih sredstava -tehnička. promet lebdjelicama. Sustav turizma je otvoreni sustav. Struktura prometnog sustava prema predmetu prometovanja -tehnička. svemirski promet. promet u logistici turističke destinacije (horizontalni stupac) 16. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet putnika. Prometna djelatnost je element sustava turizma. međunarodnih konvencija. organizacijska. utvrđivanja prodajne cijene. Glavni procesi u sustavu turizma: -prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije -prijevoz po turističkoj destinaciji radi korištenja turističkih sadržaja -prijevoz od turističke destinacije od mjesta boravka -prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turističke destinacije radi snabdijevanja -posredovanje u informiranju o turističkoj ponudi -posredovanje u korištenju turističke ponude -priprema i pružanje usluga smještaja u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga prehrane u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga (zabavnih. R-J-K . investiranja. organizacijska. 8 . prijevoz putnika. odnosno podsustav turizma. Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -ulazak putnika u prometno sredstvo. -na ekonomskoj razini usklađenost vrednovanja usluga utvrđivanja troškova.) koje su motiv dolaska turista u destinaciju.

19. Usklađivanje prometne politike i politike u području turizma ima za cilj maksimalno valoriziranje sinergijskog učinka. pa će parcijalnim pristupom optimalizirati dijelove cjeline. koji će uzeti u obzir sve glavne procese toga podsustava i ostale procese koji se ocijene bitnima. 9 . Turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama. kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci. Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi. i na politikama je da efikasnim mjerama te ciljeve i ostvare. tada je moguć detaljni pristup. pa se nakon toga pristupa njihovom usklađivanju i eventualnoj korekciji. -najprije se definiraju ciljevi tog razvitka. 18. kulturološkim i sociološkim specifičnostima ljudi koji žive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta. Ova najviša razina usklađivanja promet i turizma predstavlja pretpostavku za upravljanje sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti. Globalizacija Turizam i promet zbog međunarodnog karaktera bitno pridonose globalizaciji.Upravljanje sustavom je moguće na dva pristupa: Prvi pristup Ukoliko je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je daljnja selekcija između glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih procesa a prema kriteriju cilja kojega se želi postići u sustavu nacionalnog gospodarstva (razvitak zdravstvenog turizma uz ograničenje razvitka prometa na turističkom području koji nije u funkciji turizma) Drugi pristup Ukoliko je cilj razvijati jedan segment unutar sustava turizma. -osnovni cilj svake turističke države je razvitak prometnog sustava u funkciji turističkog.

ponude destinacije 7. katalizator (manje zagađenje zraka). stolovi . motor i oprema.ekološko prometno sredstvo. 10 . udobnost. . brzina. 2.autobusi na kat (80 mjesta) .prednosti – izuzetna elastičnost → prijevoz «od vrata do vrata».konstrukcija: šasija.u razvijenim zemljama broj autom. potreba za velikim prostorima za kretanje i mirovanje (parkiranje). oni su nositelji masovnosti u turizmu → udobnost i bogata oprema . rublja c) Linijski prijevoz – organiziraju prometna poduzeća → objavljuju vozni red za dulje od 6 mjeseci → moraju osigurati određeni vozni park i zaposlenike.do pojave naftne krize 70-tih težilo se udobnosti i brzini. nema presjedanja. . putovanja . ponudi . je veći od jednog po obitelji .turistička putovanja i linijski prijevoz 8. a od tad ekonomičnosti.visokopodni autobusi (48-55 mjesta) .aranžmani u kojima je biciklistički promet najznačajniji dio turist. veća čvrstoća konstrukcije putničke kabine («sigurnosni kavez»).su vozila bez vlastitog pogona opremljena za višednevni boravak. Turistički autobusi namijenjeni su dugotrajnom boravku putnika. sanitarni čvor. funkcionalno vezana za automobil. karoserija. dostava hrane i pića. 1. nema komercijalne svrhe → fizičke osobe b) Prijevoz za posebne namjene – pravne osobe – opskrba npr. jeftinoća.isto kao i prikolice samo imaju vlastiti pogon. klima. . Bicikl ima sve veću ulogu u turist. te objekti na području gradova i naselja potrebni za odvijanje prometa. prilagođena turistička ponuda . Kamp-prikolice i kamperi . veze između njih. 4. video. Cestovni promet i turizam . . Sigurnost automobila Pasivna sigurnost: pojasevi. Organizacija cestovnog prometa a) Vlastiti prijevoz – prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom. povoljan utjecaj na zdravlje .na raznim emitivnim tržištima djeluju specijalizirana poduzeća za iznajmljivanje 6. izrađuju se konstrukcije koje se lakše recikliraju 5. kuhinja. u segmentima snabdijevanja nezamjenjivost.nedostaci: velika potrošnja naftnih derivata.ova sredstva bitno pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju turist.velike staklene površine.POGLAVLJE 4. zračni jastuci. nasloni za glavu. ekološki i sigurnosni pokazatelji.biciklističke staze uz koje je organiziran smještaj. Automobil – nezamjenjiv u turističkim tokovima i nositelj individualnog prometa → vlastiti automobil – rent-a-car . Infrastruktura cestovnog prijevoza – svi građevinski objekti koji sudjeluju u prometnim tokovima: početno – završne točke. slobodan izbor početka i završetka putovanja i usputnih postaja. «zone gužvanja» prednjeg i stražnjeg dijela Aktivna sigurnost: ABS. 3.

informativna služba. usluge. loši higijenski uvjeti.izradu voznih redova i njihovo usklađenje na državnoj i međunarodnoj razini .planiranje i nabava prometnih sredstava .objekti – prometnice.smeta ih: kašnjenje. rekreacija.nedostaci: neelastičnost zbog linijskog karaktera (željezničke stanice). ugostit.treba odvojiti pješački promet od autobusnog prometa . vrlo povoljni pokazatelji sigurnosti i utjecaja na okolinu. Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je države (ili lokalne zajednice) Eksploatacija se vrši koncesijom (privatna i poludržavna poduzeća).dugotrajnost gradnje.opskrba gorivom. u Hrvatskoj i do 7 mil).utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje ceste slijedi odljev s ostalih prometnih grana. grijanje. naknada u cijeni goriva.putnici cijene: udobnost. naknade kod registracija. . niski troškovi eksploatacije. popravak vozila. ugostiteljski sadržaji. podvožnjaci..predviđanje rezerve kapaciteta. ..uvođenje izvanrednih vlakova . Prateći objekti – značajna uloga u podizanju opće kvalitete cestovnog prometa . Organizacija prometa željeznicom obuhvaća: . mostovi.nude karakteristične turist. 10. zatvorene čekaonice. trgovine.točnost dimenzioniranja kapaciteta. cijenu. . garaže.prodaja putnih karata .dostupnost svima pod jednakim uvjetima . vijadukti. Putnički terminali – početno – završne točke .lokacija u blizini ostalih prometnih grana 13. presjedanje 14. ostvaruju znatan prihod.elementi terminala: površina za prihvat autobusa. pranje i čišćenje radionice.investiranje velikih financijskih sredstava )2-3 mil USD/km. . prodaja karata i prihvat gradskih busa i taxi .putnici od željeznice očekuju kvalitetnu prijevoznu uslugu →ona to ne pruža → brzina cca 50 km/h .dugi vijek trajanja. sadržaje. brzinu.istraživanje tržišta prodaje zbog konkurentnosti cestovnom prometu .. Osnovne značajke cestovne infrastrukture: .praćenje međunarodnih prijevoza . signalizaciju i praćenje 9. terminali. telefonske govornice. nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala komercijalna brzina . . neki imaju ulogu usputnih turist. neljubaznost osoblja.). tuneli. informativna služba.kašnjenje → neučinkovita organizacija 11 .ranžiranje vlakova . i trgov.uvođenje novih oblika prijevoza . 11. smještaj.prednosti: mnogostruko veći kapacitet u odnosu na cestovni i zračni promet. parkirališta. 12. . . . pridonose promociji turističke destinacije. točnost i blizinu kolodvora . uređaji za upravljanje.jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove (naplata u vidu cestarine. destinacija. . Željeznički promet .

kadrove.pruge koje se razlikuju po dozvoljenom osovinskom pritisku . manja udobnost. Željeznička prometna sredstva .prednosti – brzina (u pravilu 900 km/h) .konstrukcija – postolje s uređajima za kretanje i kočenje .infrastruktura iziskuje redovito održavanje . sigurnost) 17.pristupne prometnice. velika potrošnja goriva. . uređaje za jednostavnu razmjenu podataka.15. Turistički vlakovi – u vrijeme turističke sezone. tunele. vijadukte . bez tržišne konkurencije → sukus toga je nekvalitetna prometna usluga .prateće objekte .mora biti usklađena sa mrežom međunarodnih koridora.putnički vagoni – lokalno..po 50 km udaljenosti. Organizacija željezničkog prometa povjerena je jednom poduzeću koje zapošljava veliki broj ljudi i u državnom je vlasništvu. skromna oprema mala brzina.priključuju se vagoni za automobile .. pred blagdane → prilagođeni su turističkim tokovima Turistički → povezuju mjesta velike udaljenosti . visoka nabavna cijena 12 . veliki broj sjedećih mjesta.vagoni → vozila s kapacitetom za putnike ili teret . postaje..donji i gornji ustroj pruge .putničke terminale s objektima za boravak putnika .mostove.gradi se odjednom. . postaje . 22.prednosti željeznice: izuzetno mala razina zagađenja i devastacija prostora 16. Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća: . parkirališta i autobus. Zračni promet .visokokvalitetna usluga usporediva sa zračnim prometom → cijena za putnike znatno niža. ali na znatno nižoj razini od međunarodnih.zgrade. . U uvjetima dobro organizirane željeznice vrlo su velike (cijena.lokomotiva – pogonsko vozilo .ranžirne kolodvore .signalno-sigurnosne uređaje. informacijski sustav.nadgrađe – za prihvat putnika ili tereta .magistralni – sve bogatije i bolje od lokalnih. Njima se po potrebi priključuju vagon restoran. perone. vagoni za spavanje i kombinirani vagoni 18. Vlakovi velikih brzina – između 200 i 300 km/h . telekomunikacijske veze.smanjuju obim cestovnog prometa koji u Europi predstavljaju sve veći ekološki i sigurnosni problem 19. ne etapno . .mali kapacitet.nedostaci – nedostižnost → nužna upotreba cestovnog prometa tako da let često traje kraće od prijevoza do i od zračne luke.

agencije da obavi prodajnu funkciju.jedan prijevoz (iznenada) . lokalnih vlasti. Infrastruktura zračnog prometa je vrlo skupa pa je u pravilu u domeni države.ograničenje brzine (do 900 km/h) zbog ekonomičnosti potrošnje. srednje (od 3000 do 5000 km) i velike (do 12 000 km) . skromnija ponuda jela i pića. 31. objekti i postrojenja sigurnosti leta. . letački park. sigurnost. servisni uređaji za zrakoplove. Ugovorom o «charter» prijevozu utvrđuje se obveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevoz funkciju i turist. niski troškovi.dio kapaciteta (više agencija) . stajanke. uračunata podkapacitiranost 26. Odrednice aktualnog trenutka zračnog prometa .značajke zračnih luka – vrlo skupe 30. Pomorski promet – ograničen na linijski servis. površine za prihvat ostalih prometnih grupa i pristupne prometnice .dva tipa prodaje karata 1. niska kvaliteta usluga 13 . . široki trup radi povećanja kapaciteta (do 600 mjesta)..omogućuju mobilnost i elastičnost prijevoza u odabiru destinacije. kapaciteta i udobnosti .oblici chartera – cjelokupni kapacitet zrakoplova (sport) . stvarni kapacitet. Linijski promet – osnovne značajke stekao i u ostalim prometnim granama . Infrastruktura zračnog prometa .nedostaci – mala brzina.najekonomičniji je charter na vrijeme jer je omogućen uzastopni prijevoz turista.sezona – vremenski 28. objekti i oprema za prihvat putnika i tereta. .zračne luke → veoma složena infrastruktura: . manevarske površine.red letenja . racionalno korištenje prostora bez prekomjerne udobnosti 25.struktura letačkog parka formira se prema udaljenosti: kratka.veliki je problem popunjenost kapaciteta jer na troškove se ne može utjecati . manje zabave. Privatni zrakoplovi .zračne luke → u pravilu veliki gradovi . a zrakoplov leti prazan samo na prvom i zadnjem letu → povećana ekonomičnost zbog niže cijene prijevoza i atraktivnosti turističkog aranžmana .24.namjena zrakoplova vidljiva je iz njegovog maksimalnog dometa.prednosti – veliki kapacitet. vremena početka i završetka putovanja 29.više uzastopnih prijevoza .piste. Izvori financiranja su banke ili fondovi koji se bave avionskim poslovanjem i zainteresirani lokalni organi vlasti. prekapacitiranost (neugodnosti) 2. radni kolektiv .bazira se na višem stupnju popunjenosti (80-90 %) i na nižoj kvaliteti prometne usluge/manja udobnost. elastičnost u odabiru rute između luka. zrakoplovnih kompanija ili ekonomskih subjekata i udruženja. «Charter» promet – 10 % zračnog prometa . kružna putovanja i izlete..) 27.

putničke luke s terminalima . 38. Kao i kod ostalih prometnih grana u pomorskom se prometu luke oblikuju prema koncepciji terminala → kvaliteta usluge 34. ukrcajno-iskrcajne rampe. Izletnički brodovi – do 100 putnika. Kružna putovanja objedinjuju prometnu i turističku funkciju . 41.kratki boravak u luci. 39.velike kruzere sve veći broj korisnika doživljava kao masovni turizam → turisti veće platežne moći koriste manje plovne jedinice do 100 putnika gdje je cijena do 10 puta veća od velikih kruzera.najveći trajekti = 3000 putnika. Kružna putovanja – međunarodna i unutar teritorijalnih voda¸ . pristupne ceste. 42. prijevoz ronioca. Infrastruktura pomorskog prometa . brz iskrcaj i ukrcaj. Država financira izgradnju pomor.turistički proizvod se sastoji od ponude na brodu i ponude u turističkoj destinaciji . ovisno o turist. kvalitetan prihvat putnika. 1300 vozila. – državne kompanije → – red plovidbe.ti se brodovi predbacuju s južne na sjevernu hemisferu. linije. .riječno plovilo 15-20 % .specifična ponuda – razgledavanje podmorja. brzina do 15 čv (čvorova). 43 čvora) . subvencije za neprofitne. Ferry brodovi – prijevoz vlakova → Baltik → najveći 900 putnika. a relacije se kreću od nekoliko Nm (nautičkim milja) do nekoliko stotina Nm. infrastrukture a djelatnost prekrcaja putnika obavlja državno poduzeće ili specijalizirano poduzeća u privatnom vlasništvu.putnički terminal → funkcionalan prihvat broda. 50 vagona . komfor sličan kruzerima 36. Riječno – jezerski – kanalski promet zajedničko ime → riječni promet . po uzoru na zračne luke → velik dinamički kapacitet .32. Linijski putnički promet – organizira se na ograničenom regionalnom tržištu na kojem postoji konstatirana potreba za prijevozom putnika i vozila. udobnost boravka i efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana: parkirališta.to su većinom putnički brodovi. 40. kontakt s ostalim prometnim granama.prednosti – udio vlastite mase u bruto masi prometnog sredstva: . . 37.omogućavaju da korisnici servisa po iskrcaju raspolažu vlastitim autom → rezultat uvođenja trajekta → povećana potražnja za brodskim prijevozom . 35. 240 automobila. sezoni 33. Trajekti su brodovi za prijevoz putnika i vozila. Brodovi velikih brzina – mogu se koristiti na linijama sa velikom i konstantnom potražnjom uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika .vagon 35-50 % 14 .omogućuju dostupnost obalne destinacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način .isplativ jedino uz veliki obrt s kratkim stajanjem u luci. ali ima i brodova koncipiranih kao trajekt (900 putnika.međunarodna kružna putovanja smatraju se industrijom – koncentrirana na uskom zemljanom području.

Aktualni trenutak telekomunikacijskog prometa . pristaništa . Poštanski promet ne može pružiti brzinu telekomunikacijskog prometa. ledolomci. – učinak po zaposlenom . proizvoda destinacije (Venecija. Rusija.željeznica 2 . ljudi.kamion 50-70 % 43. pisani dokumenti koje je nemoguće razmijeniti bez pošte.rijeka 13 .svjetska statistika uopće ne bilježi udio riječkog prometa u turizmu. mala brzina. turisti uživaju u pogledu na obalu Izleti – rijekama – obogaćivanje turist.Internet i rezervacije internetom .Poštanski promet je prijenos roba malim pošiljkama. 15 ..suvremena oprema. 50. -omogućava veliku brzinu i kvalitetu prijenosa 49.dimenzije plovnog puta utječu na kapacitet brodova → najveći imaju kapacitet 400 putnika.. veliki stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama.terminali teže koncepciji ostalih prometnih grana 47. Sličnosti i razlike s pomorskim prometom . zimovnici.poslovanje turističkih subjekata nemoguće je bez telekomunikacija 51. međutim u osnovama poslovanja još uvijek zakonski vrijede ugovori. 45. novca i pisama. . Budimpešta. Telekomunikacijski promet se odnosi n prijenos vijest i informacija.) 46.održavanje obala. Telekomunikacija u turizmu – mogućnost komuniciranja na godišnjem odmoru s rodbinom.nedostaci – neelastičnost u odabiru rute.tendencija izbjegavanja rascjepkanosti sustava i uspostava globalnog – još kvalitetnijeg i jeftinijeg sustava. . prijateljima.6 % u ukupnom udjelu kružnih putovanja → cca . poslovnim partnerima . vodotoka.cesta 1 .pomorski promet ima više zatvorenih prostora . Kružna putovanja → 7. ali je on vrlo značajan u nekim prometnim destinacijama: Venecija.neprekidno nudi nova i kvalitetnija rješenja. .. Riječna infrastruktura – terminali za prihvat i prekrcaj putnika i tereta . signalizacija.pomorski promet nema problema sa održavanjem plovnog puta 48. dubine. Dunav. 52. traži visokoobrazovane kadrove.pomorski promet ima elastične rute .zatvoreni prostori su manji. nejednaka obilježja rijeka .pomorski ima veće kapacitete . služba za praćenje vodostaja.

POGLAVLJE 5. bicikli) .trajanje najma .automobili (off road. kazalište. te vozila specijalne konstrukcije -specifična turistička ponuda gdje je cijena ulaznice uključena u cijenu prijevoza. Prometna funkcija višednevnih putovanja obavljaju tur-operatori ili agencije vlastitim autobusima → busevi najveće udobnosti i dodatnog sadržaja. ugostiteljstvo. Panoramski prijevozi → karakter kružnih vožnji -nositelji: autobusi različitih karakteristika i kapaciteta. sportski klub.). motocikli. buseve druge organizacije i prijevoznike. ne zagađuju prirodu. Žičare i uspinjače 16 . Turistički prijevoz željeznicom na velike udaljenosti -retro vlakovi (početak 20 st. luksus. Iznajmljivanje cestovnih vozila pridonosi atraktivnosti turističke destinacije . 12. komfor. 1.prijevoznička funkcija.povremeni prijevozi u kojoj se ravnomjerno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija. organiziraju se kada postoji dostatna potražnja b) namijenjeni zatvorenim grupama . 7. veličini potražnje.obnova uskotračnih željeznica 11. vodič. Panoramski prijevoz željeznicom – koriste se u svrhu visokih ekoloških standarda. minimalno degradiraju prostor. tek sekundarno turističko (škola.ugovor o najmu obuhvaća: . noćenja. plaž-bus -izbjegavanje problema parkiranja 8. Ski-vlakovi – veliki kapacitet.ostale uvjete 9. Za putovanje agencija može koristiti svoje buseve. 5. udaljenosti. prirodne ljepote. 4. sindikat Vrste izleta – tematski sajmovi. koncert.-povijesni spomenici. 10. -odabir autobusa ovisi o raspoloživom voznom parku.najam automobila – za turiste koji su stigli drugim prijevoznim sredstvima . Kombinirana putovanja – uključene i druge grane prometa -pridonosi atraktivnosti putovanja i bogatstvu turističkog sadržaja -povezivanje emitivnog i receptivnog tržišta autobusom → jedinstven turistički proizvod → bus putuje prazan u jednom smjeru samo na početku i kraju sezone. zabava. kult. Lokalne turističke linije: ski-bus.vrstu vozila . vrtić. 6.Autobusni izleti: a) namijenjeni turističkom tržištu . . sport. Višednevna putovanja busom su privlačna zbog bogatstva i raznolikosti turističkog sadržaja tijekom prijevoza i povoljne cijene u odnosu na druge grane iste elastičnosti. Turističku funkciju – agencija: ugostiteljska usluga. shopping 2.visinu naknade . platežnoj moći… 3.

posjet kult. 15. Uspinjače – izuzetno su atraktivne i pridonose privlačnosti turističke destinacije . nacionalnih parkova.podesna za nagibe do 20 % . 17 . prirodne ljepote. 20. ubrzava i oslobađa napora korisnike. Panoramski letovi – atraktivan oblik turističke ponude. 18.prometnu funkciju obavlja brodar. 17. Zračni promet za turiste s posebnim zahtjevima: fotografiranje. pa se sve češće koristi kao dio turističkog proizvoda destinacije. gastronomija.u izvedbi na stupovima omogućava razgledavanje. imućnih kategorija. 16. 22. Mediteran. Vrste žičara: .koriste se za svladavanje strmih i kratkih lokacija. a uspinjača uz zemlju i mehanizme na zemlji.u porastu broj mlađih turista. -prijevoz pružaju obiteljska brodarska poduzeća. Britanija. snimanje. -međunarodna kružna putovanja razlikuju se po vremenu trajanja (od 3 do 15 dana). 21. . . . sunce. 19.sedežnice . a u većini prodaju vrši agencija. dopunjava ukupnu ponudu destinacije.s kabinama . ugostiteljska ponuda -obiteljski posao . Trendovi razvitka žičara – početne i završne točke poprimaju osobine terminala.posebno građeni brodovi. Tržište pokazuje blagi pad interesa za velike brodove. Panoramske željeznice – najsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektro pogon. Njemačka.-sličnost – transportiraju predmet putovanja s jednog mjesta na drugo . Kruzeri unutar teritorijalnih voda specifični su za zemlje sa razvedenom obalom. -niska cijena. povijesnim znamenitostima. Francuska i Italija. . Daleki Istok i Aljaska. 23. Međunarodna kružna putovanja . sa jednostavnom ponudom →more. 13. prirodne ljepote. sjeverna Europa. arheoloških nalazišta.razlika – žičara je vezana uz žicu. Porast zanimanja za brodove do 100 turista.receptivna područja: Karibi. 14. . obitelji s djecom.panoramski prijevoz -razgledavanje morskog dna. V. kraćih putovanja. kvaliteti usluge vezane uz cijenu (60-1000 USD/dan/osobi) i turističkoj ponudi.zračni tramvaj.vučnice . Izleti brodovima i panoramski prijevoz – izuzetno popularni i bitno pridonose atraktivnosti turističke destinacije. Pomorska kružna putovanja: međunarodna i unutar teritorijalnih voda. gradova i luka. platforme se opremaju pokretnim trakama i drugom opremom koja olakšava.emitivna područja : SAD. padobranski skokovi.

skromna oprema broda i turističkog sadržaja -izleti se mogu kombinirati sa panoramskim vožnjama.djelatnosti u marinama . Britanija.opskrba 26. Rajna. SAD -turisti veće platežne moći -cijena usporediva s morskim -prijevoznu funkciju obavlja brodar. Nautički turizam – zasniva se na plovidbi ili boravku u plovilima ili jahtama koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika. buking turistička agencija ili tur-operator sa razgranatom mrežom poslovnica 28. 18 . Dunav. biljnih i životinjskih vrsta. veliki kapacitet. Marine –namjena: -prihvat i čuvanje brodova -pružanje ugostiteljskih usluga -trgovinske usluge -sport-rekreacija . Turističke riječna kružna putovanja -receptivna tržišta: Nil.najma plovila 25. Marine razlikujemo prema: a) konstrukciji -američki -europski -mediteranski tip b) namjeni -komercijalne i sportske c) korištenju -stacionarne -tranzitne -kombinirane 27. kratkotrajan. gradova i dijelova grada -organizatori: brodarska poduzeća i privatni poduzetnici -prodaja: turističke agencije ili samostalno. Izleti i panoramski prijevozi -jednostavan. razgledavanje prirodnih ljepota. Ynagtze. -prometna funkcija nautičkog turizma realizira se posredstvom: .24. Missisipi i kanadska i američka jezera. -emitivna tržišta: V. Rona. Laba. Njemačka. ruske rijeke.

3. država ) Mikrologistika je optimalizacija tokova M. Logistika u turizmu – planira i organizira tokove M. E i LJ na području poduzeća ciljem ostvarenja najveće profitabilnosti. korisnika. Elementi logističke funkcije: -vanjski prijevoz -unutarnji prijevoz -rukovanje materijalom i robom -upravljanje zalihama. E i LJ na širem zemljopisnom području (grad. točka isporuke→2. -logistika nabave-optimalizacija tokova od skladišta dobavljača do skladišta nabave -logistika proizvodnje – od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda -logistika prodaje – od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca -temeljni zadaci logistike su svladavanje prostora i vremena. ljudi i informacija u turističkoj destinaciji i njenom okruženju. R. Makrologistika je optimalizacija tokova M. proizvodnja i prodaja. točka kupca. J. -logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem. potrošača 2. a korisnici u turističkoj destinaciji uživali u kvalitetnom turističkom proizvodu. R. J. neophodno je optimaliziranje tokova tereta. informacija. točka primitka→3. E i LJ kako bi svi poslovni subjekti profitabilno poslovali. Logistika je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda optimalizacije tokova materijala.POGLAVLJE 6. 19 . robnim tokovima. 1. -funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude u optimalni sustav turističke destinacije moguće je jedini logističkim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi. J. 5. M R I -materijal -roba -informacija E LJ -energija -ljudi 1. R. roba. -logistika kao aktivnost –predstavlja skup planiranih koordiniranih i kontroliranih aktivnosti kojima se djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija. Pretpostavke logističkog koncepta turističke destinacije -u turističkoj destinaciji za trajanja sezone broj ljudi mnogostruko se povećava što uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potražnji za proizvodima i uslugama. 4. 6. -da bi posjetitelji turističke destinacije mogli na kvalitetan način koristiti sve elemente turističke ponude. regija. R. kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovine do prerade i dalje do konačnog potrošača. Njen cilj je optimalizacija tokova M. E i LJ u poduzeću →poslovna logistika. Logističke funkcije su nabava. J. energije i ljudi s ciljem ostvarenja većeg ekonomskog efekta.

monografije. sadržaja -dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana -logistika turističkih destinacija obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. kako bi se procesi proizvodnje u kojima će sudjelovati nesmetano odvijali. -boljim efektima pridonosi usklađivanje tokova dolaska i odlaska gostiju s obzirom na način dolaska. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. 8. Dimenzioniranje kapaciteta prometnih poduzeća u vrijeme sezone → 4 principa: a) vršno opterećenje b) prosječno opterećenje c) najveći profit d) stalnog popunjenja kapaciteta -kapaciteti prometnica prema i u samoj turističkoj destinaciji 9.-povijesnih objekata. energijom i vodom logistički se ne može utjecati ali na poljoprivredne i industrijske proizvode DA (vidi shemu na str.) -potražnja za proizvodima za kojima ne postoji potražnja van sezone →suveniri. poduzeća na području turističke destinacije mogu efikasno poslovati. uporabna vrijednost -rezultat je povećana potražnje za prijevozom tereta i putnika. vrstu usluge.7. -turističke agencije-trebaju kvalitetne tokove informacija da bi : razradile politiku nastupa na tržištu. ljudi. 10. poštanskih ureda. Skladišta – svrha je pružanje sigurnog i tehnički ispravnog smještaja materijal i robe . sport. 11. sportskih i rekreacijskih sadržaja -fizička dostupnost putničkih agencija. 20 . Kvantitativne i kvalitetne promjene u turističkoj destinaciji za vrijeme trajanja turističke sezone -u turističkoj sezoni mnogostruko se povećava potreba za: -proizvodima široke potrošnje -uslužnim uslugama (ugostiteljstvo. planirale kapacitete prometnih sredstava -trgovačka poduzeća –cilj-opskrba robom široke potrošnje→potrebno je dimenzionirati zalihe koje garantiraju redovito snabdijevanje uz najmanje troškove -kada promet kvalitetno obavlja svoju funkciju. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća logistički organizirana turistička i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana uz turizam na području turističke destinacije. bez ugrožavanja svojstava i kvalitete. 175 i 176). -hotelsko turistička poduzeća-poseban zadatak logistike opskrbe hotela materijalima uz planiranje i održavanje zaliha. ljudi. ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata -snabdijevanje trgovina -fizička dostupnost smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i trgovina -fizička dostupnost kult. prijevoz…. Logistički koncept turističke destinacije -ciljevi: -snabdijevanje hotela. korištenje dodatnih sadržaja …. umjetnine. informacija i energije prema i u turističkoj destinaciji na određenom zemljopisnom području. informacija i energije na unaprijed definiranom području. 12. zdravstvenih i stom. -na snabdijevanje el.

Zalihe-određuju dva suprotna zahtjeva: a) zahtjev sigurnosti – kontinuitet snabdijevanja proizvodnje turističke usluge b) zahtjev ekonomičnosti – minimalizacija troškova -razina sigurnosti je veća što je veća zaliha. osim ako se ne radi o špekulativnom poslovanju ili ako tržište upućuje na nestašice.Optimalizacija nabave u turističkoj destinaciji -zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom. 14. 21 . robom i uslugama u pravo vrijeme. dok su ukupni troškovi manji što je manja zaliha.-umanjenju troška skladištenja pridonose suvremena sredstva s većim radnim učinkom i informacijski sustavi -dugotrajno skladištenje predstavlja propust u materijalnoj ili robnoj bilanci i predstavlja trošak. 16. na pravom mjestu i na najpovoljniji način →to je OPTIMALIZACIJA. Skladišta u trgovinskoj djelatnosti -veletrgovačka poduzeća imaju skladišta blizu naselja kako bi se omogućilo neprekidno snabdijevanje prehrambenim proizvodima i proizvodima široke potrošnje -minimalne zalihe formiraju se na mnogo višoj razini nego kod manjih trgovačkih poduzeća. 17. 15. Optimalizacija zaliha utvrđuje se kontinuiranim praćenjem stanja zaliha→ nužno korištenje informacijsko računalnog sustava. 13. Skladište u ugostiteljskoj djelatnosti -skladište mora biti u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta te mora imati zalihe specifičnih proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljske usluge.

pa unutarnji). nacionalni parkovi. jer prijevoznik uračunava barem prosječnu profitnu stopu. b) korisnika prometne usluge-određuju tržišna kretanja.POGLAVLJE 7. Aspekti utvrđivanja troškova u prometu a) prometno poduzeće-troškovi prometne usluge u pravilu su veće od troškova prometnog poduzeća. prometnih sredstava i signalnosigurnosnih uređaja -korisnici prometnih usluga smatraju da kvaliteti najviše pridonose brzina i udobnost 2. 22 . 5. cestovni i zračni. U turističkom prometu značajniji su neekonomični kriteriji. brzina. odnosno iznos koji je spreman platiti. redovitost cijena. poticaji za brdska područja. -ostvaruju se preko prometnog sustava: infrastrukture. c) društva. odnosno gospodarstva-subvencije države-prijevoz na otoke. pa željeznički. Ekonomičnost prometnog sredstva ovisi o : -masi koja pokreće kW(kiloWat ) snage -angažiranoj snazi po km i tekući km -masi prometnih sredstava po putničkom mjestu -potrošnji goriva po satu -cijeni nabave novog prometnog sredstva -fizičkom vijeku trajanja prometnog sredstva -broju zaposlenika po prometnom sredstvu -prosječnom broju sati rada dnevno -brzini prometnog sredstva -vrsti prometnog puta i njegovim troškovima -vrsti pogona prometnog sredstva -stupnju ekonomskog korištenja pogonske energije Najekonomičniji je vodni (pomorski. pa je redoslijed prometnih grana sasvim drugačiji od teretnog. točnost. Odrednice kvalitete prometne usluge u turizmu čine: -udobnost. 1. gustoća i razvijenost -stupanj neravnomjernosti prometne oscilacije u potražnji -organizacija rada -odnos bruto i neto rada prometnih sredstava -uvjeti prijevoza-kvaliteta prometnice 4. Čimbenici koji utječu na vrijednost prometne usluge su : -vrijednost prometnih sredstava-prema prometnoj grani -obim prometa-broj prevezenih putnika -udaljenost prijevoza -stupanj iskorištenosti prometnih kapaciteta -prometna infrastruktura-kvaliteta. dodatne usluge tijekom prijevoza i mogućnost prijevoza ″ od vrata do vrata″ . 3. Vrijednost prometne usluge se sastoji od: -prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava -vrijednosti utrošenog rada u njezinu proizvodnju -vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma. sigurnost.

vijeku trajanja i troškovima infrastrukture -izvor nastanka-troškovi materijala. 12. neposredni. 9. mazivo. plaće.rastu brže od rasta prometa d) regresivni – povećanjem prometa opadaju. Varijabilni troškovi-uvjetovani su veličinom prometa -najznačajniji su: gorivo. održavanja -sudjelovanje u prometnom procesu-proces prijevoza. premije osiguranja. usluga. Nepromjenjivost fiksnih troškova može biti potpuna ili uvjetna pa postoje: a) apsolutno fiksni troškovi –troškovi kapitala.6. Utvrđivanje vozarina – na četiri načina: a) slobodno-utvrđuje se prilikom sklapanja ugovora između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge→izleti. organizacija i prodaja prometne usluge -mjesto nastanka. linijski brodski. plaće … b) za utvrđivanje odnosa troškova s prihodom najznačajnija je razlika između ukupnih fiksnih i prosječnih fiksnih troškova -ukupni fiksni troškovi ne ovise o veličini prometa -prosječni fiksni troškovi – obrnuta proporcionalnost→ što je promet veći. indirektni -pojedinačni – posebni. plaća. Fiksni troškovi – neovisni o veličini prometa. priprema. najamnine i zakupnine b) relativno fiksni troškovi –nastaju aktiviranjem svakog novog kapaciteta→zbog veličine uloženog kapitala fiksni se troškovi pojavljuju u većoj masi. 23 . troškovi grijanja i rasvjete. Kriteriji podjele troškova u prometu: -prometna grana-velika razlika u nabavnim cijenama prometnih sredstava. Vrste fiksnih troškova : a) amortizacija sredstava za rad. nacionalni zračni. najamnine i zakupnine. osiguranje sredstava za rad. oni su manji. zajednički. potrošnja materijala 10. 11. charter b) administrativno – je instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politikeželjeznički promet. amortizacije. 7. amortizacija. prigradski c) od strane udruženja-sprečavanje nelojalne konkurencije – u međunarodnom linijskom zračnom prometu to čini IATA d) samostalno – od strane prijevoznika-privatnih poduzeća vodeći se tržišnim kretanjima. Vozarina u prometu je cijena prometne usluge koju snosi korisnik. postoje kada se promet uopće ne odvija 8. Razlikujemo kretanja varijabilnih troškova: a) proporcionalne-rastu dinamikom identičnom dinamici povećanja prometa b) degresivni –rastu sporije od rasta prometa c) progresivni . direktni -stupanj iskorištenosti kapaciteta-fiksni i varijabilni -odnos između planiranih i stvarnih – putokaz za analizu uspješnosti poslovanja.početno-završna faza i faza prijevoza -onoga koga opterećuju -opći – režijski.

-određuje se još i slobodnom pogodbom između zračnog prijevoznika i naručitelja (u charter prometu). 18. Osnovne značajke troškova u željezničkom prometu: a) operativni troškovi: troškovi prodajne funkcije. -cijena prijevozne usluge izračunava se na temelju prosječne popunjenosti kapaciteta koji iznosi 70 %. -ostali cestovni prijevoznici utvrđuju cijenu usluga posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom. 24 . plaće osoblja -dio ovih troškova je fiksan a dio varijabilan.13. troškovi održavanja voznog parka. Polazna osnova za utvrđivanje je: a) udaljenost b) dva razreda S udaljenošću vozarine mogu rasti: proporcionalno. -na cijenu usluge utječe: kvaliteta usluge. Značajke troškova u cestovnom prometu -udaljenost – i s ti povezani troškovi održavanja (gorivo. prijevoz navijača) ili poduzeće ima monopol→ povećanje cijena može ići od iznosa kada promet prestaje→korektor državna tijela ili tržište -kada na tržištu postoji tržišna konkurencija – kontinuirano se prati ponašanje konkurencije i potražnje kako bi kvalitetom i cijenom osigurala stabilna pozicija na tržištu. Određivanje vozarine u željezničkom prometu -određuje ih država -udio putničkih vozarina u ukupnim vozarinama je mnogo manji od udjela teretnih vozarina. brzina i udobnost. održavanja donjeg i gornjeg stroja. troškovi prodaje i promocije b) troškovi u zraku– amortizacija i održavanje aviona. progresivne. infrastrukture i suprastrukture. potrošni dijelovi. maziva. mazivo. progresivno i degresivno. 14. Međuovisnost vozarine i prometne potražnje -kad potražnja ima oblik neelastičnosti (prijevoz u bolnicu. osiguranje. plaće osoblja. 16. -u međunarodnom linijskom prometu razinu vozarina određuje IHTA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika) štiteći interese zračnih prijevoznika. degresivne i preferencijalne . amortizacija. režijski troškovi b) troškovi prema onome koga terete 17. troškovi goriva. -vozarine ovise o duljini i mogu biti proporcionalne. Vozarine u cestovnom prometu -nalaze se izvan izravnog upliva države (izuzetak su gradski i prigradski promet koji su u vlasništvu komunalnih poduzeća-lokalna tijela uprave određuju cijenu prijevoza usluge i frekvenciju voznog reda). čišćenje) -vrijeme – takse za vozila. 15. Troškovi u zračnom prometu a) troškovi na zemlji – amortizacija i održavanje poletno-sletnih staza. 19. plaće -visina – naknade za korištenja infrastruktura. gume. Određivanje vozarine u zračnom prometu -država određuje iznos vozarine u nacionalnom zračnom prometu na linijama koje su od posebnog državnog interesa. troškovi samog prijevoza.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful