PROMET U TURIZMU

SKRIPTA POGLAVLJE 2. 1. - prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije od početne do završne točke - promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke 2. Opća teorija sustava Temeljne pretpostavke opće teorije sustava: -sustav je dio veće cjeline, -izračunavaju se i definiraju veze s okružjem, -elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, -uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava, -ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme. 3. – opća teorija sustava – interdiscipliniranost - i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog mišljenja upućuju na obvezatan timski rad u izučavanju pojave primjenom opće teorije sustava. - sustavni pristup predstavlja složene pojave pa rezultati analitičkog pristupa odstupaju od stvarnog stanja -prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premještanja ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke. 4. Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na određenom području. 5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalna Pregledno se može pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima hijejarhijske ovisnosti čine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti čine njegovu horizontalnu strukturu. - vertikalna je ustvari prometni sustav (točka 2.) koji definira modalitete međusobne. usklađenosti preostalih elemenata na lokalnoj državnoj i međunarodnoj razini (elementi tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode). - horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i željeznički) vodeni (pomorski, riječni, jezersko kanalski) zračni, prijenosne trake, poštanski, telekomunikacije i prijenos el. energije. LJ – ljudi P – polazišna točka D – dobra OT – odredišna točka E. energija T - teret

V – vijesti 6. Značajke prometnog sustava – složen sustav - veliki broj različitih elemenata (prometni sustav) - veliki broj elemenata sa značajkama sustava (promigrane) - međunarodni karakter prometa - organizacijski zahtjevni prometni procesi →poprima značajke prometnih lanaca - sve stroži sporedni procesi u odvijanju prometa -interesno međusobno povezivanje prometnih organizacija. Između svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi: -glavni –svladavanje udaljenosti u vremenu, te -sporedni- u funkciji glavnih. 7. Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do OT. -tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju odvijanje samog procesa reprodukcije, -izrazito su podložna tehničko-tehnološkom progresu, -nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke, -elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba. Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehničku razinu prometnog sustava odnosno podsustava svake prometne grane. 8. Značajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamično mijenjanje tehnoloških značajki zbog postizanja profitabilnog poslovanja poduzeća. - do 70-tih g. dominantno je bilo povećanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija - od 70-tih i mala potrošnja nafte, ograničena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost 9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V. Ljudi → su putnici → turisti → otuda putnički promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanja Predmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredište sudjeluju u procesu materijalne proizvodnje→ teret → teretni promet Energija → specifična sredstva prijevoza i radni postupci Vijesti → najpropulzivniji segment prometa u svijetu 10. Prometni proces je dinamičko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. - tri osnovne faze prometnih procesa: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. završna faza Ako su organizacijski usklađene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj prometni proces koji teče neprekinuto, čiji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu, podrazumijeva i višu kvalitetu prometne usluge). Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta prometne usluge. 2

susreću se s dilemom kako dimenzionirati prom.8 % zemljine površine sačinjava voda. vijek trajanja 50 g. ali i izbjegavanja gubitaka u poslovanju zbog prevelikih kapaciteta.veličina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika . -statičnog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja – najčešće 50 godina.veličina kapaciteta prometne infrastrukture .po fazama grade se samo magistralne ceste .000 dwt tereta. .voda. potražnje je proporcionalna broju stanovnika i visini životnog standarda. životni standard. Značajke prometne potražnje: -prometna poduzeća čiji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge. . -početna i završna točka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje veća prometna potražnja. te prijenosu E i V.veličinu i strukturu. Problematika dimenzioniranja kapaciteta → zadovoljenje potražnje → predimenzioniranje donosi gubitak . -veličina prom. Prometni put je medij za prijevoz P i T. .najmanje ekonomičan je zračni promet 12. Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu P i D.rezerve kapaciteta Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu: -odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima -predstavljaju jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom. 40 čv putnički promet) → 27 puta ekonomičnije nego cestovni i 8 puta ekonomičnije od željeznice). kopno. Značajke prometne infrastrukture – visoka investicijska ulaganja. te prijenos E i V od P do OT. Prometna infrastruktura i prometna politika . 13. zrak -oko 70.najekonomičniji je prijevoz vodom (500. . statičkog karaktera. a neposredno i ciljeve ekonomske politike. pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje prometa . Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj relaciji.predviđeni budući promet . neke su u funkciji preko 100 g. male brzine – 15 čv teretni promet. pravaca.11. kapacitete radi zadovoljavanja potražnje. 16. infrastrukture) -ulogu investitora ima država.moguća gradnja i putem koncesije 14. nakon toga se smatra zastarjelom. 15. 3000 putnika + 1.u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potrošnje. 3 . -prometna usluga (nematerijalna) ne može koristiti blagodati skladišnog poslovanja radi prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera između proizvodnje i potrošnje.200 članov a posade. odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom. značajke nacionalnog gospodarstva i uloga u svjetskom gospodarstvu određuje stanovništvo. životne navike. određivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike.

broj putnika ili količinu tereta. cijeni i kvaliteti prometne usluge. 19. . Odrednice prometne politike: 4 . . . teret.dinamički kapacitet → ukupan broj P i D preveze u određenom razdoblju. pmputnička milja. zaštita interesa putnika. oporezivanje. odnosno skladišnog prostora za teret) Prometni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost broj PS. popunjenost kapaciteta. vijesti ili energija. pa analogno i prometne potražnje. Kapacitet prometnice je propusna moć . btkm-brutotonski km) = najveća vrijednost je mogućnost usporedbe veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati. te ovisi o prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogućnostima.prometna potražnja u turizmu brzo mijenja pravce. tkm – tonski km. mogućnosti supstitucije drugom prometnom granom i prometnim sredstvima Kapacitet terminala Prihvatni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost istodobnog prihvata određenog broja PS. 17. receptivna prometna područja. Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta. broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu.prometna potražnja u turizmu ovisi o : sklonosti potrošnji.. kako bi sa što manjim prometnim parkom zadovoljila očekivana prometna potražnja. a to je veličina koja izražava broj prometnih sredstava.životni standard dominantan je čimbenik za veličinu turističke. P i T – prihvatni kapacitet(određena je brojem lokacija za prometna sredstva te veličinom objekta za putnike. .prazne vožnje svesti na nužnu mjeru -umijeće organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodišta potražnje. -ovisi o značajkama prometnice.statički kapacitet → sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost) . Optimalni kapacitet – predstavlja onu veličinu kapaciteta koja je u mogućnosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava. 20. tm-tonska milja. Prometna politika je ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država. a da pri tome ostane na raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj većih neravnomjernosti prometnih tokova. Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se ljudi. time i efikasnost korištenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene veličine Obrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnog sredstva. vlasnika tereta 21. P i T koja se prekrca na lokaciji terminala u određenom razdoblju – odgovara propusnoj moći kod prometnica. cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama. 18. -ne postoje dvije države s istom prometnom politikom -prometna politika je dio gospodarske politike države: administrativna regulacija mjere vlade (željeznica). modalitete pa čak i vrijeme realizacije. Prometni učinak – ne može se odrediti jednom mjernom jedinicom već se u iskazivanju prometnog učinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm –putnički km.

posebni i detaljni) .. Karakter prometne potražnje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost. 24. a za države u razvoju i tranziciji je neophodan za unapređenje vanjskotrgovinske robne razmjene i cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima.tehnološki napredak (stalno prilagođavanje radnih postupaka) .nema velikih skladišta ni zaliha.prometna ponuda (to je rezultat dosadašnjeg djelovanja prometne politike) . a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tržištu.neekonomski uvjeti i ograničenja (ekološki i sigurnosni zahtjevi).Internet Za razvijene države promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i društva u budućnosti.prometna potraživanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture) .promet troši cca 30 % svjetske energije. razmjena intelektualnog kapitala i informacija. ali na drugom mjestu može postići još višu cijenu . . dugoročni. ostvarivi. 22. a povijest gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa. . 5 . .mogućnost države da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervni kapaciteta i mogućnosti ukoliko takve postoje) .udio prometa u većini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo veći. Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu Povijest razvitka ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka. opći.prijevozom se povećava cijena proizvoda. -javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u većini europskih država-kapitalno intenzivna djelatnost 25. Zbog toga je promet gospodarska djelatnost. Promet –predmet znanstvenog istraživanja Najveći utjecaj na spoznaju da se ne može znanstveno istraživanje prometa prepustiti isključivo ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvršio je tehnički i tehnološki napredak. Promet briše barijere fizičke udaljenosti .promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim načelima -uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva -logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja. . . radne snage → smanjenje cijene proizvoda. Ekonomska uloga prometa: .zemljopisno – prometni položaj države (objektivni parametar koji određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost . potrošnje. Promet je uslužna djelatnost.promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje.društveni – gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito destimulativno) . O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda. 23. Promet je zaslužan za globalizaciju Društveni razvitak – razmjena sredstava za rad i predmeta rada. a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog proizvoda. Uz to razvoj prometa uključuje i pravni aspekt.ciljevi razvitka prometnog sustava (realni.

a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije. oplovljavanje svijeta. Nakon što je pripitomio divlje životinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva. Sinergijski učinak prometa i turizma Danas se odnos između prometa i turizma najbolje ogleda u verificiranoj činjenici da vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od 6 . 6. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost 4. 1. -porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava. stoljeća pisma zamjenjuje telegraf. 3. Čvršća konstrukcija morskih plovila. svoju obitelj i pleme. -cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija. Neprijeporno je da je pojava željeznice (1829. U antičko doba se doživljava značajno unaprijeđivanmje prometa. otkriće kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautičkih karata omogućili su otkrića Amerike. Diesel-dizelski motor Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca. istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe . Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti. ulovljene životinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe. uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapređenja. -uvođenje novih oblika organizacije prometa. Daimler-benzinski motor -1897. -1876. -zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja. Nakon što je sredinom 20. Birajući mjesta življenja uz vodu. automobil postaje dostupan širim društvenim slojevima S pojavom aviona (1903. morskog puta do Indije.POGLAVLJE 3. oblikovanje prometne grane Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu počinju javljati velike promjene. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada počinje njegov intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromašnijim slojevima društva. oblikovali su splavove. svjetskog rata dostupnima postaju udaljena područja-turizam poprima globalni karakter. -tijekom povijesnog razvoja željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja. Najprije su koristili debla. kada se životinje posebno pripremaju za promet. Novi pronalasci. stoljeća prometni sustav strukturno oblikovan na način koji je i danas prisutan. a uvođenjem masovne proizvodnje (Ford) između dva svjetska rata. Razdoblje Rimskog carstva obilježeno je porastom broja kola s usavršenom konstrukcijom kotača. Polovicom 19. Prvi oblici prometa i njihova uloga Promet se javlja u prapovijesno doba kada je čovjek prehranjivao lovom sebe. Pozitivan utjecaj turizma na promet: –intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture. Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. dubljenjem su ih povećavali. Vrlo je važna gradnja kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km. -porast prometa putnika i tereta 5. 2.

kako bi područja ekološki sačuvala i u njima razvijali turistički sadržaji. -infrastruktura postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine i vizualno degradira prostor. Da bi učinci turizma kao sustava bili optimalni neophodna je usklađenost elemenata u horizontalnom i vertikalnom smislu i to na način: -na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i sredstava za prijenos informacija. 12. 10. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. tehnološki. 14. Elemente turizma kao sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu. 13. djelatnost smještaja. -odabir duljih i građevinski nepovoljnijih trasa čime se uzrokuju viši troškovi izgradnje infrastrukture. -kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke. procesa ugostiteljskih i smještajnih usluga. organizacijske. tehnološke. 8. djelatnost ugostiteljstva te ostale djelatnosti. 9.učinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i u drugu djelatnost. te potreba za velikim površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi. prometa. posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja. štetnih plinova i tvari. ugostiteljstva. i moguće ju je promatrati kao podsustav turizma. 11. procesa prijevoza i prekrcaja turista. organizacijski. prometna djelatnost.Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom području. Prometni proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim od agencije. Ograničavajući utjecaj turizma na promet obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. 7 . Između elemenata horizontalne strukture postoje jednakovrijedni (ravnopravni ) odnosi. Prometna djelatnost je element sustava turizma. Prometna djelatnost se bavi prijevozom turista od mjesta boravka do turističke destinacije. . jer se time determiniraju mogući prometni pravci i određuje gustoća prometne infrastrukture. ekonomske i pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga smještaja. dok vertikalnu strukturu karakterizira hijerarhijska povezanost. prometno-putničkih terminala. mirovanje prometnih sredstava iziskuje velike izgrađene površine. Organizatori prometnog procesa u turističke svrhe mogu bit prometna poduzeća ili turističke agencije koje to mogu činiti svojim prometnim sredstvima ili unajmljenim od prometnog poduzeća. Struktura turizma kao sustava Vertikalna struktura sustava: tehnički. -na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija. Turizam kao sustav je skup elemenata tehničke.privi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije. hotelskih i ugostiteljskih objekata. ekonomski i pravni elementi Horizontalna struktura sustava: djelatnost posredovanja. 7. a po isteku vijeka trajanja prometna sredstva potrebno je razgraditi i učiniti neškodljivima -smanjenje sigurnosti u prometu.

Glavni procesi u sustavu turizma: -prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije -prijevoz po turističkoj destinaciji radi korištenja turističkih sadržaja -prijevoz od turističke destinacije od mjesta boravka -prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turističke destinacije radi snabdijevanja -posredovanje u informiranju o turističkoj ponudi -posredovanje u korištenju turističke ponude -priprema i pružanje usluga smještaja u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga prehrane u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga (zabavnih. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -ulazak putnika u prometno sredstvo. Prometna djelatnost je element sustava turizma. označava se kao upravljanje sustavom. -na pravnoj razini usklađenost zakona i propisa nacionalnog karaktera. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet od emitivnog do receptivnog područja. -na ekonomskoj razini usklađenost vrednovanja usluga utvrđivanja troškova. međudržavnih sporazuma. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. organizacijska. organizacijska. svemirski promet. izlazak putnika iz prometnog sredstva (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema udaljenosti prijevoza i specifičnoj funkciji u turizmu -tehnička. promet lebdjelicama. te usklađivanje dijelova tehnološkog procesa. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet putnika. organizacijska. 8 . ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -pomorski. utvrđivanja prodajne cijene.) koje su motiv dolaska turista u destinaciju. Pretpostavka za upravljanje sustavom je definiranje glavnih (bitnih) procesa unutar i između sustava. međunarodnih konvencija. 17. promet u logistici turističke destinacije (horizontalni stupac) 16. R-J-K . tehnološka. Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju. U izučavanju sustava obično se pribjegava simplifikaciji sustava na način da se on predstavlja procesima koji su trajno i naglašeno prisutni u sustavu. organizacijska. kulturnih. cestovni. prijevoz putnika. tehnološka. zračni. promet u turističkoj destinaciji. telekomunikacijski i poštanski promet (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema dijelovima procesa proizvodnje prometnih usluga -tehnička. sportskih i sl. Moguće ju je promatrati kao sustav. 15. odnosno podsustav turizma. tehnološka. Sustav turizma je otvoreni sustav. tehnološka. promet žičarom i uspinjačom. Struktura prometnog sustava prema predmetu prometovanja -tehnička. željeznički.-na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti. investiranja. promet tereta i promet ostalih predmeta (horizontalni stupac) Struktura prometnog sustava prema predmetu tehničkim značajkama prometnih sredstava -tehnička. akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave.

18. 19. 9 . Globalizacija Turizam i promet zbog međunarodnog karaktera bitno pridonose globalizaciji. -najprije se definiraju ciljevi tog razvitka. kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci.Upravljanje sustavom je moguće na dva pristupa: Prvi pristup Ukoliko je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je daljnja selekcija između glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih procesa a prema kriteriju cilja kojega se želi postići u sustavu nacionalnog gospodarstva (razvitak zdravstvenog turizma uz ograničenje razvitka prometa na turističkom području koji nije u funkciji turizma) Drugi pristup Ukoliko je cilj razvijati jedan segment unutar sustava turizma. tada je moguć detaljni pristup. i na politikama je da efikasnim mjerama te ciljeve i ostvare. pa se nakon toga pristupa njihovom usklađivanju i eventualnoj korekciji. -osnovni cilj svake turističke države je razvitak prometnog sustava u funkciji turističkog. koji će uzeti u obzir sve glavne procese toga podsustava i ostale procese koji se ocijene bitnima. Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi. Turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama. pa će parcijalnim pristupom optimalizirati dijelove cjeline. Ova najviša razina usklađivanja promet i turizma predstavlja pretpostavku za upravljanje sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti. Usklađivanje prometne politike i politike u području turizma ima za cilj maksimalno valoriziranje sinergijskog učinka. kulturološkim i sociološkim specifičnostima ljudi koji žive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta.

ponude destinacije 7.prednosti – izuzetna elastičnost → prijevoz «od vrata do vrata». Infrastruktura cestovnog prijevoza – svi građevinski objekti koji sudjeluju u prometnim tokovima: početno – završne točke.do pojave naftne krize 70-tih težilo se udobnosti i brzini. 4. sanitarni čvor.POGLAVLJE 4. Automobil – nezamjenjiv u turističkim tokovima i nositelj individualnog prometa → vlastiti automobil – rent-a-car . veća čvrstoća konstrukcije putničke kabine («sigurnosni kavez»). udobnost. Sigurnost automobila Pasivna sigurnost: pojasevi. Kamp-prikolice i kamperi .aranžmani u kojima je biciklistički promet najznačajniji dio turist. .autobusi na kat (80 mjesta) . 10 . dostava hrane i pića. te objekti na području gradova i naselja potrebni za odvijanje prometa. potreba za velikim prostorima za kretanje i mirovanje (parkiranje). Cestovni promet i turizam . Turistički autobusi namijenjeni su dugotrajnom boravku putnika. video. prilagođena turistička ponuda . «zone gužvanja» prednjeg i stražnjeg dijela Aktivna sigurnost: ABS. Organizacija cestovnog prometa a) Vlastiti prijevoz – prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom.konstrukcija: šasija. motor i oprema. katalizator (manje zagađenje zraka). . . ekološki i sigurnosni pokazatelji. . Bicikl ima sve veću ulogu u turist. ponudi .turistička putovanja i linijski prijevoz 8. klima. je veći od jednog po obitelji .biciklističke staze uz koje je organiziran smještaj.na raznim emitivnim tržištima djeluju specijalizirana poduzeća za iznajmljivanje 6. 2. nasloni za glavu. putovanja . zračni jastuci.ova sredstva bitno pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju turist. 3.su vozila bez vlastitog pogona opremljena za višednevni boravak. veze između njih. u segmentima snabdijevanja nezamjenjivost. a od tad ekonomičnosti. karoserija. rublja c) Linijski prijevoz – organiziraju prometna poduzeća → objavljuju vozni red za dulje od 6 mjeseci → moraju osigurati određeni vozni park i zaposlenike.u razvijenim zemljama broj autom. nema komercijalne svrhe → fizičke osobe b) Prijevoz za posebne namjene – pravne osobe – opskrba npr. funkcionalno vezana za automobil. oni su nositelji masovnosti u turizmu → udobnost i bogata oprema . kuhinja.visokopodni autobusi (48-55 mjesta) . povoljan utjecaj na zdravlje . jeftinoća. nema presjedanja. brzina. slobodan izbor početka i završetka putovanja i usputnih postaja.ekološko prometno sredstvo.nedostaci: velika potrošnja naftnih derivata. 1.isto kao i prikolice samo imaju vlastiti pogon. stolovi .velike staklene površine. izrađuju se konstrukcije koje se lakše recikliraju 5.

parkirališta.predviđanje rezerve kapaciteta. . vrlo povoljni pokazatelji sigurnosti i utjecaja na okolinu. ugostiteljski sadržaji. usluge.. Organizacija prometa željeznicom obuhvaća: . loši higijenski uvjeti.kašnjenje → neučinkovita organizacija 11 .). mostovi. ostvaruju znatan prihod. naknade kod registracija. . u Hrvatskoj i do 7 mil).istraživanje tržišta prodaje zbog konkurentnosti cestovnom prometu . i trgov. terminali. tuneli. 12.prodaja putnih karata .treba odvojiti pješački promet od autobusnog prometa . . vijadukti. . zatvorene čekaonice.opskrba gorivom. signalizaciju i praćenje 9.lokacija u blizini ostalih prometnih grana 13.planiranje i nabava prometnih sredstava .nude karakteristične turist.elementi terminala: površina za prihvat autobusa. presjedanje 14.putnici cijene: udobnost. sadržaje. ugostit. trgovine. Prateći objekti – značajna uloga u podizanju opće kvalitete cestovnog prometa .nedostaci: neelastičnost zbog linijskog karaktera (željezničke stanice). informativna služba. rekreacija. telefonske govornice. Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je države (ili lokalne zajednice) Eksploatacija se vrši koncesijom (privatna i poludržavna poduzeća).jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove (naplata u vidu cestarine. .investiranje velikih financijskih sredstava )2-3 mil USD/km.uvođenje novih oblika prijevoza . uređaji za upravljanje. garaže.. nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala komercijalna brzina . popravak vozila. niski troškovi eksploatacije. 11.putnici od željeznice očekuju kvalitetnu prijevoznu uslugu →ona to ne pruža → brzina cca 50 km/h . . . informativna služba.objekti – prometnice. neljubaznost osoblja. smještaj.dugi vijek trajanja. prodaja karata i prihvat gradskih busa i taxi .ranžiranje vlakova .uvođenje izvanrednih vlakova . destinacija.utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje ceste slijedi odljev s ostalih prometnih grana.prednosti: mnogostruko veći kapacitet u odnosu na cestovni i zračni promet. Željeznički promet ..smeta ih: kašnjenje.točnost dimenzioniranja kapaciteta.praćenje međunarodnih prijevoza . Putnički terminali – početno – završne točke . 10. cijenu. neki imaju ulogu usputnih turist. podvožnjaci.dugotrajnost gradnje. naknada u cijeni goriva.izradu voznih redova i njihovo usklađenje na državnoj i međunarodnoj razini . brzinu. . pridonose promociji turističke destinacije. pranje i čišćenje radionice. grijanje. Osnovne značajke cestovne infrastrukture: .dostupnost svima pod jednakim uvjetima . . točnost i blizinu kolodvora .

15.visokokvalitetna usluga usporediva sa zračnim prometom → cijena za putnike znatno niža. parkirališta i autobus.lokomotiva – pogonsko vozilo . pred blagdane → prilagođeni su turističkim tokovima Turistički → povezuju mjesta velike udaljenosti .signalno-sigurnosne uređaje.gradi se odjednom.magistralni – sve bogatije i bolje od lokalnih. Njima se po potrebi priključuju vagon restoran. Zračni promet . Turistički vlakovi – u vrijeme turističke sezone. tunele.prednosti željeznice: izuzetno mala razina zagađenja i devastacija prostora 16. visoka nabavna cijena 12 .prateće objekte . Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća: ..konstrukcija – postolje s uređajima za kretanje i kočenje . veliki broj sjedećih mjesta.smanjuju obim cestovnog prometa koji u Europi predstavljaju sve veći ekološki i sigurnosni problem 19.zgrade.nedostaci – nedostižnost → nužna upotreba cestovnog prometa tako da let često traje kraće od prijevoza do i od zračne luke. ne etapno .vagoni → vozila s kapacitetom za putnike ili teret .ranžirne kolodvore . uređaje za jednostavnu razmjenu podataka.infrastruktura iziskuje redovito održavanje .. kadrove.mostove. perone.pruge koje se razlikuju po dozvoljenom osovinskom pritisku . .mali kapacitet. 22. .prednosti – brzina (u pravilu 900 km/h) . skromna oprema mala brzina. . velika potrošnja goriva. Željeznička prometna sredstva .pristupne prometnice.donji i gornji ustroj pruge . manja udobnost. postaje . Organizacija željezničkog prometa povjerena je jednom poduzeću koje zapošljava veliki broj ljudi i u državnom je vlasništvu. sigurnost) 17. telekomunikacijske veze. informacijski sustav. U uvjetima dobro organizirane željeznice vrlo su velike (cijena. ali na znatno nižoj razini od međunarodnih..putničke terminale s objektima za boravak putnika .priključuju se vagoni za automobile . vijadukte . postaje. bez tržišne konkurencije → sukus toga je nekvalitetna prometna usluga . .nadgrađe – za prihvat putnika ili tereta . vagoni za spavanje i kombinirani vagoni 18.mora biti usklađena sa mrežom međunarodnih koridora.po 50 km udaljenosti. Vlakovi velikih brzina – između 200 i 300 km/h .putnički vagoni – lokalno.

srednje (od 3000 do 5000 km) i velike (do 12 000 km) .dva tipa prodaje karata 1. Odrednice aktualnog trenutka zračnog prometa .dio kapaciteta (više agencija) .) 27. stvarni kapacitet. . .prednosti – veliki kapacitet. niski troškovi.oblici chartera – cjelokupni kapacitet zrakoplova (sport) .struktura letačkog parka formira se prema udaljenosti: kratka. elastičnost u odabiru rute između luka. Izvori financiranja su banke ili fondovi koji se bave avionskim poslovanjem i zainteresirani lokalni organi vlasti. agencije da obavi prodajnu funkciju.ograničenje brzine (do 900 km/h) zbog ekonomičnosti potrošnje. «Charter» promet – 10 % zračnog prometa .namjena zrakoplova vidljiva je iz njegovog maksimalnog dometa. 31. skromnija ponuda jela i pića.piste.nedostaci – mala brzina.sezona – vremenski 28. letački park. Linijski promet – osnovne značajke stekao i u ostalim prometnim granama .red letenja . uračunata podkapacitiranost 26. Infrastruktura zračnog prometa je vrlo skupa pa je u pravilu u domeni države. manevarske površine. Privatni zrakoplovi .. objekti i postrojenja sigurnosti leta. . stajanke. široki trup radi povećanja kapaciteta (do 600 mjesta). radni kolektiv . a zrakoplov leti prazan samo na prvom i zadnjem letu → povećana ekonomičnost zbog niže cijene prijevoza i atraktivnosti turističkog aranžmana . lokalnih vlasti.zračne luke → u pravilu veliki gradovi . niska kvaliteta usluga 13 . zrakoplovnih kompanija ili ekonomskih subjekata i udruženja. servisni uređaji za zrakoplove. sigurnost. kapaciteta i udobnosti .24. Infrastruktura zračnog prometa .omogućuju mobilnost i elastičnost prijevoza u odabiru destinacije.zračne luke → veoma složena infrastruktura: . površine za prihvat ostalih prometnih grupa i pristupne prometnice .više uzastopnih prijevoza . racionalno korištenje prostora bez prekomjerne udobnosti 25.značajke zračnih luka – vrlo skupe 30.. prekapacitiranost (neugodnosti) 2.najekonomičniji je charter na vrijeme jer je omogućen uzastopni prijevoz turista. kružna putovanja i izlete.bazira se na višem stupnju popunjenosti (80-90 %) i na nižoj kvaliteti prometne usluge/manja udobnost.jedan prijevoz (iznenada) . objekti i oprema za prihvat putnika i tereta.veliki je problem popunjenost kapaciteta jer na troškove se ne može utjecati . manje zabave. vremena početka i završetka putovanja 29. Pomorski promet – ograničen na linijski servis. Ugovorom o «charter» prijevozu utvrđuje se obveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevoz funkciju i turist.

putničke luke s terminalima . komfor sličan kruzerima 36.prednosti – udio vlastite mase u bruto masi prometnog sredstva: . ovisno o turist.najveći trajekti = 3000 putnika. . Država financira izgradnju pomor. Infrastruktura pomorskog prometa .omogućuju dostupnost obalne destinacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način . – državne kompanije → – red plovidbe.velike kruzere sve veći broj korisnika doživljava kao masovni turizam → turisti veće platežne moći koriste manje plovne jedinice do 100 putnika gdje je cijena do 10 puta veća od velikih kruzera. ukrcajno-iskrcajne rampe.turistički proizvod se sastoji od ponude na brodu i ponude u turističkoj destinaciji . . pristupne ceste. 43 čvora) . Trajekti su brodovi za prijevoz putnika i vozila. brzina do 15 čv (čvorova). Kružna putovanja objedinjuju prometnu i turističku funkciju . 50 vagona . 1300 vozila.32. brz iskrcaj i ukrcaj.specifična ponuda – razgledavanje podmorja. Brodovi velikih brzina – mogu se koristiti na linijama sa velikom i konstantnom potražnjom uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika . Linijski putnički promet – organizira se na ograničenom regionalnom tržištu na kojem postoji konstatirana potreba za prijevozom putnika i vozila.vagon 35-50 % 14 . 35. infrastrukture a djelatnost prekrcaja putnika obavlja državno poduzeće ili specijalizirano poduzeća u privatnom vlasništvu.kratki boravak u luci. kvalitetan prihvat putnika.omogućavaju da korisnici servisa po iskrcaju raspolažu vlastitim autom → rezultat uvođenja trajekta → povećana potražnja za brodskim prijevozom .isplativ jedino uz veliki obrt s kratkim stajanjem u luci. 38. 39. Riječno – jezerski – kanalski promet zajedničko ime → riječni promet . 37.putnički terminal → funkcionalan prihvat broda. sezoni 33. Izletnički brodovi – do 100 putnika. Kao i kod ostalih prometnih grana u pomorskom se prometu luke oblikuju prema koncepciji terminala → kvaliteta usluge 34. 240 automobila. 41. udobnost boravka i efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana: parkirališta. Ferry brodovi – prijevoz vlakova → Baltik → najveći 900 putnika. 42. kontakt s ostalim prometnim granama. po uzoru na zračne luke → velik dinamički kapacitet .riječno plovilo 15-20 % .to su većinom putnički brodovi. prijevoz ronioca. linije. Kružna putovanja – međunarodna i unutar teritorijalnih voda¸ . subvencije za neprofitne. ali ima i brodova koncipiranih kao trajekt (900 putnika.međunarodna kružna putovanja smatraju se industrijom – koncentrirana na uskom zemljanom području.ti se brodovi predbacuju s južne na sjevernu hemisferu. a relacije se kreću od nekoliko Nm (nautičkim milja) do nekoliko stotina Nm. 40.

50. mala brzina. -omogućava veliku brzinu i kvalitetu prijenosa 49. – učinak po zaposlenom . novca i pisama. dubine.zatvoreni prostori su manji..) 46..poslovanje turističkih subjekata nemoguće je bez telekomunikacija 51. prijateljima. nejednaka obilježja rijeka .održavanje obala. Riječna infrastruktura – terminali za prihvat i prekrcaj putnika i tereta .. pisani dokumenti koje je nemoguće razmijeniti bez pošte. služba za praćenje vodostaja.željeznica 2 . poslovnim partnerima . 15 . . traži visokoobrazovane kadrove.cesta 1 . Dunav. .nedostaci – neelastičnost u odabiru rute.suvremena oprema. Aktualni trenutak telekomunikacijskog prometa . Sličnosti i razlike s pomorskim prometom .pomorski promet ima više zatvorenih prostora . veliki stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama. Rusija. signalizacija. 52. ali je on vrlo značajan u nekim prometnim destinacijama: Venecija.Internet i rezervacije internetom .neprekidno nudi nova i kvalitetnija rješenja. vodotoka. ledolomci. međutim u osnovama poslovanja još uvijek zakonski vrijede ugovori. Budimpešta.terminali teže koncepciji ostalih prometnih grana 47. Telekomunikacija u turizmu – mogućnost komuniciranja na godišnjem odmoru s rodbinom.svjetska statistika uopće ne bilježi udio riječkog prometa u turizmu. proizvoda destinacije (Venecija. ljudi. turisti uživaju u pogledu na obalu Izleti – rijekama – obogaćivanje turist. Telekomunikacijski promet se odnosi n prijenos vijest i informacija. .pomorski ima veće kapacitete .tendencija izbjegavanja rascjepkanosti sustava i uspostava globalnog – još kvalitetnijeg i jeftinijeg sustava.pomorski promet ima elastične rute . 45. zimovnici. Kružna putovanja → 7.pomorski promet nema problema sa održavanjem plovnog puta 48.Poštanski promet je prijenos roba malim pošiljkama.6 % u ukupnom udjelu kružnih putovanja → cca . Poštanski promet ne može pružiti brzinu telekomunikacijskog prometa.rijeka 13 . pristaništa .kamion 50-70 % 43.dimenzije plovnog puta utječu na kapacitet brodova → najveći imaju kapacitet 400 putnika.

najam automobila – za turiste koji su stigli drugim prijevoznim sredstvima . plaž-bus -izbjegavanje problema parkiranja 8. -odabir autobusa ovisi o raspoloživom voznom parku.obnova uskotračnih željeznica 11.prijevoznička funkcija. Lokalne turističke linije: ski-bus.povremeni prijevozi u kojoj se ravnomjerno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija.visinu naknade . Kombinirana putovanja – uključene i druge grane prometa -pridonosi atraktivnosti putovanja i bogatstvu turističkog sadržaja -povezivanje emitivnog i receptivnog tržišta autobusom → jedinstven turistički proizvod → bus putuje prazan u jednom smjeru samo na početku i kraju sezone. platežnoj moći… 3. sindikat Vrste izleta – tematski sajmovi. Za putovanje agencija može koristiti svoje buseve. vrtić.-povijesni spomenici. Panoramski prijevoz željeznicom – koriste se u svrhu visokih ekoloških standarda.trajanje najma . 6. 4. prirodne ljepote.vrstu vozila . ugostiteljstvo. . 10. Panoramski prijevozi → karakter kružnih vožnji -nositelji: autobusi različitih karakteristika i kapaciteta. 1. shopping 2. zabava.). buseve druge organizacije i prijevoznike. udaljenosti.Autobusni izleti: a) namijenjeni turističkom tržištu . Turistički prijevoz željeznicom na velike udaljenosti -retro vlakovi (početak 20 st. komfor. sport. tek sekundarno turističko (škola. veličini potražnje.ugovor o najmu obuhvaća: . Žičare i uspinjače 16 . motocikli. vodič.ostale uvjete 9. kazalište. koncert. 7. Prometna funkcija višednevnih putovanja obavljaju tur-operatori ili agencije vlastitim autobusima → busevi najveće udobnosti i dodatnog sadržaja. Iznajmljivanje cestovnih vozila pridonosi atraktivnosti turističke destinacije . minimalno degradiraju prostor. 12. Turističku funkciju – agencija: ugostiteljska usluga. Višednevna putovanja busom su privlačna zbog bogatstva i raznolikosti turističkog sadržaja tijekom prijevoza i povoljne cijene u odnosu na druge grane iste elastičnosti. 5.POGLAVLJE 5. te vozila specijalne konstrukcije -specifična turistička ponuda gdje je cijena ulaznice uključena u cijenu prijevoza. kult. Ski-vlakovi – veliki kapacitet. sportski klub. organiziraju se kada postoji dostatna potražnja b) namijenjeni zatvorenim grupama . luksus.automobili (off road. ne zagađuju prirodu. bicikli) . noćenja.

ubrzava i oslobađa napora korisnike.u porastu broj mlađih turista. arheoloških nalazišta. Britanija. sunce. 21.receptivna područja: Karibi. V. povijesnim znamenitostima. nacionalnih parkova. Vrste žičara: . 23. Daleki Istok i Aljaska. -niska cijena. Zračni promet za turiste s posebnim zahtjevima: fotografiranje. snimanje. Mediteran. 19. 15. sjeverna Europa. kvaliteti usluge vezane uz cijenu (60-1000 USD/dan/osobi) i turističkoj ponudi. 22. Kruzeri unutar teritorijalnih voda specifični su za zemlje sa razvedenom obalom. gastronomija. a uspinjača uz zemlju i mehanizme na zemlji. Trendovi razvitka žičara – početne i završne točke poprimaju osobine terminala. -međunarodna kružna putovanja razlikuju se po vremenu trajanja (od 3 do 15 dana). 14. padobranski skokovi. . sa jednostavnom ponudom →more. 20.vučnice . Pomorska kružna putovanja: međunarodna i unutar teritorijalnih voda.u izvedbi na stupovima omogućava razgledavanje. ugostiteljska ponuda -obiteljski posao . a u većini prodaju vrši agencija.podesna za nagibe do 20 % . prirodne ljepote. posjet kult. .posebno građeni brodovi.razlika – žičara je vezana uz žicu. dopunjava ukupnu ponudu destinacije. . 13. 18. platforme se opremaju pokretnim trakama i drugom opremom koja olakšava. Francuska i Italija. Tržište pokazuje blagi pad interesa za velike brodove. Uspinjače – izuzetno su atraktivne i pridonose privlačnosti turističke destinacije . .s kabinama . Panoramske željeznice – najsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektro pogon. Njemačka. imućnih kategorija. .zračni tramvaj.koriste se za svladavanje strmih i kratkih lokacija. kraćih putovanja.-sličnost – transportiraju predmet putovanja s jednog mjesta na drugo . 17 . obitelji s djecom. Porast zanimanja za brodove do 100 turista. -prijevoz pružaju obiteljska brodarska poduzeća.sedežnice .panoramski prijevoz -razgledavanje morskog dna.prometnu funkciju obavlja brodar. 16. prirodne ljepote. Panoramski letovi – atraktivan oblik turističke ponude. 17.emitivna područja : SAD. pa se sve češće koristi kao dio turističkog proizvoda destinacije. Međunarodna kružna putovanja . gradova i luka. Izleti brodovima i panoramski prijevoz – izuzetno popularni i bitno pridonose atraktivnosti turističke destinacije.

djelatnosti u marinama . kratkotrajan. biljnih i životinjskih vrsta. skromna oprema broda i turističkog sadržaja -izleti se mogu kombinirati sa panoramskim vožnjama. Marine razlikujemo prema: a) konstrukciji -američki -europski -mediteranski tip b) namjeni -komercijalne i sportske c) korištenju -stacionarne -tranzitne -kombinirane 27. -prometna funkcija nautičkog turizma realizira se posredstvom: . Britanija. Njemačka.opskrba 26. ruske rijeke. Laba. Nautički turizam – zasniva se na plovidbi ili boravku u plovilima ili jahtama koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika. gradova i dijelova grada -organizatori: brodarska poduzeća i privatni poduzetnici -prodaja: turističke agencije ili samostalno.24. Ynagtze. SAD -turisti veće platežne moći -cijena usporediva s morskim -prijevoznu funkciju obavlja brodar. Rajna. -emitivna tržišta: V. veliki kapacitet. buking turistička agencija ili tur-operator sa razgranatom mrežom poslovnica 28. Missisipi i kanadska i američka jezera. Turističke riječna kružna putovanja -receptivna tržišta: Nil.najma plovila 25. razgledavanje prirodnih ljepota. 18 . Marine –namjena: -prihvat i čuvanje brodova -pružanje ugostiteljskih usluga -trgovinske usluge -sport-rekreacija . Rona. Izleti i panoramski prijevozi -jednostavan. Dunav.

država ) Mikrologistika je optimalizacija tokova M. proizvodnja i prodaja. robnim tokovima. Pretpostavke logističkog koncepta turističke destinacije -u turističkoj destinaciji za trajanja sezone broj ljudi mnogostruko se povećava što uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potražnji za proizvodima i uslugama. E i LJ u poduzeću →poslovna logistika. 1. 19 . točka kupca. Makrologistika je optimalizacija tokova M. Logistika je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda optimalizacije tokova materijala. R. neophodno je optimaliziranje tokova tereta. a korisnici u turističkoj destinaciji uživali u kvalitetnom turističkom proizvodu. J. J. točka primitka→3. R. M R I -materijal -roba -informacija E LJ -energija -ljudi 1. R. roba. točka isporuke→2. Elementi logističke funkcije: -vanjski prijevoz -unutarnji prijevoz -rukovanje materijalom i robom -upravljanje zalihama. -logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem. J. ljudi i informacija u turističkoj destinaciji i njenom okruženju. potrošača 2.POGLAVLJE 6. 5. informacija. J. -logistika nabave-optimalizacija tokova od skladišta dobavljača do skladišta nabave -logistika proizvodnje – od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda -logistika prodaje – od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca -temeljni zadaci logistike su svladavanje prostora i vremena. 6. kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovine do prerade i dalje do konačnog potrošača. 3. R. E i LJ kako bi svi poslovni subjekti profitabilno poslovali. regija. E i LJ na širem zemljopisnom području (grad. E i LJ na području poduzeća ciljem ostvarenja najveće profitabilnosti. -funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude u optimalni sustav turističke destinacije moguće je jedini logističkim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi. 4. -da bi posjetitelji turističke destinacije mogli na kvalitetan način koristiti sve elemente turističke ponude. Logističke funkcije su nabava. Logistika u turizmu – planira i organizira tokove M. korisnika. -logistika kao aktivnost –predstavlja skup planiranih koordiniranih i kontroliranih aktivnosti kojima se djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija. energije i ljudi s ciljem ostvarenja većeg ekonomskog efekta. Njen cilj je optimalizacija tokova M.

korištenje dodatnih sadržaja …. Skladišta – svrha je pružanje sigurnog i tehnički ispravnog smještaja materijal i robe . informacija i energije na unaprijed definiranom području. Dimenzioniranje kapaciteta prometnih poduzeća u vrijeme sezone → 4 principa: a) vršno opterećenje b) prosječno opterećenje c) najveći profit d) stalnog popunjenja kapaciteta -kapaciteti prometnica prema i u samoj turističkoj destinaciji 9. 12. Logistički koncept turističke destinacije -ciljevi: -snabdijevanje hotela. sportskih i rekreacijskih sadržaja -fizička dostupnost putničkih agencija. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća logistički organizirana turistička i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana uz turizam na području turističke destinacije. energijom i vodom logistički se ne može utjecati ali na poljoprivredne i industrijske proizvode DA (vidi shemu na str. -na snabdijevanje el. 8. -boljim efektima pridonosi usklađivanje tokova dolaska i odlaska gostiju s obzirom na način dolaska. poštanskih ureda. ljudi. zdravstvenih i stom. bez ugrožavanja svojstava i kvalitete. sport. uporabna vrijednost -rezultat je povećana potražnje za prijevozom tereta i putnika. monografije. vrstu usluge. ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata -snabdijevanje trgovina -fizička dostupnost smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i trgovina -fizička dostupnost kult. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. 20 . poduzeća na području turističke destinacije mogu efikasno poslovati. informacija i energije prema i u turističkoj destinaciji na određenom zemljopisnom području. planirale kapacitete prometnih sredstava -trgovačka poduzeća –cilj-opskrba robom široke potrošnje→potrebno je dimenzionirati zalihe koje garantiraju redovito snabdijevanje uz najmanje troškove -kada promet kvalitetno obavlja svoju funkciju. umjetnine. -turističke agencije-trebaju kvalitetne tokove informacija da bi : razradile politiku nastupa na tržištu. Kvantitativne i kvalitetne promjene u turističkoj destinaciji za vrijeme trajanja turističke sezone -u turističkoj sezoni mnogostruko se povećava potreba za: -proizvodima široke potrošnje -uslužnim uslugama (ugostiteljstvo.7. 175 i 176).-povijesnih objekata. 10.) -potražnja za proizvodima za kojima ne postoji potražnja van sezone →suveniri. 11. kako bi se procesi proizvodnje u kojima će sudjelovati nesmetano odvijali. -hotelsko turistička poduzeća-poseban zadatak logistike opskrbe hotela materijalima uz planiranje i održavanje zaliha. ljudi. sadržaja -dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana -logistika turističkih destinacija obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. prijevoz….

21 .Optimalizacija nabave u turističkoj destinaciji -zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom. na pravom mjestu i na najpovoljniji način →to je OPTIMALIZACIJA. osim ako se ne radi o špekulativnom poslovanju ili ako tržište upućuje na nestašice. 14. Skladište u ugostiteljskoj djelatnosti -skladište mora biti u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta te mora imati zalihe specifičnih proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljske usluge. 15. Optimalizacija zaliha utvrđuje se kontinuiranim praćenjem stanja zaliha→ nužno korištenje informacijsko računalnog sustava. Skladišta u trgovinskoj djelatnosti -veletrgovačka poduzeća imaju skladišta blizu naselja kako bi se omogućilo neprekidno snabdijevanje prehrambenim proizvodima i proizvodima široke potrošnje -minimalne zalihe formiraju se na mnogo višoj razini nego kod manjih trgovačkih poduzeća. 13.-umanjenju troška skladištenja pridonose suvremena sredstva s većim radnim učinkom i informacijski sustavi -dugotrajno skladištenje predstavlja propust u materijalnoj ili robnoj bilanci i predstavlja trošak. Zalihe-određuju dva suprotna zahtjeva: a) zahtjev sigurnosti – kontinuitet snabdijevanja proizvodnje turističke usluge b) zahtjev ekonomičnosti – minimalizacija troškova -razina sigurnosti je veća što je veća zaliha. dok su ukupni troškovi manji što je manja zaliha. 17. robom i uslugama u pravo vrijeme. 16.

c) društva. pa željeznički. Čimbenici koji utječu na vrijednost prometne usluge su : -vrijednost prometnih sredstava-prema prometnoj grani -obim prometa-broj prevezenih putnika -udaljenost prijevoza -stupanj iskorištenosti prometnih kapaciteta -prometna infrastruktura-kvaliteta. odnosno iznos koji je spreman platiti. prometnih sredstava i signalnosigurnosnih uređaja -korisnici prometnih usluga smatraju da kvaliteti najviše pridonose brzina i udobnost 2. 3. dodatne usluge tijekom prijevoza i mogućnost prijevoza ″ od vrata do vrata″ . -ostvaruju se preko prometnog sustava: infrastrukture. sigurnost.POGLAVLJE 7. odnosno gospodarstva-subvencije države-prijevoz na otoke. gustoća i razvijenost -stupanj neravnomjernosti prometne oscilacije u potražnji -organizacija rada -odnos bruto i neto rada prometnih sredstava -uvjeti prijevoza-kvaliteta prometnice 4. brzina. pa unutarnji). jer prijevoznik uračunava barem prosječnu profitnu stopu. cestovni i zračni. redovitost cijena. poticaji za brdska područja. b) korisnika prometne usluge-određuju tržišna kretanja. Aspekti utvrđivanja troškova u prometu a) prometno poduzeće-troškovi prometne usluge u pravilu su veće od troškova prometnog poduzeća. Ekonomičnost prometnog sredstva ovisi o : -masi koja pokreće kW(kiloWat ) snage -angažiranoj snazi po km i tekući km -masi prometnih sredstava po putničkom mjestu -potrošnji goriva po satu -cijeni nabave novog prometnog sredstva -fizičkom vijeku trajanja prometnog sredstva -broju zaposlenika po prometnom sredstvu -prosječnom broju sati rada dnevno -brzini prometnog sredstva -vrsti prometnog puta i njegovim troškovima -vrsti pogona prometnog sredstva -stupnju ekonomskog korištenja pogonske energije Najekonomičniji je vodni (pomorski. 1. nacionalni parkovi. U turističkom prometu značajniji su neekonomični kriteriji. pa je redoslijed prometnih grana sasvim drugačiji od teretnog. Vrijednost prometne usluge se sastoji od: -prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava -vrijednosti utrošenog rada u njezinu proizvodnju -vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma. točnost. 22 . 5. Odrednice kvalitete prometne usluge u turizmu čine: -udobnost.

6. nacionalni zračni. Razlikujemo kretanja varijabilnih troškova: a) proporcionalne-rastu dinamikom identičnom dinamici povećanja prometa b) degresivni –rastu sporije od rasta prometa c) progresivni . troškovi grijanja i rasvjete. zajednički. prigradski c) od strane udruženja-sprečavanje nelojalne konkurencije – u međunarodnom linijskom zračnom prometu to čini IATA d) samostalno – od strane prijevoznika-privatnih poduzeća vodeći se tržišnim kretanjima. linijski brodski. održavanja -sudjelovanje u prometnom procesu-proces prijevoza. 11. Nepromjenjivost fiksnih troškova može biti potpuna ili uvjetna pa postoje: a) apsolutno fiksni troškovi –troškovi kapitala. premije osiguranja. Utvrđivanje vozarina – na četiri načina: a) slobodno-utvrđuje se prilikom sklapanja ugovora između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge→izleti. plaća. Kriteriji podjele troškova u prometu: -prometna grana-velika razlika u nabavnim cijenama prometnih sredstava. 7. postoje kada se promet uopće ne odvija 8. Vozarina u prometu je cijena prometne usluge koju snosi korisnik. plaće … b) za utvrđivanje odnosa troškova s prihodom najznačajnija je razlika između ukupnih fiksnih i prosječnih fiksnih troškova -ukupni fiksni troškovi ne ovise o veličini prometa -prosječni fiksni troškovi – obrnuta proporcionalnost→ što je promet veći. najamnine i zakupnine b) relativno fiksni troškovi –nastaju aktiviranjem svakog novog kapaciteta→zbog veličine uloženog kapitala fiksni se troškovi pojavljuju u većoj masi. najamnine i zakupnine. plaće. mazivo. Fiksni troškovi – neovisni o veličini prometa. indirektni -pojedinačni – posebni. 23 . charter b) administrativno – je instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politikeželjeznički promet. vijeku trajanja i troškovima infrastrukture -izvor nastanka-troškovi materijala.početno-završna faza i faza prijevoza -onoga koga opterećuju -opći – režijski. amortizacije. 12. oni su manji. direktni -stupanj iskorištenosti kapaciteta-fiksni i varijabilni -odnos između planiranih i stvarnih – putokaz za analizu uspješnosti poslovanja. osiguranje sredstava za rad.rastu brže od rasta prometa d) regresivni – povećanjem prometa opadaju. potrošnja materijala 10. Varijabilni troškovi-uvjetovani su veličinom prometa -najznačajniji su: gorivo. neposredni. organizacija i prodaja prometne usluge -mjesto nastanka. amortizacija. Vrste fiksnih troškova : a) amortizacija sredstava za rad. usluga. 9. priprema.

18. degresivne i preferencijalne . -ostali cestovni prijevoznici utvrđuju cijenu usluga posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom. režijski troškovi b) troškovi prema onome koga terete 17. Polazna osnova za utvrđivanje je: a) udaljenost b) dva razreda S udaljenošću vozarine mogu rasti: proporcionalno. -u međunarodnom linijskom prometu razinu vozarina određuje IHTA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika) štiteći interese zračnih prijevoznika. progresivno i degresivno. prijevoz navijača) ili poduzeće ima monopol→ povećanje cijena može ići od iznosa kada promet prestaje→korektor državna tijela ili tržište -kada na tržištu postoji tržišna konkurencija – kontinuirano se prati ponašanje konkurencije i potražnje kako bi kvalitetom i cijenom osigurala stabilna pozicija na tržištu. osiguranje. plaće -visina – naknade za korištenja infrastruktura. troškovi prodaje i promocije b) troškovi u zraku– amortizacija i održavanje aviona. -na cijenu usluge utječe: kvaliteta usluge. 24 . čišćenje) -vrijeme – takse za vozila. plaće osoblja -dio ovih troškova je fiksan a dio varijabilan. Troškovi u zračnom prometu a) troškovi na zemlji – amortizacija i održavanje poletno-sletnih staza. Vozarine u cestovnom prometu -nalaze se izvan izravnog upliva države (izuzetak su gradski i prigradski promet koji su u vlasništvu komunalnih poduzeća-lokalna tijela uprave određuju cijenu prijevoza usluge i frekvenciju voznog reda). infrastrukture i suprastrukture. troškovi samog prijevoza. -cijena prijevozne usluge izračunava se na temelju prosječne popunjenosti kapaciteta koji iznosi 70 %. troškovi goriva. mazivo. progresivne. 16. Međuovisnost vozarine i prometne potražnje -kad potražnja ima oblik neelastičnosti (prijevoz u bolnicu. troškovi održavanja voznog parka. brzina i udobnost. -vozarine ovise o duljini i mogu biti proporcionalne. 14. gume. Određivanje vozarine u željezničkom prometu -određuje ih država -udio putničkih vozarina u ukupnim vozarinama je mnogo manji od udjela teretnih vozarina. Značajke troškova u cestovnom prometu -udaljenost – i s ti povezani troškovi održavanja (gorivo. -određuje se još i slobodnom pogodbom između zračnog prijevoznika i naručitelja (u charter prometu). Određivanje vozarine u zračnom prometu -država određuje iznos vozarine u nacionalnom zračnom prometu na linijama koje su od posebnog državnog interesa. maziva. Osnovne značajke troškova u željezničkom prometu: a) operativni troškovi: troškovi prodajne funkcije. amortizacija. održavanja donjeg i gornjeg stroja. 19. plaće osoblja.13. potrošni dijelovi. 15.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful