PROMET U TURIZMU

SKRIPTA POGLAVLJE 2. 1. - prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije od početne do završne točke - promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke 2. Opća teorija sustava Temeljne pretpostavke opće teorije sustava: -sustav je dio veće cjeline, -izračunavaju se i definiraju veze s okružjem, -elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, -uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava, -ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme. 3. – opća teorija sustava – interdiscipliniranost - i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog mišljenja upućuju na obvezatan timski rad u izučavanju pojave primjenom opće teorije sustava. - sustavni pristup predstavlja složene pojave pa rezultati analitičkog pristupa odstupaju od stvarnog stanja -prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premještanja ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke. 4. Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na određenom području. 5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalna Pregledno se može pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima hijejarhijske ovisnosti čine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti čine njegovu horizontalnu strukturu. - vertikalna je ustvari prometni sustav (točka 2.) koji definira modalitete međusobne. usklađenosti preostalih elemenata na lokalnoj državnoj i međunarodnoj razini (elementi tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode). - horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i željeznički) vodeni (pomorski, riječni, jezersko kanalski) zračni, prijenosne trake, poštanski, telekomunikacije i prijenos el. energije. LJ – ljudi P – polazišna točka D – dobra OT – odredišna točka E. energija T - teret

V – vijesti 6. Značajke prometnog sustava – složen sustav - veliki broj različitih elemenata (prometni sustav) - veliki broj elemenata sa značajkama sustava (promigrane) - međunarodni karakter prometa - organizacijski zahtjevni prometni procesi →poprima značajke prometnih lanaca - sve stroži sporedni procesi u odvijanju prometa -interesno međusobno povezivanje prometnih organizacija. Između svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi: -glavni –svladavanje udaljenosti u vremenu, te -sporedni- u funkciji glavnih. 7. Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do OT. -tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju odvijanje samog procesa reprodukcije, -izrazito su podložna tehničko-tehnološkom progresu, -nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke, -elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba. Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehničku razinu prometnog sustava odnosno podsustava svake prometne grane. 8. Značajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamično mijenjanje tehnoloških značajki zbog postizanja profitabilnog poslovanja poduzeća. - do 70-tih g. dominantno je bilo povećanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija - od 70-tih i mala potrošnja nafte, ograničena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost 9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V. Ljudi → su putnici → turisti → otuda putnički promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanja Predmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredište sudjeluju u procesu materijalne proizvodnje→ teret → teretni promet Energija → specifična sredstva prijevoza i radni postupci Vijesti → najpropulzivniji segment prometa u svijetu 10. Prometni proces je dinamičko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. - tri osnovne faze prometnih procesa: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. završna faza Ako su organizacijski usklađene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj prometni proces koji teče neprekinuto, čiji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu, podrazumijeva i višu kvalitetu prometne usluge). Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta prometne usluge. 2

odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom. . . -početna i završna točka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje veća prometna potražnja.veličinu i strukturu. Značajke prometne infrastrukture – visoka investicijska ulaganja.najmanje ekonomičan je zračni promet 12. neke su u funkciji preko 100 g.predviđeni budući promet . . određivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike. pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje prometa .veličina kapaciteta prometne infrastrukture . životni standard. 15. 16. vijek trajanja 50 g. male brzine – 15 čv teretni promet.veličina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika . statičkog karaktera. pravaca. -veličina prom.11. a neposredno i ciljeve ekonomske politike. potražnje je proporcionalna broju stanovnika i visini životnog standarda.najekonomičniji je prijevoz vodom (500. Prometna infrastruktura i prometna politika .voda. 3 . te prijenos E i V od P do OT. životne navike. . -prometna usluga (nematerijalna) ne može koristiti blagodati skladišnog poslovanja radi prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera između proizvodnje i potrošnje.u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potrošnje. Prometni put je medij za prijevoz P i T. Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu P i D. te prijenosu E i V. susreću se s dilemom kako dimenzionirati prom. 40 čv putnički promet) → 27 puta ekonomičnije nego cestovni i 8 puta ekonomičnije od željeznice). 3000 putnika + 1. Problematika dimenzioniranja kapaciteta → zadovoljenje potražnje → predimenzioniranje donosi gubitak . 13. Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj relaciji. -statičnog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja – najčešće 50 godina. nakon toga se smatra zastarjelom. kapacitete radi zadovoljavanja potražnje. kopno.200 članov a posade.8 % zemljine površine sačinjava voda.po fazama grade se samo magistralne ceste . ali i izbjegavanja gubitaka u poslovanju zbog prevelikih kapaciteta.000 dwt tereta. zrak -oko 70. Značajke prometne potražnje: -prometna poduzeća čiji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge. infrastrukture) -ulogu investitora ima država.rezerve kapaciteta Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu: -odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima -predstavljaju jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom. značajke nacionalnog gospodarstva i uloga u svjetskom gospodarstvu određuje stanovništvo.moguća gradnja i putem koncesije 14.

pmputnička milja. Prometna politika je ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država. 17. .životni standard dominantan je čimbenik za veličinu turističke. vijesti ili energija. time i efikasnost korištenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene veličine Obrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnog sredstva. zaštita interesa putnika. popunjenost kapaciteta. Odrednice prometne politike: 4 .dinamički kapacitet → ukupan broj P i D preveze u određenom razdoblju. btkm-brutotonski km) = najveća vrijednost je mogućnost usporedbe veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati. odnosno skladišnog prostora za teret) Prometni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost broj PS. cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama. 20. modalitete pa čak i vrijeme realizacije.prometna potražnja u turizmu ovisi o : sklonosti potrošnji. teret. P i T koja se prekrca na lokaciji terminala u određenom razdoblju – odgovara propusnoj moći kod prometnica. 18. tm-tonska milja. pa analogno i prometne potražnje. Prometni učinak – ne može se odrediti jednom mjernom jedinicom već se u iskazivanju prometnog učinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm –putnički km. tkm – tonski km. broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu.prazne vožnje svesti na nužnu mjeru -umijeće organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodišta potražnje.prometna potražnja u turizmu brzo mijenja pravce. -ne postoje dvije države s istom prometnom politikom -prometna politika je dio gospodarske politike države: administrativna regulacija mjere vlade (željeznica). P i T – prihvatni kapacitet(određena je brojem lokacija za prometna sredstva te veličinom objekta za putnike. mogućnosti supstitucije drugom prometnom granom i prometnim sredstvima Kapacitet terminala Prihvatni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost istodobnog prihvata određenog broja PS. kako bi sa što manjim prometnim parkom zadovoljila očekivana prometna potražnja. vlasnika tereta 21. te ovisi o prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogućnostima. -ovisi o značajkama prometnice.statički kapacitet → sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost) . receptivna prometna područja. Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se ljudi. 19. . a da pri tome ostane na raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj većih neravnomjernosti prometnih tokova. . Kapacitet prometnice je propusna moć . Optimalni kapacitet – predstavlja onu veličinu kapaciteta koja je u mogućnosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava. oporezivanje. Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta. . cijeni i kvaliteti prometne usluge.. a to je veličina koja izražava broj prometnih sredstava. broj putnika ili količinu tereta.

. . Karakter prometne potražnje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost.društveni – gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito destimulativno) . radne snage → smanjenje cijene proizvoda. .nema velikih skladišta ni zaliha. a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tržištu. 24.prometna ponuda (to je rezultat dosadašnjeg djelovanja prometne politike) .prijevozom se povećava cijena proizvoda. 22. ali na drugom mjestu može postići još višu cijenu .promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim načelima -uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva -logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja.tehnološki napredak (stalno prilagođavanje radnih postupaka) . Promet je zaslužan za globalizaciju Društveni razvitak – razmjena sredstava za rad i predmeta rada. Uz to razvoj prometa uključuje i pravni aspekt. Ekonomska uloga prometa: . a povijest gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa. Promet –predmet znanstvenog istraživanja Najveći utjecaj na spoznaju da se ne može znanstveno istraživanje prometa prepustiti isključivo ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvršio je tehnički i tehnološki napredak. . -javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u većini europskih država-kapitalno intenzivna djelatnost 25. ostvarivi. a za države u razvoju i tranziciji je neophodan za unapređenje vanjskotrgovinske robne razmjene i cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima. Promet briše barijere fizičke udaljenosti . opći. 23. Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu Povijest razvitka ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka. . razmjena intelektualnog kapitala i informacija.udio prometa u većini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo veći. Zbog toga je promet gospodarska djelatnost. Promet je uslužna djelatnost. 5 .promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje.mogućnost države da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervni kapaciteta i mogućnosti ukoliko takve postoje) .ciljevi razvitka prometnog sustava (realni. dugoročni.neekonomski uvjeti i ograničenja (ekološki i sigurnosni zahtjevi).promet troši cca 30 % svjetske energije.Internet Za razvijene države promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i društva u budućnosti.prometna potraživanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture) .. a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog proizvoda.zemljopisno – prometni položaj države (objektivni parametar koji određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost . posebni i detaljni) . O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda. potrošnje.

-zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja. otkriće kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautičkih karata omogućili su otkrića Amerike. -porast prometa putnika i tereta 5. Daimler-benzinski motor -1897. 1. svoju obitelj i pleme. Vrlo je važna gradnja kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km.POGLAVLJE 3. Razdoblje Rimskog carstva obilježeno je porastom broja kola s usavršenom konstrukcijom kotača. dubljenjem su ih povećavali. Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. Pozitivan utjecaj turizma na promet: –intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture. 2. Najprije su koristili debla. Diesel-dizelski motor Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca. -porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava. Birajući mjesta življenja uz vodu. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost 4. -tijekom povijesnog razvoja željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja. Neprijeporno je da je pojava željeznice (1829. Prvi oblici prometa i njihova uloga Promet se javlja u prapovijesno doba kada je čovjek prehranjivao lovom sebe. svjetskog rata dostupnima postaju udaljena područja-turizam poprima globalni karakter. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti. stoljeća prometni sustav strukturno oblikovan na način koji je i danas prisutan. Novi pronalasci. stoljeća pisma zamjenjuje telegraf. Čvršća konstrukcija morskih plovila. oblikovali su splavove. Sinergijski učinak prometa i turizma Danas se odnos između prometa i turizma najbolje ogleda u verificiranoj činjenici da vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od 6 . oplovljavanje svijeta. -1876. U antičko doba se doživljava značajno unaprijeđivanmje prometa. oblikovanje prometne grane Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu počinju javljati velike promjene. -cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada počinje njegov intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromašnijim slojevima društva. kada se životinje posebno pripremaju za promet. Nakon što je pripitomio divlje životinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva. 3. uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapređenja. ulovljene životinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe. Polovicom 19. istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. automobil postaje dostupan širim društvenim slojevima S pojavom aviona (1903. a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije. dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe . 6. morskog puta do Indije. -uvođenje novih oblika organizacije prometa. a uvođenjem masovne proizvodnje (Ford) između dva svjetska rata. Nakon što je sredinom 20.

Ograničavajući utjecaj turizma na promet obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. tehnološke. djelatnost ugostiteljstva te ostale djelatnosti. -na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija. 13. 7. Prometna djelatnost je element sustava turizma. procesa prijevoza i prekrcaja turista. a po isteku vijeka trajanja prometna sredstva potrebno je razgraditi i učiniti neškodljivima -smanjenje sigurnosti u prometu. hotelskih i ugostiteljskih objekata. mirovanje prometnih sredstava iziskuje velike izgrađene površine. Između elemenata horizontalne strukture postoje jednakovrijedni (ravnopravni ) odnosi. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. dok vertikalnu strukturu karakterizira hijerarhijska povezanost. Elemente turizma kao sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu. procesa ugostiteljskih i smještajnih usluga. 8. organizacijski. 9. Organizatori prometnog procesa u turističke svrhe mogu bit prometna poduzeća ili turističke agencije koje to mogu činiti svojim prometnim sredstvima ili unajmljenim od prometnog poduzeća. i moguće ju je promatrati kao podsustav turizma. prometno-putničkih terminala. prometa. jer se time determiniraju mogući prometni pravci i određuje gustoća prometne infrastrukture. -infrastruktura postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine i vizualno degradira prostor. -kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke. 11. 12. Prometna djelatnost se bavi prijevozom turista od mjesta boravka do turističke destinacije.Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom području. 7 . te potreba za velikim površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi.privi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije.učinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i u drugu djelatnost. . organizacijske. štetnih plinova i tvari. ekonomske i pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga smještaja. ekonomski i pravni elementi Horizontalna struktura sustava: djelatnost posredovanja. Struktura turizma kao sustava Vertikalna struktura sustava: tehnički. tehnološki. Turizam kao sustav je skup elemenata tehničke. -odabir duljih i građevinski nepovoljnijih trasa čime se uzrokuju viši troškovi izgradnje infrastrukture. djelatnost smještaja. 10. posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja. Prometni proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim od agencije. 14. ugostiteljstva. Da bi učinci turizma kao sustava bili optimalni neophodna je usklađenost elemenata u horizontalnom i vertikalnom smislu i to na način: -na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i sredstava za prijenos informacija. kako bi područja ekološki sačuvala i u njima razvijali turistički sadržaji. prometna djelatnost.

promet lebdjelicama. utvrđivanja prodajne cijene. kulturnih. Sustav turizma je otvoreni sustav. tehnološka. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. cestovni. promet žičarom i uspinjačom. Glavni procesi u sustavu turizma: -prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije -prijevoz po turističkoj destinaciji radi korištenja turističkih sadržaja -prijevoz od turističke destinacije od mjesta boravka -prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turističke destinacije radi snabdijevanja -posredovanje u informiranju o turističkoj ponudi -posredovanje u korištenju turističke ponude -priprema i pružanje usluga smještaja u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga prehrane u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga (zabavnih. telekomunikacijski i poštanski promet (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema dijelovima procesa proizvodnje prometnih usluga -tehnička. međunarodnih konvencija.-na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti. Pretpostavka za upravljanje sustavom je definiranje glavnih (bitnih) procesa unutar i između sustava. akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave. Moguće ju je promatrati kao sustav. međudržavnih sporazuma. željeznički. promet u turističkoj destinaciji. 15. Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju. tehnološka. 17. Struktura prometnog sustava prema predmetu prometovanja -tehnička. -na ekonomskoj razini usklađenost vrednovanja usluga utvrđivanja troškova. svemirski promet. organizacijska. organizacijska. organizacijska. te usklađivanje dijelova tehnološkog procesa. Prometna djelatnost je element sustava turizma.) koje su motiv dolaska turista u destinaciju. investiranja. -na pravnoj razini usklađenost zakona i propisa nacionalnog karaktera. 8 . sportskih i sl. R-J-K . označava se kao upravljanje sustavom. promet u logistici turističke destinacije (horizontalni stupac) 16. prijevoz putnika. izlazak putnika iz prometnog sredstva (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema udaljenosti prijevoza i specifičnoj funkciji u turizmu -tehnička. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet putnika. tehnološka. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -ulazak putnika u prometno sredstvo. U izučavanju sustava obično se pribjegava simplifikaciji sustava na način da se on predstavlja procesima koji su trajno i naglašeno prisutni u sustavu. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -pomorski. odnosno podsustav turizma. promet tereta i promet ostalih predmeta (horizontalni stupac) Struktura prometnog sustava prema predmetu tehničkim značajkama prometnih sredstava -tehnička. zračni. tehnološka. organizacijska. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet od emitivnog do receptivnog područja.

19. 18. Ova najviša razina usklađivanja promet i turizma predstavlja pretpostavku za upravljanje sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti. i na politikama je da efikasnim mjerama te ciljeve i ostvare. kulturološkim i sociološkim specifičnostima ljudi koji žive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta. pa će parcijalnim pristupom optimalizirati dijelove cjeline. koji će uzeti u obzir sve glavne procese toga podsustava i ostale procese koji se ocijene bitnima. tada je moguć detaljni pristup. 9 . Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi. pa se nakon toga pristupa njihovom usklađivanju i eventualnoj korekciji. -osnovni cilj svake turističke države je razvitak prometnog sustava u funkciji turističkog. Turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama. Globalizacija Turizam i promet zbog međunarodnog karaktera bitno pridonose globalizaciji. kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci.Upravljanje sustavom je moguće na dva pristupa: Prvi pristup Ukoliko je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je daljnja selekcija između glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih procesa a prema kriteriju cilja kojega se želi postići u sustavu nacionalnog gospodarstva (razvitak zdravstvenog turizma uz ograničenje razvitka prometa na turističkom području koji nije u funkciji turizma) Drugi pristup Ukoliko je cilj razvijati jedan segment unutar sustava turizma. -najprije se definiraju ciljevi tog razvitka. Usklađivanje prometne politike i politike u području turizma ima za cilj maksimalno valoriziranje sinergijskog učinka.

2. Kamp-prikolice i kamperi .isto kao i prikolice samo imaju vlastiti pogon.na raznim emitivnim tržištima djeluju specijalizirana poduzeća za iznajmljivanje 6.ekološko prometno sredstvo. a od tad ekonomičnosti.ova sredstva bitno pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju turist. putovanja . funkcionalno vezana za automobil. potreba za velikim prostorima za kretanje i mirovanje (parkiranje). veze između njih. nema presjedanja.konstrukcija: šasija.turistička putovanja i linijski prijevoz 8. video.visokopodni autobusi (48-55 mjesta) . karoserija. prilagođena turistička ponuda . nasloni za glavu. stolovi . jeftinoća. izrađuju se konstrukcije koje se lakše recikliraju 5. Sigurnost automobila Pasivna sigurnost: pojasevi. Infrastruktura cestovnog prijevoza – svi građevinski objekti koji sudjeluju u prometnim tokovima: početno – završne točke.autobusi na kat (80 mjesta) . motor i oprema. zračni jastuci. ponudi . povoljan utjecaj na zdravlje . rublja c) Linijski prijevoz – organiziraju prometna poduzeća → objavljuju vozni red za dulje od 6 mjeseci → moraju osigurati određeni vozni park i zaposlenike. 1. veća čvrstoća konstrukcije putničke kabine («sigurnosni kavez»). katalizator (manje zagađenje zraka). Bicikl ima sve veću ulogu u turist. brzina.nedostaci: velika potrošnja naftnih derivata.velike staklene površine. . .biciklističke staze uz koje je organiziran smještaj.aranžmani u kojima je biciklistički promet najznačajniji dio turist. ponude destinacije 7.su vozila bez vlastitog pogona opremljena za višednevni boravak.POGLAVLJE 4. kuhinja. klima. ekološki i sigurnosni pokazatelji. . u segmentima snabdijevanja nezamjenjivost. . Cestovni promet i turizam . 4. dostava hrane i pića. slobodan izbor početka i završetka putovanja i usputnih postaja. «zone gužvanja» prednjeg i stražnjeg dijela Aktivna sigurnost: ABS. Turistički autobusi namijenjeni su dugotrajnom boravku putnika. nema komercijalne svrhe → fizičke osobe b) Prijevoz za posebne namjene – pravne osobe – opskrba npr. Organizacija cestovnog prometa a) Vlastiti prijevoz – prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom. udobnost.u razvijenim zemljama broj autom. 3. Automobil – nezamjenjiv u turističkim tokovima i nositelj individualnog prometa → vlastiti automobil – rent-a-car . je veći od jednog po obitelji . oni su nositelji masovnosti u turizmu → udobnost i bogata oprema . te objekti na području gradova i naselja potrebni za odvijanje prometa.prednosti – izuzetna elastičnost → prijevoz «od vrata do vrata». 10 . sanitarni čvor.do pojave naftne krize 70-tih težilo se udobnosti i brzini.

. . loši higijenski uvjeti. usluge. uređaji za upravljanje. grijanje. Željeznički promet . 11. Organizacija prometa željeznicom obuhvaća: . .elementi terminala: površina za prihvat autobusa. podvožnjaci. naknade kod registracija.kašnjenje → neučinkovita organizacija 11 . pranje i čišćenje radionice. zatvorene čekaonice. pridonose promociji turističke destinacije.točnost dimenzioniranja kapaciteta.nedostaci: neelastičnost zbog linijskog karaktera (željezničke stanice).. tuneli.dugi vijek trajanja.planiranje i nabava prometnih sredstava .dostupnost svima pod jednakim uvjetima .prednosti: mnogostruko veći kapacitet u odnosu na cestovni i zračni promet.istraživanje tržišta prodaje zbog konkurentnosti cestovnom prometu . prodaja karata i prihvat gradskih busa i taxi . Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je države (ili lokalne zajednice) Eksploatacija se vrši koncesijom (privatna i poludržavna poduzeća). . informativna služba. niski troškovi eksploatacije. . brzinu. naknada u cijeni goriva.opskrba gorivom. informativna služba.. Osnovne značajke cestovne infrastrukture: . cijenu.ranžiranje vlakova .predviđanje rezerve kapaciteta.putnici od željeznice očekuju kvalitetnu prijevoznu uslugu →ona to ne pruža → brzina cca 50 km/h . ugostit. točnost i blizinu kolodvora . neki imaju ulogu usputnih turist.uvođenje novih oblika prijevoza . vrlo povoljni pokazatelji sigurnosti i utjecaja na okolinu.praćenje međunarodnih prijevoza . parkirališta.lokacija u blizini ostalih prometnih grana 13.prodaja putnih karata .izradu voznih redova i njihovo usklađenje na državnoj i međunarodnoj razini . rekreacija. . u Hrvatskoj i do 7 mil)..putnici cijene: udobnost. terminali. . 10. nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala komercijalna brzina .utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje ceste slijedi odljev s ostalih prometnih grana. ugostiteljski sadržaji. garaže.jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove (naplata u vidu cestarine. vijadukti.nude karakteristične turist.dugotrajnost gradnje. 12.uvođenje izvanrednih vlakova . destinacija. popravak vozila.treba odvojiti pješački promet od autobusnog prometa . Prateći objekti – značajna uloga u podizanju opće kvalitete cestovnog prometa . sadržaje. trgovine. signalizaciju i praćenje 9. neljubaznost osoblja. . telefonske govornice.). smještaj.smeta ih: kašnjenje. ostvaruju znatan prihod. i trgov. presjedanje 14. mostovi.objekti – prometnice. . Putnički terminali – početno – završne točke .investiranje velikih financijskih sredstava )2-3 mil USD/km.

Njima se po potrebi priključuju vagon restoran.pruge koje se razlikuju po dozvoljenom osovinskom pritisku . tunele. U uvjetima dobro organizirane željeznice vrlo su velike (cijena. 22.putnički vagoni – lokalno. manja udobnost.mali kapacitet. vijadukte . perone.po 50 km udaljenosti. Organizacija željezničkog prometa povjerena je jednom poduzeću koje zapošljava veliki broj ljudi i u državnom je vlasništvu. Vlakovi velikih brzina – između 200 i 300 km/h . uređaje za jednostavnu razmjenu podataka.visokokvalitetna usluga usporediva sa zračnim prometom → cijena za putnike znatno niža.putničke terminale s objektima za boravak putnika . parkirališta i autobus.vagoni → vozila s kapacitetom za putnike ili teret . vagoni za spavanje i kombinirani vagoni 18. Željeznička prometna sredstva ..prednosti – brzina (u pravilu 900 km/h) . Turistički vlakovi – u vrijeme turističke sezone. kadrove. informacijski sustav.15. .. veliki broj sjedećih mjesta.smanjuju obim cestovnog prometa koji u Europi predstavljaju sve veći ekološki i sigurnosni problem 19. visoka nabavna cijena 12 .signalno-sigurnosne uređaje. .mostove. postaje . . Zračni promet .pristupne prometnice. Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća: .nedostaci – nedostižnost → nužna upotreba cestovnog prometa tako da let često traje kraće od prijevoza do i od zračne luke.zgrade.ranžirne kolodvore . ne etapno . . velika potrošnja goriva.mora biti usklađena sa mrežom međunarodnih koridora. telekomunikacijske veze.. ali na znatno nižoj razini od međunarodnih.magistralni – sve bogatije i bolje od lokalnih. bez tržišne konkurencije → sukus toga je nekvalitetna prometna usluga . sigurnost) 17. skromna oprema mala brzina.priključuju se vagoni za automobile .lokomotiva – pogonsko vozilo . pred blagdane → prilagođeni su turističkim tokovima Turistički → povezuju mjesta velike udaljenosti .prateće objekte .donji i gornji ustroj pruge . postaje.gradi se odjednom.nadgrađe – za prihvat putnika ili tereta .prednosti željeznice: izuzetno mala razina zagađenja i devastacija prostora 16.konstrukcija – postolje s uređajima za kretanje i kočenje .infrastruktura iziskuje redovito održavanje .

manje zabave. Privatni zrakoplovi . elastičnost u odabiru rute između luka. radni kolektiv . Ugovorom o «charter» prijevozu utvrđuje se obveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevoz funkciju i turist.značajke zračnih luka – vrlo skupe 30.bazira se na višem stupnju popunjenosti (80-90 %) i na nižoj kvaliteti prometne usluge/manja udobnost. manevarske površine. servisni uređaji za zrakoplove. zrakoplovnih kompanija ili ekonomskih subjekata i udruženja. Pomorski promet – ograničen na linijski servis. kapaciteta i udobnosti . .namjena zrakoplova vidljiva je iz njegovog maksimalnog dometa. sigurnost. Infrastruktura zračnog prometa .nedostaci – mala brzina. objekti i oprema za prihvat putnika i tereta.više uzastopnih prijevoza .omogućuju mobilnost i elastičnost prijevoza u odabiru destinacije.) 27.. agencije da obavi prodajnu funkciju. Linijski promet – osnovne značajke stekao i u ostalim prometnim granama .. srednje (od 3000 do 5000 km) i velike (do 12 000 km) .sezona – vremenski 28. vremena početka i završetka putovanja 29. uračunata podkapacitiranost 26.24. skromnija ponuda jela i pića. stvarni kapacitet. 31.prednosti – veliki kapacitet.jedan prijevoz (iznenada) . Izvori financiranja su banke ili fondovi koji se bave avionskim poslovanjem i zainteresirani lokalni organi vlasti. niska kvaliteta usluga 13 .dva tipa prodaje karata 1. stajanke. prekapacitiranost (neugodnosti) 2.najekonomičniji je charter na vrijeme jer je omogućen uzastopni prijevoz turista. «Charter» promet – 10 % zračnog prometa . a zrakoplov leti prazan samo na prvom i zadnjem letu → povećana ekonomičnost zbog niže cijene prijevoza i atraktivnosti turističkog aranžmana . površine za prihvat ostalih prometnih grupa i pristupne prometnice .piste. lokalnih vlasti.red letenja . kružna putovanja i izlete.dio kapaciteta (više agencija) . objekti i postrojenja sigurnosti leta.zračne luke → u pravilu veliki gradovi .oblici chartera – cjelokupni kapacitet zrakoplova (sport) .veliki je problem popunjenost kapaciteta jer na troškove se ne može utjecati . racionalno korištenje prostora bez prekomjerne udobnosti 25. letački park.zračne luke → veoma složena infrastruktura: . . široki trup radi povećanja kapaciteta (do 600 mjesta). Odrednice aktualnog trenutka zračnog prometa .struktura letačkog parka formira se prema udaljenosti: kratka. . Infrastruktura zračnog prometa je vrlo skupa pa je u pravilu u domeni države. niski troškovi.ograničenje brzine (do 900 km/h) zbog ekonomičnosti potrošnje.

isplativ jedino uz veliki obrt s kratkim stajanjem u luci.putnički terminal → funkcionalan prihvat broda. 35. pristupne ceste. Infrastruktura pomorskog prometa .riječno plovilo 15-20 % . 240 automobila.ti se brodovi predbacuju s južne na sjevernu hemisferu. kvalitetan prihvat putnika. ovisno o turist.to su većinom putnički brodovi. – državne kompanije → – red plovidbe. kontakt s ostalim prometnim granama.turistički proizvod se sastoji od ponude na brodu i ponude u turističkoj destinaciji . Trajekti su brodovi za prijevoz putnika i vozila. 39. Država financira izgradnju pomor. . 41. sezoni 33.međunarodna kružna putovanja smatraju se industrijom – koncentrirana na uskom zemljanom području. 38.prednosti – udio vlastite mase u bruto masi prometnog sredstva: . Kružna putovanja – međunarodna i unutar teritorijalnih voda¸ . 50 vagona . 43 čvora) . Kružna putovanja objedinjuju prometnu i turističku funkciju . 1300 vozila. infrastrukture a djelatnost prekrcaja putnika obavlja državno poduzeće ili specijalizirano poduzeća u privatnom vlasništvu. . brz iskrcaj i ukrcaj.omogućuju dostupnost obalne destinacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način .najveći trajekti = 3000 putnika. Linijski putnički promet – organizira se na ograničenom regionalnom tržištu na kojem postoji konstatirana potreba za prijevozom putnika i vozila. Kao i kod ostalih prometnih grana u pomorskom se prometu luke oblikuju prema koncepciji terminala → kvaliteta usluge 34. ali ima i brodova koncipiranih kao trajekt (900 putnika.32. udobnost boravka i efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana: parkirališta. subvencije za neprofitne. Brodovi velikih brzina – mogu se koristiti na linijama sa velikom i konstantnom potražnjom uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika . a relacije se kreću od nekoliko Nm (nautičkim milja) do nekoliko stotina Nm.kratki boravak u luci. 37. Ferry brodovi – prijevoz vlakova → Baltik → najveći 900 putnika.specifična ponuda – razgledavanje podmorja.vagon 35-50 % 14 .omogućavaju da korisnici servisa po iskrcaju raspolažu vlastitim autom → rezultat uvođenja trajekta → povećana potražnja za brodskim prijevozom . Riječno – jezerski – kanalski promet zajedničko ime → riječni promet . ukrcajno-iskrcajne rampe.putničke luke s terminalima . Izletnički brodovi – do 100 putnika. linije. po uzoru na zračne luke → velik dinamički kapacitet . 40. prijevoz ronioca.velike kruzere sve veći broj korisnika doživljava kao masovni turizam → turisti veće platežne moći koriste manje plovne jedinice do 100 putnika gdje je cijena do 10 puta veća od velikih kruzera. 42. komfor sličan kruzerima 36. brzina do 15 čv (čvorova).

Telekomunikacijski promet se odnosi n prijenos vijest i informacija. Aktualni trenutak telekomunikacijskog prometa .6 % u ukupnom udjelu kružnih putovanja → cca .održavanje obala. Poštanski promet ne može pružiti brzinu telekomunikacijskog prometa.cesta 1 . .pomorski promet nema problema sa održavanjem plovnog puta 48. 52. mala brzina. Budimpešta. turisti uživaju u pogledu na obalu Izleti – rijekama – obogaćivanje turist. . Sličnosti i razlike s pomorskim prometom .. nejednaka obilježja rijeka .Internet i rezervacije internetom .željeznica 2 . novca i pisama. Dunav. međutim u osnovama poslovanja još uvijek zakonski vrijede ugovori. -omogućava veliku brzinu i kvalitetu prijenosa 49. traži visokoobrazovane kadrove. pisani dokumenti koje je nemoguće razmijeniti bez pošte. Telekomunikacija u turizmu – mogućnost komuniciranja na godišnjem odmoru s rodbinom. . proizvoda destinacije (Venecija.pomorski promet ima više zatvorenih prostora . signalizacija. dubine. poslovnim partnerima .suvremena oprema. ljudi. veliki stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama. – učinak po zaposlenom . služba za praćenje vodostaja.nedostaci – neelastičnost u odabiru rute.svjetska statistika uopće ne bilježi udio riječkog prometa u turizmu.dimenzije plovnog puta utječu na kapacitet brodova → najveći imaju kapacitet 400 putnika.neprekidno nudi nova i kvalitetnija rješenja.terminali teže koncepciji ostalih prometnih grana 47. 50. Riječna infrastruktura – terminali za prihvat i prekrcaj putnika i tereta .zatvoreni prostori su manji. zimovnici. vodotoka.Poštanski promet je prijenos roba malim pošiljkama.) 46. Rusija. prijateljima.pomorski ima veće kapacitete .pomorski promet ima elastične rute .tendencija izbjegavanja rascjepkanosti sustava i uspostava globalnog – još kvalitetnijeg i jeftinijeg sustava. ledolomci. 45.. Kružna putovanja → 7.kamion 50-70 % 43. pristaništa .rijeka 13 .poslovanje turističkih subjekata nemoguće je bez telekomunikacija 51. ali je on vrlo značajan u nekim prometnim destinacijama: Venecija. 15 ..

5. komfor.povremeni prijevozi u kojoj se ravnomjerno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija. Turistički prijevoz željeznicom na velike udaljenosti -retro vlakovi (početak 20 st. 7. sportski klub. plaž-bus -izbjegavanje problema parkiranja 8. -odabir autobusa ovisi o raspoloživom voznom parku.ostale uvjete 9. vrtić. Višednevna putovanja busom su privlačna zbog bogatstva i raznolikosti turističkog sadržaja tijekom prijevoza i povoljne cijene u odnosu na druge grane iste elastičnosti.visinu naknade . sindikat Vrste izleta – tematski sajmovi.trajanje najma . te vozila specijalne konstrukcije -specifična turistička ponuda gdje je cijena ulaznice uključena u cijenu prijevoza. 1. Kombinirana putovanja – uključene i druge grane prometa -pridonosi atraktivnosti putovanja i bogatstvu turističkog sadržaja -povezivanje emitivnog i receptivnog tržišta autobusom → jedinstven turistički proizvod → bus putuje prazan u jednom smjeru samo na početku i kraju sezone.). Žičare i uspinjače 16 . veličini potražnje.vrstu vozila . kult. sport.POGLAVLJE 5. 4. Prometna funkcija višednevnih putovanja obavljaju tur-operatori ili agencije vlastitim autobusima → busevi najveće udobnosti i dodatnog sadržaja. Ski-vlakovi – veliki kapacitet. luksus. noćenja. 12.najam automobila – za turiste koji su stigli drugim prijevoznim sredstvima . Turističku funkciju – agencija: ugostiteljska usluga. Za putovanje agencija može koristiti svoje buseve. prirodne ljepote. 10.Autobusni izleti: a) namijenjeni turističkom tržištu . udaljenosti.ugovor o najmu obuhvaća: .obnova uskotračnih željeznica 11. zabava. buseve druge organizacije i prijevoznike. organiziraju se kada postoji dostatna potražnja b) namijenjeni zatvorenim grupama .-povijesni spomenici.automobili (off road. ugostiteljstvo. motocikli. 6. . shopping 2. minimalno degradiraju prostor. platežnoj moći… 3. Lokalne turističke linije: ski-bus. bicikli) . Panoramski prijevozi → karakter kružnih vožnji -nositelji: autobusi različitih karakteristika i kapaciteta. kazalište. vodič. Panoramski prijevoz željeznicom – koriste se u svrhu visokih ekoloških standarda. Iznajmljivanje cestovnih vozila pridonosi atraktivnosti turističke destinacije .prijevoznička funkcija. koncert. tek sekundarno turističko (škola. ne zagađuju prirodu.

kraćih putovanja. Mediteran. Međunarodna kružna putovanja . Britanija.receptivna područja: Karibi. padobranski skokovi. Zračni promet za turiste s posebnim zahtjevima: fotografiranje.podesna za nagibe do 20 % . 19. Njemačka. . 14. -međunarodna kružna putovanja razlikuju se po vremenu trajanja (od 3 do 15 dana).zračni tramvaj. sunce. 21. -prijevoz pružaju obiteljska brodarska poduzeća. 18. dopunjava ukupnu ponudu destinacije. gradova i luka. ugostiteljska ponuda -obiteljski posao . 22. -niska cijena. 15. platforme se opremaju pokretnim trakama i drugom opremom koja olakšava. sa jednostavnom ponudom →more.vučnice . a uspinjača uz zemlju i mehanizme na zemlji. nacionalnih parkova. Daleki Istok i Aljaska. Pomorska kružna putovanja: međunarodna i unutar teritorijalnih voda. 23.prometnu funkciju obavlja brodar. . Kruzeri unutar teritorijalnih voda specifični su za zemlje sa razvedenom obalom. prirodne ljepote. Porast zanimanja za brodove do 100 turista.posebno građeni brodovi. 16.panoramski prijevoz -razgledavanje morskog dna. a u većini prodaju vrši agencija. posjet kult. Panoramski letovi – atraktivan oblik turističke ponude.u izvedbi na stupovima omogućava razgledavanje. pa se sve češće koristi kao dio turističkog proizvoda destinacije.koriste se za svladavanje strmih i kratkih lokacija. 17 .u porastu broj mlađih turista.sedežnice . imućnih kategorija. Uspinjače – izuzetno su atraktivne i pridonose privlačnosti turističke destinacije . kvaliteti usluge vezane uz cijenu (60-1000 USD/dan/osobi) i turističkoj ponudi.razlika – žičara je vezana uz žicu. ubrzava i oslobađa napora korisnike. snimanje. Izleti brodovima i panoramski prijevoz – izuzetno popularni i bitno pridonose atraktivnosti turističke destinacije. obitelji s djecom. 20. 17. sjeverna Europa. gastronomija. V.emitivna područja : SAD. prirodne ljepote. . Tržište pokazuje blagi pad interesa za velike brodove. povijesnim znamenitostima. Trendovi razvitka žičara – početne i završne točke poprimaju osobine terminala. 13. . Panoramske željeznice – najsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektro pogon. Vrste žičara: . .-sličnost – transportiraju predmet putovanja s jednog mjesta na drugo .s kabinama . Francuska i Italija. arheoloških nalazišta.

opskrba 26. Marine –namjena: -prihvat i čuvanje brodova -pružanje ugostiteljskih usluga -trgovinske usluge -sport-rekreacija . 18 .najma plovila 25.djelatnosti u marinama . Ynagtze. gradova i dijelova grada -organizatori: brodarska poduzeća i privatni poduzetnici -prodaja: turističke agencije ili samostalno. -emitivna tržišta: V. ruske rijeke. Njemačka. SAD -turisti veće platežne moći -cijena usporediva s morskim -prijevoznu funkciju obavlja brodar. Dunav. Missisipi i kanadska i američka jezera.24. -prometna funkcija nautičkog turizma realizira se posredstvom: . Izleti i panoramski prijevozi -jednostavan. buking turistička agencija ili tur-operator sa razgranatom mrežom poslovnica 28. kratkotrajan. Rajna. Turističke riječna kružna putovanja -receptivna tržišta: Nil. Nautički turizam – zasniva se na plovidbi ili boravku u plovilima ili jahtama koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika. Britanija. veliki kapacitet. razgledavanje prirodnih ljepota. skromna oprema broda i turističkog sadržaja -izleti se mogu kombinirati sa panoramskim vožnjama. Laba. Rona. Marine razlikujemo prema: a) konstrukciji -američki -europski -mediteranski tip b) namjeni -komercijalne i sportske c) korištenju -stacionarne -tranzitne -kombinirane 27. biljnih i životinjskih vrsta.

potrošača 2. M R I -materijal -roba -informacija E LJ -energija -ljudi 1. ljudi i informacija u turističkoj destinaciji i njenom okruženju. E i LJ na području poduzeća ciljem ostvarenja najveće profitabilnosti. Makrologistika je optimalizacija tokova M. korisnika. -da bi posjetitelji turističke destinacije mogli na kvalitetan način koristiti sve elemente turističke ponude. Elementi logističke funkcije: -vanjski prijevoz -unutarnji prijevoz -rukovanje materijalom i robom -upravljanje zalihama. točka kupca. a korisnici u turističkoj destinaciji uživali u kvalitetnom turističkom proizvodu. R. J. neophodno je optimaliziranje tokova tereta. proizvodnja i prodaja. J. robnim tokovima. 6. R. -funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude u optimalni sustav turističke destinacije moguće je jedini logističkim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi. -logistika nabave-optimalizacija tokova od skladišta dobavljača do skladišta nabave -logistika proizvodnje – od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda -logistika prodaje – od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca -temeljni zadaci logistike su svladavanje prostora i vremena. R. točka primitka→3. J. regija. E i LJ u poduzeću →poslovna logistika. 3. -logistika kao aktivnost –predstavlja skup planiranih koordiniranih i kontroliranih aktivnosti kojima se djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija. R. roba. 4. točka isporuke→2. J. energije i ljudi s ciljem ostvarenja većeg ekonomskog efekta.POGLAVLJE 6. Logističke funkcije su nabava. država ) Mikrologistika je optimalizacija tokova M. 5. E i LJ kako bi svi poslovni subjekti profitabilno poslovali. Logistika je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda optimalizacije tokova materijala. informacija. Pretpostavke logističkog koncepta turističke destinacije -u turističkoj destinaciji za trajanja sezone broj ljudi mnogostruko se povećava što uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potražnji za proizvodima i uslugama. 19 . E i LJ na širem zemljopisnom području (grad. kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovine do prerade i dalje do konačnog potrošača. 1. -logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem. Logistika u turizmu – planira i organizira tokove M. Njen cilj je optimalizacija tokova M.

ljudi. sportskih i rekreacijskih sadržaja -fizička dostupnost putničkih agencija. energijom i vodom logistički se ne može utjecati ali na poljoprivredne i industrijske proizvode DA (vidi shemu na str. prijevoz…. umjetnine. 175 i 176). -na snabdijevanje el. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. 8. zdravstvenih i stom. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća logistički organizirana turistička i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana uz turizam na području turističke destinacije. Logistički koncept turističke destinacije -ciljevi: -snabdijevanje hotela. bez ugrožavanja svojstava i kvalitete. poduzeća na području turističke destinacije mogu efikasno poslovati. kako bi se procesi proizvodnje u kojima će sudjelovati nesmetano odvijali. vrstu usluge. korištenje dodatnih sadržaja …. 20 .-povijesnih objekata. poštanskih ureda. 10. -hotelsko turistička poduzeća-poseban zadatak logistike opskrbe hotela materijalima uz planiranje i održavanje zaliha. planirale kapacitete prometnih sredstava -trgovačka poduzeća –cilj-opskrba robom široke potrošnje→potrebno je dimenzionirati zalihe koje garantiraju redovito snabdijevanje uz najmanje troškove -kada promet kvalitetno obavlja svoju funkciju. sadržaja -dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana -logistika turističkih destinacija obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. Skladišta – svrha je pružanje sigurnog i tehnički ispravnog smještaja materijal i robe . Kvantitativne i kvalitetne promjene u turističkoj destinaciji za vrijeme trajanja turističke sezone -u turističkoj sezoni mnogostruko se povećava potreba za: -proizvodima široke potrošnje -uslužnim uslugama (ugostiteljstvo. ljudi. informacija i energije na unaprijed definiranom području. -turističke agencije-trebaju kvalitetne tokove informacija da bi : razradile politiku nastupa na tržištu. 12. -boljim efektima pridonosi usklađivanje tokova dolaska i odlaska gostiju s obzirom na način dolaska. ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata -snabdijevanje trgovina -fizička dostupnost smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i trgovina -fizička dostupnost kult. 11. monografije. Dimenzioniranje kapaciteta prometnih poduzeća u vrijeme sezone → 4 principa: a) vršno opterećenje b) prosječno opterećenje c) najveći profit d) stalnog popunjenja kapaciteta -kapaciteti prometnica prema i u samoj turističkoj destinaciji 9. informacija i energije prema i u turističkoj destinaciji na određenom zemljopisnom području. sport.7.) -potražnja za proizvodima za kojima ne postoji potražnja van sezone →suveniri. uporabna vrijednost -rezultat je povećana potražnje za prijevozom tereta i putnika.

Optimalizacija zaliha utvrđuje se kontinuiranim praćenjem stanja zaliha→ nužno korištenje informacijsko računalnog sustava.Optimalizacija nabave u turističkoj destinaciji -zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom. 21 . Skladišta u trgovinskoj djelatnosti -veletrgovačka poduzeća imaju skladišta blizu naselja kako bi se omogućilo neprekidno snabdijevanje prehrambenim proizvodima i proizvodima široke potrošnje -minimalne zalihe formiraju se na mnogo višoj razini nego kod manjih trgovačkih poduzeća. 13. robom i uslugama u pravo vrijeme. 15. Skladište u ugostiteljskoj djelatnosti -skladište mora biti u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta te mora imati zalihe specifičnih proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljske usluge. dok su ukupni troškovi manji što je manja zaliha. osim ako se ne radi o špekulativnom poslovanju ili ako tržište upućuje na nestašice. Zalihe-određuju dva suprotna zahtjeva: a) zahtjev sigurnosti – kontinuitet snabdijevanja proizvodnje turističke usluge b) zahtjev ekonomičnosti – minimalizacija troškova -razina sigurnosti je veća što je veća zaliha. na pravom mjestu i na najpovoljniji način →to je OPTIMALIZACIJA. 14. 17.-umanjenju troška skladištenja pridonose suvremena sredstva s većim radnim učinkom i informacijski sustavi -dugotrajno skladištenje predstavlja propust u materijalnoj ili robnoj bilanci i predstavlja trošak. 16.

pa je redoslijed prometnih grana sasvim drugačiji od teretnog. sigurnost. Odrednice kvalitete prometne usluge u turizmu čine: -udobnost. gustoća i razvijenost -stupanj neravnomjernosti prometne oscilacije u potražnji -organizacija rada -odnos bruto i neto rada prometnih sredstava -uvjeti prijevoza-kvaliteta prometnice 4.POGLAVLJE 7. redovitost cijena. dodatne usluge tijekom prijevoza i mogućnost prijevoza ″ od vrata do vrata″ . Ekonomičnost prometnog sredstva ovisi o : -masi koja pokreće kW(kiloWat ) snage -angažiranoj snazi po km i tekući km -masi prometnih sredstava po putničkom mjestu -potrošnji goriva po satu -cijeni nabave novog prometnog sredstva -fizičkom vijeku trajanja prometnog sredstva -broju zaposlenika po prometnom sredstvu -prosječnom broju sati rada dnevno -brzini prometnog sredstva -vrsti prometnog puta i njegovim troškovima -vrsti pogona prometnog sredstva -stupnju ekonomskog korištenja pogonske energije Najekonomičniji je vodni (pomorski. 5. odnosno gospodarstva-subvencije države-prijevoz na otoke. poticaji za brdska područja. b) korisnika prometne usluge-određuju tržišna kretanja. -ostvaruju se preko prometnog sustava: infrastrukture. pa željeznički. nacionalni parkovi. točnost. prometnih sredstava i signalnosigurnosnih uređaja -korisnici prometnih usluga smatraju da kvaliteti najviše pridonose brzina i udobnost 2. odnosno iznos koji je spreman platiti. Aspekti utvrđivanja troškova u prometu a) prometno poduzeće-troškovi prometne usluge u pravilu su veće od troškova prometnog poduzeća. 22 . pa unutarnji). cestovni i zračni. Čimbenici koji utječu na vrijednost prometne usluge su : -vrijednost prometnih sredstava-prema prometnoj grani -obim prometa-broj prevezenih putnika -udaljenost prijevoza -stupanj iskorištenosti prometnih kapaciteta -prometna infrastruktura-kvaliteta. 1. 3. Vrijednost prometne usluge se sastoji od: -prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava -vrijednosti utrošenog rada u njezinu proizvodnju -vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma. c) društva. U turističkom prometu značajniji su neekonomični kriteriji. jer prijevoznik uračunava barem prosječnu profitnu stopu. brzina.

najamnine i zakupnine. mazivo. priprema. premije osiguranja. Vozarina u prometu je cijena prometne usluge koju snosi korisnik.rastu brže od rasta prometa d) regresivni – povećanjem prometa opadaju. oni su manji. zajednički. direktni -stupanj iskorištenosti kapaciteta-fiksni i varijabilni -odnos između planiranih i stvarnih – putokaz za analizu uspješnosti poslovanja. charter b) administrativno – je instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politikeželjeznički promet. 11. održavanja -sudjelovanje u prometnom procesu-proces prijevoza. indirektni -pojedinačni – posebni. 12. prigradski c) od strane udruženja-sprečavanje nelojalne konkurencije – u međunarodnom linijskom zračnom prometu to čini IATA d) samostalno – od strane prijevoznika-privatnih poduzeća vodeći se tržišnim kretanjima. amortizacije. plaća. Utvrđivanje vozarina – na četiri načina: a) slobodno-utvrđuje se prilikom sklapanja ugovora između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge→izleti. neposredni. najamnine i zakupnine b) relativno fiksni troškovi –nastaju aktiviranjem svakog novog kapaciteta→zbog veličine uloženog kapitala fiksni se troškovi pojavljuju u većoj masi. Kriteriji podjele troškova u prometu: -prometna grana-velika razlika u nabavnim cijenama prometnih sredstava. linijski brodski. amortizacija. usluga. plaće … b) za utvrđivanje odnosa troškova s prihodom najznačajnija je razlika između ukupnih fiksnih i prosječnih fiksnih troškova -ukupni fiksni troškovi ne ovise o veličini prometa -prosječni fiksni troškovi – obrnuta proporcionalnost→ što je promet veći. troškovi grijanja i rasvjete. vijeku trajanja i troškovima infrastrukture -izvor nastanka-troškovi materijala. potrošnja materijala 10. Vrste fiksnih troškova : a) amortizacija sredstava za rad.6. Fiksni troškovi – neovisni o veličini prometa. osiguranje sredstava za rad. 23 . Nepromjenjivost fiksnih troškova može biti potpuna ili uvjetna pa postoje: a) apsolutno fiksni troškovi –troškovi kapitala. Razlikujemo kretanja varijabilnih troškova: a) proporcionalne-rastu dinamikom identičnom dinamici povećanja prometa b) degresivni –rastu sporije od rasta prometa c) progresivni . plaće. organizacija i prodaja prometne usluge -mjesto nastanka. nacionalni zračni.početno-završna faza i faza prijevoza -onoga koga opterećuju -opći – režijski. 7. 9. postoje kada se promet uopće ne odvija 8. Varijabilni troškovi-uvjetovani su veličinom prometa -najznačajniji su: gorivo.

progresivno i degresivno. mazivo. Značajke troškova u cestovnom prometu -udaljenost – i s ti povezani troškovi održavanja (gorivo. 18. održavanja donjeg i gornjeg stroja. Određivanje vozarine u željezničkom prometu -određuje ih država -udio putničkih vozarina u ukupnim vozarinama je mnogo manji od udjela teretnih vozarina. plaće -visina – naknade za korištenja infrastruktura. -cijena prijevozne usluge izračunava se na temelju prosječne popunjenosti kapaciteta koji iznosi 70 %. Određivanje vozarine u zračnom prometu -država određuje iznos vozarine u nacionalnom zračnom prometu na linijama koje su od posebnog državnog interesa. čišćenje) -vrijeme – takse za vozila. -vozarine ovise o duljini i mogu biti proporcionalne. 16.13. Međuovisnost vozarine i prometne potražnje -kad potražnja ima oblik neelastičnosti (prijevoz u bolnicu. troškovi samog prijevoza. Troškovi u zračnom prometu a) troškovi na zemlji – amortizacija i održavanje poletno-sletnih staza. režijski troškovi b) troškovi prema onome koga terete 17. gume. -u međunarodnom linijskom prometu razinu vozarina određuje IHTA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika) štiteći interese zračnih prijevoznika. infrastrukture i suprastrukture. -ostali cestovni prijevoznici utvrđuju cijenu usluga posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom. degresivne i preferencijalne . Vozarine u cestovnom prometu -nalaze se izvan izravnog upliva države (izuzetak su gradski i prigradski promet koji su u vlasništvu komunalnih poduzeća-lokalna tijela uprave određuju cijenu prijevoza usluge i frekvenciju voznog reda). osiguranje. Osnovne značajke troškova u željezničkom prometu: a) operativni troškovi: troškovi prodajne funkcije. troškovi goriva. potrošni dijelovi. plaće osoblja -dio ovih troškova je fiksan a dio varijabilan. brzina i udobnost. 24 . troškovi održavanja voznog parka. progresivne. -na cijenu usluge utječe: kvaliteta usluge. Polazna osnova za utvrđivanje je: a) udaljenost b) dva razreda S udaljenošću vozarine mogu rasti: proporcionalno. amortizacija. 15. -određuje se još i slobodnom pogodbom između zračnog prijevoznika i naručitelja (u charter prometu). plaće osoblja. troškovi prodaje i promocije b) troškovi u zraku– amortizacija i održavanje aviona. 19. 14. maziva. prijevoz navijača) ili poduzeće ima monopol→ povećanje cijena može ići od iznosa kada promet prestaje→korektor državna tijela ili tržište -kada na tržištu postoji tržišna konkurencija – kontinuirano se prati ponašanje konkurencije i potražnje kako bi kvalitetom i cijenom osigurala stabilna pozicija na tržištu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful