PROMET U TURIZMU

SKRIPTA POGLAVLJE 2. 1. - prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije od početne do završne točke - promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke 2. Opća teorija sustava Temeljne pretpostavke opće teorije sustava: -sustav je dio veće cjeline, -izračunavaju se i definiraju veze s okružjem, -elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, -uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava, -ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme. 3. – opća teorija sustava – interdiscipliniranost - i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog mišljenja upućuju na obvezatan timski rad u izučavanju pojave primjenom opće teorije sustava. - sustavni pristup predstavlja složene pojave pa rezultati analitičkog pristupa odstupaju od stvarnog stanja -prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premještanja ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke. 4. Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na određenom području. 5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalna Pregledno se može pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima hijejarhijske ovisnosti čine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti čine njegovu horizontalnu strukturu. - vertikalna je ustvari prometni sustav (točka 2.) koji definira modalitete međusobne. usklađenosti preostalih elemenata na lokalnoj državnoj i međunarodnoj razini (elementi tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode). - horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i željeznički) vodeni (pomorski, riječni, jezersko kanalski) zračni, prijenosne trake, poštanski, telekomunikacije i prijenos el. energije. LJ – ljudi P – polazišna točka D – dobra OT – odredišna točka E. energija T - teret

V – vijesti 6. Značajke prometnog sustava – složen sustav - veliki broj različitih elemenata (prometni sustav) - veliki broj elemenata sa značajkama sustava (promigrane) - međunarodni karakter prometa - organizacijski zahtjevni prometni procesi →poprima značajke prometnih lanaca - sve stroži sporedni procesi u odvijanju prometa -interesno međusobno povezivanje prometnih organizacija. Između svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi: -glavni –svladavanje udaljenosti u vremenu, te -sporedni- u funkciji glavnih. 7. Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do OT. -tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju odvijanje samog procesa reprodukcije, -izrazito su podložna tehničko-tehnološkom progresu, -nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke, -elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba. Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehničku razinu prometnog sustava odnosno podsustava svake prometne grane. 8. Značajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamično mijenjanje tehnoloških značajki zbog postizanja profitabilnog poslovanja poduzeća. - do 70-tih g. dominantno je bilo povećanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija - od 70-tih i mala potrošnja nafte, ograničena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost 9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V. Ljudi → su putnici → turisti → otuda putnički promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanja Predmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredište sudjeluju u procesu materijalne proizvodnje→ teret → teretni promet Energija → specifična sredstva prijevoza i radni postupci Vijesti → najpropulzivniji segment prometa u svijetu 10. Prometni proces je dinamičko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. - tri osnovne faze prometnih procesa: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. završna faza Ako su organizacijski usklađene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj prometni proces koji teče neprekinuto, čiji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu, podrazumijeva i višu kvalitetu prometne usluge). Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta prometne usluge. 2

voda. kapacitete radi zadovoljavanja potražnje. -prometna usluga (nematerijalna) ne može koristiti blagodati skladišnog poslovanja radi prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera između proizvodnje i potrošnje. 40 čv putnički promet) → 27 puta ekonomičnije nego cestovni i 8 puta ekonomičnije od željeznice).11. Prometni put je medij za prijevoz P i T.200 članov a posade. nakon toga se smatra zastarjelom.veličina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika . a neposredno i ciljeve ekonomske politike. Prometna infrastruktura i prometna politika . male brzine – 15 čv teretni promet.u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potrošnje. -veličina prom. Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj relaciji. životne navike. životni standard.predviđeni budući promet . 15. potražnje je proporcionalna broju stanovnika i visini životnog standarda. pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje prometa . ali i izbjegavanja gubitaka u poslovanju zbog prevelikih kapaciteta. Značajke prometne infrastrukture – visoka investicijska ulaganja. Problematika dimenzioniranja kapaciteta → zadovoljenje potražnje → predimenzioniranje donosi gubitak . zrak -oko 70. 3000 putnika + 1. određivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike.rezerve kapaciteta Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu: -odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima -predstavljaju jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom.po fazama grade se samo magistralne ceste .veličinu i strukturu. pravaca.najmanje ekonomičan je zračni promet 12.veličina kapaciteta prometne infrastrukture . vijek trajanja 50 g. . neke su u funkciji preko 100 g. odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom. Značajke prometne potražnje: -prometna poduzeća čiji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge. susreću se s dilemom kako dimenzionirati prom. . značajke nacionalnog gospodarstva i uloga u svjetskom gospodarstvu određuje stanovništvo. -početna i završna točka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje veća prometna potražnja. te prijenosu E i V. te prijenos E i V od P do OT. 13.najekonomičniji je prijevoz vodom (500. 3 .8 % zemljine površine sačinjava voda.000 dwt tereta. statičkog karaktera. Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu P i D. . kopno.moguća gradnja i putem koncesije 14. -statičnog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja – najčešće 50 godina. 16. . infrastrukture) -ulogu investitora ima država.

kako bi sa što manjim prometnim parkom zadovoljila očekivana prometna potražnja. popunjenost kapaciteta. zaštita interesa putnika. Optimalni kapacitet – predstavlja onu veličinu kapaciteta koja je u mogućnosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava. 17. modalitete pa čak i vrijeme realizacije. time i efikasnost korištenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene veličine Obrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnog sredstva.. te ovisi o prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogućnostima. cijeni i kvaliteti prometne usluge. 19.prometna potražnja u turizmu brzo mijenja pravce. . 20. broj putnika ili količinu tereta. vijesti ili energija. 18. oporezivanje. -ovisi o značajkama prometnice. Prometni učinak – ne može se odrediti jednom mjernom jedinicom već se u iskazivanju prometnog učinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm –putnički km. Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta. odnosno skladišnog prostora za teret) Prometni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost broj PS. -ne postoje dvije države s istom prometnom politikom -prometna politika je dio gospodarske politike države: administrativna regulacija mjere vlade (željeznica). a da pri tome ostane na raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj većih neravnomjernosti prometnih tokova. Kapacitet prometnice je propusna moć . .prazne vožnje svesti na nužnu mjeru -umijeće organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodišta potražnje. pmputnička milja. receptivna prometna područja. tkm – tonski km. mogućnosti supstitucije drugom prometnom granom i prometnim sredstvima Kapacitet terminala Prihvatni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost istodobnog prihvata određenog broja PS. broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu.prometna potražnja u turizmu ovisi o : sklonosti potrošnji. P i T koja se prekrca na lokaciji terminala u određenom razdoblju – odgovara propusnoj moći kod prometnica.životni standard dominantan je čimbenik za veličinu turističke. . Odrednice prometne politike: 4 .statički kapacitet → sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost) . tm-tonska milja. teret.dinamički kapacitet → ukupan broj P i D preveze u određenom razdoblju. P i T – prihvatni kapacitet(određena je brojem lokacija za prometna sredstva te veličinom objekta za putnike. Prometna politika je ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država. a to je veličina koja izražava broj prometnih sredstava. btkm-brutotonski km) = najveća vrijednost je mogućnost usporedbe veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati. pa analogno i prometne potražnje. . Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se ljudi. vlasnika tereta 21. cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama.

Promet –predmet znanstvenog istraživanja Najveći utjecaj na spoznaju da se ne može znanstveno istraživanje prometa prepustiti isključivo ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvršio je tehnički i tehnološki napredak. a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog proizvoda. . a za države u razvoju i tranziciji je neophodan za unapređenje vanjskotrgovinske robne razmjene i cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima. razmjena intelektualnog kapitala i informacija.ciljevi razvitka prometnog sustava (realni.promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim načelima -uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva -logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja. 22.društveni – gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito destimulativno) . Zbog toga je promet gospodarska djelatnost. posebni i detaljni) . a povijest gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa.udio prometa u većini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo veći. Promet briše barijere fizičke udaljenosti .prometna ponuda (to je rezultat dosadašnjeg djelovanja prometne politike) .promet troši cca 30 % svjetske energije.Internet Za razvijene države promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i društva u budućnosti. 23.prijevozom se povećava cijena proizvoda. radne snage → smanjenje cijene proizvoda. . opći.tehnološki napredak (stalno prilagođavanje radnih postupaka) . 5 . potrošnje. .neekonomski uvjeti i ograničenja (ekološki i sigurnosni zahtjevi). O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda. a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tržištu.. Promet je zaslužan za globalizaciju Društveni razvitak – razmjena sredstava za rad i predmeta rada. dugoročni.zemljopisno – prometni položaj države (objektivni parametar koji određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost . . -javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u većini europskih država-kapitalno intenzivna djelatnost 25. Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu Povijest razvitka ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka. 24. Ekonomska uloga prometa: . ostvarivi.mogućnost države da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervni kapaciteta i mogućnosti ukoliko takve postoje) . ali na drugom mjestu može postići još višu cijenu . Karakter prometne potražnje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost.promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje. Promet je uslužna djelatnost. Uz to razvoj prometa uključuje i pravni aspekt.nema velikih skladišta ni zaliha.prometna potraživanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture) . .

dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe . oplovljavanje svijeta. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada počinje njegov intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromašnijim slojevima društva. Najprije su koristili debla. Novi pronalasci. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti. Nakon što je sredinom 20. morskog puta do Indije. oblikovali su splavove. Čvršća konstrukcija morskih plovila. -porast prometa putnika i tereta 5. Nakon što je pripitomio divlje životinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva. stoljeća pisma zamjenjuje telegraf. -zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja.POGLAVLJE 3. Diesel-dizelski motor Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca. automobil postaje dostupan širim društvenim slojevima S pojavom aviona (1903. stoljeća prometni sustav strukturno oblikovan na način koji je i danas prisutan. svoju obitelj i pleme. -cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija. Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. oblikovanje prometne grane Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu počinju javljati velike promjene. Polovicom 19. Daimler-benzinski motor -1897. istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. -porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava. a uvođenjem masovne proizvodnje (Ford) između dva svjetska rata. U antičko doba se doživljava značajno unaprijeđivanmje prometa. -1876. Razdoblje Rimskog carstva obilježeno je porastom broja kola s usavršenom konstrukcijom kotača. -tijekom povijesnog razvoja željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja. Vrlo je važna gradnja kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km. svjetskog rata dostupnima postaju udaljena područja-turizam poprima globalni karakter. Sinergijski učinak prometa i turizma Danas se odnos između prometa i turizma najbolje ogleda u verificiranoj činjenici da vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od 6 . ulovljene životinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe. uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapređenja. kada se životinje posebno pripremaju za promet. 1. otkriće kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautičkih karata omogućili su otkrića Amerike. -uvođenje novih oblika organizacije prometa. 2. 6. 3. dubljenjem su ih povećavali. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost 4. Neprijeporno je da je pojava željeznice (1829. Pozitivan utjecaj turizma na promet: –intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture. Prvi oblici prometa i njihova uloga Promet se javlja u prapovijesno doba kada je čovjek prehranjivao lovom sebe. a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije. Birajući mjesta življenja uz vodu.

i moguće ju je promatrati kao podsustav turizma. mirovanje prometnih sredstava iziskuje velike izgrađene površine. te potreba za velikim površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi. procesa ugostiteljskih i smještajnih usluga.Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom području. 10. prometa. Prometni proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim od agencije. a po isteku vijeka trajanja prometna sredstva potrebno je razgraditi i učiniti neškodljivima -smanjenje sigurnosti u prometu. -odabir duljih i građevinski nepovoljnijih trasa čime se uzrokuju viši troškovi izgradnje infrastrukture. ekonomski i pravni elementi Horizontalna struktura sustava: djelatnost posredovanja. kako bi područja ekološki sačuvala i u njima razvijali turistički sadržaji. Organizatori prometnog procesa u turističke svrhe mogu bit prometna poduzeća ili turističke agencije koje to mogu činiti svojim prometnim sredstvima ili unajmljenim od prometnog poduzeća. Da bi učinci turizma kao sustava bili optimalni neophodna je usklađenost elemenata u horizontalnom i vertikalnom smislu i to na način: -na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i sredstava za prijenos informacija. 7. 7 . Ograničavajući utjecaj turizma na promet obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. -na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija. 8. tehnološke. djelatnost ugostiteljstva te ostale djelatnosti. štetnih plinova i tvari. prometno-putničkih terminala. prometna djelatnost. posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja. 11.privi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije. hotelskih i ugostiteljskih objekata. djelatnost smještaja. Prometna djelatnost se bavi prijevozom turista od mjesta boravka do turističke destinacije. ekonomske i pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga smještaja. 14. Prometna djelatnost je element sustava turizma. Turizam kao sustav je skup elemenata tehničke. Struktura turizma kao sustava Vertikalna struktura sustava: tehnički. procesa prijevoza i prekrcaja turista. . 13. organizacijski. 12. Između elemenata horizontalne strukture postoje jednakovrijedni (ravnopravni ) odnosi. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. -infrastruktura postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine i vizualno degradira prostor. 9.učinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i u drugu djelatnost. tehnološki. dok vertikalnu strukturu karakterizira hijerarhijska povezanost. -kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke. jer se time determiniraju mogući prometni pravci i određuje gustoća prometne infrastrukture. Elemente turizma kao sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu. organizacijske. ugostiteljstva.

tehnološka. međudržavnih sporazuma. zračni. Sustav turizma je otvoreni sustav. telekomunikacijski i poštanski promet (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema dijelovima procesa proizvodnje prometnih usluga -tehnička. odnosno podsustav turizma.-na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti. 8 . tehnološka. investiranja. međunarodnih konvencija. te usklađivanje dijelova tehnološkog procesa. Glavni procesi u sustavu turizma: -prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije -prijevoz po turističkoj destinaciji radi korištenja turističkih sadržaja -prijevoz od turističke destinacije od mjesta boravka -prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turističke destinacije radi snabdijevanja -posredovanje u informiranju o turističkoj ponudi -posredovanje u korištenju turističke ponude -priprema i pružanje usluga smještaja u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga prehrane u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga (zabavnih. organizacijska. U izučavanju sustava obično se pribjegava simplifikaciji sustava na način da se on predstavlja procesima koji su trajno i naglašeno prisutni u sustavu. Pretpostavka za upravljanje sustavom je definiranje glavnih (bitnih) procesa unutar i između sustava. Prometna djelatnost je element sustava turizma.) koje su motiv dolaska turista u destinaciju. prijevoz putnika. promet lebdjelicama. 17. organizacijska. utvrđivanja prodajne cijene. Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju. promet u turističkoj destinaciji. tehnološka. promet tereta i promet ostalih predmeta (horizontalni stupac) Struktura prometnog sustava prema predmetu tehničkim značajkama prometnih sredstava -tehnička. tehnološka. -na ekonomskoj razini usklađenost vrednovanja usluga utvrđivanja troškova. Moguće ju je promatrati kao sustav. izlazak putnika iz prometnog sredstva (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema udaljenosti prijevoza i specifičnoj funkciji u turizmu -tehnička. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet od emitivnog do receptivnog područja. cestovni. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -pomorski. organizacijska. Struktura prometnog sustava prema predmetu prometovanja -tehnička. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -ulazak putnika u prometno sredstvo. R-J-K . -na pravnoj razini usklađenost zakona i propisa nacionalnog karaktera. promet u logistici turističke destinacije (horizontalni stupac) 16. promet žičarom i uspinjačom. sportskih i sl. svemirski promet. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. organizacijska. kulturnih. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet putnika. akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave. 15. označava se kao upravljanje sustavom. željeznički.

19. -osnovni cilj svake turističke države je razvitak prometnog sustava u funkciji turističkog. Ova najviša razina usklađivanja promet i turizma predstavlja pretpostavku za upravljanje sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti. 18. koji će uzeti u obzir sve glavne procese toga podsustava i ostale procese koji se ocijene bitnima. 9 . i na politikama je da efikasnim mjerama te ciljeve i ostvare. kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci. kulturološkim i sociološkim specifičnostima ljudi koji žive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta. pa se nakon toga pristupa njihovom usklađivanju i eventualnoj korekciji. -najprije se definiraju ciljevi tog razvitka. Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi. tada je moguć detaljni pristup. Globalizacija Turizam i promet zbog međunarodnog karaktera bitno pridonose globalizaciji. Usklađivanje prometne politike i politike u području turizma ima za cilj maksimalno valoriziranje sinergijskog učinka. Turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama.Upravljanje sustavom je moguće na dva pristupa: Prvi pristup Ukoliko je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je daljnja selekcija između glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih procesa a prema kriteriju cilja kojega se želi postići u sustavu nacionalnog gospodarstva (razvitak zdravstvenog turizma uz ograničenje razvitka prometa na turističkom području koji nije u funkciji turizma) Drugi pristup Ukoliko je cilj razvijati jedan segment unutar sustava turizma. pa će parcijalnim pristupom optimalizirati dijelove cjeline.

katalizator (manje zagađenje zraka). . oni su nositelji masovnosti u turizmu → udobnost i bogata oprema . sanitarni čvor. u segmentima snabdijevanja nezamjenjivost. potreba za velikim prostorima za kretanje i mirovanje (parkiranje). funkcionalno vezana za automobil.ova sredstva bitno pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju turist.u razvijenim zemljama broj autom. Kamp-prikolice i kamperi . 3.isto kao i prikolice samo imaju vlastiti pogon. .biciklističke staze uz koje je organiziran smještaj. «zone gužvanja» prednjeg i stražnjeg dijela Aktivna sigurnost: ABS.su vozila bez vlastitog pogona opremljena za višednevni boravak. veća čvrstoća konstrukcije putničke kabine («sigurnosni kavez»). Automobil – nezamjenjiv u turističkim tokovima i nositelj individualnog prometa → vlastiti automobil – rent-a-car . ekološki i sigurnosni pokazatelji. dostava hrane i pića.prednosti – izuzetna elastičnost → prijevoz «od vrata do vrata». slobodan izbor početka i završetka putovanja i usputnih postaja. ponudi .konstrukcija: šasija. Bicikl ima sve veću ulogu u turist. ponude destinacije 7. te objekti na području gradova i naselja potrebni za odvijanje prometa. 4.POGLAVLJE 4.autobusi na kat (80 mjesta) . motor i oprema.turistička putovanja i linijski prijevoz 8. prilagođena turistička ponuda . zračni jastuci. Cestovni promet i turizam . brzina. 1. klima. . nema presjedanja. udobnost. Infrastruktura cestovnog prijevoza – svi građevinski objekti koji sudjeluju u prometnim tokovima: početno – završne točke.na raznim emitivnim tržištima djeluju specijalizirana poduzeća za iznajmljivanje 6. jeftinoća.do pojave naftne krize 70-tih težilo se udobnosti i brzini. povoljan utjecaj na zdravlje . 10 .aranžmani u kojima je biciklistički promet najznačajniji dio turist. izrađuju se konstrukcije koje se lakše recikliraju 5. video. je veći od jednog po obitelji . kuhinja.ekološko prometno sredstvo.velike staklene površine. 2. . Turistički autobusi namijenjeni su dugotrajnom boravku putnika.visokopodni autobusi (48-55 mjesta) . veze između njih. a od tad ekonomičnosti.nedostaci: velika potrošnja naftnih derivata. Organizacija cestovnog prometa a) Vlastiti prijevoz – prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom. nasloni za glavu. Sigurnost automobila Pasivna sigurnost: pojasevi. nema komercijalne svrhe → fizičke osobe b) Prijevoz za posebne namjene – pravne osobe – opskrba npr. karoserija. rublja c) Linijski prijevoz – organiziraju prometna poduzeća → objavljuju vozni red za dulje od 6 mjeseci → moraju osigurati određeni vozni park i zaposlenike. stolovi . putovanja .

..nude karakteristične turist.ranžiranje vlakova . loši higijenski uvjeti. parkirališta.dugotrajnost gradnje. i trgov. Putnički terminali – početno – završne točke . Osnovne značajke cestovne infrastrukture: . Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je države (ili lokalne zajednice) Eksploatacija se vrši koncesijom (privatna i poludržavna poduzeća). ugostiteljski sadržaji.. neki imaju ulogu usputnih turist. vijadukti.prodaja putnih karata . Organizacija prometa željeznicom obuhvaća: . točnost i blizinu kolodvora . .kašnjenje → neučinkovita organizacija 11 . trgovine. podvožnjaci. u Hrvatskoj i do 7 mil). vrlo povoljni pokazatelji sigurnosti i utjecaja na okolinu. . . . cijenu. .smeta ih: kašnjenje. 12.jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove (naplata u vidu cestarine. telefonske govornice.točnost dimenzioniranja kapaciteta. tuneli. prodaja karata i prihvat gradskih busa i taxi .izradu voznih redova i njihovo usklađenje na državnoj i međunarodnoj razini . informativna služba.uvođenje novih oblika prijevoza . garaže.dugi vijek trajanja. Željeznički promet .objekti – prometnice. mostovi. nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala komercijalna brzina . neljubaznost osoblja.uvođenje izvanrednih vlakova . ostvaruju znatan prihod. usluge. rekreacija.nedostaci: neelastičnost zbog linijskog karaktera (željezničke stanice).istraživanje tržišta prodaje zbog konkurentnosti cestovnom prometu .utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje ceste slijedi odljev s ostalih prometnih grana. destinacija. sadržaje.praćenje međunarodnih prijevoza . uređaji za upravljanje. pridonose promociji turističke destinacije. terminali. informativna služba. brzinu. niski troškovi eksploatacije. naknade kod registracija.opskrba gorivom.lokacija u blizini ostalih prometnih grana 13. naknada u cijeni goriva.. pranje i čišćenje radionice. .prednosti: mnogostruko veći kapacitet u odnosu na cestovni i zračni promet.putnici cijene: udobnost. ugostit.treba odvojiti pješački promet od autobusnog prometa . signalizaciju i praćenje 9. 10.putnici od željeznice očekuju kvalitetnu prijevoznu uslugu →ona to ne pruža → brzina cca 50 km/h . 11. smještaj.dostupnost svima pod jednakim uvjetima . popravak vozila. zatvorene čekaonice. grijanje.investiranje velikih financijskih sredstava )2-3 mil USD/km.elementi terminala: površina za prihvat autobusa. Prateći objekti – značajna uloga u podizanju opće kvalitete cestovnog prometa .predviđanje rezerve kapaciteta. .planiranje i nabava prometnih sredstava .). presjedanje 14. .

putničke terminale s objektima za boravak putnika .smanjuju obim cestovnog prometa koji u Europi predstavljaju sve veći ekološki i sigurnosni problem 19. skromna oprema mala brzina.donji i gornji ustroj pruge . postaje.putnički vagoni – lokalno.vagoni → vozila s kapacitetom za putnike ili teret . U uvjetima dobro organizirane željeznice vrlo su velike (cijena.magistralni – sve bogatije i bolje od lokalnih.priključuju se vagoni za automobile . . .infrastruktura iziskuje redovito održavanje . pred blagdane → prilagođeni su turističkim tokovima Turistički → povezuju mjesta velike udaljenosti . Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća: . parkirališta i autobus.nedostaci – nedostižnost → nužna upotreba cestovnog prometa tako da let često traje kraće od prijevoza do i od zračne luke.signalno-sigurnosne uređaje.gradi se odjednom. visoka nabavna cijena 12 . informacijski sustav.prednosti željeznice: izuzetno mala razina zagađenja i devastacija prostora 16. Zračni promet ..prednosti – brzina (u pravilu 900 km/h) . vijadukte .konstrukcija – postolje s uređajima za kretanje i kočenje . ne etapno . manja udobnost.pristupne prometnice. bez tržišne konkurencije → sukus toga je nekvalitetna prometna usluga . sigurnost) 17. perone.nadgrađe – za prihvat putnika ili tereta . 22. vagoni za spavanje i kombinirani vagoni 18. velika potrošnja goriva..zgrade. Organizacija željezničkog prometa povjerena je jednom poduzeću koje zapošljava veliki broj ljudi i u državnom je vlasništvu. Vlakovi velikih brzina – između 200 i 300 km/h .mali kapacitet.lokomotiva – pogonsko vozilo . .pruge koje se razlikuju po dozvoljenom osovinskom pritisku .ranžirne kolodvore . ali na znatno nižoj razini od međunarodnih. uređaje za jednostavnu razmjenu podataka. . postaje .mostove.prateće objekte .mora biti usklađena sa mrežom međunarodnih koridora. tunele.. Željeznička prometna sredstva . kadrove.visokokvalitetna usluga usporediva sa zračnim prometom → cijena za putnike znatno niža. Turistički vlakovi – u vrijeme turističke sezone. veliki broj sjedećih mjesta. Njima se po potrebi priključuju vagon restoran. telekomunikacijske veze.po 50 km udaljenosti.15.

Linijski promet – osnovne značajke stekao i u ostalim prometnim granama . 31. lokalnih vlasti. Odrednice aktualnog trenutka zračnog prometa . Pomorski promet – ograničen na linijski servis.oblici chartera – cjelokupni kapacitet zrakoplova (sport) . racionalno korištenje prostora bez prekomjerne udobnosti 25.zračne luke → veoma složena infrastruktura: . široki trup radi povećanja kapaciteta (do 600 mjesta). letački park.jedan prijevoz (iznenada) . manje zabave. zrakoplovnih kompanija ili ekonomskih subjekata i udruženja. kapaciteta i udobnosti .namjena zrakoplova vidljiva je iz njegovog maksimalnog dometa. uračunata podkapacitiranost 26.veliki je problem popunjenost kapaciteta jer na troškove se ne može utjecati . sigurnost. Izvori financiranja su banke ili fondovi koji se bave avionskim poslovanjem i zainteresirani lokalni organi vlasti.više uzastopnih prijevoza . skromnija ponuda jela i pića. Ugovorom o «charter» prijevozu utvrđuje se obveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevoz funkciju i turist. a zrakoplov leti prazan samo na prvom i zadnjem letu → povećana ekonomičnost zbog niže cijene prijevoza i atraktivnosti turističkog aranžmana .piste.značajke zračnih luka – vrlo skupe 30. «Charter» promet – 10 % zračnog prometa . stajanke. . niski troškovi.omogućuju mobilnost i elastičnost prijevoza u odabiru destinacije. servisni uređaji za zrakoplove.) 27. srednje (od 3000 do 5000 km) i velike (do 12 000 km) . prekapacitiranost (neugodnosti) 2. . agencije da obavi prodajnu funkciju. niska kvaliteta usluga 13 .bazira se na višem stupnju popunjenosti (80-90 %) i na nižoj kvaliteti prometne usluge/manja udobnost.red letenja .24. objekti i postrojenja sigurnosti leta. Infrastruktura zračnog prometa ..zračne luke → u pravilu veliki gradovi . Privatni zrakoplovi . površine za prihvat ostalih prometnih grupa i pristupne prometnice . elastičnost u odabiru rute između luka. objekti i oprema za prihvat putnika i tereta. radni kolektiv .struktura letačkog parka formira se prema udaljenosti: kratka. vremena početka i završetka putovanja 29.sezona – vremenski 28.prednosti – veliki kapacitet.. manevarske površine. .nedostaci – mala brzina. stvarni kapacitet. kružna putovanja i izlete.dio kapaciteta (više agencija) .najekonomičniji je charter na vrijeme jer je omogućen uzastopni prijevoz turista. Infrastruktura zračnog prometa je vrlo skupa pa je u pravilu u domeni države.dva tipa prodaje karata 1.ograničenje brzine (do 900 km/h) zbog ekonomičnosti potrošnje.

komfor sličan kruzerima 36.prednosti – udio vlastite mase u bruto masi prometnog sredstva: . subvencije za neprofitne. Kao i kod ostalih prometnih grana u pomorskom se prometu luke oblikuju prema koncepciji terminala → kvaliteta usluge 34. Ferry brodovi – prijevoz vlakova → Baltik → najveći 900 putnika. . ovisno o turist. Država financira izgradnju pomor.32. udobnost boravka i efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana: parkirališta. kvalitetan prihvat putnika. 240 automobila. Infrastruktura pomorskog prometa .međunarodna kružna putovanja smatraju se industrijom – koncentrirana na uskom zemljanom području. . Trajekti su brodovi za prijevoz putnika i vozila. – državne kompanije → – red plovidbe.turistički proizvod se sastoji od ponude na brodu i ponude u turističkoj destinaciji .kratki boravak u luci.isplativ jedino uz veliki obrt s kratkim stajanjem u luci.vagon 35-50 % 14 . pristupne ceste. sezoni 33. a relacije se kreću od nekoliko Nm (nautičkim milja) do nekoliko stotina Nm. prijevoz ronioca. ukrcajno-iskrcajne rampe. Linijski putnički promet – organizira se na ograničenom regionalnom tržištu na kojem postoji konstatirana potreba za prijevozom putnika i vozila.riječno plovilo 15-20 % . ali ima i brodova koncipiranih kao trajekt (900 putnika. 1300 vozila.ti se brodovi predbacuju s južne na sjevernu hemisferu. Riječno – jezerski – kanalski promet zajedničko ime → riječni promet . Brodovi velikih brzina – mogu se koristiti na linijama sa velikom i konstantnom potražnjom uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika . 38. Kružna putovanja objedinjuju prometnu i turističku funkciju . brz iskrcaj i ukrcaj. 39. kontakt s ostalim prometnim granama. 35.omogućavaju da korisnici servisa po iskrcaju raspolažu vlastitim autom → rezultat uvođenja trajekta → povećana potražnja za brodskim prijevozom . 50 vagona . Izletnički brodovi – do 100 putnika.velike kruzere sve veći broj korisnika doživljava kao masovni turizam → turisti veće platežne moći koriste manje plovne jedinice do 100 putnika gdje je cijena do 10 puta veća od velikih kruzera.specifična ponuda – razgledavanje podmorja. 43 čvora) .putnički terminal → funkcionalan prihvat broda.putničke luke s terminalima .to su većinom putnički brodovi. po uzoru na zračne luke → velik dinamički kapacitet . infrastrukture a djelatnost prekrcaja putnika obavlja državno poduzeće ili specijalizirano poduzeća u privatnom vlasništvu. 42.najveći trajekti = 3000 putnika. 40.omogućuju dostupnost obalne destinacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način . brzina do 15 čv (čvorova). Kružna putovanja – međunarodna i unutar teritorijalnih voda¸ . linije. 37. 41.

poslovanje turističkih subjekata nemoguće je bez telekomunikacija 51. veliki stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama.Internet i rezervacije internetom .svjetska statistika uopće ne bilježi udio riječkog prometa u turizmu. .dimenzije plovnog puta utječu na kapacitet brodova → najveći imaju kapacitet 400 putnika.pomorski promet ima više zatvorenih prostora .. Poštanski promet ne može pružiti brzinu telekomunikacijskog prometa.cesta 1 . 50. Budimpešta. pristaništa . Sličnosti i razlike s pomorskim prometom . turisti uživaju u pogledu na obalu Izleti – rijekama – obogaćivanje turist.nedostaci – neelastičnost u odabiru rute. dubine. novca i pisama.pomorski promet nema problema sa održavanjem plovnog puta 48. međutim u osnovama poslovanja još uvijek zakonski vrijede ugovori.održavanje obala. 45. pisani dokumenti koje je nemoguće razmijeniti bez pošte.željeznica 2 .suvremena oprema. Telekomunikacija u turizmu – mogućnost komuniciranja na godišnjem odmoru s rodbinom.neprekidno nudi nova i kvalitetnija rješenja. – učinak po zaposlenom . Dunav. Telekomunikacijski promet se odnosi n prijenos vijest i informacija. Aktualni trenutak telekomunikacijskog prometa . signalizacija. Riječna infrastruktura – terminali za prihvat i prekrcaj putnika i tereta .kamion 50-70 % 43.6 % u ukupnom udjelu kružnih putovanja → cca . ledolomci. vodotoka. 15 .. . Rusija.Poštanski promet je prijenos roba malim pošiljkama. Kružna putovanja → 7. -omogućava veliku brzinu i kvalitetu prijenosa 49.tendencija izbjegavanja rascjepkanosti sustava i uspostava globalnog – još kvalitetnijeg i jeftinijeg sustava. mala brzina.pomorski ima veće kapacitete . 52. proizvoda destinacije (Venecija. prijateljima. traži visokoobrazovane kadrove. poslovnim partnerima . ljudi. ali je on vrlo značajan u nekim prometnim destinacijama: Venecija.zatvoreni prostori su manji.) 46.rijeka 13 . služba za praćenje vodostaja..pomorski promet ima elastične rute . zimovnici.terminali teže koncepciji ostalih prometnih grana 47. . nejednaka obilježja rijeka .

7.-povijesni spomenici.POGLAVLJE 5. Žičare i uspinjače 16 . zabava. 4. Lokalne turističke linije: ski-bus. te vozila specijalne konstrukcije -specifična turistička ponuda gdje je cijena ulaznice uključena u cijenu prijevoza. Višednevna putovanja busom su privlačna zbog bogatstva i raznolikosti turističkog sadržaja tijekom prijevoza i povoljne cijene u odnosu na druge grane iste elastičnosti. Turističku funkciju – agencija: ugostiteljska usluga.visinu naknade . udaljenosti. plaž-bus -izbjegavanje problema parkiranja 8. koncert. Za putovanje agencija može koristiti svoje buseve. Prometna funkcija višednevnih putovanja obavljaju tur-operatori ili agencije vlastitim autobusima → busevi najveće udobnosti i dodatnog sadržaja. veličini potražnje. ugostiteljstvo. noćenja. . 5. Panoramski prijevoz željeznicom – koriste se u svrhu visokih ekoloških standarda.trajanje najma . platežnoj moći… 3. motocikli.Autobusni izleti: a) namijenjeni turističkom tržištu . 1. kazalište. Ski-vlakovi – veliki kapacitet. bicikli) . organiziraju se kada postoji dostatna potražnja b) namijenjeni zatvorenim grupama .). ne zagađuju prirodu. Turistički prijevoz željeznicom na velike udaljenosti -retro vlakovi (početak 20 st. buseve druge organizacije i prijevoznike. luksus.ostale uvjete 9.automobili (off road.povremeni prijevozi u kojoj se ravnomjerno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija. vodič. Kombinirana putovanja – uključene i druge grane prometa -pridonosi atraktivnosti putovanja i bogatstvu turističkog sadržaja -povezivanje emitivnog i receptivnog tržišta autobusom → jedinstven turistički proizvod → bus putuje prazan u jednom smjeru samo na početku i kraju sezone. Panoramski prijevozi → karakter kružnih vožnji -nositelji: autobusi različitih karakteristika i kapaciteta. shopping 2. minimalno degradiraju prostor. sport.prijevoznička funkcija. vrtić. komfor.obnova uskotračnih željeznica 11.vrstu vozila . 10. tek sekundarno turističko (škola. 12. 6. sindikat Vrste izleta – tematski sajmovi. -odabir autobusa ovisi o raspoloživom voznom parku.najam automobila – za turiste koji su stigli drugim prijevoznim sredstvima . sportski klub. Iznajmljivanje cestovnih vozila pridonosi atraktivnosti turističke destinacije . prirodne ljepote.ugovor o najmu obuhvaća: . kult.

sedežnice . Mediteran. kvaliteti usluge vezane uz cijenu (60-1000 USD/dan/osobi) i turističkoj ponudi.razlika – žičara je vezana uz žicu. 16.koriste se za svladavanje strmih i kratkih lokacija. Britanija. sunce. Francuska i Italija. prirodne ljepote. a u većini prodaju vrši agencija. Porast zanimanja za brodove do 100 turista. 18.vučnice . 17. 19. 13. Panoramske željeznice – najsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektro pogon. . Vrste žičara: . arheoloških nalazišta. 14. Panoramski letovi – atraktivan oblik turističke ponude. . Pomorska kružna putovanja: međunarodna i unutar teritorijalnih voda. . Tržište pokazuje blagi pad interesa za velike brodove. Izleti brodovima i panoramski prijevoz – izuzetno popularni i bitno pridonose atraktivnosti turističke destinacije.posebno građeni brodovi. platforme se opremaju pokretnim trakama i drugom opremom koja olakšava.receptivna područja: Karibi. -niska cijena. Zračni promet za turiste s posebnim zahtjevima: fotografiranje. prirodne ljepote. 15. .zračni tramvaj. gradova i luka. ubrzava i oslobađa napora korisnike. 23. dopunjava ukupnu ponudu destinacije. Kruzeri unutar teritorijalnih voda specifični su za zemlje sa razvedenom obalom. Njemačka.u porastu broj mlađih turista. padobranski skokovi. 22. 21. snimanje. Uspinjače – izuzetno su atraktivne i pridonose privlačnosti turističke destinacije . V. obitelji s djecom. imućnih kategorija. kraćih putovanja. ugostiteljska ponuda -obiteljski posao . sa jednostavnom ponudom →more.panoramski prijevoz -razgledavanje morskog dna. posjet kult. 20. sjeverna Europa. Daleki Istok i Aljaska. povijesnim znamenitostima. 17 . Trendovi razvitka žičara – početne i završne točke poprimaju osobine terminala. gastronomija. Međunarodna kružna putovanja . -prijevoz pružaju obiteljska brodarska poduzeća.-sličnost – transportiraju predmet putovanja s jednog mjesta na drugo . nacionalnih parkova.emitivna područja : SAD.prometnu funkciju obavlja brodar. -međunarodna kružna putovanja razlikuju se po vremenu trajanja (od 3 do 15 dana). a uspinjača uz zemlju i mehanizme na zemlji.podesna za nagibe do 20 % .s kabinama . pa se sve češće koristi kao dio turističkog proizvoda destinacije. .u izvedbi na stupovima omogućava razgledavanje.

SAD -turisti veće platežne moći -cijena usporediva s morskim -prijevoznu funkciju obavlja brodar. Njemačka. skromna oprema broda i turističkog sadržaja -izleti se mogu kombinirati sa panoramskim vožnjama.opskrba 26. -emitivna tržišta: V. 18 . ruske rijeke. -prometna funkcija nautičkog turizma realizira se posredstvom: . Ynagtze. Turističke riječna kružna putovanja -receptivna tržišta: Nil.najma plovila 25. Marine razlikujemo prema: a) konstrukciji -američki -europski -mediteranski tip b) namjeni -komercijalne i sportske c) korištenju -stacionarne -tranzitne -kombinirane 27. Dunav. Rajna. kratkotrajan. Missisipi i kanadska i američka jezera. veliki kapacitet. biljnih i životinjskih vrsta.djelatnosti u marinama .24. Izleti i panoramski prijevozi -jednostavan. razgledavanje prirodnih ljepota. Laba. Rona. buking turistička agencija ili tur-operator sa razgranatom mrežom poslovnica 28. Britanija. gradova i dijelova grada -organizatori: brodarska poduzeća i privatni poduzetnici -prodaja: turističke agencije ili samostalno. Nautički turizam – zasniva se na plovidbi ili boravku u plovilima ili jahtama koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika. Marine –namjena: -prihvat i čuvanje brodova -pružanje ugostiteljskih usluga -trgovinske usluge -sport-rekreacija .

Logistika u turizmu – planira i organizira tokove M. neophodno je optimaliziranje tokova tereta. 3. -logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem.POGLAVLJE 6. R. R. J. točka primitka→3. E i LJ u poduzeću →poslovna logistika. korisnika. R. -logistika nabave-optimalizacija tokova od skladišta dobavljača do skladišta nabave -logistika proizvodnje – od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda -logistika prodaje – od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca -temeljni zadaci logistike su svladavanje prostora i vremena. energije i ljudi s ciljem ostvarenja većeg ekonomskog efekta. Elementi logističke funkcije: -vanjski prijevoz -unutarnji prijevoz -rukovanje materijalom i robom -upravljanje zalihama. E i LJ kako bi svi poslovni subjekti profitabilno poslovali. a korisnici u turističkoj destinaciji uživali u kvalitetnom turističkom proizvodu. roba. -logistika kao aktivnost –predstavlja skup planiranih koordiniranih i kontroliranih aktivnosti kojima se djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija. Makrologistika je optimalizacija tokova M. E i LJ na području poduzeća ciljem ostvarenja najveće profitabilnosti. J. E i LJ na širem zemljopisnom području (grad. -funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude u optimalni sustav turističke destinacije moguće je jedini logističkim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi. J. robnim tokovima. Logistika je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda optimalizacije tokova materijala. Logističke funkcije su nabava. M R I -materijal -roba -informacija E LJ -energija -ljudi 1. točka kupca. R. ljudi i informacija u turističkoj destinaciji i njenom okruženju. Njen cilj je optimalizacija tokova M. potrošača 2. -da bi posjetitelji turističke destinacije mogli na kvalitetan način koristiti sve elemente turističke ponude. točka isporuke→2. 4. 6. kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovine do prerade i dalje do konačnog potrošača. regija. država ) Mikrologistika je optimalizacija tokova M. 1. informacija. Pretpostavke logističkog koncepta turističke destinacije -u turističkoj destinaciji za trajanja sezone broj ljudi mnogostruko se povećava što uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potražnji za proizvodima i uslugama. 5. 19 . J. proizvodnja i prodaja.

bez ugrožavanja svojstava i kvalitete. Dimenzioniranje kapaciteta prometnih poduzeća u vrijeme sezone → 4 principa: a) vršno opterećenje b) prosječno opterećenje c) najveći profit d) stalnog popunjenja kapaciteta -kapaciteti prometnica prema i u samoj turističkoj destinaciji 9. informacija i energije prema i u turističkoj destinaciji na određenom zemljopisnom području. sadržaja -dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana -logistika turističkih destinacija obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. 12. sportskih i rekreacijskih sadržaja -fizička dostupnost putničkih agencija. energijom i vodom logistički se ne može utjecati ali na poljoprivredne i industrijske proizvode DA (vidi shemu na str. 20 . 175 i 176). ljudi. kako bi se procesi proizvodnje u kojima će sudjelovati nesmetano odvijali. Kvantitativne i kvalitetne promjene u turističkoj destinaciji za vrijeme trajanja turističke sezone -u turističkoj sezoni mnogostruko se povećava potreba za: -proizvodima široke potrošnje -uslužnim uslugama (ugostiteljstvo. korištenje dodatnih sadržaja …. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća logistički organizirana turistička i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana uz turizam na području turističke destinacije. planirale kapacitete prometnih sredstava -trgovačka poduzeća –cilj-opskrba robom široke potrošnje→potrebno je dimenzionirati zalihe koje garantiraju redovito snabdijevanje uz najmanje troškove -kada promet kvalitetno obavlja svoju funkciju. sport. ljudi. 10.) -potražnja za proizvodima za kojima ne postoji potražnja van sezone →suveniri. Logistički koncept turističke destinacije -ciljevi: -snabdijevanje hotela. informacija i energije na unaprijed definiranom području. 11. poštanskih ureda. Skladišta – svrha je pružanje sigurnog i tehnički ispravnog smještaja materijal i robe . ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata -snabdijevanje trgovina -fizička dostupnost smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i trgovina -fizička dostupnost kult.7. vrstu usluge. zdravstvenih i stom. poduzeća na području turističke destinacije mogu efikasno poslovati. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. umjetnine. -hotelsko turistička poduzeća-poseban zadatak logistike opskrbe hotela materijalima uz planiranje i održavanje zaliha. -boljim efektima pridonosi usklađivanje tokova dolaska i odlaska gostiju s obzirom na način dolaska. monografije.-povijesnih objekata. -na snabdijevanje el. 8. uporabna vrijednost -rezultat je povećana potražnje za prijevozom tereta i putnika. -turističke agencije-trebaju kvalitetne tokove informacija da bi : razradile politiku nastupa na tržištu. prijevoz….

robom i uslugama u pravo vrijeme. Zalihe-određuju dva suprotna zahtjeva: a) zahtjev sigurnosti – kontinuitet snabdijevanja proizvodnje turističke usluge b) zahtjev ekonomičnosti – minimalizacija troškova -razina sigurnosti je veća što je veća zaliha. Skladište u ugostiteljskoj djelatnosti -skladište mora biti u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta te mora imati zalihe specifičnih proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljske usluge. Optimalizacija zaliha utvrđuje se kontinuiranim praćenjem stanja zaliha→ nužno korištenje informacijsko računalnog sustava. 14. 16.Optimalizacija nabave u turističkoj destinaciji -zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom.-umanjenju troška skladištenja pridonose suvremena sredstva s većim radnim učinkom i informacijski sustavi -dugotrajno skladištenje predstavlja propust u materijalnoj ili robnoj bilanci i predstavlja trošak. dok su ukupni troškovi manji što je manja zaliha. 13. osim ako se ne radi o špekulativnom poslovanju ili ako tržište upućuje na nestašice. 17. 21 . Skladišta u trgovinskoj djelatnosti -veletrgovačka poduzeća imaju skladišta blizu naselja kako bi se omogućilo neprekidno snabdijevanje prehrambenim proizvodima i proizvodima široke potrošnje -minimalne zalihe formiraju se na mnogo višoj razini nego kod manjih trgovačkih poduzeća. na pravom mjestu i na najpovoljniji način →to je OPTIMALIZACIJA. 15.

pa željeznički. gustoća i razvijenost -stupanj neravnomjernosti prometne oscilacije u potražnji -organizacija rada -odnos bruto i neto rada prometnih sredstava -uvjeti prijevoza-kvaliteta prometnice 4. točnost. -ostvaruju se preko prometnog sustava: infrastrukture. 5. poticaji za brdska područja. Vrijednost prometne usluge se sastoji od: -prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava -vrijednosti utrošenog rada u njezinu proizvodnju -vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma. b) korisnika prometne usluge-određuju tržišna kretanja. brzina. jer prijevoznik uračunava barem prosječnu profitnu stopu. pa je redoslijed prometnih grana sasvim drugačiji od teretnog. dodatne usluge tijekom prijevoza i mogućnost prijevoza ″ od vrata do vrata″ . pa unutarnji). 3. c) društva. odnosno gospodarstva-subvencije države-prijevoz na otoke. sigurnost. prometnih sredstava i signalnosigurnosnih uređaja -korisnici prometnih usluga smatraju da kvaliteti najviše pridonose brzina i udobnost 2. redovitost cijena.POGLAVLJE 7. Čimbenici koji utječu na vrijednost prometne usluge su : -vrijednost prometnih sredstava-prema prometnoj grani -obim prometa-broj prevezenih putnika -udaljenost prijevoza -stupanj iskorištenosti prometnih kapaciteta -prometna infrastruktura-kvaliteta. odnosno iznos koji je spreman platiti. U turističkom prometu značajniji su neekonomični kriteriji. cestovni i zračni. Aspekti utvrđivanja troškova u prometu a) prometno poduzeće-troškovi prometne usluge u pravilu su veće od troškova prometnog poduzeća. Ekonomičnost prometnog sredstva ovisi o : -masi koja pokreće kW(kiloWat ) snage -angažiranoj snazi po km i tekući km -masi prometnih sredstava po putničkom mjestu -potrošnji goriva po satu -cijeni nabave novog prometnog sredstva -fizičkom vijeku trajanja prometnog sredstva -broju zaposlenika po prometnom sredstvu -prosječnom broju sati rada dnevno -brzini prometnog sredstva -vrsti prometnog puta i njegovim troškovima -vrsti pogona prometnog sredstva -stupnju ekonomskog korištenja pogonske energije Najekonomičniji je vodni (pomorski. 1. Odrednice kvalitete prometne usluge u turizmu čine: -udobnost. nacionalni parkovi. 22 .

amortizacije. najamnine i zakupnine b) relativno fiksni troškovi –nastaju aktiviranjem svakog novog kapaciteta→zbog veličine uloženog kapitala fiksni se troškovi pojavljuju u većoj masi. osiguranje sredstava za rad. održavanja -sudjelovanje u prometnom procesu-proces prijevoza. najamnine i zakupnine. plaća. premije osiguranja. usluga. 23 . indirektni -pojedinačni – posebni. charter b) administrativno – je instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politikeželjeznički promet.rastu brže od rasta prometa d) regresivni – povećanjem prometa opadaju. Varijabilni troškovi-uvjetovani su veličinom prometa -najznačajniji su: gorivo. prigradski c) od strane udruženja-sprečavanje nelojalne konkurencije – u međunarodnom linijskom zračnom prometu to čini IATA d) samostalno – od strane prijevoznika-privatnih poduzeća vodeći se tržišnim kretanjima. oni su manji.početno-završna faza i faza prijevoza -onoga koga opterećuju -opći – režijski. plaće. 11. plaće … b) za utvrđivanje odnosa troškova s prihodom najznačajnija je razlika između ukupnih fiksnih i prosječnih fiksnih troškova -ukupni fiksni troškovi ne ovise o veličini prometa -prosječni fiksni troškovi – obrnuta proporcionalnost→ što je promet veći. 9. Kriteriji podjele troškova u prometu: -prometna grana-velika razlika u nabavnim cijenama prometnih sredstava. Vozarina u prometu je cijena prometne usluge koju snosi korisnik. zajednički. vijeku trajanja i troškovima infrastrukture -izvor nastanka-troškovi materijala. troškovi grijanja i rasvjete. Razlikujemo kretanja varijabilnih troškova: a) proporcionalne-rastu dinamikom identičnom dinamici povećanja prometa b) degresivni –rastu sporije od rasta prometa c) progresivni . 12. potrošnja materijala 10. organizacija i prodaja prometne usluge -mjesto nastanka. 7. postoje kada se promet uopće ne odvija 8. Nepromjenjivost fiksnih troškova može biti potpuna ili uvjetna pa postoje: a) apsolutno fiksni troškovi –troškovi kapitala. mazivo. nacionalni zračni. amortizacija. direktni -stupanj iskorištenosti kapaciteta-fiksni i varijabilni -odnos između planiranih i stvarnih – putokaz za analizu uspješnosti poslovanja. Utvrđivanje vozarina – na četiri načina: a) slobodno-utvrđuje se prilikom sklapanja ugovora između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge→izleti. Fiksni troškovi – neovisni o veličini prometa. linijski brodski. priprema.6. Vrste fiksnih troškova : a) amortizacija sredstava za rad. neposredni.

troškovi održavanja voznog parka. potrošni dijelovi. 16. 15. Osnovne značajke troškova u željezničkom prometu: a) operativni troškovi: troškovi prodajne funkcije. amortizacija. progresivne. čišćenje) -vrijeme – takse za vozila. -cijena prijevozne usluge izračunava se na temelju prosječne popunjenosti kapaciteta koji iznosi 70 %. infrastrukture i suprastrukture. -ostali cestovni prijevoznici utvrđuju cijenu usluga posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom. progresivno i degresivno. troškovi prodaje i promocije b) troškovi u zraku– amortizacija i održavanje aviona. plaće osoblja -dio ovih troškova je fiksan a dio varijabilan. degresivne i preferencijalne . plaće -visina – naknade za korištenja infrastruktura. 14. mazivo. -određuje se još i slobodnom pogodbom između zračnog prijevoznika i naručitelja (u charter prometu). troškovi goriva. 24 . Polazna osnova za utvrđivanje je: a) udaljenost b) dva razreda S udaljenošću vozarine mogu rasti: proporcionalno. održavanja donjeg i gornjeg stroja. plaće osoblja. -u međunarodnom linijskom prometu razinu vozarina određuje IHTA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika) štiteći interese zračnih prijevoznika. -na cijenu usluge utječe: kvaliteta usluge. Određivanje vozarine u zračnom prometu -država određuje iznos vozarine u nacionalnom zračnom prometu na linijama koje su od posebnog državnog interesa. -vozarine ovise o duljini i mogu biti proporcionalne. Međuovisnost vozarine i prometne potražnje -kad potražnja ima oblik neelastičnosti (prijevoz u bolnicu. brzina i udobnost. Troškovi u zračnom prometu a) troškovi na zemlji – amortizacija i održavanje poletno-sletnih staza. troškovi samog prijevoza. prijevoz navijača) ili poduzeće ima monopol→ povećanje cijena može ići od iznosa kada promet prestaje→korektor državna tijela ili tržište -kada na tržištu postoji tržišna konkurencija – kontinuirano se prati ponašanje konkurencije i potražnje kako bi kvalitetom i cijenom osigurala stabilna pozicija na tržištu. režijski troškovi b) troškovi prema onome koga terete 17. osiguranje. Vozarine u cestovnom prometu -nalaze se izvan izravnog upliva države (izuzetak su gradski i prigradski promet koji su u vlasništvu komunalnih poduzeća-lokalna tijela uprave određuju cijenu prijevoza usluge i frekvenciju voznog reda). 18. Određivanje vozarine u željezničkom prometu -određuje ih država -udio putničkih vozarina u ukupnim vozarinama je mnogo manji od udjela teretnih vozarina. Značajke troškova u cestovnom prometu -udaljenost – i s ti povezani troškovi održavanja (gorivo. maziva. gume.13. 19.