PROMET U TURIZMU

SKRIPTA

POGLAVLJE 2.
1. - prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije od početne do završne
točke
- promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke

2. Opća teorija sustava

Temeljne pretpostavke opće teorije sustava:
-sustav je dio veće cjeline,
-izračunavaju se i definiraju veze s okružjem,
-elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u
cjelini,
-uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava,
-ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme.

3. – opća teorija sustava – interdiscipliniranost

- i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog mišljenja
upućuju na obvezatan timski rad u izučavanju pojave primjenom opće teorije sustava.

- sustavni pristup predstavlja složene pojave pa rezultati analitičkog pristupa odstupaju od

stvarnog stanja
-prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premještanja ljudi, dobara, energije
i vijesti od početne do završne točke.

4. Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne

naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na
određenom području.

5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalna

Pregledno se može pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima
hijejarhijske ovisnosti čine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne
ovisnosti čine njegovu horizontalnu strukturu.

- vertikalna je ustvari prometni sustav (točka 2.) koji definira modalitete međusobne.
usklađenosti preostalih elemenata na lokalnoj državnoj i međunarodnoj razini (elementi
tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode).
- horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i željeznički)
vodeni (pomorski, riječni, jezersko kanalski)
zračni,
prijenosne trake,
poštanski,
telekomunikacije
i prijenos el. energije.
LJ – ljudi P – polazišna točka
D – dobra OT – odredišna točka
E. energija T - teret
V – vijesti
6. Značajke prometnog sustava – složen sustav
- veliki broj različitih elemenata (prometni sustav)
- veliki broj elemenata sa značajkama sustava (promigrane)
- međunarodni karakter prometa
- organizacijski zahtjevni prometni procesi poprima značajke prometnih lanaca
- sve stroži sporedni procesi u odvijanju prometa
-interesno međusobno povezivanje prometnih organizacija.

Između svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi:
-glavni –svladavanje udaljenosti u vremenu, te
-sporedni- u funkciji glavnih.

7. Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do

OT.
-tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju odvijanje samog procesa reprodukcije,
-izrazito su podložna tehničko-tehnološkom progresu,
-nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke,
-elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba.
Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehničku razinu prometnog sustava
odnosno podsustava svake prometne grane.

8. Značajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamično mijenjanje tehnoloških značajki zbog

postizanja profitabilnog poslovanja poduzeća.
- do 70-tih g. dominantno je bilo povećanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija
- od 70-tih i mala potrošnja nafte, ograničena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost

9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V.

Ljudi  su putnici  turisti  otuda putnički promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez
obzira na motive putovanja
Predmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredište sudjeluju u procesu
materijalne proizvodnje teret  teretni promet
Energija  specifična sredstva prijevoza i radni postupci
Vijesti  najpropulzivniji segment prometa u svijetu

10. Prometni proces je dinamičko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i

zaposlenika.

- tri osnovne faze prometnih procesa:

1. pripremna faza
2. faza prijevoza
3. završna faza
Ako su organizacijski usklađene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj
prometni proces koji teče neprekinuto, čiji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku
cjelinu, podrazumijeva i višu kvalitetu prometne usluge).

Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta

prometne usluge.

11. Prometni put je medij za prijevoz P i T, te prijenos E i V od P do OT.

2
- voda, kopno, zrak
-oko 70,8 % zemljine površine sačinjava voda, pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje
prometa
- najekonomičniji je prijevoz vodom (500.000 dwt tereta, 3000 putnika + 1.200 članov a posade,
male brzine – 15 čv teretni promet, 40 čv putnički promet)  27 puta ekonomičnije nego
cestovni i 8 puta ekonomičnije od željeznice).
- najmanje ekonomičan je zračni promet

12. Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji
sudjeluju u prijevozu P i D, te prijenosu E i V.

13. Značajke prometne infrastrukture

– visoka investicijska ulaganja, statičkog karaktera; vijek trajanja 50 g. neke su u funkciji preko
100 g.
- po fazama grade se samo magistralne ceste
- moguća gradnja i putem koncesije

14. Prometna infrastruktura i prometna politika

- veličina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika
- veličina kapaciteta prometne infrastrukture
- predviđeni budući promet
- rezerve kapaciteta

Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu:

-odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima
-predstavljaju jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom. infrastrukture)
-ulogu investitora ima država, odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom. pravaca,
određivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike, a
neposredno i ciljeve ekonomske politike,
-statičnog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja – najčešće 50 godina, nakon toga se
smatra zastarjelom,
-početna i završna točka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje veća prometna
potražnja.

15. Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj relaciji.

Značajke prometne potražnje:

-prometna poduzeća čiji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge, susreću se s dilemom
kako dimenzionirati prom. kapacitete radi zadovoljavanja potražnje, ali i izbjegavanja gubitaka u
poslovanju zbog prevelikih kapaciteta,
-prometna usluga (nematerijalna) ne može koristiti blagodati skladišnog poslovanja radi
prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera između proizvodnje i potrošnje,
-veličina prom. potražnje je proporcionalna broju stanovnika i visini životnog standarda.

16. Problematika dimenzioniranja kapaciteta ® zadovoljenje potražnje ® predimenzioniranje

donosi gubitak
- u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potrošnje,
- veličinu i strukturu, životne navike, životni standard, značajke nacionalnog gospodarstva i
uloga u svjetskom gospodarstvu određuje stanovništvo,
- životni standard dominantan je čimbenik za veličinu turističke, pa analogno i prometne
potražnje,

3
- prometna potražnja u turizmu brzo mijenja pravce, receptivna prometna područja, modalitete
pa čak i vrijeme realizacije.
- prometna potražnja u turizmu ovisi o : sklonosti potrošnji, cijeni i kvaliteti prometne usluge,
cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama.

17. Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta.

- statički kapacitet ® sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost)
- dinamički kapacitet ® ukupan broj P i D preveze u određenom razdoblju, popunjenost
kapaciteta, time i efikasnost korištenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene
veličine
Obrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnog
sredstva.
- prazne vožnje svesti na nužnu mjeru
-umijeće organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodišta potražnje,
kako bi sa što manjim prometnim parkom zadovoljila očekivana prometna potražnja.

18. Kapacitet prometnice je propusna moć , a to je veličina koja izražava broj prometnih
sredstava, broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu.
-ovisi o značajkama prometnice, mogućnosti supstitucije drugom prometnom granom i
prometnim sredstvima

Kapacitet terminala
Prihvatni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost istodobnog prihvata određenog broja PS,
P i T – prihvatni kapacitet(određena je brojem lokacija za prometna sredstva te veličinom
objekta za putnike, odnosno skladišnog prostora za teret)
Prometni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost broj PS, P i T koja se prekrca na lokaciji
terminala u određenom razdoblju – odgovara propusnoj moći kod prometnica, te ovisi o
prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogućnostima.
Optimalni kapacitet – predstavlja onu veličinu kapaciteta koja je u mogućnosti prihvatiti
planirani broj prometnih sredstava, broj putnika ili količinu tereta, a da pri tome ostane na
raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj većih neravnomjernosti prometnih tokova.

19. Prometni učinak – ne može se odrediti jednom mjernom jedinicom već se u iskazivanju
prometnog učinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm –putnički km, pm-
putnička milja, tkm – tonski km, tm-tonska milja, btkm-brutotonski km) = najveća vrijednost je
mogućnost usporedbe veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati.

Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se

ljudi, teret, vijesti ili energija.

20. Prometna politika je ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja prometa
kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država.
-ne postoje dvije države s istom prometnom politikom
-prometna politika je dio gospodarske politike države: administrativna regulacija mjere vlade
(željeznica), oporezivanje, zaštita interesa putnika, vlasnika tereta

21. Odrednice prometne politike:

- zemljopisno – prometni položaj države (objektivni parametar koji određuje strukturu
prometnog sustava s obzirom na mogućnost

4
- prometna potraživanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture)
- prometna ponuda (to je rezultat dosadašnjeg djelovanja prometne politike)
- mogućnost države da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i
aktiviranje rezervni kapaciteta i mogućnosti ukoliko takve postoje)
- društveni – gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito
destimulativno)
- ciljevi razvitka prometnog sustava (realni, ostvarivi, opći, dugoročni, posebni i detaljni)
- tehnološki napredak (stalno prilagođavanje radnih postupaka)
- neekonomski uvjeti i ograničenja (ekološki i sigurnosni zahtjevi).

22. Promet je uslužna djelatnost, a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog
proizvoda. Zbog toga je promet gospodarska djelatnost.
O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prometne usluge cijena
proizvoda na tržištu.
Karakter prometne potražnje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost.

Ekonomska uloga prometa:

- promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim načelima
-uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva
-logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti

Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja.

23. Promet –predmet znanstvenog istraživanja

Najveći utjecaj na spoznaju da se ne može znanstveno istraživanje prometa prepustiti isključivo
ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvršio je tehnički i tehnološki napredak. Uz to
razvoj prometa uključuje i pravni aspekt.

24. Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu

Povijest razvitka ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka, a povijest
gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa.
- promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje, potrošnje, radne snage ® smanjenje cijene
proizvoda,
- prijevozom se povećava cijena proizvoda, ali na drugom mjestu može postići još višu cijenu ,
- nema velikih skladišta ni zaliha,
- promet troši cca 30 % svjetske energije,
- udio prometa u većini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo veći,
-javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u većini europskih država-kapitalno intenzivna
djelatnost

25. Promet je zaslužan za globalizaciju

Društveni razvitak – razmjena sredstava za rad i predmeta rada; razmjena intelektualnog kapitala
i informacija. Promet briše barijere fizičke udaljenosti
- Internet

Za razvijene države promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i društva u budućnosti, a za

države u razvoju i tranziciji je neophodan za unapređenje vanjskotrgovinske robne razmjene i
cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima.

5
POGLAVLJE 3.

1. Prvi oblici prometa i njihova uloga

Promet se javlja u prapovijesno doba kada je čovjek prehranjivao lovom sebe, svoju obitelj i
pleme, ulovljene životinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe. Nakon što je
pripitomio divlje životinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva.
Birajući mjesta življenja uz vodu, istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. Najprije su
koristili debla, dubljenjem su ih povećavali, oblikovali su splavove.
U antičko doba se doživljava značajno unaprijeđivanmje prometa, kada se životinje posebno
pripremaju za promet, a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije. Razdoblje Rimskog carstva
obilježeno je porastom broja kola s usavršenom konstrukcijom kotača. Vrlo je važna gradnja
kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km.

2. Novi pronalasci, oblikovanje prometne grane

Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu počinju javljati velike promjene.
Čvršća konstrukcija morskih plovila, otkriće kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada
vjernijih nautičkih karata omogućili su otkrića Amerike, morskog puta do Indije, oplovljavanje
svijeta.
Neprijeporno je da je pojava željeznice (1829. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja
masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada počinje njegov
intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromašnijim slojevima društva.
-1876. Daimler-benzinski motor
-1897. Diesel-dizelski motor
Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca, a
uvođenjem masovne proizvodnje (Ford) između dva svjetska rata, automobil postaje dostupan
širim društvenim slojevima
S pojavom aviona (1903. Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. svjetskog rata
dostupnima postaju udaljena područja-turizam poprima globalni karakter.
Polovicom 19. stoljeća pisma zamjenjuje telegraf.
Nakon što je sredinom 20. stoljeća prometni sustav strukturno oblikovan na način koji je i danas
prisutan, uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapređenja.

3. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost

4. Pozitivan utjecaj turizma na promet:

–intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture,
-porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava,
-uvođenje novih oblika organizacije prometa,
-porast prometa putnika i tereta

5. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti, dakle omogućavanjem putovanja u

turističke svrhe .
-tijekom povijesnog razvoja željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja,
-cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija,
-zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja.

6. Sinergijski učinak prometa i turizma

Danas se odnos između prometa i turizma najbolje ogleda u verificiranoj činjenici da vremenski i
sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od

6
učinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i u drugu
djelatnost.

7.Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom

području.
- privi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na
području turističke destinacije, jer se time determiniraju mogući prometni pravci i određuje
gustoća prometne infrastrukture.
-odabir duljih i građevinski nepovoljnijih trasa čime se uzrokuju viši troškovi izgradnje
infrastrukture, kako bi područja ekološki sačuvala i u njima razvijali turistički sadržaji.

8.
Ograničavajući utjecaj turizma na promet obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva.
-infrastruktura postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine i vizualno
degradira prostor,
-kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke, štetnih plinova i tvari, te potreba za velikim
površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi, mirovanje prometnih sredstava iziskuje
velike izgrađene površine, a po isteku vijeka trajanja prometna sredstva potrebno je razgraditi i
učiniti neškodljivima
-smanjenje sigurnosti u prometu.

9. Turizam kao sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i

pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga smještaja, ugostiteljstva, prometa, posredovanja
i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja.

10. Elemente turizma kao sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu.
Između elemenata horizontalne strukture postoje jednakovrijedni (ravnopravni ) odnosi, dok
vertikalnu strukturu karakterizira hijerarhijska povezanost.

11. Struktura turizma kao sustava

Vertikalna struktura sustava: tehnički, tehnološki, organizacijski, ekonomski i pravni elementi
Horizontalna struktura sustava: djelatnost posredovanja, prometna djelatnost, djelatnost
smještaja, djelatnost ugostiteljstva te ostale djelatnosti.

12. Prometna djelatnost se bavi prijevozom turista od mjesta boravka do turističke destinacije.
Organizatori prometnog procesa u turističke svrhe mogu bit prometna poduzeća ili turističke
agencije koje to mogu činiti svojim prometnim sredstvima ili unajmljenim od prometnog
poduzeća. Prometni proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim od
agencije.

13. Prometna djelatnost je element sustava turizma, i moguće ju je promatrati kao podsustav
turizma. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i
sustava turizma i prometnog sustava.

14. Da bi učinci turizma kao sustava bili optimalni neophodna je usklađenost elemenata u
horizontalnom i vertikalnom smislu i to na način:
-na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i sredstava za prijenos informacija,
prometno-putničkih terminala, hotelskih i ugostiteljskih objekata,
-na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija, procesa prijevoza i prekrcaja
turista, procesa ugostiteljskih i smještajnih usluga,

7
-na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih
djelatnosti, te usklađivanje dijelova tehnološkog procesa,
-na ekonomskoj razini usklađenost vrednovanja usluga utvrđivanja troškova, utvrđivanja
prodajne cijene, investiranja,
-na pravnoj razini usklađenost zakona i propisa nacionalnog karaktera, međudržavnih
sporazuma, međunarodnih konvencija.

15. Prometna djelatnost je element sustava turizma. Moguće ju je promatrati kao sustav, odnosno
podsustav turizma.
Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava
turizma i prometnog sustava.
U izučavanju sustava obično se pribjegava simplifikaciji sustava na način da se on predstavlja
procesima koji su trajno i naglašeno prisutni u sustavu. Sustav turizma je otvoreni sustav.

Struktura prometnog sustava prema predmetu prometovanja

-tehnička, tehnološka, organizacijska, ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac)
-promet putnika, promet tereta i promet ostalih predmeta (horizontalni stupac)

Struktura prometnog sustava prema predmetu tehničkim značajkama prometnih sredstava

-tehnička, tehnološka, organizacijska, ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac)
-pomorski, cestovni, zračni, željeznički, R-J-K , promet žičarom i uspinjačom, promet
lebdjelicama, svemirski promet, telekomunikacijski i poštanski promet (horizontalni stupac)

Struktura putničkog prometa prema dijelovima procesa proizvodnje prometnih usluga

-tehnička, tehnološka, organizacijska, ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac)
-ulazak putnika u prometno sredstvo, prijevoz putnika, izlazak putnika iz prometnog sredstva
(horizontalni stupac)

Struktura putničkog prometa prema udaljenosti prijevoza i specifičnoj funkciji u turizmu

-tehnička, tehnološka, organizacijska, ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac)
-promet od emitivnog do receptivnog područja, promet u turističkoj destinaciji, promet u
logistici turističke destinacije (horizontalni stupac)

16. Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju, akcijama koje su pomno odabrane
temeljem spoznaja o djelovanju pojave, označava se kao upravljanje sustavom.
Pretpostavka za upravljanje sustavom je definiranje glavnih (bitnih) procesa unutar i između
sustava.

17. Glavni procesi u sustavu turizma:

-prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije
-prijevoz po turističkoj destinaciji radi korištenja turističkih sadržaja
-prijevoz od turističke destinacije od mjesta boravka
-prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turističke destinacije radi snabdijevanja
-posredovanje u informiranju o turističkoj ponudi
-posredovanje u korištenju turističke ponude
-priprema i pružanje usluga smještaja u turističkoj destinaciji
-priprema i pružanje usluga prehrane u turističkoj destinaciji
-priprema i pružanje usluga (zabavnih, kulturnih, sportskih i sl.) koje su motiv dolaska turista u
destinaciju.

8
Upravljanje sustavom je moguće na dva pristupa:
Prvi pristup
Ukoliko je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je daljnja selekcija između
glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih procesa a prema kriteriju cilja kojega se želi postići
u sustavu nacionalnog gospodarstva (razvitak zdravstvenog turizma uz ograničenje razvitka
prometa na turističkom području koji nije u funkciji turizma)

Drugi pristup
Ukoliko je cilj razvijati jedan segment unutar sustava turizma, tada je moguć detaljni pristup,
koji će uzeti u obzir sve glavne procese toga podsustava i ostale procese koji se ocijene bitnima,
pa će parcijalnim pristupom optimalizirati dijelove cjeline.

18. Usklađivanje prometne politike i politike u području turizma ima za cilj maksimalno
valoriziranje sinergijskog učinka, kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu
planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci.
Ova najviša razina usklađivanja promet i turizma predstavlja pretpostavku za upravljanje
sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti.
-najprije se definiraju ciljevi tog razvitka, pa se nakon toga pristupa njihovom usklađivanju i
eventualnoj korekciji.
-osnovni cilj svake turističke države je razvitak prometnog sustava u funkciji turističkog, i na
politikama je da efikasnim mjerama te ciljeve i ostvare.

19. Globalizacija
Turizam i promet zbog međunarodnog karaktera bitno pridonose globalizaciji.
Turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama, kulturološkim i sociološkim
specifičnostima ljudi koji žive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta.
Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi.

9
POGLAVLJE 4.
1. Cestovni promet i turizam
- prednosti – izuzetna elastičnost ® prijevoz «od vrata do vrata», slobodan izbor početka i
završetka putovanja i usputnih postaja, udobnost, jeftinoća, brzina, nema presjedanja, u
segmentima snabdijevanja nezamjenjivost.
- nedostaci: velika potrošnja naftnih derivata, potreba za velikim prostorima za kretanje i
mirovanje (parkiranje), ekološki i sigurnosni pokazatelji.

2. Organizacija cestovnog prometa

a) Vlastiti prijevoz – prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom, nema komercijalne

svrhe ® fizičke osobe
b) Prijevoz za posebne namjene – pravne osobe – opskrba npr. dostava hrane i pića, rublja
c) Linijski prijevoz – organiziraju prometna poduzeća ® objavljuju vozni red za dulje od 6
mjeseci ® moraju osigurati određeni vozni park i zaposlenike.

3. Automobil – nezamjenjiv u turističkim tokovima i nositelj individualnog prometa ® vlastiti

automobil – rent-a-car
- u razvijenim zemljama broj autom. je veći od jednog po obitelji
- konstrukcija: šasija, karoserija, motor i oprema,
- do pojave naftne krize 70-tih težilo se udobnosti i brzini, a od tad ekonomičnosti.

4. Sigurnost automobila
Pasivna sigurnost: pojasevi, nasloni za glavu, zračni jastuci, veća čvrstoća konstrukcije putničke
kabine («sigurnosni kavez»), «zone gužvanja» prednjeg i stražnjeg dijela

Aktivna sigurnost: ABS, katalizator (manje zagađenje zraka), izrađuju se konstrukcije koje se
lakše recikliraju

5. Kamp-prikolice i kamperi
- su vozila bez vlastitog pogona opremljena za višednevni boravak, funkcionalno vezana za
automobil.
- isto kao i prikolice samo imaju vlastiti pogon,
- ova sredstva bitno pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju turist. putovanja
- na raznim emitivnim tržištima djeluju specijalizirana poduzeća za iznajmljivanje

6. Bicikl ima sve veću ulogu u turist. ponudi

- ekološko prometno sredstvo, povoljan utjecaj na zdravlje
- biciklističke staze uz koje je organiziran smještaj, prilagođena turistička ponuda
- aranžmani u kojima je biciklistički promet najznačajniji dio turist. ponude destinacije

7. Turistički autobusi namijenjeni su dugotrajnom boravku putnika, oni su nositelji masovnosti u

turizmu ® udobnost i bogata oprema
- visokopodni autobusi (48-55 mjesta)
- autobusi na kat (80 mjesta)
- velike staklene površine, klima, video, kuhinja, sanitarni čvor, stolovi
- turistička putovanja i linijski prijevoz

8. Infrastruktura cestovnog prijevoza – svi građevinski objekti koji sudjeluju u prometnim

tokovima:
početno – završne točke, veze između njih, te objekti na području gradova i naselja potrebni
za odvijanje prometa.

10
- objekti – prometnice, mostovi, vijadukti, podvožnjaci, tuneli, garaže, parkirališta, terminali,
uređaji za upravljanje, signalizaciju i praćenje

9. Osnovne značajke cestovne infrastrukture:

- investiranje velikih financijskih sredstava )2-3 mil USD/km; u Hrvatskoj i do 7 mil).
- dugi vijek trajanja,
- dugotrajnost gradnje,
- točnost dimenzioniranja kapaciteta,
- predviđanje rezerve kapaciteta,
- dostupnost svima pod jednakim uvjetima ,
- utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje ceste slijedi
odljev s ostalih prometnih grana,
- jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove (naplata u vidu
cestarine, naknade kod registracija, naknada u cijeni goriva...).

10. Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je države (ili lokalne zajednice)

Eksploatacija se vrši koncesijom (privatna i poludržavna poduzeća).

11. Prateći objekti – značajna uloga u podizanju opće kvalitete cestovnog prometa
- nude karakteristične turist. sadržaje, pridonose promociji turističke destinacije, neki imaju
ulogu usputnih turist. destinacija, ostvaruju znatan prihod.
- opskrba gorivom, informativna služba, popravak vozila, telefonske govornice, ugostiteljski
sadržaji, trgovine, smještaj, rekreacija.

12. Putnički terminali – početno – završne točke

- treba odvojiti pješački promet od autobusnog prometa
- elementi terminala: površina za prihvat autobusa, pranje i čišćenje radionice, zatvorene
čekaonice, ugostit. i trgov. usluge, informativna služba, prodaja karata i prihvat gradskih busa i
taxi
- lokacija u blizini ostalih prometnih grana

13. Željeznički promet

- prednosti: mnogostruko veći kapacitet u odnosu na cestovni i zračni promet, niski troškovi
eksploatacije, vrlo povoljni pokazatelji sigurnosti i utjecaja na okolinu.
- nedostaci: neelastičnost zbog linijskog karaktera (željezničke stanice), nemogućnost prijevoza
«od vrata do vrata» mala komercijalna brzina
- putnici cijene: udobnost, brzinu, cijenu, točnost i blizinu kolodvora
- smeta ih: kašnjenje, loši higijenski uvjeti, neljubaznost osoblja, grijanje, presjedanje

14. Organizacija prometa željeznicom obuhvaća:

- izradu voznih redova i njihovo usklađenje na državnoj i međunarodnoj razini
- planiranje i nabava prometnih sredstava
- ranžiranje vlakova
- praćenje međunarodnih prijevoza
- istraživanje tržišta prodaje zbog konkurentnosti cestovnom prometu
- prodaja putnih karata
- uvođenje izvanrednih vlakova
- uvođenje novih oblika prijevoza
- putnici od željeznice očekuju kvalitetnu prijevoznu uslugu ®ona to ne pruža ® brzina cca 50
km/h
- kašnjenje ® neučinkovita organizacija

11
15. Organizacija željezničkog prometa povjerena je jednom poduzeću koje zapošljava veliki broj
ljudi i u državnom je vlasništvu, bez tržišne konkurencije ® sukus toga je nekvalitetna prometna
usluga
- prednosti željeznice: izuzetno mala razina zagađenja i devastacija prostora

16. Vlakovi velikih brzina – između 200 i 300 km/h

- visokokvalitetna usluga usporediva sa zračnim prometom ® cijena za putnike znatno niža.
U uvjetima dobro organizirane željeznice vrlo su velike (cijena, sigurnost)

17. Željeznička prometna sredstva

- lokomotiva – pogonsko vozilo
- vagoni ® vozila s kapacitetom za putnike ili teret
- konstrukcija – postolje s uređajima za kretanje i kočenje
- nadgrađe – za prihvat putnika ili tereta
- putnički vagoni – lokalno- po 50 km udaljenosti,
manja udobnost, veliki broj sjedećih mjesta, skromna oprema
mala brzina,
- magistralni – sve bogatije i bolje od lokalnih, ali na znatno nižoj
razini od međunarodnih. Njima se po potrebi priključuju vagon
restoran, vagoni za spavanje i kombinirani vagoni

18. Turistički vlakovi – u vrijeme turističke sezone, pred blagdane ® prilagođeni su turističkim
tokovima
Turistički ® povezuju mjesta velike udaljenosti
- priključuju se vagoni za automobile
- smanjuju obim cestovnog prometa koji u Europi predstavljaju sve veći ekološki i
sigurnosni problem

19. Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća:

- pruge koje se razlikuju po dozvoljenom osovinskom pritisku
- prateće objekte
- donji i gornji ustroj pruge
- mostove, tunele, vijadukte
- signalno-sigurnosne uređaje, telekomunikacijske veze, informacijski sustav, uređaje za
jednostavnu razmjenu podataka,
- zgrade, kadrove, postaje, perone....
- ranžirne kolodvore
- putničke terminale s objektima za boravak putnika
- pristupne prometnice, parkirališta i autobus. postaje
- infrastruktura iziskuje redovito održavanje
- gradi se odjednom, ne etapno
- mora biti usklađena sa mrežom međunarodnih koridora.

22. Zračni promet

- prednosti – brzina (u pravilu 900 km/h)
- nedostaci – nedostižnost ® nužna upotreba cestovnog prometa tako da let često traje kraće od
prijevoza do i od zračne luke,
- mali kapacitet, velika potrošnja goriva, visoka nabavna cijena

12
24. Odrednice aktualnog trenutka zračnog prometa
- ograničenje brzine (do 900 km/h) zbog ekonomičnosti potrošnje, široki trup radi povećanja
kapaciteta (do 600 mjesta), racionalno korištenje prostora bez prekomjerne udobnosti

25. Linijski promet – osnovne značajke stekao i u ostalim prometnim granama

- red letenja , letački park, radni kolektiv
- struktura letačkog parka formira se prema udaljenosti: kratka, srednje (od 3000 do 5000 km) i
velike (do 12 000 km)
- namjena zrakoplova vidljiva je iz njegovog maksimalnog dometa, kapaciteta i udobnosti
- veliki je problem popunjenost kapaciteta jer na troškove se ne može utjecati
- dva tipa prodaje karata
1. prekapacitiranost (neugodnosti)
2. stvarni kapacitet, uračunata podkapacitiranost

26. «Charter» promet – 10 % zračnog prometa

- bazira se na višem stupnju popunjenosti (80-90 %) i na nižoj kvaliteti prometne usluge/manja
udobnost, manje zabave, skromnija ponuda jela i pića...)

27. Ugovorom o «charter» prijevozu utvrđuje se obveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevoz
funkciju i turist. agencije da obavi prodajnu funkciju.
- najekonomičniji je charter na vrijeme jer je omogućen uzastopni prijevoz turista, a zrakoplov
leti prazan samo na prvom i zadnjem letu ® povećana ekonomičnost zbog niže cijene prijevoza i
atraktivnosti turističkog aranžmana
- oblici chartera – cjelokupni kapacitet zrakoplova (sport)
- dio kapaciteta (više agencija)
- jedan prijevoz (iznenada)
- više uzastopnih prijevoza
- sezona – vremenski

28. Privatni zrakoplovi

- omogućuju mobilnost i elastičnost prijevoza u odabiru destinacije, vremena početka i završetka
putovanja

29. Infrastruktura zračnog prometa

- zračne luke ® u pravilu veliki gradovi
- zračne luke ® veoma složena infrastruktura:
- piste, manevarske površine, stajanke, objekti i postrojenja sigurnosti leta, servisni
uređaji za zrakoplove, objekti i oprema za prihvat putnika i tereta, površine za prihvat
ostalih prometnih grupa i pristupne prometnice
- značajke zračnih luka – vrlo skupe

30. Infrastruktura zračnog prometa je vrlo skupa pa je u pravilu u domeni države, lokalnih vlasti,
zrakoplovnih kompanija ili ekonomskih subjekata i udruženja. Izvori financiranja su banke ili
fondovi koji se bave avionskim poslovanjem i zainteresirani lokalni organi vlasti.

31. Pomorski promet – ograničen na linijski servis, kružna putovanja i izlete.

- prednosti – veliki kapacitet, niski troškovi, elastičnost u odabiru rute između luka,
sigurnost,
- nedostaci – mala brzina, niska kvaliteta usluga

13
32. Brodovi velikih brzina – mogu se koristiti na linijama sa velikom i konstantnom potražnjom
uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika
- to su većinom putnički brodovi, ali ima i brodova koncipiranih kao trajekt (900 putnika, 240
automobila, 43 čvora)
- kratki boravak u luci, brz iskrcaj i ukrcaj, po uzoru na zračne luke ® velik dinamički kapacitet
- ti se brodovi predbacuju s južne na sjevernu hemisferu, ovisno o turist. sezoni

33. Kao i kod ostalih prometnih grana u pomorskom se prometu luke oblikuju prema koncepciji
terminala ® kvaliteta usluge

34. Linijski putnički promet – organizira se na ograničenom regionalnom tržištu na kojem

postoji konstatirana potreba za prijevozom putnika i vozila, a relacije se kreću od nekoliko Nm
(nautičkim milja) do nekoliko stotina Nm. – državne kompanije ® – red plovidbe, subvencije za
neprofitne. linije.

35. Trajekti su brodovi za prijevoz putnika i vozila.

- omogućavaju da korisnici servisa po iskrcaju raspolažu vlastitim autom ® rezultat uvođenja
trajekta ® povećana potražnja za brodskim prijevozom
- najveći trajekti = 3000 putnika, 1300 vozila, komfor sličan kruzerima

36. Ferry brodovi – prijevoz vlakova ® Baltik ® najveći 900 putnika, 50 vagona
- isplativ jedino uz veliki obrt s kratkim stajanjem u luci.

37. Kružna putovanja – međunarodna i unutar teritorijalnih voda¸

- međunarodna kružna putovanja smatraju se industrijom – koncentrirana na uskom zemljanom
području.

38. Kružna putovanja objedinjuju prometnu i turističku funkciju

- turistički proizvod se sastoji od ponude na brodu i ponude u turističkoj destinaciji
- velike kruzere sve veći broj korisnika doživljava kao masovni turizam ® turisti veće platežne
moći koriste manje plovne jedinice do 100 putnika gdje je cijena do 10 puta veća od velikih
kruzera.

39. Izletnički brodovi – do 100 putnika, brzina do 15 čv (čvorova).

- omogućuju dostupnost obalne destinacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način
- specifična ponuda – razgledavanje podmorja, prijevoz ronioca.

40. Infrastruktura pomorskog prometa

- putničke luke s terminalima
- putnički terminal ® funkcionalan prihvat broda, kvalitetan prihvat putnika, udobnost boravka i
efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana:
parkirališta, pristupne ceste, ukrcajno-iskrcajne rampe, kontakt s ostalim prometnim
granama.

41. Država financira izgradnju pomor. infrastrukture a djelatnost prekrcaja putnika obavlja
državno poduzeće ili specijalizirano poduzeća u privatnom vlasništvu.

42. Riječno – jezerski – kanalski promet zajedničko ime ® riječni promet

- prednosti – udio vlastite mase u bruto masi prometnog sredstva:
- riječno plovilo 15-20 %
- vagon 35-50 %

14
- kamion 50-70 %

43. – učinak po zaposlenom - cesta 1

- željeznica 2
- rijeka 13

- nedostaci – neelastičnost u odabiru rute, mala brzina, veliki stupanj ovisnosti o vremenskim
prilikama, nejednaka obilježja rijeka
- svjetska statistika uopće ne bilježi udio riječkog prometa u turizmu, ali je on vrlo značajan u
nekim prometnim destinacijama: Venecija, Dunav, Rusija.

45. Kružna putovanja ® 7,6 % u ukupnom udjelu kružnih putovanja ® cca

- dimenzije plovnog puta utječu na kapacitet brodova ® najveći imaju kapacitet 400 putnika.
- zatvoreni prostori su manji, turisti uživaju u pogledu na obalu

Izleti – rijekama – obogaćivanje turist. proizvoda destinacije (Venecija, Budimpešta...)

46. Riječna infrastruktura – terminali za prihvat i prekrcaj putnika i tereta

- održavanje obala, vodotoka, dubine, signalizacija, ledolomci, služba za praćenje vodostaja,
zimovnici, pristaništa
- terminali teže koncepciji ostalih prometnih grana

47. Sličnosti i razlike s pomorskim prometom

- pomorski promet ima elastične rute
- pomorski ima veće kapacitete
- pomorski promet ima više zatvorenih prostora
- pomorski promet nema problema sa održavanjem plovnog puta

48. Telekomunikacijski promet se odnosi n prijenos vijest i informacija.

-omogućava veliku brzinu i kvalitetu prijenosa

49. Aktualni trenutak telekomunikacijskog prometa

- neprekidno nudi nova i kvalitetnija rješenja, traži visokoobrazovane kadrove,
- suvremena oprema,
- tendencija izbjegavanja rascjepkanosti sustava i uspostava globalnog – još kvalitetnijeg i
jeftinijeg sustava.

50. Telekomunikacija u turizmu – mogućnost komuniciranja na godišnjem odmoru s rodbinom,

prijateljima, poslovnim partnerima
- Internet i rezervacije internetom
- poslovanje turističkih subjekata nemoguće je bez telekomunikacija

51.Poštanski promet je prijenos roba malim pošiljkama, ljudi, novca i pisama.

52. Poštanski promet ne može pružiti brzinu telekomunikacijskog prometa, međutim u osnovama
poslovanja još uvijek zakonski vrijede ugovori, pisani dokumenti koje je nemoguće razmijeniti
bez pošte.

15
POGLAVLJE 5.

1.Autobusni izleti:
a) namijenjeni turističkom tržištu
- povremeni prijevozi u kojoj se ravnomjerno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija,
organiziraju se kada postoji dostatna potražnja
b) namijenjeni zatvorenim grupama
- prijevoznička funkcija, tek sekundarno turističko (škola, sportski klub, vrtić, sindikat

Vrste izleta – tematski sajmovi, sport, kazalište, koncert, shopping

2. Za putovanje agencija može koristiti svoje buseve, buseve druge organizacije i prijevoznike.
-odabir autobusa ovisi o raspoloživom voznom parku, veličini potražnje, udaljenosti, platežnoj
moći…

3. Višednevna putovanja busom su privlačna zbog bogatstva i raznolikosti turističkog sadržaja

tijekom prijevoza i povoljne cijene u odnosu na druge grane iste elastičnosti.

4. Prometna funkcija višednevnih putovanja obavljaju tur-operatori ili agencije vlastitim

autobusima  busevi najveće udobnosti i dodatnog sadržaja.
Turističku funkciju – agencija: ugostiteljska usluga, noćenja, kult.-povijesni spomenici, vodič,
prirodne ljepote.

5. Panoramski prijevozi  karakter kružnih vožnji

-nositelji: autobusi različitih karakteristika i kapaciteta, te vozila specijalne konstrukcije
-specifična turistička ponuda gdje je cijena ulaznice uključena u cijenu prijevoza.

6. Kombinirana putovanja – uključene i druge grane prometa

-pridonosi atraktivnosti putovanja i bogatstvu turističkog sadržaja
-povezivanje emitivnog i receptivnog tržišta autobusom  jedinstven turistički proizvod  bus
putuje prazan u jednom smjeru samo na početku i kraju sezone.

7. Lokalne turističke linije: ski-bus, plaž-bus

-izbjegavanje problema parkiranja

8. Iznajmljivanje cestovnih vozila pridonosi atraktivnosti turističke destinacije

- automobili (off road, motocikli, bicikli)
- najam automobila – za turiste koji su stigli drugim prijevoznim sredstvima
- ugovor o najmu obuhvaća: - visinu naknade
- trajanje najma
- vrstu vozila
- ostale uvjete

9. Turistički prijevoz željeznicom na velike udaljenosti

-retro vlakovi (početak 20 st.); luksus, komfor, ugostiteljstvo, zabava.

10. Panoramski prijevoz željeznicom – koriste se u svrhu visokih ekoloških standarda.

- obnova uskotračnih željeznica

11. Ski-vlakovi – veliki kapacitet, ne zagađuju prirodu, minimalno degradiraju prostor.

12. Žičare i uspinjače

16
-sličnost – transportiraju predmet putovanja s jednog mjesta na drugo
- razlika – žičara je vezana uz žicu, a uspinjača uz zemlju i mehanizme na zemlji.

13. Vrste žičara: - vučnice

- sedežnice
- s kabinama
- zračni tramvaj.

14. Trendovi razvitka žičara – početne i završne točke poprimaju osobine terminala, platforme se
opremaju pokretnim trakama i drugom opremom koja olakšava, ubrzava i oslobađa napora
korisnike.

15. Uspinjače – izuzetno su atraktivne i pridonose privlačnosti turističke destinacije

- koriste se za svladavanje strmih i kratkih lokacija.

16. Panoramske željeznice – najsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektro pogon.

- podesna za nagibe do 20 %
- u izvedbi na stupovima omogućava razgledavanje, pa se sve češće koristi kao dio turističkog
proizvoda destinacije.

17. Panoramski letovi – atraktivan oblik turističke ponude, dopunjava ukupnu ponudu
destinacije.

18. Zračni promet za turiste s posebnim zahtjevima: fotografiranje, snimanje, padobranski

skokovi.

19. Pomorska kružna putovanja: međunarodna i unutar teritorijalnih voda.

- prometnu funkciju obavlja brodar, a u većini prodaju vrši agencija.

20. Međunarodna kružna putovanja

- receptivna područja: Karibi, Mediteran, sjeverna Europa, Daleki Istok i Aljaska.
- emitivna područja : SAD, Njemačka, V. Britanija, Francuska i Italija.
-međunarodna kružna putovanja razlikuju se po vremenu trajanja (od 3 do 15 dana), kvaliteti
usluge vezane uz cijenu (60-1000 USD/dan/osobi) i turističkoj ponudi.

21. Tržište pokazuje blagi pad interesa za velike brodove. Porast zanimanja za brodove do 100
turista.
- u porastu broj mlađih turista, obitelji s djecom, kraćih putovanja, imućnih kategorija.

22. Kruzeri unutar teritorijalnih voda specifični su za zemlje sa razvedenom obalom, sa

jednostavnom ponudom more, sunce, posjet kult. povijesnim znamenitostima, gastronomija,
prirodne ljepote.
-prijevoz pružaju obiteljska brodarska poduzeća.

23. Izleti brodovima i panoramski prijevoz – izuzetno popularni i bitno pridonose atraktivnosti
turističke destinacije.
-niska cijena, prirodne ljepote, ugostiteljska ponuda
-obiteljski posao
- panoramski prijevoz -razgledavanje morskog dna, arheoloških nalazišta, nacionalnih parkova,
gradova i luka.
- posebno građeni brodovi.

17
24. Nautički turizam – zasniva se na plovidbi ili boravku u plovilima ili jahtama koje mogu biti
unajmljene ili u vlasništvu korisnika.
-prometna funkcija nautičkog turizma realizira se posredstvom:
- djelatnosti u marinama
- najma plovila

25. Marine –namjena:

-prihvat i čuvanje brodova
-pružanje ugostiteljskih usluga
-trgovinske usluge
-sport-rekreacija
- opskrba

26. Marine razlikujemo prema:

a) konstrukciji
-američki
-europski
-mediteranski tip

b) namjeni
-komercijalne i sportske

c) korištenju
-stacionarne
-tranzitne
-kombinirane

27. Turističke riječna kružna putovanja

-receptivna tržišta: Nil, Rajna, ruske rijeke, Dunav, Ynagtze, Rona, Laba, Missisipi i kanadska i
američka jezera,
-emitivna tržišta: V. Britanija, Njemačka, SAD
-turisti veće platežne moći
-cijena usporediva s morskim
-prijevoznu funkciju obavlja brodar, buking turistička agencija ili tur-operator sa razgranatom
mrežom poslovnica

28. Izleti i panoramski prijevozi

-jednostavan, kratkotrajan, veliki kapacitet, skromna oprema broda i turističkog sadržaja
-izleti se mogu kombinirati sa panoramskim vožnjama, razgledavanje prirodnih ljepota, biljnih i
životinjskih vrsta, gradova i dijelova grada

-organizatori: brodarska poduzeća i privatni poduzetnici

-prodaja: turističke agencije ili samostalno.

18
POGLAVLJE 6.

M -materijal E -energija
R -roba LJ -ljudi
I -informacija

1. Logistika je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda optimalizacije tokova

materijala, roba, informacija, energije i ljudi s ciljem ostvarenja većeg ekonomskog efekta.

-logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem, robnim tokovima, kretanjem materijala i
finalnih proizvoda od nabave sirovine do prerade i dalje do konačnog potrošača. Njen cilj je
optimalizacija tokova M, R, J, E i LJ na području poduzeća ciljem ostvarenja najveće
profitabilnosti.

-logistika kao aktivnost –predstavlja skup planiranih koordiniranih i kontroliranih aktivnosti

kojima se djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih
transformacija.
1. točka isporuke2. točka primitka3. točka kupca, korisnika, potrošača

2. Logistika u turizmu – planira i organizira tokove M, R, J, E i LJ kako bi svi poslovni subjekti

profitabilno poslovali, a korisnici u turističkoj destinaciji uživali u kvalitetnom turističkom
proizvodu.

3. Elementi logističke funkcije:

-vanjski prijevoz
-unutarnji prijevoz
-rukovanje materijalom i robom
-upravljanje zalihama.

4. Makrologistika je optimalizacija tokova M, R, J, E i LJ na širem zemljopisnom području

(grad, regija, država )
Mikrologistika je optimalizacija tokova M, R, J, E i LJ u poduzeću poslovna logistika.

5. Logističke funkcije su nabava, proizvodnja i prodaja.

-logistika nabave-optimalizacija tokova od skladišta dobavljača do skladišta nabave
-logistika proizvodnje – od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda
-logistika prodaje – od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca

-temeljni zadaci logistike su svladavanje prostora i vremena.

6. Pretpostavke logističkog koncepta turističke destinacije

-u turističkoj destinaciji za trajanja sezone broj ljudi mnogostruko se povećava što uvjetuje
kvantitativne i kvalitativne promjene u potražnji za proizvodima i uslugama.

-da bi posjetitelji turističke destinacije mogli na kvalitetan način koristiti sve elemente turističke
ponude, neophodno je optimaliziranje tokova tereta, ljudi i informacija u turističkoj destinaciji i
njenom okruženju.

-funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude u optimalni sustav turističke

destinacije moguće je jedini logističkim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova
te tokova ljudi.

19
7. Kvantitativne i kvalitetne promjene u turističkoj destinaciji za vrijeme trajanja turističke
sezone
-u turističkoj sezoni mnogostruko se povećava potreba za:
-proizvodima široke potrošnje
-uslužnim uslugama (ugostiteljstvo, sport, prijevoz….)
-potražnja za proizvodima za kojima ne postoji potražnja van sezone
suveniri, monografije, umjetnine, uporabna vrijednost
-rezultat je povećana potražnje za prijevozom tereta i putnika.

8. Dimenzioniranje kapaciteta prometnih poduzeća u vrijeme sezone  4 principa:

a) vršno opterećenje
b) prosječno opterećenje
c) najveći profit
d) stalnog popunjenja kapaciteta
-kapaciteti prometnica prema i u samoj turističkoj destinaciji

9. Logistički koncept turističke destinacije

-ciljevi: -snabdijevanje hotela, ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata
-snabdijevanje trgovina
-fizička dostupnost smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i trgovina
-fizička dostupnost kult.-povijesnih objekata, sportskih i rekreacijskih
sadržaja
-fizička dostupnost putničkih agencija, poštanskih ureda, zdravstvenih i
stom. sadržaja
-dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana
-logistika turističkih destinacija obuhvaća optimalizaciju tokova materijala, ljudi, informacija i
energije na unaprijed definiranom području.

10. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća optimalizaciju tokova materijala,

ljudi, informacija i energije prema i u turističkoj destinaciji na određenom zemljopisnom
području.
-na snabdijevanje el. energijom i vodom logistički se ne može utjecati ali na poljoprivredne i
industrijske proizvode DA (vidi shemu na str. 175 i 176).

11. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća logistički organizirana turistička i

ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana uz turizam na području turističke destinacije.
-hotelsko turistička poduzeća-poseban zadatak logistike opskrbe hotela materijalima uz
planiranje i održavanje zaliha.
-boljim efektima pridonosi usklađivanje tokova dolaska i odlaska gostiju s obzirom na način
dolaska, vrstu usluge, korištenje dodatnih sadržaja ….
-turističke agencije-trebaju kvalitetne tokove informacija da bi : razradile politiku nastupa na
tržištu, planirale kapacitete prometnih sredstava
-trgovačka poduzeća –cilj-opskrba robom široke potrošnjepotrebno je dimenzionirati zalihe
koje garantiraju redovito snabdijevanje uz najmanje troškove
-kada promet kvalitetno obavlja svoju funkciju, poduzeća na području turističke destinacije
mogu efikasno poslovati.

12. Skladišta – svrha je pružanje sigurnog i tehnički ispravnog smještaja materijal i robe , bez
ugrožavanja svojstava i kvalitete, kako bi se procesi proizvodnje u kojima će sudjelovati
nesmetano odvijali.

20
-umanjenju troška skladištenja pridonose suvremena sredstva s većim radnim učinkom i
informacijski sustavi
-dugotrajno skladištenje predstavlja propust u materijalnoj ili robnoj bilanci i predstavlja trošak,
osim ako se ne radi o špekulativnom poslovanju ili ako tržište upućuje na nestašice.

13. Skladište u ugostiteljskoj djelatnosti

-skladište mora biti u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta te mora imati zalihe specifičnih
proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljske
usluge.

14. Skladišta u trgovinskoj djelatnosti

-veletrgovačka poduzeća imaju skladišta blizu naselja kako bi se omogućilo neprekidno
snabdijevanje prehrambenim proizvodima i proizvodima široke potrošnje
-minimalne zalihe formiraju se na mnogo višoj razini nego kod manjih trgovačkih poduzeća.

15.Optimalizacija nabave u turističkoj destinaciji

-zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom, robom i uslugama u pravo vrijeme,
na pravom mjestu i na najpovoljniji način to je OPTIMALIZACIJA.

16. Zalihe-određuju dva suprotna zahtjeva:

a) zahtjev sigurnosti – kontinuitet snabdijevanja proizvodnje turističke usluge
b) zahtjev ekonomičnosti – minimalizacija troškova
-razina sigurnosti je veća što je veća zaliha, dok su ukupni troškovi manji što je manja zaliha.

17. Optimalizacija zaliha utvrđuje se kontinuiranim praćenjem stanja zaliha nužno korištenje
informacijsko računalnog sustava.

21
POGLAVLJE 7.

1. Odrednice kvalitete prometne usluge u turizmu čine:

-udobnost, brzina, točnost, redovitost cijena, sigurnost, dodatne usluge tijekom prijevoza i
mogućnost prijevoza od vrata do vrata.
-ostvaruju se preko prometnog sustava: infrastrukture, prometnih sredstava i signalno-
sigurnosnih uređaja
-korisnici prometnih usluga smatraju da kvaliteti najviše pridonose brzina i udobnost

2. Vrijednost prometne usluge se sastoji od:

-prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava
-vrijednosti utrošenog rada u njezinu proizvodnju
-vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma.

3. Čimbenici koji utječu na vrijednost prometne usluge su :

-vrijednost prometnih sredstava-prema prometnoj grani
-obim prometa-broj prevezenih putnika
-udaljenost prijevoza
-stupanj iskorištenosti prometnih kapaciteta
-prometna infrastruktura-kvaliteta, gustoća i razvijenost
-stupanj neravnomjernosti prometne oscilacije u potražnji
-organizacija rada
-odnos bruto i neto rada prometnih sredstava
-uvjeti prijevoza-kvaliteta prometnice

4. Ekonomičnost prometnog sredstva ovisi o :

-masi koja pokreće kW(kiloWat ) snage
-angažiranoj snazi po km i tekući km
-masi prometnih sredstava po putničkom mjestu
-potrošnji goriva po satu
-cijeni nabave novog prometnog sredstva
-fizičkom vijeku trajanja prometnog sredstva
-broju zaposlenika po prometnom sredstvu
-prosječnom broju sati rada dnevno
-brzini prometnog sredstva
-vrsti prometnog puta i njegovim troškovima
-vrsti pogona prometnog sredstva
-stupnju ekonomskog korištenja pogonske energije
Najekonomičniji je vodni (pomorski, pa unutarnji), pa željeznički, cestovni i zračni.
U turističkom prometu značajniji su neekonomični kriteriji, pa je redoslijed prometnih grana
sasvim drugačiji od teretnog.

5. Aspekti utvrđivanja troškova u prometu

a) prometno poduzeće-troškovi prometne usluge u pravilu su veće od troškova prometnog
poduzeća, jer prijevoznik uračunava barem prosječnu profitnu stopu,
b) korisnika prometne usluge-određuju tržišna kretanja, odnosno iznos koji je spreman platiti,
c) društva, odnosno gospodarstva-subvencije države-prijevoz na otoke, poticaji za brdska
područja, nacionalni parkovi.

22
6. Kriteriji podjele troškova u prometu:
-prometna grana-velika razlika u nabavnim cijenama prometnih sredstava, vijeku trajanja i
troškovima infrastrukture
-izvor nastanka-troškovi materijala, amortizacija, usluga, plaća, održavanja
-sudjelovanje u prometnom procesu-proces prijevoza, priprema, organizacija i prodaja prometne
usluge
-mjesto nastanka- početno-završna faza i faza prijevoza
-onoga koga opterećuju -
-opći – režijski, zajednički, indirektni
-pojedinačni – posebni, neposredni, direktni
-stupanj iskorištenosti kapaciteta-fiksni i varijabilni
-odnos između planiranih i stvarnih – putokaz za analizu uspješnosti poslovanja.

7. Fiksni troškovi – neovisni o veličini prometa, postoje kada se promet uopće ne odvija

8. Vrste fiksnih troškova :

a) amortizacija sredstava za rad, premije osiguranja, najamnine i zakupnine, troškovi grijanja i
rasvjete, plaće …
b) za utvrđivanje odnosa troškova s prihodom najznačajnija je razlika između ukupnih fiksnih i
prosječnih fiksnih troškova
-ukupni fiksni troškovi ne ovise o veličini prometa
-prosječni fiksni troškovi – obrnuta proporcionalnost što je promet veći, oni su manji.

Nepromjenjivost fiksnih troškova može biti potpuna ili uvjetna pa postoje:

a) apsolutno fiksni troškovi –troškovi kapitala, amortizacije, osiguranje sredstava za
rad, najamnine i zakupnine
b) relativno fiksni troškovi –nastaju aktiviranjem svakog novog kapacitetazbog
veličine uloženog kapitala fiksni se troškovi pojavljuju u većoj masi.

9. Varijabilni troškovi-uvjetovani su veličinom prometa

-najznačajniji su: gorivo, mazivo, plaće, potrošnja materijala

10. Razlikujemo kretanja varijabilnih troškova:

a) proporcionalne-rastu dinamikom identičnom dinamici povećanja prometa
b) degresivni –rastu sporije od rasta prometa
c) progresivni - rastu brže od rasta prometa
d) regresivni – povećanjem prometa opadaju.

11. Vozarina u prometu je cijena prometne usluge koju snosi korisnik.

12. Utvrđivanje vozarina – na četiri načina:

a) slobodno-utvrđuje se prilikom sklapanja ugovora između prijevoznika i korisnika prijevozne
uslugeizleti, charter
b) administrativno – je instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politike-
željeznički promet, linijski brodski, nacionalni zračni, prigradski
c) od strane udruženja-sprečavanje nelojalne konkurencije – u međunarodnom linijskom
zračnom prometu to čini IATA
d) samostalno – od strane prijevoznika-privatnih poduzeća vodeći se tržišnim kretanjima.

23
13. Međuovisnost vozarine i prometne potražnje
-kad potražnja ima oblik neelastičnosti (prijevoz u bolnicu, prijevoz navijača) ili poduzeće ima
monopol povećanje cijena može ići od iznosa kada promet prestajekorektor državna tijela ili
tržište
-kada na tržištu postoji tržišna konkurencija – kontinuirano se prati ponašanje konkurencije i
potražnje kako bi kvalitetom i cijenom osigurala stabilna pozicija na tržištu.

14. Značajke troškova u cestovnom prometu

-udaljenost – i s ti povezani troškovi održavanja (gorivo, mazivo, gume, potrošni dijelovi,
čišćenje)
-vrijeme – takse za vozila, amortizacija, osiguranje, plaće
-visina – naknade za korištenja infrastruktura.

15. Vozarine u cestovnom prometu

-nalaze se izvan izravnog upliva države (izuzetak su gradski i prigradski promet koji su u
vlasništvu komunalnih poduzeća-lokalna tijela uprave određuju cijenu prijevoza usluge i
frekvenciju voznog reda).
-ostali cestovni prijevoznici utvrđuju cijenu usluga posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom.
-vozarine ovise o duljini i mogu biti proporcionalne, progresivne, degresivne i preferencijalne .

16. Osnovne značajke troškova u željezničkom prometu:

a) operativni troškovi: troškovi prodajne funkcije, održavanja donjeg i gornjeg stroja, troškovi
održavanja voznog parka, troškovi samog prijevoza, režijski troškovi
b) troškovi prema onome koga terete

17. Određivanje vozarine u željezničkom prometu

-određuje ih država
-udio putničkih vozarina u ukupnim vozarinama je mnogo manji od udjela teretnih vozarina.
Polazna osnova za utvrđivanje je:
a) udaljenost
b) dva razreda
S udaljenošću vozarine mogu rasti: proporcionalno, progresivno i degresivno.
-na cijenu usluge utječe: kvaliteta usluge, brzina i udobnost.

18. Troškovi u zračnom prometu

a) troškovi na zemlji – amortizacija i održavanje poletno-sletnih staza, infrastrukture i
suprastrukture, plaće osoblja, troškovi prodaje i promocije
b) troškovi u zraku– amortizacija i održavanje aviona, troškovi goriva, maziva, plaće osoblja
-dio ovih troškova je fiksan a dio varijabilan.

19. Određivanje vozarine u zračnom prometu

-država određuje iznos vozarine u nacionalnom zračnom prometu na linijama koje su od
posebnog državnog interesa.
-u međunarodnom linijskom prometu razinu vozarina određuje IHTA (međunarodno udruženje
zračnih prijevoznika) štiteći interese zračnih prijevoznika.
-cijena prijevozne usluge izračunava se na temelju prosječne popunjenosti kapaciteta koji iznosi
70 %.
-određuje se još i slobodnom pogodbom između zračnog prijevoznika i naručitelja (u charter
prometu).

24