PROMET U TURIZMU

SKRIPTA POGLAVLJE 2. 1. - prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije od početne do završne točke - promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke 2. Opća teorija sustava Temeljne pretpostavke opće teorije sustava: -sustav je dio veće cjeline, -izračunavaju se i definiraju veze s okružjem, -elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, -uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava, -ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme. 3. – opća teorija sustava – interdiscipliniranost - i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog mišljenja upućuju na obvezatan timski rad u izučavanju pojave primjenom opće teorije sustava. - sustavni pristup predstavlja složene pojave pa rezultati analitičkog pristupa odstupaju od stvarnog stanja -prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premještanja ljudi, dobara, energije i vijesti od početne do završne točke. 4. Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na određenom području. 5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalna Pregledno se može pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima hijejarhijske ovisnosti čine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti čine njegovu horizontalnu strukturu. - vertikalna je ustvari prometni sustav (točka 2.) koji definira modalitete međusobne. usklađenosti preostalih elemenata na lokalnoj državnoj i međunarodnoj razini (elementi tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode). - horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i željeznički) vodeni (pomorski, riječni, jezersko kanalski) zračni, prijenosne trake, poštanski, telekomunikacije i prijenos el. energije. LJ – ljudi P – polazišna točka D – dobra OT – odredišna točka E. energija T - teret

V – vijesti 6. Značajke prometnog sustava – složen sustav - veliki broj različitih elemenata (prometni sustav) - veliki broj elemenata sa značajkama sustava (promigrane) - međunarodni karakter prometa - organizacijski zahtjevni prometni procesi →poprima značajke prometnih lanaca - sve stroži sporedni procesi u odvijanju prometa -interesno međusobno povezivanje prometnih organizacija. Između svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi: -glavni –svladavanje udaljenosti u vremenu, te -sporedni- u funkciji glavnih. 7. Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do OT. -tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju odvijanje samog procesa reprodukcije, -izrazito su podložna tehničko-tehnološkom progresu, -nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke, -elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba. Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehničku razinu prometnog sustava odnosno podsustava svake prometne grane. 8. Značajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamično mijenjanje tehnoloških značajki zbog postizanja profitabilnog poslovanja poduzeća. - do 70-tih g. dominantno je bilo povećanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija - od 70-tih i mala potrošnja nafte, ograničena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost 9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V. Ljudi → su putnici → turisti → otuda putnički promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanja Predmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredište sudjeluju u procesu materijalne proizvodnje→ teret → teretni promet Energija → specifična sredstva prijevoza i radni postupci Vijesti → najpropulzivniji segment prometa u svijetu 10. Prometni proces je dinamičko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. - tri osnovne faze prometnih procesa: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. završna faza Ako su organizacijski usklađene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj prometni proces koji teče neprekinuto, čiji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu, podrazumijeva i višu kvalitetu prometne usluge). Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta prometne usluge. 2

. male brzine – 15 čv teretni promet. Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj relaciji. zrak -oko 70.200 članov a posade.predviđeni budući promet . neke su u funkciji preko 100 g. pravaca.voda. 40 čv putnički promet) → 27 puta ekonomičnije nego cestovni i 8 puta ekonomičnije od željeznice). . -početna i završna točka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje veća prometna potražnja. Značajke prometne potražnje: -prometna poduzeća čiji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge. Problematika dimenzioniranja kapaciteta → zadovoljenje potražnje → predimenzioniranje donosi gubitak . 3 . odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom.11. određivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike.u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potrošnje. Prometna infrastruktura i prometna politika . pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje prometa .000 dwt tereta.veličina kapaciteta prometne infrastrukture . 15.rezerve kapaciteta Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu: -odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima -predstavljaju jedinstvenu tehnološko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom. Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu P i D. nakon toga se smatra zastarjelom. ali i izbjegavanja gubitaka u poslovanju zbog prevelikih kapaciteta. -veličina prom. potražnje je proporcionalna broju stanovnika i visini životnog standarda. životne navike. vijek trajanja 50 g. kapacitete radi zadovoljavanja potražnje.po fazama grade se samo magistralne ceste . . Značajke prometne infrastrukture – visoka investicijska ulaganja. 3000 putnika + 1.moguća gradnja i putem koncesije 14.najekonomičniji je prijevoz vodom (500. 16. značajke nacionalnog gospodarstva i uloga u svjetskom gospodarstvu određuje stanovništvo. kopno. životni standard.veličina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika .8 % zemljine površine sačinjava voda. -prometna usluga (nematerijalna) ne može koristiti blagodati skladišnog poslovanja radi prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera između proizvodnje i potrošnje. infrastrukture) -ulogu investitora ima država. te prijenos E i V od P do OT. . te prijenosu E i V. statičkog karaktera. 13. susreću se s dilemom kako dimenzionirati prom. a neposredno i ciljeve ekonomske politike.veličinu i strukturu.najmanje ekonomičan je zračni promet 12. Prometni put je medij za prijevoz P i T. -statičnog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja – najčešće 50 godina.

Odrednice prometne politike: 4 . Kapacitet prometnice je propusna moć .dinamički kapacitet → ukupan broj P i D preveze u određenom razdoblju. vlasnika tereta 21. kako bi sa što manjim prometnim parkom zadovoljila očekivana prometna potražnja.. . Prometna politika je ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država. Optimalni kapacitet – predstavlja onu veličinu kapaciteta koja je u mogućnosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava. broj putnika ili količinu tereta. mogućnosti supstitucije drugom prometnom granom i prometnim sredstvima Kapacitet terminala Prihvatni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost istodobnog prihvata određenog broja PS. popunjenost kapaciteta.prometna potražnja u turizmu ovisi o : sklonosti potrošnji. teret. time i efikasnost korištenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene veličine Obrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnog sredstva. btkm-brutotonski km) = najveća vrijednost je mogućnost usporedbe veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati. -ovisi o značajkama prometnice. Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta. . a da pri tome ostane na raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj većih neravnomjernosti prometnih tokova. receptivna prometna područja. cijeni i kvaliteti prometne usluge. -ne postoje dvije države s istom prometnom politikom -prometna politika je dio gospodarske politike države: administrativna regulacija mjere vlade (željeznica). 18. modalitete pa čak i vrijeme realizacije. tkm – tonski km. te ovisi o prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogućnostima. oporezivanje. Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se ljudi. Prometni učinak – ne može se odrediti jednom mjernom jedinicom već se u iskazivanju prometnog učinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm –putnički km. P i T – prihvatni kapacitet(određena je brojem lokacija za prometna sredstva te veličinom objekta za putnike.životni standard dominantan je čimbenik za veličinu turističke. odnosno skladišnog prostora za teret) Prometni kapacitet -veličina koja izražava sposobnost broj PS. . 17. zaštita interesa putnika. cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama. 20. vijesti ili energija. tm-tonska milja.prometna potražnja u turizmu brzo mijenja pravce. pa analogno i prometne potražnje. . P i T koja se prekrca na lokaciji terminala u određenom razdoblju – odgovara propusnoj moći kod prometnica. 19. broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu.statički kapacitet → sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost) .prazne vožnje svesti na nužnu mjeru -umijeće organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodišta potražnje. a to je veličina koja izražava broj prometnih sredstava. pmputnička milja.

a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tržištu. Promet briše barijere fizičke udaljenosti . razmjena intelektualnog kapitala i informacija. 22. a povijest gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa.promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim načelima -uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva -logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja.prometna ponuda (to je rezultat dosadašnjeg djelovanja prometne politike) . potrošnje. a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog proizvoda. Uz to razvoj prometa uključuje i pravni aspekt.promet troši cca 30 % svjetske energije. posebni i detaljni) .. ostvarivi. radne snage → smanjenje cijene proizvoda. Promet je uslužna djelatnost. Zbog toga je promet gospodarska djelatnost.društveni – gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito destimulativno) .udio prometa u većini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo veći. Karakter prometne potražnje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost. .prometna potraživanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture) .mogućnost države da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervni kapaciteta i mogućnosti ukoliko takve postoje) . . -javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u većini europskih država-kapitalno intenzivna djelatnost 25. Promet je zaslužan za globalizaciju Društveni razvitak – razmjena sredstava za rad i predmeta rada.zemljopisno – prometni položaj države (objektivni parametar koji određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost . ali na drugom mjestu može postići još višu cijenu .tehnološki napredak (stalno prilagođavanje radnih postupaka) .prijevozom se povećava cijena proizvoda. . .ciljevi razvitka prometnog sustava (realni. 24.neekonomski uvjeti i ograničenja (ekološki i sigurnosni zahtjevi). dugoročni. Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu Povijest razvitka ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka. Ekonomska uloga prometa: . a za države u razvoju i tranziciji je neophodan za unapređenje vanjskotrgovinske robne razmjene i cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima.promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje. 23.nema velikih skladišta ni zaliha. 5 . . Promet –predmet znanstvenog istraživanja Najveći utjecaj na spoznaju da se ne može znanstveno istraživanje prometa prepustiti isključivo ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvršio je tehnički i tehnološki napredak. O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda. opći.Internet Za razvijene države promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i društva u budućnosti.

Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. Nakon što je pripitomio divlje životinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva. -uvođenje novih oblika organizacije prometa. Polovicom 19. uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapređenja. stoljeća pisma zamjenjuje telegraf. morskog puta do Indije. dubljenjem su ih povećavali. 6. ulovljene životinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti. dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe . a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije. Novi pronalasci. svoju obitelj i pleme. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada počinje njegov intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromašnijim slojevima društva. -cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija. Prvi oblici prometa i njihova uloga Promet se javlja u prapovijesno doba kada je čovjek prehranjivao lovom sebe. Najprije su koristili debla. oblikovali su splavove. -tijekom povijesnog razvoja željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja. 2. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost 4. Birajući mjesta življenja uz vodu. Neprijeporno je da je pojava željeznice (1829. Vrlo je važna gradnja kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km. Daimler-benzinski motor -1897. svjetskog rata dostupnima postaju udaljena područja-turizam poprima globalni karakter.POGLAVLJE 3. -porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava. Pozitivan utjecaj turizma na promet: –intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture. 3. stoljeća prometni sustav strukturno oblikovan na način koji je i danas prisutan. istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. Diesel-dizelski motor Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca. -zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja. -1876. oblikovanje prometne grane Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu počinju javljati velike promjene. oplovljavanje svijeta. Nakon što je sredinom 20. automobil postaje dostupan širim društvenim slojevima S pojavom aviona (1903. -porast prometa putnika i tereta 5. 1. Čvršća konstrukcija morskih plovila. Razdoblje Rimskog carstva obilježeno je porastom broja kola s usavršenom konstrukcijom kotača. a uvođenjem masovne proizvodnje (Ford) između dva svjetska rata. U antičko doba se doživljava značajno unaprijeđivanmje prometa. Sinergijski učinak prometa i turizma Danas se odnos između prometa i turizma najbolje ogleda u verificiranoj činjenici da vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od 6 . otkriće kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautičkih karata omogućili su otkrića Amerike. kada se životinje posebno pripremaju za promet.

a po isteku vijeka trajanja prometna sredstva potrebno je razgraditi i učiniti neškodljivima -smanjenje sigurnosti u prometu. štetnih plinova i tvari. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. -na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija.učinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i u drugu djelatnost. posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja. hotelskih i ugostiteljskih objekata. Ograničavajući utjecaj turizma na promet obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. procesa prijevoza i prekrcaja turista. Organizatori prometnog procesa u turističke svrhe mogu bit prometna poduzeća ili turističke agencije koje to mogu činiti svojim prometnim sredstvima ili unajmljenim od prometnog poduzeća. prometna djelatnost. 8. jer se time determiniraju mogući prometni pravci i određuje gustoća prometne infrastrukture. djelatnost ugostiteljstva te ostale djelatnosti. 7 . organizacijske. Prometna djelatnost je element sustava turizma. procesa ugostiteljskih i smještajnih usluga. te potreba za velikim površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi. -odabir duljih i građevinski nepovoljnijih trasa čime se uzrokuju viši troškovi izgradnje infrastrukture. ekonomske i pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga smještaja. Da bi učinci turizma kao sustava bili optimalni neophodna je usklađenost elemenata u horizontalnom i vertikalnom smislu i to na način: -na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i sredstava za prijenos informacija. 9. -kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke.privi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije. prometa. 11. ugostiteljstva.Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom području. 10. 12. dok vertikalnu strukturu karakterizira hijerarhijska povezanost. djelatnost smještaja. 13. tehnološke. Elemente turizma kao sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu. Turizam kao sustav je skup elemenata tehničke. Struktura turizma kao sustava Vertikalna struktura sustava: tehnički. organizacijski. . 7. mirovanje prometnih sredstava iziskuje velike izgrađene površine. i moguće ju je promatrati kao podsustav turizma. 14. Prometni proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim od agencije. tehnološki. kako bi područja ekološki sačuvala i u njima razvijali turistički sadržaji. prometno-putničkih terminala. -infrastruktura postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine i vizualno degradira prostor. ekonomski i pravni elementi Horizontalna struktura sustava: djelatnost posredovanja. Između elemenata horizontalne strukture postoje jednakovrijedni (ravnopravni ) odnosi. Prometna djelatnost se bavi prijevozom turista od mjesta boravka do turističke destinacije.

Prometna djelatnost je element sustava turizma. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -ulazak putnika u prometno sredstvo. utvrđivanja prodajne cijene. tehnološka. promet u logistici turističke destinacije (horizontalni stupac) 16. organizacijska. organizacijska. Sustav turizma je otvoreni sustav. organizacijska. U izučavanju sustava obično se pribjegava simplifikaciji sustava na način da se on predstavlja procesima koji su trajno i naglašeno prisutni u sustavu. tehnološka. izlazak putnika iz prometnog sredstva (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema udaljenosti prijevoza i specifičnoj funkciji u turizmu -tehnička. promet žičarom i uspinjačom. 17. tehnološka.) koje su motiv dolaska turista u destinaciju. odnosno podsustav turizma. prijevoz putnika. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet putnika. promet u turističkoj destinaciji.-na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti. željeznički. Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -pomorski. akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave. zračni. međunarodnih konvencija. -na pravnoj razini usklađenost zakona i propisa nacionalnog karaktera. cestovni. investiranja. promet lebdjelicama. tehnološka. 8 . organizacijska. te usklađivanje dijelova tehnološkog procesa. kulturnih. Glavni procesi u sustavu turizma: -prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije -prijevoz po turističkoj destinaciji radi korištenja turističkih sadržaja -prijevoz od turističke destinacije od mjesta boravka -prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turističke destinacije radi snabdijevanja -posredovanje u informiranju o turističkoj ponudi -posredovanje u korištenju turističke ponude -priprema i pružanje usluga smještaja u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga prehrane u turističkoj destinaciji -priprema i pružanje usluga (zabavnih. Za međuovisnost turizma i prometa bitan je podsustav prometa koji je sastavnica i sustava turizma i prometnog sustava. sportskih i sl. promet tereta i promet ostalih predmeta (horizontalni stupac) Struktura prometnog sustava prema predmetu tehničkim značajkama prometnih sredstava -tehnička. Moguće ju je promatrati kao sustav. svemirski promet. Pretpostavka za upravljanje sustavom je definiranje glavnih (bitnih) procesa unutar i između sustava. telekomunikacijski i poštanski promet (horizontalni stupac) Struktura putničkog prometa prema dijelovima procesa proizvodnje prometnih usluga -tehnička. ekonomska i pravna razina (vertikalni stupac) -promet od emitivnog do receptivnog područja. Struktura prometnog sustava prema predmetu prometovanja -tehnička. R-J-K . -na ekonomskoj razini usklađenost vrednovanja usluga utvrđivanja troškova. međudržavnih sporazuma. 15. označava se kao upravljanje sustavom.

Upravljanje sustavom je moguće na dva pristupa: Prvi pristup Ukoliko je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je daljnja selekcija između glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih procesa a prema kriteriju cilja kojega se želi postići u sustavu nacionalnog gospodarstva (razvitak zdravstvenog turizma uz ograničenje razvitka prometa na turističkom području koji nije u funkciji turizma) Drugi pristup Ukoliko je cilj razvijati jedan segment unutar sustava turizma. i na politikama je da efikasnim mjerama te ciljeve i ostvare. Ova najviša razina usklađivanja promet i turizma predstavlja pretpostavku za upravljanje sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti. koji će uzeti u obzir sve glavne procese toga podsustava i ostale procese koji se ocijene bitnima. Globalizacija Turizam i promet zbog međunarodnog karaktera bitno pridonose globalizaciji. Usklađivanje prometne politike i politike u području turizma ima za cilj maksimalno valoriziranje sinergijskog učinka. 19. -osnovni cilj svake turističke države je razvitak prometnog sustava u funkciji turističkog. pa će parcijalnim pristupom optimalizirati dijelove cjeline. 9 . Turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama. Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi. -najprije se definiraju ciljevi tog razvitka. kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci. 18. tada je moguć detaljni pristup. pa se nakon toga pristupa njihovom usklađivanju i eventualnoj korekciji. kulturološkim i sociološkim specifičnostima ljudi koji žive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta.

10 . ponudi . 3. oni su nositelji masovnosti u turizmu → udobnost i bogata oprema .turistička putovanja i linijski prijevoz 8. klima.ova sredstva bitno pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju turist. Kamp-prikolice i kamperi . Organizacija cestovnog prometa a) Vlastiti prijevoz – prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom.POGLAVLJE 4.ekološko prometno sredstvo.prednosti – izuzetna elastičnost → prijevoz «od vrata do vrata». Cestovni promet i turizam . «zone gužvanja» prednjeg i stražnjeg dijela Aktivna sigurnost: ABS. . funkcionalno vezana za automobil. . udobnost. Bicikl ima sve veću ulogu u turist.autobusi na kat (80 mjesta) . .konstrukcija: šasija.nedostaci: velika potrošnja naftnih derivata. brzina. Infrastruktura cestovnog prijevoza – svi građevinski objekti koji sudjeluju u prometnim tokovima: početno – završne točke. potreba za velikim prostorima za kretanje i mirovanje (parkiranje). ekološki i sigurnosni pokazatelji.do pojave naftne krize 70-tih težilo se udobnosti i brzini.visokopodni autobusi (48-55 mjesta) . Sigurnost automobila Pasivna sigurnost: pojasevi.velike staklene površine. Automobil – nezamjenjiv u turističkim tokovima i nositelj individualnog prometa → vlastiti automobil – rent-a-car . nema komercijalne svrhe → fizičke osobe b) Prijevoz za posebne namjene – pravne osobe – opskrba npr. veća čvrstoća konstrukcije putničke kabine («sigurnosni kavez»). 2. karoserija. zračni jastuci. Turistički autobusi namijenjeni su dugotrajnom boravku putnika. 1. je veći od jednog po obitelji . video. ponude destinacije 7. putovanja .biciklističke staze uz koje je organiziran smještaj. prilagođena turistička ponuda . u segmentima snabdijevanja nezamjenjivost.na raznim emitivnim tržištima djeluju specijalizirana poduzeća za iznajmljivanje 6. nasloni za glavu. 4. veze između njih. jeftinoća. slobodan izbor početka i završetka putovanja i usputnih postaja.su vozila bez vlastitog pogona opremljena za višednevni boravak. . te objekti na području gradova i naselja potrebni za odvijanje prometa. rublja c) Linijski prijevoz – organiziraju prometna poduzeća → objavljuju vozni red za dulje od 6 mjeseci → moraju osigurati određeni vozni park i zaposlenike. izrađuju se konstrukcije koje se lakše recikliraju 5. sanitarni čvor. katalizator (manje zagađenje zraka).aranžmani u kojima je biciklistički promet najznačajniji dio turist. nema presjedanja. motor i oprema. a od tad ekonomičnosti. povoljan utjecaj na zdravlje .isto kao i prikolice samo imaju vlastiti pogon. dostava hrane i pića. stolovi .u razvijenim zemljama broj autom. kuhinja.

uvođenje izvanrednih vlakova .nedostaci: neelastičnost zbog linijskog karaktera (željezničke stanice).dugi vijek trajanja.lokacija u blizini ostalih prometnih grana 13. sadržaje.putnici cijene: udobnost. ugostit.praćenje međunarodnih prijevoza . informativna služba. Osnovne značajke cestovne infrastrukture: . .istraživanje tržišta prodaje zbog konkurentnosti cestovnom prometu .ranžiranje vlakova . pridonose promociji turističke destinacije. točnost i blizinu kolodvora .dostupnost svima pod jednakim uvjetima . .objekti – prometnice. naknade kod registracija.smeta ih: kašnjenje. destinacija. ostvaruju znatan prihod. usluge. podvožnjaci.treba odvojiti pješački promet od autobusnog prometa . informativna služba.opskrba gorivom. trgovine. . pranje i čišćenje radionice. vijadukti. . Prateći objekti – značajna uloga u podizanju opće kvalitete cestovnog prometa . prodaja karata i prihvat gradskih busa i taxi . Organizacija prometa željeznicom obuhvaća: .uvođenje novih oblika prijevoza . i trgov.utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje ceste slijedi odljev s ostalih prometnih grana. vrlo povoljni pokazatelji sigurnosti i utjecaja na okolinu.izradu voznih redova i njihovo usklađenje na državnoj i međunarodnoj razini . Putnički terminali – početno – završne točke . u Hrvatskoj i do 7 mil). telefonske govornice.predviđanje rezerve kapaciteta. ugostiteljski sadržaji. presjedanje 14.).jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove (naplata u vidu cestarine. smještaj. uređaji za upravljanje. signalizaciju i praćenje 9. rekreacija. . . parkirališta. brzinu.točnost dimenzioniranja kapaciteta. Željeznički promet ..planiranje i nabava prometnih sredstava .elementi terminala: površina za prihvat autobusa. naknada u cijeni goriva. 12. cijenu. popravak vozila. . garaže.kašnjenje → neučinkovita organizacija 11 . neki imaju ulogu usputnih turist. mostovi. Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je države (ili lokalne zajednice) Eksploatacija se vrši koncesijom (privatna i poludržavna poduzeća).. nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala komercijalna brzina . 11. terminali.dugotrajnost gradnje.. tuneli. .prednosti: mnogostruko veći kapacitet u odnosu na cestovni i zračni promet. niski troškovi eksploatacije.prodaja putnih karata . loši higijenski uvjeti.putnici od željeznice očekuju kvalitetnu prijevoznu uslugu →ona to ne pruža → brzina cca 50 km/h . grijanje.investiranje velikih financijskih sredstava )2-3 mil USD/km. . neljubaznost osoblja. 10.nude karakteristične turist. zatvorene čekaonice.

kadrove. skromna oprema mala brzina. perone. . pred blagdane → prilagođeni su turističkim tokovima Turistički → povezuju mjesta velike udaljenosti . velika potrošnja goriva. informacijski sustav.ranžirne kolodvore .magistralni – sve bogatije i bolje od lokalnih.prednosti željeznice: izuzetno mala razina zagađenja i devastacija prostora 16.smanjuju obim cestovnog prometa koji u Europi predstavljaju sve veći ekološki i sigurnosni problem 19. Njima se po potrebi priključuju vagon restoran.putničke terminale s objektima za boravak putnika . . Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća: . uređaje za jednostavnu razmjenu podataka. tunele.vagoni → vozila s kapacitetom za putnike ili teret .gradi se odjednom. bez tržišne konkurencije → sukus toga je nekvalitetna prometna usluga . Organizacija željezničkog prometa povjerena je jednom poduzeću koje zapošljava veliki broj ljudi i u državnom je vlasništvu.prateće objekte . ali na znatno nižoj razini od međunarodnih. Turistički vlakovi – u vrijeme turističke sezone.pruge koje se razlikuju po dozvoljenom osovinskom pritisku . Željeznička prometna sredstva .po 50 km udaljenosti.signalno-sigurnosne uređaje. 22. postaje . visoka nabavna cijena 12 . Zračni promet . Vlakovi velikih brzina – između 200 i 300 km/h .putnički vagoni – lokalno.nadgrađe – za prihvat putnika ili tereta . .15.mostove.infrastruktura iziskuje redovito održavanje .konstrukcija – postolje s uređajima za kretanje i kočenje . manja udobnost. U uvjetima dobro organizirane željeznice vrlo su velike (cijena..prednosti – brzina (u pravilu 900 km/h) ..pristupne prometnice. vagoni za spavanje i kombinirani vagoni 18.zgrade.. telekomunikacijske veze. vijadukte .visokokvalitetna usluga usporediva sa zračnim prometom → cijena za putnike znatno niža.mora biti usklađena sa mrežom međunarodnih koridora. .lokomotiva – pogonsko vozilo . ne etapno . veliki broj sjedećih mjesta. postaje.nedostaci – nedostižnost → nužna upotreba cestovnog prometa tako da let često traje kraće od prijevoza do i od zračne luke.donji i gornji ustroj pruge .mali kapacitet. sigurnost) 17.priključuju se vagoni za automobile . parkirališta i autobus.

Privatni zrakoplovi .ograničenje brzine (do 900 km/h) zbog ekonomičnosti potrošnje. niski troškovi.više uzastopnih prijevoza .. Infrastruktura zračnog prometa . . Odrednice aktualnog trenutka zračnog prometa .oblici chartera – cjelokupni kapacitet zrakoplova (sport) .zračne luke → veoma složena infrastruktura: . niska kvaliteta usluga 13 . sigurnost.red letenja . skromnija ponuda jela i pića.piste. agencije da obavi prodajnu funkciju.značajke zračnih luka – vrlo skupe 30. srednje (od 3000 do 5000 km) i velike (do 12 000 km) .dva tipa prodaje karata 1. stvarni kapacitet. zrakoplovnih kompanija ili ekonomskih subjekata i udruženja. površine za prihvat ostalih prometnih grupa i pristupne prometnice . stajanke..najekonomičniji je charter na vrijeme jer je omogućen uzastopni prijevoz turista.struktura letačkog parka formira se prema udaljenosti: kratka. manje zabave.veliki je problem popunjenost kapaciteta jer na troškove se ne može utjecati . objekti i postrojenja sigurnosti leta.sezona – vremenski 28. radni kolektiv .zračne luke → u pravilu veliki gradovi . uračunata podkapacitiranost 26. vremena početka i završetka putovanja 29. lokalnih vlasti. objekti i oprema za prihvat putnika i tereta. . «Charter» promet – 10 % zračnog prometa .jedan prijevoz (iznenada) .prednosti – veliki kapacitet.bazira se na višem stupnju popunjenosti (80-90 %) i na nižoj kvaliteti prometne usluge/manja udobnost.24.namjena zrakoplova vidljiva je iz njegovog maksimalnog dometa. 31. široki trup radi povećanja kapaciteta (do 600 mjesta).nedostaci – mala brzina. racionalno korištenje prostora bez prekomjerne udobnosti 25. manevarske površine.dio kapaciteta (više agencija) . kapaciteta i udobnosti . Pomorski promet – ograničen na linijski servis. Izvori financiranja su banke ili fondovi koji se bave avionskim poslovanjem i zainteresirani lokalni organi vlasti. prekapacitiranost (neugodnosti) 2. servisni uređaji za zrakoplove. Ugovorom o «charter» prijevozu utvrđuje se obveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevoz funkciju i turist. letački park. Linijski promet – osnovne značajke stekao i u ostalim prometnim granama .) 27. Infrastruktura zračnog prometa je vrlo skupa pa je u pravilu u domeni države. . kružna putovanja i izlete. a zrakoplov leti prazan samo na prvom i zadnjem letu → povećana ekonomičnost zbog niže cijene prijevoza i atraktivnosti turističkog aranžmana .omogućuju mobilnost i elastičnost prijevoza u odabiru destinacije. elastičnost u odabiru rute između luka.

Kao i kod ostalih prometnih grana u pomorskom se prometu luke oblikuju prema koncepciji terminala → kvaliteta usluge 34.velike kruzere sve veći broj korisnika doživljava kao masovni turizam → turisti veće platežne moći koriste manje plovne jedinice do 100 putnika gdje je cijena do 10 puta veća od velikih kruzera.turistički proizvod se sastoji od ponude na brodu i ponude u turističkoj destinaciji . Izletnički brodovi – do 100 putnika. . 240 automobila. linije. Brodovi velikih brzina – mogu se koristiti na linijama sa velikom i konstantnom potražnjom uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika .najveći trajekti = 3000 putnika. kontakt s ostalim prometnim granama. 41. Država financira izgradnju pomor. 43 čvora) .32. Kružna putovanja – međunarodna i unutar teritorijalnih voda¸ . 40. Trajekti su brodovi za prijevoz putnika i vozila. pristupne ceste. 39.putnički terminal → funkcionalan prihvat broda. po uzoru na zračne luke → velik dinamički kapacitet . Kružna putovanja objedinjuju prometnu i turističku funkciju . brz iskrcaj i ukrcaj. . 50 vagona . ovisno o turist. Ferry brodovi – prijevoz vlakova → Baltik → najveći 900 putnika. 37. infrastrukture a djelatnost prekrcaja putnika obavlja državno poduzeće ili specijalizirano poduzeća u privatnom vlasništvu.riječno plovilo 15-20 % .to su većinom putnički brodovi.putničke luke s terminalima . 42.ti se brodovi predbacuju s južne na sjevernu hemisferu. a relacije se kreću od nekoliko Nm (nautičkim milja) do nekoliko stotina Nm. 1300 vozila. ukrcajno-iskrcajne rampe. kvalitetan prihvat putnika. 35.isplativ jedino uz veliki obrt s kratkim stajanjem u luci. Infrastruktura pomorskog prometa . subvencije za neprofitne. udobnost boravka i efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana: parkirališta. – državne kompanije → – red plovidbe.specifična ponuda – razgledavanje podmorja.kratki boravak u luci. Linijski putnički promet – organizira se na ograničenom regionalnom tržištu na kojem postoji konstatirana potreba za prijevozom putnika i vozila. ali ima i brodova koncipiranih kao trajekt (900 putnika.omogućuju dostupnost obalne destinacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način .međunarodna kružna putovanja smatraju se industrijom – koncentrirana na uskom zemljanom području. komfor sličan kruzerima 36.omogućavaju da korisnici servisa po iskrcaju raspolažu vlastitim autom → rezultat uvođenja trajekta → povećana potražnja za brodskim prijevozom . 38. prijevoz ronioca.prednosti – udio vlastite mase u bruto masi prometnog sredstva: .vagon 35-50 % 14 . Riječno – jezerski – kanalski promet zajedničko ime → riječni promet . brzina do 15 čv (čvorova). sezoni 33.

terminali teže koncepciji ostalih prometnih grana 47. poslovnim partnerima . veliki stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama.tendencija izbjegavanja rascjepkanosti sustava i uspostava globalnog – još kvalitetnijeg i jeftinijeg sustava. ali je on vrlo značajan u nekim prometnim destinacijama: Venecija. nejednaka obilježja rijeka . Poštanski promet ne može pružiti brzinu telekomunikacijskog prometa. pisani dokumenti koje je nemoguće razmijeniti bez pošte. Kružna putovanja → 7. ljudi.pomorski promet ima više zatvorenih prostora . ledolomci..održavanje obala. signalizacija.nedostaci – neelastičnost u odabiru rute. Budimpešta.dimenzije plovnog puta utječu na kapacitet brodova → najveći imaju kapacitet 400 putnika.poslovanje turističkih subjekata nemoguće je bez telekomunikacija 51. traži visokoobrazovane kadrove. Rusija.kamion 50-70 % 43. proizvoda destinacije (Venecija.. -omogućava veliku brzinu i kvalitetu prijenosa 49. . pristaništa . 15 . prijateljima. međutim u osnovama poslovanja još uvijek zakonski vrijede ugovori.6 % u ukupnom udjelu kružnih putovanja → cca . vodotoka. mala brzina.Internet i rezervacije internetom ..zatvoreni prostori su manji.suvremena oprema. Sličnosti i razlike s pomorskim prometom . – učinak po zaposlenom . . 50.neprekidno nudi nova i kvalitetnija rješenja. zimovnici.) 46. 45. Telekomunikacijski promet se odnosi n prijenos vijest i informacija. Aktualni trenutak telekomunikacijskog prometa . Telekomunikacija u turizmu – mogućnost komuniciranja na godišnjem odmoru s rodbinom.pomorski promet ima elastične rute .rijeka 13 . 52. turisti uživaju u pogledu na obalu Izleti – rijekama – obogaćivanje turist.Poštanski promet je prijenos roba malim pošiljkama. služba za praćenje vodostaja.pomorski ima veće kapacitete . . Dunav.pomorski promet nema problema sa održavanjem plovnog puta 48.svjetska statistika uopće ne bilježi udio riječkog prometa u turizmu. novca i pisama.cesta 1 . Riječna infrastruktura – terminali za prihvat i prekrcaj putnika i tereta . dubine.željeznica 2 .

ostale uvjete 9. ne zagađuju prirodu. komfor.najam automobila – za turiste koji su stigli drugim prijevoznim sredstvima . Prometna funkcija višednevnih putovanja obavljaju tur-operatori ili agencije vlastitim autobusima → busevi najveće udobnosti i dodatnog sadržaja. zabava. -odabir autobusa ovisi o raspoloživom voznom parku. 4. Iznajmljivanje cestovnih vozila pridonosi atraktivnosti turističke destinacije . koncert.vrstu vozila . ugostiteljstvo.prijevoznička funkcija. udaljenosti. sport. tek sekundarno turističko (škola.povremeni prijevozi u kojoj se ravnomjerno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija. vodič. 5. te vozila specijalne konstrukcije -specifična turistička ponuda gdje je cijena ulaznice uključena u cijenu prijevoza. Panoramski prijevoz željeznicom – koriste se u svrhu visokih ekoloških standarda. kult. Ski-vlakovi – veliki kapacitet. motocikli. 7. minimalno degradiraju prostor. 10. Za putovanje agencija može koristiti svoje buseve. luksus.visinu naknade .automobili (off road. Panoramski prijevozi → karakter kružnih vožnji -nositelji: autobusi različitih karakteristika i kapaciteta.).Autobusni izleti: a) namijenjeni turističkom tržištu . Turističku funkciju – agencija: ugostiteljska usluga. prirodne ljepote. Višednevna putovanja busom su privlačna zbog bogatstva i raznolikosti turističkog sadržaja tijekom prijevoza i povoljne cijene u odnosu na druge grane iste elastičnosti. noćenja.POGLAVLJE 5. Lokalne turističke linije: ski-bus. 12. sportski klub.ugovor o najmu obuhvaća: .trajanje najma . vrtić. . plaž-bus -izbjegavanje problema parkiranja 8. buseve druge organizacije i prijevoznike. shopping 2.obnova uskotračnih željeznica 11.-povijesni spomenici. bicikli) . 6. Žičare i uspinjače 16 . organiziraju se kada postoji dostatna potražnja b) namijenjeni zatvorenim grupama . kazalište. platežnoj moći… 3. veličini potražnje. 1. Turistički prijevoz željeznicom na velike udaljenosti -retro vlakovi (početak 20 st. Kombinirana putovanja – uključene i druge grane prometa -pridonosi atraktivnosti putovanja i bogatstvu turističkog sadržaja -povezivanje emitivnog i receptivnog tržišta autobusom → jedinstven turistički proizvod → bus putuje prazan u jednom smjeru samo na početku i kraju sezone. sindikat Vrste izleta – tematski sajmovi.

Zračni promet za turiste s posebnim zahtjevima: fotografiranje. Uspinjače – izuzetno su atraktivne i pridonose privlačnosti turističke destinacije . 19. padobranski skokovi. arheoloških nalazišta. . ugostiteljska ponuda -obiteljski posao . . kvaliteti usluge vezane uz cijenu (60-1000 USD/dan/osobi) i turističkoj ponudi. Tržište pokazuje blagi pad interesa za velike brodove.podesna za nagibe do 20 % . Izleti brodovima i panoramski prijevoz – izuzetno popularni i bitno pridonose atraktivnosti turističke destinacije. 14. 17. . 18. Vrste žičara: . 20. Međunarodna kružna putovanja . -prijevoz pružaju obiteljska brodarska poduzeća. 23.-sličnost – transportiraju predmet putovanja s jednog mjesta na drugo .s kabinama . 13. a uspinjača uz zemlju i mehanizme na zemlji. Porast zanimanja za brodove do 100 turista.sedežnice . imućnih kategorija. gastronomija.vučnice . Kruzeri unutar teritorijalnih voda specifični su za zemlje sa razvedenom obalom. gradova i luka. .zračni tramvaj. prirodne ljepote. Panoramski letovi – atraktivan oblik turističke ponude. -niska cijena. sa jednostavnom ponudom →more.u izvedbi na stupovima omogućava razgledavanje.prometnu funkciju obavlja brodar. prirodne ljepote.koriste se za svladavanje strmih i kratkih lokacija. -međunarodna kružna putovanja razlikuju se po vremenu trajanja (od 3 do 15 dana). Panoramske željeznice – najsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektro pogon. Daleki Istok i Aljaska. snimanje. V. Njemačka. platforme se opremaju pokretnim trakama i drugom opremom koja olakšava. nacionalnih parkova. a u većini prodaju vrši agencija. sjeverna Europa. .u porastu broj mlađih turista. Mediteran. obitelji s djecom. 15. ubrzava i oslobađa napora korisnike. 22. kraćih putovanja.receptivna područja: Karibi. posjet kult. sunce. Pomorska kružna putovanja: međunarodna i unutar teritorijalnih voda. 21. pa se sve češće koristi kao dio turističkog proizvoda destinacije.posebno građeni brodovi. Trendovi razvitka žičara – početne i završne točke poprimaju osobine terminala. povijesnim znamenitostima. dopunjava ukupnu ponudu destinacije. 17 .emitivna područja : SAD. 16.razlika – žičara je vezana uz žicu. Francuska i Italija. Britanija.panoramski prijevoz -razgledavanje morskog dna.

najma plovila 25. Ynagtze.24. ruske rijeke. kratkotrajan. Izleti i panoramski prijevozi -jednostavan. biljnih i životinjskih vrsta. SAD -turisti veće platežne moći -cijena usporediva s morskim -prijevoznu funkciju obavlja brodar. Nautički turizam – zasniva se na plovidbi ili boravku u plovilima ili jahtama koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika. Njemačka.djelatnosti u marinama . Marine razlikujemo prema: a) konstrukciji -američki -europski -mediteranski tip b) namjeni -komercijalne i sportske c) korištenju -stacionarne -tranzitne -kombinirane 27. razgledavanje prirodnih ljepota. buking turistička agencija ili tur-operator sa razgranatom mrežom poslovnica 28. skromna oprema broda i turističkog sadržaja -izleti se mogu kombinirati sa panoramskim vožnjama. Missisipi i kanadska i američka jezera.opskrba 26. Laba. gradova i dijelova grada -organizatori: brodarska poduzeća i privatni poduzetnici -prodaja: turističke agencije ili samostalno. Rajna. -prometna funkcija nautičkog turizma realizira se posredstvom: . Dunav. veliki kapacitet. Marine –namjena: -prihvat i čuvanje brodova -pružanje ugostiteljskih usluga -trgovinske usluge -sport-rekreacija . Rona. Turističke riječna kružna putovanja -receptivna tržišta: Nil. -emitivna tržišta: V. 18 . Britanija.

J. -logistika kao aktivnost –predstavlja skup planiranih koordiniranih i kontroliranih aktivnosti kojima se djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija. 5. robnim tokovima. 19 . Logistika u turizmu – planira i organizira tokove M. Logističke funkcije su nabava.POGLAVLJE 6. proizvodnja i prodaja. -logistika nabave-optimalizacija tokova od skladišta dobavljača do skladišta nabave -logistika proizvodnje – od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda -logistika prodaje – od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca -temeljni zadaci logistike su svladavanje prostora i vremena. ljudi i informacija u turističkoj destinaciji i njenom okruženju. potrošača 2. Logistika je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda optimalizacije tokova materijala. država ) Mikrologistika je optimalizacija tokova M. točka kupca. Pretpostavke logističkog koncepta turističke destinacije -u turističkoj destinaciji za trajanja sezone broj ljudi mnogostruko se povećava što uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potražnji za proizvodima i uslugama. korisnika. R. roba. informacija. neophodno je optimaliziranje tokova tereta. Elementi logističke funkcije: -vanjski prijevoz -unutarnji prijevoz -rukovanje materijalom i robom -upravljanje zalihama. regija. 3. E i LJ kako bi svi poslovni subjekti profitabilno poslovali. E i LJ na širem zemljopisnom području (grad. 4. energije i ljudi s ciljem ostvarenja većeg ekonomskog efekta. J. E i LJ na području poduzeća ciljem ostvarenja najveće profitabilnosti. E i LJ u poduzeću →poslovna logistika. -funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude u optimalni sustav turističke destinacije moguće je jedini logističkim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi. kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovine do prerade i dalje do konačnog potrošača. točka isporuke→2. -logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem. R. R. -da bi posjetitelji turističke destinacije mogli na kvalitetan način koristiti sve elemente turističke ponude. M R I -materijal -roba -informacija E LJ -energija -ljudi 1. J. R. J. 1. Makrologistika je optimalizacija tokova M. točka primitka→3. Njen cilj je optimalizacija tokova M. a korisnici u turističkoj destinaciji uživali u kvalitetnom turističkom proizvodu. 6.

umjetnine. 20 . kako bi se procesi proizvodnje u kojima će sudjelovati nesmetano odvijali. 11. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća optimalizaciju tokova materijala.) -potražnja za proizvodima za kojima ne postoji potražnja van sezone →suveniri. -hotelsko turistička poduzeća-poseban zadatak logistike opskrbe hotela materijalima uz planiranje i održavanje zaliha. 8. prijevoz…. informacija i energije na unaprijed definiranom području. 12. -boljim efektima pridonosi usklađivanje tokova dolaska i odlaska gostiju s obzirom na način dolaska. energijom i vodom logistički se ne može utjecati ali na poljoprivredne i industrijske proizvode DA (vidi shemu na str. Skladišta – svrha je pružanje sigurnog i tehnički ispravnog smještaja materijal i robe . uporabna vrijednost -rezultat je povećana potražnje za prijevozom tereta i putnika. vrstu usluge. Dimenzioniranje kapaciteta prometnih poduzeća u vrijeme sezone → 4 principa: a) vršno opterećenje b) prosječno opterećenje c) najveći profit d) stalnog popunjenja kapaciteta -kapaciteti prometnica prema i u samoj turističkoj destinaciji 9. sportskih i rekreacijskih sadržaja -fizička dostupnost putničkih agencija. ljudi. monografije. sport. sadržaja -dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana -logistika turističkih destinacija obuhvaća optimalizaciju tokova materijala. zdravstvenih i stom. 175 i 176). korištenje dodatnih sadržaja …. ljudi. -na snabdijevanje el. poštanskih ureda. -turističke agencije-trebaju kvalitetne tokove informacija da bi : razradile politiku nastupa na tržištu. planirale kapacitete prometnih sredstava -trgovačka poduzeća –cilj-opskrba robom široke potrošnje→potrebno je dimenzionirati zalihe koje garantiraju redovito snabdijevanje uz najmanje troškove -kada promet kvalitetno obavlja svoju funkciju. Kvantitativne i kvalitetne promjene u turističkoj destinaciji za vrijeme trajanja turističke sezone -u turističkoj sezoni mnogostruko se povećava potreba za: -proizvodima široke potrošnje -uslužnim uslugama (ugostiteljstvo. Makrologistički koncept turističke destinacije obuhvaća logistički organizirana turistička i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana uz turizam na području turističke destinacije.-povijesnih objekata. ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata -snabdijevanje trgovina -fizička dostupnost smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i trgovina -fizička dostupnost kult.7. 10. bez ugrožavanja svojstava i kvalitete. poduzeća na području turističke destinacije mogu efikasno poslovati. informacija i energije prema i u turističkoj destinaciji na određenom zemljopisnom području. Logistički koncept turističke destinacije -ciljevi: -snabdijevanje hotela.

robom i uslugama u pravo vrijeme. 15. Zalihe-određuju dva suprotna zahtjeva: a) zahtjev sigurnosti – kontinuitet snabdijevanja proizvodnje turističke usluge b) zahtjev ekonomičnosti – minimalizacija troškova -razina sigurnosti je veća što je veća zaliha. Optimalizacija zaliha utvrđuje se kontinuiranim praćenjem stanja zaliha→ nužno korištenje informacijsko računalnog sustava. Skladište u ugostiteljskoj djelatnosti -skladište mora biti u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta te mora imati zalihe specifičnih proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljske usluge. 14. dok su ukupni troškovi manji što je manja zaliha. 17. 16. osim ako se ne radi o špekulativnom poslovanju ili ako tržište upućuje na nestašice. 21 . na pravom mjestu i na najpovoljniji način →to je OPTIMALIZACIJA.Optimalizacija nabave u turističkoj destinaciji -zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom.-umanjenju troška skladištenja pridonose suvremena sredstva s većim radnim učinkom i informacijski sustavi -dugotrajno skladištenje predstavlja propust u materijalnoj ili robnoj bilanci i predstavlja trošak. Skladišta u trgovinskoj djelatnosti -veletrgovačka poduzeća imaju skladišta blizu naselja kako bi se omogućilo neprekidno snabdijevanje prehrambenim proizvodima i proizvodima široke potrošnje -minimalne zalihe formiraju se na mnogo višoj razini nego kod manjih trgovačkih poduzeća. 13.

Aspekti utvrđivanja troškova u prometu a) prometno poduzeće-troškovi prometne usluge u pravilu su veće od troškova prometnog poduzeća. odnosno gospodarstva-subvencije države-prijevoz na otoke. poticaji za brdska područja. 5. b) korisnika prometne usluge-određuju tržišna kretanja. točnost. Odrednice kvalitete prometne usluge u turizmu čine: -udobnost. brzina. nacionalni parkovi. pa unutarnji). Čimbenici koji utječu na vrijednost prometne usluge su : -vrijednost prometnih sredstava-prema prometnoj grani -obim prometa-broj prevezenih putnika -udaljenost prijevoza -stupanj iskorištenosti prometnih kapaciteta -prometna infrastruktura-kvaliteta. prometnih sredstava i signalnosigurnosnih uređaja -korisnici prometnih usluga smatraju da kvaliteti najviše pridonose brzina i udobnost 2. pa željeznički. dodatne usluge tijekom prijevoza i mogućnost prijevoza ″ od vrata do vrata″ . gustoća i razvijenost -stupanj neravnomjernosti prometne oscilacije u potražnji -organizacija rada -odnos bruto i neto rada prometnih sredstava -uvjeti prijevoza-kvaliteta prometnice 4. Ekonomičnost prometnog sredstva ovisi o : -masi koja pokreće kW(kiloWat ) snage -angažiranoj snazi po km i tekući km -masi prometnih sredstava po putničkom mjestu -potrošnji goriva po satu -cijeni nabave novog prometnog sredstva -fizičkom vijeku trajanja prometnog sredstva -broju zaposlenika po prometnom sredstvu -prosječnom broju sati rada dnevno -brzini prometnog sredstva -vrsti prometnog puta i njegovim troškovima -vrsti pogona prometnog sredstva -stupnju ekonomskog korištenja pogonske energije Najekonomičniji je vodni (pomorski. 3. Vrijednost prometne usluge se sastoji od: -prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava -vrijednosti utrošenog rada u njezinu proizvodnju -vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma. pa je redoslijed prometnih grana sasvim drugačiji od teretnog. cestovni i zračni. odnosno iznos koji je spreman platiti. redovitost cijena.POGLAVLJE 7. jer prijevoznik uračunava barem prosječnu profitnu stopu. sigurnost. U turističkom prometu značajniji su neekonomični kriteriji. -ostvaruju se preko prometnog sustava: infrastrukture. 1. c) društva. 22 .

rastu brže od rasta prometa d) regresivni – povećanjem prometa opadaju. Vozarina u prometu je cijena prometne usluge koju snosi korisnik. postoje kada se promet uopće ne odvija 8.6. linijski brodski. usluga. plaće … b) za utvrđivanje odnosa troškova s prihodom najznačajnija je razlika između ukupnih fiksnih i prosječnih fiksnih troškova -ukupni fiksni troškovi ne ovise o veličini prometa -prosječni fiksni troškovi – obrnuta proporcionalnost→ što je promet veći. indirektni -pojedinačni – posebni. 7. amortizacije. održavanja -sudjelovanje u prometnom procesu-proces prijevoza. Fiksni troškovi – neovisni o veličini prometa. zajednički. amortizacija. potrošnja materijala 10. plaća. charter b) administrativno – je instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politikeželjeznički promet.početno-završna faza i faza prijevoza -onoga koga opterećuju -opći – režijski. Varijabilni troškovi-uvjetovani su veličinom prometa -najznačajniji su: gorivo. 11. oni su manji. Utvrđivanje vozarina – na četiri načina: a) slobodno-utvrđuje se prilikom sklapanja ugovora između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge→izleti. vijeku trajanja i troškovima infrastrukture -izvor nastanka-troškovi materijala. priprema. organizacija i prodaja prometne usluge -mjesto nastanka. nacionalni zračni. najamnine i zakupnine. neposredni. Razlikujemo kretanja varijabilnih troškova: a) proporcionalne-rastu dinamikom identičnom dinamici povećanja prometa b) degresivni –rastu sporije od rasta prometa c) progresivni . troškovi grijanja i rasvjete. 9. najamnine i zakupnine b) relativno fiksni troškovi –nastaju aktiviranjem svakog novog kapaciteta→zbog veličine uloženog kapitala fiksni se troškovi pojavljuju u većoj masi. premije osiguranja. 23 . prigradski c) od strane udruženja-sprečavanje nelojalne konkurencije – u međunarodnom linijskom zračnom prometu to čini IATA d) samostalno – od strane prijevoznika-privatnih poduzeća vodeći se tržišnim kretanjima. direktni -stupanj iskorištenosti kapaciteta-fiksni i varijabilni -odnos između planiranih i stvarnih – putokaz za analizu uspješnosti poslovanja. mazivo. Vrste fiksnih troškova : a) amortizacija sredstava za rad. plaće. Kriteriji podjele troškova u prometu: -prometna grana-velika razlika u nabavnim cijenama prometnih sredstava. 12. osiguranje sredstava za rad. Nepromjenjivost fiksnih troškova može biti potpuna ili uvjetna pa postoje: a) apsolutno fiksni troškovi –troškovi kapitala.

13. Polazna osnova za utvrđivanje je: a) udaljenost b) dva razreda S udaljenošću vozarine mogu rasti: proporcionalno. Osnovne značajke troškova u željezničkom prometu: a) operativni troškovi: troškovi prodajne funkcije. Značajke troškova u cestovnom prometu -udaljenost – i s ti povezani troškovi održavanja (gorivo. 15. Određivanje vozarine u zračnom prometu -država određuje iznos vozarine u nacionalnom zračnom prometu na linijama koje su od posebnog državnog interesa. -vozarine ovise o duljini i mogu biti proporcionalne. troškovi goriva. 24 . progresivno i degresivno. 14. prijevoz navijača) ili poduzeće ima monopol→ povećanje cijena može ići od iznosa kada promet prestaje→korektor državna tijela ili tržište -kada na tržištu postoji tržišna konkurencija – kontinuirano se prati ponašanje konkurencije i potražnje kako bi kvalitetom i cijenom osigurala stabilna pozicija na tržištu. maziva. degresivne i preferencijalne . potrošni dijelovi. -ostali cestovni prijevoznici utvrđuju cijenu usluga posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom. -cijena prijevozne usluge izračunava se na temelju prosječne popunjenosti kapaciteta koji iznosi 70 %. -u međunarodnom linijskom prometu razinu vozarina određuje IHTA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika) štiteći interese zračnih prijevoznika. osiguranje. plaće osoblja. amortizacija. -na cijenu usluge utječe: kvaliteta usluge. troškovi održavanja voznog parka. režijski troškovi b) troškovi prema onome koga terete 17. progresivne. Troškovi u zračnom prometu a) troškovi na zemlji – amortizacija i održavanje poletno-sletnih staza. čišćenje) -vrijeme – takse za vozila. brzina i udobnost. Međuovisnost vozarine i prometne potražnje -kad potražnja ima oblik neelastičnosti (prijevoz u bolnicu. 19. 16. infrastrukture i suprastrukture. -određuje se još i slobodnom pogodbom između zračnog prijevoznika i naručitelja (u charter prometu). Vozarine u cestovnom prometu -nalaze se izvan izravnog upliva države (izuzetak su gradski i prigradski promet koji su u vlasništvu komunalnih poduzeća-lokalna tijela uprave određuju cijenu prijevoza usluge i frekvenciju voznog reda). troškovi samog prijevoza. plaće -visina – naknade za korištenja infrastruktura. mazivo. troškovi prodaje i promocije b) troškovi u zraku– amortizacija i održavanje aviona. održavanja donjeg i gornjeg stroja. 18. plaće osoblja -dio ovih troškova je fiksan a dio varijabilan. Određivanje vozarine u željezničkom prometu -određuje ih država -udio putničkih vozarina u ukupnim vozarinama je mnogo manji od udjela teretnih vozarina. gume.