Agaricus bisporus- plemenita pečurka Ishrana- potrebni su ; Ca,N,vitamini, minerali- micelj dolazi do C razlaganjem- ligninski i proteinske frakcije komposta

, celuloze, hemiceluloze, N- iz komposta protein ili polipeptid vezani na ligninsku frakciju- iz stanica slame ili protein dobiven mb. sintezom kroz proces kompostiranja. Bitni su Ca, P,Mg,K-makroelementi a mikroelementi- Cu, Fe, Mn, Mo, Zn. Ca- sprečava sluzavost komposta, štetno djelovanje dr. iona, K, Mg, Na , te bolje prozračivanje, kolonizaciju komposta. Vitamini- za formiranje plodnog tijela, funkcija koenzima- Vit B1,B2,3,5,6,7, posebno ili zajedno dodani povise prinos za 30%. Ulja povrtnih kult.buče, esteri –oleinske, linolenske kis. stimuliraju uzgoj. Mo.- izvor hraniva- micelij i spore- u masi čine- 40%-UH 12% -proteini, 4%- fenolni ostaci Kompostiranjem slama- je omotana amorfnim polisaharidima- stanice mo. i dr. stanice mo. Omotač- karamelizirana slama- micelij A. bisporus- dobro raste; koji degradira dominantne termofilne gljive u kompostu i umanjuje micelije gljiva- Penicillium chryosgenum, Streptomyces clavuligerus. Glavi izvor C- slama, biomasa- izvor N, minerala. Hormoni- rast i razvoj gljive- citokinini- zeatin, zeatinribonukleotid, male količine- otvaranje i razvoj klobuka. Kem. Sastav-A.bisporus- bazidiomiceti- sadrži; 78%UH, 10% lipida, 9% proteina, šećerni alkohol- manitol, treheloza , topivi polisaharidi. Ovisno o uvjetima,supstratu proizvodi puno- oksalata 22.5g/100g s.t. Conc. CO2-majna od 0.1- zaostajanje u formiranju- plodišta i broja, kol. 0.2- 0.4% povećeva količinu org.kis. u plodištu. Kompost- okmpostiranje- supstrat za šampinjone mora biti- propustan za zrak, dobro držanje vode, ph- 6-7.5 Kompostiranjem promjena kem i fiz. stanja, utjecaj mo- kompostiranjem- selektivan medij za šampinjone, slaganjem hrpe i močejnem, slama se povećanjem temp. I močenjem mekša – lakše upijanje vode, nalaze se saprofitne gljive-Cladosporium herbarum, Aspergillus Penicillium te konkurentne- Mucor hiemalis,Rhizomucor sp., manja važnost broj im se smanjuje nakon 3 dna prve faze kompostiranja, pojava termofilnih gljiva- Humicola sp., Talaromyces sp., Askomiceti- Chaetomium, Thermophile, premala vlažnost- usporavanje mo., procesa, sprečava razvoj spora. Temperatura brzo raste- 50- 65ºC, dominantni termofilni mo., u centru hrpe- t: 70-80ºC, stalno miješanje hrpe. Micelij šampinjona- bolji rast- kompostu koji sadrži- termofilne askomicete i bakterije, stvara ektracelularne enzime- rastvaraju stanične membrane i sadržaj. Zasijavanje micelija- temp okmposta je 25ºC, smanjiti nakon pasterizacije- odnos C:Npodne okmpostiranje 30:1,15:1- usijavajne micelija, ph 7-7.5, količina micelija- 0.5-0.75kg na 100kg komposta. Miješanje i protresanje micelija.

1

Chaetonium globosum. stručak zadebljan.bazičan kompost. berba..provjetravanje 8). Zelene plijesni.održavanje čistim.Pseudomonas tolasii. žive u kompostu i hrane se micelijem. gljivica. ne smije biti prevlažan kompost niti prekratko kompostirati.Dactylium dendroides.izvor je pokrivač. suzbijanje.karakteristična za soj. kod proraštanja micelija. Nematode.prskanje formalinom. ne rastu.Paučinasta plijesan.kod djelomično obranih plodištadeformirana su. pokriva poput vela.na uginulom miceliju. 7). ćistoća.dezinfekcija formalinom ili parenjem. sušenje.loša pasterizacija.Plodonošenje-fruktifikacija. brza lokalizacija. insekticidi. meso meko. labav je pada na dodir. borba preventivna i čistoća kod uzgoja. mreže od žice. preventiva. pojava.. klobuk mali.za stvaranje plodišta. ubušavaju se u tijelo gljive.neki fungicidi.ličinke.Lycoriella auripila. naokn zalijevanja prosušiti pokrov.pomiješana sa 2l vode.na ostacima gljiva. 5).nosioci spora bolesti. neugodan miris. Mumijska bolest. sa mo. 3).ostaju suhe stručak kao lopta. držanje vode. ph. 2).jače zalijevanje. paziti na berbu. L. kasnije postane ružićast. istjerati sav iz komposta.Monilina fimicola.dobra cirkulacija zraka i pasterizacija. javlja se na 18ºC i više.sl kao i mokra gnjiloča.prinosi opadaju.štete.puževi 2 .nakon pasterizacije.Verticilium malthosei. savijene stručke.kod trećeg vala. Aspergillus sp. solani.neotvoren klobuk.potreban amonijak za razvoj. ugiba micelij. bakterija kojoj treba vlažan zrak. brzo se širi.postepeno. 9).šampinjonske mušice i muhe.3l 40% formalina. plosnati brzo se otvara. odijelo.Suha gnjiloča. 4). omekane.pokrivač. Bijela gipsoza.pojava smeđih površinskih mrlja na klobuku. klobuka nema.u valovima berba. važno zalijevanje. Štetnici. ne previše zalijevati.1-2l/m². micelij šampinjona nestaje i slabiji prinosi.prilikom branjapaqučinasta. 6).prozračan. kad postignu veličinu graška. Bakterijske bolesti.micelij poput krede. žutosmeđe.  1). potrebno provjetravati.Virusne bolesti-šire se preko spora npadnutih gljiva. Bolesti šampinjona. smajnenje zaraze gljive.Maslinasto-zelena plijesan. mali klobuci.7-8.miševi. preko micelija. štakori. teško se zapaža micelij sporo raste.Pokrovni materijal.ovisno o soju 16-18ºC. smeđe kapljice. pribor.temp. najčešći uzrok bolesti. Cladosporium sp. Penicillium sp. formalin.Meka gnjiloča.Mycogone perniciosa.kompost ima miris na humus. brzo širenje 30cm/danu.zasađeni kompost.Trichoderma viridae. grinje. nematoda.

mokraća -5-natopljena slama nagrtanje na hrpe.P. Na i K.dovoz slame. 1m³ riječni mulj.grijanje supstrata na 60ºC. rahljenje tla trganje hifa.sluzav kompost.upuhivanje zraka. Najbolji prinos kompost.zaustavljanje rasta i razvoja plodišta. minerala.pahuljičav micelij. 30% bijeli. nakon 15 dana spuštanje temp sa 60 na 55ºC. cirkulacija. Kemijske karakteristike komposta.7:1:1.KCl. kiselost kontrolirati.dodaje amonij. izvori C. K2SO4. Ca. dobra toplinska izolacija.betonirani prostor. izbacivanje amonijaka.N. N. vlažnost komposta.zaprašivanje insekticidima. ulja.optimum je 6-7. berba. 7 dana prije pokrivanja satojci se izmješaju i zaliti i tretirati formalinom.oko 2%.dovoz.Ca . C:N. temp iznad 15 ºC. vlažnost 60%.natapanje vodom 0.23.Mn. Priprema dani proizvodnje –broje unatrag -11. peti 7%. prerano otvaranje klobuka. Zemlja.gnoja. Tri osnovne prostorije. nakon pasterizacije usijavanje micelija u kompost. vitamina.zasijavanje i proraštanje micelija..8.za pripremu komposta. osiguravanje C.dan.lakše uništavanje štetnih mo.aerobna fermentacija +7 dan. usijavanje micelijainokulacija.kada dosegnu vel. pasterizacija.ispod 10ppm.rahlo slaganje 1.temp komposta 25 ºC. četvrti 12. temp 15-18 ºC-plodonošenje.slama. vlaga 90-95% proraštanje 14-16 dana. izmješati.jače zalijevati. prevrtanje.optimum je 24. uginuće micelija 32.8-8. dodavanje ostatka gipsa. stavljanje oko 3kg/t. dolaze u valovima prvi 26%. fosfor. CO2 ako je iznad 2000 ppm. hlađenje. rezervemasti. kukuruzni oklasci.ugljika 10.Konjski kompost najbolji kada ga nema sintetski. 0.K odgovarati mora u konjskom gnoju N:P:K 2:1.17:1. 200-250 kg CaCO3/100m² površine.5. gnoj. ventilacija. pasterizaciju. micelija. natkriven. treći. vode 75% Stavljanje komposta u prostoriju za pasterizaciju. izvori K.loše djeluju. 5-6 dana branje –prije otvaranja klobuka. ventilatoriizbacivanje amonijaka.zraka.treće prevrtanje. piljevina. žilavi stručak. pokrivanje pokrovnom zemljom.dobar kap. 21.unutar hrpe temp 50ºC-aerobna fermentacija +4 dan. Zn. voda.2-4 cm kiselost 7. na bazi slame. 300kg/m³ lapora. fermentacija. upuhivanje svježeg zraka.Cr. sstabilne strukture često zalijevanje. bez zraka.onemogućava rast plodišta. Držanja vode. Al. plodonošenje-fruktifik.optimalne vlažnosti.prinos i kakvoća.nakon 8 dana micelij preraste pokrivač. kondicioniranje. dodavanje gipsa Količina hranjiva.treba biti16:20:1. drugi-32%. Priprema. amonijak. Ranije 3 .ugljika 12 dan.5-8. moćenje miješanje -10.63-68% vlage kod zasijavanja.CaCO3.15 sati. temp komposta. vlaženje.50% crni treset. Prorastanje micelija. usitnjavanje slame. mehanizacija Pasterizacija. Odnos C:N. Priprema komposta. 20% riječni mulj.superfosfat.nitrat.ph. dan.ph 7. pivski trop.2:7 ili plodno tijelo gljive 2.temp 60ºC.22-27 ºC. postojan.3% micelija u kompost. energija.Uzgoj plemenite pečurke.gnojnica.drugo prevrtanje. mikroele.piljevina. pokrije pokrovnom zemljom. 2m³ treseta.spreman kompost za pasterizaciju. 45ºC traje 10 dana. izvori N. U sintetskom odnos N:P. pileći gnoj. Pokrovni materijal. glatki zidovi. prekrivanje PE folijom. graška. dodaje se pola gipsa.suhi materijal. ele. slanost.

plodonošenja.pokrivanje. vlakna.bijeli hrapavi. fazu razvoja CO2.suhe tvari.štetno.5-18 ili 25cm.por:Agariaceae. Conc.narančaste. Klobuk-školjkast. predebeli. 3%-proteina. veliki prinosi. 15%.a kod formiranja primordija. mali klobuk i rastegnut zastorak. temp. Relativna vlaga zraka: kod proraštanja.manje fenola. suhe.ožiljci. ljuštenje. važna je sinhronizacija temperature s obzirom na razvoj plodišta. Temperatura: optimum je 24º C u kompostu. Prednosti bukovače od šampinjona.smanjuje se kvaliteta oštećenja strojem. 50% proteina. Nakon berbe.70-90%.popravlja se od primordija-razvijene gljive.klobuk promjer. temperatura oko 16ºC. pulmonarius.90%.1-2%.4-11ºC. supstrat. ispod.gljive veličine do 2mm. smanjenje CO2 oko primordija. mehanizirana berba.utjecaj na generativnu i veget. sadrž. kad narastu do 5mm-22 º C.za sušenje i smrzavanje više suhe. nakon pojave primordija.sirovina.čuvanje u hladnjačama. kisika. prvi valkrupnije glj. slama 70-80%.manje početne infekcije. Pokrovni materijal-4-5cm. slabiji prvi val. posijue. Berba.-bazidimiceti. Zalijevanje.ranija pojava gljiva. okus i aroma.tv. veća kvliteta.lomljiva plodna tijela i ljuštenje gljiva. Bukovače.zatvoren klobuk.8-12%. pred berbu. sprijećava isparavanje iz komposta i pokrivačabolji rast micelija.Pleurotus sp.raž. Zrak i CO2.žute.Pleurotus ostreatus. bjele. kisika.za osiguravanje temeljitog proraštanje micelija izbjegava se proraštanje plodišta u hrpama i stvaranje primordija ispod pokrivača. 0. manje podložna bolestima. saprofit. dosta minerala Pi K.CA. slama žitarica.pamučni otpad. smeđetamnoljubičaste. P. columbinus 12-20 ºC.95%. isparavanje površine pokrivača. 300-1000ppm. veliki izbor supstrata.glatki bijeli. Sojevi. Varijeteti bukovače. bijel boja.18-28 ºC. pretanki slojsmanjena berba veća količina suhe tvari. parazit-samo na mrtvom dijelu živog drva. hranidbe.slama žitarica. mrlje. smanjuje se smeđenje i usporava otvaranje klobuka. hrskavo meso. piljevina. Fenoli smeđenje. CO2. skladišta 0-2ºC. piljevina.. sadrži vode.najbolja 1.optimalne temp.Pleurotus. zemlja na plodištima.1%masti.nepravilna plodišta.bijeli sojevi.2ºC. ručna berba.broj klobuka.vrijednost-mogu biti. suhe tvari.gnjecavost i oštećenje plodova. Supstrat.smeđi. jeftinija proizv. malo ili ništa UH. kakvoća gljiva. Conc. Uzgoj na drvetu. krem. pšenica.2-4 dana. otpornija na temp.kvalitetni sojevi. vlaga.bjelogorica 10%. ljepenka. 3000-5000ppmizduženje stručka. sijeno 10-30%. rod.gubitak arome.6% pepela. Prilike.85-90%..utjecaj na veličinu. 1% sir. P. kukuruzni oklasci.2000 ppm-brži rast micelija. 0.6-7 4 . sijeno 10%.kasnija ali manja plodišta.niža vlažnost 85-90%.84.4-10%.tv.razvoj plodnih tijela. supstratu. Plodna tijela razvoj.11-17%.6%. Ph.

stavi micelij. Metoda fermentacije.80-90º C.jesen. Bakterije.zelena plijesan.kod fermentacije. kemijska Toplinska.djelovanje na micelij.ntivirusno djelovanje. micelij u stanici korijena stvara arbuskule. pljevina bjelogorice.vani zatvoreno. lošije koristi kod amaterske proizv. dizanje temp na 60 º C. mušica. miševi. rok 4-8 mj. Bolesti bukovače. sprečevanje razvoja zelenih plijesni. Uzgoj.pakiranje. plodonošenje. hipermangan. endo.ako je starija slaqma ili loša priprema-. stavlja u plastične kade i zagrijava sa micelijem traje tri dana.24º C.joha.-1-2 kg na 10 l vode Prozorne vreće za micelij. temp. bukva. Uzgoj na drvetu. prinos 20-30%. vadi i stavlja u plastična perforirana korita. i namače u vodi 12 sati. endomikorizajednogodišnje i dvogodišnje biljke sa nižim gljivama. priprema 1). CO2 ispod 0.8-10 l-na 100 kg vlažnog supstrata. 505 vlage. količina CO2 0. ako se pasterizira treba manje.više nego ima materijala. ulije se voda. vlaga 60%. 200-1000 l.bukva.sve se stavi u metalnu. proraštanje 20-24ºC.na oblici. treći.boblice. Usijavanje micelija. 21-20kg.gljive.3-4cm.PE. Toplinska.namakanje slame u vodi 7 dana.ne viša od 24. isto kao i kod 1. potapanje u vodi na 24-48 sati.D. 3-5 vala razmaci 8-15 dana. nakon 30 ugiba. spuštanje temp ispod 30 º C. kislost 4-5 ph.Benomyl.moraju se usitniti.cijele god.drvo 3-4 mj nakon sječe. vlaga 70-80%. toplinska obrada 80125ºC.izosan.proljeće.prije nego se rub klobuka izravna. supstrat se ohladi na 25 º C...4-6×. oblice.06%.0d 100 kg drveta.2%. nije potrebno svjetlo.loše pripremljen supstrat.kod optimalne temp. vlaga zraka 75-95%. berba.topola.ekto.stvaranje hartigove mrežice na korijenu. načina ostalo. rok 3-4 god. vadi se i zasijava micelijem.4-5% micelija. zaštićen prostor. inokulacija. bušenje rupa. temp inkubacije10. izmješati. 2). kod kuhanja unište se svi mo. drugi način-usitnjeni mat se kuha 2 sata. čuvanje u hladnjaku.micelija 2-3 l. 25 º C. nakon plodonošenjavlaga.grab. ocijedi se stavlja u prozirne PE vreće. zamatanje u foliju cijelog drva. Fungicid. Crna plijesanpretjerana sterilizacija. regulacija kolesterola.grab.Kina.prenioska temp i vlaga. vitamini B.breza. Japan. antikancerogeni –poloisaharidlentinan.bačvu. 13-18ºCplodonošenje. držanje tri dana. folija.Priprema supstrata.nakon berbe potapanje oblica.16-18ºC. inokulacija stavljanje u PE vreće.može se dobiti. ostavlja da se ohladi i cijedi. supstrat.namakanje..isto kod bukovače pokrivanje folijom. Shiitake. pasterizacija 60ºC.14-20 dana prorstanje. Micelij prorsta kod vlage 45-60%.Lentinla eldodes. 5 . slama.proraštanje kod temp.kitnjak.odreže komad drva.stavljanje usitnjenog mat. hrast. ektoendomikoriza. Kemijska. berba počinje 18-34 dana od zasijavanja. u vodu.mikorizne gljive. puževi. izmjena svjetla i mraka svakih 12 sati.15 l.usitni mat. vlaga ne viša od 85%. u vodi namakanje 12-48 sati. slaganje na police.Tuber sp.20-21ºC. u vodi se drži 4-5 sati. prije spora.kroz 3-4 god.Trichoderma sp. temp vode 2-4ºC niža nego zraka.panjevi.veći prinod.6-7 dana.20-50%. zagrijava na temp. ovisno od soju obnavljanje treba 40 ili 15 dana. začepe se tekućim voskom ili PE folija. sušenje. svjetlo.10-15 kg gljiva. Supstrat. Ektomikoriza. Tartufi.

7-8% org. plodonošenje nakon nekoliko god traje dok ima korijenčića. pokrije slamom. Tuber magnatum. raste na 850 m nadmorske visine.sterilizacija srebro.pjeskovito-laporasto tlo.vapnenasta tla. a stvaraju se plješine tartufi proizvode inhibitorne tvari. stavi se prethodno pripremljeni žir. gljiva pospješuje rast biljke. Žir. kukuruzovinom. 6 . puno ilovače traži. lipa.zgnječi. biljka bolje prima vodu. 24 sata potapanje u suspenziji spora.topola. simbioza.Tuber melanosporum. malo humusa. micelij uđe u korijen žira kada počinje rasti. Pomoću već mikoriziranih korjenčića. stjenovita.hrast. lješnjak. Micelij. oko hrasta nema trave. vani do proljeća. polije se zemlja sa ostatkom spora. grab. vrba. lješnjakom. dosta Ca. stavi se žir.sjemenke ili manje bilj. simbioza sa hrastom. soli i željeza.spora.crni. sterilna voda. poosadi u steriliziranu zemlju na 2-3 cm dubine. toplola. berba u jesen.bijeli. grab.oslobađanje spora.odsjeku se i stavljaju u zemlju. Mikorizacija.niotratom. kada izraste onda se preseli na staništa.ukopava u steriliziranu zemlju.karbonata.tvari.

7 .

8 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful