Agaricus bisporus- plemenita pečurka Ishrana- potrebni su ; Ca,N,vitamini, minerali- micelj dolazi do C razlaganjem- ligninski i proteinske frakcije komposta

, celuloze, hemiceluloze, N- iz komposta protein ili polipeptid vezani na ligninsku frakciju- iz stanica slame ili protein dobiven mb. sintezom kroz proces kompostiranja. Bitni su Ca, P,Mg,K-makroelementi a mikroelementi- Cu, Fe, Mn, Mo, Zn. Ca- sprečava sluzavost komposta, štetno djelovanje dr. iona, K, Mg, Na , te bolje prozračivanje, kolonizaciju komposta. Vitamini- za formiranje plodnog tijela, funkcija koenzima- Vit B1,B2,3,5,6,7, posebno ili zajedno dodani povise prinos za 30%. Ulja povrtnih kult.buče, esteri –oleinske, linolenske kis. stimuliraju uzgoj. Mo.- izvor hraniva- micelij i spore- u masi čine- 40%-UH 12% -proteini, 4%- fenolni ostaci Kompostiranjem slama- je omotana amorfnim polisaharidima- stanice mo. i dr. stanice mo. Omotač- karamelizirana slama- micelij A. bisporus- dobro raste; koji degradira dominantne termofilne gljive u kompostu i umanjuje micelije gljiva- Penicillium chryosgenum, Streptomyces clavuligerus. Glavi izvor C- slama, biomasa- izvor N, minerala. Hormoni- rast i razvoj gljive- citokinini- zeatin, zeatinribonukleotid, male količine- otvaranje i razvoj klobuka. Kem. Sastav-A.bisporus- bazidiomiceti- sadrži; 78%UH, 10% lipida, 9% proteina, šećerni alkohol- manitol, treheloza , topivi polisaharidi. Ovisno o uvjetima,supstratu proizvodi puno- oksalata 22.5g/100g s.t. Conc. CO2-majna od 0.1- zaostajanje u formiranju- plodišta i broja, kol. 0.2- 0.4% povećeva količinu org.kis. u plodištu. Kompost- okmpostiranje- supstrat za šampinjone mora biti- propustan za zrak, dobro držanje vode, ph- 6-7.5 Kompostiranjem promjena kem i fiz. stanja, utjecaj mo- kompostiranjem- selektivan medij za šampinjone, slaganjem hrpe i močejnem, slama se povećanjem temp. I močenjem mekša – lakše upijanje vode, nalaze se saprofitne gljive-Cladosporium herbarum, Aspergillus Penicillium te konkurentne- Mucor hiemalis,Rhizomucor sp., manja važnost broj im se smanjuje nakon 3 dna prve faze kompostiranja, pojava termofilnih gljiva- Humicola sp., Talaromyces sp., Askomiceti- Chaetomium, Thermophile, premala vlažnost- usporavanje mo., procesa, sprečava razvoj spora. Temperatura brzo raste- 50- 65ºC, dominantni termofilni mo., u centru hrpe- t: 70-80ºC, stalno miješanje hrpe. Micelij šampinjona- bolji rast- kompostu koji sadrži- termofilne askomicete i bakterije, stvara ektracelularne enzime- rastvaraju stanične membrane i sadržaj. Zasijavanje micelija- temp okmposta je 25ºC, smanjiti nakon pasterizacije- odnos C:Npodne okmpostiranje 30:1,15:1- usijavajne micelija, ph 7-7.5, količina micelija- 0.5-0.75kg na 100kg komposta. Miješanje i protresanje micelija.

1

Nematode.Pokrovni materijal. štakori.prskanje formalinom.Monilina fimicola. 6). ugiba micelij. Bolesti šampinjona.u valovima berba. smajnenje zaraze gljive.nakon pasterizacije.pokrivač.zasađeni kompost.provjetravanje 8).loša pasterizacija. 3).ličinke.micelij poput krede. brza lokalizacija. naokn zalijevanja prosušiti pokrov. ph. grinje. mreže od žice. neugodan miris. sušenje.neotvoren klobuk. plosnati brzo se otvara. berba. ne rastu.prozračan.kod djelomično obranih plodištadeformirana su. najčešći uzrok bolesti. 5).pojava smeđih površinskih mrlja na klobuku.održavanje čistim.dobra cirkulacija zraka i pasterizacija.3l 40% formalina.Paučinasta plijesan.na ostacima gljiva. paziti na berbu.za stvaranje plodišta.  1).karakteristična za soj. kasnije postane ružićast. 9).nosioci spora bolesti. pokriva poput vela. 4). klobuk mali. preventiva. L. žive u kompostu i hrane se micelijem. pribor.na uginulom miceliju. Cladosporium sp. sa mo. meso meko.dezinfekcija formalinom ili parenjem.Pseudomonas tolasii. Bijela gipsoza.puževi 2 . Bakterijske bolesti. brzo širenje 30cm/danu.Lycoriella auripila. brzo se širi. nematoda. stručak zadebljan. savijene stručke.kompost ima miris na humus.postepeno. kad postignu veličinu graška. smeđe kapljice. Zelene plijesni.ovisno o soju 16-18ºC.Maslinasto-zelena plijesan. Štetnici. 7). ubušavaju se u tijelo gljive.Meka gnjiloča.Chaetonium globosum. 2).1-2l/m².Mycogone perniciosa. Aspergillus sp. pojava.kod trećeg vala. potrebno provjetravati. solani. labav je pada na dodir. omekane.temp.Plodonošenje-fruktifikacija..Verticilium malthosei.šampinjonske mušice i muhe. ne previše zalijevati.Suha gnjiloča.štete.sl kao i mokra gnjiloča. Penicillium sp. ne smije biti prevlažan kompost niti prekratko kompostirati.jače zalijevanje. preko micelija.Virusne bolesti-šire se preko spora npadnutih gljiva. klobuka nema. micelij šampinjona nestaje i slabiji prinosi. gljivica. bakterija kojoj treba vlažan zrak.bazičan kompost.potreban amonijak za razvoj. suzbijanje.prilikom branjapaqučinasta. borba preventivna i čistoća kod uzgoja.prinosi opadaju. mali klobuci. kod proraštanja micelija. formalin. teško se zapaža micelij sporo raste. važno zalijevanje. insekticidi. odijelo. žutosmeđe.neki fungicidi. javlja se na 18ºC i više.izvor je pokrivač. ćistoća. Mumijska bolest.. držanje vode.pomiješana sa 2l vode.miševi.ostaju suhe stručak kao lopta.7-8. istjerati sav iz komposta.Dactylium dendroides.Trichoderma viridae.

aerobna fermentacija +7 dan.zraka.dodaje amonij.P.ugljika 10. vlažnost komposta. 2m³ treseta. 30% bijeli. vlaga 90-95% proraštanje 14-16 dana.nakon 8 dana micelij preraste pokrivač.oko 2%.onemogućava rast plodišta.zaustavljanje rasta i razvoja plodišta. nakon 15 dana spuštanje temp sa 60 na 55ºC.63-68% vlage kod zasijavanja.zasijavanje i proraštanje micelija. voda.. C:N. izvori N.N.prinos i kakvoća.betonirani prostor. temp 15-18 ºC-plodonošenje. energija. Prorastanje micelija. stavljanje oko 3kg/t. amonijak. drugi-32%. Al.KCl. glatki zidovi. gnoj. 1m³ riječni mulj. plodonošenje-fruktifik. izvori C. natkriven.8-8. peti 7%.2:7 ili plodno tijelo gljive 2.drugo prevrtanje. Zemlja.rahlo slaganje 1.upuhivanje zraka. pokrivanje pokrovnom zemljom.spreman kompost za pasterizaciju. 0. cirkulacija. CO2 ako je iznad 2000 ppm.Uzgoj plemenite pečurke.7:1:1. sstabilne strukture često zalijevanje. prerano otvaranje klobuka. vitamina.grijanje supstrata na 60ºC.lakše uništavanje štetnih mo. Kemijske karakteristike komposta. postojan.ispod 10ppm. dodaje se pola gipsa. ele. Najbolji prinos kompost.CaCO3. K2SO4. treći. kondicioniranje. Ca. upuhivanje svježeg zraka.dan.loše djeluju.za pripremu komposta.piljevina. usijavanje micelijainokulacija. Na i K. minerala. rezervemasti.optimum je 24.8. fosfor.17:1.Konjski kompost najbolji kada ga nema sintetski.gnoja.natapanje vodom 0. vode 75% Stavljanje komposta u prostoriju za pasterizaciju. pasterizaciju. prekrivanje PE folijom.slama.optimum je 6-7. nakon pasterizacije usijavanje micelija u kompost. 5-6 dana branje –prije otvaranja klobuka.Mn. moćenje miješanje -10. prevrtanje.temp 60ºC. vlažnost 60%. dobra toplinska izolacija. Priprema komposta. Držanja vode. ventilatoriizbacivanje amonijaka.dovoz slame. izmješati. kukuruzni oklasci. graška. izbacivanje amonijaka. dolaze u valovima prvi 26%. Priprema dani proizvodnje –broje unatrag -11. mehanizacija Pasterizacija. uginuće micelija 32. Tri osnovne prostorije. 21.treba biti16:20:1.superfosfat. na bazi slame.dobar kap. izvori K. ulja. usitnjavanje slame.ph 7. ventilacija. U sintetskom odnos N:P.22-27 ºC.15 sati. temp komposta.temp komposta 25 ºC. mikroele. Priprema. Pokrovni materijal.ugljika 12 dan. N. piljevina.dovoz. micelija.2-4 cm kiselost 7.treće prevrtanje. osiguravanje C. bez zraka.5. vlaženje. 200-250 kg CaCO3/100m² površine.jače zalijevati. dan.Cr. 7 dana prije pokrivanja satojci se izmješaju i zaliti i tretirati formalinom.gnojnica. hlađenje. 20% riječni mulj.5-8.zaprašivanje insekticidima.kada dosegnu vel. 300kg/m³ lapora. žilavi stručak. Ranije 3 . berba.sluzav kompost. dodavanje ostatka gipsa. pokrije pokrovnom zemljom.nitrat.suhi materijal.optimalne vlažnosti.50% crni treset. 45ºC traje 10 dana. mokraća -5-natopljena slama nagrtanje na hrpe. Odnos C:N. pivski trop.23. Zn. pasterizacija. četvrti 12. dodavanje gipsa Količina hranjiva.K odgovarati mora u konjskom gnoju N:P:K 2:1.pahuljičav micelij. pileći gnoj.ph. temp iznad 15 ºC. kiselost kontrolirati.Ca . rahljenje tla trganje hifa. slanost.3% micelija u kompost. fermentacija.unutar hrpe temp 50ºC-aerobna fermentacija +4 dan.

manje podložna bolestima. Uzgoj na drvetu.2-4 dana.utjecaj na veličinu.Pleurotus ostreatus.najbolja 1. ispod.pokrivanje. Varijeteti bukovače. CO2.85-90%. kisika. Conc. supstrat. piljevina.tv.razvoj plodnih tijela. 3%-proteina.1%masti.suhe tvari. sijeno 10%.broj klobuka. parazit-samo na mrtvom dijelu živog drva. Klobuk-školjkast.ranija pojava gljiva. Zalijevanje.8-12%.za sušenje i smrzavanje više suhe.čuvanje u hladnjačama. ljuštenje.11-17%.sirovina. Pokrovni materijal-4-5cm.kvalitetni sojevi.bijeli hrapavi.vrijednost-mogu biti.kasnija ali manja plodišta.gnjecavost i oštećenje plodova. veliki izbor supstrata.18-28 ºC. kakvoća gljiva. Conc. saprofit. 0. hranidbe. mehanizirana berba. ljepenka.. sijeno 10-30%. plodonošenja. sprijećava isparavanje iz komposta i pokrivačabolji rast micelija.6-7 4 . temp.gljive veličine do 2mm.Pleurotus. 3000-5000ppmizduženje stručka. vlakna.4-10%. vlaga.narančaste. smanjuje se smeđenje i usporava otvaranje klobuka. isparavanje površine pokrivača. mali klobuk i rastegnut zastorak. Prednosti bukovače od šampinjona. posijue.5-18 ili 25cm. skladišta 0-2ºC.tv. slama žitarica.zatvoren klobuk. Relativna vlaga zraka: kod proraštanja.CA. slama 70-80%. krem. predebeli. veliki prinosi. fazu razvoja CO2.6% pepela. jeftinija proizv.manje početne infekcije.90%.4-11ºC. temperatura oko 16ºC.niža vlažnost 85-90%. kad narastu do 5mm-22 º C. 50% proteina. slabiji prvi val. Zrak i CO2.nepravilna plodišta. Sojevi. Bukovače. zemlja na plodištima. Ph. malo ili ništa UH.84.gubitak arome.slama žitarica.ožiljci.a kod formiranja primordija.. kisika.70-90%. prvi valkrupnije glj.Pleurotus sp. Fenoli smeđenje. Temperatura: optimum je 24º C u kompostu. Berba. bijel boja. Prilike.lomljiva plodna tijela i ljuštenje gljiva.6%. Nakon berbe.glatki bijeli. 1% sir.raž. 0. supstratu.2000 ppm-brži rast micelija.bjelogorica 10%.utjecaj na generativnu i veget. kukuruzni oklasci. smeđetamnoljubičaste.za osiguravanje temeljitog proraštanje micelija izbjegava se proraštanje plodišta u hrpama i stvaranje primordija ispod pokrivača. smanjenje CO2 oko primordija. otpornija na temp. pulmonarius.1-2%. piljevina. rod. sadrž. veća kvliteta.žute.popravlja se od primordija-razvijene gljive. bjele. pretanki slojsmanjena berba veća količina suhe tvari. sadrži vode. mrlje. hrskavo meso. ručna berba. pred berbu.smanjuje se kvaliteta oštećenja strojem. P.por:Agariaceae. suhe.bijeli sojevi. dosta minerala Pi K.pamučni otpad.klobuk promjer.smeđi.štetno. Plodna tijela razvoj. okus i aroma. suhe tvari. važna je sinhronizacija temperature s obzirom na razvoj plodišta.-bazidimiceti. 300-1000ppm.95%. nakon pojave primordija. Supstrat. 15%.manje fenola.optimalne temp. columbinus 12-20 ºC. pšenica.2ºC. P.

2). vadi se i zasijava micelijem. slama.može se dobiti.06%.bačvu. 200-1000 l. treći. 505 vlage.ne viša od 24. Ektomikoriza.moraju se usitniti. regulacija kolesterola.djelovanje na micelij.više nego ima materijala.Lentinla eldodes. nije potrebno svjetlo. temp vode 2-4ºC niža nego zraka. svjetlo.kitnjak. 21-20kg.gljive.ekto. temp inkubacije10.20-50%. slaganje na police. Uzgoj. sprečevanje razvoja zelenih plijesni. endomikorizajednogodišnje i dvogodišnje biljke sa nižim gljivama.izosan.nakon berbe potapanje oblica.ako je starija slaqma ili loša priprema-. Fungicid. zagrijava na temp.zelena plijesan..15 l.PE. zamatanje u foliju cijelog drva. sušenje. supstrat. izmješati. količina CO2 0.namakanje slame u vodi 7 dana. Usijavanje micelija.prije nego se rub klobuka izravna. ulije se voda.stvaranje hartigove mrežice na korijenu. vlaga 60%.16-18ºC. supstrat se ohladi na 25 º C. ocijedi se stavlja u prozirne PE vreće. temp.grab.veći prinod.stavljanje usitnjenog mat. pljevina bjelogorice. Bolesti bukovače. inokulacija stavljanje u PE vreće. miševi.4-6×.D.usitni mat.loše pripremljen supstrat. ektoendomikoriza.80-90º C.6-7 dana.micelija 2-3 l. držanje tri dana.Benomyl. Crna plijesanpretjerana sterilizacija. hipermangan. CO2 ispod 0. izmjena svjetla i mraka svakih 12 sati. nakon plodonošenjavlaga. bukva. Micelij prorsta kod vlage 45-60%. Tartufi. puževi.3-4cm. berba počinje 18-34 dana od zasijavanja. vitamini B. ako se pasterizira treba manje. plodonošenje. prije spora. Toplinska.drvo 3-4 mj nakon sječe. oblice. vlaga ne viša od 85%..grab.panjevi.4-5% micelija. inokulacija. 5 .14-20 dana prorstanje.Trichoderma sp. vadi i stavlja u plastična perforirana korita. folija.bukva.mikorizne gljive.8-10 l-na 100 kg vlažnog supstrata. spuštanje temp ispod 30 º C. ovisno od soju obnavljanje treba 40 ili 15 dana. endo. vlaga zraka 75-95%.20-21ºC. 3-5 vala razmaci 8-15 dana. hrast.isto kod bukovače pokrivanje folijom. u vodi namakanje 12-48 sati. 13-18ºCplodonošenje. potapanje u vodi na 24-48 sati. antikancerogeni –poloisaharidlentinan.kod fermentacije.sve se stavi u metalnu.joha.kroz 3-4 god. kemijska Toplinska. Uzgoj na drvetu.Priprema supstrata. rok 3-4 god. stavi micelij.boblice.2%.pakiranje. dizanje temp na 60 º C.cijele god. Supstrat. rok 4-8 mj.ntivirusno djelovanje. načina ostalo.na oblici. zaštićen prostor.proljeće. berba. prinos 20-30%.breza.proraštanje kod temp.Kina.-1-2 kg na 10 l vode Prozorne vreće za micelij. začepe se tekućim voskom ili PE folija. bušenje rupa.vani zatvoreno. ostavlja da se ohladi i cijedi. lošije koristi kod amaterske proizv.24º C. Shiitake.jesen.topola. vlaga 70-80%. čuvanje u hladnjaku. i namače u vodi 12 sati.. u vodu. kod kuhanja unište se svi mo.namakanje. 25 º C. stavlja u plastične kade i zagrijava sa micelijem traje tri dana. u vodi se drži 4-5 sati.Tuber sp. nakon 30 ugiba. Japan. priprema 1). Bakterije. toplinska obrada 80125ºC. isto kao i kod 1. Metoda fermentacije. mušica.prenioska temp i vlaga. drugi način-usitnjeni mat se kuha 2 sata.0d 100 kg drveta. pasterizacija 60ºC.odreže komad drva. micelij u stanici korijena stvara arbuskule. kislost 4-5 ph. Kemijska. proraštanje 20-24ºC.kod optimalne temp.10-15 kg gljiva.

hrast. toplola.karbonata. puno ilovače traži.sterilizacija srebro.bijeli. kada izraste onda se preseli na staništa. gljiva pospješuje rast biljke.7-8% org. kukuruzovinom. malo humusa.zgnječi. poosadi u steriliziranu zemlju na 2-3 cm dubine. soli i željeza. lješnjakom. a stvaraju se plješine tartufi proizvode inhibitorne tvari. stjenovita. simbioza. stavi se žir.oslobađanje spora. oko hrasta nema trave. vrba. raste na 850 m nadmorske visine. Tuber magnatum. lipa.pjeskovito-laporasto tlo.crni. plodonošenje nakon nekoliko god traje dok ima korijenčića. 24 sata potapanje u suspenziji spora. lješnjak. Pomoću već mikoriziranih korjenčića. polije se zemlja sa ostatkom spora. grab.niotratom. biljka bolje prima vodu. grab.spora. vani do proljeća.sjemenke ili manje bilj.Tuber melanosporum. Mikorizacija. 6 .vapnenasta tla.odsjeku se i stavljaju u zemlju.tvari. simbioza sa hrastom. berba u jesen.ukopava u steriliziranu zemlju. micelij uđe u korijen žira kada počinje rasti. Žir. sterilna voda. dosta Ca.topola. Micelij. pokrije slamom. stavi se prethodno pripremljeni žir.

7 .

8 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful