Agaricus bisporus- plemenita pečurka Ishrana- potrebni su ; Ca,N,vitamini, minerali- micelj dolazi do C razlaganjem- ligninski i proteinske frakcije komposta

, celuloze, hemiceluloze, N- iz komposta protein ili polipeptid vezani na ligninsku frakciju- iz stanica slame ili protein dobiven mb. sintezom kroz proces kompostiranja. Bitni su Ca, P,Mg,K-makroelementi a mikroelementi- Cu, Fe, Mn, Mo, Zn. Ca- sprečava sluzavost komposta, štetno djelovanje dr. iona, K, Mg, Na , te bolje prozračivanje, kolonizaciju komposta. Vitamini- za formiranje plodnog tijela, funkcija koenzima- Vit B1,B2,3,5,6,7, posebno ili zajedno dodani povise prinos za 30%. Ulja povrtnih kult.buče, esteri –oleinske, linolenske kis. stimuliraju uzgoj. Mo.- izvor hraniva- micelij i spore- u masi čine- 40%-UH 12% -proteini, 4%- fenolni ostaci Kompostiranjem slama- je omotana amorfnim polisaharidima- stanice mo. i dr. stanice mo. Omotač- karamelizirana slama- micelij A. bisporus- dobro raste; koji degradira dominantne termofilne gljive u kompostu i umanjuje micelije gljiva- Penicillium chryosgenum, Streptomyces clavuligerus. Glavi izvor C- slama, biomasa- izvor N, minerala. Hormoni- rast i razvoj gljive- citokinini- zeatin, zeatinribonukleotid, male količine- otvaranje i razvoj klobuka. Kem. Sastav-A.bisporus- bazidiomiceti- sadrži; 78%UH, 10% lipida, 9% proteina, šećerni alkohol- manitol, treheloza , topivi polisaharidi. Ovisno o uvjetima,supstratu proizvodi puno- oksalata 22.5g/100g s.t. Conc. CO2-majna od 0.1- zaostajanje u formiranju- plodišta i broja, kol. 0.2- 0.4% povećeva količinu org.kis. u plodištu. Kompost- okmpostiranje- supstrat za šampinjone mora biti- propustan za zrak, dobro držanje vode, ph- 6-7.5 Kompostiranjem promjena kem i fiz. stanja, utjecaj mo- kompostiranjem- selektivan medij za šampinjone, slaganjem hrpe i močejnem, slama se povećanjem temp. I močenjem mekša – lakše upijanje vode, nalaze se saprofitne gljive-Cladosporium herbarum, Aspergillus Penicillium te konkurentne- Mucor hiemalis,Rhizomucor sp., manja važnost broj im se smanjuje nakon 3 dna prve faze kompostiranja, pojava termofilnih gljiva- Humicola sp., Talaromyces sp., Askomiceti- Chaetomium, Thermophile, premala vlažnost- usporavanje mo., procesa, sprečava razvoj spora. Temperatura brzo raste- 50- 65ºC, dominantni termofilni mo., u centru hrpe- t: 70-80ºC, stalno miješanje hrpe. Micelij šampinjona- bolji rast- kompostu koji sadrži- termofilne askomicete i bakterije, stvara ektracelularne enzime- rastvaraju stanične membrane i sadržaj. Zasijavanje micelija- temp okmposta je 25ºC, smanjiti nakon pasterizacije- odnos C:Npodne okmpostiranje 30:1,15:1- usijavajne micelija, ph 7-7.5, količina micelija- 0.5-0.75kg na 100kg komposta. Miješanje i protresanje micelija.

1

3). ne rastu.Pokrovni materijal. klobuka nema. mali klobuci.Plodonošenje-fruktifikacija. L.ličinke. Mumijska bolest. berba.Trichoderma viridae. preko micelija. odijelo.loša pasterizacija. neugodan miris.održavanje čistim. stručak zadebljan.Mycogone perniciosa. pojava.Virusne bolesti-šire se preko spora npadnutih gljiva.ovisno o soju 16-18ºC.šampinjonske mušice i muhe.7-8. nematoda. najčešći uzrok bolesti. brza lokalizacija.dobra cirkulacija zraka i pasterizacija. plosnati brzo se otvara.bazičan kompost.miševi.Suha gnjiloča.pojava smeđih površinskih mrlja na klobuku. istjerati sav iz komposta.pomiješana sa 2l vode. sušenje..  1).Paučinasta plijesan. naokn zalijevanja prosušiti pokrov.sl kao i mokra gnjiloča.kod djelomično obranih plodištadeformirana su.jače zalijevanje. brzo širenje 30cm/danu. solani. Cladosporium sp. žutosmeđe. brzo se širi.potreban amonijak za razvoj.prinosi opadaju. mreže od žice. kad postignu veličinu graška.na uginulom miceliju. 4). preventiva.3l 40% formalina. micelij šampinjona nestaje i slabiji prinosi. Aspergillus sp. pribor.na ostacima gljiva. 6).prskanje formalinom. 2). ne previše zalijevati. javlja se na 18ºC i više.ostaju suhe stručak kao lopta. Zelene plijesni. kasnije postane ružićast.u valovima berba. držanje vode.1-2l/m².micelij poput krede. savijene stručke. ph.štete. gljivica. 5). sa mo.dezinfekcija formalinom ili parenjem.Dactylium dendroides. Štetnici. labav je pada na dodir. potrebno provjetravati. Nematode. paziti na berbu.Chaetonium globosum. 7). kod proraštanja micelija. formalin.temp.Maslinasto-zelena plijesan. borba preventivna i čistoća kod uzgoja.nosioci spora bolesti. smeđe kapljice. ne smije biti prevlažan kompost niti prekratko kompostirati. važno zalijevanje. ćistoća.Lycoriella auripila. bakterija kojoj treba vlažan zrak.Verticilium malthosei. Penicillium sp.prilikom branjapaqučinasta. Bijela gipsoza. grinje. omekane.za stvaranje plodišta. pokriva poput vela.pokrivač.prozračan. štakori.postepeno.provjetravanje 8). ugiba micelij.izvor je pokrivač. meso meko. klobuk mali.Pseudomonas tolasii.zasađeni kompost.Monilina fimicola. 9).puževi 2 . smajnenje zaraze gljive.kod trećeg vala.neki fungicidi. insekticidi.Meka gnjiloča.neotvoren klobuk. Bakterijske bolesti.karakteristična za soj.kompost ima miris na humus. Bolesti šampinjona. ubušavaju se u tijelo gljive. žive u kompostu i hrane se micelijem. suzbijanje.. teško se zapaža micelij sporo raste.nakon pasterizacije.

ph 7.Mn.oko 2%. mikroele.za pripremu komposta.optimum je 24. Kemijske karakteristike komposta. Najbolji prinos kompost.Ca .N. žilavi stručak.dobar kap. četvrti 12. izbacivanje amonijaka. minerala. 20% riječni mulj. temp iznad 15 ºC. gnoj.slama. C:N. natkriven.7:1:1. rezervemasti.lakše uništavanje štetnih mo. pokrije pokrovnom zemljom. izvori K.loše djeluju. Al.17:1. pasterizacija.pahuljičav micelij. vlaga 90-95% proraštanje 14-16 dana.KCl. dodaje se pola gipsa. Ca.P.gnojnica. usitnjavanje slame. Zemlja.3% micelija u kompost.ph. ele. osiguravanje C. ventilatoriizbacivanje amonijaka. mehanizacija Pasterizacija. Ranije 3 . treći.upuhivanje zraka.sluzav kompost.dan. vode 75% Stavljanje komposta u prostoriju za pasterizaciju. dodavanje ostatka gipsa. usijavanje micelijainokulacija.CaCO3. na bazi slame.dovoz.15 sati. 7 dana prije pokrivanja satojci se izmješaju i zaliti i tretirati formalinom.treba biti16:20:1. izvori N.betonirani prostor. micelija.superfosfat. bez zraka.8-8. piljevina. pivski trop.Cr.2-4 cm kiselost 7. cirkulacija. plodonošenje-fruktifik.jače zalijevati.dovoz slame. 21.piljevina. sstabilne strukture često zalijevanje. Držanja vode. hlađenje. Zn.ugljika 10. Odnos C:N. Priprema. CO2 ako je iznad 2000 ppm.zaustavljanje rasta i razvoja plodišta.. Na i K. nakon pasterizacije usijavanje micelija u kompost.5. dolaze u valovima prvi 26%.50% crni treset. kukuruzni oklasci.aerobna fermentacija +7 dan.zaprašivanje insekticidima.optimum je 6-7. N. pokrivanje pokrovnom zemljom. 30% bijeli. ulja. U sintetskom odnos N:P. postojan. Pokrovni materijal. temp 15-18 ºC-plodonošenje.optimalne vlažnosti.onemogućava rast plodišta. prevrtanje.gnoja.drugo prevrtanje. 2m³ treseta.treće prevrtanje. moćenje miješanje -10. glatki zidovi. temp komposta. energija. pasterizaciju.Uzgoj plemenite pečurke. Prorastanje micelija. vlažnost komposta.unutar hrpe temp 50ºC-aerobna fermentacija +4 dan. prerano otvaranje klobuka.kada dosegnu vel. 1m³ riječni mulj. graška.temp komposta 25 ºC.Konjski kompost najbolji kada ga nema sintetski.ispod 10ppm.22-27 ºC.rahlo slaganje 1. slanost. berba.natapanje vodom 0. kiselost kontrolirati. voda. prekrivanje PE folijom. 0. mokraća -5-natopljena slama nagrtanje na hrpe. vlažnost 60%. Priprema dani proizvodnje –broje unatrag -11. fermentacija. fosfor. 45ºC traje 10 dana. Tri osnovne prostorije. peti 7%.prinos i kakvoća. drugi-32%. nakon 15 dana spuštanje temp sa 60 na 55ºC. dan.nakon 8 dana micelij preraste pokrivač.nitrat. 200-250 kg CaCO3/100m² površine. Priprema komposta.63-68% vlage kod zasijavanja.K odgovarati mora u konjskom gnoju N:P:K 2:1. dobra toplinska izolacija.zasijavanje i proraštanje micelija. 5-6 dana branje –prije otvaranja klobuka.2:7 ili plodno tijelo gljive 2.spreman kompost za pasterizaciju.temp 60ºC. 300kg/m³ lapora. stavljanje oko 3kg/t. kondicioniranje. upuhivanje svježeg zraka.8. amonijak. izvori C. vlaženje.suhi materijal.zraka.5-8. ventilacija. pileći gnoj. uginuće micelija 32.grijanje supstrata na 60ºC. izmješati.dodaje amonij.ugljika 12 dan. K2SO4. vitamina.23. rahljenje tla trganje hifa. dodavanje gipsa Količina hranjiva.

Conc.a kod formiranja primordija.4-11ºC. vlakna. pulmonarius. Zrak i CO2. sadrži vode.6%. skladišta 0-2ºC. jeftinija proizv.niža vlažnost 85-90%. columbinus 12-20 ºC.sirovina. nakon pojave primordija. Bukovače. slama žitarica.bijeli sojevi. CO2. kisika.broj klobuka. plodonošenja. Ph.manje fenola. Sojevi.ranija pojava gljiva. sijeno 10%. važna je sinhronizacija temperature s obzirom na razvoj plodišta.lomljiva plodna tijela i ljuštenje gljiva. kad narastu do 5mm-22 º C. fazu razvoja CO2. smeđetamnoljubičaste.suhe tvari.raž. ljepenka.pamučni otpad. Conc. smanjenje CO2 oko primordija. krem.6% pepela.za sušenje i smrzavanje više suhe.bjelogorica 10%. kukuruzni oklasci.čuvanje u hladnjačama. 1% sir. sprijećava isparavanje iz komposta i pokrivačabolji rast micelija. okus i aroma. Prilike..CA. ljuštenje.2000 ppm-brži rast micelija. isparavanje površine pokrivača.utjecaj na veličinu. pšenica. parazit-samo na mrtvom dijelu živog drva. kakvoća gljiva.za osiguravanje temeljitog proraštanje micelija izbjegava se proraštanje plodišta u hrpama i stvaranje primordija ispod pokrivača. hranidbe. 50% proteina. Pokrovni materijal-4-5cm.najbolja 1. veliki prinosi. sijeno 10-30%.Pleurotus. vlaga.2-4 dana. 3000-5000ppmizduženje stručka. rod.slama žitarica.zatvoren klobuk. zemlja na plodištima. suhe tvari. Supstrat.vrijednost-mogu biti. temp. 15%. mrlje. smanjuje se smeđenje i usporava otvaranje klobuka. Plodna tijela razvoj. dosta minerala Pi K.bijeli hrapavi.nepravilna plodišta. ispod.smanjuje se kvaliteta oštećenja strojem.utjecaj na generativnu i veget.popravlja se od primordija-razvijene gljive. bjele.manje početne infekcije. Uzgoj na drvetu. piljevina. supstratu. bijel boja.štetno. 3%-proteina. P.gnjecavost i oštećenje plodova. P. Temperatura: optimum je 24º C u kompostu.1%masti.ožiljci.4-10%. kisika.2ºC. malo ili ništa UH.11-17%.tv. slama 70-80%.90%. Fenoli smeđenje. Nakon berbe. pretanki slojsmanjena berba veća količina suhe tvari.70-90%. veliki izbor supstrata. manje podložna bolestima. mali klobuk i rastegnut zastorak.tv.klobuk promjer.optimalne temp.pokrivanje.Pleurotus ostreatus. supstrat.kvalitetni sojevi. sadrž.glatki bijeli.85-90%.84.gubitak arome. 300-1000ppm.5-18 ili 25cm. Berba. 0.-bazidimiceti. piljevina. Varijeteti bukovače.narančaste.razvoj plodnih tijela.8-12%. temperatura oko 16ºC.smeđi. hrskavo meso. saprofit.95%. slabiji prvi val. Relativna vlaga zraka: kod proraštanja. Zalijevanje.kasnija ali manja plodišta. ručna berba. posijue.por:Agariaceae.Pleurotus sp. predebeli.1-2%. Prednosti bukovače od šampinjona. 0. Klobuk-školjkast. prvi valkrupnije glj.gljive veličine do 2mm. veća kvliteta.6-7 4 . pred berbu. mehanizirana berba. suhe.18-28 ºC..žute. otpornija na temp.

jesen.topola.loše pripremljen supstrat.breza.usitni mat. dizanje temp na 60 º C. vadi se i zasijava micelijem. bušenje rupa. vlaga 60%. lošije koristi kod amaterske proizv. toplinska obrada 80125ºC.kitnjak. antikancerogeni –poloisaharidlentinan.nakon berbe potapanje oblica.0d 100 kg drveta. svjetlo. hrast. vitamini B. Fungicid.prenioska temp i vlaga.stvaranje hartigove mrežice na korijenu.15 l. Kemijska. vlaga 70-80%.namakanje slame u vodi 7 dana. proraštanje 20-24ºC.16-18ºC.4-5% micelija.isto kod bukovače pokrivanje folijom.Trichoderma sp. načina ostalo. Tartufi. temp vode 2-4ºC niža nego zraka. ostavlja da se ohladi i cijedi. rok 3-4 god.pakiranje. izmješati. nakon 30 ugiba. i namače u vodi 12 sati. čuvanje u hladnjaku. prije spora.stavljanje usitnjenog mat. inokulacija stavljanje u PE vreće. stavlja u plastične kade i zagrijava sa micelijem traje tri dana.odreže komad drva. nakon plodonošenjavlaga.Benomyl. sušenje. začepe se tekućim voskom ili PE folija. supstrat se ohladi na 25 º C. u vodi se drži 4-5 sati. zaštićen prostor.4-6×. 21-20kg.ne viša od 24. endo.kod fermentacije. 13-18ºCplodonošenje. rok 4-8 mj. potapanje u vodi na 24-48 sati.06%. pasterizacija 60ºC. spuštanje temp ispod 30 º C. Crna plijesanpretjerana sterilizacija. temp.proraštanje kod temp.D. Supstrat.kod optimalne temp. sprečevanje razvoja zelenih plijesni. količina CO2 0. vlaga zraka 75-95%.grab. hipermangan.izosan. Micelij prorsta kod vlage 45-60%.Tuber sp. berba. Metoda fermentacije. mušica. Uzgoj na drvetu. prinos 20-30%. folija.prije nego se rub klobuka izravna.bukva. kod kuhanja unište se svi mo.grab.ntivirusno djelovanje. stavi micelij. Shiitake.drvo 3-4 mj nakon sječe.boblice.gljive. slaganje na police. u vodu.kroz 3-4 god. kislost 4-5 ph. drugi način-usitnjeni mat se kuha 2 sata.mikorizne gljive. kemijska Toplinska. slama. Usijavanje micelija.vani zatvoreno. 25 º C. zagrijava na temp.6-7 dana. izmjena svjetla i mraka svakih 12 sati. Japan..20-21ºC. endomikorizajednogodišnje i dvogodišnje biljke sa nižim gljivama. puževi.-1-2 kg na 10 l vode Prozorne vreće za micelij. vadi i stavlja u plastična perforirana korita. ektoendomikoriza..više nego ima materijala. plodonošenje. treći.Lentinla eldodes.na oblici.. ulije se voda. oblice. 2).8-10 l-na 100 kg vlažnog supstrata.veći prinod.moraju se usitniti.20-50%.3-4cm.ekto. 5 .zelena plijesan. Toplinska. nije potrebno svjetlo.joha.24º C. berba počinje 18-34 dana od zasijavanja. bukva. 3-5 vala razmaci 8-15 dana. Ektomikoriza. ovisno od soju obnavljanje treba 40 ili 15 dana. supstrat. inokulacija. ocijedi se stavlja u prozirne PE vreće.micelija 2-3 l. Bolesti bukovače. 200-1000 l. ako se pasterizira treba manje.14-20 dana prorstanje. isto kao i kod 1.10-15 kg gljiva. miševi. držanje tri dana. Bakterije.PE.panjevi.bačvu.može se dobiti. u vodi namakanje 12-48 sati. temp inkubacije10.2%.namakanje.ako je starija slaqma ili loša priprema-. pljevina bjelogorice.80-90º C. priprema 1).sve se stavi u metalnu.Kina. vlaga ne viša od 85%.cijele god. CO2 ispod 0. micelij u stanici korijena stvara arbuskule. regulacija kolesterola. Uzgoj.Priprema supstrata. 505 vlage. zamatanje u foliju cijelog drva.proljeće.djelovanje na micelij.

stavi se prethodno pripremljeni žir. poosadi u steriliziranu zemlju na 2-3 cm dubine. lipa. berba u jesen. oko hrasta nema trave. grab. pokrije slamom. vrba. 24 sata potapanje u suspenziji spora.7-8% org. soli i željeza. stjenovita. simbioza sa hrastom.hrast. toplola.oslobađanje spora.odsjeku se i stavljaju u zemlju. vani do proljeća. plodonošenje nakon nekoliko god traje dok ima korijenčića. Micelij. grab.sterilizacija srebro. puno ilovače traži. dosta Ca.Tuber melanosporum.topola.niotratom. malo humusa. stavi se žir.vapnenasta tla. gljiva pospješuje rast biljke.spora. Mikorizacija.karbonata. Pomoću već mikoriziranih korjenčića. kada izraste onda se preseli na staništa. sterilna voda.bijeli.tvari.pjeskovito-laporasto tlo. Žir.sjemenke ili manje bilj. polije se zemlja sa ostatkom spora. micelij uđe u korijen žira kada počinje rasti. a stvaraju se plješine tartufi proizvode inhibitorne tvari.zgnječi.ukopava u steriliziranu zemlju. lješnjakom. simbioza. biljka bolje prima vodu.crni. lješnjak. 6 . raste na 850 m nadmorske visine. Tuber magnatum. kukuruzovinom.

7 .

8 .