Agaricus bisporus- plemenita pečurka Ishrana- potrebni su ; Ca,N,vitamini, minerali- micelj dolazi do C razlaganjem- ligninski i proteinske frakcije komposta

, celuloze, hemiceluloze, N- iz komposta protein ili polipeptid vezani na ligninsku frakciju- iz stanica slame ili protein dobiven mb. sintezom kroz proces kompostiranja. Bitni su Ca, P,Mg,K-makroelementi a mikroelementi- Cu, Fe, Mn, Mo, Zn. Ca- sprečava sluzavost komposta, štetno djelovanje dr. iona, K, Mg, Na , te bolje prozračivanje, kolonizaciju komposta. Vitamini- za formiranje plodnog tijela, funkcija koenzima- Vit B1,B2,3,5,6,7, posebno ili zajedno dodani povise prinos za 30%. Ulja povrtnih kult.buče, esteri –oleinske, linolenske kis. stimuliraju uzgoj. Mo.- izvor hraniva- micelij i spore- u masi čine- 40%-UH 12% -proteini, 4%- fenolni ostaci Kompostiranjem slama- je omotana amorfnim polisaharidima- stanice mo. i dr. stanice mo. Omotač- karamelizirana slama- micelij A. bisporus- dobro raste; koji degradira dominantne termofilne gljive u kompostu i umanjuje micelije gljiva- Penicillium chryosgenum, Streptomyces clavuligerus. Glavi izvor C- slama, biomasa- izvor N, minerala. Hormoni- rast i razvoj gljive- citokinini- zeatin, zeatinribonukleotid, male količine- otvaranje i razvoj klobuka. Kem. Sastav-A.bisporus- bazidiomiceti- sadrži; 78%UH, 10% lipida, 9% proteina, šećerni alkohol- manitol, treheloza , topivi polisaharidi. Ovisno o uvjetima,supstratu proizvodi puno- oksalata 22.5g/100g s.t. Conc. CO2-majna od 0.1- zaostajanje u formiranju- plodišta i broja, kol. 0.2- 0.4% povećeva količinu org.kis. u plodištu. Kompost- okmpostiranje- supstrat za šampinjone mora biti- propustan za zrak, dobro držanje vode, ph- 6-7.5 Kompostiranjem promjena kem i fiz. stanja, utjecaj mo- kompostiranjem- selektivan medij za šampinjone, slaganjem hrpe i močejnem, slama se povećanjem temp. I močenjem mekša – lakše upijanje vode, nalaze se saprofitne gljive-Cladosporium herbarum, Aspergillus Penicillium te konkurentne- Mucor hiemalis,Rhizomucor sp., manja važnost broj im se smanjuje nakon 3 dna prve faze kompostiranja, pojava termofilnih gljiva- Humicola sp., Talaromyces sp., Askomiceti- Chaetomium, Thermophile, premala vlažnost- usporavanje mo., procesa, sprečava razvoj spora. Temperatura brzo raste- 50- 65ºC, dominantni termofilni mo., u centru hrpe- t: 70-80ºC, stalno miješanje hrpe. Micelij šampinjona- bolji rast- kompostu koji sadrži- termofilne askomicete i bakterije, stvara ektracelularne enzime- rastvaraju stanične membrane i sadržaj. Zasijavanje micelija- temp okmposta je 25ºC, smanjiti nakon pasterizacije- odnos C:Npodne okmpostiranje 30:1,15:1- usijavajne micelija, ph 7-7.5, količina micelija- 0.5-0.75kg na 100kg komposta. Miješanje i protresanje micelija.

1

neotvoren klobuk.Suha gnjiloča. Štetnici.štete.kod djelomično obranih plodištadeformirana su.Trichoderma viridae. pokriva poput vela.nakon pasterizacije.  1).ličinke.loša pasterizacija.sl kao i mokra gnjiloča. solani. Bijela gipsoza.zasađeni kompost. kod proraštanja micelija.miševi. ćistoća. smajnenje zaraze gljive.prskanje formalinom. insekticidi. teško se zapaža micelij sporo raste.dobra cirkulacija zraka i pasterizacija.pomiješana sa 2l vode. ne smije biti prevlažan kompost niti prekratko kompostirati. naokn zalijevanja prosušiti pokrov. Mumijska bolest. najčešći uzrok bolesti. pojava.Paučinasta plijesan.prinosi opadaju. sušenje. neugodan miris.. 4). ubušavaju se u tijelo gljive.neki fungicidi. kasnije postane ružićast. bakterija kojoj treba vlažan zrak. istjerati sav iz komposta. paziti na berbu. žutosmeđe.7-8.dezinfekcija formalinom ili parenjem. meso meko. formalin.karakteristična za soj.Mycogone perniciosa.nosioci spora bolesti.Pseudomonas tolasii. sa mo. savijene stručke.Monilina fimicola.postepeno. ne rastu.šampinjonske mušice i muhe. brza lokalizacija.Maslinasto-zelena plijesan. Nematode.ostaju suhe stručak kao lopta. 7). 3).puževi 2 .kompost ima miris na humus.ovisno o soju 16-18ºC.1-2l/m². L.jače zalijevanje. važno zalijevanje.prozračan.održavanje čistim. ugiba micelij. javlja se na 18ºC i više.potreban amonijak za razvoj. berba. 2). Cladosporium sp.pojava smeđih površinskih mrlja na klobuku.Plodonošenje-fruktifikacija.. 6). brzo se širi. suzbijanje.pokrivač.prilikom branjapaqučinasta.izvor je pokrivač.Meka gnjiloča.Chaetonium globosum.3l 40% formalina.Verticilium malthosei. ph. stručak zadebljan. preko micelija. Bakterijske bolesti. plosnati brzo se otvara. Bolesti šampinjona. ne previše zalijevati. labav je pada na dodir.Dactylium dendroides.na uginulom miceliju. mali klobuci. potrebno provjetravati. držanje vode.micelij poput krede. micelij šampinjona nestaje i slabiji prinosi. preventiva. mreže od žice. gljivica. nematoda. omekane.na ostacima gljiva. pribor. žive u kompostu i hrane se micelijem.Pokrovni materijal. borba preventivna i čistoća kod uzgoja. Zelene plijesni. odijelo. smeđe kapljice.provjetravanje 8). grinje. 5). klobuka nema.Lycoriella auripila.kod trećeg vala. 9). brzo širenje 30cm/danu. klobuk mali. štakori.u valovima berba. Aspergillus sp.za stvaranje plodišta. kad postignu veličinu graška.Virusne bolesti-šire se preko spora npadnutih gljiva. Penicillium sp.temp.bazičan kompost.

loše djeluju. gnoj. vlažnost komposta. vlažnost 60%.za pripremu komposta.ugljika 12 dan. voda.unutar hrpe temp 50ºC-aerobna fermentacija +4 dan.grijanje supstrata na 60ºC.temp 60ºC. uginuće micelija 32. ele. dan. 45ºC traje 10 dana. Priprema dani proizvodnje –broje unatrag -11.K odgovarati mora u konjskom gnoju N:P:K 2:1. izvori N. dodaje se pola gipsa.CaCO3.gnojnica.upuhivanje zraka. stavljanje oko 3kg/t. fosfor.zasijavanje i proraštanje micelija.2:7 ili plodno tijelo gljive 2.jače zalijevati.2-4 cm kiselost 7.dobar kap.optimum je 24.Mn. izmješati.23. izbacivanje amonijaka.N. vode 75% Stavljanje komposta u prostoriju za pasterizaciju. rahljenje tla trganje hifa. 300kg/m³ lapora. žilavi stručak. pasterizaciju. Najbolji prinos kompost. nakon pasterizacije usijavanje micelija u kompost. Odnos C:N.betonirani prostor.dodaje amonij.lakše uništavanje štetnih mo. 5-6 dana branje –prije otvaranja klobuka. Držanja vode. ventilatoriizbacivanje amonijaka.8. slanost. berba. dolaze u valovima prvi 26%. U sintetskom odnos N:P. dodavanje gipsa Količina hranjiva.slama.sluzav kompost.zraka.dovoz. pileći gnoj. na bazi slame. pivski trop.ph 7. prekrivanje PE folijom. 20% riječni mulj. Pokrovni materijal. nakon 15 dana spuštanje temp sa 60 na 55ºC. kukuruzni oklasci.nitrat.onemogućava rast plodišta. fermentacija.nakon 8 dana micelij preraste pokrivač.22-27 ºC. treći. Kemijske karakteristike komposta.suhi materijal.treba biti16:20:1. micelija.oko 2%.5. amonijak. kiselost kontrolirati. mehanizacija Pasterizacija. prevrtanje.treće prevrtanje. K2SO4. Prorastanje micelija. dodavanje ostatka gipsa. 7 dana prije pokrivanja satojci se izmješaju i zaliti i tretirati formalinom.15 sati..Konjski kompost najbolji kada ga nema sintetski. mikroele. CO2 ako je iznad 2000 ppm. glatki zidovi.natapanje vodom 0. Na i K. pasterizacija. dobra toplinska izolacija.5-8. Tri osnovne prostorije. piljevina.superfosfat. C:N. 2m³ treseta. pokrivanje pokrovnom zemljom. 0.drugo prevrtanje. ulja.P. temp 15-18 ºC-plodonošenje.8-8.zaustavljanje rasta i razvoja plodišta. vlaženje. graška. Priprema.dan. energija.Uzgoj plemenite pečurke. četvrti 12. ventilacija. Ca. bez zraka.kada dosegnu vel. Ranije 3 . plodonošenje-fruktifik.7:1:1. vlaga 90-95% proraštanje 14-16 dana. osiguravanje C. 30% bijeli.Ca .KCl.optimalne vlažnosti. natkriven. sstabilne strukture često zalijevanje. Zn. upuhivanje svježeg zraka. peti 7%. izvori C.aerobna fermentacija +7 dan. minerala.prinos i kakvoća. postojan.63-68% vlage kod zasijavanja.optimum je 6-7. 1m³ riječni mulj. cirkulacija.zaprašivanje insekticidima.Cr.ph. temp komposta. usitnjavanje slame.ispod 10ppm. 200-250 kg CaCO3/100m² površine.ugljika 10.pahuljičav micelij.temp komposta 25 ºC. moćenje miješanje -10. temp iznad 15 ºC. rezervemasti. kondicioniranje. Priprema komposta. 21. pokrije pokrovnom zemljom. vitamina.17:1. hlađenje. mokraća -5-natopljena slama nagrtanje na hrpe.spreman kompost za pasterizaciju. Zemlja. usijavanje micelijainokulacija.3% micelija u kompost.gnoja. N. Al. prerano otvaranje klobuka.dovoz slame.rahlo slaganje 1.50% crni treset.piljevina. izvori K. drugi-32%.

supstrat.broj klobuka. columbinus 12-20 ºC.manje fenola.-bazidimiceti. 300-1000ppm. veća kvliteta.5-18 ili 25cm. mehanizirana berba. nakon pojave primordija.Pleurotus sp. prvi valkrupnije glj. smanjenje CO2 oko primordija.kasnija ali manja plodišta. 1% sir. dosta minerala Pi K. sijeno 10-30%. kisika.a kod formiranja primordija. bijel boja. skladišta 0-2ºC.čuvanje u hladnjačama.žute. smanjuje se smeđenje i usporava otvaranje klobuka. Supstrat.slama žitarica. ljuštenje. Pokrovni materijal-4-5cm.glatki bijeli. Zalijevanje. kukuruzni oklasci.sirovina. saprofit.bjelogorica 10%.gljive veličine do 2mm. piljevina. vlakna.optimalne temp.70-90%.8-12%. kisika. temperatura oko 16ºC. Prilike. manje podložna bolestima.bijeli hrapavi. pretanki slojsmanjena berba veća količina suhe tvari. zemlja na plodištima. piljevina..6%. Nakon berbe. 0.pamučni otpad. posijue. sprijećava isparavanje iz komposta i pokrivačabolji rast micelija.18-28 ºC. Bukovače.2000 ppm-brži rast micelija. Relativna vlaga zraka: kod proraštanja. Prednosti bukovače od šampinjona. Ph. Temperatura: optimum je 24º C u kompostu. Sojevi. Fenoli smeđenje.ožiljci. 0.utjecaj na veličinu. supstratu.tv. Conc. pred berbu.4-10%. ispod.pokrivanje.nepravilna plodišta. pšenica.1-2%. veliki prinosi. malo ili ništa UH.manje početne infekcije.najbolja 1. slama žitarica.CA.por:Agariaceae. Uzgoj na drvetu.popravlja se od primordija-razvijene gljive. bjele. sadrži vode. kad narastu do 5mm-22 º C. sijeno 10%. 3%-proteina. krem. Plodna tijela razvoj.84.kvalitetni sojevi.tv. rod. Klobuk-školjkast.6% pepela. ručna berba. CO2. okus i aroma. Conc.smeđi.2-4 dana.95%. hranidbe. jeftinija proizv.90%.za sušenje i smrzavanje više suhe. hrskavo meso. predebeli. slabiji prvi val.klobuk promjer.Pleurotus ostreatus. smeđetamnoljubičaste.85-90%. pulmonarius.narančaste.vrijednost-mogu biti. temp.niža vlažnost 85-90%. P. veliki izbor supstrata.4-11ºC. 50% proteina. parazit-samo na mrtvom dijelu živog drva.gubitak arome. suhe. plodonošenja..za osiguravanje temeljitog proraštanje micelija izbjegava se proraštanje plodišta u hrpama i stvaranje primordija ispod pokrivača. fazu razvoja CO2.11-17%. važna je sinhronizacija temperature s obzirom na razvoj plodišta.gnjecavost i oštećenje plodova. P.bijeli sojevi. ljepenka.6-7 4 .suhe tvari. sadrž.lomljiva plodna tijela i ljuštenje gljiva. otpornija na temp.smanjuje se kvaliteta oštećenja strojem.1%masti. mali klobuk i rastegnut zastorak.Pleurotus.razvoj plodnih tijela. 3000-5000ppmizduženje stručka.ranija pojava gljiva. 15%.raž. suhe tvari. kakvoća gljiva.2ºC. isparavanje površine pokrivača. Varijeteti bukovače. Zrak i CO2.utjecaj na generativnu i veget. mrlje.štetno. slama 70-80%. vlaga. Berba.zatvoren klobuk.

kitnjak.isto kod bukovače pokrivanje folijom. proraštanje 20-24ºC.. micelij u stanici korijena stvara arbuskule. rok 4-8 mj. inokulacija.može se dobiti. stavi micelij.20-50%. supstrat se ohladi na 25 º C.4-5% micelija.na oblici. dizanje temp na 60 º C. Uzgoj.20-21ºC. plodonošenje.8-10 l-na 100 kg vlažnog supstrata.prenioska temp i vlaga.grab. treći. vlaga 70-80%. toplinska obrada 80125ºC. ulije se voda. vlaga ne viša od 85%. Japan. zaštićen prostor. 200-1000 l. berba počinje 18-34 dana od zasijavanja. u vodi se drži 4-5 sati. berba.. Kemijska. ovisno od soju obnavljanje treba 40 ili 15 dana.usitni mat. sprečevanje razvoja zelenih plijesni.Kina. nije potrebno svjetlo. količina CO2 0. svjetlo.06%.joha.stvaranje hartigove mrežice na korijenu.-1-2 kg na 10 l vode Prozorne vreće za micelij.veći prinod.moraju se usitniti. rok 3-4 god.3-4cm.ntivirusno djelovanje. Usijavanje micelija. kod kuhanja unište se svi mo.PE. sušenje. isto kao i kod 1. 2). Micelij prorsta kod vlage 45-60%. zagrijava na temp.Trichoderma sp.ne viša od 24.boblice. temp inkubacije10. Ektomikoriza.stavljanje usitnjenog mat. 13-18ºCplodonošenje. temp vode 2-4ºC niža nego zraka. 5 . začepe se tekućim voskom ili PE folija. endomikorizajednogodišnje i dvogodišnje biljke sa nižim gljivama.namakanje slame u vodi 7 dana. 25 º C.15 l. hipermangan.djelovanje na micelij. oblice. 3-5 vala razmaci 8-15 dana. spuštanje temp ispod 30 º C. Bolesti bukovače.topola. vadi se i zasijava micelijem. Bakterije.micelija 2-3 l. držanje tri dana. potapanje u vodi na 24-48 sati. CO2 ispod 0.4-6×.Benomyl.10-15 kg gljiva. hrast. drugi način-usitnjeni mat se kuha 2 sata. ocijedi se stavlja u prozirne PE vreće. bušenje rupa. kemijska Toplinska. slama.odreže komad drva. vlaga zraka 75-95%. zamatanje u foliju cijelog drva. prije spora.2%. miševi.mikorizne gljive. supstrat. ektoendomikoriza.panjevi. slaganje na police.14-20 dana prorstanje.Lentinla eldodes.vani zatvoreno.drvo 3-4 mj nakon sječe. Shiitake.više nego ima materijala. mušica. endo.prije nego se rub klobuka izravna. vlaga 60%. u vodu.ekto. pljevina bjelogorice.bačvu. prinos 20-30%.breza. u vodi namakanje 12-48 sati.Tuber sp. kislost 4-5 ph.bukva.kroz 3-4 god. folija. Uzgoj na drvetu. izmješati.gljive.80-90º C.ako je starija slaqma ili loša priprema-. antikancerogeni –poloisaharidlentinan.proljeće. Crna plijesanpretjerana sterilizacija. 21-20kg.kod fermentacije. priprema 1).loše pripremljen supstrat. regulacija kolesterola. načina ostalo. Tartufi.6-7 dana. 505 vlage. temp. izmjena svjetla i mraka svakih 12 sati. vadi i stavlja u plastična perforirana korita. nakon 30 ugiba. puževi.sve se stavi u metalnu.proraštanje kod temp. Supstrat. i namače u vodi 12 sati. ako se pasterizira treba manje.namakanje. Toplinska. Fungicid. pasterizacija 60ºC.24º C.nakon berbe potapanje oblica.0d 100 kg drveta.16-18ºC.kod optimalne temp. ostavlja da se ohladi i cijedi.cijele god.. nakon plodonošenjavlaga. inokulacija stavljanje u PE vreće.pakiranje.jesen. stavlja u plastične kade i zagrijava sa micelijem traje tri dana.zelena plijesan. lošije koristi kod amaterske proizv. Metoda fermentacije.D.Priprema supstrata. vitamini B. čuvanje u hladnjaku.izosan. bukva.grab.

topola. soli i željeza. dosta Ca. 6 .vapnenasta tla. vrba. sterilna voda. stavi se žir. pokrije slamom. oko hrasta nema trave.hrast. poosadi u steriliziranu zemlju na 2-3 cm dubine. stjenovita.spora.pjeskovito-laporasto tlo.zgnječi. simbioza sa hrastom. raste na 850 m nadmorske visine. plodonošenje nakon nekoliko god traje dok ima korijenčića.oslobađanje spora. a stvaraju se plješine tartufi proizvode inhibitorne tvari.niotratom. Žir.karbonata. toplola.tvari. stavi se prethodno pripremljeni žir.ukopava u steriliziranu zemlju. kada izraste onda se preseli na staništa. biljka bolje prima vodu. Micelij. grab. Mikorizacija. malo humusa. grab.crni. berba u jesen.bijeli.sterilizacija srebro. gljiva pospješuje rast biljke. lješnjak. polije se zemlja sa ostatkom spora. puno ilovače traži. 24 sata potapanje u suspenziji spora. micelij uđe u korijen žira kada počinje rasti. vani do proljeća. lješnjakom. lipa. Tuber magnatum. simbioza. Pomoću već mikoriziranih korjenčića.sjemenke ili manje bilj.odsjeku se i stavljaju u zemlju.7-8% org.Tuber melanosporum. kukuruzovinom.

7 .

8 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful