BALADA Rijeè balada je latinskog porijekla srednjolatinsko; ballare-plesati; ital. balata ; provans.

balade- plesna pjesma; francuski ballade. Balada je kao anr, odnosno dio lirskonarativnog anra postoji I u pisanoj I u usmen oj knji evnosti. I u pisanoj I usmenoj knji evnosti balada je tokom stoljeæa oznaèavala razlièite anrove. Prouèavaoci su najèe æe isticali trostruke izra ajne osobenosti balade, lirsku, epsku I dr amsku.A baladu, ustvari, karakteri e naracija specifiènog izra aja I oblika, kojom je iskazan model ivota.

Izra aj jeste lirski, ali ne uvijek u smislu osjeæanja, veæ je to ne to neodreðeno, nagovi je teno, iz dubine èovjekove egzistencije. To je ono to je kao karakteristièno za balad u naveo Goethe- tajnovito. Lirsko-emotivno u baladi utièe na specifiènost naracije, potencirajuæi je ali I omeðujuæi je misterijom I nedoreèeno èu. Dakle, pripovjedaè, umjetni osti e tajnovitost u baladi, vlastitom sposobno èu da je prenese, rekreira iz tradicij e (kada je rijeè o usmenim baladama). Epska dimenzija u baladi je sporadièna-iskazuje se kroz kompoziciju da bi se izraz ila neka povjesna slika, èesto kao rezultat slabije kreacije. Dramsko u baladi je veoma, bitno utièe na stvaranje problema, njegov razvoj I uspo n. Balada se u usmenoj knji evnosti razlikuje od naroda do naroda. Sam termin balada uveo je u literaturu I nauku Englez Thomas Percy 1761. godine a usvojen je od kraja 19.vijeka.U baladama se èesto pjeva o sukobu iz kojeg proizi lazi njihova tu na I ponekad sumorna sadr ina.U mnogim od njih problem je samo naznaèe n, gotovo do nepostojanja. Odnosno uzrok sukoba je èesto toliko u pozadini da je I nevidljiv. Baladom dominiraju liènosti I njihova tiha tuga. Junaci balade su indi vidue iz tradicionalnog ivota I njihove su boli nekakao posebne jer nastaju iz ne razumijevanja na koje nailaze kod svojih najbli ih ili njihove okoline(sluèaj histor ijskih balada) Najljep e balade obraðuju sukob junaka koji proizilazi iz suprotnosti tradicionalnih I individualnih normi(Hasanaginica, Hasan-aga, Omer I Merima, Bi sernaza). Samo 14.godina nakon to je T.Percy uveo termin balada u knji evnost, u la je u svjets ku knji evnost bo njaèka balada o Hasanaginici. Ko je zabilje io ovu pjesmu jo uvijek je u nauci nepoznato, pa se ime njenog zapisivaèa zapravo samo nagaða. Pouzdano se zna da ju je talijanski opat, bilolog I putopisac Alberto Fortis predoèio u javnosti, jo 1774. godine u originalu I talijanskom prevodu, u prvom tomu svog èuvenog djela Viaggio in Dalmazia. Znatno prije Fortisa, u prvim decenijama 18. vijeka bo njaèke b alade I romance zabilje io je nepoznati zapisivaè Erlangenskog rukopisa.

Kao sakupljaè bo njaèkih usmenih baladnih pjesama s kraja 18. vijeka pojaviæe se jo jedan stranac, Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux, poznat kao dubrovaèki knji evnik Marko Brueroviæ. Boraveæi kao konzul u gradu velikog vezira, u Travniku, Bruereviæ je ispun io uputstva svojih pretpostavljenih- da dobro shvati duh stanovnika Bosne to najb olje potvrðuje njegova rukopisna zbirka koju èine usmene pjesme lirske I baladne, sa kupljene prete no meðu Bo njacima u Travniku I njegovoj okolini(Hvalila se Hasanaginic a, Osman-aga na kuli siða e I dr.) Treæi poznati sakupljaè bo njaèkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je Dubrovèanin Ðuro F riæ, katolièki sveæenik I pjesnik latinista. Pjesme koje je publikovao su u prevodu na latinskom sa po dva stiha u autentiènom jeziku. Znaèajno je da je Feriæ prvi sakupljaè usmenih pjesama Bo njaka koji sakupljenje pjesme navodi kao muslimanske.Feriæeve mus limanske pjesme se nalaze u cjelovitom I autentiènom obliku u saèuvanoj rukopisnoj z birci. S kraja 18. vijeka potièe I varijanta balade o smrti Omera I Merime, zabilje ena u B

Postoji nada za dobre I zaljubljenje koji su patili.enskog. misteriju I zlu kob. Zbog toga se oni u romansama vrlo èe sto I verbalno sukobljavaju. I umjesto pesimizma zraèi optimizmom I nadom da æe dobra rijeè pobijediti. a to je ljubav I mladost koje su potrebne ne samo njima nego I svijeta oko njih. u baladama je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. Problemi su slièni onim u baladama. dakle. U romansama je naglasak na ljubavnom zapletu. odnosno nije na isti naèin kazivana. vjeridbi I zasnivanju braka dvoje mladih ljudi. godine pod latinskim nazivom Divortium. nisu iskazane na isti naèin. Oèekuje se sretan zavr etak jer su zbivanja od poèetka do kraja dopadljiva. zlo biti nadv ladano. I onog znatno ireg mu kog. vuku prema vijeènom svijeta mla dosti. Sretnom zavr etku prethodi povoljan splet okolnosti. o ljubavi mlade djevojke ili mladog junak a koji se nalaze u procjepu u odnosu na ono to od njih zahtijeva pona anje po tradi cionalnim normama. Jer tako treba da bude ako tr adicija postoji. mu evljevog I junakovog koji karakteri u velike du sti. ako se veæ na njega ukazalo. Balade a I romance su ku nja ivota u tradiciji. Sukob je u brisanju individualnog nasu prot tradicionalnom I prvobitnom. ivot izvan doma aja uskog. Smrt. na zgodi. ali ni ta manje I ivotnog. Rijeèi do kojih dolazi izmeðu njih su samo na oko povr in e I bez dubine. Stil tradicije one ive koja nastavlja da crpi teme I motive unutar sebe same bazi rajuæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost I èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje odredili su definitivno ono to se danas . to zn aèi potisnuti individualne crte a preuzeti tradicionalne ali I znati obnoviti ono vjeèno mlado zbog èega tradicija uvijek ivi I ne gasi se.Bez njih nema ivota! Balade I romance usmene knji evnosti se prenose usmenim putem I nikada niti jedna pjesma tako prenesena nije ista. U centru balada su individue u svom specifiènom I vremenu I prostoru u odnosu spra m veæeg I ireg vremena I prostora tradicije. Ujediniti se znaèi nadvladati I sebe I druge I pronaèi ono zajednièko to ih spaja. a u biti su vrlo znaèajne I dotièu ivot u tradiciji I dovode u pitanj e njen kontinuitet. Vrlo èesto romansa pripovijeda o njihovoj razlièitosti. o njihovi m pripadanjima razlièitim polovima u tradiciji. Ljepota I ljubav su èinioci koji mogu da izazovu tajnu. Zbog ozbil jnosti problema tradicijske prirode moglo bi se skrenuti u tragiku ali postoji k onvencija koja diktira dogaðajima I sam kraj. Tako tradicija iz religije crpi snagu za ivot. brze akcije. p remda je osnovni sukob ljubavni I va an je za èitav tok radnje. Rje enje u romansama je konvncionalno jer je èitav put takav. bili pr oganjani na ovom svijeta da æe biti sretni na drugom svijeta a to je hurija I zalj ubljenih. rijeèi. onog koje ne razumije ind ividualno I lijepo. Jer romansa je pripovijest o tradici onalnom ivotu I njegovom obnavljanju pa je sukob dvoje mladih ljudi trenutaèna borb a dvije prirodne sile prije ujedinjenja u jedno pred neèim to je starije od ljubavi . ROMANSE su pripovijedne pjesme novelistièke I vedre sadr ine. ili vilinski svijeta. varijante o braæi Moriæima kao I pjesme o smræu rastavljenim dragim. Nerazumijevanje dolazi iz tajne I nepoznavanja pojave drugaèijeg pona anja. nada u bolji ivot .ubukiæevom Po e kom zborniku iz 1798. jedna vrsta prolaska kroz ivot. brze I velike odluke. U baladama raspoznajemo dva pola koji nikada nisu u harmoniji ili barem u privid noj harmoniji prouzrokuju sukob dva vremena I prostora u eg. na udvaranju. (divorti um-raskr èe). velika I nagla osjeæanja. a to je ivot u tradiciji I potreba za jedinstvom. Zato pjesme u koje su ukljuèeni I tipovi varijanata o Hasan-agi I njegovoj ljubi ili kako smo mi kazali I taènije pjesme njima sliène . Radi se dakle o svakodnevnom ivotu odabrano g mladog para iz tradicionalnog dru tva. ljepote I savr enstva.sve to obez bjeðuje dostojnost za ulazak u historiju I sjeæanje. I radnja bi u romansi mogla da ima tragièan zavr etak ali zaokret do kog a dolazi navodi do sretnog. One su te koje alju u smrt tj.

To odreðuje baladu kao anr . avlije. Pjesme kao to su balade I romanse pjevaju o te koæam a I nastojanjima junaka da odr e svoj status u svakida njem ivotu I o njihovim napori ma da se odr e u onom za to su preodreðeni. . eninog s dru ge. Naime to nisu prvenstveno pjesme o enama nego pje sme o junacima. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijet a èardaka I sokaka I da ne nameæe svoj iroki historijski vrijeme I prostor. Balade I romanse kroz poruke nose ostatke iz prvobitnog ureðenja svijeta. Nasuprot njima I njihovim dru tvenim I praktiènim normama k oje se zasnivaju na drugim shvatanjima. Kad se o eni Hasan-aga Tu je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi pol. Razlièito od junaka kakvog sreæemo u epskim pjesmama. le i dobrobit zajednice I njenih vrijednosti. mada svakida nji. od borbi za vlast I junakovog kodeksa èasti u znaèajnim histor ijskim trenucima. djever. Njegova nemoæ takoðe da shvati enu ne kao slabo biæe veæ kao jaku liènost sa voljom kao t e njegova. Tu le i kljuè razumijevanja balade alosna pjesanca plemenite Hasanaginice I mnogih drugih balada: etao se aga Hasanaga. Zato pro blem nastaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice I prestane joj nametati svoj u volju koja izvire iz drugog ivota I drugih prilika koje ne poznaju kompromis. brat. porodici iz koj e je do la. Pol majki. U ravnote i junakovog vremena I prostora s jedne strane I enskog. enskim. nosioca takvog ivota sto ji nasuprot polu junaka. pogubnim za enski svijeta. Tu su temelji porodice. a misleæi da mo e vladati mje ajuæi dvije razlièite norme I vrijednosti. Pjesme. ni ta manje znaèajan za tradi ciju. ona razmi lja o svojoj porodici. koja je podreðena tradicionalnom dru tvu I vlastitim odnosima I on bi tre bao stoga da prizna da su poslovi koje ona radi kao I brige koje je prate isto t oliko va ni jer ona kroz njih stvara I u njih utkiva svoju sudbinu kao I sudbinu b li njih. vjerenik. njen svijeta I junake u njoj. Uz sve to u njoj se bude razlièita osjeæanja. zasnovan na brzim I pl ahovitim reakcijama. obièan svijeta se u njima ogleda I iz njih crpi snagu za svoj dalji opstan ak. Te vrijednosti koje su odredile usmen u knji evnost izviru iz ivota a njeni nosioci stvaraoci I prenosioci nose ih u sebi . mu . o sreæi koju je stekla ili o drami koju nasluèuje. enski I nj egovu vrijednost. Oni su ti koji trebaju biti model po prirodnom odabiru I stoga i h je dru tvo kao takve prihvatilo. One su odraz strahova. a naroèito balade prièaju o junakovom hvatanju u ko tac sa d rugim vremenom I prostorom. supruga I sestara. Njihove prirodne vrijednosti bivaju pol juljane jer u pitanju je njegov naèin shvatanja I poimanja. elja I radosti odreðene na rodonosne grupe. pa èak I gledanje kroz prozor. To su saasvim obièni poslovi jedne ene èiji ivot se prije svega odvija u kuæi: v z.u nauci naziva poetika usmene knji evnosti. A u centru su tih drama koje su najsna niji poticaji baladnih iskaza. Meðutim pote koæa nastaje a tradicija je to dobro primijetila kada se ti sjajni epski junaci prebace u svakida nji ivot. Nosioci tradicionalnih vrijednosti u pjesmama. tj. sokaka. Njeni junaci nisu obièni ljudi nego imaju kraljevsko ili bo ansko porijeklo I pr ema tome ne kreæu se u obiènom vremenu I prostoru shvatljivom prosjeènom èovjeku. tkanje. gdje je on prikazan kao modeljunak. dak le onoga kako bi trebalo da bude. junak u baladi je problem sam za sebe I za druge. junak-model ireg vremena I prostora dolaz i u dileme vezane za njegovo postojanje. prièama I uopæe u usmenoj knji evnosti su junaci. predosjeæaji. Oni su sto eri tradicije I obja njavaju njeno postojanje. Balade p jevaju o junakovoj nemoæi da u svakom trenutku bude model za sebe I druge I da se pona a po pravilima tradicije. daleko od bitaka s l jutim neprijateljima. kao jedan od glavnih oslonaca. u odaje I kada se nasuprot njima naðu one ene koje olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se odvi a u u em vremenu I prostoru. u granice èardaka. A . U tom je su tina balad e. tj. odr avanje reda u kuæi. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice pomoæu njih obja njavaju svije ta oko sebe I preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije I prvih vjerova nja. Njihov o je vrijeme grandiozno I zadire do poèetka stvaranja tradicije I zbog toga oni su mudri I sposobni da vode I savjetuju ostale. Balade I romanse pjevaju prete no ene I one ensko viðenje junaka. Oni su njen mod el.iz toga proizilaze njene sumornosti I ilavost.

To su. drama nekada fatalnih razmjera u njegovom sukobljavanju sa junakom I drugima iz okoline. I tada nastaje problem. lièi na jednog drugog junaka. biti spremna na izmirenjei kompromis da bi Hasaan-aga. u drugi prirodni tok nesputavanih strasti koje ne i èezavaju nip red èim u njegov om ranjenom biæu. nit su labudovi. jer pjesma ka e: Da su sn-jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. Sam poèetak pjesme: ta bijeli u gori zelenoj? Al su sn-jezi al su labudovi? Da su sn-jeziveæ bi okopnili. junak postaje plahovit I ubija majku premda nije smio t o uèiniti jer su njoj dovoljna kazna da je tjera iz doma I rijeèi koje joj upuæuje. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no na svoj plahovit naèin I ne razumijevajuæi ga elio je. nju. zaboravljaju svoju ulogu m irnog oslonca na tradicionalne norme I plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu str anu. ta ko da on nosi ranu na sebi I u sebi.enina je uloga u tradicionalnom dru tvu opstale tradicionalne norme. Stid plemenite Hasanaginice je njena priroda. a pred junacima su veæi zadaci. pa I ono to ne shvata. Nije sluèajno to je iskazan nakon opisa njegovih rana. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim I razornijim od prirode kojom treba da vlada. Ranjeni Hasan-aga u atoru. njegovo uklapanje u procesu poticanja vremena. isto ranjenog I isto vrlo ljutog na dru ge to su dirnuli u njegovo bo ansko porijeklo. On nije tjeran vlastitim emocijama I stanjem koje su prouzrokovale gorke rane. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi I od njega oèekuje. labudovi veæ bi poletjeli. u svojoj individualnosti. Mogli bismo reæi da ju je htio podvesti pod svoje norme I vrijednosti junaka ratnika. ranjen u atoru I tradicionalno dru tvo majke. savoju su prugu koja ga nije posjetila u gori a koju je tako arko oèekivao potèiniti. Takve su junakinje u pjesmama San usnila Hasanaginica I etao se aga Hasan-aga I u nekim drugim u kojima one. prisiliti da prihvati njegovu vlast I okvire njegovog vremena I prostora. A li I ona mo e biti ranjena I svojoj ranjenoj individualnosti preæi okvire koje joj j e tradicija nametnula. u najljep oj baladi alosna pjesanca plemenite Hasanaginice je pokretaè ra dnje iz èijeg poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. koji ne iskazuje I skriva svoju stvarnu ranu. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga. plahovitog. prirodom junaka-ratnika I supruga I oca to je alegorija j unakove povezanosti sa prirodom. On je postao problem jer je h tio ratnièki I junaèki da potèini sve. Ahila. Ti ina Hasan aginice I njena rijeè koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih I to je razlog to ne postoji niko ko æe nadvladat i situaciju I znati rijeèju. Dva svijeta su sta vljenja uporedo u dva paralelna stiha. Junak koji se vraæa iz rata I koji ka njava majku to se oglu ila o njegovu rijeè kako da postupi prema mladoj eni. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. svijeta prirode u kome se nalazi H asan-aga. a onda djelom podstaknuti druge da djeluju onako kako je tradicija veæ odredila ono najbolje za sve njih I za ivot same tradicije. sestre. èije je I srce ranjeno. svoj pro blem. mogao da shvati svoju ljubu kao enu-liènost I kao sebi ravnu. u svom ranjenom s rcu nosi toliku bol I razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog roðenog . Tako je Hasan aga postao problem za sebe I svoju okolinu. I ljube. ena je ta koja treba da miri. da tradicijski moral. Nisu sn-jezi. nego ator age Hasan-age. prirodnog. Njegova rana je kako da spoji prirodno I ve liko sa onim dru tvenim.

Ako se to I desi. tragiènim sukobima u porodici I razdvajaju dvoje ljudi koji se vo le I koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. hurijama koje su joj ravne. I neobiènim stvorenjima. saèuvana u hrvatskoj sredini pokazuje da su baladne pjesme s poj individualnog I tradicionalno-kolektivnog I da individualno izranja remeteæi r avnote u izmeðu individue I tradicije kojoj ona pripada. od livade do d eneta I hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. Ona ga zaustavlja da oduzme ivot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: I dosad su kade opravljane Al se nisu junaci morili. stran kao to je I njemu strana nje na ljepota. Tako su ovaj svijeta na pustili Omer I Merima. njegov im miljenicama. Tradicija I priroda su htjele da odabrani umru mladi I ostanu vjeèno m ladi. Trebalo je da ona kao sve ene iz tradicije na eg podneblja reaguje kao sestra u jednoj od najranije zabilje enih pjesama u ovom izboruVino pije aga( H)Asan-aga. I na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. I u ovoj gru pi pjesama junaci I junakinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. U zagrobonom ivotu ih èeka vjeèna sreæa jer po tradici ji I religiji onaj drugi svijet je istinski a potrebno je da se obnavlja mladim. Ovaj svijeta je za nju kako to tradicija osjeæa. onozemaljskoj ljepoti djevojke Fate kojoj je sudbinom odreðeno da ode rano na onaj svijeta kako bi ga os vje ila I sama bila sretnija u njemu sa odabranim ljepoticama toga svijeta. O va hercegovaèka balada. jo su jedan krug pjesama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti I one govore o bolnim. velika alosti. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijeta. Ona smiruje brata u njegovom plahovitom postupku pr ema supruzi ali I prema samom sebi. Takvu pjesmu pronalazimo u zbirci STIPE BO TICEA-Dva se draga na livadi ljube(Biserno uresje). to je znak da je ljubav iza la iz svog prirodnog. a nemjerljivo doprinose vel ikom skupinom varijanata I usmene predaje o pogubljenju braæe Moriæa I sarajevskoj Mo riæa buni . Banjaluko. kao to je balada Omer I Merima. Ljubav se obièno povezuje sa religijom I mladi zaljubljeni su u bliskoj vezi da na dnaravnim. u liku majke. èuvara porodiènog statusa koja iz religije I tradi cije crpi dru tveni I stvarno. Sunèe va unuka. ovaj put pol se manifestira izvan. voljeli se a rastav i e ih. ali nikada u svojoj ljubavi nisu protiv religije I njenih normi. Balade o rastavljenim dragim. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. Bo njaèke historijske balade su autentiène I znaèajno doprinose odreðenju historijske balade.djeteta. tradicijskog I u la u individualni I hiroviti tok stvari. momkovanja I neoskrvljenosti. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku I prema tome u njenoj najljep oj nevinosti I dobroti. u kojoj djevojka kune sve po redu. suvi e lijepim I dobrim za ovaj obièan svijeta. a tradicija je povezala mladost I smrt . Tak o pjesma Kolo igra na sred Sarajeva govori o nadnaravnoj. po normama tradicije da ne reaguje tako plahovito. u cvijetu djevoja tva. . da nikada neo stare I uvijek budu prekrasni I mladi to I jeste simbol tradicij e. ivot I smrt I dal ai m novi smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremen a. A bilo je prirodno. lijepim. ali prirodni t ok stvari je na njihovoj strain. O ne to èine I kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima: Sunce zaðe a mjesec izaðe. U ovoj posljednjoj pjesmi junakinja pokazuje stalo enost I iskustvo ge neracija I njihovih sudbina. do neprirodnog. Ovdje je prirodno u liku nesretnog junaka I njegove prirodne odabranice.

Sve nas ovo uvodi u t eoriju ove vrste. Porodica kao inspiracija pj evaèima je kategorija koja po tuje norme tradicije. pjesme koje æemo predstaviti kao primjere uzore nose obilje ja svojih bitni h prenosilaca i pokretaèa a uz to su anrovski najdotjeranije.Braæa Moriæi su pogubljeni u sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. ira zajednica. gotovo svugdje u svij etu. i individua u porodici koja mu daje poticaj za pjesmu utièu na ono to on konaèno ispjeva ili saopæi. To su balade. Dru tvo. uvijek na specifièan naèin. Sve saèuvane varijante zajedno I fragmenti kao I prozna predaja. konfesionalnu ili nacionalnu grupu. Njihova specifiènost je odreðena prije svega naèinom nastanka i naèinom preno enja. historijski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekoveèe detalj poku aja spasavanja Moriæa. Preno sioci i sustvaraoci usmenih pjesama razlikuju se od stvaralaca umjetnièke ili pisa ne knji evnosti. vijeka u Bosni. Usmene pjesme dio su tradicijskog naslijeða i spadaju u one produkte duhovnog stva ranja koje je karakterisalo kroz stoljeæa. Takoðer. etnièku. Imajuæi u vidu da govorimo o bo njaèkoj usmenoj tradiciji moramo pretpostaviti da je upravo opæi nivo ku lture koji odreðuje prisustvo pismenosti ne samo u datom trenutku bilje enja tradici je veæ i od ranije. bez rezerve. tih regulatora vlastitih liènosti. kroz porodi cu i dru tvo. simbolièno to èe ih u nekim varijantama sp asiti. danas. dopiru do individua. odreðenu plemensk u. Prenosioci prenose usmene pjesme po principu imitacije predstavlja nja svijeta. godine. Pjevaèi stvaraoci prenosioci balada kao individue probijaju se kroz iru zajednicu kojoj pripadaju. Jednostavnije kazano. Pjesme koje smo od abrali kao primjere lirskonarativnih pjesama o kojima æemo ovdje govoriti. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih balada rezultirala je iz njihove s na ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristika izrazitih historijskih bala da. èine rekonstrukciju povijesti a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu povijest kasnije I stvarno I simbolièno. kao i lirika i epika. Za pisce umjetnièke knji evnosti imitacija prolazi kroz njihove vlastit e stavove i mi ljenja i to gledanje datira jo od Aristotela. Ta teorija nam omoguæuje da uoèimo sljedeæe: izvanrednoj kreaciji odgovaraju s druge s trane jasno odreðeni stvaraoci prenosioci usmenih pjesama: individue. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u ivot balade. sna no karakteri e njihovu duhovnu kulturu. nominirane kao usmene pjesme. pamæenjem tvore. Optimizam u poruci ove bal ade I pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenutku kada je stigao ferman o nji hovim pomilovanju I kada su za njih jamèili brojni stanovnici Sarajeva njena je sn aga koju su pjesnici. razlièiti pjevaèi I prenosioci uporno èuvali. kakva I jeste pjesma o Moriæima u krugu varijanata. a dovod eæi ih u vezu s pojedincem. I kao takvi su se suprotstavili brojnim ekonomskim I drugim nametima to su ih centralna vlast I nj eni nosioci nametnuli u petoj I estoj deceniji 18. Stoga si im za stupnici centralne vlasti I dosudili brzu smrt davljenjem. Ovaj tekst baziran je na analizi primjera bo nj aèkih balada. u narodno pamæenje. Stvarno na taj naèin to èe potvrditi njihovu nasilnu smrt davljenjem.* Bo njaci imaju veoma razvijenu usmenu tradiciju i usmena lirskonarativna poezija. Stvaralac prenosilac usmene pjesme rekreira ili ponovo stvara po sj eæanju ono to je èuo da se pjeva ili kazuje. Kao pojedinac. te do onih koj e ih inspiri u. Balade kao i romanse i druge njima sliène narativne pjesme koje pripadaju krugu us menih tradicionalnih pjesama nisu uvijek do kraja anrovski odreðene. talentovani pojedinci povezani s porodicom i dru tvom. predstavljaju his torijsko sjeæanje. koji im pru aju glavnu inspiraciju. Pisci umjetnièke knji evno sti u sebi nalaze uzor za svijet koji predstavljaju. on je u ovoj vrsti pjesam a èesto slobodniji od pjevaèa stvaraoca u epskoj pjesmi. Bili su najugledniji predstavnici sarajevskog esnafa I domaæih janjièara. po kome su. U ovom tekstu odabrali smo pjesme koje nose bitna obilje ja svojih prenosilaca i pokretaèa i svaka ko je zanimljivo da su te pjesme upravo anrovski najdotjeranije. kao i civilizacijski nivo ostvaren uticajem date religije bitn o odredio do nivoa anra. najznaèajnije grupe baladnih pjesama Bo njaka. i pjevaè prenosilac k ao individua. porodicom i dru tvom kao sredinama u kojima su na le svoje osnovne poticaje predstavljaju najljep e i najtu nije usmene pjesme. religijom .bo njaèka zajednica is .

Tokom stoljeæa oznaèavala je razlièite anrove. 2. Samo èetrnaest godina nakon to je Percy uveo termin balada u knji evnost. veæ je to ne to neodreðeno. o razvojnom putu i duhovnog i ma terijalnog ivota jedne narodnosne grupe. Mada je u teoriji balade prisutno mi ljen je da su baladne liènosti u pozadini. Taj smisao za tajnovitost individualna je oznaka prenosioca tradicio nalne balade i tu je veliki raspon udjela talentovanih prenosilaca. kada odnos prema religiji po staje distanciran. o njenoj pro losti i njenoj buduænosti. iz dubine èovjekove egzistencije. U sluèaju kada govorimo o bo njaèkoj porodici koja je edu kovana.amskom religijom . Pri tome ne treba zan emariti transformacije tradicije i varijacije odnosa pojedinca prema religiji. Lirsko emotivno u baladi utièe na jezgrovitost naracije ali je istovremeno omeðuje misterijom i nedoreèeno æu. a pojedinca vezuje za s ebe kroz edukovanu porodicu. a uzrok sukoba kao jedna od bitnih oznaka balade èesto je toliko umotan u tajnovito ili toliko u pozadini da je i nevidljiv. Baladu zapravo kara kteri e naracija specifiènog izra aja i oblika. porodicu i dru tvo izrazito prepoznajemo u nekoliko krugova najpo znatijih bo njaèkih balada. Problem koji se u baladi tretira samo je naznaèen. Drugim rijeèima mo emo kazati da je religija u odreðenim sred inama i odreðenim periodima bila vidljiva i nevidljiva. odnosno razlièite forme baladnog anra. Ali dogaða se i da je vidna epska dimenzija u baladi kod slabiji h prenosilaca. primjeri koje p redstavljamo pokazuju balade u kojima dominiraju liènosti i njihova tiha tuga. Balade o nasilno rastavljenim dragim ili Smrt Omera i Merime u krugu varijana ta. godine. Jun . Mo emo kazati da je tom naracijom iskaza no isku avanje modela ivota kroz primjere koji se fokusiraju. epsku i dramsku osobenost. uvjetno reèeno. ali ne uvijek u smislu osjeæanja. Balada u usmeno j knji evnosti razlikuje se od naroda do naroda. transformi e. a usvojen je. svijest o tradiciji i religiji mo e biti. Dramsko u smislu stvaranja konflikta meðu individuama u baladi veom a je bitno. U tome je znaèaj duhovne kultu re koja ostavlja poruke. Putanja bo njaèkih pjevaèa stvaralaca. da rekreira iz tradicije. Epsko u citi ranom smislu imitacije predstavljanja svijeta (mimezis) u baladi vi e je prisutno u kompoziciji i prenosioci balada pose u za epskim shemama najèe æe kada ele da iska u nek povijesne slike. nagov ije teno. U baladi postoji domi nantan lirski izra aj. od kraja 19. pru aju izvanredne umjetnièke do ivljaje i pouke o putu k oji je pro ao jedan mali balkanski narod. zbivanja u centru. 3. to jeste njeno prisustvo j e bilo vidljivo i nevidljivo Duhovna kultura je svjedoèanstvo o vrijednostima.posti e stabilan odnos prema tradiciji. bo njaèka ba lada o Hasanaginici ulazi u svjetsku knji evnost. unosi i vlastiti odnos prema naslijeðenom. veoma p ostojana i tradicija nastavlja da igra svoju ulogu. Bo njaèku individuu. I onda kada se tradicija znaèajno mijenja. mislimo na porodicu koja je èvrsto povezana i pridr ava se tradicionalnih no rmi pona anja i ivljenja koliko i islamskih propisa. Tradicija i religija èvrsto pove zane utièu na identitet i odreðuju ga kroz dugi povijesni tok. Balada o Moriæima i jo neke druge historijske balade. alosna pjesanca plemenite Hasanaginice i pjesme koje su njoj blizu. utièe na stvaranje problema. a nagovje tavaju i onaj kojim kreæe. vijek a. gotovo do nepostojanja. Primjeri odabrani kao reprezentanti ovih grupa ukazuju istovremeno na bitne ozna ke balade kao vrste. povijesne i intimne putanje bo njaèkih porodica i bo njaèkog dru tv koje su ovi pjevaèi opjevali. To je ono tajnovito to je kao karakterist ièno za baladu naveo Goethe. Balada kao dio lirskonarativnog anra postoji i u pisanoj i u usmenoj knji evnosti. a dogaðaji. Pro vaoci su najèe æe isticali njen lirsku. To su: 1. Na taj naèin prenosilac usmenih ba lada sposobno æu da prenese. na njegov razvoj i uspon. junaka i junakinja u baladama koje su nam pjevaèi i pjevaèice prenijeli. Upravo u odabranim primjerima zapa amo teoretske probleme bal ade. Sam termin balada u literaturu i nauku uveo je Englez Thomas Percy 1761.

Vrijednosti koje odreðuju usmenu knji evnos t izviru iz ivota. ratuje po razlièitim boji tima i lijeèi se. braæu. novim vremenom i prostorom. elja i radosti odreðene narodnosne grupe. dakle onoga kakav bi trebalo da bude. kao i pjesmama o smræu rastavljenim drag im. Tako se i dogaða da su nosioci tradicionalnih vrijednosti u usmenim baladama kao i u os talim vrstama usmene knji evnosti junaci. To se zapravo dogaða kada junak-model npr. Ovo su oni segmenti poruka balada koji svjedoèe o povezanosti tradicije i religije u t radicionalnom dru tvu u kome su povezane individua. balade bo njaèke sredine. iskazana kroz magiènu rijeè. to je takoðer u osnovi mita. sokaka. ali sada i podstaknut drugim brojnim mome ntima. Ovdje je i odnos prema smrti specifièan. za njih je ostao otvoren put sreæe na drugom svijetu. I naravno: nerazumijevanje dolazi iz tajne i nepoznavanja poja ve drugaèijeg pona anja. njeni junaci su sto eri tradicije. Bisernaza). Materijalno bogatstvo. Njegove prirodne vrijednosti bivaju poljuljane jer u pitan ju je njegov naèin shvatanja i poimanja. oèeve. odvodilo u nepoznatim pravcima mu eve. stvaraoci i prenosioci nose ih u sebi. Kada na takav naèin prihvatimo bala de i kada ih tako èitamo onda mo emo kroz njihove poruke da naslutimo ostatke èak i pr vobitnog ureðenja svijeta. u odaje. toliko drugaèiji od svih o stalih nekakvom svojom unutra njom ljepotom i snagom da za njih i nije ovaj obièni iv ot. ili vilinskom svijetu. ili toliko izuzetni. Primjere pjesama koje smo odabrali za ovu priliku odabrali smo iz razloga svjedoèe o varijantama. i preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije i prvih vjerovanja. znaèila raðan je i ponovno raðanje.aci balade su individue iz tradicionalnog ivota i njihove su boli nekako posebne jer nastaju iz nerazumijevanja na koje nailaze kod najbli ih ili kod njihove okoli ne (sluèaj posebno karakteristièan za bo njaèke historijske balade). junak-model ireg vremena i prostora do lazi u dileme vezane za njegovo postojanje. i ka da se nasuprot njima naðu ene. Balade su odraz s trahova. Tako junaci balada pripadaju vremen u i prostoru koje zadire do poèetaka stvaranja tradicije i zbog toga su oni èesto mu dri. koje vi e olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se vija u u em vremenu i prostoru. odnosno pjesmama njima sliènim. unosio je posebnosti u usmenu baladu na eg prostora. Najljep e balade obrað ju sukob u junacima proiza ao iz suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica. o varijantama o braæi Moriæima. stvaralo je predispozicije za ljepotu koja je b ila prostor ali i vrijeme za ljubav. porodica i dru tvo i u kojima Tr adicija iz religije crpi snagu za ivot i umjesto pesimizma zraèi optimizmom i nadom da æe dobra rijeè pobijediti a zlo biti nadvladano. Pol majki. ona je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. preko duhovne i materijalne kulture. a njeni nosioci. od te kih rana u atoru. Hasan-aga. Islam kao religija i direktno i indirektno. Rastavljalo je one koji su se voljeli. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice (ovdje se opet pojavljuje bitan ut icaj individue) pomoæu njih obja njavaju svijet oko sebe. sposobni da vode i savjetuju. onog koje ne razumije individualno i lij epo. Nasuprot enama i njihovim dru tvenim i praktiènim normama . on tada iz puno razloga drugaèije razmi lja i osjeæa. one ive koja nastavlja da crpi teme i motive unutar sebe same. Premda je dosta ra ireno mi ljenje da usmena knji evnost insistira na dogaðanju. na da u bolji ivot. varijantama o Jasan-agi i njegovoj ljubi. u svijetu hurija i zaljubljenih. bazira juæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost i èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje. daleko od porodice. Tradicija i jeste primijetila da nastaju te koæe u sluèajevima kada se sjajni epsk i junaci prebace u svakida nji ivot. U mnogim od ovih balada istaknuta je nada za dobre i zaljubljene. Ovo sve kazano vodi nas u stil tradicije. koje je rezultat duha odreðenog etnosa. ivot izvan doma aja uskog. ne tako rijetko. supruga i sestara nosilaca takvog ivota stoji nasuprot polu junaka. Tako su se rodile mnoge balade. njen model. Naravno. Hasan-aga dugo biva odsutan iz kuæe. Tako poetsko znaèi i bo ansko. koji su p atili. Kada su se vraæali. i reakcije su tako plahovite da bivaju pogubn . koji su bili proganjani na ovom svijetu. u granice èardaka. svaki iskaz pjesme je razlièit odnosno drugaèiji. a varijante su dokaz njihove usmenosti. koje se zasnivaju na drugim shvatanjima. To dugo povijesno doba ratovanja donosilo je mnogo tuge i boli. To poja njava i tendenciju varijanata. na jzad. koja je. avlije. zbivanju. dolazili su promijenjeni. Omer i Merima. to oni Bilo da je rijeè o tzv.

Tu su t emelji porodice. od borbi za vlast i junakovo g kodeksa èasti u znaèajnim historijskim trenucima. /Kulturno. a inaèe plahovit. djever. Svakako je zanimljivo da mo emo porediti porodicu. individuu i dru tvo oslikane u ba ladama sa porodicom. fascinirajuæi. i enskog. vjerenik. porodicom i dru tvom u na e vrijeme. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no. eninog. brat.e za enski svijet. / Tu opet ukazujemo na primjere iz osobnog posmatranja dvije po rodice mladih supru nika u toku 1992. Zato prob lem nestaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice i prestane joj nametati svoju induvidualnu volju koja izvire iz drugaèijeg ivota i drugaèijih prilika koje ne pozn aju onaj nevjerovatni. i iz toga p roizlaze njene . ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi i od njeg oèekuje. kao jedan od njenih glavnih oslonaca. Eto tako je Hasan-aga postao problem za sebe i za svoju okolinu. koje su najsna niji poticaj za samoiskaze su: mu . Balade pjevaju o junakovoj nemoæi d a u svakom trenutku bude model za sebe i za druge i da se pona a po pravilima trad icije. tek sada nije mogao d a ga razumije. U ravnote i junakovog vremena i prostora. kao i njegovu nemoæ da prizna da su poslovi ko je ona radi kao i brige koje je prate isto toliko va ni jer ona kroz njih stvara i u njih utkiva svoju sudbinu kao i sudbinu bli njih. Prvi koautor razraðuje op irnije ovu tezu u predavanjima studentima u kojima razraðuje ovu temu/.antropolo ki pogled na savremenu bo njaèku porodicu i dru tvo i individuu u p orodici i dru tvu neizbje an je u modernom pristupu tradicijskom i njegovom produ etku u savremenosti. one su ensko viðenj e junaka. Na a Hasanaginica kao liènost i njen suprug Hasan-aga kao l iènost i primjeri supru nika koje je promatrao prvi koautor tokom posljednjih deset godina omoguæuju nam upravo komparacijom da saznamo kako je to funkcionisalo bo njaèko dru tvo preko individue i porodice. Primjeri pokazuju da su ne samo junaci ogledalo stvarnih zbiva nja veæ su to i situacije koje se ostvaruju njihovim djelovanjem. stoga su ti i od abrani u baladama u stvari modeli po prirodnom odabiru i tu je razlog da ih je dru t vo kao takve prihvatilo. mada svakida njim. Balade pjev aju prete no ene i one u njih unose vlastito kreativno. Tu nekada prepoznajemo junakovo hvatanje u ko tac sa drugim vremenom i prostorom. Mogli bismo kazati da ju je htio podvesti pod norme i vrijednosti junaka ratnika. samo tradiciji poznati kompromis koji sve us klaðuje. u tom svom novom stanju. boji ta preko kojih je pre ao i krv koju je gledao i osjeæao na vlastitom tijelu on vi e nije bio isti èovjek i nije mogao da shvati svoju ljubu kao enu liènost i kao sebi ravnu. ali u trenutku kada se nalazi izvan porodic e iz njegovog poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. le i dobrobit zajednice i njenih vrijednosti. ni ta manje znaèajnim za tradiciju. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pj esance i mnogih drugih balada u kojima je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi po l. prisiliti da prihvati njegovu vlast i okvire njego vog vremena i prostora. stvaralaèko. Hasan-aga je u baladi pokretaè radnje. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pjesance o plemenitoj Hasanaginici i mnogih drugih balada. s druge. U tome je su tina balade. Pri tome je enina uloga u tradicionalnom dru tvu biti spremna na izmirenje i kompromis da bi opstale tradicionalne norme. do danas/. enskim. tj. kao i njegov stav da mo e vladati mije ajuæi dvije razlièi te norme i vrijednosti. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijetu èardaka i sokaka i da ne nameæe svoje iroko historijsko vrij eme i prostor. enski i njegovu vrijednost. s jedne stra ne. Veæ sam poèetak pjesme. individuom i dru tvom ne samo u njihovoj savremenosti. On nije gonjen vlastitim emocijama. njihov oj stvarnosti nego i sa individuom. tom nenadma nom antitezom: to se b jeli u gori zelenoj? . On je elio nju. Balada takoðer izra ava junakovu nemoæ da shvati enu ne kao slabo biæe veæ ao jaku liènost. U centru tih baladnih drama. koja je podreðena tradicionalnom dru tv u i vlastitom odnosu prema drugima. daleko od bitaka s ljutim neprijateljima. stanjem koje su prou zrokovale gorke rane. On je postao problem jer je htio ratnièki i junaèki da potèini sve pa i ono to ne shvata.sumornost i alovitost. sa voljom kao to je i njegova. svoju suprugu koja ga nije posjetila u gori a koju j e on tako arko oèekivao potèiniti.

Dva svijeta su stavljena uporedo u dva paralelna stiha. Ona bdije da se prirodni model ne u ru i. nego ator age Hasan-age. ta ko da on nosi ranu na sebi i u sebi. d a dr i pod kontrolom one norme pona anja u porodici koje se vezuju za tradicijski mo ral. jer pjesma ka e: Da su sn jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. sestre i ljub e. Upravo se to dogaða s a Hasanaginom ljubom. prirodnog. zaustavlja se pred dvorima biv eg supruga i dariva vlastitu djecu. I tada nastaje problem. pri rodni tok nesputavanih strasti. nit su labudovi. koji ne iskazuje nego skriva svoju stvarnu ranu. ispro ena. i na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. labudovi veæ bi poletjeli. Da kle. s voj problem . plahovitog. drama fatalnih razmjera u njenom sukobljavanju sa junakom i drugima iz njene okoline. Stid plemenite Hasanaginic e je njena priroda. Ona smiruje brata u njegovom plahovit om postupku prema supruzi. To su. A u pjesmi Vino pije aga /H/Asan-aga susreæemo junakinju koja nosi stalo enost i iskustv o generacija bo njaèkih ena i njihovih sudbina. Veæ poèetni stihovi ove antiteze nagovje tavaju veliku tragediju koja æe proisteæi naru ava jem ustaljene harmonije u tradicionalnom svijetu porodice kroz sukob njenih polo va. njegovo uklapanje u procesu proticanja vremena . Nije sluèajno da je iskazan nakon opisa Hasan-aginih rana. pokrivena. Premda pod duvakom. To su dvije suprotnosti na ko jima tradicija zasniva svoj ivot i na kojima nastaje balada. prirodom junaka-ratnika i supruga i oca to je alegorija junakove povezanosti sa prirodom.lièi na jednog drugog junaka . a pred junacima su veæi zadaci. Nisu sn jezi. ali i prema samom sebi. U nekim varijantama koje su blizu alosnoj pjesanci ena je ta koja treba da miri. popusti i dru tveni. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga u svom ranjenom srcu nosi toliku bol i razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog tek roðenog djeteta. èije je i srce ranjeno. ako prirodni zakon popusti. koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih i to je razlog to ne postoji ni ko ko æe nadvladati situaciju i znati rijeèju.Al su sn jezi al su labudovi? Da su sn jezi veæ bi okopnili. i ovdje imamo junakinju koja je iza la iz bosanskomuslimanske tradicije. Sunèeva unuka. Ranjeni Hasan-aga u atoru. na putu ka dvorima novog supruga ona kr i pravila erijata i muslimanskih svatovskih obièaja. koje su blizu alosnoj pjesanici. Ona ga zaustavlja da oduzme iv ot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: i dosad su kade opravljane . a onda i djelom nadvladati druge da d jeluju onako kako je veæ to tradicija odredila ono najbolje za sve njih i za ivot s ame tradicije. u atoru i tradicionalno dru tvo majke. isto ranjenog i isto vrlo l jutog na druge to su dirnuli njegovo bo ansko porijeklo. koje ne i èezavaju ni pred èim u njihovom ranjenom biæu. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. Njegova rana je: kako da spoji prirodno i v eliko sa onim dru tvenim. u kojima one u svojoj induvidualnosti zaboravljaju svoju ulogu mirnog oslonca na tradicionalne norme i plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu stranu. u drugi. Takve su junakinje i u nekim drugim pjesmama.na Ahila. a jednako b itna za ravnote u prirodnih i dru tvenih zakona. svijet prirode u koj em se nalazi Hasan-aga ranjen. Ti ina Hasanaginice ili njena rijeè. Ali i ona mo e biti ranjena i u svojoj ranjenoj induvidualnosti preæi okvire koje joj je tradicija nametnula. ena je jaka jer je ona na drugom polu nasuprot mu karcu. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim i razornijim od prirode kojom treba da vlada .

momkovanja i neoskrvnjenosti. str. U zagrobnom ivotu èeka ih vjeèna sreæa skupa. Stvarno na taj naèin to æe potvrditi njihovu nas ilnu smrt davljenjem. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku i. Bili su najugle dniji predstavnici sarajevskog esnafa i domaæih janjièara. prema tome. u l iku majke. u cvijetu djevoja tva. Izbor iz hrvatske us mene ljubavne poezije. tr adicijskog i u la u individualni i hiroviti tok stvari. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u i . èuvara porodiènog statusa. Mladi i zaljubljeni nikada nisu u svojoj ljubavi protiv religije i njenih normi. pjesme iz grupe Omer i Merima. lijepim i neobiènim stvorenjima. a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu po vijest kasnije i stvarno i simbolièno. ovdje. ali pr irodni tok stvari je na njihovoj strani. Tradicija i priroda nekada ele da odabrani umru mladi i ostanu vjeèno mla di. i najzad. I u ovoj grupi pjesama junaci i juna kinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. Balade o rastavljenim dragim. pamæenj em tvore. Zagreb. Sve saèuvane varijante zajedno (28 ) i fragmenti (9). j er. predstavljaju historijsko sjeæanje. Ova bosanska balada. sklad tradicionalnog i rel igijskog je poremeæen. svom svojom ukupno æu dru tvo. Braæa Moriæi su pogubljeni u Sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. 1990. èine rekonstrukciju povijesti. O ne to èine i kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima.al se nisu junaci morili. Kao primjer ove pojave mo e da poslu i pjesma Dva se draga na l ivadi ljube. to jeste simbol tradicije. koja iz religije i tradicije crpi dru tveno i st varno. Balada o Moriæima u krugu varijanata povezuje sna no individuu. u njenoj najljep oj nevinosti i dobroti. Takoðer. pjesma 211) pokazuje koliko su balade spoj indi vidualnog i tradicionalnog kolektivnog i da individulano izranja. ivot i smrt (parado ksizam drag tradiciji) i dala im nov smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremena. jo su jedan krug pje sama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti i one govore o bolnim. Bo njaèke historijske balade su autentiène i znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. histori jski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekovjeèe de talj poku aja spa avanja Moriæa. nizom primjera porodicu. To karakteri e bo njaèku baladu. Ako se i desi da je ljubav iza la iz svog prirodnog. i kao takvi se suprotstav ili brojnim ekonomskim i drugim nametima to su ih centralna vlast i njeni nosioci nametnuli u petoj i estoj deceniji 18. Ovdje je prirodno (spontano) u liku nesretnog junaka i njegove prirodne odab ranice . po tradiciji i religiji onaj drugi svijet je istinski. simbolièno to æe ih u nekim varijantama spasiti. Tako su ovaj svijet napus tili i Omer i Merima. suvi e lijepim i dobrim za ovaj obièn i svijet. porodicu i dru tvo. a tradicija je povezala mladost i smrt. remeteæi ravnote u izmeðu individue i tradicije kojoj ona pripada. Prilazeæi baladi kao razlièitim varijantskim iskazima zapa amo da ona oslikava posebno individuu. objavlje na u antologiji Stipe Botice (Biserno uresje. od livade do d eneta i hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. ovaj put pol se manifestira izvana. 262. da nikada ne ostare i uvijek budu prekrasni i mlad i. godine. Balade dovode u pitanje tr adicijske norme i njihovo obnavljanje i stalno te e vjeèitom povratku. kao i prozna predaja. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijetu. u kojoj djevojka sve kune po redu. saèuvana u hrvatskoj sredini u Ravnom u Hercegovini. a potrebno je da se o bnavlja mladim. vijeka u Bosni. a nemjerljivo doprinose velikom skupinom varijanata i usmene predaje o pogu bljenju braæe Moriæa i sarajevskoj Moriæa buni . tragiènim sukobima u porodici i razdvajanju dvoje ljudi koji se vole i koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. Stoga su im zastupnici ce ntralne vlasti i dosudili brzu smrt davljenjem.

koji su drugi pol balade. Ona titi sinove i poredak. Smrt krivo nastradalih ili rastavljenih u pesmi mo?e da se produ?i prikazivanjem onostrane pravde .podrazumeva upravo to zna?enje. u narodno pamæenje.bo?anskom ?udu ili ? udesnim preplitanjem bilja nad grobovima. koja je. pogin u. prepuklo srce. Ovu baladu. Majka ima prirodnu i dru tvenu funkciju. razlièiti pjevaèi i prenosioci uporno èuvali. uzimanje. da pronalaze prolaze. padanje (naj?e??e na crnu zemlju ili zelenu travu) ili neustajanje. Smrti ut apanjem. U baladama se re?e no u epskim pesmama opisuje sahrana. mrtvim herojima. Relativno retk o se pojavljuju stihovi sa re?ima: po?inu (po?inu Jane ranjena. ne?enjeni momci i deca kao bi?a grani?nih uzrasnih i socijal nih funkcija. i pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenu tku kada je stigao ferman o njhovom pomilovanju i kada su za njih jamèili brojni s tanovnici Sarajeva njena je snaga. 6). umori (pak je ?ur?a umorila. postala heroina i tragièna liènost. ve? i zbog sl o?enije prirode ?anra koji je otvoren za suptilnije prelive ljudskih ose?anja. Predstave masovnih smrti sre?u se u pesmama o epidemijama. (samo)ubistvo ubojnim predmetima mogu biti opisane kao radnje i bez dodatnog potvr?ivanja samo prestanka ?ivota. Suprotni polovi balada u trenutku kada zatvore ivotni krug potvrðuju vlastitu jednakost u moæi da raðaju. Sam ?in smrti dovoljno je iskazan kao zavr?nica baladnih pesama. Sinovi imaju prirodnu funkciju. vihoru i drugim demonima. oni su junaci .vot balade. ili neizbe?nu kob kojom vi?e sile naru?avaju prirodni poredak i donose sm rt ljudima kojima jo? nije vreme za umiranje. èuvao je individualni prenosilac . U drugim mitolo?kim baladama se ne opisuje sam ?in umiranja. . u baladama se smrt spaja sa sudbinom . predavanje du?e/razdeljivanje s du?om. ne samo zbog manje surovosti stvarnog umiranja. Sli?an popis "formula smrti" mogao bi da se napravi i za druge pesni?ke vrste i potom me?usobno uporede. U baladama su opisi smrti "ubla?en iji" nego u epici. kakva i jeste pjesma o Moriæima u krugu varijana ta. vi e od Hasanaginice i svih drugih balada. Za razliku od juna?kih pesama u kojima je smrt predvi?eni rizik i neminovni kraj manje ve?tog junaka.).grabljenje. izla zeæi pred javnost kao moæna liènost porodice. ?umi. Postoji nekoliko tipova formula u opisivanju smrti koje su zasnovane na razli?it im idejama: ispu?tanje. èuvale su sarajevske i druge porodice. Verkovi?. kao i pesmama o vili koja zida grad od kostiju. moriji. Tako se pribli ila Hasanaginici i s vojim sinovima. koju su pjesnici. ispijanje krvi ili jedenje srca . U mitolo?kim baladama naj?e??e ?rtve su neudate devojke. umre. stradanje nevinog zbog karakternih slabosti d rugih. Optimizam u poruci ove balade. Prièa o suprotnim polovima u baladama mimezis je su tine ljudske egzistencije. ve?anjem.borci.okon?anje ?ivota pr edstavlja kaznu za u?injene grehe. Ona pokazuje da junac i balade moæno probijaju svijet u kome ive likovi jednostavnih narativnih prièanja. vremena i prostora. U baladi o Moriæima u krugu njenih varijanata izrastao je lik majke. èuvalo je nostalgièno bo njaèko dru tvo. U pesmama o e pidemijama isti?e se brzina i broj ?rtava. Krnjevi? Antolog ija narodnih balada: 85). Narativnost ili osobitost prièanja historijskih bala da rezultirala je iz njihove sna ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristi ka izrazitih historijskih balada. sukobljujuæi se sa èar ijom i predstavnicim tralne vlasti. a pot vrðujuæi mitsko porijeklo vlastitog ishodi ta ona nosi jakost raðanja i smrti. U ovoj prilici ukazuje se na opise smrti na osnovu manj eg broja narodnih balada. ali se u kontekstu postupaka demona . (h)fat anje. U nekim mitolo?kim baladama se sre?u epske formule kada se opisuje smrt od ju da i (samo)vila (ustreli i sl.

Smrt kao spas predstavlja se u pesmama o velikom gre?niku koji je kudio devojke. Prekost age u baladi Hasanaginica poja?ava emocionalni pritisak oterane ?ene. dovode do smrti nevinih i odve? osetljivih i posve?enih . ona svatovima daje po kitu bosiljka. Kletva kao na?in spre?avanja greha ili Bo?ja kazna za kr?enje osnovnih moralnih zakona ?esto je vezana za ?udo . obljubljivao kume. Postoji bitna razlika izme?u mesta i z na?enja motiva smrti u pesmama u kojima postoje onostrana zbivanja (nemogu?nost da gre?nik umre. trnje. (Koceva BF 1975. Smrt drage ili dragog ne mo?e da p re?ali osoba koja je izgubila predmet svoje ljubavi. ili dva brata. 2: 50-62. U mitol o?kim baladama ljudi izazivaju smrt kr?e?i neka magijska pravila: kre?u se u pro storu demona u zabranjeno vreme (npr. ne primaju ga ni zemlja ni voda. meso mu otpada od kostiju. sudbine. stih 44. te posle grube i nezasnovane zamerke. ali se formuli o ispu?tanju du?e dodaje pridev koji odre?uje od nos narodnog peva?a i celog kolektiva prema njegovim nedelima: to izusti pasku d u?u pusti (Erlangenski rukopis. Formula To izusti. ispoved gre?n ika ili iskaz nevino stradalog. Krnjevi?: 101). a potom i smrt voljene devojke: To izusti. ljudska nepravda ili vi?e sile. i sl. narodni pesnik prikazuje prvo smrt mladi?a. Majka ne mo?e da izdr?i ?alost za ?erko m od koje je nasilno odvojena (od jada joj srce prepuknulo. ?esto se u ovim pesmama kao trenutak smrti kao spa . U pesmama o nepomirljivom nastojanju majke i ?erke da sebi zadr?e svatovski dar dolazi do kobne sudbine u kojoj ?erka strada. Sam preobra?aj gre?nika u ?ivotinjsko obli?je predstavlja metaf oru smrti. Mrtva Mera crnoj zemlji pala ( Vuk I. zavet i dr.okamenjivanje. svetaca. stih 140). U pesmi ?enidba Mili?a barj aktara ure?ena mlada se spusti na zemlju. pa i du?u pusti javlja se i u drugi m prilikama kada umiru?i ostavlja poruku . 190). poni?avao roditelje. prelazak ?ivih u svet mrtvih ili dolazak mrtvih preko granice u svet ?ivih). U varijantama pesme Smrt Omera i Merime o majci koja ?eni sina nevoljenom devojkom. pa i du?u pusti. 7. no?u. Smrt se gre?niku ukazuje kao spas od vi?egodi?njeg mu?enja u nemogu?nosti da se po?ine i stupi u svet mrtvih. ubijao ka lu?ere. dok u baladama i baladnim pesmama smrt donose sudbi na. bezdu?nost i pako st koja se?e do zlo?ina. Duka Senkovi? umre posle ispovesti starcu igumanu Duka o svojim te?kim gresima. U epici se radnja okon?ava s tradanjem junaka na megdanu. opro?taj. prestanak ljudskog postojanja.da nije dobra majka. 89). mu?enje vilins kog izvora). nek i neljudski lik. pa du?icu pusti (Vuk II. U baladnim pesmama o smrti nepravedno oklevetanih zaova njihovu pravednost potvr ?uje crkva koja se ?udesno pojavi na mestu pogibije. umire i Mili? u svome domu. a posle smrti LJeposave u gori. pretvaranje u jezero. Hasanaginica umire: Bjelim licem u zemlju udrila Uput se je s du?om rastavila Od ?alosti gledaju?i sirote. neodgovaraju?i postupci prema samrtniku ili pokojniku.) U narativnoj strukturi narodnih pesama u kojima se motiv smrti javlja samo u rea lnom svetu. izgovaraju zabranjene re?i. Kr?enje tabua izaziva kaznu vi?ih sila . U motivaciji radnje peva? psiholo?ki. U pesmi Zaru?nica Laze Radanovi?a mladu sti?e maj?ina kletva. zaru?nika i zaru?nice. 343.?elju o na?inu sahrane. zaru?niku ko?ul ju i posle opra?taja izdahne: To izusti. mrtva pala na zemlji cu crnu. Usmeni pesnik uvodi formulu kojom opisuje smrt uokviravaju?i je psiholo?kim detaljima prili?nim za konkretnu radnju i predstavljene likove. smrt naj?e??e predstavlja i kraj si?ea. Nehoti?na i namerna ljudska sagre?enja u odnosu prema drugima. izre?ene pred decom . na vilinskim mestima. U narodnim baladama to su u najve?em broju slu?ajeva ?ene.demona.Povezivanje dve smrti proizilazi iz predstavljanja sudbinske vezanosti momka i d evojke. razbijao crkve. Boga. postupke junaka i ishod narativnog toka. Njemu kroz kosti ni?e trava. mitski ili magijski opravdava razvoj radnje.

Pjesnik balade je u Qeposavi vidio nenadma{nu qepotu zbog koje umire i zbog koje ju je pratila zla kob. Crna zemqo. Da poku{amo objasniti: Naime. na kraju krajeva u mre. poleta i `ivota. Stojan Jankovi}. folklo risti?kih i etnolingvisti?kih problema. pjesma ima i svoju realnu istorijsku osnovu. a opisi smrti u baladama uporedili sa opisima u drugim ?anr ovima. Tek ocrtani motivski krugovi i navedene formule u opisu smrti u narodnim baladam a upu?uju na sistemati?no ispitivanje ?anrovsko-poeti?kih. Kukavico. Relevantnost zaklju?aka bila bi u jednom takvom istra?ivanju ve?a ukoliko bi se korpus tekstova pro?irio i na folklornu gra?u drugih naroda. U duboko sjetnom tonu. rano je ne budi Neka s mirom u zemqi po~iva. Naime. formulativnih. O~i su joj dva draga kamena Obrvice s mora pijavice Sred obraza rumena ru~ica Zubi su joj dva niza bisera Usta su joj kutija {e}era. Mitska qepota mlade Qeposave u na{oj baladi izaziva u ~itaocu istinsko ~u ewe i divqewe. ne budi joj stra{na.qepoticom. ali gre?nik. Vukova epsko-lirska pjesma @enidba Mili}a barjaktara ima sva svojstva balade. Evo te tu`balice: ^arna goro. Mili} Vujadinovi}.sa odre?uje trenutak ostvarenja ne?eg nemogu?eg. a malo kasnije duboki rez u du{i svakog ~ovjeka jer dolaze kobni trenuci. Ovakav sjaj djevoja~ke qepote jedino mo`emo sresti kod Wego{a. Solomun u svojoj Pjesmi nad pjesmama daje pune slike djevoja~ke qepote sli~ne ovima. Oni su prepuni dara. {to }e biti fatalno i za jedno i za drugo. Nave{}emodio pjesnikovog opisa wene qepote: Tanka struka. Wu Mili} izgovara i kao molbu i kao molitvu da u grobu bude {to lak{e wegovoj najdra`oj i nesre}noj nevjesti. ispuwena jadom i porazom. pusti {irom grane Na~ini mi zaru~nici lada.na putu ka wegovom domu. li~nosti u pjesmi: Vuk Mandu{i}. Bajo Pivqann. natprirodnu qepotu posjeduju i Mili} barjaktar i lijepa nevjesta Qeposava. a visoka stasa..Pjesma nad pjesmama.. zar nije umjesno se pitati: Ima li u na{oj cjlokupnoj epici tu`nijih i lirski zapa`enijih i . Kada raspravqamo o baladai~nim komponentama. Mili} prosi djevojku Qeposavu u Vidu 98 Vuka{ in Ba}ovi} Mari~i}a. krasna prijateqa. ali su roda urokqiva. Po nekim nau~nicima ovo je na{a najlirskija epska pjesma. Iako je u osnovi motiv prastarog shvatawa o stradawu zbog neobi~ne qepote. koja je preminula u planini . Ako uporedimo neke pjesni~ke slike sa drugim usmenopisanim kw i`evnim djelom. Opisom djevoja~ke qepote i tu`balicom Mili}eve majke za sinom ova pjesma zaslu`uje posebnu pa`wu u na{oj cijeloj usmenoj i pisanoj kwi`evnoj ba{tini. koji za svoju dilber Fatimu ka`e: O~i su joj dvije zvijezde lice joj je jutro rumeno usne su joj ru~om u`dene. vidje}emo da }emo ovakve i sli~ne opise mo}i na}i kod Wego{a u Gorskom vijencu i u Bibliji . ne budi joj te{ka Vita jelo. u praznini ~itao~eve du{e sretamo `alosno tugovawe Mili}a barjaktara za svojom nevjestom . prije svega. Kosa joj je kita ibri{ima. Istorijske su. Wegovo jadikovawe je istovremeno i jedinstvena mu{ka tu`balica.

ni od sina glasa. zavr{ava pjesmu tu`balicom Mili}eve majke za sinom i snahom. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 99 Ve}e majka kuka od `alosti. na `alost. da istori~nost ne zamuti imaginacijom. . Ostaje da `ivi u tuzi i nesre}i do kraja `ivota kukaju}i kako kukavica. Slijedi u`asna kukwava majke za sinom. sada ve}. Da li }e snaga wihove nere}ne qubavi spojiti wihove du{e u novom `ivotu /jer svaki po~etak ima svoj kraj. . To savr{enstvo dugujemo samom pjesniku. . . Najqep{i primjer za ovo je mlada Hasanaginica. . . Razlike postoje u samim motivima. Znamo da je italijanski putopisac Alberto Fortis pjesmu objavio u svom putopisu Put u Dalmaciju i da je ova . Svi oni koji vjeruju u Boga. . Ove emocije izviru iz one neugasive qepote. pravdu i qubav vjerova}e u to. Ako se i mi danas unesemo malo boqe ~ini }e nam se kao da Isus Hristos pla~e iz utroba srpskih majki i da ga stalno prati Jeremijin pla~. na kraju se slivaju na jednom mjestu. Malo je wih koje ne sadr`e baladi~ne tonove. . plemenitu majku koja ni kriva ni du`na zbog ustaqene grubosti i surovosti samoga vaspitawa u odre enom vremenu u muslimanskoj porodici. . . Poslije iznenadne smrt nevjeste i mlado`ewe. Ropstvom Jankovi} Stojana. . mlado`ewu. bez snahe i bez sina. . ali potpuno druga~ija: /Naopako kolo povedo{e /@alosnu pjesmu zapjeva{e. koji je oslu{kivao srpske tragedije sa svih strana i stvorio najqe{e baladi~ne stihove. . .qep{e iznijansiranih mjesta? Da bi. . . da joj nosi lova svakojaka. tragi~ni zavr{etak. da joj snaha ide i da joj nosi hladne vode: Ne bi sina. kuda jarko smiruje se sunce. tragedija bila upe~atqivija. . ponovo se javqa pjesma. Majka ostaje sama. Jer ti dugo bolovati ne}u. Pokloniti je drugome nesebi~no. ogromne izlive tuge. Smrti majke Jugovi}a i Kosovkom djevojkom spada u najqep{a poetska ostvarewa u cjelokupnoj srpskoj epici Baladi~ne elemente }emo sresti o ogromnoj ve}ini na{ih pjesama. Kuka tu`na kako kukavica A prevr}e kako lastavica I kuka}e do su ena dana. jer je qubav najve}i dar {to nam ga Bog poklawa. strukturi likova i kompoziciji pjesama. . ni od snahe glasa. moja slatka majko! Brzo tr~i dvoru bijelome Pa mi steri mekanu postequ. . ona se nagovje{tava u najsve~anijem trenutku veseqa u ku}i Vida Mari~i}a. Imamo primjera gdje se jedna porodi~na nesre}a u pjesnikovoj ma{ti tako sna`no probudila i kompoziciono razvila do vrhunskih umjetni~kih dostignu}a. Ispa{ta plemenita du{a koja na pravdi Boga strada od svoga mu`a Asan-age. to je savr{enstvo. Balada se time ne zavr{ava. U samom naslivu @alosna pjesnica plemenite Asanaginice naslu}uje se zla kob koja }e zadesiti mladu./ Djevojku su sahranili otkuda se sunce ne ra a. bez zamjenice i bez sunca svoga. Mili} predosje}a svoju skoru smrt i doziva staru majku ovim rije~ima: No starice. a svaki kraj se ostavqa na slobodu ~itaocu da sam procijeni/. . Ne bi snahe. Ni duga~ku ni vrlo {iroku. O ovoj izvanredno lijepoj baladi dosta je napisano i raspravqano u posledwa dva vijeka. ili pak. Pjesnik kome je dato da ma{tom i talentom pretvori realnost u jezik simbola. . besmislenog trajawa u `ivotu.Svjestan svoje nesre}e i i tuge zbog. . zajedno sa Hasanaginicom. U svojim jadima majci se pri~iwava da joj ide sin iz lova. Balada @enidba Mili}a barjaktara.

satkan na narodnom vjerovawu o odr`avwu temeqa grada. Bol i qubav prema djeci ja~i su od svega. Istina.samoubila~ka. bespomo}na. snaga joj je u mogu}em. Strada zato {to je pravedna. sli~no mladoj Hasanaginici. jer je qubav ja~a. Isturi mi moje b'jele dojke. Kad }e mene Jova donositi I ka dvoru opet odnositi. u smrti od koje ne preza. Usput se je s du{om rastavila Od `alosti gledaju} sirota. Opet je rije~ o nesre}noj majci. Rade neimare! Ostavi mi prozor na o~ima. Najpotresniji momenat u pjesmi je zahtjev mlade nevjeste da joj se ostavi prozor na o~ima kroz kojega }e pratiti svoga nejakog Jova: Bogom brate. a na drugoj je strah od velike sramote: Da. po~iwu ~u ewem i rekli bismo zavr{avaju ~u ewem. posebno kada je u pitawu kompozicioni si`e pjesme. molbene rije~i imotskom kadiji da ponese dug pokriva~. Mlada Gojkovica je postala `rtva nevjernih jetrva i djevera i naj~estitija majka ~ije je mlijeko othranilo osirotjelog sina Jova. kako su neki navodili.. O poznatoj pjesmi Starca Ra{ka Zidawe Skadra mnogo je pisano. a time i kolektivnu svijest samog naroda. Qubav prema djeci je pobijedila sve i nametnula mno{tvo novih saznawa i istina o `ivotu. neiskusna i nevina. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 101 Kada do e moj nejaki Jovo Kada do e da podoji dojke. samo`rtvena. Upu}ivane su gre{ne osobine i stvaraocu i pjesmi zbog. Tako e znamo da vu~e korijen iz davnih vremena. ali je raznim putevima u{ao u na{u kwi`evnost. Ni mnogostruka isku{ewa nijesu joj pomutila qubav prema ro enoj djeci. Weno dostojanstveno dr`awe i podno{ewe patwe zavr{ava se kona~nim krahom nevino stradalog srca ovim stihovima: Bijelim licem u zemqu udrila. Pjesma je sva u qepoti i gradacijskom sjaju. naveo da skrenemo pa`wu na lirske zamahe. Nas je upravo taj nesre}ni motiv. Znamo da je ovo motiv o uzi ivawu qudske `rtve.. Baladi~ne slike u sjajnom pjesnikovom uzletu: zakliwawe brata sestrinskom qubavqu daje ne udaje. Baladi~ni tonovi su jaki i emocionalno sna`ni. Takva qubav je iskonska. darivawe djece i napokon smrt. Na jednoj strani su oholost i drskost Asan-age. nevino stradaloj mladoj Gojkovici. Ona sve muke i poni`ewa Do`ivqava i pre`ivqava do jednog trenutka. Majku prosto lomi i rasta~e tuga za svojom djecom na jednoj strani. Ponovimo i ovdje te baladi~ne slike: Ostavi mi prozor na dojkama. za koga su ostavqeni prozori na dojkama. Wena pravednost je progovorila kroz topla maj~inska osje}awa. moj brate.`alosna pjesanca bila od tada do danas bila predmet ~e{}ih rasprava. `rtvena. I ovdje je Gojkovica. moramo re}i da je motiv `rtvene qubavi prvenstve no biblijski motiv. predodre ena je patrijarhalnim `ivotnim normama da bude izvr{ilac uloge koja joj je unaprijed namijewena. Ona je neza{ti}ena. a da je pro`et duhom poznatog starozavjetnog motiva. a na drugoj we`no maj~insko osje}awe i uzvi{ena plemenitost majke Asanaginice. univerzalana i potresna. Da ja gledam ka bijelu dvoru. velike sramote Gdi me {aqe od petoro dice! 100 Vuka{in Ba}ovi} Materinska tuga je intonirana u vi{e mahova. varvarskog ~ina. Ako bismo za~as pravili pore ewe ove . a kulminirala je u pozdravqawu sa malim u be{ici sinom. upravo zato {to se nalazi u ropskom polo`aju.Ona je uzidana u onaj temeq na kome }e mo}i da se odr`i grad. Wena qubav prema svojoj djeci je stoi~ka. koji su puni ~emera i jada.

U Fortisovoj pjesmi je krivac iskqu~ivi Hasanaga. Zato je i postala `rtva . Vole se dvoje mladih. Kulminacija tuge i bola izra`ena je stihovima: Spustite ga pred moje dvorove da ja jadna mrtvoga celivam.pjesme sa Hasanaginicom. Ho}e sina da o`eni drugom djevojkom. koja je i od roda boqega i prepuna srebra i zlata. Uzalud su mlado`ewina upozorewa /Nije blago ni srebro ni zlato. odmah }emo se suo~iti sa suprotnostima eti~kih na~ela mladog Gojka. ali majka presu uje. Pjesma je sva u poetskom sjaju. dubokim okovima kojih ne mo`e da se rije{i. Ustaqeni porodi~ni kodeksi stvorili su zamr{ene ~vorove i neizbje`nu nesre}u. ve} je blago {to je srcu drago/. . koji vjeru nije htio da pogazi. osim mlade Gojkovice. a u drugoj pjesmi oholost i krajwa bezdu{nost Hasanage. nametawe djeci shvatawa i obaveze koje presudi roditeq na osnovu drugih vi ewa. iskonska qubav kulminirala je u umirawu dvoje mladih. U osnovi balade je poznatu sukob koji se zasniva izme u sina i majke u samo poimawu `ivota. je Smrt Omera i Merime.kao Bo`ije jagwe Tipi~an primjer balade koja govori o porodi~nim nevoqama. I u ovom slu~aju stradaju nevini. jer je majka gre{na. a u ovoj su svi krivi. Wenu krivicu je pjesnik ubla`io poznatim stihovima: Tu se tuku do dve stare majke i prokliwu i staro i mlado ko rastavi i milo i drago.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful