BALADA-PROFESIONALNO OBJASNJENJE

BALADA Rijeè balada je latinskog porijekla srednjolatinsko; ballare-plesati; ital. balata ; provans.

balade- plesna pjesma; francuski ballade. Balada je kao anr, odnosno dio lirskonarativnog anra postoji I u pisanoj I u usmen oj knji evnosti. I u pisanoj I usmenoj knji evnosti balada je tokom stoljeæa oznaèavala razlièite anrove. Prouèavaoci su najèe æe isticali trostruke izra ajne osobenosti balade, lirsku, epsku I dr amsku.A baladu, ustvari, karakteri e naracija specifiènog izra aja I oblika, kojom je iskazan model ivota.

Izra aj jeste lirski, ali ne uvijek u smislu osjeæanja, veæ je to ne to neodreðeno, nagovi je teno, iz dubine èovjekove egzistencije. To je ono to je kao karakteristièno za balad u naveo Goethe- tajnovito. Lirsko-emotivno u baladi utièe na specifiènost naracije, potencirajuæi je ali I omeðujuæi je misterijom I nedoreèeno èu. Dakle, pripovjedaè, umjetni osti e tajnovitost u baladi, vlastitom sposobno èu da je prenese, rekreira iz tradicij e (kada je rijeè o usmenim baladama). Epska dimenzija u baladi je sporadièna-iskazuje se kroz kompoziciju da bi se izraz ila neka povjesna slika, èesto kao rezultat slabije kreacije. Dramsko u baladi je veoma, bitno utièe na stvaranje problema, njegov razvoj I uspo n. Balada se u usmenoj knji evnosti razlikuje od naroda do naroda. Sam termin balada uveo je u literaturu I nauku Englez Thomas Percy 1761. godine a usvojen je od kraja 19.vijeka.U baladama se èesto pjeva o sukobu iz kojeg proizi lazi njihova tu na I ponekad sumorna sadr ina.U mnogim od njih problem je samo naznaèe n, gotovo do nepostojanja. Odnosno uzrok sukoba je èesto toliko u pozadini da je I nevidljiv. Baladom dominiraju liènosti I njihova tiha tuga. Junaci balade su indi vidue iz tradicionalnog ivota I njihove su boli nekakao posebne jer nastaju iz ne razumijevanja na koje nailaze kod svojih najbli ih ili njihove okoline(sluèaj histor ijskih balada) Najljep e balade obraðuju sukob junaka koji proizilazi iz suprotnosti tradicionalnih I individualnih normi(Hasanaginica, Hasan-aga, Omer I Merima, Bi sernaza). Samo 14.godina nakon to je T.Percy uveo termin balada u knji evnost, u la je u svjets ku knji evnost bo njaèka balada o Hasanaginici. Ko je zabilje io ovu pjesmu jo uvijek je u nauci nepoznato, pa se ime njenog zapisivaèa zapravo samo nagaða. Pouzdano se zna da ju je talijanski opat, bilolog I putopisac Alberto Fortis predoèio u javnosti, jo 1774. godine u originalu I talijanskom prevodu, u prvom tomu svog èuvenog djela Viaggio in Dalmazia. Znatno prije Fortisa, u prvim decenijama 18. vijeka bo njaèke b alade I romance zabilje io je nepoznati zapisivaè Erlangenskog rukopisa.

Kao sakupljaè bo njaèkih usmenih baladnih pjesama s kraja 18. vijeka pojaviæe se jo jedan stranac, Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux, poznat kao dubrovaèki knji evnik Marko Brueroviæ. Boraveæi kao konzul u gradu velikog vezira, u Travniku, Bruereviæ je ispun io uputstva svojih pretpostavljenih- da dobro shvati duh stanovnika Bosne to najb olje potvrðuje njegova rukopisna zbirka koju èine usmene pjesme lirske I baladne, sa kupljene prete no meðu Bo njacima u Travniku I njegovoj okolini(Hvalila se Hasanaginic a, Osman-aga na kuli siða e I dr.) Treæi poznati sakupljaè bo njaèkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je Dubrovèanin Ðuro F riæ, katolièki sveæenik I pjesnik latinista. Pjesme koje je publikovao su u prevodu na latinskom sa po dva stiha u autentiènom jeziku. Znaèajno je da je Feriæ prvi sakupljaè usmenih pjesama Bo njaka koji sakupljenje pjesme navodi kao muslimanske.Feriæeve mus limanske pjesme se nalaze u cjelovitom I autentiènom obliku u saèuvanoj rukopisnoj z birci. S kraja 18. vijeka potièe I varijanta balade o smrti Omera I Merime, zabilje ena u B

ako se veæ na njega ukazalo. odnosno nije na isti naèin kazivana. I onog znatno ireg mu kog. varijante o braæi Moriæima kao I pjesme o smræu rastavljenim dragim. Jer tako treba da bude ako tr adicija postoji. Problemi su slièni onim u baladama. Nerazumijevanje dolazi iz tajne I nepoznavanja pojave drugaèijeg pona anja. Balade a I romance su ku nja ivota u tradiciji. o ljubavi mlade djevojke ili mladog junak a koji se nalaze u procjepu u odnosu na ono to od njih zahtijeva pona anje po tradi cionalnim normama. nisu iskazane na isti naèin. a u biti su vrlo znaèajne I dotièu ivot u tradiciji I dovode u pitanj e njen kontinuitet. Tako tradicija iz religije crpi snagu za ivot. Vrlo èesto romansa pripovijeda o njihovoj razlièitosti.enskog. Sretnom zavr etku prethodi povoljan splet okolnosti. godine pod latinskim nazivom Divortium. ali ni ta manje I ivotnog. ili vilinski svijeta. ivot izvan doma aja uskog. Smrt. Ujediniti se znaèi nadvladati I sebe I druge I pronaèi ono zajednièko to ih spaja. Zbog toga se oni u romansama vrlo èe sto I verbalno sukobljavaju. na udvaranju. o njihovi m pripadanjima razlièitim polovima u tradiciji. U centru balada su individue u svom specifiènom I vremenu I prostoru u odnosu spra m veæeg I ireg vremena I prostora tradicije. misteriju I zlu kob. ljepote I savr enstva. U romansama je naglasak na ljubavnom zapletu. p remda je osnovni sukob ljubavni I va an je za èitav tok radnje. Postoji nada za dobre I zaljubljenje koji su patili. vjeridbi I zasnivanju braka dvoje mladih ljudi. One su te koje alju u smrt tj. na zgodi. a to je ljubav I mladost koje su potrebne ne samo njima nego I svijeta oko njih. Oèekuje se sretan zavr etak jer su zbivanja od poèetka do kraja dopadljiva. Zato pjesme u koje su ukljuèeni I tipovi varijanata o Hasan-agi I njegovoj ljubi ili kako smo mi kazali I taènije pjesme njima sliène . vuku prema vijeènom svijeta mla dosti. Stil tradicije one ive koja nastavlja da crpi teme I motive unutar sebe same bazi rajuæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost I èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje odredili su definitivno ono to se danas . rijeèi. dakle. (divorti um-raskr èe). onog koje ne razumije ind ividualno I lijepo. Ljepota I ljubav su èinioci koji mogu da izazovu tajnu. Rje enje u romansama je konvncionalno jer je èitav put takav. bili pr oganjani na ovom svijeta da æe biti sretni na drugom svijeta a to je hurija I zalj ubljenih. u baladama je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. Radi se dakle o svakodnevnom ivotu odabrano g mladog para iz tradicionalnog dru tva. jedna vrsta prolaska kroz ivot. velika I nagla osjeæanja.Bez njih nema ivota! Balade I romance usmene knji evnosti se prenose usmenim putem I nikada niti jedna pjesma tako prenesena nije ista. to zn aèi potisnuti individualne crte a preuzeti tradicionalne ali I znati obnoviti ono vjeèno mlado zbog èega tradicija uvijek ivi I ne gasi se. Rijeèi do kojih dolazi izmeðu njih su samo na oko povr in e I bez dubine. I radnja bi u romansi mogla da ima tragièan zavr etak ali zaokret do kog a dolazi navodi do sretnog. U baladama raspoznajemo dva pola koji nikada nisu u harmoniji ili barem u privid noj harmoniji prouzrokuju sukob dva vremena I prostora u eg. zlo biti nadv ladano. Jer romansa je pripovijest o tradici onalnom ivotu I njegovom obnavljanju pa je sukob dvoje mladih ljudi trenutaèna borb a dvije prirodne sile prije ujedinjenja u jedno pred neèim to je starije od ljubavi . brze akcije. Zbog ozbil jnosti problema tradicijske prirode moglo bi se skrenuti u tragiku ali postoji k onvencija koja diktira dogaðajima I sam kraj. ROMANSE su pripovijedne pjesme novelistièke I vedre sadr ine.ubukiæevom Po e kom zborniku iz 1798. I umjesto pesimizma zraèi optimizmom I nadom da æe dobra rijeè pobijediti.sve to obez bjeðuje dostojnost za ulazak u historiju I sjeæanje. Sukob je u brisanju individualnog nasu prot tradicionalnom I prvobitnom. a to je ivot u tradiciji I potreba za jedinstvom. nada u bolji ivot . brze I velike odluke. mu evljevog I junakovog koji karakteri u velike du sti.

koja je podreðena tradicionalnom dru tvu I vlastitim odnosima I on bi tre bao stoga da prizna da su poslovi koje ona radi kao I brige koje je prate isto t oliko va ni jer ona kroz njih stvara I u njih utkiva svoju sudbinu kao I sudbinu b li njih. ni ta manje znaèajan za tradi ciju. porodici iz koj e je do la. . Balade I romanse kroz poruke nose ostatke iz prvobitnog ureðenja svijeta. Oni su ti koji trebaju biti model po prirodnom odabiru I stoga i h je dru tvo kao takve prihvatilo. junak u baladi je problem sam za sebe I za druge. Zato pro blem nastaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice I prestane joj nametati svoj u volju koja izvire iz drugog ivota I drugih prilika koje ne poznaju kompromis. Te vrijednosti koje su odredile usmen u knji evnost izviru iz ivota a njeni nosioci stvaraoci I prenosioci nose ih u sebi . Balade I romanse pjevaju prete no ene I one ensko viðenje junaka. junak-model ireg vremena I prostora dolaz i u dileme vezane za njegovo postojanje. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice pomoæu njih obja njavaju svije ta oko sebe I preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije I prvih vjerova nja. Njihove prirodne vrijednosti bivaju pol juljane jer u pitanju je njegov naèin shvatanja I poimanja.iz toga proizilaze njene sumornosti I ilavost. brat. daleko od bitaka s l jutim neprijateljima. Tu su temelji porodice. Nasuprot njima I njihovim dru tvenim I praktiènim normama k oje se zasnivaju na drugim shvatanjima. Pjesme kao to su balade I romanse pjevaju o te koæam a I nastojanjima junaka da odr e svoj status u svakida njem ivotu I o njihovim napori ma da se odr e u onom za to su preodreðeni. elja I radosti odreðene na rodonosne grupe. U tom je su tina balad e. le i dobrobit zajednice I njenih vrijednosti. supruga I sestara. prièama I uopæe u usmenoj knji evnosti su junaci. nosioca takvog ivota sto ji nasuprot polu junaka. To su saasvim obièni poslovi jedne ene èiji ivot se prije svega odvija u kuæi: v z. Kad se o eni Hasan-aga Tu je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi pol. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijet a èardaka I sokaka I da ne nameæe svoj iroki historijski vrijeme I prostor. A u centru su tih drama koje su najsna niji poticaji baladnih iskaza. u odaje I kada se nasuprot njima naðu one ene koje olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se odvi a u u em vremenu I prostoru. vjerenik. Nosioci tradicionalnih vrijednosti u pjesmama. djever. U ravnote i junakovog vremena I prostora s jedne strane I enskog. tj. od borbi za vlast I junakovog kodeksa èasti u znaèajnim histor ijskim trenucima. a naroèito balade prièaju o junakovom hvatanju u ko tac sa d rugim vremenom I prostorom. Balade p jevaju o junakovoj nemoæi da u svakom trenutku bude model za sebe I druge I da se pona a po pravilima tradicije. Naime to nisu prvenstveno pjesme o enama nego pje sme o junacima. Uz sve to u njoj se bude razlièita osjeæanja. A . tj. o sreæi koju je stekla ili o drami koju nasluèuje. pogubnim za enski svijeta. Razlièito od junaka kakvog sreæemo u epskim pjesmama. One su odraz strahova. a misleæi da mo e vladati mje ajuæi dvije razlièite norme I vrijednosti. eninog s dru ge. dak le onoga kako bi trebalo da bude. Njegova nemoæ takoðe da shvati enu ne kao slabo biæe veæ kao jaku liènost sa voljom kao t e njegova. sokaka. kao jedan od glavnih oslonaca. ona razmi lja o svojoj porodici. Pjesme. tkanje. Njihov o je vrijeme grandiozno I zadire do poèetka stvaranja tradicije I zbog toga oni su mudri I sposobni da vode I savjetuju ostale. Oni su sto eri tradicije I obja njavaju njeno postojanje. u granice èardaka. odr avanje reda u kuæi. mu .u nauci naziva poetika usmene knji evnosti. enski I nj egovu vrijednost. Oni su njen mod el. Meðutim pote koæa nastaje a tradicija je to dobro primijetila kada se ti sjajni epski junaci prebace u svakida nji ivot. avlije. predosjeæaji. Njeni junaci nisu obièni ljudi nego imaju kraljevsko ili bo ansko porijeklo I pr ema tome ne kreæu se u obiènom vremenu I prostoru shvatljivom prosjeènom èovjeku. Tu le i kljuè razumijevanja balade alosna pjesanca plemenite Hasanaginice I mnogih drugih balada: etao se aga Hasanaga. To odreðuje baladu kao anr . pa èak I gledanje kroz prozor. Pol majki. obièan svijeta se u njima ogleda I iz njih crpi snagu za svoj dalji opstan ak. zasnovan na brzim I pl ahovitim reakcijama. njen svijeta I junake u njoj. enskim. mada svakida nji. gdje je on prikazan kao modeljunak.

Takve su junakinje u pjesmama San usnila Hasanaginica I etao se aga Hasan-aga I u nekim drugim u kojima one. u najljep oj baladi alosna pjesanca plemenite Hasanaginice je pokretaè ra dnje iz èijeg poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. biti spremna na izmirenjei kompromis da bi Hasaan-aga. junak postaje plahovit I ubija majku premda nije smio t o uèiniti jer su njoj dovoljna kazna da je tjera iz doma I rijeèi koje joj upuæuje. Mogli bismo reæi da ju je htio podvesti pod svoje norme I vrijednosti junaka ratnika.enina je uloga u tradicionalnom dru tvu opstale tradicionalne norme. savoju su prugu koja ga nije posjetila u gori a koju je tako arko oèekivao potèiniti. prisiliti da prihvati njegovu vlast I okvire njegovog vremena I prostora. On je postao problem jer je h tio ratnièki I junaèki da potèini sve. A li I ona mo e biti ranjena I svojoj ranjenoj individualnosti preæi okvire koje joj j e tradicija nametnula. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no na svoj plahovit naèin I ne razumijevajuæi ga elio je. Njegova rana je kako da spoji prirodno I ve liko sa onim dru tvenim. svijeta prirode u kome se nalazi H asan-aga. èije je I srce ranjeno. njegovo uklapanje u procesu poticanja vremena. Nije sluèajno to je iskazan nakon opisa njegovih rana. prirodnog. a onda djelom podstaknuti druge da djeluju onako kako je tradicija veæ odredila ono najbolje za sve njih I za ivot same tradicije. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi I od njega oèekuje. isto ranjenog I isto vrlo ljutog na dru ge to su dirnuli u njegovo bo ansko porijeklo. koji ne iskazuje I skriva svoju stvarnu ranu. u svojoj individualnosti. da tradicijski moral. nju. prirodom junaka-ratnika I supruga I oca to je alegorija j unakove povezanosti sa prirodom. Nisu sn-jezi. jer pjesma ka e: Da su sn-jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. ta ko da on nosi ranu na sebi I u sebi. To su. Ti ina Hasan aginice I njena rijeè koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih I to je razlog to ne postoji niko ko æe nadvladat i situaciju I znati rijeèju. Dva svijeta su sta vljenja uporedo u dva paralelna stiha. svoj pro blem. nit su labudovi. zaboravljaju svoju ulogu m irnog oslonca na tradicionalne norme I plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu str anu. On nije tjeran vlastitim emocijama I stanjem koje su prouzrokovale gorke rane. ena je ta koja treba da miri. lièi na jednog drugog junaka. sestre. Junak koji se vraæa iz rata I koji ka njava majku to se oglu ila o njegovu rijeè kako da postupi prema mladoj eni. pa I ono to ne shvata. Sam poèetak pjesme: ta bijeli u gori zelenoj? Al su sn-jezi al su labudovi? Da su sn-jeziveæ bi okopnili. Ahila. labudovi veæ bi poletjeli. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim I razornijim od prirode kojom treba da vlada. u drugi prirodni tok nesputavanih strasti koje ne i èezavaju nip red èim u njegov om ranjenom biæu. ranjen u atoru I tradicionalno dru tvo majke. nego ator age Hasan-age. mogao da shvati svoju ljubu kao enu-liènost I kao sebi ravnu. drama nekada fatalnih razmjera u njegovom sukobljavanju sa junakom I drugima iz okoline. a pred junacima su veæi zadaci. Stid plemenite Hasanaginice je njena priroda. I tada nastaje problem. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. Tako je Hasan aga postao problem za sebe I svoju okolinu. I ljube. u svom ranjenom s rcu nosi toliku bol I razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog roðenog . plahovitog. Ranjeni Hasan-aga u atoru. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga.

saèuvana u hrvatskoj sredini pokazuje da su baladne pjesme s poj individualnog I tradicionalno-kolektivnog I da individualno izranja remeteæi r avnote u izmeðu individue I tradicije kojoj ona pripada. A bilo je prirodno. njegov im miljenicama. O va hercegovaèka balada. a nemjerljivo doprinose vel ikom skupinom varijanata I usmene predaje o pogubljenju braæe Moriæa I sarajevskoj Mo riæa buni . momkovanja I neoskrvljenosti. Bo njaèke historijske balade su autentiène I znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. I u ovoj gru pi pjesama junaci I junakinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. . voljeli se a rastav i e ih. Ovdje je prirodno u liku nesretnog junaka I njegove prirodne odabranice. tragiènim sukobima u porodici I razdvajaju dvoje ljudi koji se vo le I koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. U ovoj posljednjoj pjesmi junakinja pokazuje stalo enost I iskustvo ge neracija I njihovih sudbina. ovaj put pol se manifestira izvan. Ona ga zaustavlja da oduzme ivot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: I dosad su kade opravljane Al se nisu junaci morili. stran kao to je I njemu strana nje na ljepota. ali nikada u svojoj ljubavi nisu protiv religije I njenih normi. u cvijetu djevoja tva. kao to je balada Omer I Merima. I neobiènim stvorenjima. po normama tradicije da ne reaguje tako plahovito. U zagrobonom ivotu ih èeka vjeèna sreæa jer po tradici ji I religiji onaj drugi svijet je istinski a potrebno je da se obnavlja mladim. Tako su ovaj svijeta na pustili Omer I Merima. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku I prema tome u njenoj najljep oj nevinosti I dobroti. Tradicija I priroda su htjele da odabrani umru mladi I ostanu vjeèno m ladi. O ne to èine I kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima: Sunce zaðe a mjesec izaðe. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijeta. a tradicija je povezala mladost I smrt . to je znak da je ljubav iza la iz svog prirodnog. Banjaluko. u liku majke. jo su jedan krug pjesama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti I one govore o bolnim. Trebalo je da ona kao sve ene iz tradicije na eg podneblja reaguje kao sestra u jednoj od najranije zabilje enih pjesama u ovom izboruVino pije aga( H)Asan-aga. do neprirodnog. onozemaljskoj ljepoti djevojke Fate kojoj je sudbinom odreðeno da ode rano na onaj svijeta kako bi ga os vje ila I sama bila sretnija u njemu sa odabranim ljepoticama toga svijeta. velika alosti. tradicijskog I u la u individualni I hiroviti tok stvari. èuvara porodiènog statusa koja iz religije I tradi cije crpi dru tveni I stvarno. Sunèe va unuka. ali prirodni t ok stvari je na njihovoj strain. Ovaj svijeta je za nju kako to tradicija osjeæa. Takvu pjesmu pronalazimo u zbirci STIPE BO TICEA-Dva se draga na livadi ljube(Biserno uresje). ivot I smrt I dal ai m novi smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremen a. hurijama koje su joj ravne. Tak o pjesma Kolo igra na sred Sarajeva govori o nadnaravnoj. od livade do d eneta I hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. I na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. suvi e lijepim I dobrim za ovaj obièan svijeta. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. Balade o rastavljenim dragim. lijepim. Ona smiruje brata u njegovom plahovitom postupku pr ema supruzi ali I prema samom sebi. da nikada neo stare I uvijek budu prekrasni I mladi to I jeste simbol tradicij e. Ako se to I desi. u kojoj djevojka kune sve po redu. Ljubav se obièno povezuje sa religijom I mladi zaljubljeni su u bliskoj vezi da na dnaravnim.djeteta.

Porodica kao inspiracija pj evaèima je kategorija koja po tuje norme tradicije. Ta teorija nam omoguæuje da uoèimo sljedeæe: izvanrednoj kreaciji odgovaraju s druge s trane jasno odreðeni stvaraoci prenosioci usmenih pjesama: individue. predstavljaju his torijsko sjeæanje.bo njaèka zajednica is . sna no karakteri e njihovu duhovnu kulturu. To su balade. dopiru do individua. Takoðer. te do onih koj e ih inspiri u. i pjevaè prenosilac k ao individua. talentovani pojedinci povezani s porodicom i dru tvom. vijeka u Bosni. gotovo svugdje u svij etu. on je u ovoj vrsti pjesam a èesto slobodniji od pjevaèa stvaraoca u epskoj pjesmi. nominirane kao usmene pjesme. Preno sioci i sustvaraoci usmenih pjesama razlikuju se od stvaralaca umjetnièke ili pisa ne knji evnosti. razlièiti pjevaèi I prenosioci uporno èuvali. a dovod eæi ih u vezu s pojedincem. Pisci umjetnièke knji evno sti u sebi nalaze uzor za svijet koji predstavljaju. Sve nas ovo uvodi u t eoriju ove vrste. po kome su. Kao pojedinac.* Bo njaci imaju veoma razvijenu usmenu tradiciju i usmena lirskonarativna poezija. u narodno pamæenje. kao i civilizacijski nivo ostvaren uticajem date religije bitn o odredio do nivoa anra. Pjesme koje smo od abrali kao primjere lirskonarativnih pjesama o kojima æemo ovdje govoriti. Stvarno na taj naèin to èe potvrditi njihovu nasilnu smrt davljenjem. tih regulatora vlastitih liènosti. godine. Stoga si im za stupnici centralne vlasti I dosudili brzu smrt davljenjem. Sve saèuvane varijante zajedno I fragmenti kao I prozna predaja. U ovom tekstu odabrali smo pjesme koje nose bitna obilje ja svojih prenosilaca i pokretaèa i svaka ko je zanimljivo da su te pjesme upravo anrovski najdotjeranije. i individua u porodici koja mu daje poticaj za pjesmu utièu na ono to on konaèno ispjeva ili saopæi. Pjevaèi stvaraoci prenosioci balada kao individue probijaju se kroz iru zajednicu kojoj pripadaju. èine rekonstrukciju povijesti a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu povijest kasnije I stvarno I simbolièno. porodicom i dru tvom kao sredinama u kojima su na le svoje osnovne poticaje predstavljaju najljep e i najtu nije usmene pjesme. kroz porodi cu i dru tvo. Njihova specifiènost je odreðena prije svega naèinom nastanka i naèinom preno enja. najznaèajnije grupe baladnih pjesama Bo njaka. konfesionalnu ili nacionalnu grupu. Ovaj tekst baziran je na analizi primjera bo nj aèkih balada. pamæenjem tvore. Optimizam u poruci ove bal ade I pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenutku kada je stigao ferman o nji hovim pomilovanju I kada su za njih jamèili brojni stanovnici Sarajeva njena je sn aga koju su pjesnici. Stvaralac prenosilac usmene pjesme rekreira ili ponovo stvara po sj eæanju ono to je èuo da se pjeva ili kazuje. Dru tvo. Balade kao i romanse i druge njima sliène narativne pjesme koje pripadaju krugu us menih tradicionalnih pjesama nisu uvijek do kraja anrovski odreðene. etnièku. Jednostavnije kazano. historijski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekoveèe detalj poku aja spasavanja Moriæa. Bili su najugledniji predstavnici sarajevskog esnafa I domaæih janjièara. simbolièno to èe ih u nekim varijantama sp asiti. Za pisce umjetnièke knji evnosti imitacija prolazi kroz njihove vlastit e stavove i mi ljenja i to gledanje datira jo od Aristotela. kakva I jeste pjesma o Moriæima u krugu varijanata. pjesme koje æemo predstaviti kao primjere uzore nose obilje ja svojih bitni h prenosilaca i pokretaèa a uz to su anrovski najdotjeranije. ira zajednica. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u ivot balade. Usmene pjesme dio su tradicijskog naslijeða i spadaju u one produkte duhovnog stva ranja koje je karakterisalo kroz stoljeæa. koji im pru aju glavnu inspiraciju. uvijek na specifièan naèin. Prenosioci prenose usmene pjesme po principu imitacije predstavlja nja svijeta. I kao takvi su se suprotstavili brojnim ekonomskim I drugim nametima to su ih centralna vlast I nj eni nosioci nametnuli u petoj I estoj deceniji 18. odreðenu plemensk u. kao i lirika i epika. religijom . bez rezerve. Imajuæi u vidu da govorimo o bo njaèkoj usmenoj tradiciji moramo pretpostaviti da je upravo opæi nivo ku lture koji odreðuje prisustvo pismenosti ne samo u datom trenutku bilje enja tradici je veæ i od ranije.Braæa Moriæi su pogubljeni u sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. danas. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih balada rezultirala je iz njihove s na ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristika izrazitih historijskih bala da.

o njenoj pro losti i njenoj buduænosti. od kraja 19. a dogaðaji. pru aju izvanredne umjetnièke do ivljaje i pouke o putu k oji je pro ao jedan mali balkanski narod. povijesne i intimne putanje bo njaèkih porodica i bo njaèkog dru tv koje su ovi pjevaèi opjevali. Pro vaoci su najèe æe isticali njen lirsku.posti e stabilan odnos prema tradiciji. gotovo do nepostojanja. Ali dogaða se i da je vidna epska dimenzija u baladi kod slabiji h prenosilaca. iz dubine èovjekove egzistencije. Tokom stoljeæa oznaèavala je razlièite anrove. nagov ije teno. Putanja bo njaèkih pjevaèa stvaralaca. kada odnos prema religiji po staje distanciran. a pojedinca vezuje za s ebe kroz edukovanu porodicu. unosi i vlastiti odnos prema naslijeðenom. U baladi postoji domi nantan lirski izra aj. Sam termin balada u literaturu i nauku uveo je Englez Thomas Percy 1761. To je ono tajnovito to je kao karakterist ièno za baladu naveo Goethe. Taj smisao za tajnovitost individualna je oznaka prenosioca tradicio nalne balade i tu je veliki raspon udjela talentovanih prenosilaca. Mo emo kazati da je tom naracijom iskaza no isku avanje modela ivota kroz primjere koji se fokusiraju. mislimo na porodicu koja je èvrsto povezana i pridr ava se tradicionalnih no rmi pona anja i ivljenja koliko i islamskih propisa. Bo njaèku individuu. Dramsko u smislu stvaranja konflikta meðu individuama u baladi veom a je bitno. porodicu i dru tvo izrazito prepoznajemo u nekoliko krugova najpo znatijih bo njaèkih balada. epsku i dramsku osobenost. I onda kada se tradicija znaèajno mijenja. na njegov razvoj i uspon. Balada u usmeno j knji evnosti razlikuje se od naroda do naroda. alosna pjesanca plemenite Hasanaginice i pjesme koje su njoj blizu. Primjeri odabrani kao reprezentanti ovih grupa ukazuju istovremeno na bitne ozna ke balade kao vrste. godine. Samo èetrnaest godina nakon to je Percy uveo termin balada u knji evnost. U sluèaju kada govorimo o bo njaèkoj porodici koja je edu kovana. 2. Epsko u citi ranom smislu imitacije predstavljanja svijeta (mimezis) u baladi vi e je prisutno u kompoziciji i prenosioci balada pose u za epskim shemama najèe æe kada ele da iska u nek povijesne slike. a uzrok sukoba kao jedna od bitnih oznaka balade èesto je toliko umotan u tajnovito ili toliko u pozadini da je i nevidljiv. utièe na stvaranje problema. Balada o Moriæima i jo neke druge historijske balade. junaka i junakinja u baladama koje su nam pjevaèi i pjevaèice prenijeli.amskom religijom . o razvojnom putu i duhovnog i ma terijalnog ivota jedne narodnosne grupe. uvjetno reèeno. transformi e. vijek a. To su: 1. Na taj naèin prenosilac usmenih ba lada sposobno æu da prenese. 3. svijest o tradiciji i religiji mo e biti. da rekreira iz tradicije. zbivanja u centru. Mada je u teoriji balade prisutno mi ljen je da su baladne liènosti u pozadini. Balade o nasilno rastavljenim dragim ili Smrt Omera i Merime u krugu varijana ta. primjeri koje p redstavljamo pokazuju balade u kojima dominiraju liènosti i njihova tiha tuga. Lirsko emotivno u baladi utièe na jezgrovitost naracije ali je istovremeno omeðuje misterijom i nedoreèeno æu. Jun . odnosno razlièite forme baladnog anra. Baladu zapravo kara kteri e naracija specifiènog izra aja i oblika. Balada kao dio lirskonarativnog anra postoji i u pisanoj i u usmenoj knji evnosti. Tradicija i religija èvrsto pove zane utièu na identitet i odreðuju ga kroz dugi povijesni tok. Upravo u odabranim primjerima zapa amo teoretske probleme bal ade. veoma p ostojana i tradicija nastavlja da igra svoju ulogu. a usvojen je. bo njaèka ba lada o Hasanaginici ulazi u svjetsku knji evnost. Drugim rijeèima mo emo kazati da je religija u odreðenim sred inama i odreðenim periodima bila vidljiva i nevidljiva. to jeste njeno prisustvo j e bilo vidljivo i nevidljivo Duhovna kultura je svjedoèanstvo o vrijednostima. veæ je to ne to neodreðeno. U tome je znaèaj duhovne kultu re koja ostavlja poruke. ali ne uvijek u smislu osjeæanja. Problem koji se u baladi tretira samo je naznaèen. Pri tome ne treba zan emariti transformacije tradicije i varijacije odnosa pojedinca prema religiji. a nagovje tavaju i onaj kojim kreæe.

Ovdje je i odnos prema smrti specifièan. Tako su se rodile mnoge balade. porodica i dru tvo i u kojima Tr adicija iz religije crpi snagu za ivot i umjesto pesimizma zraèi optimizmom i nadom da æe dobra rijeè pobijediti a zlo biti nadvladano. njeni junaci su sto eri tradicije. Islam kao religija i direktno i indirektno. kao i pjesmama o smræu rastavljenim drag im. svaki iskaz pjesme je razlièit odnosno drugaèiji. daleko od porodice. o varijantama o braæi Moriæima. bazira juæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost i èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje. i ka da se nasuprot njima naðu ene. balade bo njaèke sredine. Tradicija i jeste primijetila da nastaju te koæe u sluèajevima kada se sjajni epsk i junaci prebace u svakida nji ivot. ne tako rijetko. Rastavljalo je one koji su se voljeli. Vrijednosti koje odreðuju usmenu knji evnos t izviru iz ivota. Ovo su oni segmenti poruka balada koji svjedoèe o povezanosti tradicije i religije u t radicionalnom dru tvu u kome su povezane individua. za njih je ostao otvoren put sreæe na drugom svijetu. Tako junaci balada pripadaju vremen u i prostoru koje zadire do poèetaka stvaranja tradicije i zbog toga su oni èesto mu dri. u svijetu hurija i zaljubljenih. ili vilinskom svijetu. sposobni da vode i savjetuju. Njegove prirodne vrijednosti bivaju poljuljane jer u pitan ju je njegov naèin shvatanja i poimanja. Pol majki. elja i radosti odreðene narodnosne grupe. avlije. I naravno: nerazumijevanje dolazi iz tajne i nepoznavanja poja ve drugaèijeg pona anja. Tako se i dogaða da su nosioci tradicionalnih vrijednosti u usmenim baladama kao i u os talim vrstama usmene knji evnosti junaci. U mnogim od ovih balada istaknuta je nada za dobre i zaljubljene. ili toliko izuzetni. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice (ovdje se opet pojavljuje bitan ut icaj individue) pomoæu njih obja njavaju svijet oko sebe. Hasan-aga. i reakcije su tako plahovite da bivaju pogubn .aci balade su individue iz tradicionalnog ivota i njihove su boli nekako posebne jer nastaju iz nerazumijevanja na koje nailaze kod najbli ih ili kod njihove okoli ne (sluèaj posebno karakteristièan za bo njaèke historijske balade). u odaje. Materijalno bogatstvo. stvaralo je predispozicije za ljepotu koja je b ila prostor ali i vrijeme za ljubav. novim vremenom i prostorom. na da u bolji ivot. koje vi e olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se vija u u em vremenu i prostoru. braæu. toliko drugaèiji od svih o stalih nekakvom svojom unutra njom ljepotom i snagom da za njih i nije ovaj obièni iv ot. Primjere pjesama koje smo odabrali za ovu priliku odabrali smo iz razloga svjedoèe o varijantama. Premda je dosta ra ireno mi ljenje da usmena knji evnost insistira na dogaðanju. a varijante su dokaz njihove usmenosti. stvaraoci i prenosioci nose ih u sebi. preko duhovne i materijalne kulture. Tako poetsko znaèi i bo ansko. Balade su odraz s trahova. oèeve. Kada su se vraæali. one ive koja nastavlja da crpi teme i motive unutar sebe same. to oni Bilo da je rijeè o tzv. iskazana kroz magiènu rijeè. na jzad. dakle onoga kakav bi trebalo da bude. supruga i sestara nosilaca takvog ivota stoji nasuprot polu junaka. To poja njava i tendenciju varijanata. Naravno. ratuje po razlièitim boji tima i lijeèi se. To se zapravo dogaða kada junak-model npr. u granice èardaka. koje se zasnivaju na drugim shvatanjima. znaèila raðan je i ponovno raðanje. To dugo povijesno doba ratovanja donosilo je mnogo tuge i boli. Omer i Merima. on tada iz puno razloga drugaèije razmi lja i osjeæa. koji su p atili. njen model. ona je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. varijantama o Jasan-agi i njegovoj ljubi. koja je. koje je rezultat duha odreðenog etnosa. odnosno pjesmama njima sliènim. Ovo sve kazano vodi nas u stil tradicije. ivot izvan doma aja uskog. Nasuprot enama i njihovim dru tvenim i praktiènim normama . junak-model ireg vremena i prostora do lazi u dileme vezane za njegovo postojanje. ali sada i podstaknut drugim brojnim mome ntima. unosio je posebnosti u usmenu baladu na eg prostora. onog koje ne razumije individualno i lij epo. dolazili su promijenjeni. i preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije i prvih vjerovanja. Bisernaza). a njeni nosioci. odvodilo u nepoznatim pravcima mu eve. Kada na takav naèin prihvatimo bala de i kada ih tako èitamo onda mo emo kroz njihove poruke da naslutimo ostatke èak i pr vobitnog ureðenja svijeta. Najljep e balade obrað ju sukob u junacima proiza ao iz suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica. Hasan-aga dugo biva odsutan iz kuæe. koji su bili proganjani na ovom svijetu. zbivanju. od te kih rana u atoru. to je takoðer u osnovi mita. sokaka.

Tu le i kljuè razumijevanja alosne pjesance o plemenitoj Hasanaginici i mnogih drugih balada. Zato prob lem nestaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice i prestane joj nametati svoju induvidualnu volju koja izvire iz drugaèijeg ivota i drugaèijih prilika koje ne pozn aju onaj nevjerovatni. samo tradiciji poznati kompromis koji sve us klaðuje. eninog. Mogli bismo kazati da ju je htio podvesti pod norme i vrijednosti junaka ratnika. On je elio nju. svoju suprugu koja ga nije posjetila u gori a koju j e on tako arko oèekivao potèiniti. djever. ali u trenutku kada se nalazi izvan porodic e iz njegovog poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. prisiliti da prihvati njegovu vlast i okvire njego vog vremena i prostora. Balade pjev aju prete no ene i one u njih unose vlastito kreativno. On nije gonjen vlastitim emocijama. kao i njegovu nemoæ da prizna da su poslovi ko je ona radi kao i brige koje je prate isto toliko va ni jer ona kroz njih stvara i u njih utkiva svoju sudbinu kao i sudbinu bli njih. Balade pjevaju o junakovoj nemoæi d a u svakom trenutku bude model za sebe i za druge i da se pona a po pravilima trad icije. Balada takoðer izra ava junakovu nemoæ da shvati enu ne kao slabo biæe veæ ao jaku liènost. Prvi koautor razraðuje op irnije ovu tezu u predavanjima studentima u kojima razraðuje ovu temu/. njihov oj stvarnosti nego i sa individuom.e za enski svijet. sa voljom kao to je i njegova. stoga su ti i od abrani u baladama u stvari modeli po prirodnom odabiru i tu je razlog da ih je dru t vo kao takve prihvatilo. /Kulturno. i iz toga p roizlaze njene . do danas/. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pj esance i mnogih drugih balada u kojima je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi po l. enskim. daleko od bitaka s ljutim neprijateljima. U tome je su tina balade. vjerenik.antropolo ki pogled na savremenu bo njaèku porodicu i dru tvo i individuu u p orodici i dru tvu neizbje an je u modernom pristupu tradicijskom i njegovom produ etku u savremenosti.sumornost i alovitost. od borbi za vlast i junakovo g kodeksa èasti u znaèajnim historijskim trenucima. i enskog. kao jedan od njenih glavnih oslonaca. tom nenadma nom antitezom: to se b jeli u gori zelenoj? . mada svakida njim. brat. porodicom i dru tvom u na e vrijeme. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi i od njeg oèekuje. koje su najsna niji poticaj za samoiskaze su: mu . On je postao problem jer je htio ratnièki i junaèki da potèini sve pa i ono to ne shvata. boji ta preko kojih je pre ao i krv koju je gledao i osjeæao na vlastitom tijelu on vi e nije bio isti èovjek i nije mogao da shvati svoju ljubu kao enu liènost i kao sebi ravnu. u tom svom novom stanju. stanjem koje su prou zrokovale gorke rane. tj. / Tu opet ukazujemo na primjere iz osobnog posmatranja dvije po rodice mladih supru nika u toku 1992. Pri tome je enina uloga u tradicionalnom dru tvu biti spremna na izmirenje i kompromis da bi opstale tradicionalne norme. kao i njegov stav da mo e vladati mije ajuæi dvije razlièi te norme i vrijednosti. s jedne stra ne. Svakako je zanimljivo da mo emo porediti porodicu. s druge. Tu su t emelji porodice. U centru tih baladnih drama. Tu nekada prepoznajemo junakovo hvatanje u ko tac sa drugim vremenom i prostorom. koja je podreðena tradicionalnom dru tv u i vlastitom odnosu prema drugima. a inaèe plahovit. tek sada nije mogao d a ga razumije. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijetu èardaka i sokaka i da ne nameæe svoje iroko historijsko vrij eme i prostor. le i dobrobit zajednice i njenih vrijednosti. one su ensko viðenj e junaka. fascinirajuæi. Veæ sam poèetak pjesme. Hasan-aga je u baladi pokretaè radnje. stvaralaèko. individuom i dru tvom ne samo u njihovoj savremenosti. ni ta manje znaèajnim za tradiciju. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no. individuu i dru tvo oslikane u ba ladama sa porodicom. enski i njegovu vrijednost. Primjeri pokazuju da su ne samo junaci ogledalo stvarnih zbiva nja veæ su to i situacije koje se ostvaruju njihovim djelovanjem. U ravnote i junakovog vremena i prostora. Eto tako je Hasan-aga postao problem za sebe i za svoju okolinu. Na a Hasanaginica kao liènost i njen suprug Hasan-aga kao l iènost i primjeri supru nika koje je promatrao prvi koautor tokom posljednjih deset godina omoguæuju nam upravo komparacijom da saznamo kako je to funkcionisalo bo njaèko dru tvo preko individue i porodice.

Dva svijeta su stavljena uporedo u dva paralelna stiha. Njegova rana je: kako da spoji prirodno i v eliko sa onim dru tvenim. isto ranjenog i isto vrlo l jutog na druge to su dirnuli njegovo bo ansko porijeklo. na putu ka dvorima novog supruga ona kr i pravila erijata i muslimanskih svatovskih obièaja. ali i prema samom sebi. To su dvije suprotnosti na ko jima tradicija zasniva svoj ivot i na kojima nastaje balada. labudovi veæ bi poletjeli. njegovo uklapanje u procesu proticanja vremena . plahovitog. A u pjesmi Vino pije aga /H/Asan-aga susreæemo junakinju koja nosi stalo enost i iskustv o generacija bo njaèkih ena i njihovih sudbina. sestre i ljub e. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga u svom ranjenom srcu nosi toliku bol i razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog tek roðenog djeteta. koje su blizu alosnoj pjesanici. Nisu sn jezi. Upravo se to dogaða s a Hasanaginom ljubom. koje ne i èezavaju ni pred èim u njihovom ranjenom biæu. jer pjesma ka e: Da su sn jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. Premda pod duvakom.lièi na jednog drugog junaka . Ona smiruje brata u njegovom plahovit om postupku prema supruzi. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim i razornijim od prirode kojom treba da vlada . I tada nastaje problem. pokrivena. s voj problem . i na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. Da kle. a jednako b itna za ravnote u prirodnih i dru tvenih zakona. a onda i djelom nadvladati druge da d jeluju onako kako je veæ to tradicija odredila ono najbolje za sve njih i za ivot s ame tradicije. Ranjeni Hasan-aga u atoru. drama fatalnih razmjera u njenom sukobljavanju sa junakom i drugima iz njene okoline. Ona ga zaustavlja da oduzme iv ot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: i dosad su kade opravljane . Nije sluèajno da je iskazan nakon opisa Hasan-aginih rana. To su. pri rodni tok nesputavanih strasti. Stid plemenite Hasanaginic e je njena priroda. èije je i srce ranjeno. prirodnog. svijet prirode u koj em se nalazi Hasan-aga ranjen. ta ko da on nosi ranu na sebi i u sebi. Ona bdije da se prirodni model ne u ru i. U nekim varijantama koje su blizu alosnoj pjesanci ena je ta koja treba da miri. d a dr i pod kontrolom one norme pona anja u porodici koje se vezuju za tradicijski mo ral. ispro ena. prirodom junaka-ratnika i supruga i oca to je alegorija junakove povezanosti sa prirodom. i ovdje imamo junakinju koja je iza la iz bosanskomuslimanske tradicije. u drugi. Sunèeva unuka. u kojima one u svojoj induvidualnosti zaboravljaju svoju ulogu mirnog oslonca na tradicionalne norme i plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu stranu. ako prirodni zakon popusti. nego ator age Hasan-age. koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih i to je razlog to ne postoji ni ko ko æe nadvladati situaciju i znati rijeèju. Takve su junakinje i u nekim drugim pjesmama. Ali i ona mo e biti ranjena i u svojoj ranjenoj induvidualnosti preæi okvire koje joj je tradicija nametnula. u atoru i tradicionalno dru tvo majke. a pred junacima su veæi zadaci.na Ahila. Ti ina Hasanaginice ili njena rijeè. Veæ poèetni stihovi ove antiteze nagovje tavaju veliku tragediju koja æe proisteæi naru ava jem ustaljene harmonije u tradicionalnom svijetu porodice kroz sukob njenih polo va. popusti i dru tveni. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. ena je jaka jer je ona na drugom polu nasuprot mu karcu. zaustavlja se pred dvorima biv eg supruga i dariva vlastitu djecu. nit su labudovi. koji ne iskazuje nego skriva svoju stvarnu ranu.Al su sn jezi al su labudovi? Da su sn jezi veæ bi okopnili.

suvi e lijepim i dobrim za ovaj obièn i svijet. u njenoj najljep oj nevinosti i dobroti. nizom primjera porodicu. Sve saèuvane varijante zajedno (28 ) i fragmenti (9). u kojoj djevojka sve kune po redu. a tradicija je povezala mladost i smrt. momkovanja i neoskrvnjenosti. po tradiciji i religiji onaj drugi svijet je istinski. histori jski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekovjeèe de talj poku aja spa avanja Moriæa. U zagrobnom ivotu èeka ih vjeèna sreæa skupa. Braæa Moriæi su pogubljeni u Sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. jo su jedan krug pje sama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti i one govore o bolnim. Izbor iz hrvatske us mene ljubavne poezije. Takoðer. od livade do d eneta i hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. I u ovoj grupi pjesama junaci i juna kinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. str. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijetu. Kao primjer ove pojave mo e da poslu i pjesma Dva se draga na l ivadi ljube. ivot i smrt (parado ksizam drag tradiciji) i dala im nov smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremena. godine. tr adicijskog i u la u individualni i hiroviti tok stvari. Ovdje je prirodno (spontano) u liku nesretnog junaka i njegove prirodne odab ranice . Prilazeæi baladi kao razlièitim varijantskim iskazima zapa amo da ona oslikava posebno individuu. Tradicija i priroda nekada ele da odabrani umru mladi i ostanu vjeèno mla di. a potrebno je da se o bnavlja mladim. Zagreb. porodicu i dru tvo. vijeka u Bosni. ovaj put pol se manifestira izvana. to jeste simbol tradicije. èine rekonstrukciju povijesti. O ne to èine i kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima. ali pr irodni tok stvari je na njihovoj strani. ovdje. sklad tradicionalnog i rel igijskog je poremeæen. saèuvana u hrvatskoj sredini u Ravnom u Hercegovini. Tako su ovaj svijet napus tili i Omer i Merima. objavlje na u antologiji Stipe Botice (Biserno uresje. 1990. u l iku majke. kao i prozna predaja. a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu po vijest kasnije i stvarno i simbolièno. lijepim i neobiènim stvorenjima. da nikada ne ostare i uvijek budu prekrasni i mlad i. Balade o rastavljenim dragim. remeteæi ravnote u izmeðu individue i tradicije kojoj ona pripada. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u i . Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku i. i kao takvi se suprotstav ili brojnim ekonomskim i drugim nametima to su ih centralna vlast i njeni nosioci nametnuli u petoj i estoj deceniji 18.al se nisu junaci morili. j er. Ako se i desi da je ljubav iza la iz svog prirodnog. pjesme iz grupe Omer i Merima. pamæenj em tvore. i najzad. Bo njaèke historijske balade su autentiène i znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. predstavljaju historijsko sjeæanje. prema tome. koja iz religije i tradicije crpi dru tveno i st varno. 262. Bili su najugle dniji predstavnici sarajevskog esnafa i domaæih janjièara. To karakteri e bo njaèku baladu. u cvijetu djevoja tva. Stvarno na taj naèin to æe potvrditi njihovu nas ilnu smrt davljenjem. Ova bosanska balada. tragiènim sukobima u porodici i razdvajanju dvoje ljudi koji se vole i koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. èuvara porodiènog statusa. Balade dovode u pitanje tr adicijske norme i njihovo obnavljanje i stalno te e vjeèitom povratku. pjesma 211) pokazuje koliko su balade spoj indi vidualnog i tradicionalnog kolektivnog i da individulano izranja. simbolièno to æe ih u nekim varijantama spasiti. svom svojom ukupno æu dru tvo. a nemjerljivo doprinose velikom skupinom varijanata i usmene predaje o pogu bljenju braæe Moriæa i sarajevskoj Moriæa buni . Balada o Moriæima u krugu varijanata povezuje sna no individuu. Stoga su im zastupnici ce ntralne vlasti i dosudili brzu smrt davljenjem. Mladi i zaljubljeni nikada nisu u svojoj ljubavi protiv religije i njenih normi.

vremena i prostora. umori (pak je ?ur?a umorila.okon?anje ?ivota pr edstavlja kaznu za u?injene grehe. ?umi.bo?anskom ?udu ili ? udesnim preplitanjem bilja nad grobovima.).vot balade. padanje (naj?e??e na crnu zemlju ili zelenu travu) ili neustajanje. u narodno pamæenje.podrazumeva upravo to zna?enje. pogin u. Verkovi?. u baladama se smrt spaja sa sudbinom . Krnjevi? Antolog ija narodnih balada: 85). vi e od Hasanaginice i svih drugih balada. Majka ima prirodnu i dru tvenu funkciju. a pot vrðujuæi mitsko porijeklo vlastitog ishodi ta ona nosi jakost raðanja i smrti. . Ovu baladu. stradanje nevinog zbog karakternih slabosti d rugih. predavanje du?e/razdeljivanje s du?om. koja je. U ovoj prilici ukazuje se na opise smrti na osnovu manj eg broja narodnih balada.grabljenje. vihoru i drugim demonima. U baladama se re?e no u epskim pesmama opisuje sahrana. ne?enjeni momci i deca kao bi?a grani?nih uzrasnih i socijal nih funkcija. moriji. U baladama su opisi smrti "ubla?en iji" nego u epici. èuvale su sarajevske i druge porodice. Ona pokazuje da junac i balade moæno probijaju svijet u kome ive likovi jednostavnih narativnih prièanja. da pronalaze prolaze. Smrti ut apanjem. (h)fat anje. U mitolo?kim baladama naj?e??e ?rtve su neudate devojke. kao i pesmama o vili koja zida grad od kostiju. 6). (samo)ubistvo ubojnim predmetima mogu biti opisane kao radnje i bez dodatnog potvr?ivanja samo prestanka ?ivota. ve? i zbog sl o?enije prirode ?anra koji je otvoren za suptilnije prelive ljudskih ose?anja. i pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenu tku kada je stigao ferman o njhovom pomilovanju i kada su za njih jamèili brojni s tanovnici Sarajeva njena je snaga. ali se u kontekstu postupaka demona . U nekim mitolo?kim baladama se sre?u epske formule kada se opisuje smrt od ju da i (samo)vila (ustreli i sl. U baladi o Moriæima u krugu njenih varijanata izrastao je lik majke. koji su drugi pol balade. Sli?an popis "formula smrti" mogao bi da se napravi i za druge pesni?ke vrste i potom me?usobno uporede. Postoji nekoliko tipova formula u opisivanju smrti koje su zasnovane na razli?it im idejama: ispu?tanje. Tako se pribli ila Hasanaginici i s vojim sinovima. kakva i jeste pjesma o Moriæima u krugu varijana ta. ispijanje krvi ili jedenje srca . èuvalo je nostalgièno bo njaèko dru tvo. U drugim mitolo?kim baladama se ne opisuje sam ?in umiranja. Sinovi imaju prirodnu funkciju. mrtvim herojima. prepuklo srce. ne samo zbog manje surovosti stvarnog umiranja. oni su junaci . uzimanje. koju su pjesnici. Za razliku od juna?kih pesama u kojima je smrt predvi?eni rizik i neminovni kraj manje ve?tog junaka. Predstave masovnih smrti sre?u se u pesmama o epidemijama. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih bala da rezultirala je iz njihove sna ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristi ka izrazitih historijskih balada. Sam ?in smrti dovoljno je iskazan kao zavr?nica baladnih pesama. ve?anjem. Ona titi sinove i poredak. èuvao je individualni prenosilac .borci. sukobljujuæi se sa èar ijom i predstavnicim tralne vlasti. Smrt krivo nastradalih ili rastavljenih u pesmi mo?e da se produ?i prikazivanjem onostrane pravde . postala heroina i tragièna liènost. Prièa o suprotnim polovima u baladama mimezis je su tine ljudske egzistencije. izla zeæi pred javnost kao moæna liènost porodice. razlièiti pjevaèi i prenosioci uporno èuvali. Optimizam u poruci ove balade. umre. ili neizbe?nu kob kojom vi?e sile naru?avaju prirodni poredak i donose sm rt ljudima kojima jo? nije vreme za umiranje. U pesmama o e pidemijama isti?e se brzina i broj ?rtava. Relativno retk o se pojavljuju stihovi sa re?ima: po?inu (po?inu Jane ranjena. Suprotni polovi balada u trenutku kada zatvore ivotni krug potvrðuju vlastitu jednakost u moæi da raðaju.

Smrt se gre?niku ukazuje kao spas od vi?egodi?njeg mu?enja u nemogu?nosti da se po?ine i stupi u svet mrtvih. sudbine. svetaca. Nehoti?na i namerna ljudska sagre?enja u odnosu prema drugima. U varijantama pesme Smrt Omera i Merime o majci koja ?eni sina nevoljenom devojkom. mrtva pala na zemlji cu crnu. ispoved gre?n ika ili iskaz nevino stradalog. prelazak ?ivih u svet mrtvih ili dolazak mrtvih preko granice u svet ?ivih). Boga. 2: 50-62. pa du?icu pusti (Vuk II. U pesmi Zaru?nica Laze Radanovi?a mladu sti?e maj?ina kletva. postupke junaka i ishod narativnog toka. stih 44.da nije dobra majka.Povezivanje dve smrti proizilazi iz predstavljanja sudbinske vezanosti momka i d evojke. narodni pesnik prikazuje prvo smrt mladi?a. Formula To izusti. 89). ili dva brata.okamenjivanje. smrt naj?e??e predstavlja i kraj si?ea. Hasanaginica umire: Bjelim licem u zemlju udrila Uput se je s du?om rastavila Od ?alosti gledaju?i sirote. zaru?niku ko?ul ju i posle opra?taja izdahne: To izusti. Kr?enje tabua izaziva kaznu vi?ih sila . U pesmi ?enidba Mili?a barj aktara ure?ena mlada se spusti na zemlju. Sam preobra?aj gre?nika u ?ivotinjsko obli?je predstavlja metaf oru smrti. poni?avao roditelje. prestanak ljudskog postojanja. opro?taj. trnje. U pesmama o nepomirljivom nastojanju majke i ?erke da sebi zadr?e svatovski dar dolazi do kobne sudbine u kojoj ?erka strada. U baladnim pesmama o smrti nepravedno oklevetanih zaova njihovu pravednost potvr ?uje crkva koja se ?udesno pojavi na mestu pogibije. te posle grube i nezasnovane zamerke. zaru?nika i zaru?nice. Njemu kroz kosti ni?e trava. no?u. ne primaju ga ni zemlja ni voda. pa i du?u pusti javlja se i u drugi m prilikama kada umiru?i ostavlja poruku . ali se formuli o ispu?tanju du?e dodaje pridev koji odre?uje od nos narodnog peva?a i celog kolektiva prema njegovim nedelima: to izusti pasku d u?u pusti (Erlangenski rukopis. ubijao ka lu?ere. pretvaranje u jezero. Krnjevi?: 101). i sl. razbijao crkve. dok u baladama i baladnim pesmama smrt donose sudbi na. Smrt drage ili dragog ne mo?e da p re?ali osoba koja je izgubila predmet svoje ljubavi. nek i neljudski lik. bezdu?nost i pako st koja se?e do zlo?ina. ljudska nepravda ili vi?e sile. dovode do smrti nevinih i odve? osetljivih i posve?enih . Duka Senkovi? umre posle ispovesti starcu igumanu Duka o svojim te?kim gresima. umire i Mili? u svome domu.demona. 190).) U narativnoj strukturi narodnih pesama u kojima se motiv smrti javlja samo u rea lnom svetu. ona svatovima daje po kitu bosiljka. meso mu otpada od kostiju. izgovaraju zabranjene re?i. zavet i dr. Kletva kao na?in spre?avanja greha ili Bo?ja kazna za kr?enje osnovnih moralnih zakona ?esto je vezana za ?udo . Majka ne mo?e da izdr?i ?alost za ?erko m od koje je nasilno odvojena (od jada joj srce prepuknulo. 7. Smrt kao spas predstavlja se u pesmama o velikom gre?niku koji je kudio devojke. stih 140). (Koceva BF 1975.?elju o na?inu sahrane. a potom i smrt voljene devojke: To izusti. neodgovaraju?i postupci prema samrtniku ili pokojniku. U motivaciji radnje peva? psiholo?ki. Postoji bitna razlika izme?u mesta i z na?enja motiva smrti u pesmama u kojima postoje onostrana zbivanja (nemogu?nost da gre?nik umre. mitski ili magijski opravdava razvoj radnje. Mrtva Mera crnoj zemlji pala ( Vuk I. ?esto se u ovim pesmama kao trenutak smrti kao spa . Usmeni pesnik uvodi formulu kojom opisuje smrt uokviravaju?i je psiholo?kim detaljima prili?nim za konkretnu radnju i predstavljene likove. izre?ene pred decom . a posle smrti LJeposave u gori. U mitol o?kim baladama ljudi izazivaju smrt kr?e?i neka magijska pravila: kre?u se u pro storu demona u zabranjeno vreme (npr. U epici se radnja okon?ava s tradanjem junaka na megdanu. na vilinskim mestima. Prekost age u baladi Hasanaginica poja?ava emocionalni pritisak oterane ?ene. 343. obljubljivao kume. mu?enje vilins kog izvora). pa i du?u pusti. U narodnim baladama to su u najve?em broju slu?ajeva ?ene.

vidje}emo da }emo ovakve i sli~ne opise mo}i na}i kod Wego{a u Gorskom vijencu i u Bibliji . Evo te tu`balice: ^arna goro. poleta i `ivota. Ako uporedimo neke pjesni~ke slike sa drugim usmenopisanim kw i`evnim djelom. Mili} Vujadinovi}. Wu Mili} izgovara i kao molbu i kao molitvu da u grobu bude {to lak{e wegovoj najdra`oj i nesre}noj nevjesti. ne budi joj te{ka Vita jelo. Crna zemqo. Naime. a opisi smrti u baladama uporedili sa opisima u drugim ?anr ovima. ali gre?nik. Da poku{amo objasniti: Naime. Oni su prepuni dara. Solomun u svojoj Pjesmi nad pjesmama daje pune slike djevoja~ke qepote sli~ne ovima. Stojan Jankovi}. {to }e biti fatalno i za jedno i za drugo. Tek ocrtani motivski krugovi i navedene formule u opisu smrti u narodnim baladam a upu?uju na sistemati?no ispitivanje ?anrovsko-poeti?kih.sa odre?uje trenutak ostvarenja ne?eg nemogu?eg. Vukova epsko-lirska pjesma @enidba Mili}a barjaktara ima sva svojstva balade. Kada raspravqamo o baladai~nim komponentama. Wegovo jadikovawe je istovremeno i jedinstvena mu{ka tu`balica.qepoticom.. ali su roda urokqiva. prije svega. formulativnih. pjesma ima i svoju realnu istorijsku osnovu. u praznini ~itao~eve du{e sretamo `alosno tugovawe Mili}a barjaktara za svojom nevjestom . koji za svoju dilber Fatimu ka`e: O~i su joj dvije zvijezde lice joj je jutro rumeno usne su joj ru~om u`dene. Opisom djevoja~ke qepote i tu`balicom Mili}eve majke za sinom ova pjesma zaslu`uje posebnu pa`wu u na{oj cijeloj usmenoj i pisanoj kwi`evnoj ba{tini. Mili} prosi djevojku Qeposavu u Vidu 98 Vuka{ in Ba}ovi} Mari~i}a. Nave{}emodio pjesnikovog opisa wene qepote: Tanka struka.Pjesma nad pjesmama. Pjesnik balade je u Qeposavi vidio nenadma{nu qepotu zbog koje umire i zbog koje ju je pratila zla kob.na putu ka wegovom domu. Mitska qepota mlade Qeposave u na{oj baladi izaziva u ~itaocu istinsko ~u ewe i divqewe. natprirodnu qepotu posjeduju i Mili} barjaktar i lijepa nevjesta Qeposava. Kukavico. a visoka stasa.. Kosa joj je kita ibri{ima. Ovakav sjaj djevoja~ke qepote jedino mo`emo sresti kod Wego{a. Relevantnost zaklju?aka bila bi u jednom takvom istra?ivanju ve?a ukoliko bi se korpus tekstova pro?irio i na folklornu gra?u drugih naroda. Iako je u osnovi motiv prastarog shvatawa o stradawu zbog neobi~ne qepote. li~nosti u pjesmi: Vuk Mandu{i}. zar nije umjesno se pitati: Ima li u na{oj cjlokupnoj epici tu`nijih i lirski zapa`enijih i . U duboko sjetnom tonu. na kraju krajeva u mre. pusti {irom grane Na~ini mi zaru~nici lada. koja je preminula u planini . Istorijske su. ne budi joj stra{na. O~i su joj dva draga kamena Obrvice s mora pijavice Sred obraza rumena ru~ica Zubi su joj dva niza bisera Usta su joj kutija {e}era. ispuwena jadom i porazom. folklo risti?kih i etnolingvisti?kih problema. a malo kasnije duboki rez u du{i svakog ~ovjeka jer dolaze kobni trenuci. krasna prijateqa. rano je ne budi Neka s mirom u zemqi po~iva. Po nekim nau~nicima ovo je na{a najlirskija epska pjesma. Bajo Pivqann.

. ona se nagovje{tava u najsve~anijem trenutku veseqa u ku}i Vida Mari~i}a. moja slatka majko! Brzo tr~i dvoru bijelome Pa mi steri mekanu postequ. . tragedija bila upe~atqivija. Najqep{i primjer za ovo je mlada Hasanaginica. . Mili} predosje}a svoju skoru smrt i doziva staru majku ovim rije~ima: No starice. pravdu i qubav vjerova}e u to. da istori~nost ne zamuti imaginacijom.Svjestan svoje nesre}e i i tuge zbog. kuda jarko smiruje se sunce. Razlike postoje u samim motivima. sada ve}. ali potpuno druga~ija: /Naopako kolo povedo{e /@alosnu pjesmu zapjeva{e. Ako se i mi danas unesemo malo boqe ~ini }e nam se kao da Isus Hristos pla~e iz utroba srpskih majki i da ga stalno prati Jeremijin pla~. . . U svojim jadima majci se pri~iwava da joj ide sin iz lova. da joj nosi lova svakojaka. Da li }e snaga wihove nere}ne qubavi spojiti wihove du{e u novom `ivotu /jer svaki po~etak ima svoj kraj. . da joj snaha ide i da joj nosi hladne vode: Ne bi sina. ./ Djevojku su sahranili otkuda se sunce ne ra a. . Ostaje da `ivi u tuzi i nesre}i do kraja `ivota kukaju}i kako kukavica. . Imamo primjera gdje se jedna porodi~na nesre}a u pjesnikovoj ma{ti tako sna`no probudila i kompoziciono razvila do vrhunskih umjetni~kih dostignu}a. ili pak. Slijedi u`asna kukwava majke za sinom. ni od sina glasa. .qep{e iznijansiranih mjesta? Da bi. . . . Poslije iznenadne smrt nevjeste i mlado`ewe. bez zamjenice i bez sunca svoga. U samom naslivu @alosna pjesnica plemenite Asanaginice naslu}uje se zla kob koja }e zadesiti mladu. . Ni duga~ku ni vrlo {iroku. ni od snahe glasa. to je savr{enstvo. Kuka tu`na kako kukavica A prevr}e kako lastavica I kuka}e do su ena dana. Ropstvom Jankovi} Stojana. Ispa{ta plemenita du{a koja na pravdi Boga strada od svoga mu`a Asan-age. Smrti majke Jugovi}a i Kosovkom djevojkom spada u najqep{a poetska ostvarewa u cjelokupnoj srpskoj epici Baladi~ne elemente }emo sresti o ogromnoj ve}ini na{ih pjesama. Majka ostaje sama. Jer ti dugo bolovati ne}u. Ove emocije izviru iz one neugasive qepote. na `alost. a svaki kraj se ostavqa na slobodu ~itaocu da sam procijeni/. jer je qubav najve}i dar {to nam ga Bog poklawa. . Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 99 Ve}e majka kuka od `alosti. na kraju se slivaju na jednom mjestu. tragi~ni zavr{etak. . To savr{enstvo dugujemo samom pjesniku. . bez snahe i bez sina. . . mlado`ewu. zajedno sa Hasanaginicom. Pjesnik kome je dato da ma{tom i talentom pretvori realnost u jezik simbola. . . besmislenog trajawa u `ivotu. Ne bi snahe. zavr{ava pjesmu tu`balicom Mili}eve majke za sinom i snahom. Znamo da je italijanski putopisac Alberto Fortis pjesmu objavio u svom putopisu Put u Dalmaciju i da je ova . . Balada @enidba Mili}a barjaktara. Malo je wih koje ne sadr`e baladi~ne tonove. O ovoj izvanredno lijepoj baladi dosta je napisano i raspravqano u posledwa dva vijeka. koji je oslu{kivao srpske tragedije sa svih strana i stvorio najqe{e baladi~ne stihove. Balada se time ne zavr{ava. strukturi likova i kompoziciji pjesama. ponovo se javqa pjesma. plemenitu majku koja ni kriva ni du`na zbog ustaqene grubosti i surovosti samoga vaspitawa u odre enom vremenu u muslimanskoj porodici. ogromne izlive tuge. Svi oni koji vjeruju u Boga. Pokloniti je drugome nesebi~no.

varvarskog ~ina. Baladi~ne slike u sjajnom pjesnikovom uzletu: zakliwawe brata sestrinskom qubavqu daje ne udaje. posebno kada je u pitawu kompozicioni si`e pjesme. predodre ena je patrijarhalnim `ivotnim normama da bude izvr{ilac uloge koja joj je unaprijed namijewena. a na drugoj je strah od velike sramote: Da. Baladi~ni tonovi su jaki i emocionalno sna`ni. snaga joj je u mogu}em. Rade neimare! Ostavi mi prozor na o~ima. molbene rije~i imotskom kadiji da ponese dug pokriva~. Majku prosto lomi i rasta~e tuga za svojom djecom na jednoj strani. bespomo}na.. naveo da skrenemo pa`wu na lirske zamahe.`alosna pjesanca bila od tada do danas bila predmet ~e{}ih rasprava. satkan na narodnom vjerovawu o odr`avwu temeqa grada.. neiskusna i nevina. moj brate. samo`rtvena. Najpotresniji momenat u pjesmi je zahtjev mlade nevjeste da joj se ostavi prozor na o~ima kroz kojega }e pratiti svoga nejakog Jova: Bogom brate. Kad }e mene Jova donositi I ka dvoru opet odnositi. za koga su ostavqeni prozori na dojkama. Da ja gledam ka bijelu dvoru. a kulminirala je u pozdravqawu sa malim u be{ici sinom. Qubav prema djeci je pobijedila sve i nametnula mno{tvo novih saznawa i istina o `ivotu. Istina.samoubila~ka. Na jednoj strani su oholost i drskost Asan-age. Wena qubav prema svojoj djeci je stoi~ka. Bol i qubav prema djeci ja~i su od svega. Upu}ivane su gre{ne osobine i stvaraocu i pjesmi zbog. moramo re}i da je motiv `rtvene qubavi prvenstve no biblijski motiv. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 101 Kada do e moj nejaki Jovo Kada do e da podoji dojke. jer je qubav ja~a. velike sramote Gdi me {aqe od petoro dice! 100 Vuka{in Ba}ovi} Materinska tuga je intonirana u vi{e mahova. nevino stradaloj mladoj Gojkovici. Tako e znamo da vu~e korijen iz davnih vremena. koji su puni ~emera i jada. Ponovimo i ovdje te baladi~ne slike: Ostavi mi prozor na dojkama. Takva qubav je iskonska. I ovdje je Gojkovica. darivawe djece i napokon smrt. Strada zato {to je pravedna. Wena pravednost je progovorila kroz topla maj~inska osje}awa. kako su neki navodili. Ni mnogostruka isku{ewa nijesu joj pomutila qubav prema ro enoj djeci. Mlada Gojkovica je postala `rtva nevjernih jetrva i djevera i naj~estitija majka ~ije je mlijeko othranilo osirotjelog sina Jova. Ona sve muke i poni`ewa Do`ivqava i pre`ivqava do jednog trenutka. sli~no mladoj Hasanaginici. u smrti od koje ne preza. Isturi mi moje b'jele dojke. Weno dostojanstveno dr`awe i podno{ewe patwe zavr{ava se kona~nim krahom nevino stradalog srca ovim stihovima: Bijelim licem u zemqu udrila.Ona je uzidana u onaj temeq na kome }e mo}i da se odr`i grad. Nas je upravo taj nesre}ni motiv. ali je raznim putevima u{ao u na{u kwi`evnost. Opet je rije~ o nesre}noj majci. a time i kolektivnu svijest samog naroda. univerzalana i potresna. `rtvena. Pjesma je sva u qepoti i gradacijskom sjaju. Ako bismo za~as pravili pore ewe ove . Znamo da je ovo motiv o uzi ivawu qudske `rtve. O poznatoj pjesmi Starca Ra{ka Zidawe Skadra mnogo je pisano. po~iwu ~u ewem i rekli bismo zavr{avaju ~u ewem. Usput se je s du{om rastavila Od `alosti gledaju} sirota. Ona je neza{ti}ena. upravo zato {to se nalazi u ropskom polo`aju. a na drugoj we`no maj~insko osje}awe i uzvi{ena plemenitost majke Asanaginice. a da je pro`et duhom poznatog starozavjetnog motiva.

Kulminacija tuge i bola izra`ena je stihovima: Spustite ga pred moje dvorove da ja jadna mrtvoga celivam.kao Bo`ije jagwe Tipi~an primjer balade koja govori o porodi~nim nevoqama. osim mlade Gojkovice. nametawe djeci shvatawa i obaveze koje presudi roditeq na osnovu drugih vi ewa. Pjesma je sva u poetskom sjaju. Zato je i postala `rtva . U osnovi balade je poznatu sukob koji se zasniva izme u sina i majke u samo poimawu `ivota. jer je majka gre{na. I u ovom slu~aju stradaju nevini. Uzalud su mlado`ewina upozorewa /Nije blago ni srebro ni zlato. ve} je blago {to je srcu drago/. Ustaqeni porodi~ni kodeksi stvorili su zamr{ene ~vorove i neizbje`nu nesre}u. iskonska qubav kulminirala je u umirawu dvoje mladih. ali majka presu uje. Vole se dvoje mladih.pjesme sa Hasanaginicom. koji vjeru nije htio da pogazi. Wenu krivicu je pjesnik ubla`io poznatim stihovima: Tu se tuku do dve stare majke i prokliwu i staro i mlado ko rastavi i milo i drago. odmah }emo se suo~iti sa suprotnostima eti~kih na~ela mladog Gojka. U Fortisovoj pjesmi je krivac iskqu~ivi Hasanaga. a u ovoj su svi krivi. . je Smrt Omera i Merime. koja je i od roda boqega i prepuna srebra i zlata. a u drugoj pjesmi oholost i krajwa bezdu{nost Hasanage. dubokim okovima kojih ne mo`e da se rije{i. Ho}e sina da o`eni drugom djevojkom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful