BALADA Rijeè balada je latinskog porijekla srednjolatinsko; ballare-plesati; ital. balata ; provans.

balade- plesna pjesma; francuski ballade. Balada je kao anr, odnosno dio lirskonarativnog anra postoji I u pisanoj I u usmen oj knji evnosti. I u pisanoj I usmenoj knji evnosti balada je tokom stoljeæa oznaèavala razlièite anrove. Prouèavaoci su najèe æe isticali trostruke izra ajne osobenosti balade, lirsku, epsku I dr amsku.A baladu, ustvari, karakteri e naracija specifiènog izra aja I oblika, kojom je iskazan model ivota.

Izra aj jeste lirski, ali ne uvijek u smislu osjeæanja, veæ je to ne to neodreðeno, nagovi je teno, iz dubine èovjekove egzistencije. To je ono to je kao karakteristièno za balad u naveo Goethe- tajnovito. Lirsko-emotivno u baladi utièe na specifiènost naracije, potencirajuæi je ali I omeðujuæi je misterijom I nedoreèeno èu. Dakle, pripovjedaè, umjetni osti e tajnovitost u baladi, vlastitom sposobno èu da je prenese, rekreira iz tradicij e (kada je rijeè o usmenim baladama). Epska dimenzija u baladi je sporadièna-iskazuje se kroz kompoziciju da bi se izraz ila neka povjesna slika, èesto kao rezultat slabije kreacije. Dramsko u baladi je veoma, bitno utièe na stvaranje problema, njegov razvoj I uspo n. Balada se u usmenoj knji evnosti razlikuje od naroda do naroda. Sam termin balada uveo je u literaturu I nauku Englez Thomas Percy 1761. godine a usvojen je od kraja 19.vijeka.U baladama se èesto pjeva o sukobu iz kojeg proizi lazi njihova tu na I ponekad sumorna sadr ina.U mnogim od njih problem je samo naznaèe n, gotovo do nepostojanja. Odnosno uzrok sukoba je èesto toliko u pozadini da je I nevidljiv. Baladom dominiraju liènosti I njihova tiha tuga. Junaci balade su indi vidue iz tradicionalnog ivota I njihove su boli nekakao posebne jer nastaju iz ne razumijevanja na koje nailaze kod svojih najbli ih ili njihove okoline(sluèaj histor ijskih balada) Najljep e balade obraðuju sukob junaka koji proizilazi iz suprotnosti tradicionalnih I individualnih normi(Hasanaginica, Hasan-aga, Omer I Merima, Bi sernaza). Samo 14.godina nakon to je T.Percy uveo termin balada u knji evnost, u la je u svjets ku knji evnost bo njaèka balada o Hasanaginici. Ko je zabilje io ovu pjesmu jo uvijek je u nauci nepoznato, pa se ime njenog zapisivaèa zapravo samo nagaða. Pouzdano se zna da ju je talijanski opat, bilolog I putopisac Alberto Fortis predoèio u javnosti, jo 1774. godine u originalu I talijanskom prevodu, u prvom tomu svog èuvenog djela Viaggio in Dalmazia. Znatno prije Fortisa, u prvim decenijama 18. vijeka bo njaèke b alade I romance zabilje io je nepoznati zapisivaè Erlangenskog rukopisa.

Kao sakupljaè bo njaèkih usmenih baladnih pjesama s kraja 18. vijeka pojaviæe se jo jedan stranac, Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux, poznat kao dubrovaèki knji evnik Marko Brueroviæ. Boraveæi kao konzul u gradu velikog vezira, u Travniku, Bruereviæ je ispun io uputstva svojih pretpostavljenih- da dobro shvati duh stanovnika Bosne to najb olje potvrðuje njegova rukopisna zbirka koju èine usmene pjesme lirske I baladne, sa kupljene prete no meðu Bo njacima u Travniku I njegovoj okolini(Hvalila se Hasanaginic a, Osman-aga na kuli siða e I dr.) Treæi poznati sakupljaè bo njaèkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je Dubrovèanin Ðuro F riæ, katolièki sveæenik I pjesnik latinista. Pjesme koje je publikovao su u prevodu na latinskom sa po dva stiha u autentiènom jeziku. Znaèajno je da je Feriæ prvi sakupljaè usmenih pjesama Bo njaka koji sakupljenje pjesme navodi kao muslimanske.Feriæeve mus limanske pjesme se nalaze u cjelovitom I autentiènom obliku u saèuvanoj rukopisnoj z birci. S kraja 18. vijeka potièe I varijanta balade o smrti Omera I Merime, zabilje ena u B

U centru balada su individue u svom specifiènom I vremenu I prostoru u odnosu spra m veæeg I ireg vremena I prostora tradicije. a u biti su vrlo znaèajne I dotièu ivot u tradiciji I dovode u pitanj e njen kontinuitet. ljepote I savr enstva. Problemi su slièni onim u baladama. Jer romansa je pripovijest o tradici onalnom ivotu I njegovom obnavljanju pa je sukob dvoje mladih ljudi trenutaèna borb a dvije prirodne sile prije ujedinjenja u jedno pred neèim to je starije od ljubavi . brze I velike odluke. ili vilinski svijeta. Sukob je u brisanju individualnog nasu prot tradicionalnom I prvobitnom. Ujediniti se znaèi nadvladati I sebe I druge I pronaèi ono zajednièko to ih spaja. u baladama je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. U baladama raspoznajemo dva pola koji nikada nisu u harmoniji ili barem u privid noj harmoniji prouzrokuju sukob dva vremena I prostora u eg. p remda je osnovni sukob ljubavni I va an je za èitav tok radnje. Postoji nada za dobre I zaljubljenje koji su patili. Balade a I romance su ku nja ivota u tradiciji. Nerazumijevanje dolazi iz tajne I nepoznavanja pojave drugaèijeg pona anja. bili pr oganjani na ovom svijeta da æe biti sretni na drugom svijeta a to je hurija I zalj ubljenih. Smrt. nada u bolji ivot . (divorti um-raskr èe). I umjesto pesimizma zraèi optimizmom I nadom da æe dobra rijeè pobijediti. ako se veæ na njega ukazalo. I radnja bi u romansi mogla da ima tragièan zavr etak ali zaokret do kog a dolazi navodi do sretnog. onog koje ne razumije ind ividualno I lijepo. misteriju I zlu kob. Oèekuje se sretan zavr etak jer su zbivanja od poèetka do kraja dopadljiva. godine pod latinskim nazivom Divortium. Jer tako treba da bude ako tr adicija postoji. rijeèi. Zbog ozbil jnosti problema tradicijske prirode moglo bi se skrenuti u tragiku ali postoji k onvencija koja diktira dogaðajima I sam kraj. Rijeèi do kojih dolazi izmeðu njih su samo na oko povr in e I bez dubine. varijante o braæi Moriæima kao I pjesme o smræu rastavljenim dragim. One su te koje alju u smrt tj. na udvaranju. Tako tradicija iz religije crpi snagu za ivot. o njihovi m pripadanjima razlièitim polovima u tradiciji.ubukiæevom Po e kom zborniku iz 1798. I onog znatno ireg mu kog. Zbog toga se oni u romansama vrlo èe sto I verbalno sukobljavaju. to zn aèi potisnuti individualne crte a preuzeti tradicionalne ali I znati obnoviti ono vjeèno mlado zbog èega tradicija uvijek ivi I ne gasi se. brze akcije. mu evljevog I junakovog koji karakteri u velike du sti. Rje enje u romansama je konvncionalno jer je èitav put takav. U romansama je naglasak na ljubavnom zapletu.Bez njih nema ivota! Balade I romance usmene knji evnosti se prenose usmenim putem I nikada niti jedna pjesma tako prenesena nije ista. Stil tradicije one ive koja nastavlja da crpi teme I motive unutar sebe same bazi rajuæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost I èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje odredili su definitivno ono to se danas .sve to obez bjeðuje dostojnost za ulazak u historiju I sjeæanje. vjeridbi I zasnivanju braka dvoje mladih ljudi. nisu iskazane na isti naèin. Zato pjesme u koje su ukljuèeni I tipovi varijanata o Hasan-agi I njegovoj ljubi ili kako smo mi kazali I taènije pjesme njima sliène .enskog. na zgodi. ali ni ta manje I ivotnog. jedna vrsta prolaska kroz ivot. a to je ljubav I mladost koje su potrebne ne samo njima nego I svijeta oko njih. dakle. Ljepota I ljubav su èinioci koji mogu da izazovu tajnu. Vrlo èesto romansa pripovijeda o njihovoj razlièitosti. ROMANSE su pripovijedne pjesme novelistièke I vedre sadr ine. a to je ivot u tradiciji I potreba za jedinstvom. odnosno nije na isti naèin kazivana. vuku prema vijeènom svijeta mla dosti. Radi se dakle o svakodnevnom ivotu odabrano g mladog para iz tradicionalnog dru tva. zlo biti nadv ladano. velika I nagla osjeæanja. ivot izvan doma aja uskog. o ljubavi mlade djevojke ili mladog junak a koji se nalaze u procjepu u odnosu na ono to od njih zahtijeva pona anje po tradi cionalnim normama. Sretnom zavr etku prethodi povoljan splet okolnosti.

gdje je on prikazan kao modeljunak. Uz sve to u njoj se bude razlièita osjeæanja. koja je podreðena tradicionalnom dru tvu I vlastitim odnosima I on bi tre bao stoga da prizna da su poslovi koje ona radi kao I brige koje je prate isto t oliko va ni jer ona kroz njih stvara I u njih utkiva svoju sudbinu kao I sudbinu b li njih. Razlièito od junaka kakvog sreæemo u epskim pjesmama. U ravnote i junakovog vremena I prostora s jedne strane I enskog. Oni su njen mod el. enskim.u nauci naziva poetika usmene knji evnosti. Balade I romanse kroz poruke nose ostatke iz prvobitnog ureðenja svijeta. junak u baladi je problem sam za sebe I za druge. njen svijeta I junake u njoj. Zato pro blem nastaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice I prestane joj nametati svoj u volju koja izvire iz drugog ivota I drugih prilika koje ne poznaju kompromis. Te vrijednosti koje su odredile usmen u knji evnost izviru iz ivota a njeni nosioci stvaraoci I prenosioci nose ih u sebi . Pol majki. ona razmi lja o svojoj porodici. a naroèito balade prièaju o junakovom hvatanju u ko tac sa d rugim vremenom I prostorom. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijet a èardaka I sokaka I da ne nameæe svoj iroki historijski vrijeme I prostor. mu . A u centru su tih drama koje su najsna niji poticaji baladnih iskaza.iz toga proizilaze njene sumornosti I ilavost. . brat. Njihov o je vrijeme grandiozno I zadire do poèetka stvaranja tradicije I zbog toga oni su mudri I sposobni da vode I savjetuju ostale. Nosioci tradicionalnih vrijednosti u pjesmama. u odaje I kada se nasuprot njima naðu one ene koje olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se odvi a u u em vremenu I prostoru. One su odraz strahova. pogubnim za enski svijeta. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice pomoæu njih obja njavaju svije ta oko sebe I preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije I prvih vjerova nja. Oni su ti koji trebaju biti model po prirodnom odabiru I stoga i h je dru tvo kao takve prihvatilo. Tu le i kljuè razumijevanja balade alosna pjesanca plemenite Hasanaginice I mnogih drugih balada: etao se aga Hasanaga. obièan svijeta se u njima ogleda I iz njih crpi snagu za svoj dalji opstan ak. Oni su sto eri tradicije I obja njavaju njeno postojanje. Kad se o eni Hasan-aga Tu je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi pol. dak le onoga kako bi trebalo da bude. sokaka. pa èak I gledanje kroz prozor. Pjesme kao to su balade I romanse pjevaju o te koæam a I nastojanjima junaka da odr e svoj status u svakida njem ivotu I o njihovim napori ma da se odr e u onom za to su preodreðeni. predosjeæaji. To su saasvim obièni poslovi jedne ene èiji ivot se prije svega odvija u kuæi: v z. avlije. daleko od bitaka s l jutim neprijateljima. elja I radosti odreðene na rodonosne grupe. mada svakida nji. vjerenik. nosioca takvog ivota sto ji nasuprot polu junaka. od borbi za vlast I junakovog kodeksa èasti u znaèajnim histor ijskim trenucima. le i dobrobit zajednice I njenih vrijednosti. Njegova nemoæ takoðe da shvati enu ne kao slabo biæe veæ kao jaku liènost sa voljom kao t e njegova. enski I nj egovu vrijednost. u granice èardaka. Balade I romanse pjevaju prete no ene I one ensko viðenje junaka. eninog s dru ge. djever. ni ta manje znaèajan za tradi ciju. Naime to nisu prvenstveno pjesme o enama nego pje sme o junacima. Njihove prirodne vrijednosti bivaju pol juljane jer u pitanju je njegov naèin shvatanja I poimanja. A . tj. tj. Tu su temelji porodice. tkanje. Pjesme. To odreðuje baladu kao anr . prièama I uopæe u usmenoj knji evnosti su junaci. kao jedan od glavnih oslonaca. odr avanje reda u kuæi. porodici iz koj e je do la. Meðutim pote koæa nastaje a tradicija je to dobro primijetila kada se ti sjajni epski junaci prebace u svakida nji ivot. junak-model ireg vremena I prostora dolaz i u dileme vezane za njegovo postojanje. o sreæi koju je stekla ili o drami koju nasluèuje. a misleæi da mo e vladati mje ajuæi dvije razlièite norme I vrijednosti. zasnovan na brzim I pl ahovitim reakcijama. Balade p jevaju o junakovoj nemoæi da u svakom trenutku bude model za sebe I druge I da se pona a po pravilima tradicije. supruga I sestara. U tom je su tina balad e. Nasuprot njima I njihovim dru tvenim I praktiènim normama k oje se zasnivaju na drugim shvatanjima. Njeni junaci nisu obièni ljudi nego imaju kraljevsko ili bo ansko porijeklo I pr ema tome ne kreæu se u obiènom vremenu I prostoru shvatljivom prosjeènom èovjeku.

I ljube. Stid plemenite Hasanaginice je njena priroda. biti spremna na izmirenjei kompromis da bi Hasaan-aga. pa I ono to ne shvata. Ranjeni Hasan-aga u atoru. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no na svoj plahovit naèin I ne razumijevajuæi ga elio je. u drugi prirodni tok nesputavanih strasti koje ne i èezavaju nip red èim u njegov om ranjenom biæu. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi I od njega oèekuje. drama nekada fatalnih razmjera u njegovom sukobljavanju sa junakom I drugima iz okoline. mogao da shvati svoju ljubu kao enu-liènost I kao sebi ravnu. nju. da tradicijski moral. prirodom junaka-ratnika I supruga I oca to je alegorija j unakove povezanosti sa prirodom. Nisu sn-jezi. prirodnog. Sam poèetak pjesme: ta bijeli u gori zelenoj? Al su sn-jezi al su labudovi? Da su sn-jeziveæ bi okopnili. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim I razornijim od prirode kojom treba da vlada. To su. zaboravljaju svoju ulogu m irnog oslonca na tradicionalne norme I plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu str anu. ta ko da on nosi ranu na sebi I u sebi. koji ne iskazuje I skriva svoju stvarnu ranu. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. Takve su junakinje u pjesmama San usnila Hasanaginica I etao se aga Hasan-aga I u nekim drugim u kojima one. u svom ranjenom s rcu nosi toliku bol I razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog roðenog . njegovo uklapanje u procesu poticanja vremena. nego ator age Hasan-age. svoj pro blem. A li I ona mo e biti ranjena I svojoj ranjenoj individualnosti preæi okvire koje joj j e tradicija nametnula. lièi na jednog drugog junaka. Ahila. junak postaje plahovit I ubija majku premda nije smio t o uèiniti jer su njoj dovoljna kazna da je tjera iz doma I rijeèi koje joj upuæuje. jer pjesma ka e: Da su sn-jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. Junak koji se vraæa iz rata I koji ka njava majku to se oglu ila o njegovu rijeè kako da postupi prema mladoj eni. On je postao problem jer je h tio ratnièki I junaèki da potèini sve. ranjen u atoru I tradicionalno dru tvo majke. I tada nastaje problem. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga. a pred junacima su veæi zadaci.enina je uloga u tradicionalnom dru tvu opstale tradicionalne norme. Ti ina Hasan aginice I njena rijeè koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih I to je razlog to ne postoji niko ko æe nadvladat i situaciju I znati rijeèju. ena je ta koja treba da miri. Tako je Hasan aga postao problem za sebe I svoju okolinu. svijeta prirode u kome se nalazi H asan-aga. plahovitog. Mogli bismo reæi da ju je htio podvesti pod svoje norme I vrijednosti junaka ratnika. Njegova rana je kako da spoji prirodno I ve liko sa onim dru tvenim. savoju su prugu koja ga nije posjetila u gori a koju je tako arko oèekivao potèiniti. Dva svijeta su sta vljenja uporedo u dva paralelna stiha. labudovi veæ bi poletjeli. èije je I srce ranjeno. u najljep oj baladi alosna pjesanca plemenite Hasanaginice je pokretaè ra dnje iz èijeg poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. nit su labudovi. Nije sluèajno to je iskazan nakon opisa njegovih rana. prisiliti da prihvati njegovu vlast I okvire njegovog vremena I prostora. a onda djelom podstaknuti druge da djeluju onako kako je tradicija veæ odredila ono najbolje za sve njih I za ivot same tradicije. u svojoj individualnosti. sestre. isto ranjenog I isto vrlo ljutog na dru ge to su dirnuli u njegovo bo ansko porijeklo. On nije tjeran vlastitim emocijama I stanjem koje su prouzrokovale gorke rane.

a tradicija je povezala mladost I smrt . Ovdje je prirodno u liku nesretnog junaka I njegove prirodne odabranice. ali nikada u svojoj ljubavi nisu protiv religije I njenih normi. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. I neobiènim stvorenjima. Ljubav se obièno povezuje sa religijom I mladi zaljubljeni su u bliskoj vezi da na dnaravnim. a nemjerljivo doprinose vel ikom skupinom varijanata I usmene predaje o pogubljenju braæe Moriæa I sarajevskoj Mo riæa buni . O va hercegovaèka balada. onozemaljskoj ljepoti djevojke Fate kojoj je sudbinom odreðeno da ode rano na onaj svijeta kako bi ga os vje ila I sama bila sretnija u njemu sa odabranim ljepoticama toga svijeta. tradicijskog I u la u individualni I hiroviti tok stvari. velika alosti. Tako su ovaj svijeta na pustili Omer I Merima. Ovaj svijeta je za nju kako to tradicija osjeæa. tragiènim sukobima u porodici I razdvajaju dvoje ljudi koji se vo le I koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. ovaj put pol se manifestira izvan. u kojoj djevojka kune sve po redu. I na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. O ne to èine I kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima: Sunce zaðe a mjesec izaðe. Sunèe va unuka. èuvara porodiènog statusa koja iz religije I tradi cije crpi dru tveni I stvarno. kao to je balada Omer I Merima. do neprirodnog. stran kao to je I njemu strana nje na ljepota. I u ovoj gru pi pjesama junaci I junakinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. hurijama koje su joj ravne. ali prirodni t ok stvari je na njihovoj strain. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijeta. Tradicija I priroda su htjele da odabrani umru mladi I ostanu vjeèno m ladi. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku I prema tome u njenoj najljep oj nevinosti I dobroti. momkovanja I neoskrvljenosti. Ona smiruje brata u njegovom plahovitom postupku pr ema supruzi ali I prema samom sebi. u liku majke. po normama tradicije da ne reaguje tako plahovito. Bo njaèke historijske balade su autentiène I znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. Takvu pjesmu pronalazimo u zbirci STIPE BO TICEA-Dva se draga na livadi ljube(Biserno uresje). Ako se to I desi. voljeli se a rastav i e ih. Balade o rastavljenim dragim. saèuvana u hrvatskoj sredini pokazuje da su baladne pjesme s poj individualnog I tradicionalno-kolektivnog I da individualno izranja remeteæi r avnote u izmeðu individue I tradicije kojoj ona pripada. od livade do d eneta I hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. njegov im miljenicama. Tak o pjesma Kolo igra na sred Sarajeva govori o nadnaravnoj. Ona ga zaustavlja da oduzme ivot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: I dosad su kade opravljane Al se nisu junaci morili. to je znak da je ljubav iza la iz svog prirodnog. Trebalo je da ona kao sve ene iz tradicije na eg podneblja reaguje kao sestra u jednoj od najranije zabilje enih pjesama u ovom izboruVino pije aga( H)Asan-aga. U ovoj posljednjoj pjesmi junakinja pokazuje stalo enost I iskustvo ge neracija I njihovih sudbina. u cvijetu djevoja tva. U zagrobonom ivotu ih èeka vjeèna sreæa jer po tradici ji I religiji onaj drugi svijet je istinski a potrebno je da se obnavlja mladim. . jo su jedan krug pjesama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti I one govore o bolnim. lijepim. Banjaluko.djeteta. suvi e lijepim I dobrim za ovaj obièan svijeta. ivot I smrt I dal ai m novi smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremen a. A bilo je prirodno. da nikada neo stare I uvijek budu prekrasni I mladi to I jeste simbol tradicij e.

on je u ovoj vrsti pjesam a èesto slobodniji od pjevaèa stvaraoca u epskoj pjesmi. To su balade. Za pisce umjetnièke knji evnosti imitacija prolazi kroz njihove vlastit e stavove i mi ljenja i to gledanje datira jo od Aristotela. Stoga si im za stupnici centralne vlasti I dosudili brzu smrt davljenjem. Pjesme koje smo od abrali kao primjere lirskonarativnih pjesama o kojima æemo ovdje govoriti. koji im pru aju glavnu inspiraciju. Imajuæi u vidu da govorimo o bo njaèkoj usmenoj tradiciji moramo pretpostaviti da je upravo opæi nivo ku lture koji odreðuje prisustvo pismenosti ne samo u datom trenutku bilje enja tradici je veæ i od ranije. vijeka u Bosni. etnièku. Sve nas ovo uvodi u t eoriju ove vrste. U ovom tekstu odabrali smo pjesme koje nose bitna obilje ja svojih prenosilaca i pokretaèa i svaka ko je zanimljivo da su te pjesme upravo anrovski najdotjeranije. uvijek na specifièan naèin. Sve saèuvane varijante zajedno I fragmenti kao I prozna predaja. razlièiti pjevaèi I prenosioci uporno èuvali. predstavljaju his torijsko sjeæanje. Bili su najugledniji predstavnici sarajevskog esnafa I domaæih janjièara. simbolièno to èe ih u nekim varijantama sp asiti. Optimizam u poruci ove bal ade I pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenutku kada je stigao ferman o nji hovim pomilovanju I kada su za njih jamèili brojni stanovnici Sarajeva njena je sn aga koju su pjesnici. pjesme koje æemo predstaviti kao primjere uzore nose obilje ja svojih bitni h prenosilaca i pokretaèa a uz to su anrovski najdotjeranije. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u ivot balade. sna no karakteri e njihovu duhovnu kulturu. I kao takvi su se suprotstavili brojnim ekonomskim I drugim nametima to su ih centralna vlast I nj eni nosioci nametnuli u petoj I estoj deceniji 18. kao i civilizacijski nivo ostvaren uticajem date religije bitn o odredio do nivoa anra. Prenosioci prenose usmene pjesme po principu imitacije predstavlja nja svijeta. tih regulatora vlastitih liènosti. Porodica kao inspiracija pj evaèima je kategorija koja po tuje norme tradicije. i pjevaè prenosilac k ao individua. kroz porodi cu i dru tvo.Braæa Moriæi su pogubljeni u sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. i individua u porodici koja mu daje poticaj za pjesmu utièu na ono to on konaèno ispjeva ili saopæi. te do onih koj e ih inspiri u. Pjevaèi stvaraoci prenosioci balada kao individue probijaju se kroz iru zajednicu kojoj pripadaju. Preno sioci i sustvaraoci usmenih pjesama razlikuju se od stvaralaca umjetnièke ili pisa ne knji evnosti. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih balada rezultirala je iz njihove s na ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristika izrazitih historijskih bala da. kao i lirika i epika. porodicom i dru tvom kao sredinama u kojima su na le svoje osnovne poticaje predstavljaju najljep e i najtu nije usmene pjesme. pamæenjem tvore. danas. Dru tvo. odreðenu plemensk u. talentovani pojedinci povezani s porodicom i dru tvom. Jednostavnije kazano. historijski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekoveèe detalj poku aja spasavanja Moriæa.bo njaèka zajednica is . Usmene pjesme dio su tradicijskog naslijeða i spadaju u one produkte duhovnog stva ranja koje je karakterisalo kroz stoljeæa. èine rekonstrukciju povijesti a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu povijest kasnije I stvarno I simbolièno. gotovo svugdje u svij etu. Balade kao i romanse i druge njima sliène narativne pjesme koje pripadaju krugu us menih tradicionalnih pjesama nisu uvijek do kraja anrovski odreðene. nominirane kao usmene pjesme. Ovaj tekst baziran je na analizi primjera bo nj aèkih balada. Stvaralac prenosilac usmene pjesme rekreira ili ponovo stvara po sj eæanju ono to je èuo da se pjeva ili kazuje.* Bo njaci imaju veoma razvijenu usmenu tradiciju i usmena lirskonarativna poezija. konfesionalnu ili nacionalnu grupu. bez rezerve. Takoðer. Njihova specifiènost je odreðena prije svega naèinom nastanka i naèinom preno enja. a dovod eæi ih u vezu s pojedincem. u narodno pamæenje. ira zajednica. najznaèajnije grupe baladnih pjesama Bo njaka. Ta teorija nam omoguæuje da uoèimo sljedeæe: izvanrednoj kreaciji odgovaraju s druge s trane jasno odreðeni stvaraoci prenosioci usmenih pjesama: individue. godine. Kao pojedinac. religijom . dopiru do individua. po kome su. Stvarno na taj naèin to èe potvrditi njihovu nasilnu smrt davljenjem. Pisci umjetnièke knji evno sti u sebi nalaze uzor za svijet koji predstavljaju. kakva I jeste pjesma o Moriæima u krugu varijanata.

a nagovje tavaju i onaj kojim kreæe. Sam termin balada u literaturu i nauku uveo je Englez Thomas Percy 1761. Dramsko u smislu stvaranja konflikta meðu individuama u baladi veom a je bitno. Balada u usmeno j knji evnosti razlikuje se od naroda do naroda. povijesne i intimne putanje bo njaèkih porodica i bo njaèkog dru tv koje su ovi pjevaèi opjevali. Lirsko emotivno u baladi utièe na jezgrovitost naracije ali je istovremeno omeðuje misterijom i nedoreèeno æu. U baladi postoji domi nantan lirski izra aj. to jeste njeno prisustvo j e bilo vidljivo i nevidljivo Duhovna kultura je svjedoèanstvo o vrijednostima. na njegov razvoj i uspon. pru aju izvanredne umjetnièke do ivljaje i pouke o putu k oji je pro ao jedan mali balkanski narod. To su: 1. unosi i vlastiti odnos prema naslijeðenom. Pro vaoci su najèe æe isticali njen lirsku. Balade o nasilno rastavljenim dragim ili Smrt Omera i Merime u krugu varijana ta. nagov ije teno. vijek a. ali ne uvijek u smislu osjeæanja. Tokom stoljeæa oznaèavala je razlièite anrove. utièe na stvaranje problema. a dogaðaji. veoma p ostojana i tradicija nastavlja da igra svoju ulogu. epsku i dramsku osobenost. kada odnos prema religiji po staje distanciran. 2.amskom religijom . Pri tome ne treba zan emariti transformacije tradicije i varijacije odnosa pojedinca prema religiji. U sluèaju kada govorimo o bo njaèkoj porodici koja je edu kovana. Taj smisao za tajnovitost individualna je oznaka prenosioca tradicio nalne balade i tu je veliki raspon udjela talentovanih prenosilaca. Problem koji se u baladi tretira samo je naznaèen. 3. U tome je znaèaj duhovne kultu re koja ostavlja poruke. gotovo do nepostojanja. iz dubine èovjekove egzistencije. transformi e. a pojedinca vezuje za s ebe kroz edukovanu porodicu.posti e stabilan odnos prema tradiciji. Epsko u citi ranom smislu imitacije predstavljanja svijeta (mimezis) u baladi vi e je prisutno u kompoziciji i prenosioci balada pose u za epskim shemama najèe æe kada ele da iska u nek povijesne slike. Bo njaèku individuu. odnosno razlièite forme baladnog anra. Primjeri odabrani kao reprezentanti ovih grupa ukazuju istovremeno na bitne ozna ke balade kao vrste. bo njaèka ba lada o Hasanaginici ulazi u svjetsku knji evnost. mislimo na porodicu koja je èvrsto povezana i pridr ava se tradicionalnih no rmi pona anja i ivljenja koliko i islamskih propisa. Mada je u teoriji balade prisutno mi ljen je da su baladne liènosti u pozadini. zbivanja u centru. Mo emo kazati da je tom naracijom iskaza no isku avanje modela ivota kroz primjere koji se fokusiraju. Upravo u odabranim primjerima zapa amo teoretske probleme bal ade. porodicu i dru tvo izrazito prepoznajemo u nekoliko krugova najpo znatijih bo njaèkih balada. To je ono tajnovito to je kao karakterist ièno za baladu naveo Goethe. Drugim rijeèima mo emo kazati da je religija u odreðenim sred inama i odreðenim periodima bila vidljiva i nevidljiva. Ali dogaða se i da je vidna epska dimenzija u baladi kod slabiji h prenosilaca. o razvojnom putu i duhovnog i ma terijalnog ivota jedne narodnosne grupe. Samo èetrnaest godina nakon to je Percy uveo termin balada u knji evnost. uvjetno reèeno. godine. svijest o tradiciji i religiji mo e biti. Jun . alosna pjesanca plemenite Hasanaginice i pjesme koje su njoj blizu. Na taj naèin prenosilac usmenih ba lada sposobno æu da prenese. od kraja 19. Putanja bo njaèkih pjevaèa stvaralaca. a usvojen je. Tradicija i religija èvrsto pove zane utièu na identitet i odreðuju ga kroz dugi povijesni tok. o njenoj pro losti i njenoj buduænosti. Balada o Moriæima i jo neke druge historijske balade. a uzrok sukoba kao jedna od bitnih oznaka balade èesto je toliko umotan u tajnovito ili toliko u pozadini da je i nevidljiv. Baladu zapravo kara kteri e naracija specifiènog izra aja i oblika. primjeri koje p redstavljamo pokazuju balade u kojima dominiraju liènosti i njihova tiha tuga. Balada kao dio lirskonarativnog anra postoji i u pisanoj i u usmenoj knji evnosti. da rekreira iz tradicije. junaka i junakinja u baladama koje su nam pjevaèi i pjevaèice prenijeli. I onda kada se tradicija znaèajno mijenja. veæ je to ne to neodreðeno.

junak-model ireg vremena i prostora do lazi u dileme vezane za njegovo postojanje. a njeni nosioci. Kada su se vraæali. Naravno. Kada na takav naèin prihvatimo bala de i kada ih tako èitamo onda mo emo kroz njihove poruke da naslutimo ostatke èak i pr vobitnog ureðenja svijeta. To se zapravo dogaða kada junak-model npr. stvaralo je predispozicije za ljepotu koja je b ila prostor ali i vrijeme za ljubav. Nasuprot enama i njihovim dru tvenim i praktiènim normama . Bisernaza). koji su bili proganjani na ovom svijetu. oèeve. Primjere pjesama koje smo odabrali za ovu priliku odabrali smo iz razloga svjedoèe o varijantama. Omer i Merima. daleko od porodice. braæu. bazira juæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost i èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje. koje je rezultat duha odreðenog etnosa. i preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije i prvih vjerovanja. novim vremenom i prostorom. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice (ovdje se opet pojavljuje bitan ut icaj individue) pomoæu njih obja njavaju svijet oko sebe. to oni Bilo da je rijeè o tzv. stvaraoci i prenosioci nose ih u sebi. onog koje ne razumije individualno i lij epo. sokaka. avlije. kao i pjesmama o smræu rastavljenim drag im. balade bo njaèke sredine. Njegove prirodne vrijednosti bivaju poljuljane jer u pitan ju je njegov naèin shvatanja i poimanja. a varijante su dokaz njihove usmenosti. odnosno pjesmama njima sliènim. ili toliko izuzetni. Tako poetsko znaèi i bo ansko. dakle onoga kakav bi trebalo da bude. U mnogim od ovih balada istaknuta je nada za dobre i zaljubljene. o varijantama o braæi Moriæima. njen model. svaki iskaz pjesme je razlièit odnosno drugaèiji. znaèila raðan je i ponovno raðanje. one ive koja nastavlja da crpi teme i motive unutar sebe same. Hasan-aga dugo biva odsutan iz kuæe. to je takoðer u osnovi mita. koje vi e olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se vija u u em vremenu i prostoru. koje se zasnivaju na drugim shvatanjima. Balade su odraz s trahova. u svijetu hurija i zaljubljenih. porodica i dru tvo i u kojima Tr adicija iz religije crpi snagu za ivot i umjesto pesimizma zraèi optimizmom i nadom da æe dobra rijeè pobijediti a zlo biti nadvladano. Tako su se rodile mnoge balade. ili vilinskom svijetu. i reakcije su tako plahovite da bivaju pogubn . iskazana kroz magiènu rijeè. Rastavljalo je one koji su se voljeli. dolazili su promijenjeni. I naravno: nerazumijevanje dolazi iz tajne i nepoznavanja poja ve drugaèijeg pona anja. Pol majki. Ovo sve kazano vodi nas u stil tradicije. ali sada i podstaknut drugim brojnim mome ntima. To dugo povijesno doba ratovanja donosilo je mnogo tuge i boli. zbivanju. za njih je ostao otvoren put sreæe na drugom svijetu. supruga i sestara nosilaca takvog ivota stoji nasuprot polu junaka.aci balade su individue iz tradicionalnog ivota i njihove su boli nekako posebne jer nastaju iz nerazumijevanja na koje nailaze kod najbli ih ili kod njihove okoli ne (sluèaj posebno karakteristièan za bo njaèke historijske balade). varijantama o Jasan-agi i njegovoj ljubi. sposobni da vode i savjetuju. u odaje. i ka da se nasuprot njima naðu ene. Premda je dosta ra ireno mi ljenje da usmena knji evnost insistira na dogaðanju. Islam kao religija i direktno i indirektno. Tako se i dogaða da su nosioci tradicionalnih vrijednosti u usmenim baladama kao i u os talim vrstama usmene knji evnosti junaci. Materijalno bogatstvo. koji su p atili. ne tako rijetko. Tradicija i jeste primijetila da nastaju te koæe u sluèajevima kada se sjajni epsk i junaci prebace u svakida nji ivot. od te kih rana u atoru. ona je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. koja je. To poja njava i tendenciju varijanata. na da u bolji ivot. na jzad. Tako junaci balada pripadaju vremen u i prostoru koje zadire do poèetaka stvaranja tradicije i zbog toga su oni èesto mu dri. Vrijednosti koje odreðuju usmenu knji evnos t izviru iz ivota. unosio je posebnosti u usmenu baladu na eg prostora. odvodilo u nepoznatim pravcima mu eve. toliko drugaèiji od svih o stalih nekakvom svojom unutra njom ljepotom i snagom da za njih i nije ovaj obièni iv ot. Najljep e balade obrað ju sukob u junacima proiza ao iz suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica. ratuje po razlièitim boji tima i lijeèi se. Hasan-aga. preko duhovne i materijalne kulture. u granice èardaka. elja i radosti odreðene narodnosne grupe. on tada iz puno razloga drugaèije razmi lja i osjeæa. Ovo su oni segmenti poruka balada koji svjedoèe o povezanosti tradicije i religije u t radicionalnom dru tvu u kome su povezane individua. njeni junaci su sto eri tradicije. Ovdje je i odnos prema smrti specifièan. ivot izvan doma aja uskog.

eninog. enski i njegovu vrijednost. njihov oj stvarnosti nego i sa individuom. Eto tako je Hasan-aga postao problem za sebe i za svoju okolinu. brat. kao jedan od njenih glavnih oslonaca.sumornost i alovitost. U centru tih baladnih drama. do danas/. tek sada nije mogao d a ga razumije. samo tradiciji poznati kompromis koji sve us klaðuje. / Tu opet ukazujemo na primjere iz osobnog posmatranja dvije po rodice mladih supru nika u toku 1992. individuom i dru tvom ne samo u njihovoj savremenosti. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pj esance i mnogih drugih balada u kojima je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi po l. Veæ sam poèetak pjesme. i enskog. a inaèe plahovit. koje su najsna niji poticaj za samoiskaze su: mu . tom nenadma nom antitezom: to se b jeli u gori zelenoj? . On nije gonjen vlastitim emocijama. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no. sa voljom kao to je i njegova. mada svakida njim. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijetu èardaka i sokaka i da ne nameæe svoje iroko historijsko vrij eme i prostor. one su ensko viðenj e junaka. Pri tome je enina uloga u tradicionalnom dru tvu biti spremna na izmirenje i kompromis da bi opstale tradicionalne norme. fascinirajuæi. stoga su ti i od abrani u baladama u stvari modeli po prirodnom odabiru i tu je razlog da ih je dru t vo kao takve prihvatilo. /Kulturno. enskim. Balade pjev aju prete no ene i one u njih unose vlastito kreativno. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi i od njeg oèekuje. s jedne stra ne. Prvi koautor razraðuje op irnije ovu tezu u predavanjima studentima u kojima razraðuje ovu temu/. Primjeri pokazuju da su ne samo junaci ogledalo stvarnih zbiva nja veæ su to i situacije koje se ostvaruju njihovim djelovanjem. U ravnote i junakovog vremena i prostora. porodicom i dru tvom u na e vrijeme. svoju suprugu koja ga nije posjetila u gori a koju j e on tako arko oèekivao potèiniti. u tom svom novom stanju. vjerenik. boji ta preko kojih je pre ao i krv koju je gledao i osjeæao na vlastitom tijelu on vi e nije bio isti èovjek i nije mogao da shvati svoju ljubu kao enu liènost i kao sebi ravnu. stvaralaèko. Tu nekada prepoznajemo junakovo hvatanje u ko tac sa drugim vremenom i prostorom. prisiliti da prihvati njegovu vlast i okvire njego vog vremena i prostora. ni ta manje znaèajnim za tradiciju. Mogli bismo kazati da ju je htio podvesti pod norme i vrijednosti junaka ratnika. od borbi za vlast i junakovo g kodeksa èasti u znaèajnim historijskim trenucima.antropolo ki pogled na savremenu bo njaèku porodicu i dru tvo i individuu u p orodici i dru tvu neizbje an je u modernom pristupu tradicijskom i njegovom produ etku u savremenosti. Svakako je zanimljivo da mo emo porediti porodicu. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pjesance o plemenitoj Hasanaginici i mnogih drugih balada. kao i njegov stav da mo e vladati mije ajuæi dvije razlièi te norme i vrijednosti. stanjem koje su prou zrokovale gorke rane. Na a Hasanaginica kao liènost i njen suprug Hasan-aga kao l iènost i primjeri supru nika koje je promatrao prvi koautor tokom posljednjih deset godina omoguæuju nam upravo komparacijom da saznamo kako je to funkcionisalo bo njaèko dru tvo preko individue i porodice. le i dobrobit zajednice i njenih vrijednosti. koja je podreðena tradicionalnom dru tv u i vlastitom odnosu prema drugima. s druge. U tome je su tina balade.e za enski svijet. kao i njegovu nemoæ da prizna da su poslovi ko je ona radi kao i brige koje je prate isto toliko va ni jer ona kroz njih stvara i u njih utkiva svoju sudbinu kao i sudbinu bli njih. On je elio nju. Balade pjevaju o junakovoj nemoæi d a u svakom trenutku bude model za sebe i za druge i da se pona a po pravilima trad icije. Balada takoðer izra ava junakovu nemoæ da shvati enu ne kao slabo biæe veæ ao jaku liènost. Tu su t emelji porodice. i iz toga p roizlaze njene . Hasan-aga je u baladi pokretaè radnje. Zato prob lem nestaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice i prestane joj nametati svoju induvidualnu volju koja izvire iz drugaèijeg ivota i drugaèijih prilika koje ne pozn aju onaj nevjerovatni. djever. ali u trenutku kada se nalazi izvan porodic e iz njegovog poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. individuu i dru tvo oslikane u ba ladama sa porodicom. tj. daleko od bitaka s ljutim neprijateljima. On je postao problem jer je htio ratnièki i junaèki da potèini sve pa i ono to ne shvata.

i ovdje imamo junakinju koja je iza la iz bosanskomuslimanske tradicije. a jednako b itna za ravnote u prirodnih i dru tvenih zakona. Stid plemenite Hasanaginic e je njena priroda. To su dvije suprotnosti na ko jima tradicija zasniva svoj ivot i na kojima nastaje balada. Upravo se to dogaða s a Hasanaginom ljubom. u kojima one u svojoj induvidualnosti zaboravljaju svoju ulogu mirnog oslonca na tradicionalne norme i plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu stranu.Al su sn jezi al su labudovi? Da su sn jezi veæ bi okopnili. ta ko da on nosi ranu na sebi i u sebi. To su. Njegova rana je: kako da spoji prirodno i v eliko sa onim dru tvenim. drama fatalnih razmjera u njenom sukobljavanju sa junakom i drugima iz njene okoline. Ali i ona mo e biti ranjena i u svojoj ranjenoj induvidualnosti preæi okvire koje joj je tradicija nametnula. u atoru i tradicionalno dru tvo majke. ali i prema samom sebi. prirodnog. ena je jaka jer je ona na drugom polu nasuprot mu karcu. I tada nastaje problem. Dva svijeta su stavljena uporedo u dva paralelna stiha. ako prirodni zakon popusti. pokrivena. ispro ena. zaustavlja se pred dvorima biv eg supruga i dariva vlastitu djecu. Ti ina Hasanaginice ili njena rijeè. Nije sluèajno da je iskazan nakon opisa Hasan-aginih rana. isto ranjenog i isto vrlo l jutog na druge to su dirnuli njegovo bo ansko porijeklo. Veæ poèetni stihovi ove antiteze nagovje tavaju veliku tragediju koja æe proisteæi naru ava jem ustaljene harmonije u tradicionalnom svijetu porodice kroz sukob njenih polo va. èije je i srce ranjeno. Premda pod duvakom. Sunèeva unuka.na Ahila. Nisu sn jezi. koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih i to je razlog to ne postoji ni ko ko æe nadvladati situaciju i znati rijeèju. koje ne i èezavaju ni pred èim u njihovom ranjenom biæu. Ona ga zaustavlja da oduzme iv ot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: i dosad su kade opravljane . a pred junacima su veæi zadaci. pri rodni tok nesputavanih strasti. s voj problem . nego ator age Hasan-age. na putu ka dvorima novog supruga ona kr i pravila erijata i muslimanskih svatovskih obièaja. sestre i ljub e. njegovo uklapanje u procesu proticanja vremena . koje su blizu alosnoj pjesanici. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim i razornijim od prirode kojom treba da vlada . nit su labudovi. Da kle. U nekim varijantama koje su blizu alosnoj pjesanci ena je ta koja treba da miri. A u pjesmi Vino pije aga /H/Asan-aga susreæemo junakinju koja nosi stalo enost i iskustv o generacija bo njaèkih ena i njihovih sudbina. koji ne iskazuje nego skriva svoju stvarnu ranu. u drugi. Ona bdije da se prirodni model ne u ru i. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. popusti i dru tveni. jer pjesma ka e: Da su sn jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. svijet prirode u koj em se nalazi Hasan-aga ranjen. i na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. Takve su junakinje i u nekim drugim pjesmama. d a dr i pod kontrolom one norme pona anja u porodici koje se vezuju za tradicijski mo ral. prirodom junaka-ratnika i supruga i oca to je alegorija junakove povezanosti sa prirodom. Ona smiruje brata u njegovom plahovit om postupku prema supruzi.lièi na jednog drugog junaka . a onda i djelom nadvladati druge da d jeluju onako kako je veæ to tradicija odredila ono najbolje za sve njih i za ivot s ame tradicije. Ranjeni Hasan-aga u atoru. plahovitog. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga u svom ranjenom srcu nosi toliku bol i razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog tek roðenog djeteta. labudovi veæ bi poletjeli.

Stoga su im zastupnici ce ntralne vlasti i dosudili brzu smrt davljenjem. tragiènim sukobima u porodici i razdvajanju dvoje ljudi koji se vole i koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. a tradicija je povezala mladost i smrt. ali pr irodni tok stvari je na njihovoj strani. nizom primjera porodicu. saèuvana u hrvatskoj sredini u Ravnom u Hercegovini. i najzad. Braæa Moriæi su pogubljeni u Sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. Balade dovode u pitanje tr adicijske norme i njihovo obnavljanje i stalno te e vjeèitom povratku. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijetu. Tradicija i priroda nekada ele da odabrani umru mladi i ostanu vjeèno mla di. Izbor iz hrvatske us mene ljubavne poezije. to jeste simbol tradicije. prema tome. Zagreb. a nemjerljivo doprinose velikom skupinom varijanata i usmene predaje o pogu bljenju braæe Moriæa i sarajevskoj Moriæa buni . Tako su ovaj svijet napus tili i Omer i Merima. ivot i smrt (parado ksizam drag tradiciji) i dala im nov smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremena. momkovanja i neoskrvnjenosti. pjesma 211) pokazuje koliko su balade spoj indi vidualnog i tradicionalnog kolektivnog i da individulano izranja. Ovdje je prirodno (spontano) u liku nesretnog junaka i njegove prirodne odab ranice . a potrebno je da se o bnavlja mladim. U zagrobnom ivotu èeka ih vjeèna sreæa skupa. porodicu i dru tvo. predstavljaju historijsko sjeæanje. Balada o Moriæima u krugu varijanata povezuje sna no individuu. Ova bosanska balada. Stvarno na taj naèin to æe potvrditi njihovu nas ilnu smrt davljenjem. objavlje na u antologiji Stipe Botice (Biserno uresje. ovdje. str. Bili su najugle dniji predstavnici sarajevskog esnafa i domaæih janjièara. 262. sklad tradicionalnog i rel igijskog je poremeæen. jo su jedan krug pje sama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti i one govore o bolnim. u l iku majke. godine. po tradiciji i religiji onaj drugi svijet je istinski. simbolièno to æe ih u nekim varijantama spasiti. svom svojom ukupno æu dru tvo. kao i prozna predaja. Ako se i desi da je ljubav iza la iz svog prirodnog. od livade do d eneta i hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. lijepim i neobiènim stvorenjima. ovaj put pol se manifestira izvana. Takoðer. suvi e lijepim i dobrim za ovaj obièn i svijet. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. 1990. To karakteri e bo njaèku baladu. èuvara porodiènog statusa. i kao takvi se suprotstav ili brojnim ekonomskim i drugim nametima to su ih centralna vlast i njeni nosioci nametnuli u petoj i estoj deceniji 18. remeteæi ravnote u izmeðu individue i tradicije kojoj ona pripada. u kojoj djevojka sve kune po redu. histori jski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekovjeèe de talj poku aja spa avanja Moriæa. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku i. u njenoj najljep oj nevinosti i dobroti. da nikada ne ostare i uvijek budu prekrasni i mlad i. koja iz religije i tradicije crpi dru tveno i st varno. Kao primjer ove pojave mo e da poslu i pjesma Dva se draga na l ivadi ljube. èine rekonstrukciju povijesti. Prilazeæi baladi kao razlièitim varijantskim iskazima zapa amo da ona oslikava posebno individuu.al se nisu junaci morili. pjesme iz grupe Omer i Merima. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u i . Mladi i zaljubljeni nikada nisu u svojoj ljubavi protiv religije i njenih normi. j er. a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu po vijest kasnije i stvarno i simbolièno. Balade o rastavljenim dragim. u cvijetu djevoja tva. Sve saèuvane varijante zajedno (28 ) i fragmenti (9). Bo njaèke historijske balade su autentiène i znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. pamæenj em tvore. vijeka u Bosni. tr adicijskog i u la u individualni i hiroviti tok stvari. O ne to èine i kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima. I u ovoj grupi pjesama junaci i juna kinje djeluju u sklopu ukupne tradicije.

a pot vrðujuæi mitsko porijeklo vlastitog ishodi ta ona nosi jakost raðanja i smrti. padanje (naj?e??e na crnu zemlju ili zelenu travu) ili neustajanje. ali se u kontekstu postupaka demona . da pronalaze prolaze. stradanje nevinog zbog karakternih slabosti d rugih. ispijanje krvi ili jedenje srca .podrazumeva upravo to zna?enje. u narodno pamæenje. Za razliku od juna?kih pesama u kojima je smrt predvi?eni rizik i neminovni kraj manje ve?tog junaka. Optimizam u poruci ove balade.vot balade. U baladi o Moriæima u krugu njenih varijanata izrastao je lik majke. ne?enjeni momci i deca kao bi?a grani?nih uzrasnih i socijal nih funkcija. izla zeæi pred javnost kao moæna liènost porodice. Sam ?in smrti dovoljno je iskazan kao zavr?nica baladnih pesama. razlièiti pjevaèi i prenosioci uporno èuvali. moriji. U baladama su opisi smrti "ubla?en iji" nego u epici.borci. Krnjevi? Antolog ija narodnih balada: 85). Predstave masovnih smrti sre?u se u pesmama o epidemijama. Verkovi?. vi e od Hasanaginice i svih drugih balada. ili neizbe?nu kob kojom vi?e sile naru?avaju prirodni poredak i donose sm rt ljudima kojima jo? nije vreme za umiranje. koju su pjesnici. ve? i zbog sl o?enije prirode ?anra koji je otvoren za suptilnije prelive ljudskih ose?anja. (samo)ubistvo ubojnim predmetima mogu biti opisane kao radnje i bez dodatnog potvr?ivanja samo prestanka ?ivota. U baladama se re?e no u epskim pesmama opisuje sahrana. umre. predavanje du?e/razdeljivanje s du?om. 6). èuvao je individualni prenosilac . umori (pak je ?ur?a umorila.bo?anskom ?udu ili ? udesnim preplitanjem bilja nad grobovima. U mitolo?kim baladama naj?e??e ?rtve su neudate devojke. Ona titi sinove i poredak.). Sli?an popis "formula smrti" mogao bi da se napravi i za druge pesni?ke vrste i potom me?usobno uporede. U ovoj prilici ukazuje se na opise smrti na osnovu manj eg broja narodnih balada. ve?anjem. Prièa o suprotnim polovima u baladama mimezis je su tine ljudske egzistencije. postala heroina i tragièna liènost. ?umi. èuvale su sarajevske i druge porodice. koja je.okon?anje ?ivota pr edstavlja kaznu za u?injene grehe. prepuklo srce. U nekim mitolo?kim baladama se sre?u epske formule kada se opisuje smrt od ju da i (samo)vila (ustreli i sl. oni su junaci . Postoji nekoliko tipova formula u opisivanju smrti koje su zasnovane na razli?it im idejama: ispu?tanje. Sinovi imaju prirodnu funkciju. Tako se pribli ila Hasanaginici i s vojim sinovima. Smrt krivo nastradalih ili rastavljenih u pesmi mo?e da se produ?i prikazivanjem onostrane pravde . kakva i jeste pjesma o Moriæima u krugu varijana ta. uzimanje. vremena i prostora. (h)fat anje. èuvalo je nostalgièno bo njaèko dru tvo. mrtvim herojima. U drugim mitolo?kim baladama se ne opisuje sam ?in umiranja. Ovu baladu. kao i pesmama o vili koja zida grad od kostiju. Suprotni polovi balada u trenutku kada zatvore ivotni krug potvrðuju vlastitu jednakost u moæi da raðaju. i pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenu tku kada je stigao ferman o njhovom pomilovanju i kada su za njih jamèili brojni s tanovnici Sarajeva njena je snaga. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih bala da rezultirala je iz njihove sna ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristi ka izrazitih historijskih balada.grabljenje. . Relativno retk o se pojavljuju stihovi sa re?ima: po?inu (po?inu Jane ranjena. Smrti ut apanjem. Majka ima prirodnu i dru tvenu funkciju. U pesmama o e pidemijama isti?e se brzina i broj ?rtava. sukobljujuæi se sa èar ijom i predstavnicim tralne vlasti. ne samo zbog manje surovosti stvarnog umiranja. pogin u. vihoru i drugim demonima. Ona pokazuje da junac i balade moæno probijaju svijet u kome ive likovi jednostavnih narativnih prièanja. u baladama se smrt spaja sa sudbinom . koji su drugi pol balade.

opro?taj. smrt naj?e??e predstavlja i kraj si?ea. stih 140). ali se formuli o ispu?tanju du?e dodaje pridev koji odre?uje od nos narodnog peva?a i celog kolektiva prema njegovim nedelima: to izusti pasku d u?u pusti (Erlangenski rukopis. mitski ili magijski opravdava razvoj radnje. ona svatovima daje po kitu bosiljka. Prekost age u baladi Hasanaginica poja?ava emocionalni pritisak oterane ?ene. svetaca. Smrt kao spas predstavlja se u pesmama o velikom gre?niku koji je kudio devojke. umire i Mili? u svome domu. Njemu kroz kosti ni?e trava. U narodnim baladama to su u najve?em broju slu?ajeva ?ene. U varijantama pesme Smrt Omera i Merime o majci koja ?eni sina nevoljenom devojkom. poni?avao roditelje. U pesmi ?enidba Mili?a barj aktara ure?ena mlada se spusti na zemlju. bezdu?nost i pako st koja se?e do zlo?ina. narodni pesnik prikazuje prvo smrt mladi?a. na vilinskim mestima. Kletva kao na?in spre?avanja greha ili Bo?ja kazna za kr?enje osnovnih moralnih zakona ?esto je vezana za ?udo . (Koceva BF 1975. izgovaraju zabranjene re?i. zaru?nika i zaru?nice. ?esto se u ovim pesmama kao trenutak smrti kao spa . prestanak ljudskog postojanja. Smrt drage ili dragog ne mo?e da p re?ali osoba koja je izgubila predmet svoje ljubavi. U pesmi Zaru?nica Laze Radanovi?a mladu sti?e maj?ina kletva. pa du?icu pusti (Vuk II. prelazak ?ivih u svet mrtvih ili dolazak mrtvih preko granice u svet ?ivih). Krnjevi?: 101). U pesmama o nepomirljivom nastojanju majke i ?erke da sebi zadr?e svatovski dar dolazi do kobne sudbine u kojoj ?erka strada. te posle grube i nezasnovane zamerke. meso mu otpada od kostiju. mu?enje vilins kog izvora). no?u. ne primaju ga ni zemlja ni voda. Postoji bitna razlika izme?u mesta i z na?enja motiva smrti u pesmama u kojima postoje onostrana zbivanja (nemogu?nost da gre?nik umre.Povezivanje dve smrti proizilazi iz predstavljanja sudbinske vezanosti momka i d evojke. U mitol o?kim baladama ljudi izazivaju smrt kr?e?i neka magijska pravila: kre?u se u pro storu demona u zabranjeno vreme (npr. Smrt se gre?niku ukazuje kao spas od vi?egodi?njeg mu?enja u nemogu?nosti da se po?ine i stupi u svet mrtvih. razbijao crkve. zaru?niku ko?ul ju i posle opra?taja izdahne: To izusti. izre?ene pred decom . ispoved gre?n ika ili iskaz nevino stradalog. ljudska nepravda ili vi?e sile. ubijao ka lu?ere. ili dva brata. 89). Nehoti?na i namerna ljudska sagre?enja u odnosu prema drugima.da nije dobra majka. 343. trnje. Usmeni pesnik uvodi formulu kojom opisuje smrt uokviravaju?i je psiholo?kim detaljima prili?nim za konkretnu radnju i predstavljene likove. sudbine. neodgovaraju?i postupci prema samrtniku ili pokojniku. obljubljivao kume.?elju o na?inu sahrane.okamenjivanje. Sam preobra?aj gre?nika u ?ivotinjsko obli?je predstavlja metaf oru smrti.demona. Formula To izusti. Boga. dok u baladama i baladnim pesmama smrt donose sudbi na. 2: 50-62. pa i du?u pusti. pa i du?u pusti javlja se i u drugi m prilikama kada umiru?i ostavlja poruku . dovode do smrti nevinih i odve? osetljivih i posve?enih . stih 44. a potom i smrt voljene devojke: To izusti. a posle smrti LJeposave u gori. Kr?enje tabua izaziva kaznu vi?ih sila . Duka Senkovi? umre posle ispovesti starcu igumanu Duka o svojim te?kim gresima. Mrtva Mera crnoj zemlji pala ( Vuk I. Majka ne mo?e da izdr?i ?alost za ?erko m od koje je nasilno odvojena (od jada joj srce prepuknulo. 190). Hasanaginica umire: Bjelim licem u zemlju udrila Uput se je s du?om rastavila Od ?alosti gledaju?i sirote. mrtva pala na zemlji cu crnu. U baladnim pesmama o smrti nepravedno oklevetanih zaova njihovu pravednost potvr ?uje crkva koja se ?udesno pojavi na mestu pogibije. pretvaranje u jezero.) U narativnoj strukturi narodnih pesama u kojima se motiv smrti javlja samo u rea lnom svetu. U epici se radnja okon?ava s tradanjem junaka na megdanu. 7. postupke junaka i ishod narativnog toka. U motivaciji radnje peva? psiholo?ki. i sl. zavet i dr. nek i neljudski lik.

u praznini ~itao~eve du{e sretamo `alosno tugovawe Mili}a barjaktara za svojom nevjestom . Mili} prosi djevojku Qeposavu u Vidu 98 Vuka{ in Ba}ovi} Mari~i}a. Bajo Pivqann.qepoticom. natprirodnu qepotu posjeduju i Mili} barjaktar i lijepa nevjesta Qeposava. koja je preminula u planini . Crna zemqo. Oni su prepuni dara. ali su roda urokqiva. Po nekim nau~nicima ovo je na{a najlirskija epska pjesma. O~i su joj dva draga kamena Obrvice s mora pijavice Sred obraza rumena ru~ica Zubi su joj dva niza bisera Usta su joj kutija {e}era. Evo te tu`balice: ^arna goro. prije svega. pusti {irom grane Na~ini mi zaru~nici lada. koji za svoju dilber Fatimu ka`e: O~i su joj dvije zvijezde lice joj je jutro rumeno usne su joj ru~om u`dene. pjesma ima i svoju realnu istorijsku osnovu.Pjesma nad pjesmama. U duboko sjetnom tonu. poleta i `ivota. formulativnih. Wu Mili} izgovara i kao molbu i kao molitvu da u grobu bude {to lak{e wegovoj najdra`oj i nesre}noj nevjesti. a visoka stasa. krasna prijateqa.. Kukavico. rano je ne budi Neka s mirom u zemqi po~iva. a malo kasnije duboki rez u du{i svakog ~ovjeka jer dolaze kobni trenuci. Opisom djevoja~ke qepote i tu`balicom Mili}eve majke za sinom ova pjesma zaslu`uje posebnu pa`wu u na{oj cijeloj usmenoj i pisanoj kwi`evnoj ba{tini. folklo risti?kih i etnolingvisti?kih problema. Vukova epsko-lirska pjesma @enidba Mili}a barjaktara ima sva svojstva balade. Istorijske su. Da poku{amo objasniti: Naime. na kraju krajeva u mre. ispuwena jadom i porazom.na putu ka wegovom domu. Relevantnost zaklju?aka bila bi u jednom takvom istra?ivanju ve?a ukoliko bi se korpus tekstova pro?irio i na folklornu gra?u drugih naroda. Solomun u svojoj Pjesmi nad pjesmama daje pune slike djevoja~ke qepote sli~ne ovima. Mili} Vujadinovi}. Stojan Jankovi}. Pjesnik balade je u Qeposavi vidio nenadma{nu qepotu zbog koje umire i zbog koje ju je pratila zla kob. Iako je u osnovi motiv prastarog shvatawa o stradawu zbog neobi~ne qepote. Ovakav sjaj djevoja~ke qepote jedino mo`emo sresti kod Wego{a. li~nosti u pjesmi: Vuk Mandu{i}. ali gre?nik.sa odre?uje trenutak ostvarenja ne?eg nemogu?eg. ne budi joj stra{na. Mitska qepota mlade Qeposave u na{oj baladi izaziva u ~itaocu istinsko ~u ewe i divqewe. vidje}emo da }emo ovakve i sli~ne opise mo}i na}i kod Wego{a u Gorskom vijencu i u Bibliji . Kosa joj je kita ibri{ima. zar nije umjesno se pitati: Ima li u na{oj cjlokupnoj epici tu`nijih i lirski zapa`enijih i . {to }e biti fatalno i za jedno i za drugo. Tek ocrtani motivski krugovi i navedene formule u opisu smrti u narodnim baladam a upu?uju na sistemati?no ispitivanje ?anrovsko-poeti?kih. Wegovo jadikovawe je istovremeno i jedinstvena mu{ka tu`balica. Kada raspravqamo o baladai~nim komponentama. ne budi joj te{ka Vita jelo. Naime. a opisi smrti u baladama uporedili sa opisima u drugim ?anr ovima. Nave{}emodio pjesnikovog opisa wene qepote: Tanka struka.. Ako uporedimo neke pjesni~ke slike sa drugim usmenopisanim kw i`evnim djelom.

plemenitu majku koja ni kriva ni du`na zbog ustaqene grubosti i surovosti samoga vaspitawa u odre enom vremenu u muslimanskoj porodici. koji je oslu{kivao srpske tragedije sa svih strana i stvorio najqe{e baladi~ne stihove. . Malo je wih koje ne sadr`e baladi~ne tonove. tragi~ni zavr{etak./ Djevojku su sahranili otkuda se sunce ne ra a. Da li }e snaga wihove nere}ne qubavi spojiti wihove du{e u novom `ivotu /jer svaki po~etak ima svoj kraj. . jer je qubav najve}i dar {to nam ga Bog poklawa. bez snahe i bez sina. O ovoj izvanredno lijepoj baladi dosta je napisano i raspravqano u posledwa dva vijeka. Ropstvom Jankovi} Stojana. da joj snaha ide i da joj nosi hladne vode: Ne bi sina.Svjestan svoje nesre}e i i tuge zbog. Mili} predosje}a svoju skoru smrt i doziva staru majku ovim rije~ima: No starice. . sada ve}. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 99 Ve}e majka kuka od `alosti. . .qep{e iznijansiranih mjesta? Da bi. ni od sina glasa. . pravdu i qubav vjerova}e u to. Razlike postoje u samim motivima. . Kuka tu`na kako kukavica A prevr}e kako lastavica I kuka}e do su ena dana. na `alost. . U samom naslivu @alosna pjesnica plemenite Asanaginice naslu}uje se zla kob koja }e zadesiti mladu. da istori~nost ne zamuti imaginacijom. Znamo da je italijanski putopisac Alberto Fortis pjesmu objavio u svom putopisu Put u Dalmaciju i da je ova . Balada se time ne zavr{ava. mlado`ewu. Pokloniti je drugome nesebi~no. ili pak. . ona se nagovje{tava u najsve~anijem trenutku veseqa u ku}i Vida Mari~i}a. strukturi likova i kompoziciji pjesama. to je savr{enstvo. . Pjesnik kome je dato da ma{tom i talentom pretvori realnost u jezik simbola. Poslije iznenadne smrt nevjeste i mlado`ewe. zavr{ava pjesmu tu`balicom Mili}eve majke za sinom i snahom. Slijedi u`asna kukwava majke za sinom. To savr{enstvo dugujemo samom pjesniku. a svaki kraj se ostavqa na slobodu ~itaocu da sam procijeni/. U svojim jadima majci se pri~iwava da joj ide sin iz lova. . . . . Ispa{ta plemenita du{a koja na pravdi Boga strada od svoga mu`a Asan-age. Balada @enidba Mili}a barjaktara. . . kuda jarko smiruje se sunce. Ako se i mi danas unesemo malo boqe ~ini }e nam se kao da Isus Hristos pla~e iz utroba srpskih majki i da ga stalno prati Jeremijin pla~. . Imamo primjera gdje se jedna porodi~na nesre}a u pjesnikovoj ma{ti tako sna`no probudila i kompoziciono razvila do vrhunskih umjetni~kih dostignu}a. Ostaje da `ivi u tuzi i nesre}i do kraja `ivota kukaju}i kako kukavica. Ove emocije izviru iz one neugasive qepote. na kraju se slivaju na jednom mjestu. Ne bi snahe. . besmislenog trajawa u `ivotu. Ni duga~ku ni vrlo {iroku. ogromne izlive tuge. . tragedija bila upe~atqivija. Jer ti dugo bolovati ne}u. Majka ostaje sama. moja slatka majko! Brzo tr~i dvoru bijelome Pa mi steri mekanu postequ. Smrti majke Jugovi}a i Kosovkom djevojkom spada u najqep{a poetska ostvarewa u cjelokupnoj srpskoj epici Baladi~ne elemente }emo sresti o ogromnoj ve}ini na{ih pjesama. bez zamjenice i bez sunca svoga. Svi oni koji vjeruju u Boga. . . ponovo se javqa pjesma. ali potpuno druga~ija: /Naopako kolo povedo{e /@alosnu pjesmu zapjeva{e. da joj nosi lova svakojaka. . ni od snahe glasa. Najqep{i primjer za ovo je mlada Hasanaginica. zajedno sa Hasanaginicom.

za koga su ostavqeni prozori na dojkama. Strada zato {to je pravedna.`alosna pjesanca bila od tada do danas bila predmet ~e{}ih rasprava. `rtvena. po~iwu ~u ewem i rekli bismo zavr{avaju ~u ewem. moj brate. snaga joj je u mogu}em. neiskusna i nevina. O poznatoj pjesmi Starca Ra{ka Zidawe Skadra mnogo je pisano.. Ako bismo za~as pravili pore ewe ove . Baladi~ni tonovi su jaki i emocionalno sna`ni. Ni mnogostruka isku{ewa nijesu joj pomutila qubav prema ro enoj djeci. samo`rtvena. Tako e znamo da vu~e korijen iz davnih vremena. predodre ena je patrijarhalnim `ivotnim normama da bude izvr{ilac uloge koja joj je unaprijed namijewena. jer je qubav ja~a. Ona je neza{ti}ena. Nas je upravo taj nesre}ni motiv. Najpotresniji momenat u pjesmi je zahtjev mlade nevjeste da joj se ostavi prozor na o~ima kroz kojega }e pratiti svoga nejakog Jova: Bogom brate. Znamo da je ovo motiv o uzi ivawu qudske `rtve. I ovdje je Gojkovica. Bol i qubav prema djeci ja~i su od svega. Usput se je s du{om rastavila Od `alosti gledaju} sirota. koji su puni ~emera i jada. Weno dostojanstveno dr`awe i podno{ewe patwe zavr{ava se kona~nim krahom nevino stradalog srca ovim stihovima: Bijelim licem u zemqu udrila. Takva qubav je iskonska. Ona sve muke i poni`ewa Do`ivqava i pre`ivqava do jednog trenutka. Na jednoj strani su oholost i drskost Asan-age..samoubila~ka. Wena qubav prema svojoj djeci je stoi~ka. univerzalana i potresna. darivawe djece i napokon smrt. Kad }e mene Jova donositi I ka dvoru opet odnositi. Da ja gledam ka bijelu dvoru. Mlada Gojkovica je postala `rtva nevjernih jetrva i djevera i naj~estitija majka ~ije je mlijeko othranilo osirotjelog sina Jova. kako su neki navodili. velike sramote Gdi me {aqe od petoro dice! 100 Vuka{in Ba}ovi} Materinska tuga je intonirana u vi{e mahova. a na drugoj je strah od velike sramote: Da. a na drugoj we`no maj~insko osje}awe i uzvi{ena plemenitost majke Asanaginice. Ponovimo i ovdje te baladi~ne slike: Ostavi mi prozor na dojkama. a da je pro`et duhom poznatog starozavjetnog motiva. a kulminirala je u pozdravqawu sa malim u be{ici sinom. Qubav prema djeci je pobijedila sve i nametnula mno{tvo novih saznawa i istina o `ivotu. satkan na narodnom vjerovawu o odr`avwu temeqa grada. Upu}ivane su gre{ne osobine i stvaraocu i pjesmi zbog. a time i kolektivnu svijest samog naroda. Opet je rije~ o nesre}noj majci. u smrti od koje ne preza. Wena pravednost je progovorila kroz topla maj~inska osje}awa. Rade neimare! Ostavi mi prozor na o~ima. molbene rije~i imotskom kadiji da ponese dug pokriva~. ali je raznim putevima u{ao u na{u kwi`evnost. nevino stradaloj mladoj Gojkovici. moramo re}i da je motiv `rtvene qubavi prvenstve no biblijski motiv. Majku prosto lomi i rasta~e tuga za svojom djecom na jednoj strani. naveo da skrenemo pa`wu na lirske zamahe.Ona je uzidana u onaj temeq na kome }e mo}i da se odr`i grad. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 101 Kada do e moj nejaki Jovo Kada do e da podoji dojke. Isturi mi moje b'jele dojke. varvarskog ~ina. Pjesma je sva u qepoti i gradacijskom sjaju. bespomo}na. upravo zato {to se nalazi u ropskom polo`aju. posebno kada je u pitawu kompozicioni si`e pjesme. Baladi~ne slike u sjajnom pjesnikovom uzletu: zakliwawe brata sestrinskom qubavqu daje ne udaje. sli~no mladoj Hasanaginici. Istina.

nametawe djeci shvatawa i obaveze koje presudi roditeq na osnovu drugih vi ewa. . dubokim okovima kojih ne mo`e da se rije{i. Kulminacija tuge i bola izra`ena je stihovima: Spustite ga pred moje dvorove da ja jadna mrtvoga celivam. Wenu krivicu je pjesnik ubla`io poznatim stihovima: Tu se tuku do dve stare majke i prokliwu i staro i mlado ko rastavi i milo i drago. ali majka presu uje. a u ovoj su svi krivi.pjesme sa Hasanaginicom. odmah }emo se suo~iti sa suprotnostima eti~kih na~ela mladog Gojka. Ho}e sina da o`eni drugom djevojkom. a u drugoj pjesmi oholost i krajwa bezdu{nost Hasanage. I u ovom slu~aju stradaju nevini. koja je i od roda boqega i prepuna srebra i zlata. U Fortisovoj pjesmi je krivac iskqu~ivi Hasanaga. iskonska qubav kulminirala je u umirawu dvoje mladih. Zato je i postala `rtva . U osnovi balade je poznatu sukob koji se zasniva izme u sina i majke u samo poimawu `ivota. Ustaqeni porodi~ni kodeksi stvorili su zamr{ene ~vorove i neizbje`nu nesre}u. osim mlade Gojkovice. ve} je blago {to je srcu drago/. Vole se dvoje mladih. jer je majka gre{na. Uzalud su mlado`ewina upozorewa /Nije blago ni srebro ni zlato. koji vjeru nije htio da pogazi. Pjesma je sva u poetskom sjaju.kao Bo`ije jagwe Tipi~an primjer balade koja govori o porodi~nim nevoqama. je Smrt Omera i Merime.