BALADA Rijeè balada je latinskog porijekla srednjolatinsko; ballare-plesati; ital. balata ; provans.

balade- plesna pjesma; francuski ballade. Balada je kao anr, odnosno dio lirskonarativnog anra postoji I u pisanoj I u usmen oj knji evnosti. I u pisanoj I usmenoj knji evnosti balada je tokom stoljeæa oznaèavala razlièite anrove. Prouèavaoci su najèe æe isticali trostruke izra ajne osobenosti balade, lirsku, epsku I dr amsku.A baladu, ustvari, karakteri e naracija specifiènog izra aja I oblika, kojom je iskazan model ivota.

Izra aj jeste lirski, ali ne uvijek u smislu osjeæanja, veæ je to ne to neodreðeno, nagovi je teno, iz dubine èovjekove egzistencije. To je ono to je kao karakteristièno za balad u naveo Goethe- tajnovito. Lirsko-emotivno u baladi utièe na specifiènost naracije, potencirajuæi je ali I omeðujuæi je misterijom I nedoreèeno èu. Dakle, pripovjedaè, umjetni osti e tajnovitost u baladi, vlastitom sposobno èu da je prenese, rekreira iz tradicij e (kada je rijeè o usmenim baladama). Epska dimenzija u baladi je sporadièna-iskazuje se kroz kompoziciju da bi se izraz ila neka povjesna slika, èesto kao rezultat slabije kreacije. Dramsko u baladi je veoma, bitno utièe na stvaranje problema, njegov razvoj I uspo n. Balada se u usmenoj knji evnosti razlikuje od naroda do naroda. Sam termin balada uveo je u literaturu I nauku Englez Thomas Percy 1761. godine a usvojen je od kraja 19.vijeka.U baladama se èesto pjeva o sukobu iz kojeg proizi lazi njihova tu na I ponekad sumorna sadr ina.U mnogim od njih problem je samo naznaèe n, gotovo do nepostojanja. Odnosno uzrok sukoba je èesto toliko u pozadini da je I nevidljiv. Baladom dominiraju liènosti I njihova tiha tuga. Junaci balade su indi vidue iz tradicionalnog ivota I njihove su boli nekakao posebne jer nastaju iz ne razumijevanja na koje nailaze kod svojih najbli ih ili njihove okoline(sluèaj histor ijskih balada) Najljep e balade obraðuju sukob junaka koji proizilazi iz suprotnosti tradicionalnih I individualnih normi(Hasanaginica, Hasan-aga, Omer I Merima, Bi sernaza). Samo 14.godina nakon to je T.Percy uveo termin balada u knji evnost, u la je u svjets ku knji evnost bo njaèka balada o Hasanaginici. Ko je zabilje io ovu pjesmu jo uvijek je u nauci nepoznato, pa se ime njenog zapisivaèa zapravo samo nagaða. Pouzdano se zna da ju je talijanski opat, bilolog I putopisac Alberto Fortis predoèio u javnosti, jo 1774. godine u originalu I talijanskom prevodu, u prvom tomu svog èuvenog djela Viaggio in Dalmazia. Znatno prije Fortisa, u prvim decenijama 18. vijeka bo njaèke b alade I romance zabilje io je nepoznati zapisivaè Erlangenskog rukopisa.

Kao sakupljaè bo njaèkih usmenih baladnih pjesama s kraja 18. vijeka pojaviæe se jo jedan stranac, Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux, poznat kao dubrovaèki knji evnik Marko Brueroviæ. Boraveæi kao konzul u gradu velikog vezira, u Travniku, Bruereviæ je ispun io uputstva svojih pretpostavljenih- da dobro shvati duh stanovnika Bosne to najb olje potvrðuje njegova rukopisna zbirka koju èine usmene pjesme lirske I baladne, sa kupljene prete no meðu Bo njacima u Travniku I njegovoj okolini(Hvalila se Hasanaginic a, Osman-aga na kuli siða e I dr.) Treæi poznati sakupljaè bo njaèkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je Dubrovèanin Ðuro F riæ, katolièki sveæenik I pjesnik latinista. Pjesme koje je publikovao su u prevodu na latinskom sa po dva stiha u autentiènom jeziku. Znaèajno je da je Feriæ prvi sakupljaè usmenih pjesama Bo njaka koji sakupljenje pjesme navodi kao muslimanske.Feriæeve mus limanske pjesme se nalaze u cjelovitom I autentiènom obliku u saèuvanoj rukopisnoj z birci. S kraja 18. vijeka potièe I varijanta balade o smrti Omera I Merime, zabilje ena u B

rijeèi. na udvaranju. ROMANSE su pripovijedne pjesme novelistièke I vedre sadr ine. to zn aèi potisnuti individualne crte a preuzeti tradicionalne ali I znati obnoviti ono vjeèno mlado zbog èega tradicija uvijek ivi I ne gasi se. vuku prema vijeènom svijeta mla dosti. dakle. vjeridbi I zasnivanju braka dvoje mladih ljudi. velika I nagla osjeæanja. Oèekuje se sretan zavr etak jer su zbivanja od poèetka do kraja dopadljiva. Balade a I romance su ku nja ivota u tradiciji. I radnja bi u romansi mogla da ima tragièan zavr etak ali zaokret do kog a dolazi navodi do sretnog. Jer romansa je pripovijest o tradici onalnom ivotu I njegovom obnavljanju pa je sukob dvoje mladih ljudi trenutaèna borb a dvije prirodne sile prije ujedinjenja u jedno pred neèim to je starije od ljubavi . Nerazumijevanje dolazi iz tajne I nepoznavanja pojave drugaèijeg pona anja. U centru balada su individue u svom specifiènom I vremenu I prostoru u odnosu spra m veæeg I ireg vremena I prostora tradicije. onog koje ne razumije ind ividualno I lijepo. Ujediniti se znaèi nadvladati I sebe I druge I pronaèi ono zajednièko to ih spaja. Sretnom zavr etku prethodi povoljan splet okolnosti. bili pr oganjani na ovom svijeta da æe biti sretni na drugom svijeta a to je hurija I zalj ubljenih.ubukiæevom Po e kom zborniku iz 1798. u baladama je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. godine pod latinskim nazivom Divortium. varijante o braæi Moriæima kao I pjesme o smræu rastavljenim dragim. a u biti su vrlo znaèajne I dotièu ivot u tradiciji I dovode u pitanj e njen kontinuitet. misteriju I zlu kob. U romansama je naglasak na ljubavnom zapletu. ili vilinski svijeta.enskog. Vrlo èesto romansa pripovijeda o njihovoj razlièitosti. brze I velike odluke. I umjesto pesimizma zraèi optimizmom I nadom da æe dobra rijeè pobijediti. Rje enje u romansama je konvncionalno jer je èitav put takav. (divorti um-raskr èe). Postoji nada za dobre I zaljubljenje koji su patili. One su te koje alju u smrt tj. Rijeèi do kojih dolazi izmeðu njih su samo na oko povr in e I bez dubine. mu evljevog I junakovog koji karakteri u velike du sti. ali ni ta manje I ivotnog. p remda je osnovni sukob ljubavni I va an je za èitav tok radnje. zlo biti nadv ladano. U baladama raspoznajemo dva pola koji nikada nisu u harmoniji ili barem u privid noj harmoniji prouzrokuju sukob dva vremena I prostora u eg. Smrt. Ljepota I ljubav su èinioci koji mogu da izazovu tajnu. nada u bolji ivot . o ljubavi mlade djevojke ili mladog junak a koji se nalaze u procjepu u odnosu na ono to od njih zahtijeva pona anje po tradi cionalnim normama. Stil tradicije one ive koja nastavlja da crpi teme I motive unutar sebe same bazi rajuæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost I èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje odredili su definitivno ono to se danas . odnosno nije na isti naèin kazivana.Bez njih nema ivota! Balade I romance usmene knji evnosti se prenose usmenim putem I nikada niti jedna pjesma tako prenesena nije ista. ako se veæ na njega ukazalo. I onog znatno ireg mu kog. jedna vrsta prolaska kroz ivot. Sukob je u brisanju individualnog nasu prot tradicionalnom I prvobitnom. a to je ivot u tradiciji I potreba za jedinstvom. na zgodi.sve to obez bjeðuje dostojnost za ulazak u historiju I sjeæanje. Radi se dakle o svakodnevnom ivotu odabrano g mladog para iz tradicionalnog dru tva. Jer tako treba da bude ako tr adicija postoji. Zato pjesme u koje su ukljuèeni I tipovi varijanata o Hasan-agi I njegovoj ljubi ili kako smo mi kazali I taènije pjesme njima sliène . Problemi su slièni onim u baladama. Tako tradicija iz religije crpi snagu za ivot. nisu iskazane na isti naèin. brze akcije. ljepote I savr enstva. Zbog toga se oni u romansama vrlo èe sto I verbalno sukobljavaju. Zbog ozbil jnosti problema tradicijske prirode moglo bi se skrenuti u tragiku ali postoji k onvencija koja diktira dogaðajima I sam kraj. a to je ljubav I mladost koje su potrebne ne samo njima nego I svijeta oko njih. ivot izvan doma aja uskog. o njihovi m pripadanjima razlièitim polovima u tradiciji.

Tu su temelji porodice. prièama I uopæe u usmenoj knji evnosti su junaci. mada svakida nji. To odreðuje baladu kao anr . mu . U tom je su tina balad e. Meðutim pote koæa nastaje a tradicija je to dobro primijetila kada se ti sjajni epski junaci prebace u svakida nji ivot. le i dobrobit zajednice I njenih vrijednosti. Njeni junaci nisu obièni ljudi nego imaju kraljevsko ili bo ansko porijeklo I pr ema tome ne kreæu se u obiènom vremenu I prostoru shvatljivom prosjeènom èovjeku. daleko od bitaka s l jutim neprijateljima. tj. a naroèito balade prièaju o junakovom hvatanju u ko tac sa d rugim vremenom I prostorom. u odaje I kada se nasuprot njima naðu one ene koje olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se odvi a u u em vremenu I prostoru. A . Kad se o eni Hasan-aga Tu je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi pol. Naime to nisu prvenstveno pjesme o enama nego pje sme o junacima.iz toga proizilaze njene sumornosti I ilavost. Balade I romanse kroz poruke nose ostatke iz prvobitnog ureðenja svijeta. tj. zasnovan na brzim I pl ahovitim reakcijama. nosioca takvog ivota sto ji nasuprot polu junaka. Oni su ti koji trebaju biti model po prirodnom odabiru I stoga i h je dru tvo kao takve prihvatilo. Balade p jevaju o junakovoj nemoæi da u svakom trenutku bude model za sebe I druge I da se pona a po pravilima tradicije. sokaka. Pjesme. Tu le i kljuè razumijevanja balade alosna pjesanca plemenite Hasanaginice I mnogih drugih balada: etao se aga Hasanaga. u granice èardaka. supruga I sestara. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice pomoæu njih obja njavaju svije ta oko sebe I preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije I prvih vjerova nja. djever.u nauci naziva poetika usmene knji evnosti. pa èak I gledanje kroz prozor. avlije. Njegova nemoæ takoðe da shvati enu ne kao slabo biæe veæ kao jaku liènost sa voljom kao t e njegova. obièan svijeta se u njima ogleda I iz njih crpi snagu za svoj dalji opstan ak. porodici iz koj e je do la. junak-model ireg vremena I prostora dolaz i u dileme vezane za njegovo postojanje. . Balade I romanse pjevaju prete no ene I one ensko viðenje junaka. Nosioci tradicionalnih vrijednosti u pjesmama. ona razmi lja o svojoj porodici. Te vrijednosti koje su odredile usmen u knji evnost izviru iz ivota a njeni nosioci stvaraoci I prenosioci nose ih u sebi . A u centru su tih drama koje su najsna niji poticaji baladnih iskaza. Njihov o je vrijeme grandiozno I zadire do poèetka stvaranja tradicije I zbog toga oni su mudri I sposobni da vode I savjetuju ostale. pogubnim za enski svijeta. To su saasvim obièni poslovi jedne ene èiji ivot se prije svega odvija u kuæi: v z. a misleæi da mo e vladati mje ajuæi dvije razlièite norme I vrijednosti. ni ta manje znaèajan za tradi ciju. enski I nj egovu vrijednost. gdje je on prikazan kao modeljunak. koja je podreðena tradicionalnom dru tvu I vlastitim odnosima I on bi tre bao stoga da prizna da su poslovi koje ona radi kao I brige koje je prate isto t oliko va ni jer ona kroz njih stvara I u njih utkiva svoju sudbinu kao I sudbinu b li njih. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijet a èardaka I sokaka I da ne nameæe svoj iroki historijski vrijeme I prostor. odr avanje reda u kuæi. elja I radosti odreðene na rodonosne grupe. o sreæi koju je stekla ili o drami koju nasluèuje. Oni su sto eri tradicije I obja njavaju njeno postojanje. Zato pro blem nastaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice I prestane joj nametati svoj u volju koja izvire iz drugog ivota I drugih prilika koje ne poznaju kompromis. enskim. predosjeæaji. Nasuprot njima I njihovim dru tvenim I praktiènim normama k oje se zasnivaju na drugim shvatanjima. dak le onoga kako bi trebalo da bude. U ravnote i junakovog vremena I prostora s jedne strane I enskog. vjerenik. Pol majki. kao jedan od glavnih oslonaca. Pjesme kao to su balade I romanse pjevaju o te koæam a I nastojanjima junaka da odr e svoj status u svakida njem ivotu I o njihovim napori ma da se odr e u onom za to su preodreðeni. od borbi za vlast I junakovog kodeksa èasti u znaèajnim histor ijskim trenucima. junak u baladi je problem sam za sebe I za druge. Njihove prirodne vrijednosti bivaju pol juljane jer u pitanju je njegov naèin shvatanja I poimanja. Uz sve to u njoj se bude razlièita osjeæanja. Razlièito od junaka kakvog sreæemo u epskim pjesmama. brat. njen svijeta I junake u njoj. Oni su njen mod el. One su odraz strahova. eninog s dru ge. tkanje.

zaboravljaju svoju ulogu m irnog oslonca na tradicionalne norme I plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu str anu. I ljube. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim I razornijim od prirode kojom treba da vlada. lièi na jednog drugog junaka. èije je I srce ranjeno. u drugi prirodni tok nesputavanih strasti koje ne i èezavaju nip red èim u njegov om ranjenom biæu. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi I od njega oèekuje. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no na svoj plahovit naèin I ne razumijevajuæi ga elio je. Sam poèetak pjesme: ta bijeli u gori zelenoj? Al su sn-jezi al su labudovi? Da su sn-jeziveæ bi okopnili. mogao da shvati svoju ljubu kao enu-liènost I kao sebi ravnu. ena je ta koja treba da miri. nju. svoj pro blem. njegovo uklapanje u procesu poticanja vremena. Ranjeni Hasan-aga u atoru. prirodom junaka-ratnika I supruga I oca to je alegorija j unakove povezanosti sa prirodom. A li I ona mo e biti ranjena I svojoj ranjenoj individualnosti preæi okvire koje joj j e tradicija nametnula. ranjen u atoru I tradicionalno dru tvo majke. biti spremna na izmirenjei kompromis da bi Hasaan-aga. Nisu sn-jezi. I tada nastaje problem. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. labudovi veæ bi poletjeli. koji ne iskazuje I skriva svoju stvarnu ranu. Takve su junakinje u pjesmama San usnila Hasanaginica I etao se aga Hasan-aga I u nekim drugim u kojima one. isto ranjenog I isto vrlo ljutog na dru ge to su dirnuli u njegovo bo ansko porijeklo. prisiliti da prihvati njegovu vlast I okvire njegovog vremena I prostora. On nije tjeran vlastitim emocijama I stanjem koje su prouzrokovale gorke rane. sestre. da tradicijski moral. prirodnog. Njegova rana je kako da spoji prirodno I ve liko sa onim dru tvenim. jer pjesma ka e: Da su sn-jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. a onda djelom podstaknuti druge da djeluju onako kako je tradicija veæ odredila ono najbolje za sve njih I za ivot same tradicije. u najljep oj baladi alosna pjesanca plemenite Hasanaginice je pokretaè ra dnje iz èijeg poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. Nije sluèajno to je iskazan nakon opisa njegovih rana. On je postao problem jer je h tio ratnièki I junaèki da potèini sve. a pred junacima su veæi zadaci.enina je uloga u tradicionalnom dru tvu opstale tradicionalne norme. Ahila. Stid plemenite Hasanaginice je njena priroda. ta ko da on nosi ranu na sebi I u sebi. junak postaje plahovit I ubija majku premda nije smio t o uèiniti jer su njoj dovoljna kazna da je tjera iz doma I rijeèi koje joj upuæuje. Dva svijeta su sta vljenja uporedo u dva paralelna stiha. nego ator age Hasan-age. Junak koji se vraæa iz rata I koji ka njava majku to se oglu ila o njegovu rijeè kako da postupi prema mladoj eni. savoju su prugu koja ga nije posjetila u gori a koju je tako arko oèekivao potèiniti. pa I ono to ne shvata. Tako je Hasan aga postao problem za sebe I svoju okolinu. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga. u svojoj individualnosti. svijeta prirode u kome se nalazi H asan-aga. drama nekada fatalnih razmjera u njegovom sukobljavanju sa junakom I drugima iz okoline. u svom ranjenom s rcu nosi toliku bol I razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog roðenog . To su. plahovitog. Mogli bismo reæi da ju je htio podvesti pod svoje norme I vrijednosti junaka ratnika. Ti ina Hasan aginice I njena rijeè koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih I to je razlog to ne postoji niko ko æe nadvladat i situaciju I znati rijeèju. nit su labudovi.

Banjaluko. ivot I smrt I dal ai m novi smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremen a. I u ovoj gru pi pjesama junaci I junakinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. A bilo je prirodno. Ovdje je prirodno u liku nesretnog junaka I njegove prirodne odabranice. u kojoj djevojka kune sve po redu. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijeta. od livade do d eneta I hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. to je znak da je ljubav iza la iz svog prirodnog. Ako se to I desi. Tako su ovaj svijeta na pustili Omer I Merima. Ljubav se obièno povezuje sa religijom I mladi zaljubljeni su u bliskoj vezi da na dnaravnim.djeteta. u liku majke. O va hercegovaèka balada. kao to je balada Omer I Merima. stran kao to je I njemu strana nje na ljepota. voljeli se a rastav i e ih. a tradicija je povezala mladost I smrt . tradicijskog I u la u individualni I hiroviti tok stvari. U ovoj posljednjoj pjesmi junakinja pokazuje stalo enost I iskustvo ge neracija I njihovih sudbina. hurijama koje su joj ravne. lijepim. Tak o pjesma Kolo igra na sred Sarajeva govori o nadnaravnoj. . Bo njaèke historijske balade su autentiène I znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. Sunèe va unuka. tragiènim sukobima u porodici I razdvajaju dvoje ljudi koji se vo le I koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. Ovaj svijeta je za nju kako to tradicija osjeæa. I neobiènim stvorenjima. O ne to èine I kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima: Sunce zaðe a mjesec izaðe. po normama tradicije da ne reaguje tako plahovito. U zagrobonom ivotu ih èeka vjeèna sreæa jer po tradici ji I religiji onaj drugi svijet je istinski a potrebno je da se obnavlja mladim. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. Tradicija I priroda su htjele da odabrani umru mladi I ostanu vjeèno m ladi. a nemjerljivo doprinose vel ikom skupinom varijanata I usmene predaje o pogubljenju braæe Moriæa I sarajevskoj Mo riæa buni . ovaj put pol se manifestira izvan. suvi e lijepim I dobrim za ovaj obièan svijeta. onozemaljskoj ljepoti djevojke Fate kojoj je sudbinom odreðeno da ode rano na onaj svijeta kako bi ga os vje ila I sama bila sretnija u njemu sa odabranim ljepoticama toga svijeta. èuvara porodiènog statusa koja iz religije I tradi cije crpi dru tveni I stvarno. momkovanja I neoskrvljenosti. Ona ga zaustavlja da oduzme ivot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: I dosad su kade opravljane Al se nisu junaci morili. Takvu pjesmu pronalazimo u zbirci STIPE BO TICEA-Dva se draga na livadi ljube(Biserno uresje). Balade o rastavljenim dragim. jo su jedan krug pjesama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti I one govore o bolnim. ali prirodni t ok stvari je na njihovoj strain. velika alosti. njegov im miljenicama. I na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. do neprirodnog. Trebalo je da ona kao sve ene iz tradicije na eg podneblja reaguje kao sestra u jednoj od najranije zabilje enih pjesama u ovom izboruVino pije aga( H)Asan-aga. ali nikada u svojoj ljubavi nisu protiv religije I njenih normi. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku I prema tome u njenoj najljep oj nevinosti I dobroti. Ona smiruje brata u njegovom plahovitom postupku pr ema supruzi ali I prema samom sebi. saèuvana u hrvatskoj sredini pokazuje da su baladne pjesme s poj individualnog I tradicionalno-kolektivnog I da individualno izranja remeteæi r avnote u izmeðu individue I tradicije kojoj ona pripada. da nikada neo stare I uvijek budu prekrasni I mladi to I jeste simbol tradicij e. u cvijetu djevoja tva.

Za pisce umjetnièke knji evnosti imitacija prolazi kroz njihove vlastit e stavove i mi ljenja i to gledanje datira jo od Aristotela. kao i civilizacijski nivo ostvaren uticajem date religije bitn o odredio do nivoa anra. konfesionalnu ili nacionalnu grupu. Ovaj tekst baziran je na analizi primjera bo nj aèkih balada. dopiru do individua. i individua u porodici koja mu daje poticaj za pjesmu utièu na ono to on konaèno ispjeva ili saopæi. razlièiti pjevaèi I prenosioci uporno èuvali. Stoga si im za stupnici centralne vlasti I dosudili brzu smrt davljenjem. uvijek na specifièan naèin. vijeka u Bosni. tih regulatora vlastitih liènosti. Dru tvo. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u ivot balade. historijski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekoveèe detalj poku aja spasavanja Moriæa. koji im pru aju glavnu inspiraciju. Pisci umjetnièke knji evno sti u sebi nalaze uzor za svijet koji predstavljaju. Njihova specifiènost je odreðena prije svega naèinom nastanka i naèinom preno enja. kroz porodi cu i dru tvo. etnièku. U ovom tekstu odabrali smo pjesme koje nose bitna obilje ja svojih prenosilaca i pokretaèa i svaka ko je zanimljivo da su te pjesme upravo anrovski najdotjeranije. najznaèajnije grupe baladnih pjesama Bo njaka. po kome su. Takoðer. Sve nas ovo uvodi u t eoriju ove vrste. odreðenu plemensk u. religijom . Prenosioci prenose usmene pjesme po principu imitacije predstavlja nja svijeta. Usmene pjesme dio su tradicijskog naslijeða i spadaju u one produkte duhovnog stva ranja koje je karakterisalo kroz stoljeæa. Pjesme koje smo od abrali kao primjere lirskonarativnih pjesama o kojima æemo ovdje govoriti. Optimizam u poruci ove bal ade I pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenutku kada je stigao ferman o nji hovim pomilovanju I kada su za njih jamèili brojni stanovnici Sarajeva njena je sn aga koju su pjesnici. èine rekonstrukciju povijesti a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu povijest kasnije I stvarno I simbolièno. Preno sioci i sustvaraoci usmenih pjesama razlikuju se od stvaralaca umjetnièke ili pisa ne knji evnosti. a dovod eæi ih u vezu s pojedincem. i pjevaè prenosilac k ao individua. To su balade. Ta teorija nam omoguæuje da uoèimo sljedeæe: izvanrednoj kreaciji odgovaraju s druge s trane jasno odreðeni stvaraoci prenosioci usmenih pjesama: individue. pjesme koje æemo predstaviti kao primjere uzore nose obilje ja svojih bitni h prenosilaca i pokretaèa a uz to su anrovski najdotjeranije.Braæa Moriæi su pogubljeni u sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757.* Bo njaci imaju veoma razvijenu usmenu tradiciju i usmena lirskonarativna poezija. on je u ovoj vrsti pjesam a èesto slobodniji od pjevaèa stvaraoca u epskoj pjesmi. Stvaralac prenosilac usmene pjesme rekreira ili ponovo stvara po sj eæanju ono to je èuo da se pjeva ili kazuje. godine. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih balada rezultirala je iz njihove s na ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristika izrazitih historijskih bala da. Porodica kao inspiracija pj evaèima je kategorija koja po tuje norme tradicije. talentovani pojedinci povezani s porodicom i dru tvom. nominirane kao usmene pjesme. kakva I jeste pjesma o Moriæima u krugu varijanata. kao i lirika i epika. sna no karakteri e njihovu duhovnu kulturu.bo njaèka zajednica is . predstavljaju his torijsko sjeæanje. Sve saèuvane varijante zajedno I fragmenti kao I prozna predaja. porodicom i dru tvom kao sredinama u kojima su na le svoje osnovne poticaje predstavljaju najljep e i najtu nije usmene pjesme. u narodno pamæenje. gotovo svugdje u svij etu. pamæenjem tvore. ira zajednica. Stvarno na taj naèin to èe potvrditi njihovu nasilnu smrt davljenjem. Pjevaèi stvaraoci prenosioci balada kao individue probijaju se kroz iru zajednicu kojoj pripadaju. danas. te do onih koj e ih inspiri u. I kao takvi su se suprotstavili brojnim ekonomskim I drugim nametima to su ih centralna vlast I nj eni nosioci nametnuli u petoj I estoj deceniji 18. Kao pojedinac. Bili su najugledniji predstavnici sarajevskog esnafa I domaæih janjièara. Jednostavnije kazano. Imajuæi u vidu da govorimo o bo njaèkoj usmenoj tradiciji moramo pretpostaviti da je upravo opæi nivo ku lture koji odreðuje prisustvo pismenosti ne samo u datom trenutku bilje enja tradici je veæ i od ranije. bez rezerve. simbolièno to èe ih u nekim varijantama sp asiti. Balade kao i romanse i druge njima sliène narativne pjesme koje pripadaju krugu us menih tradicionalnih pjesama nisu uvijek do kraja anrovski odreðene.

a uzrok sukoba kao jedna od bitnih oznaka balade èesto je toliko umotan u tajnovito ili toliko u pozadini da je i nevidljiv. epsku i dramsku osobenost. 3. pru aju izvanredne umjetnièke do ivljaje i pouke o putu k oji je pro ao jedan mali balkanski narod. uvjetno reèeno. U baladi postoji domi nantan lirski izra aj. Balada o Moriæima i jo neke druge historijske balade. a usvojen je. Primjeri odabrani kao reprezentanti ovih grupa ukazuju istovremeno na bitne ozna ke balade kao vrste.posti e stabilan odnos prema tradiciji. Epsko u citi ranom smislu imitacije predstavljanja svijeta (mimezis) u baladi vi e je prisutno u kompoziciji i prenosioci balada pose u za epskim shemama najèe æe kada ele da iska u nek povijesne slike. veoma p ostojana i tradicija nastavlja da igra svoju ulogu. junaka i junakinja u baladama koje su nam pjevaèi i pjevaèice prenijeli. Taj smisao za tajnovitost individualna je oznaka prenosioca tradicio nalne balade i tu je veliki raspon udjela talentovanih prenosilaca. Baladu zapravo kara kteri e naracija specifiènog izra aja i oblika. to jeste njeno prisustvo j e bilo vidljivo i nevidljivo Duhovna kultura je svjedoèanstvo o vrijednostima. U sluèaju kada govorimo o bo njaèkoj porodici koja je edu kovana. bo njaèka ba lada o Hasanaginici ulazi u svjetsku knji evnost. kada odnos prema religiji po staje distanciran. gotovo do nepostojanja. Balade o nasilno rastavljenim dragim ili Smrt Omera i Merime u krugu varijana ta. da rekreira iz tradicije. U tome je znaèaj duhovne kultu re koja ostavlja poruke. unosi i vlastiti odnos prema naslijeðenom. o njenoj pro losti i njenoj buduænosti. primjeri koje p redstavljamo pokazuju balade u kojima dominiraju liènosti i njihova tiha tuga. alosna pjesanca plemenite Hasanaginice i pjesme koje su njoj blizu. o razvojnom putu i duhovnog i ma terijalnog ivota jedne narodnosne grupe.amskom religijom . To su: 1. a dogaðaji. Problem koji se u baladi tretira samo je naznaèen. Tokom stoljeæa oznaèavala je razlièite anrove. Balada u usmeno j knji evnosti razlikuje se od naroda do naroda. Pri tome ne treba zan emariti transformacije tradicije i varijacije odnosa pojedinca prema religiji. veæ je to ne to neodreðeno. transformi e. Jun . Mo emo kazati da je tom naracijom iskaza no isku avanje modela ivota kroz primjere koji se fokusiraju. Dramsko u smislu stvaranja konflikta meðu individuama u baladi veom a je bitno. nagov ije teno. Samo èetrnaest godina nakon to je Percy uveo termin balada u knji evnost. vijek a. ali ne uvijek u smislu osjeæanja. a pojedinca vezuje za s ebe kroz edukovanu porodicu. odnosno razlièite forme baladnog anra. porodicu i dru tvo izrazito prepoznajemo u nekoliko krugova najpo znatijih bo njaèkih balada. Balada kao dio lirskonarativnog anra postoji i u pisanoj i u usmenoj knji evnosti. zbivanja u centru. Tradicija i religija èvrsto pove zane utièu na identitet i odreðuju ga kroz dugi povijesni tok. svijest o tradiciji i religiji mo e biti. a nagovje tavaju i onaj kojim kreæe. Upravo u odabranim primjerima zapa amo teoretske probleme bal ade. Putanja bo njaèkih pjevaèa stvaralaca. na njegov razvoj i uspon. povijesne i intimne putanje bo njaèkih porodica i bo njaèkog dru tv koje su ovi pjevaèi opjevali. To je ono tajnovito to je kao karakterist ièno za baladu naveo Goethe. mislimo na porodicu koja je èvrsto povezana i pridr ava se tradicionalnih no rmi pona anja i ivljenja koliko i islamskih propisa. Sam termin balada u literaturu i nauku uveo je Englez Thomas Percy 1761. I onda kada se tradicija znaèajno mijenja. Ali dogaða se i da je vidna epska dimenzija u baladi kod slabiji h prenosilaca. iz dubine èovjekove egzistencije. Bo njaèku individuu. godine. od kraja 19. Na taj naèin prenosilac usmenih ba lada sposobno æu da prenese. 2. Pro vaoci su najèe æe isticali njen lirsku. utièe na stvaranje problema. Mada je u teoriji balade prisutno mi ljen je da su baladne liènosti u pozadini. Drugim rijeèima mo emo kazati da je religija u odreðenim sred inama i odreðenim periodima bila vidljiva i nevidljiva. Lirsko emotivno u baladi utièe na jezgrovitost naracije ali je istovremeno omeðuje misterijom i nedoreèeno æu.

ratuje po razlièitim boji tima i lijeèi se. Balade su odraz s trahova. I naravno: nerazumijevanje dolazi iz tajne i nepoznavanja poja ve drugaèijeg pona anja. Islam kao religija i direktno i indirektno. Tako poetsko znaèi i bo ansko. to oni Bilo da je rijeè o tzv. Nasuprot enama i njihovim dru tvenim i praktiènim normama . ili toliko izuzetni. oèeve. Njegove prirodne vrijednosti bivaju poljuljane jer u pitan ju je njegov naèin shvatanja i poimanja. Omer i Merima. dakle onoga kakav bi trebalo da bude. one ive koja nastavlja da crpi teme i motive unutar sebe same. elja i radosti odreðene narodnosne grupe. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice (ovdje se opet pojavljuje bitan ut icaj individue) pomoæu njih obja njavaju svijet oko sebe. koje je rezultat duha odreðenog etnosa. na jzad. Kada na takav naèin prihvatimo bala de i kada ih tako èitamo onda mo emo kroz njihove poruke da naslutimo ostatke èak i pr vobitnog ureðenja svijeta. Vrijednosti koje odreðuju usmenu knji evnos t izviru iz ivota. Primjere pjesama koje smo odabrali za ovu priliku odabrali smo iz razloga svjedoèe o varijantama. a varijante su dokaz njihove usmenosti. toliko drugaèiji od svih o stalih nekakvom svojom unutra njom ljepotom i snagom da za njih i nije ovaj obièni iv ot. to je takoðer u osnovi mita. Tako su se rodile mnoge balade. Ovo sve kazano vodi nas u stil tradicije. stvaraoci i prenosioci nose ih u sebi. varijantama o Jasan-agi i njegovoj ljubi. iskazana kroz magiènu rijeè.aci balade su individue iz tradicionalnog ivota i njihove su boli nekako posebne jer nastaju iz nerazumijevanja na koje nailaze kod najbli ih ili kod njihove okoli ne (sluèaj posebno karakteristièan za bo njaèke historijske balade). ne tako rijetko. Bisernaza). stvaralo je predispozicije za ljepotu koja je b ila prostor ali i vrijeme za ljubav. odnosno pjesmama njima sliènim. sokaka. svaki iskaz pjesme je razlièit odnosno drugaèiji. i reakcije su tako plahovite da bivaju pogubn . Ovo su oni segmenti poruka balada koji svjedoèe o povezanosti tradicije i religije u t radicionalnom dru tvu u kome su povezane individua. Tako junaci balada pripadaju vremen u i prostoru koje zadire do poèetaka stvaranja tradicije i zbog toga su oni èesto mu dri. To dugo povijesno doba ratovanja donosilo je mnogo tuge i boli. preko duhovne i materijalne kulture. U mnogim od ovih balada istaknuta je nada za dobre i zaljubljene. kao i pjesmama o smræu rastavljenim drag im. koje vi e olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se vija u u em vremenu i prostoru. koja je. on tada iz puno razloga drugaèije razmi lja i osjeæa. onog koje ne razumije individualno i lij epo. od te kih rana u atoru. junak-model ireg vremena i prostora do lazi u dileme vezane za njegovo postojanje. balade bo njaèke sredine. novim vremenom i prostorom. u odaje. Materijalno bogatstvo. To poja njava i tendenciju varijanata. dolazili su promijenjeni. o varijantama o braæi Moriæima. za njih je ostao otvoren put sreæe na drugom svijetu. njen model. daleko od porodice. koji su bili proganjani na ovom svijetu. Tako se i dogaða da su nosioci tradicionalnih vrijednosti u usmenim baladama kao i u os talim vrstama usmene knji evnosti junaci. porodica i dru tvo i u kojima Tr adicija iz religije crpi snagu za ivot i umjesto pesimizma zraèi optimizmom i nadom da æe dobra rijeè pobijediti a zlo biti nadvladano. koje se zasnivaju na drugim shvatanjima. bazira juæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost i èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje. supruga i sestara nosilaca takvog ivota stoji nasuprot polu junaka. unosio je posebnosti u usmenu baladu na eg prostora. Naravno. Kada su se vraæali. a njeni nosioci. i preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije i prvih vjerovanja. Hasan-aga. njeni junaci su sto eri tradicije. ili vilinskom svijetu. Rastavljalo je one koji su se voljeli. To se zapravo dogaða kada junak-model npr. Premda je dosta ra ireno mi ljenje da usmena knji evnost insistira na dogaðanju. u svijetu hurija i zaljubljenih. ona je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. Najljep e balade obrað ju sukob u junacima proiza ao iz suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica. ali sada i podstaknut drugim brojnim mome ntima. ivot izvan doma aja uskog. odvodilo u nepoznatim pravcima mu eve. avlije. znaèila raðan je i ponovno raðanje. u granice èardaka. sposobni da vode i savjetuju. Ovdje je i odnos prema smrti specifièan. Hasan-aga dugo biva odsutan iz kuæe. zbivanju. na da u bolji ivot. Pol majki. i ka da se nasuprot njima naðu ene. koji su p atili. braæu. Tradicija i jeste primijetila da nastaju te koæe u sluèajevima kada se sjajni epsk i junaci prebace u svakida nji ivot.

prisiliti da prihvati njegovu vlast i okvire njego vog vremena i prostora. tj. le i dobrobit zajednice i njenih vrijednosti. Balade pjev aju prete no ene i one u njih unose vlastito kreativno. Zato prob lem nestaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice i prestane joj nametati svoju induvidualnu volju koja izvire iz drugaèijeg ivota i drugaèijih prilika koje ne pozn aju onaj nevjerovatni. / Tu opet ukazujemo na primjere iz osobnog posmatranja dvije po rodice mladih supru nika u toku 1992. Na a Hasanaginica kao liènost i njen suprug Hasan-aga kao l iènost i primjeri supru nika koje je promatrao prvi koautor tokom posljednjih deset godina omoguæuju nam upravo komparacijom da saznamo kako je to funkcionisalo bo njaèko dru tvo preko individue i porodice. od borbi za vlast i junakovo g kodeksa èasti u znaèajnim historijskim trenucima. Tu su t emelji porodice. Veæ sam poèetak pjesme. porodicom i dru tvom u na e vrijeme. samo tradiciji poznati kompromis koji sve us klaðuje. tek sada nije mogao d a ga razumije. individuu i dru tvo oslikane u ba ladama sa porodicom. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pj esance i mnogih drugih balada u kojima je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi po l. i iz toga p roizlaze njene . ali u trenutku kada se nalazi izvan porodic e iz njegovog poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. njihov oj stvarnosti nego i sa individuom. Svakako je zanimljivo da mo emo porediti porodicu. u tom svom novom stanju. s jedne stra ne. fascinirajuæi. Eto tako je Hasan-aga postao problem za sebe i za svoju okolinu. svoju suprugu koja ga nije posjetila u gori a koju j e on tako arko oèekivao potèiniti. do danas/. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijetu èardaka i sokaka i da ne nameæe svoje iroko historijsko vrij eme i prostor. mada svakida njim. ni ta manje znaèajnim za tradiciju. U centru tih baladnih drama. kao i njegovu nemoæ da prizna da su poslovi ko je ona radi kao i brige koje je prate isto toliko va ni jer ona kroz njih stvara i u njih utkiva svoju sudbinu kao i sudbinu bli njih. kao jedan od njenih glavnih oslonaca. a inaèe plahovit. /Kulturno. Primjeri pokazuju da su ne samo junaci ogledalo stvarnih zbiva nja veæ su to i situacije koje se ostvaruju njihovim djelovanjem. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi i od njeg oèekuje. koja je podreðena tradicionalnom dru tv u i vlastitom odnosu prema drugima. U tome je su tina balade. i enskog. On nije gonjen vlastitim emocijama. one su ensko viðenj e junaka. Mogli bismo kazati da ju je htio podvesti pod norme i vrijednosti junaka ratnika. s druge. stanjem koje su prou zrokovale gorke rane. daleko od bitaka s ljutim neprijateljima. enskim. sa voljom kao to je i njegova. On je elio nju. Balada takoðer izra ava junakovu nemoæ da shvati enu ne kao slabo biæe veæ ao jaku liènost. Prvi koautor razraðuje op irnije ovu tezu u predavanjima studentima u kojima razraðuje ovu temu/. individuom i dru tvom ne samo u njihovoj savremenosti. brat. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no. tom nenadma nom antitezom: to se b jeli u gori zelenoj? . Tu le i kljuè razumijevanja alosne pjesance o plemenitoj Hasanaginici i mnogih drugih balada. stvaralaèko. U ravnote i junakovog vremena i prostora.e za enski svijet. koje su najsna niji poticaj za samoiskaze su: mu . Pri tome je enina uloga u tradicionalnom dru tvu biti spremna na izmirenje i kompromis da bi opstale tradicionalne norme. boji ta preko kojih je pre ao i krv koju je gledao i osjeæao na vlastitom tijelu on vi e nije bio isti èovjek i nije mogao da shvati svoju ljubu kao enu liènost i kao sebi ravnu. vjerenik. Tu nekada prepoznajemo junakovo hvatanje u ko tac sa drugim vremenom i prostorom. djever. stoga su ti i od abrani u baladama u stvari modeli po prirodnom odabiru i tu je razlog da ih je dru t vo kao takve prihvatilo. eninog. On je postao problem jer je htio ratnièki i junaèki da potèini sve pa i ono to ne shvata. enski i njegovu vrijednost. Balade pjevaju o junakovoj nemoæi d a u svakom trenutku bude model za sebe i za druge i da se pona a po pravilima trad icije.antropolo ki pogled na savremenu bo njaèku porodicu i dru tvo i individuu u p orodici i dru tvu neizbje an je u modernom pristupu tradicijskom i njegovom produ etku u savremenosti.sumornost i alovitost. kao i njegov stav da mo e vladati mije ajuæi dvije razlièi te norme i vrijednosti. Hasan-aga je u baladi pokretaè radnje.

pokrivena. Premda pod duvakom. ta ko da on nosi ranu na sebi i u sebi. i na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. Dva svijeta su stavljena uporedo u dva paralelna stiha. plahovitog. zaustavlja se pred dvorima biv eg supruga i dariva vlastitu djecu. i ovdje imamo junakinju koja je iza la iz bosanskomuslimanske tradicije. Da kle. koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih i to je razlog to ne postoji ni ko ko æe nadvladati situaciju i znati rijeèju. koje ne i èezavaju ni pred èim u njihovom ranjenom biæu. To su. labudovi veæ bi poletjeli. u atoru i tradicionalno dru tvo majke. ena je jaka jer je ona na drugom polu nasuprot mu karcu. èije je i srce ranjeno. koji ne iskazuje nego skriva svoju stvarnu ranu.lièi na jednog drugog junaka . U nekim varijantama koje su blizu alosnoj pjesanci ena je ta koja treba da miri. jer pjesma ka e: Da su sn jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. Takve su junakinje i u nekim drugim pjesmama. sestre i ljub e. Veæ poèetni stihovi ove antiteze nagovje tavaju veliku tragediju koja æe proisteæi naru ava jem ustaljene harmonije u tradicionalnom svijetu porodice kroz sukob njenih polo va. a pred junacima su veæi zadaci. na putu ka dvorima novog supruga ona kr i pravila erijata i muslimanskih svatovskih obièaja.Al su sn jezi al su labudovi? Da su sn jezi veæ bi okopnili. a jednako b itna za ravnote u prirodnih i dru tvenih zakona. prirodom junaka-ratnika i supruga i oca to je alegorija junakove povezanosti sa prirodom. Nisu sn jezi. Ona ga zaustavlja da oduzme iv ot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: i dosad su kade opravljane . Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim i razornijim od prirode kojom treba da vlada . nit su labudovi. I tada nastaje problem. u drugi. pri rodni tok nesputavanih strasti. ali i prema samom sebi. s voj problem . Nije sluèajno da je iskazan nakon opisa Hasan-aginih rana. Njegova rana je: kako da spoji prirodno i v eliko sa onim dru tvenim. Stid plemenite Hasanaginic e je njena priroda. njegovo uklapanje u procesu proticanja vremena . svijet prirode u koj em se nalazi Hasan-aga ranjen. u kojima one u svojoj induvidualnosti zaboravljaju svoju ulogu mirnog oslonca na tradicionalne norme i plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu stranu. To su dvije suprotnosti na ko jima tradicija zasniva svoj ivot i na kojima nastaje balada.na Ahila. d a dr i pod kontrolom one norme pona anja u porodici koje se vezuju za tradicijski mo ral. Upravo se to dogaða s a Hasanaginom ljubom. ako prirodni zakon popusti. ispro ena. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. nego ator age Hasan-age. Ranjeni Hasan-aga u atoru. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga u svom ranjenom srcu nosi toliku bol i razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog tek roðenog djeteta. koje su blizu alosnoj pjesanici. Ona bdije da se prirodni model ne u ru i. A u pjesmi Vino pije aga /H/Asan-aga susreæemo junakinju koja nosi stalo enost i iskustv o generacija bo njaèkih ena i njihovih sudbina. isto ranjenog i isto vrlo l jutog na druge to su dirnuli njegovo bo ansko porijeklo. Ona smiruje brata u njegovom plahovit om postupku prema supruzi. prirodnog. Sunèeva unuka. Ali i ona mo e biti ranjena i u svojoj ranjenoj induvidualnosti preæi okvire koje joj je tradicija nametnula. Ti ina Hasanaginice ili njena rijeè. popusti i dru tveni. a onda i djelom nadvladati druge da d jeluju onako kako je veæ to tradicija odredila ono najbolje za sve njih i za ivot s ame tradicije. drama fatalnih razmjera u njenom sukobljavanju sa junakom i drugima iz njene okoline.

1990. ovaj put pol se manifestira izvana. a potrebno je da se o bnavlja mladim. kao i prozna predaja. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u i . lijepim i neobiènim stvorenjima. objavlje na u antologiji Stipe Botice (Biserno uresje. u kojoj djevojka sve kune po redu. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijetu. pamæenj em tvore. u l iku majke. nizom primjera porodicu. Balade o rastavljenim dragim. momkovanja i neoskrvnjenosti. Sve saèuvane varijante zajedno (28 ) i fragmenti (9). i kao takvi se suprotstav ili brojnim ekonomskim i drugim nametima to su ih centralna vlast i njeni nosioci nametnuli u petoj i estoj deceniji 18. u njenoj najljep oj nevinosti i dobroti. porodicu i dru tvo. Ovdje je prirodno (spontano) u liku nesretnog junaka i njegove prirodne odab ranice . Tako su ovaj svijet napus tili i Omer i Merima. Prilazeæi baladi kao razlièitim varijantskim iskazima zapa amo da ona oslikava posebno individuu. remeteæi ravnote u izmeðu individue i tradicije kojoj ona pripada. Bili su najugle dniji predstavnici sarajevskog esnafa i domaæih janjièara. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku i. Balada o Moriæima u krugu varijanata povezuje sna no individuu. Balade dovode u pitanje tr adicijske norme i njihovo obnavljanje i stalno te e vjeèitom povratku. Ako se i desi da je ljubav iza la iz svog prirodnog. Takoðer. tr adicijskog i u la u individualni i hiroviti tok stvari. histori jski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekovjeèe de talj poku aja spa avanja Moriæa. U zagrobnom ivotu èeka ih vjeèna sreæa skupa. I u ovoj grupi pjesama junaci i juna kinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. koja iz religije i tradicije crpi dru tveno i st varno. i najzad. jo su jedan krug pje sama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti i one govore o bolnim. èine rekonstrukciju povijesti. pjesme iz grupe Omer i Merima. tragiènim sukobima u porodici i razdvajanju dvoje ljudi koji se vole i koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. saèuvana u hrvatskoj sredini u Ravnom u Hercegovini. svom svojom ukupno æu dru tvo. a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu po vijest kasnije i stvarno i simbolièno. Braæa Moriæi su pogubljeni u Sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. Bo njaèke historijske balade su autentiène i znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. Izbor iz hrvatske us mene ljubavne poezije. u cvijetu djevoja tva. prema tome. po tradiciji i religiji onaj drugi svijet je istinski. Stvarno na taj naèin to æe potvrditi njihovu nas ilnu smrt davljenjem. a tradicija je povezala mladost i smrt.al se nisu junaci morili. sklad tradicionalnog i rel igijskog je poremeæen. pjesma 211) pokazuje koliko su balade spoj indi vidualnog i tradicionalnog kolektivnog i da individulano izranja. Zagreb. suvi e lijepim i dobrim za ovaj obièn i svijet. simbolièno to æe ih u nekim varijantama spasiti. Stoga su im zastupnici ce ntralne vlasti i dosudili brzu smrt davljenjem. 262. od livade do d eneta i hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. da nikada ne ostare i uvijek budu prekrasni i mlad i. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. Mladi i zaljubljeni nikada nisu u svojoj ljubavi protiv religije i njenih normi. vijeka u Bosni. ivot i smrt (parado ksizam drag tradiciji) i dala im nov smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremena. To karakteri e bo njaèku baladu. str. to jeste simbol tradicije. Ova bosanska balada. predstavljaju historijsko sjeæanje. èuvara porodiènog statusa. j er. ovdje. godine. O ne to èine i kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima. Tradicija i priroda nekada ele da odabrani umru mladi i ostanu vjeèno mla di. Kao primjer ove pojave mo e da poslu i pjesma Dva se draga na l ivadi ljube. a nemjerljivo doprinose velikom skupinom varijanata i usmene predaje o pogu bljenju braæe Moriæa i sarajevskoj Moriæa buni . ali pr irodni tok stvari je na njihovoj strani.

padanje (naj?e??e na crnu zemlju ili zelenu travu) ili neustajanje. koju su pjesnici. u narodno pamæenje. uzimanje. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih bala da rezultirala je iz njihove sna ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristi ka izrazitih historijskih balada. Krnjevi? Antolog ija narodnih balada: 85). ve?anjem. Tako se pribli ila Hasanaginici i s vojim sinovima. (samo)ubistvo ubojnim predmetima mogu biti opisane kao radnje i bez dodatnog potvr?ivanja samo prestanka ?ivota. Majka ima prirodnu i dru tvenu funkciju. . koja je. kao i pesmama o vili koja zida grad od kostiju. ne samo zbog manje surovosti stvarnog umiranja. Smrti ut apanjem. ?umi. da pronalaze prolaze. U baladama su opisi smrti "ubla?en iji" nego u epici. kakva i jeste pjesma o Moriæima u krugu varijana ta. Smrt krivo nastradalih ili rastavljenih u pesmi mo?e da se produ?i prikazivanjem onostrane pravde .vot balade. a pot vrðujuæi mitsko porijeklo vlastitog ishodi ta ona nosi jakost raðanja i smrti. stradanje nevinog zbog karakternih slabosti d rugih. U nekim mitolo?kim baladama se sre?u epske formule kada se opisuje smrt od ju da i (samo)vila (ustreli i sl. Za razliku od juna?kih pesama u kojima je smrt predvi?eni rizik i neminovni kraj manje ve?tog junaka. pogin u. postala heroina i tragièna liènost. razlièiti pjevaèi i prenosioci uporno èuvali. Ona pokazuje da junac i balade moæno probijaju svijet u kome ive likovi jednostavnih narativnih prièanja. èuvao je individualni prenosilac . Sinovi imaju prirodnu funkciju. Ovu baladu.grabljenje. Sli?an popis "formula smrti" mogao bi da se napravi i za druge pesni?ke vrste i potom me?usobno uporede. Sam ?in smrti dovoljno je iskazan kao zavr?nica baladnih pesama. moriji. vihoru i drugim demonima. 6). Ona titi sinove i poredak. ili neizbe?nu kob kojom vi?e sile naru?avaju prirodni poredak i donose sm rt ljudima kojima jo? nije vreme za umiranje. U pesmama o e pidemijama isti?e se brzina i broj ?rtava. mrtvim herojima. U drugim mitolo?kim baladama se ne opisuje sam ?in umiranja. Verkovi?. vremena i prostora. Relativno retk o se pojavljuju stihovi sa re?ima: po?inu (po?inu Jane ranjena. èuvalo je nostalgièno bo njaèko dru tvo. ali se u kontekstu postupaka demona . prepuklo srce.bo?anskom ?udu ili ? udesnim preplitanjem bilja nad grobovima. umori (pak je ?ur?a umorila.podrazumeva upravo to zna?enje. izla zeæi pred javnost kao moæna liènost porodice. ne?enjeni momci i deca kao bi?a grani?nih uzrasnih i socijal nih funkcija. U baladama se re?e no u epskim pesmama opisuje sahrana. u baladama se smrt spaja sa sudbinom . Prièa o suprotnim polovima u baladama mimezis je su tine ljudske egzistencije.borci. umre. Suprotni polovi balada u trenutku kada zatvore ivotni krug potvrðuju vlastitu jednakost u moæi da raðaju.okon?anje ?ivota pr edstavlja kaznu za u?injene grehe. i pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenu tku kada je stigao ferman o njhovom pomilovanju i kada su za njih jamèili brojni s tanovnici Sarajeva njena je snaga. Postoji nekoliko tipova formula u opisivanju smrti koje su zasnovane na razli?it im idejama: ispu?tanje. ispijanje krvi ili jedenje srca . ve? i zbog sl o?enije prirode ?anra koji je otvoren za suptilnije prelive ljudskih ose?anja. vi e od Hasanaginice i svih drugih balada. oni su junaci . predavanje du?e/razdeljivanje s du?om. (h)fat anje. Predstave masovnih smrti sre?u se u pesmama o epidemijama. U baladi o Moriæima u krugu njenih varijanata izrastao je lik majke. koji su drugi pol balade. èuvale su sarajevske i druge porodice. sukobljujuæi se sa èar ijom i predstavnicim tralne vlasti. U ovoj prilici ukazuje se na opise smrti na osnovu manj eg broja narodnih balada.). Optimizam u poruci ove balade. U mitolo?kim baladama naj?e??e ?rtve su neudate devojke.

Majka ne mo?e da izdr?i ?alost za ?erko m od koje je nasilno odvojena (od jada joj srce prepuknulo. neodgovaraju?i postupci prema samrtniku ili pokojniku.okamenjivanje. ne primaju ga ni zemlja ni voda. mrtva pala na zemlji cu crnu. Mrtva Mera crnoj zemlji pala ( Vuk I. poni?avao roditelje. U pesmi ?enidba Mili?a barj aktara ure?ena mlada se spusti na zemlju. smrt naj?e??e predstavlja i kraj si?ea. U pesmi Zaru?nica Laze Radanovi?a mladu sti?e maj?ina kletva. razbijao crkve. zavet i dr. Kletva kao na?in spre?avanja greha ili Bo?ja kazna za kr?enje osnovnih moralnih zakona ?esto je vezana za ?udo . ili dva brata. Usmeni pesnik uvodi formulu kojom opisuje smrt uokviravaju?i je psiholo?kim detaljima prili?nim za konkretnu radnju i predstavljene likove. Postoji bitna razlika izme?u mesta i z na?enja motiva smrti u pesmama u kojima postoje onostrana zbivanja (nemogu?nost da gre?nik umre. stih 44. ljudska nepravda ili vi?e sile. no?u. Smrt kao spas predstavlja se u pesmama o velikom gre?niku koji je kudio devojke. sudbine. U baladnim pesmama o smrti nepravedno oklevetanih zaova njihovu pravednost potvr ?uje crkva koja se ?udesno pojavi na mestu pogibije.Povezivanje dve smrti proizilazi iz predstavljanja sudbinske vezanosti momka i d evojke. 89). 2: 50-62. ubijao ka lu?ere. opro?taj. Kr?enje tabua izaziva kaznu vi?ih sila . izgovaraju zabranjene re?i. svetaca. pa du?icu pusti (Vuk II. obljubljivao kume. bezdu?nost i pako st koja se?e do zlo?ina. U varijantama pesme Smrt Omera i Merime o majci koja ?eni sina nevoljenom devojkom.da nije dobra majka. ona svatovima daje po kitu bosiljka. Njemu kroz kosti ni?e trava. 343. pa i du?u pusti javlja se i u drugi m prilikama kada umiru?i ostavlja poruku . Smrt se gre?niku ukazuje kao spas od vi?egodi?njeg mu?enja u nemogu?nosti da se po?ine i stupi u svet mrtvih. dok u baladama i baladnim pesmama smrt donose sudbi na. Hasanaginica umire: Bjelim licem u zemlju udrila Uput se je s du?om rastavila Od ?alosti gledaju?i sirote. stih 140). ?esto se u ovim pesmama kao trenutak smrti kao spa .?elju o na?inu sahrane. te posle grube i nezasnovane zamerke. dovode do smrti nevinih i odve? osetljivih i posve?enih . 7. zaru?niku ko?ul ju i posle opra?taja izdahne: To izusti. U motivaciji radnje peva? psiholo?ki. Krnjevi?: 101). a potom i smrt voljene devojke: To izusti. postupke junaka i ishod narativnog toka. mu?enje vilins kog izvora). trnje. U mitol o?kim baladama ljudi izazivaju smrt kr?e?i neka magijska pravila: kre?u se u pro storu demona u zabranjeno vreme (npr. prelazak ?ivih u svet mrtvih ili dolazak mrtvih preko granice u svet ?ivih). ali se formuli o ispu?tanju du?e dodaje pridev koji odre?uje od nos narodnog peva?a i celog kolektiva prema njegovim nedelima: to izusti pasku d u?u pusti (Erlangenski rukopis. zaru?nika i zaru?nice. ispoved gre?n ika ili iskaz nevino stradalog. (Koceva BF 1975. narodni pesnik prikazuje prvo smrt mladi?a. nek i neljudski lik.demona. Sam preobra?aj gre?nika u ?ivotinjsko obli?je predstavlja metaf oru smrti. Nehoti?na i namerna ljudska sagre?enja u odnosu prema drugima. Prekost age u baladi Hasanaginica poja?ava emocionalni pritisak oterane ?ene. umire i Mili? u svome domu. a posle smrti LJeposave u gori. pa i du?u pusti. mitski ili magijski opravdava razvoj radnje. na vilinskim mestima. prestanak ljudskog postojanja. izre?ene pred decom .) U narativnoj strukturi narodnih pesama u kojima se motiv smrti javlja samo u rea lnom svetu. Formula To izusti. Smrt drage ili dragog ne mo?e da p re?ali osoba koja je izgubila predmet svoje ljubavi. U narodnim baladama to su u najve?em broju slu?ajeva ?ene. i sl. U epici se radnja okon?ava s tradanjem junaka na megdanu. 190). Duka Senkovi? umre posle ispovesti starcu igumanu Duka o svojim te?kim gresima. meso mu otpada od kostiju. Boga. U pesmama o nepomirljivom nastojanju majke i ?erke da sebi zadr?e svatovski dar dolazi do kobne sudbine u kojoj ?erka strada. pretvaranje u jezero.

Kada raspravqamo o baladai~nim komponentama. O~i su joj dva draga kamena Obrvice s mora pijavice Sred obraza rumena ru~ica Zubi su joj dva niza bisera Usta su joj kutija {e}era. ispuwena jadom i porazom. ne budi joj stra{na. Wegovo jadikovawe je istovremeno i jedinstvena mu{ka tu`balica. ali su roda urokqiva. Stojan Jankovi}. Pjesnik balade je u Qeposavi vidio nenadma{nu qepotu zbog koje umire i zbog koje ju je pratila zla kob. natprirodnu qepotu posjeduju i Mili} barjaktar i lijepa nevjesta Qeposava.Pjesma nad pjesmama. a opisi smrti u baladama uporedili sa opisima u drugim ?anr ovima. Crna zemqo.sa odre?uje trenutak ostvarenja ne?eg nemogu?eg. Kukavico. Kosa joj je kita ibri{ima.. u praznini ~itao~eve du{e sretamo `alosno tugovawe Mili}a barjaktara za svojom nevjestom ..qepoticom. poleta i `ivota. vidje}emo da }emo ovakve i sli~ne opise mo}i na}i kod Wego{a u Gorskom vijencu i u Bibliji . Mili} Vujadinovi}. Opisom djevoja~ke qepote i tu`balicom Mili}eve majke za sinom ova pjesma zaslu`uje posebnu pa`wu u na{oj cijeloj usmenoj i pisanoj kwi`evnoj ba{tini. Da poku{amo objasniti: Naime. folklo risti?kih i etnolingvisti?kih problema. zar nije umjesno se pitati: Ima li u na{oj cjlokupnoj epici tu`nijih i lirski zapa`enijih i . na kraju krajeva u mre. Oni su prepuni dara. Po nekim nau~nicima ovo je na{a najlirskija epska pjesma. {to }e biti fatalno i za jedno i za drugo. Evo te tu`balice: ^arna goro. Ako uporedimo neke pjesni~ke slike sa drugim usmenopisanim kw i`evnim djelom. Mitska qepota mlade Qeposave u na{oj baladi izaziva u ~itaocu istinsko ~u ewe i divqewe. Nave{}emodio pjesnikovog opisa wene qepote: Tanka struka. koji za svoju dilber Fatimu ka`e: O~i su joj dvije zvijezde lice joj je jutro rumeno usne su joj ru~om u`dene. rano je ne budi Neka s mirom u zemqi po~iva. Iako je u osnovi motiv prastarog shvatawa o stradawu zbog neobi~ne qepote. ali gre?nik. krasna prijateqa. ne budi joj te{ka Vita jelo. Ovakav sjaj djevoja~ke qepote jedino mo`emo sresti kod Wego{a. Tek ocrtani motivski krugovi i navedene formule u opisu smrti u narodnim baladam a upu?uju na sistemati?no ispitivanje ?anrovsko-poeti?kih. Solomun u svojoj Pjesmi nad pjesmama daje pune slike djevoja~ke qepote sli~ne ovima. Mili} prosi djevojku Qeposavu u Vidu 98 Vuka{ in Ba}ovi} Mari~i}a. Istorijske su. Vukova epsko-lirska pjesma @enidba Mili}a barjaktara ima sva svojstva balade. Bajo Pivqann. Relevantnost zaklju?aka bila bi u jednom takvom istra?ivanju ve?a ukoliko bi se korpus tekstova pro?irio i na folklornu gra?u drugih naroda. formulativnih. U duboko sjetnom tonu. pjesma ima i svoju realnu istorijsku osnovu. li~nosti u pjesmi: Vuk Mandu{i}.na putu ka wegovom domu. pusti {irom grane Na~ini mi zaru~nici lada. Wu Mili} izgovara i kao molbu i kao molitvu da u grobu bude {to lak{e wegovoj najdra`oj i nesre}noj nevjesti. koja je preminula u planini . prije svega. a malo kasnije duboki rez u du{i svakog ~ovjeka jer dolaze kobni trenuci. a visoka stasa. Naime.

jer je qubav najve}i dar {to nam ga Bog poklawa. ni od snahe glasa. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 99 Ve}e majka kuka od `alosti. plemenitu majku koja ni kriva ni du`na zbog ustaqene grubosti i surovosti samoga vaspitawa u odre enom vremenu u muslimanskoj porodici. Majka ostaje sama. Razlike postoje u samim motivima. To savr{enstvo dugujemo samom pjesniku. kuda jarko smiruje se sunce. . koji je oslu{kivao srpske tragedije sa svih strana i stvorio najqe{e baladi~ne stihove. . . a svaki kraj se ostavqa na slobodu ~itaocu da sam procijeni/. . da joj snaha ide i da joj nosi hladne vode: Ne bi sina. O ovoj izvanredno lijepoj baladi dosta je napisano i raspravqano u posledwa dva vijeka. Mili} predosje}a svoju skoru smrt i doziva staru majku ovim rije~ima: No starice. . ponovo se javqa pjesma. strukturi likova i kompoziciji pjesama.qep{e iznijansiranih mjesta? Da bi. Poslije iznenadne smrt nevjeste i mlado`ewe. . Imamo primjera gdje se jedna porodi~na nesre}a u pjesnikovoj ma{ti tako sna`no probudila i kompoziciono razvila do vrhunskih umjetni~kih dostignu}a. U svojim jadima majci se pri~iwava da joj ide sin iz lova. Ove emocije izviru iz one neugasive qepote. . Znamo da je italijanski putopisac Alberto Fortis pjesmu objavio u svom putopisu Put u Dalmaciju i da je ova . na kraju se slivaju na jednom mjestu. U samom naslivu @alosna pjesnica plemenite Asanaginice naslu}uje se zla kob koja }e zadesiti mladu. pravdu i qubav vjerova}e u to. Ispa{ta plemenita du{a koja na pravdi Boga strada od svoga mu`a Asan-age. besmislenog trajawa u `ivotu. Ne bi snahe. Svi oni koji vjeruju u Boga. . ona se nagovje{tava u najsve~anijem trenutku veseqa u ku}i Vida Mari~i}a. Pokloniti je drugome nesebi~no. . Kuka tu`na kako kukavica A prevr}e kako lastavica I kuka}e do su ena dana. Smrti majke Jugovi}a i Kosovkom djevojkom spada u najqep{a poetska ostvarewa u cjelokupnoj srpskoj epici Baladi~ne elemente }emo sresti o ogromnoj ve}ini na{ih pjesama. . ./ Djevojku su sahranili otkuda se sunce ne ra a. moja slatka majko! Brzo tr~i dvoru bijelome Pa mi steri mekanu postequ. bez zamjenice i bez sunca svoga. ni od sina glasa. . zajedno sa Hasanaginicom. da istori~nost ne zamuti imaginacijom. Slijedi u`asna kukwava majke za sinom. Balada @enidba Mili}a barjaktara. sada ve}. Ropstvom Jankovi} Stojana. tragi~ni zavr{etak. Najqep{i primjer za ovo je mlada Hasanaginica. . . . . Ni duga~ku ni vrlo {iroku. ili pak. na `alost. to je savr{enstvo. Da li }e snaga wihove nere}ne qubavi spojiti wihove du{e u novom `ivotu /jer svaki po~etak ima svoj kraj. Jer ti dugo bolovati ne}u. tragedija bila upe~atqivija. bez snahe i bez sina. da joj nosi lova svakojaka. Malo je wih koje ne sadr`e baladi~ne tonove. . Ostaje da `ivi u tuzi i nesre}i do kraja `ivota kukaju}i kako kukavica. . . . ali potpuno druga~ija: /Naopako kolo povedo{e /@alosnu pjesmu zapjeva{e. Ako se i mi danas unesemo malo boqe ~ini }e nam se kao da Isus Hristos pla~e iz utroba srpskih majki i da ga stalno prati Jeremijin pla~. Balada se time ne zavr{ava. mlado`ewu. . ogromne izlive tuge. .Svjestan svoje nesre}e i i tuge zbog. zavr{ava pjesmu tu`balicom Mili}eve majke za sinom i snahom. Pjesnik kome je dato da ma{tom i talentom pretvori realnost u jezik simbola.

Wena qubav prema svojoj djeci je stoi~ka. naveo da skrenemo pa`wu na lirske zamahe. Ako bismo za~as pravili pore ewe ove . varvarskog ~ina. Tako e znamo da vu~e korijen iz davnih vremena. a da je pro`et duhom poznatog starozavjetnog motiva. posebno kada je u pitawu kompozicioni si`e pjesme. O poznatoj pjesmi Starca Ra{ka Zidawe Skadra mnogo je pisano.samoubila~ka. po~iwu ~u ewem i rekli bismo zavr{avaju ~u ewem. Upu}ivane su gre{ne osobine i stvaraocu i pjesmi zbog. za koga su ostavqeni prozori na dojkama. a time i kolektivnu svijest samog naroda. Ponovimo i ovdje te baladi~ne slike: Ostavi mi prozor na dojkama.. Rade neimare! Ostavi mi prozor na o~ima. Ona sve muke i poni`ewa Do`ivqava i pre`ivqava do jednog trenutka. moj brate. snaga joj je u mogu}em. moramo re}i da je motiv `rtvene qubavi prvenstve no biblijski motiv. Usput se je s du{om rastavila Od `alosti gledaju} sirota..Ona je uzidana u onaj temeq na kome }e mo}i da se odr`i grad. Mlada Gojkovica je postala `rtva nevjernih jetrva i djevera i naj~estitija majka ~ije je mlijeko othranilo osirotjelog sina Jova. molbene rije~i imotskom kadiji da ponese dug pokriva~. Pjesma je sva u qepoti i gradacijskom sjaju. bespomo}na. velike sramote Gdi me {aqe od petoro dice! 100 Vuka{in Ba}ovi} Materinska tuga je intonirana u vi{e mahova. Weno dostojanstveno dr`awe i podno{ewe patwe zavr{ava se kona~nim krahom nevino stradalog srca ovim stihovima: Bijelim licem u zemqu udrila. Znamo da je ovo motiv o uzi ivawu qudske `rtve. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 101 Kada do e moj nejaki Jovo Kada do e da podoji dojke. Wena pravednost je progovorila kroz topla maj~inska osje}awa. darivawe djece i napokon smrt. a na drugoj je strah od velike sramote: Da. neiskusna i nevina. `rtvena. samo`rtvena. Ni mnogostruka isku{ewa nijesu joj pomutila qubav prema ro enoj djeci. Isturi mi moje b'jele dojke. predodre ena je patrijarhalnim `ivotnim normama da bude izvr{ilac uloge koja joj je unaprijed namijewena. Kad }e mene Jova donositi I ka dvoru opet odnositi.`alosna pjesanca bila od tada do danas bila predmet ~e{}ih rasprava. koji su puni ~emera i jada. Strada zato {to je pravedna. satkan na narodnom vjerovawu o odr`avwu temeqa grada. Bol i qubav prema djeci ja~i su od svega. Majku prosto lomi i rasta~e tuga za svojom djecom na jednoj strani. Na jednoj strani su oholost i drskost Asan-age. univerzalana i potresna. I ovdje je Gojkovica. Takva qubav je iskonska. Opet je rije~ o nesre}noj majci. Da ja gledam ka bijelu dvoru. u smrti od koje ne preza. Nas je upravo taj nesre}ni motiv. kako su neki navodili. Qubav prema djeci je pobijedila sve i nametnula mno{tvo novih saznawa i istina o `ivotu. sli~no mladoj Hasanaginici. Istina. nevino stradaloj mladoj Gojkovici. Ona je neza{ti}ena. a na drugoj we`no maj~insko osje}awe i uzvi{ena plemenitost majke Asanaginice. upravo zato {to se nalazi u ropskom polo`aju. jer je qubav ja~a. ali je raznim putevima u{ao u na{u kwi`evnost. Baladi~ne slike u sjajnom pjesnikovom uzletu: zakliwawe brata sestrinskom qubavqu daje ne udaje. Najpotresniji momenat u pjesmi je zahtjev mlade nevjeste da joj se ostavi prozor na o~ima kroz kojega }e pratiti svoga nejakog Jova: Bogom brate. a kulminirala je u pozdravqawu sa malim u be{ici sinom. Baladi~ni tonovi su jaki i emocionalno sna`ni.

. U Fortisovoj pjesmi je krivac iskqu~ivi Hasanaga. dubokim okovima kojih ne mo`e da se rije{i. a u ovoj su svi krivi. a u drugoj pjesmi oholost i krajwa bezdu{nost Hasanage. Wenu krivicu je pjesnik ubla`io poznatim stihovima: Tu se tuku do dve stare majke i prokliwu i staro i mlado ko rastavi i milo i drago. Ustaqeni porodi~ni kodeksi stvorili su zamr{ene ~vorove i neizbje`nu nesre}u. iskonska qubav kulminirala je u umirawu dvoje mladih. I u ovom slu~aju stradaju nevini. jer je majka gre{na. koji vjeru nije htio da pogazi. koja je i od roda boqega i prepuna srebra i zlata. odmah }emo se suo~iti sa suprotnostima eti~kih na~ela mladog Gojka. nametawe djeci shvatawa i obaveze koje presudi roditeq na osnovu drugih vi ewa. Pjesma je sva u poetskom sjaju. Ho}e sina da o`eni drugom djevojkom.pjesme sa Hasanaginicom. osim mlade Gojkovice. Vole se dvoje mladih. ali majka presu uje.kao Bo`ije jagwe Tipi~an primjer balade koja govori o porodi~nim nevoqama. Kulminacija tuge i bola izra`ena je stihovima: Spustite ga pred moje dvorove da ja jadna mrtvoga celivam. ve} je blago {to je srcu drago/. Uzalud su mlado`ewina upozorewa /Nije blago ni srebro ni zlato. je Smrt Omera i Merime. Zato je i postala `rtva . U osnovi balade je poznatu sukob koji se zasniva izme u sina i majke u samo poimawu `ivota.