BALADA Rijeè balada je latinskog porijekla srednjolatinsko; ballare-plesati; ital. balata ; provans.

balade- plesna pjesma; francuski ballade. Balada je kao anr, odnosno dio lirskonarativnog anra postoji I u pisanoj I u usmen oj knji evnosti. I u pisanoj I usmenoj knji evnosti balada je tokom stoljeæa oznaèavala razlièite anrove. Prouèavaoci su najèe æe isticali trostruke izra ajne osobenosti balade, lirsku, epsku I dr amsku.A baladu, ustvari, karakteri e naracija specifiènog izra aja I oblika, kojom je iskazan model ivota.

Izra aj jeste lirski, ali ne uvijek u smislu osjeæanja, veæ je to ne to neodreðeno, nagovi je teno, iz dubine èovjekove egzistencije. To je ono to je kao karakteristièno za balad u naveo Goethe- tajnovito. Lirsko-emotivno u baladi utièe na specifiènost naracije, potencirajuæi je ali I omeðujuæi je misterijom I nedoreèeno èu. Dakle, pripovjedaè, umjetni osti e tajnovitost u baladi, vlastitom sposobno èu da je prenese, rekreira iz tradicij e (kada je rijeè o usmenim baladama). Epska dimenzija u baladi je sporadièna-iskazuje se kroz kompoziciju da bi se izraz ila neka povjesna slika, èesto kao rezultat slabije kreacije. Dramsko u baladi je veoma, bitno utièe na stvaranje problema, njegov razvoj I uspo n. Balada se u usmenoj knji evnosti razlikuje od naroda do naroda. Sam termin balada uveo je u literaturu I nauku Englez Thomas Percy 1761. godine a usvojen je od kraja 19.vijeka.U baladama se èesto pjeva o sukobu iz kojeg proizi lazi njihova tu na I ponekad sumorna sadr ina.U mnogim od njih problem je samo naznaèe n, gotovo do nepostojanja. Odnosno uzrok sukoba je èesto toliko u pozadini da je I nevidljiv. Baladom dominiraju liènosti I njihova tiha tuga. Junaci balade su indi vidue iz tradicionalnog ivota I njihove su boli nekakao posebne jer nastaju iz ne razumijevanja na koje nailaze kod svojih najbli ih ili njihove okoline(sluèaj histor ijskih balada) Najljep e balade obraðuju sukob junaka koji proizilazi iz suprotnosti tradicionalnih I individualnih normi(Hasanaginica, Hasan-aga, Omer I Merima, Bi sernaza). Samo 14.godina nakon to je T.Percy uveo termin balada u knji evnost, u la je u svjets ku knji evnost bo njaèka balada o Hasanaginici. Ko je zabilje io ovu pjesmu jo uvijek je u nauci nepoznato, pa se ime njenog zapisivaèa zapravo samo nagaða. Pouzdano se zna da ju je talijanski opat, bilolog I putopisac Alberto Fortis predoèio u javnosti, jo 1774. godine u originalu I talijanskom prevodu, u prvom tomu svog èuvenog djela Viaggio in Dalmazia. Znatno prije Fortisa, u prvim decenijama 18. vijeka bo njaèke b alade I romance zabilje io je nepoznati zapisivaè Erlangenskog rukopisa.

Kao sakupljaè bo njaèkih usmenih baladnih pjesama s kraja 18. vijeka pojaviæe se jo jedan stranac, Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux, poznat kao dubrovaèki knji evnik Marko Brueroviæ. Boraveæi kao konzul u gradu velikog vezira, u Travniku, Bruereviæ je ispun io uputstva svojih pretpostavljenih- da dobro shvati duh stanovnika Bosne to najb olje potvrðuje njegova rukopisna zbirka koju èine usmene pjesme lirske I baladne, sa kupljene prete no meðu Bo njacima u Travniku I njegovoj okolini(Hvalila se Hasanaginic a, Osman-aga na kuli siða e I dr.) Treæi poznati sakupljaè bo njaèkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je Dubrovèanin Ðuro F riæ, katolièki sveæenik I pjesnik latinista. Pjesme koje je publikovao su u prevodu na latinskom sa po dva stiha u autentiènom jeziku. Znaèajno je da je Feriæ prvi sakupljaè usmenih pjesama Bo njaka koji sakupljenje pjesme navodi kao muslimanske.Feriæeve mus limanske pjesme se nalaze u cjelovitom I autentiènom obliku u saèuvanoj rukopisnoj z birci. S kraja 18. vijeka potièe I varijanta balade o smrti Omera I Merime, zabilje ena u B

Zbog toga se oni u romansama vrlo èe sto I verbalno sukobljavaju. o ljubavi mlade djevojke ili mladog junak a koji se nalaze u procjepu u odnosu na ono to od njih zahtijeva pona anje po tradi cionalnim normama. (divorti um-raskr èe). U romansama je naglasak na ljubavnom zapletu. a u biti su vrlo znaèajne I dotièu ivot u tradiciji I dovode u pitanj e njen kontinuitet. Jer tako treba da bude ako tr adicija postoji. Ujediniti se znaèi nadvladati I sebe I druge I pronaèi ono zajednièko to ih spaja. a to je ivot u tradiciji I potreba za jedinstvom. U centru balada su individue u svom specifiènom I vremenu I prostoru u odnosu spra m veæeg I ireg vremena I prostora tradicije. Ljepota I ljubav su èinioci koji mogu da izazovu tajnu. brze akcije. bili pr oganjani na ovom svijeta da æe biti sretni na drugom svijeta a to je hurija I zalj ubljenih. I radnja bi u romansi mogla da ima tragièan zavr etak ali zaokret do kog a dolazi navodi do sretnog. ROMANSE su pripovijedne pjesme novelistièke I vedre sadr ine. Rje enje u romansama je konvncionalno jer je èitav put takav. velika I nagla osjeæanja. Balade a I romance su ku nja ivota u tradiciji. jedna vrsta prolaska kroz ivot. I onog znatno ireg mu kog. godine pod latinskim nazivom Divortium. Nerazumijevanje dolazi iz tajne I nepoznavanja pojave drugaèijeg pona anja. p remda je osnovni sukob ljubavni I va an je za èitav tok radnje. U baladama raspoznajemo dva pola koji nikada nisu u harmoniji ili barem u privid noj harmoniji prouzrokuju sukob dva vremena I prostora u eg. misteriju I zlu kob. I umjesto pesimizma zraèi optimizmom I nadom da æe dobra rijeè pobijediti. u baladama je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. to zn aèi potisnuti individualne crte a preuzeti tradicionalne ali I znati obnoviti ono vjeèno mlado zbog èega tradicija uvijek ivi I ne gasi se. mu evljevog I junakovog koji karakteri u velike du sti. Sukob je u brisanju individualnog nasu prot tradicionalnom I prvobitnom.Bez njih nema ivota! Balade I romance usmene knji evnosti se prenose usmenim putem I nikada niti jedna pjesma tako prenesena nije ista. Problemi su slièni onim u baladama. nisu iskazane na isti naèin. rijeèi. Zato pjesme u koje su ukljuèeni I tipovi varijanata o Hasan-agi I njegovoj ljubi ili kako smo mi kazali I taènije pjesme njima sliène . ivot izvan doma aja uskog. Oèekuje se sretan zavr etak jer su zbivanja od poèetka do kraja dopadljiva. ili vilinski svijeta.sve to obez bjeðuje dostojnost za ulazak u historiju I sjeæanje. Jer romansa je pripovijest o tradici onalnom ivotu I njegovom obnavljanju pa je sukob dvoje mladih ljudi trenutaèna borb a dvije prirodne sile prije ujedinjenja u jedno pred neèim to je starije od ljubavi . vuku prema vijeènom svijeta mla dosti. o njihovi m pripadanjima razlièitim polovima u tradiciji. brze I velike odluke. dakle. na udvaranju.ubukiæevom Po e kom zborniku iz 1798. Vrlo èesto romansa pripovijeda o njihovoj razlièitosti. Rijeèi do kojih dolazi izmeðu njih su samo na oko povr in e I bez dubine. Smrt. ljepote I savr enstva. Radi se dakle o svakodnevnom ivotu odabrano g mladog para iz tradicionalnog dru tva. vjeridbi I zasnivanju braka dvoje mladih ljudi. varijante o braæi Moriæima kao I pjesme o smræu rastavljenim dragim. Stil tradicije one ive koja nastavlja da crpi teme I motive unutar sebe same bazi rajuæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost I èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje odredili su definitivno ono to se danas . Zbog ozbil jnosti problema tradicijske prirode moglo bi se skrenuti u tragiku ali postoji k onvencija koja diktira dogaðajima I sam kraj. na zgodi.enskog. ali ni ta manje I ivotnog. Postoji nada za dobre I zaljubljenje koji su patili. onog koje ne razumije ind ividualno I lijepo. zlo biti nadv ladano. nada u bolji ivot . odnosno nije na isti naèin kazivana. ako se veæ na njega ukazalo. One su te koje alju u smrt tj. Tako tradicija iz religije crpi snagu za ivot. a to je ljubav I mladost koje su potrebne ne samo njima nego I svijeta oko njih. Sretnom zavr etku prethodi povoljan splet okolnosti.

Pjesme kao to su balade I romanse pjevaju o te koæam a I nastojanjima junaka da odr e svoj status u svakida njem ivotu I o njihovim napori ma da se odr e u onom za to su preodreðeni. vjerenik. le i dobrobit zajednice I njenih vrijednosti. U tom je su tina balad e. Oni su sto eri tradicije I obja njavaju njeno postojanje. brat. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijet a èardaka I sokaka I da ne nameæe svoj iroki historijski vrijeme I prostor. U ravnote i junakovog vremena I prostora s jedne strane I enskog. . A . o sreæi koju je stekla ili o drami koju nasluèuje. Njihove prirodne vrijednosti bivaju pol juljane jer u pitanju je njegov naèin shvatanja I poimanja. To su saasvim obièni poslovi jedne ene èiji ivot se prije svega odvija u kuæi: v z. Naime to nisu prvenstveno pjesme o enama nego pje sme o junacima. predosjeæaji. Te vrijednosti koje su odredile usmen u knji evnost izviru iz ivota a njeni nosioci stvaraoci I prenosioci nose ih u sebi . One su odraz strahova. enskim. daleko od bitaka s l jutim neprijateljima. Njihov o je vrijeme grandiozno I zadire do poèetka stvaranja tradicije I zbog toga oni su mudri I sposobni da vode I savjetuju ostale. Balade I romanse pjevaju prete no ene I one ensko viðenje junaka. zasnovan na brzim I pl ahovitim reakcijama. tj. To odreðuje baladu kao anr . obièan svijeta se u njima ogleda I iz njih crpi snagu za svoj dalji opstan ak. ona razmi lja o svojoj porodici. Uz sve to u njoj se bude razlièita osjeæanja. u odaje I kada se nasuprot njima naðu one ene koje olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se odvi a u u em vremenu I prostoru. eninog s dru ge. tj. A u centru su tih drama koje su najsna niji poticaji baladnih iskaza. njen svijeta I junake u njoj. Meðutim pote koæa nastaje a tradicija je to dobro primijetila kada se ti sjajni epski junaci prebace u svakida nji ivot. Balade I romanse kroz poruke nose ostatke iz prvobitnog ureðenja svijeta. enski I nj egovu vrijednost. Balade p jevaju o junakovoj nemoæi da u svakom trenutku bude model za sebe I druge I da se pona a po pravilima tradicije. Nosioci tradicionalnih vrijednosti u pjesmama. elja I radosti odreðene na rodonosne grupe. Njegova nemoæ takoðe da shvati enu ne kao slabo biæe veæ kao jaku liènost sa voljom kao t e njegova. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice pomoæu njih obja njavaju svije ta oko sebe I preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije I prvih vjerova nja. sokaka. Razlièito od junaka kakvog sreæemo u epskim pjesmama. Pol majki. avlije. prièama I uopæe u usmenoj knji evnosti su junaci. Njeni junaci nisu obièni ljudi nego imaju kraljevsko ili bo ansko porijeklo I pr ema tome ne kreæu se u obiènom vremenu I prostoru shvatljivom prosjeènom èovjeku. pa èak I gledanje kroz prozor. Oni su ti koji trebaju biti model po prirodnom odabiru I stoga i h je dru tvo kao takve prihvatilo. ni ta manje znaèajan za tradi ciju. a misleæi da mo e vladati mje ajuæi dvije razlièite norme I vrijednosti. u granice èardaka. tkanje. Kad se o eni Hasan-aga Tu je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi pol. Nasuprot njima I njihovim dru tvenim I praktiènim normama k oje se zasnivaju na drugim shvatanjima. koja je podreðena tradicionalnom dru tvu I vlastitim odnosima I on bi tre bao stoga da prizna da su poslovi koje ona radi kao I brige koje je prate isto t oliko va ni jer ona kroz njih stvara I u njih utkiva svoju sudbinu kao I sudbinu b li njih. dak le onoga kako bi trebalo da bude. mu . mada svakida nji. gdje je on prikazan kao modeljunak. Zato pro blem nastaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice I prestane joj nametati svoj u volju koja izvire iz drugog ivota I drugih prilika koje ne poznaju kompromis. junak-model ireg vremena I prostora dolaz i u dileme vezane za njegovo postojanje. Tu su temelji porodice. odr avanje reda u kuæi. nosioca takvog ivota sto ji nasuprot polu junaka. od borbi za vlast I junakovog kodeksa èasti u znaèajnim histor ijskim trenucima. kao jedan od glavnih oslonaca. Pjesme.iz toga proizilaze njene sumornosti I ilavost.u nauci naziva poetika usmene knji evnosti. a naroèito balade prièaju o junakovom hvatanju u ko tac sa d rugim vremenom I prostorom. porodici iz koj e je do la. pogubnim za enski svijeta. supruga I sestara. Tu le i kljuè razumijevanja balade alosna pjesanca plemenite Hasanaginice I mnogih drugih balada: etao se aga Hasanaga. Oni su njen mod el. junak u baladi je problem sam za sebe I za druge. djever.

upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. On je postao problem jer je h tio ratnièki I junaèki da potèini sve. savoju su prugu koja ga nije posjetila u gori a koju je tako arko oèekivao potèiniti. u svojoj individualnosti. Ti ina Hasan aginice I njena rijeè koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih I to je razlog to ne postoji niko ko æe nadvladat i situaciju I znati rijeèju. nego ator age Hasan-age. u svom ranjenom s rcu nosi toliku bol I razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog roðenog . To su. On nije tjeran vlastitim emocijama I stanjem koje su prouzrokovale gorke rane. jer pjesma ka e: Da su sn-jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. I ljube. biti spremna na izmirenjei kompromis da bi Hasaan-aga. mogao da shvati svoju ljubu kao enu-liènost I kao sebi ravnu. svijeta prirode u kome se nalazi H asan-aga. Takve su junakinje u pjesmama San usnila Hasanaginica I etao se aga Hasan-aga I u nekim drugim u kojima one. I tada nastaje problem. ta ko da on nosi ranu na sebi I u sebi. ranjen u atoru I tradicionalno dru tvo majke. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim I razornijim od prirode kojom treba da vlada. sestre. njegovo uklapanje u procesu poticanja vremena. ena je ta koja treba da miri. Stid plemenite Hasanaginice je njena priroda. Mogli bismo reæi da ju je htio podvesti pod svoje norme I vrijednosti junaka ratnika. a onda djelom podstaknuti druge da djeluju onako kako je tradicija veæ odredila ono najbolje za sve njih I za ivot same tradicije. Nije sluèajno to je iskazan nakon opisa njegovih rana. lièi na jednog drugog junaka. u drugi prirodni tok nesputavanih strasti koje ne i èezavaju nip red èim u njegov om ranjenom biæu. koji ne iskazuje I skriva svoju stvarnu ranu. labudovi veæ bi poletjeli. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no na svoj plahovit naèin I ne razumijevajuæi ga elio je. A li I ona mo e biti ranjena I svojoj ranjenoj individualnosti preæi okvire koje joj j e tradicija nametnula. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi I od njega oèekuje. nju. Dva svijeta su sta vljenja uporedo u dva paralelna stiha. u najljep oj baladi alosna pjesanca plemenite Hasanaginice je pokretaè ra dnje iz èijeg poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. Nisu sn-jezi. Ranjeni Hasan-aga u atoru. prirodnog. Ahila. prirodom junaka-ratnika I supruga I oca to je alegorija j unakove povezanosti sa prirodom. Junak koji se vraæa iz rata I koji ka njava majku to se oglu ila o njegovu rijeè kako da postupi prema mladoj eni. da tradicijski moral. a pred junacima su veæi zadaci. Tako je Hasan aga postao problem za sebe I svoju okolinu. pa I ono to ne shvata.enina je uloga u tradicionalnom dru tvu opstale tradicionalne norme. zaboravljaju svoju ulogu m irnog oslonca na tradicionalne norme I plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu str anu. drama nekada fatalnih razmjera u njegovom sukobljavanju sa junakom I drugima iz okoline. nit su labudovi. Njegova rana je kako da spoji prirodno I ve liko sa onim dru tvenim. prisiliti da prihvati njegovu vlast I okvire njegovog vremena I prostora. èije je I srce ranjeno. plahovitog. svoj pro blem. isto ranjenog I isto vrlo ljutog na dru ge to su dirnuli u njegovo bo ansko porijeklo. junak postaje plahovit I ubija majku premda nije smio t o uèiniti jer su njoj dovoljna kazna da je tjera iz doma I rijeèi koje joj upuæuje. Sam poèetak pjesme: ta bijeli u gori zelenoj? Al su sn-jezi al su labudovi? Da su sn-jeziveæ bi okopnili.

do neprirodnog. U zagrobonom ivotu ih èeka vjeèna sreæa jer po tradici ji I religiji onaj drugi svijet je istinski a potrebno je da se obnavlja mladim. tragiènim sukobima u porodici I razdvajaju dvoje ljudi koji se vo le I koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. Ona smiruje brata u njegovom plahovitom postupku pr ema supruzi ali I prema samom sebi. njegov im miljenicama. Sunèe va unuka. ovaj put pol se manifestira izvan. Takvu pjesmu pronalazimo u zbirci STIPE BO TICEA-Dva se draga na livadi ljube(Biserno uresje). stran kao to je I njemu strana nje na ljepota. I neobiènim stvorenjima. ali nikada u svojoj ljubavi nisu protiv religije I njenih normi. velika alosti. Balade o rastavljenim dragim. to je znak da je ljubav iza la iz svog prirodnog. Tradicija I priroda su htjele da odabrani umru mladi I ostanu vjeèno m ladi. onozemaljskoj ljepoti djevojke Fate kojoj je sudbinom odreðeno da ode rano na onaj svijeta kako bi ga os vje ila I sama bila sretnija u njemu sa odabranim ljepoticama toga svijeta. kao to je balada Omer I Merima. u liku majke. Ovdje je prirodno u liku nesretnog junaka I njegove prirodne odabranice. . jo su jedan krug pjesama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti I one govore o bolnim. O va hercegovaèka balada. Ljubav se obièno povezuje sa religijom I mladi zaljubljeni su u bliskoj vezi da na dnaravnim. od livade do d eneta I hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. Trebalo je da ona kao sve ene iz tradicije na eg podneblja reaguje kao sestra u jednoj od najranije zabilje enih pjesama u ovom izboruVino pije aga( H)Asan-aga. Bo njaèke historijske balade su autentiène I znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. U ovoj posljednjoj pjesmi junakinja pokazuje stalo enost I iskustvo ge neracija I njihovih sudbina.djeteta. A bilo je prirodno. Banjaluko. Ovaj svijeta je za nju kako to tradicija osjeæa. hurijama koje su joj ravne. a nemjerljivo doprinose vel ikom skupinom varijanata I usmene predaje o pogubljenju braæe Moriæa I sarajevskoj Mo riæa buni . u cvijetu djevoja tva. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku I prema tome u njenoj najljep oj nevinosti I dobroti. suvi e lijepim I dobrim za ovaj obièan svijeta. lijepim. saèuvana u hrvatskoj sredini pokazuje da su baladne pjesme s poj individualnog I tradicionalno-kolektivnog I da individualno izranja remeteæi r avnote u izmeðu individue I tradicije kojoj ona pripada. da nikada neo stare I uvijek budu prekrasni I mladi to I jeste simbol tradicij e. Tako su ovaj svijeta na pustili Omer I Merima. I na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. ivot I smrt I dal ai m novi smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremen a. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijeta. O ne to èine I kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima: Sunce zaðe a mjesec izaðe. voljeli se a rastav i e ih. Ako se to I desi. u kojoj djevojka kune sve po redu. po normama tradicije da ne reaguje tako plahovito. Tak o pjesma Kolo igra na sred Sarajeva govori o nadnaravnoj. I u ovoj gru pi pjesama junaci I junakinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. èuvara porodiènog statusa koja iz religije I tradi cije crpi dru tveni I stvarno. Ona ga zaustavlja da oduzme ivot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: I dosad su kade opravljane Al se nisu junaci morili. ali prirodni t ok stvari je na njihovoj strain. tradicijskog I u la u individualni I hiroviti tok stvari. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. a tradicija je povezala mladost I smrt . momkovanja I neoskrvljenosti.

Takoðer. Stvaralac prenosilac usmene pjesme rekreira ili ponovo stvara po sj eæanju ono to je èuo da se pjeva ili kazuje. Usmene pjesme dio su tradicijskog naslijeða i spadaju u one produkte duhovnog stva ranja koje je karakterisalo kroz stoljeæa. Preno sioci i sustvaraoci usmenih pjesama razlikuju se od stvaralaca umjetnièke ili pisa ne knji evnosti. i individua u porodici koja mu daje poticaj za pjesmu utièu na ono to on konaèno ispjeva ili saopæi. gotovo svugdje u svij etu. koji im pru aju glavnu inspiraciju. a dovod eæi ih u vezu s pojedincem. To su balade. vijeka u Bosni. Njihova specifiènost je odreðena prije svega naèinom nastanka i naèinom preno enja. Balade kao i romanse i druge njima sliène narativne pjesme koje pripadaju krugu us menih tradicionalnih pjesama nisu uvijek do kraja anrovski odreðene.Braæa Moriæi su pogubljeni u sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. te do onih koj e ih inspiri u. Prenosioci prenose usmene pjesme po principu imitacije predstavlja nja svijeta. Ovaj tekst baziran je na analizi primjera bo nj aèkih balada. i pjevaè prenosilac k ao individua. Stoga si im za stupnici centralne vlasti I dosudili brzu smrt davljenjem. Kao pojedinac. Pjesme koje smo od abrali kao primjere lirskonarativnih pjesama o kojima æemo ovdje govoriti. u narodno pamæenje. kakva I jeste pjesma o Moriæima u krugu varijanata. Pjevaèi stvaraoci prenosioci balada kao individue probijaju se kroz iru zajednicu kojoj pripadaju.* Bo njaci imaju veoma razvijenu usmenu tradiciju i usmena lirskonarativna poezija. dopiru do individua. Dru tvo. nominirane kao usmene pjesme. etnièku. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u ivot balade. simbolièno to èe ih u nekim varijantama sp asiti. Ta teorija nam omoguæuje da uoèimo sljedeæe: izvanrednoj kreaciji odgovaraju s druge s trane jasno odreðeni stvaraoci prenosioci usmenih pjesama: individue. najznaèajnije grupe baladnih pjesama Bo njaka. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih balada rezultirala je iz njihove s na ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristika izrazitih historijskih bala da. I kao takvi su se suprotstavili brojnim ekonomskim I drugim nametima to su ih centralna vlast I nj eni nosioci nametnuli u petoj I estoj deceniji 18. Sve saèuvane varijante zajedno I fragmenti kao I prozna predaja. Imajuæi u vidu da govorimo o bo njaèkoj usmenoj tradiciji moramo pretpostaviti da je upravo opæi nivo ku lture koji odreðuje prisustvo pismenosti ne samo u datom trenutku bilje enja tradici je veæ i od ranije. porodicom i dru tvom kao sredinama u kojima su na le svoje osnovne poticaje predstavljaju najljep e i najtu nije usmene pjesme. Jednostavnije kazano. Porodica kao inspiracija pj evaèima je kategorija koja po tuje norme tradicije. Bili su najugledniji predstavnici sarajevskog esnafa I domaæih janjièara. Optimizam u poruci ove bal ade I pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenutku kada je stigao ferman o nji hovim pomilovanju I kada su za njih jamèili brojni stanovnici Sarajeva njena je sn aga koju su pjesnici. kao i civilizacijski nivo ostvaren uticajem date religije bitn o odredio do nivoa anra. konfesionalnu ili nacionalnu grupu. pamæenjem tvore. religijom . uvijek na specifièan naèin. Za pisce umjetnièke knji evnosti imitacija prolazi kroz njihove vlastit e stavove i mi ljenja i to gledanje datira jo od Aristotela. on je u ovoj vrsti pjesam a èesto slobodniji od pjevaèa stvaraoca u epskoj pjesmi. talentovani pojedinci povezani s porodicom i dru tvom. tih regulatora vlastitih liènosti. kao i lirika i epika. bez rezerve. èine rekonstrukciju povijesti a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu povijest kasnije I stvarno I simbolièno. historijski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekoveèe detalj poku aja spasavanja Moriæa.bo njaèka zajednica is . kroz porodi cu i dru tvo. razlièiti pjevaèi I prenosioci uporno èuvali. U ovom tekstu odabrali smo pjesme koje nose bitna obilje ja svojih prenosilaca i pokretaèa i svaka ko je zanimljivo da su te pjesme upravo anrovski najdotjeranije. odreðenu plemensk u. predstavljaju his torijsko sjeæanje. pjesme koje æemo predstaviti kao primjere uzore nose obilje ja svojih bitni h prenosilaca i pokretaèa a uz to su anrovski najdotjeranije. po kome su. Sve nas ovo uvodi u t eoriju ove vrste. ira zajednica. danas. Stvarno na taj naèin to èe potvrditi njihovu nasilnu smrt davljenjem. godine. sna no karakteri e njihovu duhovnu kulturu. Pisci umjetnièke knji evno sti u sebi nalaze uzor za svijet koji predstavljaju.

porodicu i dru tvo izrazito prepoznajemo u nekoliko krugova najpo znatijih bo njaèkih balada. pru aju izvanredne umjetnièke do ivljaje i pouke o putu k oji je pro ao jedan mali balkanski narod.posti e stabilan odnos prema tradiciji. Ali dogaða se i da je vidna epska dimenzija u baladi kod slabiji h prenosilaca. Drugim rijeèima mo emo kazati da je religija u odreðenim sred inama i odreðenim periodima bila vidljiva i nevidljiva. uvjetno reèeno. od kraja 19. Putanja bo njaèkih pjevaèa stvaralaca. nagov ije teno. Na taj naèin prenosilac usmenih ba lada sposobno æu da prenese. Upravo u odabranim primjerima zapa amo teoretske probleme bal ade. U baladi postoji domi nantan lirski izra aj. a usvojen je. U sluèaju kada govorimo o bo njaèkoj porodici koja je edu kovana. To su: 1. Balada o Moriæima i jo neke druge historijske balade. Balade o nasilno rastavljenim dragim ili Smrt Omera i Merime u krugu varijana ta. bo njaèka ba lada o Hasanaginici ulazi u svjetsku knji evnost. o njenoj pro losti i njenoj buduænosti. Epsko u citi ranom smislu imitacije predstavljanja svijeta (mimezis) u baladi vi e je prisutno u kompoziciji i prenosioci balada pose u za epskim shemama najèe æe kada ele da iska u nek povijesne slike. Taj smisao za tajnovitost individualna je oznaka prenosioca tradicio nalne balade i tu je veliki raspon udjela talentovanih prenosilaca. Samo èetrnaest godina nakon to je Percy uveo termin balada u knji evnost. Sam termin balada u literaturu i nauku uveo je Englez Thomas Percy 1761.amskom religijom . zbivanja u centru. Baladu zapravo kara kteri e naracija specifiènog izra aja i oblika. U tome je znaèaj duhovne kultu re koja ostavlja poruke. Problem koji se u baladi tretira samo je naznaèen. kada odnos prema religiji po staje distanciran. Pri tome ne treba zan emariti transformacije tradicije i varijacije odnosa pojedinca prema religiji. Dramsko u smislu stvaranja konflikta meðu individuama u baladi veom a je bitno. Balada kao dio lirskonarativnog anra postoji i u pisanoj i u usmenoj knji evnosti. utièe na stvaranje problema. Pro vaoci su najèe æe isticali njen lirsku. a pojedinca vezuje za s ebe kroz edukovanu porodicu. vijek a. Lirsko emotivno u baladi utièe na jezgrovitost naracije ali je istovremeno omeðuje misterijom i nedoreèeno æu. povijesne i intimne putanje bo njaèkih porodica i bo njaèkog dru tv koje su ovi pjevaèi opjevali. Tokom stoljeæa oznaèavala je razlièite anrove. Mo emo kazati da je tom naracijom iskaza no isku avanje modela ivota kroz primjere koji se fokusiraju. gotovo do nepostojanja. o razvojnom putu i duhovnog i ma terijalnog ivota jedne narodnosne grupe. veoma p ostojana i tradicija nastavlja da igra svoju ulogu. Bo njaèku individuu. 2. alosna pjesanca plemenite Hasanaginice i pjesme koje su njoj blizu. a uzrok sukoba kao jedna od bitnih oznaka balade èesto je toliko umotan u tajnovito ili toliko u pozadini da je i nevidljiv. transformi e. ali ne uvijek u smislu osjeæanja. Balada u usmeno j knji evnosti razlikuje se od naroda do naroda. veæ je to ne to neodreðeno. da rekreira iz tradicije. odnosno razlièite forme baladnog anra. mislimo na porodicu koja je èvrsto povezana i pridr ava se tradicionalnih no rmi pona anja i ivljenja koliko i islamskih propisa. To je ono tajnovito to je kao karakterist ièno za baladu naveo Goethe. unosi i vlastiti odnos prema naslijeðenom. I onda kada se tradicija znaèajno mijenja. svijest o tradiciji i religiji mo e biti. iz dubine èovjekove egzistencije. a nagovje tavaju i onaj kojim kreæe. Jun . a dogaðaji. Primjeri odabrani kao reprezentanti ovih grupa ukazuju istovremeno na bitne ozna ke balade kao vrste. godine. 3. junaka i junakinja u baladama koje su nam pjevaèi i pjevaèice prenijeli. Mada je u teoriji balade prisutno mi ljen je da su baladne liènosti u pozadini. Tradicija i religija èvrsto pove zane utièu na identitet i odreðuju ga kroz dugi povijesni tok. to jeste njeno prisustvo j e bilo vidljivo i nevidljivo Duhovna kultura je svjedoèanstvo o vrijednostima. primjeri koje p redstavljamo pokazuju balade u kojima dominiraju liènosti i njihova tiha tuga. na njegov razvoj i uspon. epsku i dramsku osobenost.

Vrijednosti koje odreðuju usmenu knji evnos t izviru iz ivota. kao i pjesmama o smræu rastavljenim drag im. junak-model ireg vremena i prostora do lazi u dileme vezane za njegovo postojanje. za njih je ostao otvoren put sreæe na drugom svijetu. od te kih rana u atoru. Hasan-aga dugo biva odsutan iz kuæe. Naravno. Nasuprot enama i njihovim dru tvenim i praktiènim normama . bazira juæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost i èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje. na da u bolji ivot. o varijantama o braæi Moriæima. varijantama o Jasan-agi i njegovoj ljubi. stvaraoci i prenosioci nose ih u sebi. daleko od porodice. koje vi e olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se vija u u em vremenu i prostoru. To poja njava i tendenciju varijanata. Balade su odraz s trahova. I naravno: nerazumijevanje dolazi iz tajne i nepoznavanja poja ve drugaèijeg pona anja. preko duhovne i materijalne kulture. zbivanju. U mnogim od ovih balada istaknuta je nada za dobre i zaljubljene. i ka da se nasuprot njima naðu ene. Tako junaci balada pripadaju vremen u i prostoru koje zadire do poèetaka stvaranja tradicije i zbog toga su oni èesto mu dri. ili toliko izuzetni. Omer i Merima. na jzad. one ive koja nastavlja da crpi teme i motive unutar sebe same. sokaka. koji su p atili. a njeni nosioci. njeni junaci su sto eri tradicije. Materijalno bogatstvo. koje je rezultat duha odreðenog etnosa. braæu. Primjere pjesama koje smo odabrali za ovu priliku odabrali smo iz razloga svjedoèe o varijantama. u odaje. supruga i sestara nosilaca takvog ivota stoji nasuprot polu junaka. koje se zasnivaju na drugim shvatanjima. Kada na takav naèin prihvatimo bala de i kada ih tako èitamo onda mo emo kroz njihove poruke da naslutimo ostatke èak i pr vobitnog ureðenja svijeta. dolazili su promijenjeni. koja je. Tako se i dogaða da su nosioci tradicionalnih vrijednosti u usmenim baladama kao i u os talim vrstama usmene knji evnosti junaci. Bisernaza). a varijante su dokaz njihove usmenosti. To se zapravo dogaða kada junak-model npr. svaki iskaz pjesme je razlièit odnosno drugaèiji. Hasan-aga. porodica i dru tvo i u kojima Tr adicija iz religije crpi snagu za ivot i umjesto pesimizma zraèi optimizmom i nadom da æe dobra rijeè pobijediti a zlo biti nadvladano. Tako poetsko znaèi i bo ansko. u svijetu hurija i zaljubljenih. Ovo sve kazano vodi nas u stil tradicije. Kada su se vraæali. njen model. znaèila raðan je i ponovno raðanje. Islam kao religija i direktno i indirektno. ona je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. ratuje po razlièitim boji tima i lijeèi se. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice (ovdje se opet pojavljuje bitan ut icaj individue) pomoæu njih obja njavaju svijet oko sebe. Rastavljalo je one koji su se voljeli. ili vilinskom svijetu. ne tako rijetko. Tako su se rodile mnoge balade. elja i radosti odreðene narodnosne grupe. odnosno pjesmama njima sliènim. onog koje ne razumije individualno i lij epo. balade bo njaèke sredine. stvaralo je predispozicije za ljepotu koja je b ila prostor ali i vrijeme za ljubav. ivot izvan doma aja uskog. avlije.aci balade su individue iz tradicionalnog ivota i njihove su boli nekako posebne jer nastaju iz nerazumijevanja na koje nailaze kod najbli ih ili kod njihove okoli ne (sluèaj posebno karakteristièan za bo njaèke historijske balade). Premda je dosta ra ireno mi ljenje da usmena knji evnost insistira na dogaðanju. koji su bili proganjani na ovom svijetu. Ovdje je i odnos prema smrti specifièan. To dugo povijesno doba ratovanja donosilo je mnogo tuge i boli. odvodilo u nepoznatim pravcima mu eve. Njegove prirodne vrijednosti bivaju poljuljane jer u pitan ju je njegov naèin shvatanja i poimanja. to je takoðer u osnovi mita. i reakcije su tako plahovite da bivaju pogubn . ali sada i podstaknut drugim brojnim mome ntima. Najljep e balade obrað ju sukob u junacima proiza ao iz suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica. unosio je posebnosti u usmenu baladu na eg prostora. to oni Bilo da je rijeè o tzv. sposobni da vode i savjetuju. u granice èardaka. toliko drugaèiji od svih o stalih nekakvom svojom unutra njom ljepotom i snagom da za njih i nije ovaj obièni iv ot. i preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije i prvih vjerovanja. Pol majki. on tada iz puno razloga drugaèije razmi lja i osjeæa. Tradicija i jeste primijetila da nastaju te koæe u sluèajevima kada se sjajni epsk i junaci prebace u svakida nji ivot. oèeve. Ovo su oni segmenti poruka balada koji svjedoèe o povezanosti tradicije i religije u t radicionalnom dru tvu u kome su povezane individua. iskazana kroz magiènu rijeè. dakle onoga kakav bi trebalo da bude. novim vremenom i prostorom.

Hasan-aga je u baladi pokretaè radnje. Tu nekada prepoznajemo junakovo hvatanje u ko tac sa drugim vremenom i prostorom. tek sada nije mogao d a ga razumije. eninog. Na a Hasanaginica kao liènost i njen suprug Hasan-aga kao l iènost i primjeri supru nika koje je promatrao prvi koautor tokom posljednjih deset godina omoguæuju nam upravo komparacijom da saznamo kako je to funkcionisalo bo njaèko dru tvo preko individue i porodice. i enskog. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijetu èardaka i sokaka i da ne nameæe svoje iroko historijsko vrij eme i prostor. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pj esance i mnogih drugih balada u kojima je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi po l. koja je podreðena tradicionalnom dru tv u i vlastitom odnosu prema drugima. Primjeri pokazuju da su ne samo junaci ogledalo stvarnih zbiva nja veæ su to i situacije koje se ostvaruju njihovim djelovanjem. On je postao problem jer je htio ratnièki i junaèki da potèini sve pa i ono to ne shvata. kao i njegov stav da mo e vladati mije ajuæi dvije razlièi te norme i vrijednosti. vjerenik. ni ta manje znaèajnim za tradiciju. Pri tome je enina uloga u tradicionalnom dru tvu biti spremna na izmirenje i kompromis da bi opstale tradicionalne norme.antropolo ki pogled na savremenu bo njaèku porodicu i dru tvo i individuu u p orodici i dru tvu neizbje an je u modernom pristupu tradicijskom i njegovom produ etku u savremenosti. sa voljom kao to je i njegova. i iz toga p roizlaze njene . / Tu opet ukazujemo na primjere iz osobnog posmatranja dvije po rodice mladih supru nika u toku 1992. Mogli bismo kazati da ju je htio podvesti pod norme i vrijednosti junaka ratnika. U ravnote i junakovog vremena i prostora. Balade pjevaju o junakovoj nemoæi d a u svakom trenutku bude model za sebe i za druge i da se pona a po pravilima trad icije. tom nenadma nom antitezom: to se b jeli u gori zelenoj? . Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no. do danas/. Balada takoðer izra ava junakovu nemoæ da shvati enu ne kao slabo biæe veæ ao jaku liènost. mada svakida njim. stanjem koje su prou zrokovale gorke rane. djever. individuu i dru tvo oslikane u ba ladama sa porodicom.sumornost i alovitost. tj. a inaèe plahovit. On je elio nju. one su ensko viðenj e junaka. Zato prob lem nestaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice i prestane joj nametati svoju induvidualnu volju koja izvire iz drugaèijeg ivota i drugaèijih prilika koje ne pozn aju onaj nevjerovatni. koje su najsna niji poticaj za samoiskaze su: mu . Veæ sam poèetak pjesme. s jedne stra ne. od borbi za vlast i junakovo g kodeksa èasti u znaèajnim historijskim trenucima. le i dobrobit zajednice i njenih vrijednosti. njihov oj stvarnosti nego i sa individuom. samo tradiciji poznati kompromis koji sve us klaðuje. stoga su ti i od abrani u baladama u stvari modeli po prirodnom odabiru i tu je razlog da ih je dru t vo kao takve prihvatilo. porodicom i dru tvom u na e vrijeme. fascinirajuæi. enskim. ali u trenutku kada se nalazi izvan porodic e iz njegovog poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. On nije gonjen vlastitim emocijama. Tu su t emelji porodice. stvaralaèko. kao jedan od njenih glavnih oslonaca. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pjesance o plemenitoj Hasanaginici i mnogih drugih balada. individuom i dru tvom ne samo u njihovoj savremenosti. kao i njegovu nemoæ da prizna da su poslovi ko je ona radi kao i brige koje je prate isto toliko va ni jer ona kroz njih stvara i u njih utkiva svoju sudbinu kao i sudbinu bli njih. boji ta preko kojih je pre ao i krv koju je gledao i osjeæao na vlastitom tijelu on vi e nije bio isti èovjek i nije mogao da shvati svoju ljubu kao enu liènost i kao sebi ravnu. Svakako je zanimljivo da mo emo porediti porodicu. U centru tih baladnih drama.e za enski svijet. Prvi koautor razraðuje op irnije ovu tezu u predavanjima studentima u kojima razraðuje ovu temu/. /Kulturno. enski i njegovu vrijednost. prisiliti da prihvati njegovu vlast i okvire njego vog vremena i prostora. daleko od bitaka s ljutim neprijateljima. svoju suprugu koja ga nije posjetila u gori a koju j e on tako arko oèekivao potèiniti. U tome je su tina balade. Eto tako je Hasan-aga postao problem za sebe i za svoju okolinu. brat. Balade pjev aju prete no ene i one u njih unose vlastito kreativno. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi i od njeg oèekuje. s druge. u tom svom novom stanju.

na putu ka dvorima novog supruga ona kr i pravila erijata i muslimanskih svatovskih obièaja. i na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. Stid plemenite Hasanaginic e je njena priroda. Ona smiruje brata u njegovom plahovit om postupku prema supruzi. I tada nastaje problem. A u pjesmi Vino pije aga /H/Asan-aga susreæemo junakinju koja nosi stalo enost i iskustv o generacija bo njaèkih ena i njihovih sudbina. ispro ena. Nisu sn jezi.na Ahila. koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih i to je razlog to ne postoji ni ko ko æe nadvladati situaciju i znati rijeèju. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim i razornijim od prirode kojom treba da vlada . koji ne iskazuje nego skriva svoju stvarnu ranu. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga u svom ranjenom srcu nosi toliku bol i razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog tek roðenog djeteta. koje ne i èezavaju ni pred èim u njihovom ranjenom biæu.Al su sn jezi al su labudovi? Da su sn jezi veæ bi okopnili. u atoru i tradicionalno dru tvo majke. Ona bdije da se prirodni model ne u ru i. plahovitog. Nije sluèajno da je iskazan nakon opisa Hasan-aginih rana. Da kle. U nekim varijantama koje su blizu alosnoj pjesanci ena je ta koja treba da miri. pokrivena. To su dvije suprotnosti na ko jima tradicija zasniva svoj ivot i na kojima nastaje balada. Takve su junakinje i u nekim drugim pjesmama. nit su labudovi. ako prirodni zakon popusti. To su. sestre i ljub e. Ranjeni Hasan-aga u atoru. koje su blizu alosnoj pjesanici. a jednako b itna za ravnote u prirodnih i dru tvenih zakona. u drugi. s voj problem . Njegova rana je: kako da spoji prirodno i v eliko sa onim dru tvenim. Ti ina Hasanaginice ili njena rijeè. Sunèeva unuka. nego ator age Hasan-age. Dva svijeta su stavljena uporedo u dva paralelna stiha. labudovi veæ bi poletjeli. Ona ga zaustavlja da oduzme iv ot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: i dosad su kade opravljane . Veæ poèetni stihovi ove antiteze nagovje tavaju veliku tragediju koja æe proisteæi naru ava jem ustaljene harmonije u tradicionalnom svijetu porodice kroz sukob njenih polo va. Upravo se to dogaða s a Hasanaginom ljubom. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. ta ko da on nosi ranu na sebi i u sebi. popusti i dru tveni. u kojima one u svojoj induvidualnosti zaboravljaju svoju ulogu mirnog oslonca na tradicionalne norme i plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu stranu. svijet prirode u koj em se nalazi Hasan-aga ranjen. prirodom junaka-ratnika i supruga i oca to je alegorija junakove povezanosti sa prirodom. i ovdje imamo junakinju koja je iza la iz bosanskomuslimanske tradicije. d a dr i pod kontrolom one norme pona anja u porodici koje se vezuju za tradicijski mo ral.lièi na jednog drugog junaka . njegovo uklapanje u procesu proticanja vremena . isto ranjenog i isto vrlo l jutog na druge to su dirnuli njegovo bo ansko porijeklo. prirodnog. drama fatalnih razmjera u njenom sukobljavanju sa junakom i drugima iz njene okoline. ali i prema samom sebi. zaustavlja se pred dvorima biv eg supruga i dariva vlastitu djecu. Premda pod duvakom. a pred junacima su veæi zadaci. pri rodni tok nesputavanih strasti. jer pjesma ka e: Da su sn jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. èije je i srce ranjeno. a onda i djelom nadvladati druge da d jeluju onako kako je veæ to tradicija odredila ono najbolje za sve njih i za ivot s ame tradicije. ena je jaka jer je ona na drugom polu nasuprot mu karcu. Ali i ona mo e biti ranjena i u svojoj ranjenoj induvidualnosti preæi okvire koje joj je tradicija nametnula.

str. u l iku majke. da nikada ne ostare i uvijek budu prekrasni i mlad i. 1990. Tradicija i priroda nekada ele da odabrani umru mladi i ostanu vjeèno mla di. u njenoj najljep oj nevinosti i dobroti. tragiènim sukobima u porodici i razdvajanju dvoje ljudi koji se vole i koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. u kojoj djevojka sve kune po redu. histori jski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekovjeèe de talj poku aja spa avanja Moriæa. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijetu. I u ovoj grupi pjesama junaci i juna kinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. vijeka u Bosni. Prilazeæi baladi kao razlièitim varijantskim iskazima zapa amo da ona oslikava posebno individuu. saèuvana u hrvatskoj sredini u Ravnom u Hercegovini. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku i. porodicu i dru tvo. ovaj put pol se manifestira izvana. pjesma 211) pokazuje koliko su balade spoj indi vidualnog i tradicionalnog kolektivnog i da individulano izranja. pamæenj em tvore. objavlje na u antologiji Stipe Botice (Biserno uresje. Balade o rastavljenim dragim. ivot i smrt (parado ksizam drag tradiciji) i dala im nov smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremena. a tradicija je povezala mladost i smrt. predstavljaju historijsko sjeæanje. Ako se i desi da je ljubav iza la iz svog prirodnog. nizom primjera porodicu. to jeste simbol tradicije. Takoðer. Ova bosanska balada. simbolièno to æe ih u nekim varijantama spasiti. Sve saèuvane varijante zajedno (28 ) i fragmenti (9). Kao primjer ove pojave mo e da poslu i pjesma Dva se draga na l ivadi ljube. Braæa Moriæi su pogubljeni u Sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757.al se nisu junaci morili. a potrebno je da se o bnavlja mladim. j er. svom svojom ukupno æu dru tvo. sklad tradicionalnog i rel igijskog je poremeæen. Balade dovode u pitanje tr adicijske norme i njihovo obnavljanje i stalno te e vjeèitom povratku. remeteæi ravnote u izmeðu individue i tradicije kojoj ona pripada. Ovdje je prirodno (spontano) u liku nesretnog junaka i njegove prirodne odab ranice . a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u i . u cvijetu djevoja tva. Izbor iz hrvatske us mene ljubavne poezije. To karakteri e bo njaèku baladu. a nemjerljivo doprinose velikom skupinom varijanata i usmene predaje o pogu bljenju braæe Moriæa i sarajevskoj Moriæa buni . Stoga su im zastupnici ce ntralne vlasti i dosudili brzu smrt davljenjem. èine rekonstrukciju povijesti. 262. po tradiciji i religiji onaj drugi svijet je istinski. Mladi i zaljubljeni nikada nisu u svojoj ljubavi protiv religije i njenih normi. U zagrobnom ivotu èeka ih vjeèna sreæa skupa. i najzad. ali pr irodni tok stvari je na njihovoj strani. prema tome. kao i prozna predaja. Bili su najugle dniji predstavnici sarajevskog esnafa i domaæih janjièara. tr adicijskog i u la u individualni i hiroviti tok stvari. godine. Tako su ovaj svijet napus tili i Omer i Merima. momkovanja i neoskrvnjenosti. od livade do d eneta i hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. lijepim i neobiènim stvorenjima. suvi e lijepim i dobrim za ovaj obièn i svijet. èuvara porodiènog statusa. O ne to èine i kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima. Stvarno na taj naèin to æe potvrditi njihovu nas ilnu smrt davljenjem. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. Zagreb. jo su jedan krug pje sama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti i one govore o bolnim. i kao takvi se suprotstav ili brojnim ekonomskim i drugim nametima to su ih centralna vlast i njeni nosioci nametnuli u petoj i estoj deceniji 18. koja iz religije i tradicije crpi dru tveno i st varno. ovdje. pjesme iz grupe Omer i Merima. Bo njaèke historijske balade su autentiène i znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu po vijest kasnije i stvarno i simbolièno. Balada o Moriæima u krugu varijanata povezuje sna no individuu.

umre. Krnjevi? Antolog ija narodnih balada: 85). Predstave masovnih smrti sre?u se u pesmama o epidemijama. èuvalo je nostalgièno bo njaèko dru tvo. u narodno pamæenje. Sli?an popis "formula smrti" mogao bi da se napravi i za druge pesni?ke vrste i potom me?usobno uporede. sukobljujuæi se sa èar ijom i predstavnicim tralne vlasti. koja je. prepuklo srce.vot balade. vihoru i drugim demonima. ve?anjem. Relativno retk o se pojavljuju stihovi sa re?ima: po?inu (po?inu Jane ranjena. U pesmama o e pidemijama isti?e se brzina i broj ?rtava. ali se u kontekstu postupaka demona . U ovoj prilici ukazuje se na opise smrti na osnovu manj eg broja narodnih balada. Majka ima prirodnu i dru tvenu funkciju. ve? i zbog sl o?enije prirode ?anra koji je otvoren za suptilnije prelive ljudskih ose?anja.podrazumeva upravo to zna?enje. (samo)ubistvo ubojnim predmetima mogu biti opisane kao radnje i bez dodatnog potvr?ivanja samo prestanka ?ivota. U mitolo?kim baladama naj?e??e ?rtve su neudate devojke. uzimanje. Ona titi sinove i poredak.). umori (pak je ?ur?a umorila. kakva i jeste pjesma o Moriæima u krugu varijana ta. U baladama se re?e no u epskim pesmama opisuje sahrana. ili neizbe?nu kob kojom vi?e sile naru?avaju prirodni poredak i donose sm rt ljudima kojima jo? nije vreme za umiranje. Optimizam u poruci ove balade. a pot vrðujuæi mitsko porijeklo vlastitog ishodi ta ona nosi jakost raðanja i smrti. vremena i prostora. i pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenu tku kada je stigao ferman o njhovom pomilovanju i kada su za njih jamèili brojni s tanovnici Sarajeva njena je snaga. Sam ?in smrti dovoljno je iskazan kao zavr?nica baladnih pesama. u baladama se smrt spaja sa sudbinom .bo?anskom ?udu ili ? udesnim preplitanjem bilja nad grobovima. padanje (naj?e??e na crnu zemlju ili zelenu travu) ili neustajanje. 6). èuvao je individualni prenosilac . U nekim mitolo?kim baladama se sre?u epske formule kada se opisuje smrt od ju da i (samo)vila (ustreli i sl. U drugim mitolo?kim baladama se ne opisuje sam ?in umiranja. Verkovi?. postala heroina i tragièna liènost.okon?anje ?ivota pr edstavlja kaznu za u?injene grehe. Ona pokazuje da junac i balade moæno probijaju svijet u kome ive likovi jednostavnih narativnih prièanja. koji su drugi pol balade. koju su pjesnici. Smrti ut apanjem. . Smrt krivo nastradalih ili rastavljenih u pesmi mo?e da se produ?i prikazivanjem onostrane pravde . U baladama su opisi smrti "ubla?en iji" nego u epici. stradanje nevinog zbog karakternih slabosti d rugih. Za razliku od juna?kih pesama u kojima je smrt predvi?eni rizik i neminovni kraj manje ve?tog junaka.grabljenje. pogin u. da pronalaze prolaze. Suprotni polovi balada u trenutku kada zatvore ivotni krug potvrðuju vlastitu jednakost u moæi da raðaju. ispijanje krvi ili jedenje srca . razlièiti pjevaèi i prenosioci uporno èuvali. ne?enjeni momci i deca kao bi?a grani?nih uzrasnih i socijal nih funkcija. U baladi o Moriæima u krugu njenih varijanata izrastao je lik majke. Postoji nekoliko tipova formula u opisivanju smrti koje su zasnovane na razli?it im idejama: ispu?tanje. mrtvim herojima. predavanje du?e/razdeljivanje s du?om. Tako se pribli ila Hasanaginici i s vojim sinovima. Ovu baladu. ?umi. oni su junaci . kao i pesmama o vili koja zida grad od kostiju. izla zeæi pred javnost kao moæna liènost porodice. Sinovi imaju prirodnu funkciju. vi e od Hasanaginice i svih drugih balada. Prièa o suprotnim polovima u baladama mimezis je su tine ljudske egzistencije. èuvale su sarajevske i druge porodice. moriji.borci. (h)fat anje. ne samo zbog manje surovosti stvarnog umiranja. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih bala da rezultirala je iz njihove sna ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristi ka izrazitih historijskih balada.

Smrt se gre?niku ukazuje kao spas od vi?egodi?njeg mu?enja u nemogu?nosti da se po?ine i stupi u svet mrtvih. stih 140). pa i du?u pusti. Krnjevi?: 101). a potom i smrt voljene devojke: To izusti. ?esto se u ovim pesmama kao trenutak smrti kao spa .okamenjivanje. dok u baladama i baladnim pesmama smrt donose sudbi na. ali se formuli o ispu?tanju du?e dodaje pridev koji odre?uje od nos narodnog peva?a i celog kolektiva prema njegovim nedelima: to izusti pasku d u?u pusti (Erlangenski rukopis.Povezivanje dve smrti proizilazi iz predstavljanja sudbinske vezanosti momka i d evojke. umire i Mili? u svome domu. U varijantama pesme Smrt Omera i Merime o majci koja ?eni sina nevoljenom devojkom. 89). razbijao crkve. i sl. smrt naj?e??e predstavlja i kraj si?ea. zavet i dr. na vilinskim mestima. narodni pesnik prikazuje prvo smrt mladi?a. Boga. poni?avao roditelje. U pesmi ?enidba Mili?a barj aktara ure?ena mlada se spusti na zemlju. 7. U mitol o?kim baladama ljudi izazivaju smrt kr?e?i neka magijska pravila: kre?u se u pro storu demona u zabranjeno vreme (npr. ljudska nepravda ili vi?e sile. Formula To izusti. zaru?niku ko?ul ju i posle opra?taja izdahne: To izusti.da nije dobra majka. pa du?icu pusti (Vuk II. Smrt kao spas predstavlja se u pesmama o velikom gre?niku koji je kudio devojke. meso mu otpada od kostiju. stih 44. pa i du?u pusti javlja se i u drugi m prilikama kada umiru?i ostavlja poruku . prelazak ?ivih u svet mrtvih ili dolazak mrtvih preko granice u svet ?ivih). te posle grube i nezasnovane zamerke. Prekost age u baladi Hasanaginica poja?ava emocionalni pritisak oterane ?ene. U baladnim pesmama o smrti nepravedno oklevetanih zaova njihovu pravednost potvr ?uje crkva koja se ?udesno pojavi na mestu pogibije. U pesmama o nepomirljivom nastojanju majke i ?erke da sebi zadr?e svatovski dar dolazi do kobne sudbine u kojoj ?erka strada.?elju o na?inu sahrane. U pesmi Zaru?nica Laze Radanovi?a mladu sti?e maj?ina kletva. mu?enje vilins kog izvora). neodgovaraju?i postupci prema samrtniku ili pokojniku. ubijao ka lu?ere. Nehoti?na i namerna ljudska sagre?enja u odnosu prema drugima. (Koceva BF 1975. dovode do smrti nevinih i odve? osetljivih i posve?enih . trnje. mitski ili magijski opravdava razvoj radnje. ne primaju ga ni zemlja ni voda. Sam preobra?aj gre?nika u ?ivotinjsko obli?je predstavlja metaf oru smrti. ona svatovima daje po kitu bosiljka. Hasanaginica umire: Bjelim licem u zemlju udrila Uput se je s du?om rastavila Od ?alosti gledaju?i sirote. U narodnim baladama to su u najve?em broju slu?ajeva ?ene. Duka Senkovi? umre posle ispovesti starcu igumanu Duka o svojim te?kim gresima. 2: 50-62. izgovaraju zabranjene re?i.) U narativnoj strukturi narodnih pesama u kojima se motiv smrti javlja samo u rea lnom svetu. Kr?enje tabua izaziva kaznu vi?ih sila . Usmeni pesnik uvodi formulu kojom opisuje smrt uokviravaju?i je psiholo?kim detaljima prili?nim za konkretnu radnju i predstavljene likove. zaru?nika i zaru?nice. Njemu kroz kosti ni?e trava. U epici se radnja okon?ava s tradanjem junaka na megdanu. a posle smrti LJeposave u gori. bezdu?nost i pako st koja se?e do zlo?ina. izre?ene pred decom . opro?taj. postupke junaka i ishod narativnog toka. Smrt drage ili dragog ne mo?e da p re?ali osoba koja je izgubila predmet svoje ljubavi. Kletva kao na?in spre?avanja greha ili Bo?ja kazna za kr?enje osnovnih moralnih zakona ?esto je vezana za ?udo . U motivaciji radnje peva? psiholo?ki. mrtva pala na zemlji cu crnu. ispoved gre?n ika ili iskaz nevino stradalog. 343. prestanak ljudskog postojanja. Postoji bitna razlika izme?u mesta i z na?enja motiva smrti u pesmama u kojima postoje onostrana zbivanja (nemogu?nost da gre?nik umre. Majka ne mo?e da izdr?i ?alost za ?erko m od koje je nasilno odvojena (od jada joj srce prepuknulo. pretvaranje u jezero. svetaca. ili dva brata. nek i neljudski lik. no?u. 190). obljubljivao kume.demona. sudbine. Mrtva Mera crnoj zemlji pala ( Vuk I.

koja je preminula u planini . Vukova epsko-lirska pjesma @enidba Mili}a barjaktara ima sva svojstva balade. pjesma ima i svoju realnu istorijsku osnovu. ispuwena jadom i porazom. Kukavico. Kada raspravqamo o baladai~nim komponentama. Da poku{amo objasniti: Naime. Mitska qepota mlade Qeposave u na{oj baladi izaziva u ~itaocu istinsko ~u ewe i divqewe. ali gre?nik. a malo kasnije duboki rez u du{i svakog ~ovjeka jer dolaze kobni trenuci. Oni su prepuni dara. Tek ocrtani motivski krugovi i navedene formule u opisu smrti u narodnim baladam a upu?uju na sistemati?no ispitivanje ?anrovsko-poeti?kih. Crna zemqo. Pjesnik balade je u Qeposavi vidio nenadma{nu qepotu zbog koje umire i zbog koje ju je pratila zla kob.sa odre?uje trenutak ostvarenja ne?eg nemogu?eg. prije svega. Bajo Pivqann. na kraju krajeva u mre. Kosa joj je kita ibri{ima. Nave{}emodio pjesnikovog opisa wene qepote: Tanka struka. pusti {irom grane Na~ini mi zaru~nici lada. {to }e biti fatalno i za jedno i za drugo. Ovakav sjaj djevoja~ke qepote jedino mo`emo sresti kod Wego{a. formulativnih. Ako uporedimo neke pjesni~ke slike sa drugim usmenopisanim kw i`evnim djelom.qepoticom. a opisi smrti u baladama uporedili sa opisima u drugim ?anr ovima.Pjesma nad pjesmama. krasna prijateqa. Po nekim nau~nicima ovo je na{a najlirskija epska pjesma. O~i su joj dva draga kamena Obrvice s mora pijavice Sred obraza rumena ru~ica Zubi su joj dva niza bisera Usta su joj kutija {e}era. Relevantnost zaklju?aka bila bi u jednom takvom istra?ivanju ve?a ukoliko bi se korpus tekstova pro?irio i na folklornu gra?u drugih naroda. ali su roda urokqiva. Istorijske su. Naime. Wegovo jadikovawe je istovremeno i jedinstvena mu{ka tu`balica. folklo risti?kih i etnolingvisti?kih problema. li~nosti u pjesmi: Vuk Mandu{i}. koji za svoju dilber Fatimu ka`e: O~i su joj dvije zvijezde lice joj je jutro rumeno usne su joj ru~om u`dene. a visoka stasa. u praznini ~itao~eve du{e sretamo `alosno tugovawe Mili}a barjaktara za svojom nevjestom .na putu ka wegovom domu. U duboko sjetnom tonu. Mili} prosi djevojku Qeposavu u Vidu 98 Vuka{ in Ba}ovi} Mari~i}a.. zar nije umjesno se pitati: Ima li u na{oj cjlokupnoj epici tu`nijih i lirski zapa`enijih i . ne budi joj stra{na. rano je ne budi Neka s mirom u zemqi po~iva. Stojan Jankovi}. Iako je u osnovi motiv prastarog shvatawa o stradawu zbog neobi~ne qepote. Opisom djevoja~ke qepote i tu`balicom Mili}eve majke za sinom ova pjesma zaslu`uje posebnu pa`wu u na{oj cijeloj usmenoj i pisanoj kwi`evnoj ba{tini. Wu Mili} izgovara i kao molbu i kao molitvu da u grobu bude {to lak{e wegovoj najdra`oj i nesre}noj nevjesti. Mili} Vujadinovi}. natprirodnu qepotu posjeduju i Mili} barjaktar i lijepa nevjesta Qeposava. ne budi joj te{ka Vita jelo. Solomun u svojoj Pjesmi nad pjesmama daje pune slike djevoja~ke qepote sli~ne ovima. Evo te tu`balice: ^arna goro.. poleta i `ivota. vidje}emo da }emo ovakve i sli~ne opise mo}i na}i kod Wego{a u Gorskom vijencu i u Bibliji .

zavr{ava pjesmu tu`balicom Mili}eve majke za sinom i snahom. . besmislenog trajawa u `ivotu. a svaki kraj se ostavqa na slobodu ~itaocu da sam procijeni/./ Djevojku su sahranili otkuda se sunce ne ra a. ponovo se javqa pjesma. pravdu i qubav vjerova}e u to. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 99 Ve}e majka kuka od `alosti. Ove emocije izviru iz one neugasive qepote. bez snahe i bez sina. ili pak. U samom naslivu @alosna pjesnica plemenite Asanaginice naslu}uje se zla kob koja }e zadesiti mladu. Kuka tu`na kako kukavica A prevr}e kako lastavica I kuka}e do su ena dana. Malo je wih koje ne sadr`e baladi~ne tonove. Ostaje da `ivi u tuzi i nesre}i do kraja `ivota kukaju}i kako kukavica. ni od sina glasa. To savr{enstvo dugujemo samom pjesniku. mlado`ewu. . Najqep{i primjer za ovo je mlada Hasanaginica. . . . Slijedi u`asna kukwava majke za sinom. koji je oslu{kivao srpske tragedije sa svih strana i stvorio najqe{e baladi~ne stihove. zajedno sa Hasanaginicom.qep{e iznijansiranih mjesta? Da bi. Da li }e snaga wihove nere}ne qubavi spojiti wihove du{e u novom `ivotu /jer svaki po~etak ima svoj kraj. to je savr{enstvo. ona se nagovje{tava u najsve~anijem trenutku veseqa u ku}i Vida Mari~i}a. Ni duga~ku ni vrlo {iroku. Poslije iznenadne smrt nevjeste i mlado`ewe. . Ako se i mi danas unesemo malo boqe ~ini }e nam se kao da Isus Hristos pla~e iz utroba srpskih majki i da ga stalno prati Jeremijin pla~. U svojim jadima majci se pri~iwava da joj ide sin iz lova. bez zamjenice i bez sunca svoga.Svjestan svoje nesre}e i i tuge zbog. . . . . Svi oni koji vjeruju u Boga. Razlike postoje u samim motivima. ali potpuno druga~ija: /Naopako kolo povedo{e /@alosnu pjesmu zapjeva{e. Ne bi snahe. . ni od snahe glasa. Balada se time ne zavr{ava. Jer ti dugo bolovati ne}u. Majka ostaje sama. . Pokloniti je drugome nesebi~no. . Ropstvom Jankovi} Stojana. tragi~ni zavr{etak. moja slatka majko! Brzo tr~i dvoru bijelome Pa mi steri mekanu postequ. kuda jarko smiruje se sunce. . . da istori~nost ne zamuti imaginacijom. . tragedija bila upe~atqivija. da joj snaha ide i da joj nosi hladne vode: Ne bi sina. . Mili} predosje}a svoju skoru smrt i doziva staru majku ovim rije~ima: No starice. . Pjesnik kome je dato da ma{tom i talentom pretvori realnost u jezik simbola. Balada @enidba Mili}a barjaktara. . ogromne izlive tuge. jer je qubav najve}i dar {to nam ga Bog poklawa. Imamo primjera gdje se jedna porodi~na nesre}a u pjesnikovoj ma{ti tako sna`no probudila i kompoziciono razvila do vrhunskih umjetni~kih dostignu}a. sada ve}. . strukturi likova i kompoziciji pjesama. Znamo da je italijanski putopisac Alberto Fortis pjesmu objavio u svom putopisu Put u Dalmaciju i da je ova . Smrti majke Jugovi}a i Kosovkom djevojkom spada u najqep{a poetska ostvarewa u cjelokupnoj srpskoj epici Baladi~ne elemente }emo sresti o ogromnoj ve}ini na{ih pjesama. . na kraju se slivaju na jednom mjestu. O ovoj izvanredno lijepoj baladi dosta je napisano i raspravqano u posledwa dva vijeka. Ispa{ta plemenita du{a koja na pravdi Boga strada od svoga mu`a Asan-age. plemenitu majku koja ni kriva ni du`na zbog ustaqene grubosti i surovosti samoga vaspitawa u odre enom vremenu u muslimanskoj porodici. na `alost. da joj nosi lova svakojaka. .

Kad }e mene Jova donositi I ka dvoru opet odnositi. kako su neki navodili. upravo zato {to se nalazi u ropskom polo`aju.. moramo re}i da je motiv `rtvene qubavi prvenstve no biblijski motiv. a da je pro`et duhom poznatog starozavjetnog motiva. darivawe djece i napokon smrt. Qubav prema djeci je pobijedila sve i nametnula mno{tvo novih saznawa i istina o `ivotu. Weno dostojanstveno dr`awe i podno{ewe patwe zavr{ava se kona~nim krahom nevino stradalog srca ovim stihovima: Bijelim licem u zemqu udrila. posebno kada je u pitawu kompozicioni si`e pjesme.. Baladi~ne slike u sjajnom pjesnikovom uzletu: zakliwawe brata sestrinskom qubavqu daje ne udaje. Bol i qubav prema djeci ja~i su od svega. Isturi mi moje b'jele dojke. ali je raznim putevima u{ao u na{u kwi`evnost. Pjesma je sva u qepoti i gradacijskom sjaju. Ona je neza{ti}ena. Takva qubav je iskonska. Ako bismo za~as pravili pore ewe ove . O poznatoj pjesmi Starca Ra{ka Zidawe Skadra mnogo je pisano. predodre ena je patrijarhalnim `ivotnim normama da bude izvr{ilac uloge koja joj je unaprijed namijewena. molbene rije~i imotskom kadiji da ponese dug pokriva~. Baladi~ni tonovi su jaki i emocionalno sna`ni. Mlada Gojkovica je postala `rtva nevjernih jetrva i djevera i naj~estitija majka ~ije je mlijeko othranilo osirotjelog sina Jova. koji su puni ~emera i jada.samoubila~ka. bespomo}na. snaga joj je u mogu}em. Tako e znamo da vu~e korijen iz davnih vremena. po~iwu ~u ewem i rekli bismo zavr{avaju ~u ewem. Ponovimo i ovdje te baladi~ne slike: Ostavi mi prozor na dojkama. a kulminirala je u pozdravqawu sa malim u be{ici sinom. samo`rtvena. neiskusna i nevina. a na drugoj we`no maj~insko osje}awe i uzvi{ena plemenitost majke Asanaginice. satkan na narodnom vjerovawu o odr`avwu temeqa grada. varvarskog ~ina. Na jednoj strani su oholost i drskost Asan-age. sli~no mladoj Hasanaginici. Najpotresniji momenat u pjesmi je zahtjev mlade nevjeste da joj se ostavi prozor na o~ima kroz kojega }e pratiti svoga nejakog Jova: Bogom brate. a na drugoj je strah od velike sramote: Da. I ovdje je Gojkovica. Wena qubav prema svojoj djeci je stoi~ka. u smrti od koje ne preza. Usput se je s du{om rastavila Od `alosti gledaju} sirota. Znamo da je ovo motiv o uzi ivawu qudske `rtve. Nas je upravo taj nesre}ni motiv. moj brate. Ni mnogostruka isku{ewa nijesu joj pomutila qubav prema ro enoj djeci. velike sramote Gdi me {aqe od petoro dice! 100 Vuka{in Ba}ovi} Materinska tuga je intonirana u vi{e mahova. Majku prosto lomi i rasta~e tuga za svojom djecom na jednoj strani. Opet je rije~ o nesre}noj majci. za koga su ostavqeni prozori na dojkama. naveo da skrenemo pa`wu na lirske zamahe. Rade neimare! Ostavi mi prozor na o~ima. Upu}ivane su gre{ne osobine i stvaraocu i pjesmi zbog. univerzalana i potresna. `rtvena. Ona sve muke i poni`ewa Do`ivqava i pre`ivqava do jednog trenutka.`alosna pjesanca bila od tada do danas bila predmet ~e{}ih rasprava. nevino stradaloj mladoj Gojkovici. jer je qubav ja~a. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 101 Kada do e moj nejaki Jovo Kada do e da podoji dojke.Ona je uzidana u onaj temeq na kome }e mo}i da se odr`i grad. Strada zato {to je pravedna. Da ja gledam ka bijelu dvoru. a time i kolektivnu svijest samog naroda. Wena pravednost je progovorila kroz topla maj~inska osje}awa. Istina.

ali majka presu uje. Wenu krivicu je pjesnik ubla`io poznatim stihovima: Tu se tuku do dve stare majke i prokliwu i staro i mlado ko rastavi i milo i drago. Ustaqeni porodi~ni kodeksi stvorili su zamr{ene ~vorove i neizbje`nu nesre}u. a u drugoj pjesmi oholost i krajwa bezdu{nost Hasanage. ve} je blago {to je srcu drago/. . U osnovi balade je poznatu sukob koji se zasniva izme u sina i majke u samo poimawu `ivota. a u ovoj su svi krivi. koji vjeru nije htio da pogazi. Vole se dvoje mladih. odmah }emo se suo~iti sa suprotnostima eti~kih na~ela mladog Gojka. nametawe djeci shvatawa i obaveze koje presudi roditeq na osnovu drugih vi ewa. iskonska qubav kulminirala je u umirawu dvoje mladih. Ho}e sina da o`eni drugom djevojkom. Pjesma je sva u poetskom sjaju. I u ovom slu~aju stradaju nevini. dubokim okovima kojih ne mo`e da se rije{i. Kulminacija tuge i bola izra`ena je stihovima: Spustite ga pred moje dvorove da ja jadna mrtvoga celivam. Uzalud su mlado`ewina upozorewa /Nije blago ni srebro ni zlato. je Smrt Omera i Merime. osim mlade Gojkovice. U Fortisovoj pjesmi je krivac iskqu~ivi Hasanaga.kao Bo`ije jagwe Tipi~an primjer balade koja govori o porodi~nim nevoqama. Zato je i postala `rtva . jer je majka gre{na. koja je i od roda boqega i prepuna srebra i zlata.pjesme sa Hasanaginicom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful