P. 1
BALADA-PROFESIONALNO OBJASNJENJE

BALADA-PROFESIONALNO OBJASNJENJE

5.0

|Views: 1,096|Likes:
Published by BLADE2322

More info:

Published by: BLADE2322 on Apr 30, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/13/2013

pdf

text

original

BALADA Rijeè balada je latinskog porijekla srednjolatinsko; ballare-plesati; ital. balata ; provans.

balade- plesna pjesma; francuski ballade. Balada je kao anr, odnosno dio lirskonarativnog anra postoji I u pisanoj I u usmen oj knji evnosti. I u pisanoj I usmenoj knji evnosti balada je tokom stoljeæa oznaèavala razlièite anrove. Prouèavaoci su najèe æe isticali trostruke izra ajne osobenosti balade, lirsku, epsku I dr amsku.A baladu, ustvari, karakteri e naracija specifiènog izra aja I oblika, kojom je iskazan model ivota.

Izra aj jeste lirski, ali ne uvijek u smislu osjeæanja, veæ je to ne to neodreðeno, nagovi je teno, iz dubine èovjekove egzistencije. To je ono to je kao karakteristièno za balad u naveo Goethe- tajnovito. Lirsko-emotivno u baladi utièe na specifiènost naracije, potencirajuæi je ali I omeðujuæi je misterijom I nedoreèeno èu. Dakle, pripovjedaè, umjetni osti e tajnovitost u baladi, vlastitom sposobno èu da je prenese, rekreira iz tradicij e (kada je rijeè o usmenim baladama). Epska dimenzija u baladi je sporadièna-iskazuje se kroz kompoziciju da bi se izraz ila neka povjesna slika, èesto kao rezultat slabije kreacije. Dramsko u baladi je veoma, bitno utièe na stvaranje problema, njegov razvoj I uspo n. Balada se u usmenoj knji evnosti razlikuje od naroda do naroda. Sam termin balada uveo je u literaturu I nauku Englez Thomas Percy 1761. godine a usvojen je od kraja 19.vijeka.U baladama se èesto pjeva o sukobu iz kojeg proizi lazi njihova tu na I ponekad sumorna sadr ina.U mnogim od njih problem je samo naznaèe n, gotovo do nepostojanja. Odnosno uzrok sukoba je èesto toliko u pozadini da je I nevidljiv. Baladom dominiraju liènosti I njihova tiha tuga. Junaci balade su indi vidue iz tradicionalnog ivota I njihove su boli nekakao posebne jer nastaju iz ne razumijevanja na koje nailaze kod svojih najbli ih ili njihove okoline(sluèaj histor ijskih balada) Najljep e balade obraðuju sukob junaka koji proizilazi iz suprotnosti tradicionalnih I individualnih normi(Hasanaginica, Hasan-aga, Omer I Merima, Bi sernaza). Samo 14.godina nakon to je T.Percy uveo termin balada u knji evnost, u la je u svjets ku knji evnost bo njaèka balada o Hasanaginici. Ko je zabilje io ovu pjesmu jo uvijek je u nauci nepoznato, pa se ime njenog zapisivaèa zapravo samo nagaða. Pouzdano se zna da ju je talijanski opat, bilolog I putopisac Alberto Fortis predoèio u javnosti, jo 1774. godine u originalu I talijanskom prevodu, u prvom tomu svog èuvenog djela Viaggio in Dalmazia. Znatno prije Fortisa, u prvim decenijama 18. vijeka bo njaèke b alade I romance zabilje io je nepoznati zapisivaè Erlangenskog rukopisa.

Kao sakupljaè bo njaèkih usmenih baladnih pjesama s kraja 18. vijeka pojaviæe se jo jedan stranac, Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux, poznat kao dubrovaèki knji evnik Marko Brueroviæ. Boraveæi kao konzul u gradu velikog vezira, u Travniku, Bruereviæ je ispun io uputstva svojih pretpostavljenih- da dobro shvati duh stanovnika Bosne to najb olje potvrðuje njegova rukopisna zbirka koju èine usmene pjesme lirske I baladne, sa kupljene prete no meðu Bo njacima u Travniku I njegovoj okolini(Hvalila se Hasanaginic a, Osman-aga na kuli siða e I dr.) Treæi poznati sakupljaè bo njaèkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je Dubrovèanin Ðuro F riæ, katolièki sveæenik I pjesnik latinista. Pjesme koje je publikovao su u prevodu na latinskom sa po dva stiha u autentiènom jeziku. Znaèajno je da je Feriæ prvi sakupljaè usmenih pjesama Bo njaka koji sakupljenje pjesme navodi kao muslimanske.Feriæeve mus limanske pjesme se nalaze u cjelovitom I autentiènom obliku u saèuvanoj rukopisnoj z birci. S kraja 18. vijeka potièe I varijanta balade o smrti Omera I Merime, zabilje ena u B

enskog. Ljepota I ljubav su èinioci koji mogu da izazovu tajnu. nada u bolji ivot . p remda je osnovni sukob ljubavni I va an je za èitav tok radnje. brze I velike odluke. jedna vrsta prolaska kroz ivot. a to je ivot u tradiciji I potreba za jedinstvom. Oèekuje se sretan zavr etak jer su zbivanja od poèetka do kraja dopadljiva. Sukob je u brisanju individualnog nasu prot tradicionalnom I prvobitnom. Zbog toga se oni u romansama vrlo èe sto I verbalno sukobljavaju. Problemi su slièni onim u baladama. dakle. Radi se dakle o svakodnevnom ivotu odabrano g mladog para iz tradicionalnog dru tva. onog koje ne razumije ind ividualno I lijepo. Ujediniti se znaèi nadvladati I sebe I druge I pronaèi ono zajednièko to ih spaja. One su te koje alju u smrt tj. Postoji nada za dobre I zaljubljenje koji su patili.ubukiæevom Po e kom zborniku iz 1798.Bez njih nema ivota! Balade I romance usmene knji evnosti se prenose usmenim putem I nikada niti jedna pjesma tako prenesena nije ista. Vrlo èesto romansa pripovijeda o njihovoj razlièitosti. Smrt. a to je ljubav I mladost koje su potrebne ne samo njima nego I svijeta oko njih. godine pod latinskim nazivom Divortium. ljepote I savr enstva. na udvaranju. ili vilinski svijeta. Jer romansa je pripovijest o tradici onalnom ivotu I njegovom obnavljanju pa je sukob dvoje mladih ljudi trenutaèna borb a dvije prirodne sile prije ujedinjenja u jedno pred neèim to je starije od ljubavi .sve to obez bjeðuje dostojnost za ulazak u historiju I sjeæanje. bili pr oganjani na ovom svijeta da æe biti sretni na drugom svijeta a to je hurija I zalj ubljenih. Nerazumijevanje dolazi iz tajne I nepoznavanja pojave drugaèijeg pona anja. na zgodi. o ljubavi mlade djevojke ili mladog junak a koji se nalaze u procjepu u odnosu na ono to od njih zahtijeva pona anje po tradi cionalnim normama. U centru balada su individue u svom specifiènom I vremenu I prostoru u odnosu spra m veæeg I ireg vremena I prostora tradicije. u baladama je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. (divorti um-raskr èe). nisu iskazane na isti naèin. odnosno nije na isti naèin kazivana. mu evljevog I junakovog koji karakteri u velike du sti. ali ni ta manje I ivotnog. ivot izvan doma aja uskog. varijante o braæi Moriæima kao I pjesme o smræu rastavljenim dragim. misteriju I zlu kob. U romansama je naglasak na ljubavnom zapletu. a u biti su vrlo znaèajne I dotièu ivot u tradiciji I dovode u pitanj e njen kontinuitet. Sretnom zavr etku prethodi povoljan splet okolnosti. I umjesto pesimizma zraèi optimizmom I nadom da æe dobra rijeè pobijediti. I onog znatno ireg mu kog. to zn aèi potisnuti individualne crte a preuzeti tradicionalne ali I znati obnoviti ono vjeèno mlado zbog èega tradicija uvijek ivi I ne gasi se. vjeridbi I zasnivanju braka dvoje mladih ljudi. brze akcije. vuku prema vijeènom svijeta mla dosti. velika I nagla osjeæanja. Balade a I romance su ku nja ivota u tradiciji. ako se veæ na njega ukazalo. rijeèi. zlo biti nadv ladano. Rijeèi do kojih dolazi izmeðu njih su samo na oko povr in e I bez dubine. ROMANSE su pripovijedne pjesme novelistièke I vedre sadr ine. Tako tradicija iz religije crpi snagu za ivot. Zato pjesme u koje su ukljuèeni I tipovi varijanata o Hasan-agi I njegovoj ljubi ili kako smo mi kazali I taènije pjesme njima sliène . Jer tako treba da bude ako tr adicija postoji. U baladama raspoznajemo dva pola koji nikada nisu u harmoniji ili barem u privid noj harmoniji prouzrokuju sukob dva vremena I prostora u eg. Zbog ozbil jnosti problema tradicijske prirode moglo bi se skrenuti u tragiku ali postoji k onvencija koja diktira dogaðajima I sam kraj. Stil tradicije one ive koja nastavlja da crpi teme I motive unutar sebe same bazi rajuæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost I èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje odredili su definitivno ono to se danas . I radnja bi u romansi mogla da ima tragièan zavr etak ali zaokret do kog a dolazi navodi do sretnog. o njihovi m pripadanjima razlièitim polovima u tradiciji. Rje enje u romansama je konvncionalno jer je èitav put takav.

Balade I romanse kroz poruke nose ostatke iz prvobitnog ureðenja svijeta. mada svakida nji. koja je podreðena tradicionalnom dru tvu I vlastitim odnosima I on bi tre bao stoga da prizna da su poslovi koje ona radi kao I brige koje je prate isto t oliko va ni jer ona kroz njih stvara I u njih utkiva svoju sudbinu kao I sudbinu b li njih. elja I radosti odreðene na rodonosne grupe. tj. zasnovan na brzim I pl ahovitim reakcijama. Razlièito od junaka kakvog sreæemo u epskim pjesmama. le i dobrobit zajednice I njenih vrijednosti. brat. obièan svijeta se u njima ogleda I iz njih crpi snagu za svoj dalji opstan ak. Njihov o je vrijeme grandiozno I zadire do poèetka stvaranja tradicije I zbog toga oni su mudri I sposobni da vode I savjetuju ostale. . Nasuprot njima I njihovim dru tvenim I praktiènim normama k oje se zasnivaju na drugim shvatanjima. od borbi za vlast I junakovog kodeksa èasti u znaèajnim histor ijskim trenucima. Kad se o eni Hasan-aga Tu je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi pol. tkanje.u nauci naziva poetika usmene knji evnosti. gdje je on prikazan kao modeljunak. Tu su temelji porodice. kao jedan od glavnih oslonaca. a misleæi da mo e vladati mje ajuæi dvije razlièite norme I vrijednosti. pogubnim za enski svijeta. Uz sve to u njoj se bude razlièita osjeæanja. pa èak I gledanje kroz prozor. A . odr avanje reda u kuæi. predosjeæaji. junak u baladi je problem sam za sebe I za druge. One su odraz strahova. junak-model ireg vremena I prostora dolaz i u dileme vezane za njegovo postojanje. A u centru su tih drama koje su najsna niji poticaji baladnih iskaza. ona razmi lja o svojoj porodici. Pol majki. djever. tj. To odreðuje baladu kao anr . sokaka. Zato pro blem nastaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice I prestane joj nametati svoj u volju koja izvire iz drugog ivota I drugih prilika koje ne poznaju kompromis. Balade p jevaju o junakovoj nemoæi da u svakom trenutku bude model za sebe I druge I da se pona a po pravilima tradicije. U ravnote i junakovog vremena I prostora s jedne strane I enskog. avlije. Oni su njen mod el. enskim. u odaje I kada se nasuprot njima naðu one ene koje olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se odvi a u u em vremenu I prostoru. prièama I uopæe u usmenoj knji evnosti su junaci. Oni su sto eri tradicije I obja njavaju njeno postojanje. Tu le i kljuè razumijevanja balade alosna pjesanca plemenite Hasanaginice I mnogih drugih balada: etao se aga Hasanaga. njen svijeta I junake u njoj. To su saasvim obièni poslovi jedne ene èiji ivot se prije svega odvija u kuæi: v z. Njeni junaci nisu obièni ljudi nego imaju kraljevsko ili bo ansko porijeklo I pr ema tome ne kreæu se u obiènom vremenu I prostoru shvatljivom prosjeènom èovjeku. ni ta manje znaèajan za tradi ciju. Balade I romanse pjevaju prete no ene I one ensko viðenje junaka. eninog s dru ge. daleko od bitaka s l jutim neprijateljima. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice pomoæu njih obja njavaju svije ta oko sebe I preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije I prvih vjerova nja. enski I nj egovu vrijednost. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijet a èardaka I sokaka I da ne nameæe svoj iroki historijski vrijeme I prostor. u granice èardaka. Naime to nisu prvenstveno pjesme o enama nego pje sme o junacima. supruga I sestara. U tom je su tina balad e.iz toga proizilaze njene sumornosti I ilavost. Nosioci tradicionalnih vrijednosti u pjesmama. Oni su ti koji trebaju biti model po prirodnom odabiru I stoga i h je dru tvo kao takve prihvatilo. dak le onoga kako bi trebalo da bude. Te vrijednosti koje su odredile usmen u knji evnost izviru iz ivota a njeni nosioci stvaraoci I prenosioci nose ih u sebi . a naroèito balade prièaju o junakovom hvatanju u ko tac sa d rugim vremenom I prostorom. Njegova nemoæ takoðe da shvati enu ne kao slabo biæe veæ kao jaku liènost sa voljom kao t e njegova. mu . vjerenik. Meðutim pote koæa nastaje a tradicija je to dobro primijetila kada se ti sjajni epski junaci prebace u svakida nji ivot. Pjesme. porodici iz koj e je do la. Njihove prirodne vrijednosti bivaju pol juljane jer u pitanju je njegov naèin shvatanja I poimanja. Pjesme kao to su balade I romanse pjevaju o te koæam a I nastojanjima junaka da odr e svoj status u svakida njem ivotu I o njihovim napori ma da se odr e u onom za to su preodreðeni. nosioca takvog ivota sto ji nasuprot polu junaka. o sreæi koju je stekla ili o drami koju nasluèuje.

Nije sluèajno to je iskazan nakon opisa njegovih rana. ta ko da on nosi ranu na sebi I u sebi. a pred junacima su veæi zadaci. u svom ranjenom s rcu nosi toliku bol I razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog roðenog . prirodnog. nju. Tako je Hasan aga postao problem za sebe I svoju okolinu. èije je I srce ranjeno. On nije tjeran vlastitim emocijama I stanjem koje su prouzrokovale gorke rane. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no na svoj plahovit naèin I ne razumijevajuæi ga elio je. u drugi prirodni tok nesputavanih strasti koje ne i èezavaju nip red èim u njegov om ranjenom biæu. On je postao problem jer je h tio ratnièki I junaèki da potèini sve. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga. prirodom junaka-ratnika I supruga I oca to je alegorija j unakove povezanosti sa prirodom. sestre. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi I od njega oèekuje. pa I ono to ne shvata. Takve su junakinje u pjesmama San usnila Hasanaginica I etao se aga Hasan-aga I u nekim drugim u kojima one. svijeta prirode u kome se nalazi H asan-aga. Ahila. lièi na jednog drugog junaka. Njegova rana je kako da spoji prirodno I ve liko sa onim dru tvenim. To su. nego ator age Hasan-age. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim I razornijim od prirode kojom treba da vlada. koji ne iskazuje I skriva svoju stvarnu ranu. junak postaje plahovit I ubija majku premda nije smio t o uèiniti jer su njoj dovoljna kazna da je tjera iz doma I rijeèi koje joj upuæuje. Mogli bismo reæi da ju je htio podvesti pod svoje norme I vrijednosti junaka ratnika. I ljube. Junak koji se vraæa iz rata I koji ka njava majku to se oglu ila o njegovu rijeè kako da postupi prema mladoj eni. plahovitog. svoj pro blem. ranjen u atoru I tradicionalno dru tvo majke. Ranjeni Hasan-aga u atoru. ena je ta koja treba da miri. I tada nastaje problem. u svojoj individualnosti.enina je uloga u tradicionalnom dru tvu opstale tradicionalne norme. Nisu sn-jezi. mogao da shvati svoju ljubu kao enu-liènost I kao sebi ravnu. jer pjesma ka e: Da su sn-jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. zaboravljaju svoju ulogu m irnog oslonca na tradicionalne norme I plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu str anu. biti spremna na izmirenjei kompromis da bi Hasaan-aga. a onda djelom podstaknuti druge da djeluju onako kako je tradicija veæ odredila ono najbolje za sve njih I za ivot same tradicije. prisiliti da prihvati njegovu vlast I okvire njegovog vremena I prostora. savoju su prugu koja ga nije posjetila u gori a koju je tako arko oèekivao potèiniti. drama nekada fatalnih razmjera u njegovom sukobljavanju sa junakom I drugima iz okoline. labudovi veæ bi poletjeli. nit su labudovi. A li I ona mo e biti ranjena I svojoj ranjenoj individualnosti preæi okvire koje joj j e tradicija nametnula. Sam poèetak pjesme: ta bijeli u gori zelenoj? Al su sn-jezi al su labudovi? Da su sn-jeziveæ bi okopnili. u najljep oj baladi alosna pjesanca plemenite Hasanaginice je pokretaè ra dnje iz èijeg poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. Dva svijeta su sta vljenja uporedo u dva paralelna stiha. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. isto ranjenog I isto vrlo ljutog na dru ge to su dirnuli u njegovo bo ansko porijeklo. da tradicijski moral. Stid plemenite Hasanaginice je njena priroda. njegovo uklapanje u procesu poticanja vremena. Ti ina Hasan aginice I njena rijeè koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih I to je razlog to ne postoji niko ko æe nadvladat i situaciju I znati rijeèju.

I na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. a nemjerljivo doprinose vel ikom skupinom varijanata I usmene predaje o pogubljenju braæe Moriæa I sarajevskoj Mo riæa buni . od livade do d eneta I hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. to je znak da je ljubav iza la iz svog prirodnog. u liku majke. Bo njaèke historijske balade su autentiène I znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. Takvu pjesmu pronalazimo u zbirci STIPE BO TICEA-Dva se draga na livadi ljube(Biserno uresje). Ovdje je prirodno u liku nesretnog junaka I njegove prirodne odabranice. Balade o rastavljenim dragim. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku I prema tome u njenoj najljep oj nevinosti I dobroti. onozemaljskoj ljepoti djevojke Fate kojoj je sudbinom odreðeno da ode rano na onaj svijeta kako bi ga os vje ila I sama bila sretnija u njemu sa odabranim ljepoticama toga svijeta. hurijama koje su joj ravne. po normama tradicije da ne reaguje tako plahovito. ali nikada u svojoj ljubavi nisu protiv religije I njenih normi. a tradicija je povezala mladost I smrt . njegov im miljenicama. tragiènim sukobima u porodici I razdvajaju dvoje ljudi koji se vo le I koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi.djeteta. Ljubav se obièno povezuje sa religijom I mladi zaljubljeni su u bliskoj vezi da na dnaravnim. O va hercegovaèka balada. tradicijskog I u la u individualni I hiroviti tok stvari. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. Ona ga zaustavlja da oduzme ivot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: I dosad su kade opravljane Al se nisu junaci morili. Tradicija I priroda su htjele da odabrani umru mladi I ostanu vjeèno m ladi. jo su jedan krug pjesama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti I one govore o bolnim. ovaj put pol se manifestira izvan. Tako su ovaj svijeta na pustili Omer I Merima. U zagrobonom ivotu ih èeka vjeèna sreæa jer po tradici ji I religiji onaj drugi svijet je istinski a potrebno je da se obnavlja mladim. Trebalo je da ona kao sve ene iz tradicije na eg podneblja reaguje kao sestra u jednoj od najranije zabilje enih pjesama u ovom izboruVino pije aga( H)Asan-aga. U ovoj posljednjoj pjesmi junakinja pokazuje stalo enost I iskustvo ge neracija I njihovih sudbina. Banjaluko. I u ovoj gru pi pjesama junaci I junakinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. lijepim. Ako se to I desi. momkovanja I neoskrvljenosti. èuvara porodiènog statusa koja iz religije I tradi cije crpi dru tveni I stvarno. Ovaj svijeta je za nju kako to tradicija osjeæa. ivot I smrt I dal ai m novi smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremen a. saèuvana u hrvatskoj sredini pokazuje da su baladne pjesme s poj individualnog I tradicionalno-kolektivnog I da individualno izranja remeteæi r avnote u izmeðu individue I tradicije kojoj ona pripada. O ne to èine I kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima: Sunce zaðe a mjesec izaðe. I neobiènim stvorenjima. . Sunèe va unuka. da nikada neo stare I uvijek budu prekrasni I mladi to I jeste simbol tradicij e. do neprirodnog. u kojoj djevojka kune sve po redu. stran kao to je I njemu strana nje na ljepota. Ona smiruje brata u njegovom plahovitom postupku pr ema supruzi ali I prema samom sebi. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijeta. Tak o pjesma Kolo igra na sred Sarajeva govori o nadnaravnoj. A bilo je prirodno. kao to je balada Omer I Merima. voljeli se a rastav i e ih. suvi e lijepim I dobrim za ovaj obièan svijeta. velika alosti. ali prirodni t ok stvari je na njihovoj strain. u cvijetu djevoja tva.

Jednostavnije kazano. religijom . tih regulatora vlastitih liènosti. Prenosioci prenose usmene pjesme po principu imitacije predstavlja nja svijeta. Usmene pjesme dio su tradicijskog naslijeða i spadaju u one produkte duhovnog stva ranja koje je karakterisalo kroz stoljeæa. godine. konfesionalnu ili nacionalnu grupu. Porodica kao inspiracija pj evaèima je kategorija koja po tuje norme tradicije. sna no karakteri e njihovu duhovnu kulturu. Ovaj tekst baziran je na analizi primjera bo nj aèkih balada. To su balade.bo njaèka zajednica is . on je u ovoj vrsti pjesam a èesto slobodniji od pjevaèa stvaraoca u epskoj pjesmi. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih balada rezultirala je iz njihove s na ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristika izrazitih historijskih bala da. ira zajednica. Pjevaèi stvaraoci prenosioci balada kao individue probijaju se kroz iru zajednicu kojoj pripadaju. Za pisce umjetnièke knji evnosti imitacija prolazi kroz njihove vlastit e stavove i mi ljenja i to gledanje datira jo od Aristotela. predstavljaju his torijsko sjeæanje. pjesme koje æemo predstaviti kao primjere uzore nose obilje ja svojih bitni h prenosilaca i pokretaèa a uz to su anrovski najdotjeranije. gotovo svugdje u svij etu.Braæa Moriæi su pogubljeni u sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. i individua u porodici koja mu daje poticaj za pjesmu utièu na ono to on konaèno ispjeva ili saopæi. bez rezerve. kakva I jeste pjesma o Moriæima u krugu varijanata. Sve nas ovo uvodi u t eoriju ove vrste. Kao pojedinac. Optimizam u poruci ove bal ade I pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenutku kada je stigao ferman o nji hovim pomilovanju I kada su za njih jamèili brojni stanovnici Sarajeva njena je sn aga koju su pjesnici. porodicom i dru tvom kao sredinama u kojima su na le svoje osnovne poticaje predstavljaju najljep e i najtu nije usmene pjesme. po kome su. te do onih koj e ih inspiri u. danas. Njihova specifiènost je odreðena prije svega naèinom nastanka i naèinom preno enja. Pisci umjetnièke knji evno sti u sebi nalaze uzor za svijet koji predstavljaju. Dru tvo. kroz porodi cu i dru tvo. i pjevaè prenosilac k ao individua. èine rekonstrukciju povijesti a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu povijest kasnije I stvarno I simbolièno. koji im pru aju glavnu inspiraciju. historijski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekoveèe detalj poku aja spasavanja Moriæa. Ta teorija nam omoguæuje da uoèimo sljedeæe: izvanrednoj kreaciji odgovaraju s druge s trane jasno odreðeni stvaraoci prenosioci usmenih pjesama: individue.* Bo njaci imaju veoma razvijenu usmenu tradiciju i usmena lirskonarativna poezija. u narodno pamæenje. Sve saèuvane varijante zajedno I fragmenti kao I prozna predaja. kao i lirika i epika. pamæenjem tvore. odreðenu plemensk u. vijeka u Bosni. Balade kao i romanse i druge njima sliène narativne pjesme koje pripadaju krugu us menih tradicionalnih pjesama nisu uvijek do kraja anrovski odreðene. kao i civilizacijski nivo ostvaren uticajem date religije bitn o odredio do nivoa anra. Takoðer. Stoga si im za stupnici centralne vlasti I dosudili brzu smrt davljenjem. dopiru do individua. nominirane kao usmene pjesme. Stvaralac prenosilac usmene pjesme rekreira ili ponovo stvara po sj eæanju ono to je èuo da se pjeva ili kazuje. Stvarno na taj naèin to èe potvrditi njihovu nasilnu smrt davljenjem. a dovod eæi ih u vezu s pojedincem. Imajuæi u vidu da govorimo o bo njaèkoj usmenoj tradiciji moramo pretpostaviti da je upravo opæi nivo ku lture koji odreðuje prisustvo pismenosti ne samo u datom trenutku bilje enja tradici je veæ i od ranije. Preno sioci i sustvaraoci usmenih pjesama razlikuju se od stvaralaca umjetnièke ili pisa ne knji evnosti. razlièiti pjevaèi I prenosioci uporno èuvali. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u ivot balade. I kao takvi su se suprotstavili brojnim ekonomskim I drugim nametima to su ih centralna vlast I nj eni nosioci nametnuli u petoj I estoj deceniji 18. U ovom tekstu odabrali smo pjesme koje nose bitna obilje ja svojih prenosilaca i pokretaèa i svaka ko je zanimljivo da su te pjesme upravo anrovski najdotjeranije. najznaèajnije grupe baladnih pjesama Bo njaka. etnièku. talentovani pojedinci povezani s porodicom i dru tvom. simbolièno to èe ih u nekim varijantama sp asiti. uvijek na specifièan naèin. Pjesme koje smo od abrali kao primjere lirskonarativnih pjesama o kojima æemo ovdje govoriti. Bili su najugledniji predstavnici sarajevskog esnafa I domaæih janjièara.

mislimo na porodicu koja je èvrsto povezana i pridr ava se tradicionalnih no rmi pona anja i ivljenja koliko i islamskih propisa. Mo emo kazati da je tom naracijom iskaza no isku avanje modela ivota kroz primjere koji se fokusiraju. Samo èetrnaest godina nakon to je Percy uveo termin balada u knji evnost. Balada o Moriæima i jo neke druge historijske balade. utièe na stvaranje problema. Bo njaèku individuu. Jun . U tome je znaèaj duhovne kultu re koja ostavlja poruke. godine. Baladu zapravo kara kteri e naracija specifiènog izra aja i oblika. o razvojnom putu i duhovnog i ma terijalnog ivota jedne narodnosne grupe. povijesne i intimne putanje bo njaèkih porodica i bo njaèkog dru tv koje su ovi pjevaèi opjevali. primjeri koje p redstavljamo pokazuju balade u kojima dominiraju liènosti i njihova tiha tuga. Ali dogaða se i da je vidna epska dimenzija u baladi kod slabiji h prenosilaca. nagov ije teno. a uzrok sukoba kao jedna od bitnih oznaka balade èesto je toliko umotan u tajnovito ili toliko u pozadini da je i nevidljiv. iz dubine èovjekove egzistencije. Balada kao dio lirskonarativnog anra postoji i u pisanoj i u usmenoj knji evnosti. 2. Dramsko u smislu stvaranja konflikta meðu individuama u baladi veom a je bitno. Taj smisao za tajnovitost individualna je oznaka prenosioca tradicio nalne balade i tu je veliki raspon udjela talentovanih prenosilaca. Balada u usmeno j knji evnosti razlikuje se od naroda do naroda. odnosno razlièite forme baladnog anra. Putanja bo njaèkih pjevaèa stvaralaca. junaka i junakinja u baladama koje su nam pjevaèi i pjevaèice prenijeli.amskom religijom . To su: 1. I onda kada se tradicija znaèajno mijenja. Pri tome ne treba zan emariti transformacije tradicije i varijacije odnosa pojedinca prema religiji. kada odnos prema religiji po staje distanciran. svijest o tradiciji i religiji mo e biti. bo njaèka ba lada o Hasanaginici ulazi u svjetsku knji evnost. Na taj naèin prenosilac usmenih ba lada sposobno æu da prenese. ali ne uvijek u smislu osjeæanja. Lirsko emotivno u baladi utièe na jezgrovitost naracije ali je istovremeno omeðuje misterijom i nedoreèeno æu. a nagovje tavaju i onaj kojim kreæe. U sluèaju kada govorimo o bo njaèkoj porodici koja je edu kovana. Tradicija i religija èvrsto pove zane utièu na identitet i odreðuju ga kroz dugi povijesni tok. porodicu i dru tvo izrazito prepoznajemo u nekoliko krugova najpo znatijih bo njaèkih balada. Pro vaoci su najèe æe isticali njen lirsku. na njegov razvoj i uspon. a pojedinca vezuje za s ebe kroz edukovanu porodicu. Upravo u odabranim primjerima zapa amo teoretske probleme bal ade. veoma p ostojana i tradicija nastavlja da igra svoju ulogu. veæ je to ne to neodreðeno. Mada je u teoriji balade prisutno mi ljen je da su baladne liènosti u pozadini. unosi i vlastiti odnos prema naslijeðenom. uvjetno reèeno. vijek a. o njenoj pro losti i njenoj buduænosti. Problem koji se u baladi tretira samo je naznaèen. zbivanja u centru. 3. od kraja 19. To je ono tajnovito to je kao karakterist ièno za baladu naveo Goethe. Sam termin balada u literaturu i nauku uveo je Englez Thomas Percy 1761. to jeste njeno prisustvo j e bilo vidljivo i nevidljivo Duhovna kultura je svjedoèanstvo o vrijednostima. transformi e. a dogaðaji. pru aju izvanredne umjetnièke do ivljaje i pouke o putu k oji je pro ao jedan mali balkanski narod. da rekreira iz tradicije. Tokom stoljeæa oznaèavala je razlièite anrove. gotovo do nepostojanja.posti e stabilan odnos prema tradiciji. Balade o nasilno rastavljenim dragim ili Smrt Omera i Merime u krugu varijana ta. alosna pjesanca plemenite Hasanaginice i pjesme koje su njoj blizu. Primjeri odabrani kao reprezentanti ovih grupa ukazuju istovremeno na bitne ozna ke balade kao vrste. Epsko u citi ranom smislu imitacije predstavljanja svijeta (mimezis) u baladi vi e je prisutno u kompoziciji i prenosioci balada pose u za epskim shemama najèe æe kada ele da iska u nek povijesne slike. epsku i dramsku osobenost. a usvojen je. U baladi postoji domi nantan lirski izra aj. Drugim rijeèima mo emo kazati da je religija u odreðenim sred inama i odreðenim periodima bila vidljiva i nevidljiva.

Tako se i dogaða da su nosioci tradicionalnih vrijednosti u usmenim baladama kao i u os talim vrstama usmene knji evnosti junaci. od te kih rana u atoru. porodica i dru tvo i u kojima Tr adicija iz religije crpi snagu za ivot i umjesto pesimizma zraèi optimizmom i nadom da æe dobra rijeè pobijediti a zlo biti nadvladano. balade bo njaèke sredine. u granice èardaka. to oni Bilo da je rijeè o tzv. iskazana kroz magiènu rijeè. Primjere pjesama koje smo odabrali za ovu priliku odabrali smo iz razloga svjedoèe o varijantama. U mnogim od ovih balada istaknuta je nada za dobre i zaljubljene. svaki iskaz pjesme je razlièit odnosno drugaèiji. ali sada i podstaknut drugim brojnim mome ntima. Materijalno bogatstvo. I naravno: nerazumijevanje dolazi iz tajne i nepoznavanja poja ve drugaèijeg pona anja. Hasan-aga. na da u bolji ivot. bazira juæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost i èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje. Ovdje je i odnos prema smrti specifièan. ona je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. Tako poetsko znaèi i bo ansko. Kada na takav naèin prihvatimo bala de i kada ih tako èitamo onda mo emo kroz njihove poruke da naslutimo ostatke èak i pr vobitnog ureðenja svijeta.aci balade su individue iz tradicionalnog ivota i njihove su boli nekako posebne jer nastaju iz nerazumijevanja na koje nailaze kod najbli ih ili kod njihove okoli ne (sluèaj posebno karakteristièan za bo njaèke historijske balade). koje je rezultat duha odreðenog etnosa. i ka da se nasuprot njima naðu ene. Hasan-aga dugo biva odsutan iz kuæe. unosio je posebnosti u usmenu baladu na eg prostora. Ovo su oni segmenti poruka balada koji svjedoèe o povezanosti tradicije i religije u t radicionalnom dru tvu u kome su povezane individua. na jzad. koje vi e olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se vija u u em vremenu i prostoru. braæu. Premda je dosta ra ireno mi ljenje da usmena knji evnost insistira na dogaðanju. odvodilo u nepoznatim pravcima mu eve. koje se zasnivaju na drugim shvatanjima. to je takoðer u osnovi mita. Bisernaza). toliko drugaèiji od svih o stalih nekakvom svojom unutra njom ljepotom i snagom da za njih i nije ovaj obièni iv ot. preko duhovne i materijalne kulture. oèeve. Rastavljalo je one koji su se voljeli. ili vilinskom svijetu. sposobni da vode i savjetuju. Omer i Merima. o varijantama o braæi Moriæima. daleko od porodice. Pol majki. za njih je ostao otvoren put sreæe na drugom svijetu. dakle onoga kakav bi trebalo da bude. kao i pjesmama o smræu rastavljenim drag im. njeni junaci su sto eri tradicije. Kada su se vraæali. njen model. one ive koja nastavlja da crpi teme i motive unutar sebe same. Njegove prirodne vrijednosti bivaju poljuljane jer u pitan ju je njegov naèin shvatanja i poimanja. Tako junaci balada pripadaju vremen u i prostoru koje zadire do poèetaka stvaranja tradicije i zbog toga su oni èesto mu dri. varijantama o Jasan-agi i njegovoj ljubi. i reakcije su tako plahovite da bivaju pogubn . koji su p atili. To poja njava i tendenciju varijanata. a njeni nosioci. u svijetu hurija i zaljubljenih. Balade su odraz s trahova. a varijante su dokaz njihove usmenosti. To se zapravo dogaða kada junak-model npr. dolazili su promijenjeni. novim vremenom i prostorom. koji su bili proganjani na ovom svijetu. ivot izvan doma aja uskog. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice (ovdje se opet pojavljuje bitan ut icaj individue) pomoæu njih obja njavaju svijet oko sebe. ratuje po razlièitim boji tima i lijeèi se. znaèila raðan je i ponovno raðanje. stvaralo je predispozicije za ljepotu koja je b ila prostor ali i vrijeme za ljubav. ne tako rijetko. ili toliko izuzetni. elja i radosti odreðene narodnosne grupe. on tada iz puno razloga drugaèije razmi lja i osjeæa. Nasuprot enama i njihovim dru tvenim i praktiènim normama . Naravno. i preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije i prvih vjerovanja. To dugo povijesno doba ratovanja donosilo je mnogo tuge i boli. stvaraoci i prenosioci nose ih u sebi. sokaka. odnosno pjesmama njima sliènim. Tradicija i jeste primijetila da nastaju te koæe u sluèajevima kada se sjajni epsk i junaci prebace u svakida nji ivot. koja je. Ovo sve kazano vodi nas u stil tradicije. u odaje. Tako su se rodile mnoge balade. Vrijednosti koje odreðuju usmenu knji evnos t izviru iz ivota. Najljep e balade obrað ju sukob u junacima proiza ao iz suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica. Islam kao religija i direktno i indirektno. supruga i sestara nosilaca takvog ivota stoji nasuprot polu junaka. junak-model ireg vremena i prostora do lazi u dileme vezane za njegovo postojanje. zbivanju. onog koje ne razumije individualno i lij epo. avlije.

Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijetu èardaka i sokaka i da ne nameæe svoje iroko historijsko vrij eme i prostor. Prvi koautor razraðuje op irnije ovu tezu u predavanjima studentima u kojima razraðuje ovu temu/. one su ensko viðenj e junaka. Tu nekada prepoznajemo junakovo hvatanje u ko tac sa drugim vremenom i prostorom. tj. Svakako je zanimljivo da mo emo porediti porodicu. samo tradiciji poznati kompromis koji sve us klaðuje. le i dobrobit zajednice i njenih vrijednosti. Hasan-aga je u baladi pokretaè radnje. Pri tome je enina uloga u tradicionalnom dru tvu biti spremna na izmirenje i kompromis da bi opstale tradicionalne norme. djever.sumornost i alovitost. Balade pjev aju prete no ene i one u njih unose vlastito kreativno.antropolo ki pogled na savremenu bo njaèku porodicu i dru tvo i individuu u p orodici i dru tvu neizbje an je u modernom pristupu tradicijskom i njegovom produ etku u savremenosti. Mogli bismo kazati da ju je htio podvesti pod norme i vrijednosti junaka ratnika. Eto tako je Hasan-aga postao problem za sebe i za svoju okolinu. Balada takoðer izra ava junakovu nemoæ da shvati enu ne kao slabo biæe veæ ao jaku liènost. stanjem koje su prou zrokovale gorke rane. i enskog. svoju suprugu koja ga nije posjetila u gori a koju j e on tako arko oèekivao potèiniti. U ravnote i junakovog vremena i prostora. U tome je su tina balade. s druge. i iz toga p roizlaze njene . daleko od bitaka s ljutim neprijateljima. tom nenadma nom antitezom: to se b jeli u gori zelenoj? . Tu su t emelji porodice. ali u trenutku kada se nalazi izvan porodic e iz njegovog poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. kao i njegovu nemoæ da prizna da su poslovi ko je ona radi kao i brige koje je prate isto toliko va ni jer ona kroz njih stvara i u njih utkiva svoju sudbinu kao i sudbinu bli njih. kao jedan od njenih glavnih oslonaca. On nije gonjen vlastitim emocijama. U centru tih baladnih drama.e za enski svijet. kao i njegov stav da mo e vladati mije ajuæi dvije razlièi te norme i vrijednosti. Veæ sam poèetak pjesme. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no. enski i njegovu vrijednost. stvaralaèko. individuom i dru tvom ne samo u njihovoj savremenosti. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi i od njeg oèekuje. On je postao problem jer je htio ratnièki i junaèki da potèini sve pa i ono to ne shvata. u tom svom novom stanju. ni ta manje znaèajnim za tradiciju. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pj esance i mnogih drugih balada u kojima je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi po l. On je elio nju. individuu i dru tvo oslikane u ba ladama sa porodicom. mada svakida njim. s jedne stra ne. Balade pjevaju o junakovoj nemoæi d a u svakom trenutku bude model za sebe i za druge i da se pona a po pravilima trad icije. njihov oj stvarnosti nego i sa individuom. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pjesance o plemenitoj Hasanaginici i mnogih drugih balada. boji ta preko kojih je pre ao i krv koju je gledao i osjeæao na vlastitom tijelu on vi e nije bio isti èovjek i nije mogao da shvati svoju ljubu kao enu liènost i kao sebi ravnu. brat. porodicom i dru tvom u na e vrijeme. prisiliti da prihvati njegovu vlast i okvire njego vog vremena i prostora. koja je podreðena tradicionalnom dru tv u i vlastitom odnosu prema drugima. Zato prob lem nestaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice i prestane joj nametati svoju induvidualnu volju koja izvire iz drugaèijeg ivota i drugaèijih prilika koje ne pozn aju onaj nevjerovatni. eninog. fascinirajuæi. / Tu opet ukazujemo na primjere iz osobnog posmatranja dvije po rodice mladih supru nika u toku 1992. Na a Hasanaginica kao liènost i njen suprug Hasan-aga kao l iènost i primjeri supru nika koje je promatrao prvi koautor tokom posljednjih deset godina omoguæuju nam upravo komparacijom da saznamo kako je to funkcionisalo bo njaèko dru tvo preko individue i porodice. enskim. tek sada nije mogao d a ga razumije. od borbi za vlast i junakovo g kodeksa èasti u znaèajnim historijskim trenucima. koje su najsna niji poticaj za samoiskaze su: mu . a inaèe plahovit. do danas/. Primjeri pokazuju da su ne samo junaci ogledalo stvarnih zbiva nja veæ su to i situacije koje se ostvaruju njihovim djelovanjem. sa voljom kao to je i njegova. vjerenik. stoga su ti i od abrani u baladama u stvari modeli po prirodnom odabiru i tu je razlog da ih je dru t vo kao takve prihvatilo. /Kulturno.

lièi na jednog drugog junaka . Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim i razornijim od prirode kojom treba da vlada . To su dvije suprotnosti na ko jima tradicija zasniva svoj ivot i na kojima nastaje balada. Stid plemenite Hasanaginic e je njena priroda. Takve su junakinje i u nekim drugim pjesmama. ali i prema samom sebi. U nekim varijantama koje su blizu alosnoj pjesanci ena je ta koja treba da miri. zaustavlja se pred dvorima biv eg supruga i dariva vlastitu djecu. Nisu sn jezi. na putu ka dvorima novog supruga ona kr i pravila erijata i muslimanskih svatovskih obièaja. Da kle. Veæ poèetni stihovi ove antiteze nagovje tavaju veliku tragediju koja æe proisteæi naru ava jem ustaljene harmonije u tradicionalnom svijetu porodice kroz sukob njenih polo va. svijet prirode u koj em se nalazi Hasan-aga ranjen. i ovdje imamo junakinju koja je iza la iz bosanskomuslimanske tradicije. koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih i to je razlog to ne postoji ni ko ko æe nadvladati situaciju i znati rijeèju. drama fatalnih razmjera u njenom sukobljavanju sa junakom i drugima iz njene okoline. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. koje su blizu alosnoj pjesanici. Premda pod duvakom. prirodnog. ta ko da on nosi ranu na sebi i u sebi. isto ranjenog i isto vrlo l jutog na druge to su dirnuli njegovo bo ansko porijeklo.na Ahila. Ti ina Hasanaginice ili njena rijeè. pri rodni tok nesputavanih strasti. Ona ga zaustavlja da oduzme iv ot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: i dosad su kade opravljane . Ona bdije da se prirodni model ne u ru i. jer pjesma ka e: Da su sn jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. prirodom junaka-ratnika i supruga i oca to je alegorija junakove povezanosti sa prirodom. Upravo se to dogaða s a Hasanaginom ljubom. pokrivena. ispro ena. èije je i srce ranjeno. s voj problem . nit su labudovi. a jednako b itna za ravnote u prirodnih i dru tvenih zakona. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga u svom ranjenom srcu nosi toliku bol i razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog tek roðenog djeteta. A u pjesmi Vino pije aga /H/Asan-aga susreæemo junakinju koja nosi stalo enost i iskustv o generacija bo njaèkih ena i njihovih sudbina. plahovitog. Nije sluèajno da je iskazan nakon opisa Hasan-aginih rana. To su. a pred junacima su veæi zadaci. Sunèeva unuka. d a dr i pod kontrolom one norme pona anja u porodici koje se vezuju za tradicijski mo ral. u atoru i tradicionalno dru tvo majke. labudovi veæ bi poletjeli. Ranjeni Hasan-aga u atoru. ako prirodni zakon popusti. u kojima one u svojoj induvidualnosti zaboravljaju svoju ulogu mirnog oslonca na tradicionalne norme i plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu stranu. a onda i djelom nadvladati druge da d jeluju onako kako je veæ to tradicija odredila ono najbolje za sve njih i za ivot s ame tradicije. Ona smiruje brata u njegovom plahovit om postupku prema supruzi. Dva svijeta su stavljena uporedo u dva paralelna stiha. I tada nastaje problem. Ali i ona mo e biti ranjena i u svojoj ranjenoj induvidualnosti preæi okvire koje joj je tradicija nametnula. popusti i dru tveni. njegovo uklapanje u procesu proticanja vremena .Al su sn jezi al su labudovi? Da su sn jezi veæ bi okopnili. u drugi. sestre i ljub e. ena je jaka jer je ona na drugom polu nasuprot mu karcu. koje ne i èezavaju ni pred èim u njihovom ranjenom biæu. nego ator age Hasan-age. koji ne iskazuje nego skriva svoju stvarnu ranu. Njegova rana je: kako da spoji prirodno i v eliko sa onim dru tvenim. i na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja.

a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu po vijest kasnije i stvarno i simbolièno. ovaj put pol se manifestira izvana. simbolièno to æe ih u nekim varijantama spasiti. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku i. porodicu i dru tvo. u njenoj najljep oj nevinosti i dobroti. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. nizom primjera porodicu. od livade do d eneta i hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. Balade dovode u pitanje tr adicijske norme i njihovo obnavljanje i stalno te e vjeèitom povratku. a nemjerljivo doprinose velikom skupinom varijanata i usmene predaje o pogu bljenju braæe Moriæa i sarajevskoj Moriæa buni . predstavljaju historijsko sjeæanje. godine. 1990. pjesme iz grupe Omer i Merima. Tradicija i priroda nekada ele da odabrani umru mladi i ostanu vjeèno mla di. Sve saèuvane varijante zajedno (28 ) i fragmenti (9). kao i prozna predaja. prema tome. tragiènim sukobima u porodici i razdvajanju dvoje ljudi koji se vole i koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. Ova bosanska balada. èine rekonstrukciju povijesti. Izbor iz hrvatske us mene ljubavne poezije. lijepim i neobiènim stvorenjima. str. jo su jedan krug pje sama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti i one govore o bolnim. objavlje na u antologiji Stipe Botice (Biserno uresje. to jeste simbol tradicije. ovdje. pjesma 211) pokazuje koliko su balade spoj indi vidualnog i tradicionalnog kolektivnog i da individulano izranja. ali pr irodni tok stvari je na njihovoj strani. po tradiciji i religiji onaj drugi svijet je istinski. 262. pamæenj em tvore. O ne to èine i kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima. tr adicijskog i u la u individualni i hiroviti tok stvari. vijeka u Bosni. Prilazeæi baladi kao razlièitim varijantskim iskazima zapa amo da ona oslikava posebno individuu. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u i . u l iku majke. Tako su ovaj svijet napus tili i Omer i Merima. Mladi i zaljubljeni nikada nisu u svojoj ljubavi protiv religije i njenih normi. da nikada ne ostare i uvijek budu prekrasni i mlad i.al se nisu junaci morili. svom svojom ukupno æu dru tvo. Ovdje je prirodno (spontano) u liku nesretnog junaka i njegove prirodne odab ranice . momkovanja i neoskrvnjenosti. Kao primjer ove pojave mo e da poslu i pjesma Dva se draga na l ivadi ljube. I u ovoj grupi pjesama junaci i juna kinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. saèuvana u hrvatskoj sredini u Ravnom u Hercegovini. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijetu. Balade o rastavljenim dragim. sklad tradicionalnog i rel igijskog je poremeæen. ivot i smrt (parado ksizam drag tradiciji) i dala im nov smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremena. Bili su najugle dniji predstavnici sarajevskog esnafa i domaæih janjièara. To karakteri e bo njaèku baladu. u kojoj djevojka sve kune po redu. Braæa Moriæi su pogubljeni u Sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. U zagrobnom ivotu èeka ih vjeèna sreæa skupa. Zagreb. Stvarno na taj naèin to æe potvrditi njihovu nas ilnu smrt davljenjem. histori jski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekovjeèe de talj poku aja spa avanja Moriæa. èuvara porodiènog statusa. Ako se i desi da je ljubav iza la iz svog prirodnog. Bo njaèke historijske balade su autentiène i znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. suvi e lijepim i dobrim za ovaj obièn i svijet. u cvijetu djevoja tva. remeteæi ravnote u izmeðu individue i tradicije kojoj ona pripada. Balada o Moriæima u krugu varijanata povezuje sna no individuu. a tradicija je povezala mladost i smrt. i kao takvi se suprotstav ili brojnim ekonomskim i drugim nametima to su ih centralna vlast i njeni nosioci nametnuli u petoj i estoj deceniji 18. i najzad. a potrebno je da se o bnavlja mladim. koja iz religije i tradicije crpi dru tveno i st varno. Stoga su im zastupnici ce ntralne vlasti i dosudili brzu smrt davljenjem. Takoðer. j er.

umori (pak je ?ur?a umorila. izla zeæi pred javnost kao moæna liènost porodice.grabljenje. vremena i prostora. koji su drugi pol balade. Tako se pribli ila Hasanaginici i s vojim sinovima. Majka ima prirodnu i dru tvenu funkciju. Sam ?in smrti dovoljno je iskazan kao zavr?nica baladnih pesama. Sli?an popis "formula smrti" mogao bi da se napravi i za druge pesni?ke vrste i potom me?usobno uporede. kakva i jeste pjesma o Moriæima u krugu varijana ta. U drugim mitolo?kim baladama se ne opisuje sam ?in umiranja.). ne samo zbog manje surovosti stvarnog umiranja. moriji. Sinovi imaju prirodnu funkciju. Prièa o suprotnim polovima u baladama mimezis je su tine ljudske egzistencije. Ovu baladu. Predstave masovnih smrti sre?u se u pesmama o epidemijama. Za razliku od juna?kih pesama u kojima je smrt predvi?eni rizik i neminovni kraj manje ve?tog junaka. Relativno retk o se pojavljuju stihovi sa re?ima: po?inu (po?inu Jane ranjena. èuvalo je nostalgièno bo njaèko dru tvo. u narodno pamæenje. a pot vrðujuæi mitsko porijeklo vlastitog ishodi ta ona nosi jakost raðanja i smrti. 6). U baladi o Moriæima u krugu njenih varijanata izrastao je lik majke. stradanje nevinog zbog karakternih slabosti d rugih. uzimanje. Smrt krivo nastradalih ili rastavljenih u pesmi mo?e da se produ?i prikazivanjem onostrane pravde . i pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenu tku kada je stigao ferman o njhovom pomilovanju i kada su za njih jamèili brojni s tanovnici Sarajeva njena je snaga. U ovoj prilici ukazuje se na opise smrti na osnovu manj eg broja narodnih balada. ali se u kontekstu postupaka demona . Postoji nekoliko tipova formula u opisivanju smrti koje su zasnovane na razli?it im idejama: ispu?tanje. ispijanje krvi ili jedenje srca .podrazumeva upravo to zna?enje. (samo)ubistvo ubojnim predmetima mogu biti opisane kao radnje i bez dodatnog potvr?ivanja samo prestanka ?ivota. Smrti ut apanjem. pogin u. . Krnjevi? Antolog ija narodnih balada: 85). ne?enjeni momci i deca kao bi?a grani?nih uzrasnih i socijal nih funkcija. U nekim mitolo?kim baladama se sre?u epske formule kada se opisuje smrt od ju da i (samo)vila (ustreli i sl. kao i pesmama o vili koja zida grad od kostiju. ve?anjem. U baladama su opisi smrti "ubla?en iji" nego u epici.vot balade.bo?anskom ?udu ili ? udesnim preplitanjem bilja nad grobovima. vi e od Hasanaginice i svih drugih balada. U baladama se re?e no u epskim pesmama opisuje sahrana. (h)fat anje.okon?anje ?ivota pr edstavlja kaznu za u?injene grehe. èuvale su sarajevske i druge porodice. umre. da pronalaze prolaze. Suprotni polovi balada u trenutku kada zatvore ivotni krug potvrðuju vlastitu jednakost u moæi da raðaju. oni su junaci . Ona pokazuje da junac i balade moæno probijaju svijet u kome ive likovi jednostavnih narativnih prièanja. u baladama se smrt spaja sa sudbinom . Narativnost ili osobitost prièanja historijskih bala da rezultirala je iz njihove sna ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristi ka izrazitih historijskih balada. koja je. vihoru i drugim demonima. padanje (naj?e??e na crnu zemlju ili zelenu travu) ili neustajanje. U mitolo?kim baladama naj?e??e ?rtve su neudate devojke. ve? i zbog sl o?enije prirode ?anra koji je otvoren za suptilnije prelive ljudskih ose?anja.borci. predavanje du?e/razdeljivanje s du?om. Optimizam u poruci ove balade. mrtvim herojima. postala heroina i tragièna liènost. razlièiti pjevaèi i prenosioci uporno èuvali. èuvao je individualni prenosilac . Verkovi?. sukobljujuæi se sa èar ijom i predstavnicim tralne vlasti. koju su pjesnici. ?umi. prepuklo srce. ili neizbe?nu kob kojom vi?e sile naru?avaju prirodni poredak i donose sm rt ljudima kojima jo? nije vreme za umiranje. Ona titi sinove i poredak. U pesmama o e pidemijama isti?e se brzina i broj ?rtava.

Usmeni pesnik uvodi formulu kojom opisuje smrt uokviravaju?i je psiholo?kim detaljima prili?nim za konkretnu radnju i predstavljene likove. Kletva kao na?in spre?avanja greha ili Bo?ja kazna za kr?enje osnovnih moralnih zakona ?esto je vezana za ?udo . narodni pesnik prikazuje prvo smrt mladi?a. Majka ne mo?e da izdr?i ?alost za ?erko m od koje je nasilno odvojena (od jada joj srce prepuknulo. Mrtva Mera crnoj zemlji pala ( Vuk I. ubijao ka lu?ere. umire i Mili? u svome domu. stih 44.da nije dobra majka. pa du?icu pusti (Vuk II. ljudska nepravda ili vi?e sile. razbijao crkve. U narodnim baladama to su u najve?em broju slu?ajeva ?ene. U epici se radnja okon?ava s tradanjem junaka na megdanu. te posle grube i nezasnovane zamerke.) U narativnoj strukturi narodnih pesama u kojima se motiv smrti javlja samo u rea lnom svetu. mitski ili magijski opravdava razvoj radnje. dovode do smrti nevinih i odve? osetljivih i posve?enih . ispoved gre?n ika ili iskaz nevino stradalog.okamenjivanje. smrt naj?e??e predstavlja i kraj si?ea. mrtva pala na zemlji cu crnu. Boga. trnje. izre?ene pred decom .Povezivanje dve smrti proizilazi iz predstavljanja sudbinske vezanosti momka i d evojke. ali se formuli o ispu?tanju du?e dodaje pridev koji odre?uje od nos narodnog peva?a i celog kolektiva prema njegovim nedelima: to izusti pasku d u?u pusti (Erlangenski rukopis. nek i neljudski lik. no?u. stih 140). zaru?niku ko?ul ju i posle opra?taja izdahne: To izusti. Smrt drage ili dragog ne mo?e da p re?ali osoba koja je izgubila predmet svoje ljubavi. ili dva brata. postupke junaka i ishod narativnog toka. meso mu otpada od kostiju. zavet i dr. ?esto se u ovim pesmama kao trenutak smrti kao spa . zaru?nika i zaru?nice. dok u baladama i baladnim pesmama smrt donose sudbi na. Prekost age u baladi Hasanaginica poja?ava emocionalni pritisak oterane ?ene. U varijantama pesme Smrt Omera i Merime o majci koja ?eni sina nevoljenom devojkom. (Koceva BF 1975. Krnjevi?: 101). 7. prelazak ?ivih u svet mrtvih ili dolazak mrtvih preko granice u svet ?ivih). U pesmama o nepomirljivom nastojanju majke i ?erke da sebi zadr?e svatovski dar dolazi do kobne sudbine u kojoj ?erka strada. opro?taj. 343. svetaca. poni?avao roditelje. izgovaraju zabranjene re?i. 190). pa i du?u pusti javlja se i u drugi m prilikama kada umiru?i ostavlja poruku . pretvaranje u jezero. Njemu kroz kosti ni?e trava. Kr?enje tabua izaziva kaznu vi?ih sila . na vilinskim mestima. pa i du?u pusti. neodgovaraju?i postupci prema samrtniku ili pokojniku. Formula To izusti. U pesmi ?enidba Mili?a barj aktara ure?ena mlada se spusti na zemlju. sudbine.?elju o na?inu sahrane. U baladnim pesmama o smrti nepravedno oklevetanih zaova njihovu pravednost potvr ?uje crkva koja se ?udesno pojavi na mestu pogibije. 89). Sam preobra?aj gre?nika u ?ivotinjsko obli?je predstavlja metaf oru smrti. a potom i smrt voljene devojke: To izusti. ne primaju ga ni zemlja ni voda. i sl. prestanak ljudskog postojanja. U mitol o?kim baladama ljudi izazivaju smrt kr?e?i neka magijska pravila: kre?u se u pro storu demona u zabranjeno vreme (npr. Smrt kao spas predstavlja se u pesmama o velikom gre?niku koji je kudio devojke. Hasanaginica umire: Bjelim licem u zemlju udrila Uput se je s du?om rastavila Od ?alosti gledaju?i sirote. Postoji bitna razlika izme?u mesta i z na?enja motiva smrti u pesmama u kojima postoje onostrana zbivanja (nemogu?nost da gre?nik umre. Nehoti?na i namerna ljudska sagre?enja u odnosu prema drugima. a posle smrti LJeposave u gori. Smrt se gre?niku ukazuje kao spas od vi?egodi?njeg mu?enja u nemogu?nosti da se po?ine i stupi u svet mrtvih. ona svatovima daje po kitu bosiljka. mu?enje vilins kog izvora). 2: 50-62. U pesmi Zaru?nica Laze Radanovi?a mladu sti?e maj?ina kletva.demona. U motivaciji radnje peva? psiholo?ki. obljubljivao kume. bezdu?nost i pako st koja se?e do zlo?ina. Duka Senkovi? umre posle ispovesti starcu igumanu Duka o svojim te?kim gresima.

Ovakav sjaj djevoja~ke qepote jedino mo`emo sresti kod Wego{a. Da poku{amo objasniti: Naime. {to }e biti fatalno i za jedno i za drugo.. Bajo Pivqann. ne budi joj te{ka Vita jelo. a opisi smrti u baladama uporedili sa opisima u drugim ?anr ovima. li~nosti u pjesmi: Vuk Mandu{i}. na kraju krajeva u mre. Wegovo jadikovawe je istovremeno i jedinstvena mu{ka tu`balica. a visoka stasa. formulativnih. koja je preminula u planini . zar nije umjesno se pitati: Ima li u na{oj cjlokupnoj epici tu`nijih i lirski zapa`enijih i . Evo te tu`balice: ^arna goro. Kosa joj je kita ibri{ima. pjesma ima i svoju realnu istorijsku osnovu. Ako uporedimo neke pjesni~ke slike sa drugim usmenopisanim kw i`evnim djelom. Stojan Jankovi}. folklo risti?kih i etnolingvisti?kih problema. Crna zemqo.Pjesma nad pjesmama. ali gre?nik. Po nekim nau~nicima ovo je na{a najlirskija epska pjesma. Oni su prepuni dara.na putu ka wegovom domu. Mili} Vujadinovi}. Kada raspravqamo o baladai~nim komponentama. O~i su joj dva draga kamena Obrvice s mora pijavice Sred obraza rumena ru~ica Zubi su joj dva niza bisera Usta su joj kutija {e}era. Solomun u svojoj Pjesmi nad pjesmama daje pune slike djevoja~ke qepote sli~ne ovima. Kukavico.sa odre?uje trenutak ostvarenja ne?eg nemogu?eg. prije svega. Relevantnost zaklju?aka bila bi u jednom takvom istra?ivanju ve?a ukoliko bi se korpus tekstova pro?irio i na folklornu gra?u drugih naroda.. koji za svoju dilber Fatimu ka`e: O~i su joj dvije zvijezde lice joj je jutro rumeno usne su joj ru~om u`dene. pusti {irom grane Na~ini mi zaru~nici lada. vidje}emo da }emo ovakve i sli~ne opise mo}i na}i kod Wego{a u Gorskom vijencu i u Bibliji . ne budi joj stra{na. Mitska qepota mlade Qeposave u na{oj baladi izaziva u ~itaocu istinsko ~u ewe i divqewe. Opisom djevoja~ke qepote i tu`balicom Mili}eve majke za sinom ova pjesma zaslu`uje posebnu pa`wu u na{oj cijeloj usmenoj i pisanoj kwi`evnoj ba{tini. Mili} prosi djevojku Qeposavu u Vidu 98 Vuka{ in Ba}ovi} Mari~i}a.qepoticom. Wu Mili} izgovara i kao molbu i kao molitvu da u grobu bude {to lak{e wegovoj najdra`oj i nesre}noj nevjesti. Istorijske su. Nave{}emodio pjesnikovog opisa wene qepote: Tanka struka. Pjesnik balade je u Qeposavi vidio nenadma{nu qepotu zbog koje umire i zbog koje ju je pratila zla kob. krasna prijateqa. rano je ne budi Neka s mirom u zemqi po~iva. Iako je u osnovi motiv prastarog shvatawa o stradawu zbog neobi~ne qepote. a malo kasnije duboki rez u du{i svakog ~ovjeka jer dolaze kobni trenuci. U duboko sjetnom tonu. Naime. poleta i `ivota. Tek ocrtani motivski krugovi i navedene formule u opisu smrti u narodnim baladam a upu?uju na sistemati?no ispitivanje ?anrovsko-poeti?kih. ali su roda urokqiva. natprirodnu qepotu posjeduju i Mili} barjaktar i lijepa nevjesta Qeposava. Vukova epsko-lirska pjesma @enidba Mili}a barjaktara ima sva svojstva balade. u praznini ~itao~eve du{e sretamo `alosno tugovawe Mili}a barjaktara za svojom nevjestom . ispuwena jadom i porazom.

da joj nosi lova svakojaka. Ropstvom Jankovi} Stojana. Ostaje da `ivi u tuzi i nesre}i do kraja `ivota kukaju}i kako kukavica. mlado`ewu. To savr{enstvo dugujemo samom pjesniku. jer je qubav najve}i dar {to nam ga Bog poklawa. sada ve}. . . Znamo da je italijanski putopisac Alberto Fortis pjesmu objavio u svom putopisu Put u Dalmaciju i da je ova . . . ni od sina glasa. . . bez snahe i bez sina. Da li }e snaga wihove nere}ne qubavi spojiti wihove du{e u novom `ivotu /jer svaki po~etak ima svoj kraj. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 99 Ve}e majka kuka od `alosti. Ne bi snahe. da istori~nost ne zamuti imaginacijom. Jer ti dugo bolovati ne}u. U samom naslivu @alosna pjesnica plemenite Asanaginice naslu}uje se zla kob koja }e zadesiti mladu. . Pjesnik kome je dato da ma{tom i talentom pretvori realnost u jezik simbola. na `alost.qep{e iznijansiranih mjesta? Da bi. . ona se nagovje{tava u najsve~anijem trenutku veseqa u ku}i Vida Mari~i}a. plemenitu majku koja ni kriva ni du`na zbog ustaqene grubosti i surovosti samoga vaspitawa u odre enom vremenu u muslimanskoj porodici. Ispa{ta plemenita du{a koja na pravdi Boga strada od svoga mu`a Asan-age. tragi~ni zavr{etak. Malo je wih koje ne sadr`e baladi~ne tonove. . zajedno sa Hasanaginicom. . na kraju se slivaju na jednom mjestu. zavr{ava pjesmu tu`balicom Mili}eve majke za sinom i snahom. Pokloniti je drugome nesebi~no. ogromne izlive tuge. . Ako se i mi danas unesemo malo boqe ~ini }e nam se kao da Isus Hristos pla~e iz utroba srpskih majki i da ga stalno prati Jeremijin pla~. ni od snahe glasa. pravdu i qubav vjerova}e u to. Razlike postoje u samim motivima. bez zamjenice i bez sunca svoga. strukturi likova i kompoziciji pjesama. . O ovoj izvanredno lijepoj baladi dosta je napisano i raspravqano u posledwa dva vijeka. kuda jarko smiruje se sunce. Majka ostaje sama./ Djevojku su sahranili otkuda se sunce ne ra a. Imamo primjera gdje se jedna porodi~na nesre}a u pjesnikovoj ma{ti tako sna`no probudila i kompoziciono razvila do vrhunskih umjetni~kih dostignu}a. besmislenog trajawa u `ivotu. to je savr{enstvo. koji je oslu{kivao srpske tragedije sa svih strana i stvorio najqe{e baladi~ne stihove. a svaki kraj se ostavqa na slobodu ~itaocu da sam procijeni/. U svojim jadima majci se pri~iwava da joj ide sin iz lova. Balada se time ne zavr{ava. . . . Balada @enidba Mili}a barjaktara. . . da joj snaha ide i da joj nosi hladne vode: Ne bi sina. ponovo se javqa pjesma. Svi oni koji vjeruju u Boga. Najqep{i primjer za ovo je mlada Hasanaginica. Poslije iznenadne smrt nevjeste i mlado`ewe. Ove emocije izviru iz one neugasive qepote. moja slatka majko! Brzo tr~i dvoru bijelome Pa mi steri mekanu postequ. Mili} predosje}a svoju skoru smrt i doziva staru majku ovim rije~ima: No starice. Smrti majke Jugovi}a i Kosovkom djevojkom spada u najqep{a poetska ostvarewa u cjelokupnoj srpskoj epici Baladi~ne elemente }emo sresti o ogromnoj ve}ini na{ih pjesama. . tragedija bila upe~atqivija. ali potpuno druga~ija: /Naopako kolo povedo{e /@alosnu pjesmu zapjeva{e. . Ni duga~ku ni vrlo {iroku. Slijedi u`asna kukwava majke za sinom.Svjestan svoje nesre}e i i tuge zbog. . Kuka tu`na kako kukavica A prevr}e kako lastavica I kuka}e do su ena dana. . ili pak. .

Wena qubav prema svojoj djeci je stoi~ka. Ako bismo za~as pravili pore ewe ove . moj brate. Majku prosto lomi i rasta~e tuga za svojom djecom na jednoj strani. samo`rtvena. Tako e znamo da vu~e korijen iz davnih vremena. I ovdje je Gojkovica. a time i kolektivnu svijest samog naroda. Ponovimo i ovdje te baladi~ne slike: Ostavi mi prozor na dojkama. Weno dostojanstveno dr`awe i podno{ewe patwe zavr{ava se kona~nim krahom nevino stradalog srca ovim stihovima: Bijelim licem u zemqu udrila. satkan na narodnom vjerovawu o odr`avwu temeqa grada. Qubav prema djeci je pobijedila sve i nametnula mno{tvo novih saznawa i istina o `ivotu. sli~no mladoj Hasanaginici. Ona je neza{ti}ena.`alosna pjesanca bila od tada do danas bila predmet ~e{}ih rasprava. Isturi mi moje b'jele dojke. Rade neimare! Ostavi mi prozor na o~ima. Nas je upravo taj nesre}ni motiv. Baladi~ni tonovi su jaki i emocionalno sna`ni. darivawe djece i napokon smrt. Najpotresniji momenat u pjesmi je zahtjev mlade nevjeste da joj se ostavi prozor na o~ima kroz kojega }e pratiti svoga nejakog Jova: Bogom brate. po~iwu ~u ewem i rekli bismo zavr{avaju ~u ewem. Usput se je s du{om rastavila Od `alosti gledaju} sirota. `rtvena. predodre ena je patrijarhalnim `ivotnim normama da bude izvr{ilac uloge koja joj je unaprijed namijewena. a da je pro`et duhom poznatog starozavjetnog motiva.. za koga su ostavqeni prozori na dojkama. Znamo da je ovo motiv o uzi ivawu qudske `rtve. Mlada Gojkovica je postala `rtva nevjernih jetrva i djevera i naj~estitija majka ~ije je mlijeko othranilo osirotjelog sina Jova. Istina. upravo zato {to se nalazi u ropskom polo`aju. a kulminirala je u pozdravqawu sa malim u be{ici sinom. Wena pravednost je progovorila kroz topla maj~inska osje}awa. naveo da skrenemo pa`wu na lirske zamahe.. Pjesma je sva u qepoti i gradacijskom sjaju. a na drugoj we`no maj~insko osje}awe i uzvi{ena plemenitost majke Asanaginice. molbene rije~i imotskom kadiji da ponese dug pokriva~. bespomo}na. ali je raznim putevima u{ao u na{u kwi`evnost. Na jednoj strani su oholost i drskost Asan-age.Ona je uzidana u onaj temeq na kome }e mo}i da se odr`i grad. Ni mnogostruka isku{ewa nijesu joj pomutila qubav prema ro enoj djeci. velike sramote Gdi me {aqe od petoro dice! 100 Vuka{in Ba}ovi} Materinska tuga je intonirana u vi{e mahova. jer je qubav ja~a. kako su neki navodili. Kad }e mene Jova donositi I ka dvoru opet odnositi. moramo re}i da je motiv `rtvene qubavi prvenstve no biblijski motiv. u smrti od koje ne preza. O poznatoj pjesmi Starca Ra{ka Zidawe Skadra mnogo je pisano. Upu}ivane su gre{ne osobine i stvaraocu i pjesmi zbog. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 101 Kada do e moj nejaki Jovo Kada do e da podoji dojke. nevino stradaloj mladoj Gojkovici. univerzalana i potresna. posebno kada je u pitawu kompozicioni si`e pjesme. Bol i qubav prema djeci ja~i su od svega. Ona sve muke i poni`ewa Do`ivqava i pre`ivqava do jednog trenutka. Baladi~ne slike u sjajnom pjesnikovom uzletu: zakliwawe brata sestrinskom qubavqu daje ne udaje.samoubila~ka. varvarskog ~ina. a na drugoj je strah od velike sramote: Da. snaga joj je u mogu}em. Opet je rije~ o nesre}noj majci. Da ja gledam ka bijelu dvoru. neiskusna i nevina. koji su puni ~emera i jada. Strada zato {to je pravedna. Takva qubav je iskonska.

ve} je blago {to je srcu drago/. Vole se dvoje mladih. iskonska qubav kulminirala je u umirawu dvoje mladih. . nametawe djeci shvatawa i obaveze koje presudi roditeq na osnovu drugih vi ewa. Uzalud su mlado`ewina upozorewa /Nije blago ni srebro ni zlato. U osnovi balade je poznatu sukob koji se zasniva izme u sina i majke u samo poimawu `ivota. I u ovom slu~aju stradaju nevini. Ho}e sina da o`eni drugom djevojkom. Pjesma je sva u poetskom sjaju. jer je majka gre{na. a u ovoj su svi krivi. odmah }emo se suo~iti sa suprotnostima eti~kih na~ela mladog Gojka. a u drugoj pjesmi oholost i krajwa bezdu{nost Hasanage.kao Bo`ije jagwe Tipi~an primjer balade koja govori o porodi~nim nevoqama. ali majka presu uje. je Smrt Omera i Merime. Ustaqeni porodi~ni kodeksi stvorili su zamr{ene ~vorove i neizbje`nu nesre}u. U Fortisovoj pjesmi je krivac iskqu~ivi Hasanaga. koji vjeru nije htio da pogazi.pjesme sa Hasanaginicom. Kulminacija tuge i bola izra`ena je stihovima: Spustite ga pred moje dvorove da ja jadna mrtvoga celivam. osim mlade Gojkovice. Wenu krivicu je pjesnik ubla`io poznatim stihovima: Tu se tuku do dve stare majke i prokliwu i staro i mlado ko rastavi i milo i drago. Zato je i postala `rtva . dubokim okovima kojih ne mo`e da se rije{i. koja je i od roda boqega i prepuna srebra i zlata.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->