BALADA Rijeè balada je latinskog porijekla srednjolatinsko; ballare-plesati; ital. balata ; provans.

balade- plesna pjesma; francuski ballade. Balada je kao anr, odnosno dio lirskonarativnog anra postoji I u pisanoj I u usmen oj knji evnosti. I u pisanoj I usmenoj knji evnosti balada je tokom stoljeæa oznaèavala razlièite anrove. Prouèavaoci su najèe æe isticali trostruke izra ajne osobenosti balade, lirsku, epsku I dr amsku.A baladu, ustvari, karakteri e naracija specifiènog izra aja I oblika, kojom je iskazan model ivota.

Izra aj jeste lirski, ali ne uvijek u smislu osjeæanja, veæ je to ne to neodreðeno, nagovi je teno, iz dubine èovjekove egzistencije. To je ono to je kao karakteristièno za balad u naveo Goethe- tajnovito. Lirsko-emotivno u baladi utièe na specifiènost naracije, potencirajuæi je ali I omeðujuæi je misterijom I nedoreèeno èu. Dakle, pripovjedaè, umjetni osti e tajnovitost u baladi, vlastitom sposobno èu da je prenese, rekreira iz tradicij e (kada je rijeè o usmenim baladama). Epska dimenzija u baladi je sporadièna-iskazuje se kroz kompoziciju da bi se izraz ila neka povjesna slika, èesto kao rezultat slabije kreacije. Dramsko u baladi je veoma, bitno utièe na stvaranje problema, njegov razvoj I uspo n. Balada se u usmenoj knji evnosti razlikuje od naroda do naroda. Sam termin balada uveo je u literaturu I nauku Englez Thomas Percy 1761. godine a usvojen je od kraja 19.vijeka.U baladama se èesto pjeva o sukobu iz kojeg proizi lazi njihova tu na I ponekad sumorna sadr ina.U mnogim od njih problem je samo naznaèe n, gotovo do nepostojanja. Odnosno uzrok sukoba je èesto toliko u pozadini da je I nevidljiv. Baladom dominiraju liènosti I njihova tiha tuga. Junaci balade su indi vidue iz tradicionalnog ivota I njihove su boli nekakao posebne jer nastaju iz ne razumijevanja na koje nailaze kod svojih najbli ih ili njihove okoline(sluèaj histor ijskih balada) Najljep e balade obraðuju sukob junaka koji proizilazi iz suprotnosti tradicionalnih I individualnih normi(Hasanaginica, Hasan-aga, Omer I Merima, Bi sernaza). Samo 14.godina nakon to je T.Percy uveo termin balada u knji evnost, u la je u svjets ku knji evnost bo njaèka balada o Hasanaginici. Ko je zabilje io ovu pjesmu jo uvijek je u nauci nepoznato, pa se ime njenog zapisivaèa zapravo samo nagaða. Pouzdano se zna da ju je talijanski opat, bilolog I putopisac Alberto Fortis predoèio u javnosti, jo 1774. godine u originalu I talijanskom prevodu, u prvom tomu svog èuvenog djela Viaggio in Dalmazia. Znatno prije Fortisa, u prvim decenijama 18. vijeka bo njaèke b alade I romance zabilje io je nepoznati zapisivaè Erlangenskog rukopisa.

Kao sakupljaè bo njaèkih usmenih baladnih pjesama s kraja 18. vijeka pojaviæe se jo jedan stranac, Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux, poznat kao dubrovaèki knji evnik Marko Brueroviæ. Boraveæi kao konzul u gradu velikog vezira, u Travniku, Bruereviæ je ispun io uputstva svojih pretpostavljenih- da dobro shvati duh stanovnika Bosne to najb olje potvrðuje njegova rukopisna zbirka koju èine usmene pjesme lirske I baladne, sa kupljene prete no meðu Bo njacima u Travniku I njegovoj okolini(Hvalila se Hasanaginic a, Osman-aga na kuli siða e I dr.) Treæi poznati sakupljaè bo njaèkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je Dubrovèanin Ðuro F riæ, katolièki sveæenik I pjesnik latinista. Pjesme koje je publikovao su u prevodu na latinskom sa po dva stiha u autentiènom jeziku. Znaèajno je da je Feriæ prvi sakupljaè usmenih pjesama Bo njaka koji sakupljenje pjesme navodi kao muslimanske.Feriæeve mus limanske pjesme se nalaze u cjelovitom I autentiènom obliku u saèuvanoj rukopisnoj z birci. S kraja 18. vijeka potièe I varijanta balade o smrti Omera I Merime, zabilje ena u B

Tako tradicija iz religije crpi snagu za ivot. p remda je osnovni sukob ljubavni I va an je za èitav tok radnje. nisu iskazane na isti naèin. Ujediniti se znaèi nadvladati I sebe I druge I pronaèi ono zajednièko to ih spaja. nada u bolji ivot . misteriju I zlu kob. One su te koje alju u smrt tj. ako se veæ na njega ukazalo. brze akcije. U centru balada su individue u svom specifiènom I vremenu I prostoru u odnosu spra m veæeg I ireg vremena I prostora tradicije. brze I velike odluke. Problemi su slièni onim u baladama. Nerazumijevanje dolazi iz tajne I nepoznavanja pojave drugaèijeg pona anja. Zbog ozbil jnosti problema tradicijske prirode moglo bi se skrenuti u tragiku ali postoji k onvencija koja diktira dogaðajima I sam kraj. Jer romansa je pripovijest o tradici onalnom ivotu I njegovom obnavljanju pa je sukob dvoje mladih ljudi trenutaèna borb a dvije prirodne sile prije ujedinjenja u jedno pred neèim to je starije od ljubavi .enskog. I radnja bi u romansi mogla da ima tragièan zavr etak ali zaokret do kog a dolazi navodi do sretnog. Oèekuje se sretan zavr etak jer su zbivanja od poèetka do kraja dopadljiva. Smrt. u baladama je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. a to je ljubav I mladost koje su potrebne ne samo njima nego I svijeta oko njih. I onog znatno ireg mu kog. (divorti um-raskr èe). ljepote I savr enstva. vuku prema vijeènom svijeta mla dosti. Rje enje u romansama je konvncionalno jer je èitav put takav. Stil tradicije one ive koja nastavlja da crpi teme I motive unutar sebe same bazi rajuæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost I èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje odredili su definitivno ono to se danas . Sretnom zavr etku prethodi povoljan splet okolnosti. U romansama je naglasak na ljubavnom zapletu. Vrlo èesto romansa pripovijeda o njihovoj razlièitosti. dakle. Sukob je u brisanju individualnog nasu prot tradicionalnom I prvobitnom. Postoji nada za dobre I zaljubljenje koji su patili. I umjesto pesimizma zraèi optimizmom I nadom da æe dobra rijeè pobijediti. Jer tako treba da bude ako tr adicija postoji.ubukiæevom Po e kom zborniku iz 1798. mu evljevog I junakovog koji karakteri u velike du sti. to zn aèi potisnuti individualne crte a preuzeti tradicionalne ali I znati obnoviti ono vjeèno mlado zbog èega tradicija uvijek ivi I ne gasi se. godine pod latinskim nazivom Divortium. o njihovi m pripadanjima razlièitim polovima u tradiciji. onog koje ne razumije ind ividualno I lijepo. ali ni ta manje I ivotnog. a u biti su vrlo znaèajne I dotièu ivot u tradiciji I dovode u pitanj e njen kontinuitet. jedna vrsta prolaska kroz ivot. ROMANSE su pripovijedne pjesme novelistièke I vedre sadr ine. o ljubavi mlade djevojke ili mladog junak a koji se nalaze u procjepu u odnosu na ono to od njih zahtijeva pona anje po tradi cionalnim normama. vjeridbi I zasnivanju braka dvoje mladih ljudi. bili pr oganjani na ovom svijeta da æe biti sretni na drugom svijeta a to je hurija I zalj ubljenih. Zbog toga se oni u romansama vrlo èe sto I verbalno sukobljavaju. a to je ivot u tradiciji I potreba za jedinstvom. rijeèi. varijante o braæi Moriæima kao I pjesme o smræu rastavljenim dragim. zlo biti nadv ladano. na zgodi.sve to obez bjeðuje dostojnost za ulazak u historiju I sjeæanje. U baladama raspoznajemo dva pola koji nikada nisu u harmoniji ili barem u privid noj harmoniji prouzrokuju sukob dva vremena I prostora u eg. Balade a I romance su ku nja ivota u tradiciji. Zato pjesme u koje su ukljuèeni I tipovi varijanata o Hasan-agi I njegovoj ljubi ili kako smo mi kazali I taènije pjesme njima sliène . velika I nagla osjeæanja. odnosno nije na isti naèin kazivana. ivot izvan doma aja uskog. Ljepota I ljubav su èinioci koji mogu da izazovu tajnu. na udvaranju. ili vilinski svijeta.Bez njih nema ivota! Balade I romance usmene knji evnosti se prenose usmenim putem I nikada niti jedna pjesma tako prenesena nije ista. Rijeèi do kojih dolazi izmeðu njih su samo na oko povr in e I bez dubine. Radi se dakle o svakodnevnom ivotu odabrano g mladog para iz tradicionalnog dru tva.

Njegova nemoæ takoðe da shvati enu ne kao slabo biæe veæ kao jaku liènost sa voljom kao t e njegova. mu . tkanje. brat. enskim. ni ta manje znaèajan za tradi ciju. . Meðutim pote koæa nastaje a tradicija je to dobro primijetila kada se ti sjajni epski junaci prebace u svakida nji ivot. junak-model ireg vremena I prostora dolaz i u dileme vezane za njegovo postojanje. u odaje I kada se nasuprot njima naðu one ene koje olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se odvi a u u em vremenu I prostoru. dak le onoga kako bi trebalo da bude. odr avanje reda u kuæi. kao jedan od glavnih oslonaca. To su saasvim obièni poslovi jedne ene èiji ivot se prije svega odvija u kuæi: v z. U tom je su tina balad e. Njihove prirodne vrijednosti bivaju pol juljane jer u pitanju je njegov naèin shvatanja I poimanja. Nosioci tradicionalnih vrijednosti u pjesmama. junak u baladi je problem sam za sebe I za druge. eninog s dru ge. Naime to nisu prvenstveno pjesme o enama nego pje sme o junacima. nosioca takvog ivota sto ji nasuprot polu junaka.iz toga proizilaze njene sumornosti I ilavost. Njihov o je vrijeme grandiozno I zadire do poèetka stvaranja tradicije I zbog toga oni su mudri I sposobni da vode I savjetuju ostale. porodici iz koj e je do la. A u centru su tih drama koje su najsna niji poticaji baladnih iskaza. o sreæi koju je stekla ili o drami koju nasluèuje. koja je podreðena tradicionalnom dru tvu I vlastitim odnosima I on bi tre bao stoga da prizna da su poslovi koje ona radi kao I brige koje je prate isto t oliko va ni jer ona kroz njih stvara I u njih utkiva svoju sudbinu kao I sudbinu b li njih. supruga I sestara. vjerenik. njen svijeta I junake u njoj. daleko od bitaka s l jutim neprijateljima.u nauci naziva poetika usmene knji evnosti. ona razmi lja o svojoj porodici. u granice èardaka. le i dobrobit zajednice I njenih vrijednosti. Tu le i kljuè razumijevanja balade alosna pjesanca plemenite Hasanaginice I mnogih drugih balada: etao se aga Hasanaga. avlije. Pjesme. To odreðuje baladu kao anr . a misleæi da mo e vladati mje ajuæi dvije razlièite norme I vrijednosti. Te vrijednosti koje su odredile usmen u knji evnost izviru iz ivota a njeni nosioci stvaraoci I prenosioci nose ih u sebi . zasnovan na brzim I pl ahovitim reakcijama. Balade I romanse kroz poruke nose ostatke iz prvobitnog ureðenja svijeta. One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice pomoæu njih obja njavaju svije ta oko sebe I preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije I prvih vjerova nja. elja I radosti odreðene na rodonosne grupe. prièama I uopæe u usmenoj knji evnosti su junaci. Oni su njen mod el. predosjeæaji. Oni su ti koji trebaju biti model po prirodnom odabiru I stoga i h je dru tvo kao takve prihvatilo. Nasuprot njima I njihovim dru tvenim I praktiènim normama k oje se zasnivaju na drugim shvatanjima. obièan svijeta se u njima ogleda I iz njih crpi snagu za svoj dalji opstan ak. pa èak I gledanje kroz prozor. tj. sokaka. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijet a èardaka I sokaka I da ne nameæe svoj iroki historijski vrijeme I prostor. od borbi za vlast I junakovog kodeksa èasti u znaèajnim histor ijskim trenucima. U ravnote i junakovog vremena I prostora s jedne strane I enskog. Razlièito od junaka kakvog sreæemo u epskim pjesmama. Balade p jevaju o junakovoj nemoæi da u svakom trenutku bude model za sebe I druge I da se pona a po pravilima tradicije. enski I nj egovu vrijednost. Balade I romanse pjevaju prete no ene I one ensko viðenje junaka. Njeni junaci nisu obièni ljudi nego imaju kraljevsko ili bo ansko porijeklo I pr ema tome ne kreæu se u obiènom vremenu I prostoru shvatljivom prosjeènom èovjeku. djever. Oni su sto eri tradicije I obja njavaju njeno postojanje. a naroèito balade prièaju o junakovom hvatanju u ko tac sa d rugim vremenom I prostorom. Pjesme kao to su balade I romanse pjevaju o te koæam a I nastojanjima junaka da odr e svoj status u svakida njem ivotu I o njihovim napori ma da se odr e u onom za to su preodreðeni. Zato pro blem nastaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice I prestane joj nametati svoj u volju koja izvire iz drugog ivota I drugih prilika koje ne poznaju kompromis. tj. A . Kad se o eni Hasan-aga Tu je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi pol. Uz sve to u njoj se bude razlièita osjeæanja. Tu su temelji porodice. One su odraz strahova. gdje je on prikazan kao modeljunak. pogubnim za enski svijeta. Pol majki. mada svakida nji.

u najljep oj baladi alosna pjesanca plemenite Hasanaginice je pokretaè ra dnje iz èijeg poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. èije je I srce ranjeno. Mogli bismo reæi da ju je htio podvesti pod svoje norme I vrijednosti junaka ratnika. Stid plemenite Hasanaginice je njena priroda. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. Takve su junakinje u pjesmama San usnila Hasanaginica I etao se aga Hasan-aga I u nekim drugim u kojima one. prirodnog. ranjen u atoru I tradicionalno dru tvo majke. Nije sluèajno to je iskazan nakon opisa njegovih rana. a onda djelom podstaknuti druge da djeluju onako kako je tradicija veæ odredila ono najbolje za sve njih I za ivot same tradicije. svoj pro blem. ena je ta koja treba da miri. koji ne iskazuje I skriva svoju stvarnu ranu. jer pjesma ka e: Da su sn-jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. prisiliti da prihvati njegovu vlast I okvire njegovog vremena I prostora. Ranjeni Hasan-aga u atoru. savoju su prugu koja ga nije posjetila u gori a koju je tako arko oèekivao potèiniti. lièi na jednog drugog junaka. nego ator age Hasan-age. prirodom junaka-ratnika I supruga I oca to je alegorija j unakove povezanosti sa prirodom. Tako je Hasan aga postao problem za sebe I svoju okolinu. Sam poèetak pjesme: ta bijeli u gori zelenoj? Al su sn-jezi al su labudovi? Da su sn-jeziveæ bi okopnili. junak postaje plahovit I ubija majku premda nije smio t o uèiniti jer su njoj dovoljna kazna da je tjera iz doma I rijeèi koje joj upuæuje. A li I ona mo e biti ranjena I svojoj ranjenoj individualnosti preæi okvire koje joj j e tradicija nametnula. ta ko da on nosi ranu na sebi I u sebi. a pred junacima su veæi zadaci. nit su labudovi. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi I od njega oèekuje.enina je uloga u tradicionalnom dru tvu opstale tradicionalne norme. nju. njegovo uklapanje u procesu poticanja vremena. u drugi prirodni tok nesputavanih strasti koje ne i èezavaju nip red èim u njegov om ranjenom biæu. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga. On nije tjeran vlastitim emocijama I stanjem koje su prouzrokovale gorke rane. plahovitog. I ljube. svijeta prirode u kome se nalazi H asan-aga. drama nekada fatalnih razmjera u njegovom sukobljavanju sa junakom I drugima iz okoline. Dva svijeta su sta vljenja uporedo u dva paralelna stiha. u svom ranjenom s rcu nosi toliku bol I razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog roðenog . mogao da shvati svoju ljubu kao enu-liènost I kao sebi ravnu. To su. da tradicijski moral. Junak koji se vraæa iz rata I koji ka njava majku to se oglu ila o njegovu rijeè kako da postupi prema mladoj eni. pa I ono to ne shvata. On je postao problem jer je h tio ratnièki I junaèki da potèini sve. Nisu sn-jezi. biti spremna na izmirenjei kompromis da bi Hasaan-aga. labudovi veæ bi poletjeli. zaboravljaju svoju ulogu m irnog oslonca na tradicionalne norme I plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu str anu. isto ranjenog I isto vrlo ljutog na dru ge to su dirnuli u njegovo bo ansko porijeklo. Njegova rana je kako da spoji prirodno I ve liko sa onim dru tvenim. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim I razornijim od prirode kojom treba da vlada. Ahila. sestre. I tada nastaje problem. Ti ina Hasan aginice I njena rijeè koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih I to je razlog to ne postoji niko ko æe nadvladat i situaciju I znati rijeèju. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no na svoj plahovit naèin I ne razumijevajuæi ga elio je. u svojoj individualnosti.

Ako se to I desi. a nemjerljivo doprinose vel ikom skupinom varijanata I usmene predaje o pogubljenju braæe Moriæa I sarajevskoj Mo riæa buni . Ljubav se obièno povezuje sa religijom I mladi zaljubljeni su u bliskoj vezi da na dnaravnim. u kojoj djevojka kune sve po redu. Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijeta. O ne to èine I kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima: Sunce zaðe a mjesec izaðe. Ona ga zaustavlja da oduzme ivot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: I dosad su kade opravljane Al se nisu junaci morili. ovaj put pol se manifestira izvan. od livade do d eneta I hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. èuvara porodiènog statusa koja iz religije I tradi cije crpi dru tveni I stvarno. da nikada neo stare I uvijek budu prekrasni I mladi to I jeste simbol tradicij e. U ovoj posljednjoj pjesmi junakinja pokazuje stalo enost I iskustvo ge neracija I njihovih sudbina. a tradicija je povezala mladost I smrt . Ovdje je prirodno u liku nesretnog junaka I njegove prirodne odabranice.djeteta. stran kao to je I njemu strana nje na ljepota. to je znak da je ljubav iza la iz svog prirodnog. kao to je balada Omer I Merima. hurijama koje su joj ravne. lijepim. Sunèe va unuka. Banjaluko. Takvu pjesmu pronalazimo u zbirci STIPE BO TICEA-Dva se draga na livadi ljube(Biserno uresje). Ona smiruje brata u njegovom plahovitom postupku pr ema supruzi ali I prema samom sebi. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku I prema tome u njenoj najljep oj nevinosti I dobroti. O va hercegovaèka balada. ali nikada u svojoj ljubavi nisu protiv religije I njenih normi. I u ovoj gru pi pjesama junaci I junakinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. jo su jedan krug pjesama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti I one govore o bolnim. u cvijetu djevoja tva. u liku majke. . do neprirodnog. Ovaj svijeta je za nju kako to tradicija osjeæa. velika alosti. njegov im miljenicama. Balade o rastavljenim dragim. saèuvana u hrvatskoj sredini pokazuje da su baladne pjesme s poj individualnog I tradicionalno-kolektivnog I da individualno izranja remeteæi r avnote u izmeðu individue I tradicije kojoj ona pripada. ali prirodni t ok stvari je na njihovoj strain. Tako su ovaj svijeta na pustili Omer I Merima. ivot I smrt I dal ai m novi smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremen a. onozemaljskoj ljepoti djevojke Fate kojoj je sudbinom odreðeno da ode rano na onaj svijeta kako bi ga os vje ila I sama bila sretnija u njemu sa odabranim ljepoticama toga svijeta. I neobiènim stvorenjima. I na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. tradicijskog I u la u individualni I hiroviti tok stvari. Bo njaèke historijske balade su autentiène I znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. Trebalo je da ona kao sve ene iz tradicije na eg podneblja reaguje kao sestra u jednoj od najranije zabilje enih pjesama u ovom izboruVino pije aga( H)Asan-aga. Tradicija I priroda su htjele da odabrani umru mladi I ostanu vjeèno m ladi. momkovanja I neoskrvljenosti. Tak o pjesma Kolo igra na sred Sarajeva govori o nadnaravnoj. voljeli se a rastav i e ih. A bilo je prirodno. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. po normama tradicije da ne reaguje tako plahovito. U zagrobonom ivotu ih èeka vjeèna sreæa jer po tradici ji I religiji onaj drugi svijet je istinski a potrebno je da se obnavlja mladim. tragiènim sukobima u porodici I razdvajaju dvoje ljudi koji se vo le I koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. suvi e lijepim I dobrim za ovaj obièan svijeta.

Stoga si im za stupnici centralne vlasti I dosudili brzu smrt davljenjem. Pjevaèi stvaraoci prenosioci balada kao individue probijaju se kroz iru zajednicu kojoj pripadaju. historijski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekoveèe detalj poku aja spasavanja Moriæa. gotovo svugdje u svij etu. religijom . Balade kao i romanse i druge njima sliène narativne pjesme koje pripadaju krugu us menih tradicionalnih pjesama nisu uvijek do kraja anrovski odreðene. Stvaralac prenosilac usmene pjesme rekreira ili ponovo stvara po sj eæanju ono to je èuo da se pjeva ili kazuje. Pisci umjetnièke knji evno sti u sebi nalaze uzor za svijet koji predstavljaju. ira zajednica. i individua u porodici koja mu daje poticaj za pjesmu utièu na ono to on konaèno ispjeva ili saopæi. predstavljaju his torijsko sjeæanje. Ovaj tekst baziran je na analizi primjera bo nj aèkih balada. odreðenu plemensk u. Imajuæi u vidu da govorimo o bo njaèkoj usmenoj tradiciji moramo pretpostaviti da je upravo opæi nivo ku lture koji odreðuje prisustvo pismenosti ne samo u datom trenutku bilje enja tradici je veæ i od ranije.* Bo njaci imaju veoma razvijenu usmenu tradiciju i usmena lirskonarativna poezija. Bili su najugledniji predstavnici sarajevskog esnafa I domaæih janjièara. dopiru do individua. te do onih koj e ih inspiri u. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u ivot balade. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih balada rezultirala je iz njihove s na ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristika izrazitih historijskih bala da. U ovom tekstu odabrali smo pjesme koje nose bitna obilje ja svojih prenosilaca i pokretaèa i svaka ko je zanimljivo da su te pjesme upravo anrovski najdotjeranije. Porodica kao inspiracija pj evaèima je kategorija koja po tuje norme tradicije. Kao pojedinac. Sve saèuvane varijante zajedno I fragmenti kao I prozna predaja. uvijek na specifièan naèin. kao i lirika i epika. Jednostavnije kazano. a dovod eæi ih u vezu s pojedincem. pjesme koje æemo predstaviti kao primjere uzore nose obilje ja svojih bitni h prenosilaca i pokretaèa a uz to su anrovski najdotjeranije. èine rekonstrukciju povijesti a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu povijest kasnije I stvarno I simbolièno. razlièiti pjevaèi I prenosioci uporno èuvali. Ta teorija nam omoguæuje da uoèimo sljedeæe: izvanrednoj kreaciji odgovaraju s druge s trane jasno odreðeni stvaraoci prenosioci usmenih pjesama: individue. najznaèajnije grupe baladnih pjesama Bo njaka. bez rezerve. Takoðer. talentovani pojedinci povezani s porodicom i dru tvom. pamæenjem tvore. I kao takvi su se suprotstavili brojnim ekonomskim I drugim nametima to su ih centralna vlast I nj eni nosioci nametnuli u petoj I estoj deceniji 18. danas. nominirane kao usmene pjesme.bo njaèka zajednica is . Usmene pjesme dio su tradicijskog naslijeða i spadaju u one produkte duhovnog stva ranja koje je karakterisalo kroz stoljeæa.Braæa Moriæi su pogubljeni u sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. Njihova specifiènost je odreðena prije svega naèinom nastanka i naèinom preno enja. konfesionalnu ili nacionalnu grupu. kao i civilizacijski nivo ostvaren uticajem date religije bitn o odredio do nivoa anra. kakva I jeste pjesma o Moriæima u krugu varijanata. vijeka u Bosni. Prenosioci prenose usmene pjesme po principu imitacije predstavlja nja svijeta. To su balade. u narodno pamæenje. simbolièno to èe ih u nekim varijantama sp asiti. Dru tvo. tih regulatora vlastitih liènosti. on je u ovoj vrsti pjesam a èesto slobodniji od pjevaèa stvaraoca u epskoj pjesmi. sna no karakteri e njihovu duhovnu kulturu. koji im pru aju glavnu inspiraciju. Sve nas ovo uvodi u t eoriju ove vrste. Optimizam u poruci ove bal ade I pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenutku kada je stigao ferman o nji hovim pomilovanju I kada su za njih jamèili brojni stanovnici Sarajeva njena je sn aga koju su pjesnici. porodicom i dru tvom kao sredinama u kojima su na le svoje osnovne poticaje predstavljaju najljep e i najtu nije usmene pjesme. i pjevaè prenosilac k ao individua. po kome su. Pjesme koje smo od abrali kao primjere lirskonarativnih pjesama o kojima æemo ovdje govoriti. etnièku. kroz porodi cu i dru tvo. Za pisce umjetnièke knji evnosti imitacija prolazi kroz njihove vlastit e stavove i mi ljenja i to gledanje datira jo od Aristotela. godine. Stvarno na taj naèin to èe potvrditi njihovu nasilnu smrt davljenjem. Preno sioci i sustvaraoci usmenih pjesama razlikuju se od stvaralaca umjetnièke ili pisa ne knji evnosti.

a usvojen je. transformi e. kada odnos prema religiji po staje distanciran. pru aju izvanredne umjetnièke do ivljaje i pouke o putu k oji je pro ao jedan mali balkanski narod. veoma p ostojana i tradicija nastavlja da igra svoju ulogu. alosna pjesanca plemenite Hasanaginice i pjesme koje su njoj blizu. a pojedinca vezuje za s ebe kroz edukovanu porodicu. Drugim rijeèima mo emo kazati da je religija u odreðenim sred inama i odreðenim periodima bila vidljiva i nevidljiva. a uzrok sukoba kao jedna od bitnih oznaka balade èesto je toliko umotan u tajnovito ili toliko u pozadini da je i nevidljiv.amskom religijom . Tradicija i religija èvrsto pove zane utièu na identitet i odreðuju ga kroz dugi povijesni tok. odnosno razlièite forme baladnog anra. godine. Epsko u citi ranom smislu imitacije predstavljanja svijeta (mimezis) u baladi vi e je prisutno u kompoziciji i prenosioci balada pose u za epskim shemama najèe æe kada ele da iska u nek povijesne slike. Putanja bo njaèkih pjevaèa stvaralaca. utièe na stvaranje problema. vijek a. Mo emo kazati da je tom naracijom iskaza no isku avanje modela ivota kroz primjere koji se fokusiraju. bo njaèka ba lada o Hasanaginici ulazi u svjetsku knji evnost. a dogaðaji. U sluèaju kada govorimo o bo njaèkoj porodici koja je edu kovana. Baladu zapravo kara kteri e naracija specifiènog izra aja i oblika. to jeste njeno prisustvo j e bilo vidljivo i nevidljivo Duhovna kultura je svjedoèanstvo o vrijednostima. Upravo u odabranim primjerima zapa amo teoretske probleme bal ade. Mada je u teoriji balade prisutno mi ljen je da su baladne liènosti u pozadini. U tome je znaèaj duhovne kultu re koja ostavlja poruke. porodicu i dru tvo izrazito prepoznajemo u nekoliko krugova najpo znatijih bo njaèkih balada. Na taj naèin prenosilac usmenih ba lada sposobno æu da prenese. iz dubine èovjekove egzistencije. Ali dogaða se i da je vidna epska dimenzija u baladi kod slabiji h prenosilaca. Bo njaèku individuu. Lirsko emotivno u baladi utièe na jezgrovitost naracije ali je istovremeno omeðuje misterijom i nedoreèeno æu.posti e stabilan odnos prema tradiciji. junaka i junakinja u baladama koje su nam pjevaèi i pjevaèice prenijeli. Balada o Moriæima i jo neke druge historijske balade. od kraja 19. Balada u usmeno j knji evnosti razlikuje se od naroda do naroda. da rekreira iz tradicije. Tokom stoljeæa oznaèavala je razlièite anrove. To su: 1. zbivanja u centru. U baladi postoji domi nantan lirski izra aj. unosi i vlastiti odnos prema naslijeðenom. Problem koji se u baladi tretira samo je naznaèen. Dramsko u smislu stvaranja konflikta meðu individuama u baladi veom a je bitno. Jun . a nagovje tavaju i onaj kojim kreæe. Balade o nasilno rastavljenim dragim ili Smrt Omera i Merime u krugu varijana ta. svijest o tradiciji i religiji mo e biti. gotovo do nepostojanja. o razvojnom putu i duhovnog i ma terijalnog ivota jedne narodnosne grupe. ali ne uvijek u smislu osjeæanja. Pri tome ne treba zan emariti transformacije tradicije i varijacije odnosa pojedinca prema religiji. na njegov razvoj i uspon. 2. Primjeri odabrani kao reprezentanti ovih grupa ukazuju istovremeno na bitne ozna ke balade kao vrste. Taj smisao za tajnovitost individualna je oznaka prenosioca tradicio nalne balade i tu je veliki raspon udjela talentovanih prenosilaca. povijesne i intimne putanje bo njaèkih porodica i bo njaèkog dru tv koje su ovi pjevaèi opjevali. o njenoj pro losti i njenoj buduænosti. Samo èetrnaest godina nakon to je Percy uveo termin balada u knji evnost. epsku i dramsku osobenost. Sam termin balada u literaturu i nauku uveo je Englez Thomas Percy 1761. mislimo na porodicu koja je èvrsto povezana i pridr ava se tradicionalnih no rmi pona anja i ivljenja koliko i islamskih propisa. Balada kao dio lirskonarativnog anra postoji i u pisanoj i u usmenoj knji evnosti. Pro vaoci su najèe æe isticali njen lirsku. nagov ije teno. primjeri koje p redstavljamo pokazuju balade u kojima dominiraju liènosti i njihova tiha tuga. veæ je to ne to neodreðeno. To je ono tajnovito to je kao karakterist ièno za baladu naveo Goethe. 3. uvjetno reèeno. I onda kada se tradicija znaèajno mijenja.

njeni junaci su sto eri tradicije. njen model. Omer i Merima. elja i radosti odreðene narodnosne grupe. Pol majki. za njih je ostao otvoren put sreæe na drugom svijetu. kao i pjesmama o smræu rastavljenim drag im. Kada su se vraæali. U mnogim od ovih balada istaknuta je nada za dobre i zaljubljene. novim vremenom i prostorom. Tako su se rodile mnoge balade. koji su bili proganjani na ovom svijetu. koja je. Tako poetsko znaèi i bo ansko. od te kih rana u atoru. To se zapravo dogaða kada junak-model npr. to je takoðer u osnovi mita. Primjere pjesama koje smo odabrali za ovu priliku odabrali smo iz razloga svjedoèe o varijantama. Nasuprot enama i njihovim dru tvenim i praktiènim normama . sokaka. balade bo njaèke sredine. u granice èardaka. Ovdje je i odnos prema smrti specifièan. Kada na takav naèin prihvatimo bala de i kada ih tako èitamo onda mo emo kroz njihove poruke da naslutimo ostatke èak i pr vobitnog ureðenja svijeta. o varijantama o braæi Moriæima. ratuje po razlièitim boji tima i lijeèi se. unosio je posebnosti u usmenu baladu na eg prostora. svaki iskaz pjesme je razlièit odnosno drugaèiji. ona je data ne kao kraj nego kao nov poèetak. onog koje ne razumije individualno i lij epo. na jzad. Balade su odraz s trahova. I naravno: nerazumijevanje dolazi iz tajne i nepoznavanja poja ve drugaèijeg pona anja. koje vi e olièavaju taj svakida nji dru tveni ivot koji se vija u u em vremenu i prostoru. daleko od porodice. Njegove prirodne vrijednosti bivaju poljuljane jer u pitan ju je njegov naèin shvatanja i poimanja. Hasan-aga dugo biva odsutan iz kuæe. Najljep e balade obrað ju sukob u junacima proiza ao iz suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica. koje je rezultat duha odreðenog etnosa. ne tako rijetko. i preko njih dose u do samih prapoèetaka svoje historije i prvih vjerovanja. Hasan-aga. ivot izvan doma aja uskog. ali sada i podstaknut drugim brojnim mome ntima. Vrijednosti koje odreðuju usmenu knji evnos t izviru iz ivota. Rastavljalo je one koji su se voljeli. sposobni da vode i savjetuju. a varijante su dokaz njihove usmenosti. Ovo sve kazano vodi nas u stil tradicije. ili vilinskom svijetu. on tada iz puno razloga drugaèije razmi lja i osjeæa. Naravno. odnosno pjesmama njima sliènim. u svijetu hurija i zaljubljenih. Materijalno bogatstvo. to oni Bilo da je rijeè o tzv. To poja njava i tendenciju varijanata. koje se zasnivaju na drugim shvatanjima. znaèila raðan je i ponovno raðanje. one ive koja nastavlja da crpi teme i motive unutar sebe same. ili toliko izuzetni. varijantama o Jasan-agi i njegovoj ljubi. oèeve. supruga i sestara nosilaca takvog ivota stoji nasuprot polu junaka. dakle onoga kakav bi trebalo da bude. braæu. iskazana kroz magiènu rijeè. To dugo povijesno doba ratovanja donosilo je mnogo tuge i boli. Premda je dosta ra ireno mi ljenje da usmena knji evnost insistira na dogaðanju. i reakcije su tako plahovite da bivaju pogubn . Ovo su oni segmenti poruka balada koji svjedoèe o povezanosti tradicije i religije u t radicionalnom dru tvu u kome su povezane individua. zbivanju. porodica i dru tvo i u kojima Tr adicija iz religije crpi snagu za ivot i umjesto pesimizma zraèi optimizmom i nadom da æe dobra rijeè pobijediti a zlo biti nadvladano. u odaje. odvodilo u nepoznatim pravcima mu eve. na da u bolji ivot. toliko drugaèiji od svih o stalih nekakvom svojom unutra njom ljepotom i snagom da za njih i nije ovaj obièni iv ot. i ka da se nasuprot njima naðu ene. avlije. junak-model ireg vremena i prostora do lazi u dileme vezane za njegovo postojanje. Tako junaci balada pripadaju vremen u i prostoru koje zadire do poèetaka stvaranja tradicije i zbog toga su oni èesto mu dri. stvaraoci i prenosioci nose ih u sebi.aci balade su individue iz tradicionalnog ivota i njihove su boli nekako posebne jer nastaju iz nerazumijevanja na koje nailaze kod najbli ih ili kod njihove okoli ne (sluèaj posebno karakteristièan za bo njaèke historijske balade). One su ive sve dok nadahnute jedinke jedne zajednice (ovdje se opet pojavljuje bitan ut icaj individue) pomoæu njih obja njavaju svijet oko sebe. stvaralo je predispozicije za ljepotu koja je b ila prostor ali i vrijeme za ljubav. Islam kao religija i direktno i indirektno. bazira juæi se na svojim vrijednostima koje zadiru daleko u pro lost i èiji se kontinuitet ne prekida sve dok te vrijednosti postoje. Bisernaza). preko duhovne i materijalne kulture. Tako se i dogaða da su nosioci tradicionalnih vrijednosti u usmenim baladama kao i u os talim vrstama usmene knji evnosti junaci. koji su p atili. dolazili su promijenjeni. a njeni nosioci. Tradicija i jeste primijetila da nastaju te koæe u sluèajevima kada se sjajni epsk i junaci prebace u svakida nji ivot.

daleko od bitaka s ljutim neprijateljima. do danas/. individuu i dru tvo oslikane u ba ladama sa porodicom. kao i njegovu nemoæ da prizna da su poslovi ko je ona radi kao i brige koje je prate isto toliko va ni jer ona kroz njih stvara i u njih utkiva svoju sudbinu kao i sudbinu bli njih. kao jedan od njenih glavnih oslonaca. stoga su ti i od abrani u baladama u stvari modeli po prirodnom odabiru i tu je razlog da ih je dru t vo kao takve prihvatilo. Svakako je zanimljivo da mo emo porediti porodicu. Mogli bismo kazati da ju je htio podvesti pod norme i vrijednosti junaka ratnika. a inaèe plahovit. stanjem koje su prou zrokovale gorke rane. od borbi za vlast i junakovo g kodeksa èasti u znaèajnim historijskim trenucima. Na a Hasanaginica kao liènost i njen suprug Hasan-aga kao l iènost i primjeri supru nika koje je promatrao prvi koautor tokom posljednjih deset godina omoguæuju nam upravo komparacijom da saznamo kako je to funkcionisalo bo njaèko dru tvo preko individue i porodice. ali u trenutku kada se nalazi izvan porodic e iz njegovog poimanja svijeta nastaju nesreæe za sve. fascinirajuæi. Hasanaginicin stid on je protumaèio pogre no. Istovremeno je iskazana njegova nemoæ da ostavi eni slobodu da vlada u svom svijetu èardaka i sokaka i da ne nameæe svoje iroko historijsko vrij eme i prostor. Balade pjev aju prete no ene i one u njih unose vlastito kreativno.antropolo ki pogled na savremenu bo njaèku porodicu i dru tvo i individuu u p orodici i dru tvu neizbje an je u modernom pristupu tradicijskom i njegovom produ etku u savremenosti. tj. ne pona ajuæi se u skladu sa onim modelom kako ga tradicija vidi i od njeg oèekuje. djever. porodicom i dru tvom u na e vrijeme. enskim. le i dobrobit zajednice i njenih vrijednosti. prisiliti da prihvati njegovu vlast i okvire njego vog vremena i prostora. ni ta manje znaèajnim za tradiciju. On nije gonjen vlastitim emocijama. U centru tih baladnih drama. koja je podreðena tradicionalnom dru tv u i vlastitom odnosu prema drugima. /Kulturno. njihov oj stvarnosti nego i sa individuom. individuom i dru tvom ne samo u njihovoj savremenosti. Eto tako je Hasan-aga postao problem za sebe i za svoju okolinu. i iz toga p roizlaze njene . eninog. stvaralaèko. s jedne stra ne. Prvi koautor razraðuje op irnije ovu tezu u predavanjima studentima u kojima razraðuje ovu temu/. samo tradiciji poznati kompromis koji sve us klaðuje. koje su najsna niji poticaj za samoiskaze su: mu . On je postao problem jer je htio ratnièki i junaèki da potèini sve pa i ono to ne shvata. u tom svom novom stanju. Balada takoðer izra ava junakovu nemoæ da shvati enu ne kao slabo biæe veæ ao jaku liènost. enski i njegovu vrijednost. vjerenik. Balade pjevaju o junakovoj nemoæi d a u svakom trenutku bude model za sebe i za druge i da se pona a po pravilima trad icije. i enskog. Pri tome je enina uloga u tradicionalnom dru tvu biti spremna na izmirenje i kompromis da bi opstale tradicionalne norme.e za enski svijet. Primjeri pokazuju da su ne samo junaci ogledalo stvarnih zbiva nja veæ su to i situacije koje se ostvaruju njihovim djelovanjem. Tu nekada prepoznajemo junakovo hvatanje u ko tac sa drugim vremenom i prostorom. tom nenadma nom antitezom: to se b jeli u gori zelenoj? . Zato prob lem nestaje èim junak shvati prirodu svoje saputnice i prestane joj nametati svoju induvidualnu volju koja izvire iz drugaèijeg ivota i drugaèijih prilika koje ne pozn aju onaj nevjerovatni. sa voljom kao to je i njegova. boji ta preko kojih je pre ao i krv koju je gledao i osjeæao na vlastitom tijelu on vi e nije bio isti èovjek i nije mogao da shvati svoju ljubu kao enu liènost i kao sebi ravnu. brat. Tu su t emelji porodice. tek sada nije mogao d a ga razumije. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pj esance i mnogih drugih balada u kojima je iskazana nemoæ junaka da shvati drugi po l. Veæ sam poèetak pjesme. one su ensko viðenj e junaka. / Tu opet ukazujemo na primjere iz osobnog posmatranja dvije po rodice mladih supru nika u toku 1992. kao i njegov stav da mo e vladati mije ajuæi dvije razlièi te norme i vrijednosti. U tome je su tina balade. On je elio nju.sumornost i alovitost. Tu le i kljuè razumijevanja alosne pjesance o plemenitoj Hasanaginici i mnogih drugih balada. svoju suprugu koja ga nije posjetila u gori a koju j e on tako arko oèekivao potèiniti. mada svakida njim. U ravnote i junakovog vremena i prostora. Hasan-aga je u baladi pokretaè radnje. s druge.

na putu ka dvorima novog supruga ona kr i pravila erijata i muslimanskih svatovskih obièaja. Ranjeni Hasan-aga u atoru. Ali i ona mo e biti ranjena i u svojoj ranjenoj induvidualnosti preæi okvire koje joj je tradicija nametnula. A u pjesmi Vino pije aga /H/Asan-aga susreæemo junakinju koja nosi stalo enost i iskustv o generacija bo njaèkih ena i njihovih sudbina. koje ne i èezavaju ni pred èim u njihovom ranjenom biæu. upuæuje na ranjeno osjeæanje junaka. pokrivena. d a dr i pod kontrolom one norme pona anja u porodici koje se vezuju za tradicijski mo ral. u atoru i tradicionalno dru tvo majke. Takve su junakinje i u nekim drugim pjesmama. Njegovo osjeæanje se pokazuje èak jaèim i razornijim od prirode kojom treba da vlada . nit su labudovi. ali i prema samom sebi.Al su sn jezi al su labudovi? Da su sn jezi veæ bi okopnili. To su. svijet prirode u koj em se nalazi Hasan-aga ranjen. Ona ga zaustavlja da oduzme iv ot sebi obraæajuæi mu se rijeèima: i dosad su kade opravljane .na Ahila. zaustavlja se pred dvorima biv eg supruga i dariva vlastitu djecu. u drugi. labudovi veæ bi poletjeli. Premda pod duvakom. Stid plemenite Hasanaginic e je njena priroda. To su dvije suprotnosti na ko jima tradicija zasniva svoj ivot i na kojima nastaje balada. isto ranjenog i isto vrlo l jutog na druge to su dirnuli njegovo bo ansko porijeklo. U nekim varijantama koje su blizu alosnoj pjesanci ena je ta koja treba da miri.lièi na jednog drugog junaka . plahovitog. ta ko da on nosi ranu na sebi i u sebi. u kojima one u svojoj induvidualnosti zaboravljaju svoju ulogu mirnog oslonca na tradicionalne norme i plahovito prekoraèuju na drugu prirodnu stranu. Nerotkinja Kada u pjesmi etao se aga Hasan-aga u svom ranjenom srcu nosi toliku bol i razoèarenje da u ljutnji izrièe stra nu kletvu protiv svog tek roðenog djeteta. a onda i djelom nadvladati druge da d jeluju onako kako je veæ to tradicija odredila ono najbolje za sve njih i za ivot s ame tradicije. njegovo uklapanje u procesu proticanja vremena . a jednako b itna za ravnote u prirodnih i dru tvenih zakona. prirodnog. s voj problem . Dva svijeta su stavljena uporedo u dva paralelna stiha. koje su blizu alosnoj pjesanici. ispro ena. Nije sluèajno da je iskazan nakon opisa Hasan-aginih rana. Veæ poèetni stihovi ove antiteze nagovje tavaju veliku tragediju koja æe proisteæi naru ava jem ustaljene harmonije u tradicionalnom svijetu porodice kroz sukob njenih polo va. ako prirodni zakon popusti. Upravo se to dogaða s a Hasanaginom ljubom. èije je i srce ranjeno. Ti ina Hasanaginice ili njena rijeè. Nisu sn jezi. i na taj naèin ulazi u krug ranjenih grèkih junakinja kakva je Medeja. Sunèeva unuka. popusti i dru tveni. jer pjesma ka e: Da su sn jezi veæ bi okopnili labudovi veæ bi poletjeli. sestre i ljub e. pri rodni tok nesputavanih strasti. prirodom junaka-ratnika i supruga i oca to je alegorija junakove povezanosti sa prirodom. Da kle. koji ne iskazuje nego skriva svoju stvarnu ranu. nego ator age Hasan-age. I tada nastaje problem. Ona bdije da se prirodni model ne u ru i. Njegova rana je: kako da spoji prirodno i v eliko sa onim dru tvenim. koja nema odjeka ni kod brata ni kod mu a ti ina je svijeta koji ne probija individualnost drugih i to je razlog to ne postoji ni ko ko æe nadvladati situaciju i znati rijeèju. Ona smiruje brata u njegovom plahovit om postupku prema supruzi. ena je jaka jer je ona na drugom polu nasuprot mu karcu. a pred junacima su veæi zadaci. drama fatalnih razmjera u njenom sukobljavanju sa junakom i drugima iz njene okoline. i ovdje imamo junakinju koja je iza la iz bosanskomuslimanske tradicije.

Prilazeæi baladi kao razlièitim varijantskim iskazima zapa amo da ona oslikava posebno individuu. U zagrobnom ivotu èeka ih vjeèna sreæa skupa. Njih dvoje otjelovljuju tradiciju u njenom zaèetku i. Bili su najugle dniji predstavnici sarajevskog esnafa i domaæih janjièara. j er. kao i prozna predaja. tr adicijskog i u la u individualni i hiroviti tok stvari. sklad tradicionalnog i rel igijskog je poremeæen. Braæa Moriæi su pogubljeni u Sarajevskoj tvrðavi u mjesecu martu 1757. pjesme iz grupe Omer i Merima. Tako su ovaj svijet napus tili i Omer i Merima. ivot i smrt (parado ksizam drag tradiciji) i dala im nov smisao da kao ne to vrijedno sjeæanja ostanu u tradiciji ivjeti dugo vremena. saèuvana u hrvatskoj sredini u Ravnom u Hercegovini. Balade o rastavljenim dragim. koja iz religije i tradicije crpi dru tveno i st varno. od livade do d eneta i hod e jer su njenoj majci izdali njenu tajnu ljubav. Ako se i desi da je ljubav iza la iz svog prirodnog. ali pr irodni tok stvari je na njihovoj strani.al se nisu junaci morili. porodicu i dru tvo. str. objavlje na u antologiji Stipe Botice (Biserno uresje. Izbor iz hrvatske us mene ljubavne poezije. u njenoj najljep oj nevinosti i dobroti. momkovanja i neoskrvnjenosti. nizom primjera porodicu. èuvara porodiènog statusa. simbolièno to æe ih u nekim varijantama spasiti. da nikada ne ostare i uvijek budu prekrasni i mlad i. Zagreb. èine rekonstrukciju povijesti. godine. svom svojom ukupno æu dru tvo. To karakteri e bo njaèku baladu. pjesma 211) pokazuje koliko su balade spoj indi vidualnog i tradicionalnog kolektivnog i da individulano izranja. I u ovoj grupi pjesama junaci i juna kinje djeluju u sklopu ukupne tradicije. Stvarno na taj naèin to æe potvrditi njihovu nas ilnu smrt davljenjem. vijeka u Bosni. a nemjerljivo doprinose velikom skupinom varijanata i usmene predaje o pogu bljenju braæe Moriæa i sarajevskoj Moriæa buni . Oni se silom mogu rastaviti na ovom svijetu. Balade dovode u pitanje tr adicijske norme i njihovo obnavljanje i stalno te e vjeèitom povratku. Bo njaèke historijske balade su autentiène i znaèajno doprinose odreðenju historijske balade. i kao takvi se suprotstav ili brojnim ekonomskim i drugim nametima to su ih centralna vlast i njeni nosioci nametnuli u petoj i estoj deceniji 18. a njihov stvarni tragièni kraj ih je zauvijek vratio u i . Ova bosanska balada. Kao primjer ove pojave mo e da poslu i pjesma Dva se draga na l ivadi ljube. a tradicija je povezala mladost i smrt. 262. histori jski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirisala pjevaèe da ovjekovjeèe de talj poku aja spa avanja Moriæa. u cvijetu djevoja tva. a potrebno je da se o bnavlja mladim. tragiènim sukobima u porodici i razdvajanju dvoje ljudi koji se vole i koji odlaze u smrt zbog nemoguænosti ispunjenja njihove ljubavi. Vrijednost bo njaèke balade uvelièava muslimanska historijska balada koja je dala jo uv ijek neocijenjen doprinos ju noslavenskim baladama s historijskom pozadinom. Balada o Moriæima u krugu varijanata povezuje sna no individuu. Stoga su im zastupnici ce ntralne vlasti i dosudili brzu smrt davljenjem. lijepim i neobiènim stvorenjima. Takoðer. u kojoj djevojka sve kune po redu. predstavljaju historijsko sjeæanje. O ne to èine i kada se odnose na pojedinaèna zbivanja o kojima svjedoèe usamljenim zapis ima. Sve saèuvane varijante zajedno (28 ) i fragmenti (9). po tradiciji i religiji onaj drugi svijet je istinski. i najzad. a izvorni povijesni podaci potvrdiæe ovu po vijest kasnije i stvarno i simbolièno. Mladi i zaljubljeni nikada nisu u svojoj ljubavi protiv religije i njenih normi. Tradicija i priroda nekada ele da odabrani umru mladi i ostanu vjeèno mla di. pamæenj em tvore. remeteæi ravnote u izmeðu individue i tradicije kojoj ona pripada. 1990. prema tome. u l iku majke. ovdje. ovaj put pol se manifestira izvana. Ovdje je prirodno (spontano) u liku nesretnog junaka i njegove prirodne odab ranice . suvi e lijepim i dobrim za ovaj obièn i svijet. jo su jedan krug pje sama iz tradicije koje se baziraju na stvarnosti i one govore o bolnim. to jeste simbol tradicije.

postala heroina i tragièna liènost. Postoji nekoliko tipova formula u opisivanju smrti koje su zasnovane na razli?it im idejama: ispu?tanje. Narativnost ili osobitost prièanja historijskih bala da rezultirala je iz njihove sna ne povijesne utemeljenosti pa je ovo karakteristi ka izrazitih historijskih balada. a pot vrðujuæi mitsko porijeklo vlastitog ishodi ta ona nosi jakost raðanja i smrti. Sli?an popis "formula smrti" mogao bi da se napravi i za druge pesni?ke vrste i potom me?usobno uporede. U drugim mitolo?kim baladama se ne opisuje sam ?in umiranja.okon?anje ?ivota pr edstavlja kaznu za u?injene grehe. pogin u. Relativno retk o se pojavljuju stihovi sa re?ima: po?inu (po?inu Jane ranjena. ve?anjem. oni su junaci .). umre. ispijanje krvi ili jedenje srca . ili neizbe?nu kob kojom vi?e sile naru?avaju prirodni poredak i donose sm rt ljudima kojima jo? nije vreme za umiranje. u narodno pamæenje. uzimanje. Verkovi?. ?umi. koja je. padanje (naj?e??e na crnu zemlju ili zelenu travu) ili neustajanje. ve? i zbog sl o?enije prirode ?anra koji je otvoren za suptilnije prelive ljudskih ose?anja. U ovoj prilici ukazuje se na opise smrti na osnovu manj eg broja narodnih balada.bo?anskom ?udu ili ? udesnim preplitanjem bilja nad grobovima. èuvao je individualni prenosilac . Sinovi imaju prirodnu funkciju. Tako se pribli ila Hasanaginici i s vojim sinovima. kao i pesmama o vili koja zida grad od kostiju. (samo)ubistvo ubojnim predmetima mogu biti opisane kao radnje i bez dodatnog potvr?ivanja samo prestanka ?ivota. 6). U baladama su opisi smrti "ubla?en iji" nego u epici.grabljenje. Sam ?in smrti dovoljno je iskazan kao zavr?nica baladnih pesama. mrtvim herojima. Ona titi sinove i poredak. Smrti ut apanjem. Za razliku od juna?kih pesama u kojima je smrt predvi?eni rizik i neminovni kraj manje ve?tog junaka. èuvalo je nostalgièno bo njaèko dru tvo. ne samo zbog manje surovosti stvarnog umiranja. U baladama se re?e no u epskim pesmama opisuje sahrana. predavanje du?e/razdeljivanje s du?om.vot balade. . U pesmama o e pidemijama isti?e se brzina i broj ?rtava. moriji. razlièiti pjevaèi i prenosioci uporno èuvali. sukobljujuæi se sa èar ijom i predstavnicim tralne vlasti. umori (pak je ?ur?a umorila. Optimizam u poruci ove balade.podrazumeva upravo to zna?enje. vremena i prostora. kakva i jeste pjesma o Moriæima u krugu varijana ta. koju su pjesnici. U mitolo?kim baladama naj?e??e ?rtve su neudate devojke. U nekim mitolo?kim baladama se sre?u epske formule kada se opisuje smrt od ju da i (samo)vila (ustreli i sl. prepuklo srce. Predstave masovnih smrti sre?u se u pesmama o epidemijama. ali se u kontekstu postupaka demona . (h)fat anje. U baladi o Moriæima u krugu njenih varijanata izrastao je lik majke. vi e od Hasanaginice i svih drugih balada. i pored toga to su braæa Moriæi pogubljeni u trenu tku kada je stigao ferman o njhovom pomilovanju i kada su za njih jamèili brojni s tanovnici Sarajeva njena je snaga. Smrt krivo nastradalih ili rastavljenih u pesmi mo?e da se produ?i prikazivanjem onostrane pravde . da pronalaze prolaze. izla zeæi pred javnost kao moæna liènost porodice. koji su drugi pol balade. ne?enjeni momci i deca kao bi?a grani?nih uzrasnih i socijal nih funkcija. Majka ima prirodnu i dru tvenu funkciju. Prièa o suprotnim polovima u baladama mimezis je su tine ljudske egzistencije.borci. Ovu baladu. u baladama se smrt spaja sa sudbinom . èuvale su sarajevske i druge porodice. stradanje nevinog zbog karakternih slabosti d rugih. vihoru i drugim demonima. Ona pokazuje da junac i balade moæno probijaju svijet u kome ive likovi jednostavnih narativnih prièanja. Suprotni polovi balada u trenutku kada zatvore ivotni krug potvrðuju vlastitu jednakost u moæi da raðaju. Krnjevi? Antolog ija narodnih balada: 85).

Povezivanje dve smrti proizilazi iz predstavljanja sudbinske vezanosti momka i d evojke. bezdu?nost i pako st koja se?e do zlo?ina. 7. U narodnim baladama to su u najve?em broju slu?ajeva ?ene. U pesmi ?enidba Mili?a barj aktara ure?ena mlada se spusti na zemlju. 2: 50-62. stih 140). Krnjevi?: 101). stih 44. ljudska nepravda ili vi?e sile. ubijao ka lu?ere. U pesmama o nepomirljivom nastojanju majke i ?erke da sebi zadr?e svatovski dar dolazi do kobne sudbine u kojoj ?erka strada. te posle grube i nezasnovane zamerke. 190). Duka Senkovi? umre posle ispovesti starcu igumanu Duka o svojim te?kim gresima. (Koceva BF 1975. umire i Mili? u svome domu. Njemu kroz kosti ni?e trava. neodgovaraju?i postupci prema samrtniku ili pokojniku. zaru?niku ko?ul ju i posle opra?taja izdahne: To izusti. a posle smrti LJeposave u gori. U varijantama pesme Smrt Omera i Merime o majci koja ?eni sina nevoljenom devojkom. no?u. opro?taj. Usmeni pesnik uvodi formulu kojom opisuje smrt uokviravaju?i je psiholo?kim detaljima prili?nim za konkretnu radnju i predstavljene likove. Kletva kao na?in spre?avanja greha ili Bo?ja kazna za kr?enje osnovnih moralnih zakona ?esto je vezana za ?udo . smrt naj?e??e predstavlja i kraj si?ea.demona. mrtva pala na zemlji cu crnu.da nije dobra majka. izre?ene pred decom . 89). pa i du?u pusti javlja se i u drugi m prilikama kada umiru?i ostavlja poruku . dok u baladama i baladnim pesmama smrt donose sudbi na. ali se formuli o ispu?tanju du?e dodaje pridev koji odre?uje od nos narodnog peva?a i celog kolektiva prema njegovim nedelima: to izusti pasku d u?u pusti (Erlangenski rukopis. U pesmi Zaru?nica Laze Radanovi?a mladu sti?e maj?ina kletva. dovode do smrti nevinih i odve? osetljivih i posve?enih . pa i du?u pusti. Boga. nek i neljudski lik. Postoji bitna razlika izme?u mesta i z na?enja motiva smrti u pesmama u kojima postoje onostrana zbivanja (nemogu?nost da gre?nik umre. mu?enje vilins kog izvora). ne primaju ga ni zemlja ni voda. zavet i dr. trnje.okamenjivanje. obljubljivao kume. Majka ne mo?e da izdr?i ?alost za ?erko m od koje je nasilno odvojena (od jada joj srce prepuknulo. U mitol o?kim baladama ljudi izazivaju smrt kr?e?i neka magijska pravila: kre?u se u pro storu demona u zabranjeno vreme (npr. U motivaciji radnje peva? psiholo?ki. izgovaraju zabranjene re?i. Mrtva Mera crnoj zemlji pala ( Vuk I.) U narativnoj strukturi narodnih pesama u kojima se motiv smrti javlja samo u rea lnom svetu. Smrt drage ili dragog ne mo?e da p re?ali osoba koja je izgubila predmet svoje ljubavi. Sam preobra?aj gre?nika u ?ivotinjsko obli?je predstavlja metaf oru smrti. a potom i smrt voljene devojke: To izusti. svetaca. pa du?icu pusti (Vuk II. narodni pesnik prikazuje prvo smrt mladi?a. ili dva brata. ona svatovima daje po kitu bosiljka. mitski ili magijski opravdava razvoj radnje. Formula To izusti. i sl. poni?avao roditelje. zaru?nika i zaru?nice. 343. Kr?enje tabua izaziva kaznu vi?ih sila . ?esto se u ovim pesmama kao trenutak smrti kao spa . prelazak ?ivih u svet mrtvih ili dolazak mrtvih preko granice u svet ?ivih). Nehoti?na i namerna ljudska sagre?enja u odnosu prema drugima. postupke junaka i ishod narativnog toka. U baladnim pesmama o smrti nepravedno oklevetanih zaova njihovu pravednost potvr ?uje crkva koja se ?udesno pojavi na mestu pogibije. pretvaranje u jezero. na vilinskim mestima. razbijao crkve. Smrt se gre?niku ukazuje kao spas od vi?egodi?njeg mu?enja u nemogu?nosti da se po?ine i stupi u svet mrtvih. prestanak ljudskog postojanja. ispoved gre?n ika ili iskaz nevino stradalog. Smrt kao spas predstavlja se u pesmama o velikom gre?niku koji je kudio devojke. meso mu otpada od kostiju. U epici se radnja okon?ava s tradanjem junaka na megdanu. Prekost age u baladi Hasanaginica poja?ava emocionalni pritisak oterane ?ene. sudbine. Hasanaginica umire: Bjelim licem u zemlju udrila Uput se je s du?om rastavila Od ?alosti gledaju?i sirote.?elju o na?inu sahrane.

Mili} Vujadinovi}. Naime. Wu Mili} izgovara i kao molbu i kao molitvu da u grobu bude {to lak{e wegovoj najdra`oj i nesre}noj nevjesti. Ovakav sjaj djevoja~ke qepote jedino mo`emo sresti kod Wego{a. ne budi joj te{ka Vita jelo. U duboko sjetnom tonu. Istorijske su. Stojan Jankovi}.qepoticom. ali su roda urokqiva. Mitska qepota mlade Qeposave u na{oj baladi izaziva u ~itaocu istinsko ~u ewe i divqewe. Evo te tu`balice: ^arna goro. Po nekim nau~nicima ovo je na{a najlirskija epska pjesma. a malo kasnije duboki rez u du{i svakog ~ovjeka jer dolaze kobni trenuci. natprirodnu qepotu posjeduju i Mili} barjaktar i lijepa nevjesta Qeposava. Kukavico. rano je ne budi Neka s mirom u zemqi po~iva. Opisom djevoja~ke qepote i tu`balicom Mili}eve majke za sinom ova pjesma zaslu`uje posebnu pa`wu u na{oj cijeloj usmenoj i pisanoj kwi`evnoj ba{tini. a opisi smrti u baladama uporedili sa opisima u drugim ?anr ovima. O~i su joj dva draga kamena Obrvice s mora pijavice Sred obraza rumena ru~ica Zubi su joj dva niza bisera Usta su joj kutija {e}era. ispuwena jadom i porazom. Ako uporedimo neke pjesni~ke slike sa drugim usmenopisanim kw i`evnim djelom. vidje}emo da }emo ovakve i sli~ne opise mo}i na}i kod Wego{a u Gorskom vijencu i u Bibliji .Pjesma nad pjesmama. Da poku{amo objasniti: Naime. prije svega. Vukova epsko-lirska pjesma @enidba Mili}a barjaktara ima sva svojstva balade. a visoka stasa. koji za svoju dilber Fatimu ka`e: O~i su joj dvije zvijezde lice joj je jutro rumeno usne su joj ru~om u`dene. Kosa joj je kita ibri{ima.na putu ka wegovom domu. Oni su prepuni dara. koja je preminula u planini . Solomun u svojoj Pjesmi nad pjesmama daje pune slike djevoja~ke qepote sli~ne ovima.. folklo risti?kih i etnolingvisti?kih problema. Mili} prosi djevojku Qeposavu u Vidu 98 Vuka{ in Ba}ovi} Mari~i}a. Bajo Pivqann. krasna prijateqa. Relevantnost zaklju?aka bila bi u jednom takvom istra?ivanju ve?a ukoliko bi se korpus tekstova pro?irio i na folklornu gra?u drugih naroda. Wegovo jadikovawe je istovremeno i jedinstvena mu{ka tu`balica. Crna zemqo. ali gre?nik. Iako je u osnovi motiv prastarog shvatawa o stradawu zbog neobi~ne qepote. pusti {irom grane Na~ini mi zaru~nici lada. na kraju krajeva u mre. pjesma ima i svoju realnu istorijsku osnovu. Tek ocrtani motivski krugovi i navedene formule u opisu smrti u narodnim baladam a upu?uju na sistemati?no ispitivanje ?anrovsko-poeti?kih. u praznini ~itao~eve du{e sretamo `alosno tugovawe Mili}a barjaktara za svojom nevjestom . Kada raspravqamo o baladai~nim komponentama. ne budi joj stra{na. {to }e biti fatalno i za jedno i za drugo.. formulativnih. Pjesnik balade je u Qeposavi vidio nenadma{nu qepotu zbog koje umire i zbog koje ju je pratila zla kob. li~nosti u pjesmi: Vuk Mandu{i}. Nave{}emodio pjesnikovog opisa wene qepote: Tanka struka.sa odre?uje trenutak ostvarenja ne?eg nemogu?eg. poleta i `ivota. zar nije umjesno se pitati: Ima li u na{oj cjlokupnoj epici tu`nijih i lirski zapa`enijih i .

tragi~ni zavr{etak. tragedija bila upe~atqivija. U svojim jadima majci se pri~iwava da joj ide sin iz lova. koji je oslu{kivao srpske tragedije sa svih strana i stvorio najqe{e baladi~ne stihove. Pokloniti je drugome nesebi~no. Svi oni koji vjeruju u Boga. ni od snahe glasa. Da li }e snaga wihove nere}ne qubavi spojiti wihove du{e u novom `ivotu /jer svaki po~etak ima svoj kraj. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 99 Ve}e majka kuka od `alosti. besmislenog trajawa u `ivotu.Svjestan svoje nesre}e i i tuge zbog. Ispa{ta plemenita du{a koja na pravdi Boga strada od svoga mu`a Asan-age. U samom naslivu @alosna pjesnica plemenite Asanaginice naslu}uje se zla kob koja }e zadesiti mladu. . kuda jarko smiruje se sunce. pravdu i qubav vjerova}e u to. Kuka tu`na kako kukavica A prevr}e kako lastavica I kuka}e do su ena dana. . ili pak. Smrti majke Jugovi}a i Kosovkom djevojkom spada u najqep{a poetska ostvarewa u cjelokupnoj srpskoj epici Baladi~ne elemente }emo sresti o ogromnoj ve}ini na{ih pjesama. . . Mili} predosje}a svoju skoru smrt i doziva staru majku ovim rije~ima: No starice. . . . Imamo primjera gdje se jedna porodi~na nesre}a u pjesnikovoj ma{ti tako sna`no probudila i kompoziciono razvila do vrhunskih umjetni~kih dostignu}a. Ako se i mi danas unesemo malo boqe ~ini }e nam se kao da Isus Hristos pla~e iz utroba srpskih majki i da ga stalno prati Jeremijin pla~. . .qep{e iznijansiranih mjesta? Da bi. Balada se time ne zavr{ava. to je savr{enstvo. moja slatka majko! Brzo tr~i dvoru bijelome Pa mi steri mekanu postequ. . . Znamo da je italijanski putopisac Alberto Fortis pjesmu objavio u svom putopisu Put u Dalmaciju i da je ova . ni od sina glasa. strukturi likova i kompoziciji pjesama. To savr{enstvo dugujemo samom pjesniku. . Ove emocije izviru iz one neugasive qepote. . ali potpuno druga~ija: /Naopako kolo povedo{e /@alosnu pjesmu zapjeva{e. Poslije iznenadne smrt nevjeste i mlado`ewe. Najqep{i primjer za ovo je mlada Hasanaginica. . jer je qubav najve}i dar {to nam ga Bog poklawa. Pjesnik kome je dato da ma{tom i talentom pretvori realnost u jezik simbola./ Djevojku su sahranili otkuda se sunce ne ra a. . Jer ti dugo bolovati ne}u. da joj nosi lova svakojaka. Ostaje da `ivi u tuzi i nesre}i do kraja `ivota kukaju}i kako kukavica. plemenitu majku koja ni kriva ni du`na zbog ustaqene grubosti i surovosti samoga vaspitawa u odre enom vremenu u muslimanskoj porodici. . ogromne izlive tuge. . na kraju se slivaju na jednom mjestu. . a svaki kraj se ostavqa na slobodu ~itaocu da sam procijeni/. Majka ostaje sama. Razlike postoje u samim motivima. . Ropstvom Jankovi} Stojana. Slijedi u`asna kukwava majke za sinom. bez zamjenice i bez sunca svoga. bez snahe i bez sina. Ne bi snahe. . zavr{ava pjesmu tu`balicom Mili}eve majke za sinom i snahom. Malo je wih koje ne sadr`e baladi~ne tonove. Ni duga~ku ni vrlo {iroku. . O ovoj izvanredno lijepoj baladi dosta je napisano i raspravqano u posledwa dva vijeka. ponovo se javqa pjesma. na `alost. zajedno sa Hasanaginicom. sada ve}. mlado`ewu. da joj snaha ide i da joj nosi hladne vode: Ne bi sina. ona se nagovje{tava u najsve~anijem trenutku veseqa u ku}i Vida Mari~i}a. da istori~nost ne zamuti imaginacijom. Balada @enidba Mili}a barjaktara. .

a kulminirala je u pozdravqawu sa malim u be{ici sinom. Baladi~ni tonovi su jaki i emocionalno sna`ni. neiskusna i nevina. varvarskog ~ina.`alosna pjesanca bila od tada do danas bila predmet ~e{}ih rasprava. Bol i qubav prema djeci ja~i su od svega.. Istina. predodre ena je patrijarhalnim `ivotnim normama da bude izvr{ilac uloge koja joj je unaprijed namijewena.Ona je uzidana u onaj temeq na kome }e mo}i da se odr`i grad. a na drugoj je strah od velike sramote: Da. Wena pravednost je progovorila kroz topla maj~inska osje}awa. koji su puni ~emera i jada. za koga su ostavqeni prozori na dojkama. darivawe djece i napokon smrt. Baladi~ne slike u sjajnom pjesnikovom uzletu: zakliwawe brata sestrinskom qubavqu daje ne udaje. Ponovimo i ovdje te baladi~ne slike: Ostavi mi prozor na dojkama. Najpotresniji momenat u pjesmi je zahtjev mlade nevjeste da joj se ostavi prozor na o~ima kroz kojega }e pratiti svoga nejakog Jova: Bogom brate. Ni mnogostruka isku{ewa nijesu joj pomutila qubav prema ro enoj djeci. Isturi mi moje b'jele dojke. sli~no mladoj Hasanaginici. naveo da skrenemo pa`wu na lirske zamahe. moramo re}i da je motiv `rtvene qubavi prvenstve no biblijski motiv. nevino stradaloj mladoj Gojkovici. Kad }e mene Jova donositi I ka dvoru opet odnositi. Wena qubav prema svojoj djeci je stoi~ka. Nas je upravo taj nesre}ni motiv. u smrti od koje ne preza. Strada zato {to je pravedna. a time i kolektivnu svijest samog naroda. molbene rije~i imotskom kadiji da ponese dug pokriva~. Takva qubav je iskonska. I ovdje je Gojkovica. Da ja gledam ka bijelu dvoru. samo`rtvena. Weno dostojanstveno dr`awe i podno{ewe patwe zavr{ava se kona~nim krahom nevino stradalog srca ovim stihovima: Bijelim licem u zemqu udrila. Opet je rije~ o nesre}noj majci. ali je raznim putevima u{ao u na{u kwi`evnost.. Majku prosto lomi i rasta~e tuga za svojom djecom na jednoj strani. kako su neki navodili. a da je pro`et duhom poznatog starozavjetnog motiva. Ako bismo za~as pravili pore ewe ove .samoubila~ka. univerzalana i potresna. velike sramote Gdi me {aqe od petoro dice! 100 Vuka{in Ba}ovi} Materinska tuga je intonirana u vi{e mahova. moj brate. snaga joj je u mogu}em. Pjesma je sva u qepoti i gradacijskom sjaju. a na drugoj we`no maj~insko osje}awe i uzvi{ena plemenitost majke Asanaginice. Rade neimare! Ostavi mi prozor na o~ima. upravo zato {to se nalazi u ropskom polo`aju. Znamo da je ovo motiv o uzi ivawu qudske `rtve. `rtvena. Upu}ivane su gre{ne osobine i stvaraocu i pjesmi zbog. posebno kada je u pitawu kompozicioni si`e pjesme. Usput se je s du{om rastavila Od `alosti gledaju} sirota. jer je qubav ja~a. Mlada Gojkovica je postala `rtva nevjernih jetrva i djevera i naj~estitija majka ~ije je mlijeko othranilo osirotjelog sina Jova. po~iwu ~u ewem i rekli bismo zavr{avaju ~u ewem. bespomo}na. Qubav prema djeci je pobijedila sve i nametnula mno{tvo novih saznawa i istina o `ivotu. Baladi~ni elementi u srpskoj narodnoj poeziji 101 Kada do e moj nejaki Jovo Kada do e da podoji dojke. Ona sve muke i poni`ewa Do`ivqava i pre`ivqava do jednog trenutka. satkan na narodnom vjerovawu o odr`avwu temeqa grada. Tako e znamo da vu~e korijen iz davnih vremena. O poznatoj pjesmi Starca Ra{ka Zidawe Skadra mnogo je pisano. Na jednoj strani su oholost i drskost Asan-age. Ona je neza{ti}ena.

Zato je i postala `rtva . ve} je blago {to je srcu drago/. odmah }emo se suo~iti sa suprotnostima eti~kih na~ela mladog Gojka. nametawe djeci shvatawa i obaveze koje presudi roditeq na osnovu drugih vi ewa. Ho}e sina da o`eni drugom djevojkom. koji vjeru nije htio da pogazi.pjesme sa Hasanaginicom. koja je i od roda boqega i prepuna srebra i zlata. Pjesma je sva u poetskom sjaju.kao Bo`ije jagwe Tipi~an primjer balade koja govori o porodi~nim nevoqama. U Fortisovoj pjesmi je krivac iskqu~ivi Hasanaga. iskonska qubav kulminirala je u umirawu dvoje mladih. dubokim okovima kojih ne mo`e da se rije{i. osim mlade Gojkovice. Ustaqeni porodi~ni kodeksi stvorili su zamr{ene ~vorove i neizbje`nu nesre}u. ali majka presu uje. U osnovi balade je poznatu sukob koji se zasniva izme u sina i majke u samo poimawu `ivota. je Smrt Omera i Merime. Vole se dvoje mladih. Uzalud su mlado`ewina upozorewa /Nije blago ni srebro ni zlato. I u ovom slu~aju stradaju nevini. . a u drugoj pjesmi oholost i krajwa bezdu{nost Hasanage. a u ovoj su svi krivi. Kulminacija tuge i bola izra`ena je stihovima: Spustite ga pred moje dvorove da ja jadna mrtvoga celivam. jer je majka gre{na. Wenu krivicu je pjesnik ubla`io poznatim stihovima: Tu se tuku do dve stare majke i prokliwu i staro i mlado ko rastavi i milo i drago.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful