Pitanja za pomoćnički ispit 2007 - BRAVAR

POMOĆNIČKI BRAVAR

ISPIT

Ime i prezime:_________________________________________________________________________ Datum polaganja: _____________________ Datum rođenja: _______________________

Potpis: ______________________________

Ispitna pravila:

- dozvoljeno pisati crnom ili plavom kemijskom olovkom, flomasterom ili nalivperom (osim crteža) - dozvoljeno koristiti samo papir dobiven na ispitu, pribor za pisanje, crtanje i digitron - svako križanje ili prepravljanje odgovora se ne priznaje - na čistoj stranici skicirajte i računajte, te onda precrtajte crtež ili potreban odgovor na predviđeno mjesto - zbog prepisivanja, ometanja ispita ili komunikacije sa drugim učenicima tokom ispita, pismeni dio ispita se ne priznaje - u slučaju nepriznavanja ispita ne možete izaći na usmeni dio ispita - ispit traje maksimalno 3 sata - uz svako pitanje je broj bodova - za priznavanje odgovora potreban potpuni odgovor, ne polovičan

Kriterij ocjenjivanja:

0 - 29 bodova.......nedovoljan (1) 30 - 59 bodova.......učenik se upučuje na usmeni dio pomoćničkog ispita 60 - 69 bodova…...dovoljan (2) 70 - 79 bodova.......dobar (3) 80 - 89 bodova.......vrlo dobar (4) 90 - 100 bodova.......odličan (5)

Broj bodova: __________ Uspjeh na pismenom dijelu ispita: Ocjena: ________________________________ Odg. provjerio: ____________________________

-1-

Pitanja za pomoćnički ispit 2007 - BRAVAR

1. Iz zone rezanja najbolje je što više topline odvesti preko reznog alata. 2. Iz zone rezanja najbolje je što više topline odvesti preko odvojene čestice (ivera). 3. Trošenje materijala je gubitak mase proizvoda. 4. Trošenje materijala je proces koji povećava masu proizvoda. 5. Pri većoj temperaturi proces korozije je brži. 6. Sastav okoline ne utječe na brzinu korozije metala. 7. Za rezanje tankih limova koristi se pila sa manjim brojem zubi. 8. Trapezni navoj je navoj za pritezanje. 9. Zbog sigurnosti i trajnosti u radu metarski navoj se koristi kod navojnih vretena. 10. Grecanjem se uklanjaju veće neravnine sa metalne površe. 11. Elektroni su pozitivno nabijene čestice. 12. Protoni su pozitivno nabijene čestice. 13. Magnetsko polje se može vidjeti samo pod mikroskopom. 14. Prirodni magneti nastaju od čelika uslijed djelovanja promjenjivog magnetskog polja. 15. Generator je pogonski stroj. 16. Metali sa kubno centriranom kristalnom rešetkom lako se oblikuju kovanjem. 17. Kod plastične deformacije kristalne rešetke, nakon prestanka djelovanja vanjske sile, kristalan rešetka se vrača u prvobitno stanje. 18. Kod elastične deformacije kristalne rešetke nakon prestanka djelovanja vanjske sile, kristalan rešetka se vrača u prvobitni položaj. 19. U kristalnom zrnu je usmjerenost kristalne rešetke ista. 20. Čvrstoća je otpornost metala na kidanje. 21. Čvrstoća je otpornost metala na prodiranje stranog tijela. 22. Elastičnost je otpornost metala na kidanje. 23. Pri progrijavanju ujednačava se temperatura na površini i temperatura u jezgri predmeta. 24. Promjena strukture čelika nastaje već kod 254°C. 25. Cementiranjem se postiže velika žilavost na površini predmeta. 26. Postupak cementiranja provodi se na čelicima koji imaju do 0,3 %C. 27. Nakon toplinske obrade nitriranje metala obavezno se obavlja strojna obrada. 28. Ako uz mjeru na crtežu nema naznačene tolerancije, to ujedno znači da ta mjera nema toleranciju. 29. Ako u oznaci navoja, npr. M12 nema oznake koraka navoja, to znači da je korak navoja nebitan. 30. Trapezni navoji koriste se za pritezanje. 31. Svornjacima se spajaju strojni elementi u čvrstu-nepomičnu vezu. 32. Zaticima se spajaju strojni elementi u čvrstu-nepomičnu vezu. 33. Zavarivanje pripajanjem ima zadatak da drži konstrukciju u cjelini dok se ne utvrdi točnost. 34. Ugljični dioksid u većim sadržajima nije štetan za čovjekovo zdravlje. 35. Ugljični monoksid je opasan po čovjeka i u malim sadržajima. 36. Kod plinskog zavarivanja tlak kisika ne smije biti veći od tlaka disuplina (acetilena). 37. Ako u metalu nema željeza ne može se rezati plinom klasičnim postupkom. 38. Sumpor kao legirni element u čeličnim limovima poboljšava svojstvo istezljivosti.

NE DA DA NE DA NE NE NE NE NE NE DA NE NE NE NE NE DA DA DA NE NE DA NE NE DA NE NE NE NE NE DA DA NE DA NE DA NE

-2-

45. Martenzit je vrlo meka struktura čelika. Tvrdi martenzit nastaje sporim hlađenjem. 48. Priprema stlačenog zraka za bojanje zahtijeva da zrak prođe kroz zauljivač. Lokalna korozija zahvaća: a) mjestimično površinu metala b) metal u uskom pojasu ali u dubinu c) cijelu površinu metala 58. 42. 40. Regulator tlaka u pneumatici održava tlak istim na izlazu iz regulatora. Kut β je: a) kut klina b) stražnji kut (leđni) c) prednji (grudni) 50. 41. 47. 49. Korozija je: a) kemijska reakcija kisika i metala. Mjerna jedinica za posmak alata je: a) m -1 NE NE NE DA DA NE DA DA NE NE b) m c) m/s 54. Dubina rezanja je: a) veličina koja pokazuje koliko se alat pomakne za jedan okretaj b) veličina koja određuje smjer vrtnje obratka c) veličina koja pokazuje koliko je alat ušao u obradak 52.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . b) klizanjem dvaju materijala jednog po drugom c) kao posljedica djelovanja kemikalije 55. Pitting korozija zahvaća: a) mjestimično površinu metala b) metal u uskom pojasu ali u dubinu c) cijelu površinu metala -3- . Proces lemljenja zasniva se na procesu difuzije. Brzina strujanja stlačenog zraka je manja od brzine strujanja ulja u hidrauličkim uređajima. Kod strojnih obrada 'n' označava: a) posmak alata b) broj okretaja c) dubinu rezanja 51. U drugoj (srednjoj) i ujedno najdužoj fazi eksploatacije stroja ima malo kvarova jer je radnik ovladao tehnikom rada na tom stroju. 46. Opća korozija zahvaća: a) mjestimično površinu metala b) metal u uskom pojasu ali u dubinu c) cijelu površinu metala 57. Mjerna jedinica za dubinu rezanja je: a) m (mm) b) m-1 c) m/s 53. Površina loma veoma tvrdog čelika ima sitno zrnastu strukturu.BRAVAR 39. U zadnjoj fazi ekspoloatacije stroja ima manje kvarova. 43. b) klizanje dvaju materijala jednog po drugom c) posljedica djelovanja kemikalije 56. Radni tlakovi u hidraulici mogu biti najviše do 15 bara. Trošenje nastaje: a) kemijskom reakcijom kisika i metala. 44.

BRAVAR 59. Korak navoja je: a) broj navojaka na dužini jednog inča b) broj navojaka na dužini od 1 mm c) uzdužni put u [mm] koji prijeđe matica za jedan okretaj d) uzdužni put u [cm] koji prijeđe matica za jedan okretaj 62. Bakar je a) sklon koroziji b) nije sklon koroziji c) sklon koroziji ali ga patina štiti od daljnje korozije -4- .1mm b) 12mm c) 12. Korisno djelovanje elektromagnetsko polja nije prisutno u slijedećim slučajevima: a) kod pegle b) kod fena za kosu c) kod aparata za REL zavarivanje d) generatora 63. Direktorij (mapa.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . folder) je a) prostor predviđen za smještaj podataka b) radna memorija c) drugi naziv za hard disk 68. prethodno se mora izbušiti provrt promjera: a) 10. Metalizacija je zaštita metalne površine: a) pomoću električne struje b) uranjanjem predmeta u talinu metala otpornog na koroziju c) zagrijavanjem metalne površine plamenikom pri čemu se tali sitni prah metala otpornog na koroziju i koji se lijepi za metalnu površinu 60. Zadnja tri slova u nazivu datoteke obično predstavljaju a) mjesto gdje je smještena datoteka b) tip (vrstu) datoteke c) veličinu datotoke 69. Nailaskom na čovjeka povrijeđenog električnom strujom prvo treba: a) pružiti prvu pomoć (masaža srca i umjetno disanje) b) nazvati hitnu pomoć c) nazvati policiju d) ništa ne dirati e) ukloniti izvor opasnosti 66. Elektromotor je a) pogonski stroj b) gonjeni stroj 64. U radu sa električnom strujom (gradska mreža).5mm 61. nikada se ne smije dogoditi: a) da dotaknemo žicu pod naponom b) da struja uđe i može izaći iz našeg tijela c) da struja uđe u naše tijelo 65. Kada radite oko električne struje nikada se ne smije: a) doticati kućište stroja b) doticati oguljene žice c) doticati uzemljenje 67. Za izradu matice M12.

Svornjak je: 78.BRAVAR 70. Tvrdoća materijala je otpornost materijala a) na kidanje b) na savijanje c) prodiranje stranog tijela d) na deformaciju 73. Klin i pero se primjenjuju kod spajanja strojnih elemenata u a) rastavljivom spoju b) nerastavljivom spoju 82. Cementiranjem se postiže: a) velika tvrdoća jezgre i tvrda površinu b) mala tvrdoća površine metala i velika žilavost jezgre c) velika tvrdoća na površini predmeta i velika žilavost jezgre 76. Jedno od svojstava aluminija je a) velika žilavost b) postojanost na visokim temperaturama c) velika specifična gustoća d) mala masa 72. Zadatak regulatora tlaka na plinskoj boci je: a) da spriječi povratak plamena u bocu b) da održava tlak plina ispred regulatora istim c) da održava tlak plina iza regulatora istim -5a) brzo a) brzo b) sporo b) sporo . Klin 80. Kisik je plin koji: a) djelomično ili potpuno izgara pri plinskom zavarivanju b) samo podržava izgaranje c) nije bitan kod plinskog zavarivanja 83.8. Zatik je: 79.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . Jedno od svojstava olova je a) velika žilavost b) postojanost na visokim temperaturama c) velika specifična gustoća d) mala masa 71. 8. Pero a) strojni element kojim se spajaju strojni dijelovi u čvrstu nepomičnu vezu b) strojni element kojim spajaju strojni dijelove tako da je moguće gibanje strojnih dijelova a) strojni element kojim se spajaju strojni dijelovi u čvrstu nepomičnu vezu b) strojni element kojim spajaju strojni dijelove tako da je moguće gibanje strojnih dijelova a) ima blagi nagib b) nema nagiba. Na primjer oznaka 5. po cijeloj dužini je ista debljina 81. Dušik pri plinskom zavarivanju: a) potpuno izgara b) održava plamena i hladi sapnicu c) ne izgara i smanjuje temperaturu izgaranja 84. po cijeloj dužini je ista debljina a) ima blagi nagib b) nema nagiba. Pri popuštanju hlađenje teče 75. Pri kaljenju hlađenje teče 74.8 na glavi vijka predstavlja: a) čvrstoću vijka b) žilavost vijka c) tvrdoću vijka d) elastičnost vijka 77.

Viskoznost je a) sposobnost da se tekućina opire gibanju (tečenju) b) sposobnost tekućine da lakše teče 91. 89. b) je trenje kada između tijela koja klize nema dovoljno sredstva za podmazivanje. c) je trenje kada tijela koja klize jedno po drugom potpuno razdvaja sredstvo za podmazivanje. 90. Predtlak je a) tlak manji od tlaka okoline b) tlak jednak tlaku okoline c) tlak veći od tlaka okoline 96.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . Kod čeličnog lima trgovačke kvalitete garantira(ju) se a) dimenzije b) mehanička svojstva c) kemijski sastav d) otpornost na koroziju 92. Suho trenje a) je trenje kada između tijela koja klize jedno po drugom nema sredstva za podmazivanje. Tekuće trenje a) je trenje kada između tijela koja klize jedno po drugom nema sredstva za podmazivanje. Kod čeličnog lima sa garantiranim mehaničkim svojstvima garantiraju se: a) dimenzije b) mehanička svojstva c) kemijski sastav d) otpornost na koroziju 93. Na šarkama. 88. Zadatak povratnika plamena tijekom plinskog zavarivanja je a) da ne propusti plamen kroz plamenik b) da propusti plamen kroz plamenik c) ne propusti plamen iz plamenika u crijevo 86. c) je trenje kada tijela koja klize jedno po drugom potpuno razdvaja sredstvo za podmazivanje. b) je trenje kada između tijela koja klize nema dovoljno sredstva za podmazivanje. Kod nehrđajućeg čeličnog lima garantira(ju) se a) dimenzije b) mehanička svojstva c) kemijski sastav d) otpornost na koroziju 94. pri otvaranju vrata nastaje: a) truljenje b) erozija c) trošenje klizanjem d) korozija -6- .BRAVAR 85. Zubi na listu pile su a) širi od samog lista pile b) iste širine kao list pile c) uži od lista pile 95. b) je trenje kada između tijela koja klize nema dovoljno sredstva za podmazivanje. Podtlak je a) tlak manji od tlaka okoline b) tlak jednak tlaku okoline c) tlak veći od tlaka okoline 97. Mješovito trenje a) je trenje kada između tijela koja klize jedno po drugom nema sredstva za podmazivanje. Plinski plamenik neće upaliti jer je a) sapnica pregrijana b) mali tlak kisika c) ventil na plameniku začepljen 87. c) je trenje kada tijela koja klize jedno po drugom potpuno razdvaja sredstvo za podmazivanje.

Univerzalni kutomjeri očitavaju točnost od a) 10º b) 5º c) 5' d) 5'' e) 1º 109. Čelik Č. 104. tjednima i mjesecima. Održavanje po stanju a) zasniva se na zamjeni svih sumnjivih dijelova prije samog kvara b) kada dođe do kvara strojnog dijela obavi se popravak i zamjena svih sumnjivih dijelova c) to je održavanje strojeva raspoređeno u po danima. Prednost lijepljenja je a) velika čvrstoća spojnog mjesta b) velika žilavost lijepljenog mjesta c) nema promjene strukture metala 100. tjednima i mjesecima. Najsitnija čestica koja ima svojstva tog metala naziva se a) molekula b) atom c) kristalno zrno d) monokristal e) polikristal 108.BRAVAR 98. Tekuće održavanje a) zasniva se na zamjeni svih sumnjivih dijelova prije samog kvara b) kada dođe do kvara strojnog dijela izvršimo popravak i zamjenu svih sumnjivih dijelova c) to je održavanje strojeva raspoređeno u po danima. U mehanička svojstva ne pripada a) čvrstoća b) žilavost c) kovkost d) tvrdoća 106. 105.03 % ugljika c) 3 % ugljika a) sposobnost zavarivača da zavarivanje obavi na najbolji način b) sposobnost metala da se lako i dobro zavari c) sposobnost dodatnog materijala da se lako tali 102. 103. Zavarljivost je a) 0. Meki lem je legura a) željeza i ugljika b) bakra i cinka c) kositra i olova d) bakra i kositra -7- .3 % ugljika b) 0.1361 ima 101. Koje dvije sile pomažu prijenos rastaljenje kapljice metala kod nadglavnog zavarivanja (REL zavarivanje)? a) gravitaciona sila b) sila strujanja zaštitnog plina c) eksplozivne sile plinova nastalih izgaranjem u kapljici metala 99. Sa povećanjem tvrdoće. Preventivno održavanje a) zasniva se na zamjeni svih sumnjivih dijelova prije samog kvara b) kada dođe do kvara strojnog dijela izvršimo popravak i zamjenu svih sumnjivih dijelova c) to je održavanje strojeva raspoređeno u po danima. tjednima i mjesecima.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . elastičnost a) raste b) pada c) ostaje ista jer se ne mijenja temperatura 107.

opća korozija . . odvojene čestice kisika . Bakar ne oksidira jer: a) se na površini u dodiru sa zrakom stvara zaštitna patina koja štiti bakar od daljnje korozije b) je otporan na utjecaj kisika iz zraka c) nema željeza u svojoj strukturi koje bi oksidiralo 114. Kut α se naziva 117. Put koji prijeđe oštrica alata u jedinici vremena naziva se 120. proces korozije sastavu okoline . Vrijeme koje alat provede u procesu rezanja između dva oštrenja naziva se: a) brzina rezanja b) tehnološko vrijeme c) postojanost alata d) posmak 112. Kut β se naziva 118. Oči se tijekom bušenja štite: a) rukama b) respiratorom c) zaštitnim naočalama d) zaštitnom maskom 113. 126. . Afinitet (sklonost) koroziji kao i brzina korozije ovisi o sastavu metala i tlaku . Kutovi alata su 116. Zaštitni plin kod TIG zavarivanja je a) kisik b) ugljični monoksid c) vodik d) argon 111. . brzina rezanja . obratdka i 122. 115. kemijskom . . Emulzija pri rezanju alata ima zadatak da štiti od korozije čestice . . Geometrijski oblici korozije mogu biti: temperaturi lokalna korozija i međukristalna korozija -8- .Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . Kemijski proces prikazan formulom 4Fe + 3O2 → 2Fe2O3 prikazuje 125. hladi područje rezanja . i obrađene površine obratka alata . 121. željeza i na mjestu trenja leđne površine alata i . kut klina i stražnji kut .BRAVAR 110. Toplina pri strojnim obradama nastaje u zoni rezanja na tri mjesta i to na mjestu na mjestu trenja prednje površine alata i odvojene čestice . Zbroj kutova alata α + β + γ = 180º . Toplina kod strojnih obrada iz zone rezanja odvodi se preko: 123. Kut γ se naziva prednji kut . Korozija je najčešće kemijska reakcija 124. podmazuje klizne površine pri rezanju i na mjestu savijanja odvojene stražnji kut reznog alata kut klina prednji kut reznog alata 119. .

. Sve materijale s obzirom na vodljivost električne struje možemo podijeliti na razlika potencijala. . otrovna . proširivanje provrta profilno upuštanje . uzdužna oštrica . Nabroji obrade bušenjem. desne ruke . izolatore 147. u i . Električna struje je količina pokazuje smjer pokazuje smjer 152. Smjer magnetskog polja (silnica) kod ravnog vodiča određujemo pravilom 151. 133. izolacijom . Tekućina u procesu galvanizacije naziva se 134. lužina 155. Transformator je uređaj kojim se mijenja vrijednost izmjenične struje 157. Čišćenje i odmašćivanje metalne površine može biti: plamenom . a prsti smjer . elektrolit i najčešće je veoma na površinu metala. 142. dvije glavne oštrice M14. . M12x1. stlačenog zraka metalne površine pri čemu struja nosi velikom brzinom do površine metala. . Tr12x2. s time da palac . legiranjem električne struje bojanje 131. Metrički navoj se označava (navedi primjer) oznakom. M14x1 i sl. strojno čišćenje . U olovnom akumulatoru elektrolit je 156. . cinka grecanje . . Antikorozivna zaštita može biti izvedena potencijala . Dioda je elektronički element koji propušta električnu struju -9- smjeru (smjera). s time da palac 153. Pocinčavanje je postupak nanošenja 136. 146. kvadratne . čišćenje abrazivnim česticama i čišćenje kemikalijama . Broj 1 u oznaci navoja M 8x1 predstavlja 144. ručno čišćenje 129. urezivanje 130. korozija. a navoj M8x1 140. a u čeličnom napona . Mjerna jedinica za napon je 149.25. čišćenje . 141. Najčešći kemijski izvori električne energije su 154. M16. volt [V] naboja . Tr20x4 i sl. . navoj. vremena 150.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . Metarski navoj M8 je okrugle pravokutne . npr. za električni otpor . Grecov spoj služi za ispravljanje galvanski članak . Fini metrički navoj označava se (navedi primjer) korak . Napon je bušenje u puno . . Ručne obrade su: navoja i turpijanje . Najjeftiniji i najjednostavniji postupak zaštite metalne površine je 135. M18 i sl. . Korozija koja nastaje unutar metala (između kristalnih zrna) naziva se piljenje sitnije . i baterija (akumulator) . i namještanjem električnih . 137. 139. Veći broj zubi na dužini jednog inča (1') znači da pila ima 138. fini . Turpije ovisno o poprečnom presjeku mogu biti: trokutaste i poluokrugle normalni . . rezanje ručnim škarama međukristalna (interkristalna) narezivanje navoja zube. zabušivanje . i poprečna oštrica upuštanje vodiče . razvrtavanje . .BRAVAR 127. Trapezni navoj se označava (navedi primjer) 143. Galvanizacija je postupak nanošenja metala zaštite uz pomoć 132. navoj. Magneti mogu biti struje . za jakost struje amper [A] poluvodiče i 148. desne ruke . Oštice vijčanog svrdla su 145. Pjeskarenje je proces pijesak čišćenja očistiti i odmastiti površinu metala. Smjer magnetskog polja (silnica) kod zavojnice određujemo pravilom magnetskog polja prirodni i . navoja. prenesena u jedinici magnetskog polja struje . jakosti struje jednom ohm [Ω] . a prsti smjer umjetni kiselina . Za kvalitetnu zaštitu metalne površine vrlo je bitno 128.

. . Tri osnovne kristalne rešetke kod tehničkih materijala su centrirana kristalna rešetka 171. . plošno . Monokristal ima 175. . Čelik oznake Č. . Vlačna čvrstoća je 178. 176. Frekvencija je broj monitor tipkovnica procesor 161.0160 je 168. Polikristal ima deformacije 177. parni i (navedi primjer). kristal(a). . Nabroji barem četiri željezna lijeva. . motori sa unutrašnjim izgaranjem građevinski strojevi . . Radni strojevi su (navedi min.1332 je čelični lijev i ugljični čelik specijalni lijev i čelik garantirane čvrstoće 169. centriranu kristalnu rešetku. plošno nodularni lijev . Granica pucanja je do smanjenja poprečnog presjeka eprovete deformacija. Bakar ima prostornu kubno plošno samo jedan mnogo heksagonalna kristalna rešetka centriranu kristalnu rešetku. i pogonske . Strojevi se općenito dijele na strojevi i toplinski strojevi . Toplinska obrada poboljšavanje sastoji se od 185. temper lijev . Čelik oznake Č. Pneumatski strojevi kao radni medij koriste 167. oblik. prostorna kubna kristalna rešetka . Tvrdoća čelika se nakon kaljenja povećava dušik kaljenja a elastičnost se i smanjuje popuštanja ugljikom 186. . poljoprivredni strojevi . jednoj sekundi . a na visokoj temperaturi austenitizacije 183. Elastičnost metala je svojstvo da se metal nakon 180. ulje zrak elektromotor . Hidraulički strojevi kao radni medij koriste 166. . četiri): 164. Deformacija kristalne rešetke može biti 174. čelik. %C pri čemu se postiže visoka na površini metala.3 kubno 181. Čelik na sobnoj temperaturi ima centriranu kristalnu rešetku. Frekvencija gradske mreže iznosi 159. titraja (promjena) 160. grafička kartica modem radna memorija RAM . 0. Nitriranje je postupak kojim se unosi u površinu metala. Čelik ima 172.BRAVAR 158. . i rasterećenja ugrijavanje vrati u . . Diskovi označavaju C: D: E: 162. Nabrojite dijelove elektroničkog računala (kompjutera). Kod kaljenja temperatura na koju se zagrijava čelik naziva se temperatura 184. najveća čvrstoća metala i ujedno najviša točka u dijagramu vlačne čvrstoće do koje još nije došlo . Postupkom pougljičenja (cementiranje) površina se metala obogaćuje 187. Pogonski strojevi su (navedi min. . sivi lijev . barem šest.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . . i plastična 173. centriranu kristalnu rešetku. Cementirati se mogu čelici do 182. . Toplinska obrada čelika sastoji se iz četiri faze i to: gašenje . držanje točka u kojoj je opterećenje prešlo kritičnu vrijednost i došloje do pucanja materijala progrijavanje tvrdoća 179.10 - . Granica elastičnosti je točka do koje se metal može opteretiti a da nakon rasterećenja ne ostanu trajne . 170. . . prvobitni . optički uređaj (DVD ROM) radne vodne turbine alatni strojevi 163. . 50 u pisač disk Hz. elastična kristal(a). tvrdi lijev . četiri) tekstilni strojevi grafički strojevi 165.

lisnata opruga. Pri lemljenju potrebna je plameno lemljenje . Razmak između dva susjedna vrha navoja naziva se 208. 213. 189. . "M" je oznaka za 206. Lemljenje do 450°C naziva se 203. lemljenje pomoću lemila . TIG. ručno elektrolučno zavarivanje. zračnost između metala. tanjurasta opruga. spojevi oprugama lemljeni spoj . a kut između bokova whitworthowog navoja iznosi Cilindrične opruge (tlačne i vlačne). lemljenje uranjanjem 201. savojna opruga. Rastavljivi spojevi su klinom spoj . tj. gravitacijsko zavarivanje. spojevi stezni . Izvori struje zavarivanja mogu biti dolje . . Norma (standard) znači 192. "10" R . navoj. . . 209. . Peći za toplinsku obradu mogu biti: električna mufolna peć . unutarnja naprezanja . ravna opruga. gumena opruga. MIG.11 izmjenični istosmjerni istrošenim mjestima. naugljičenje površine razugljičenje površine . MAG. zakovični spoj . Lemljenje se zasniva na procesu 197. ljevačko zavarivanje. 212. tiganjska solna peć . Navoj M10 je je korak navoja razmak normalni . valjkasti . a za whitworthow navoj korak navoja 60º 207. Sila gravitacije kod zavarivanja uvijek djeluje prema i da omogući uspostavljanje i održavanje 214. Najvažniji postupci lemljenja su lemljenje u pećima 200. samopodesivi . kovačko zavarivanje. vanjski promjer tijela vijka i "1" navoj a M10x1 je 205. . 190. Dosjedi mogu biti 193. spojevi perom zavareni spoj utisnuti spoj otporno lemljenje što manja meko između dva difuzije (izmjene) . preklopni spoj 199. S obzirom na smjer djelovanja sile ležaji mogu bit 196. krupno zrnata nejednaka prokaljivost uvijek isto. . pukotine u površini struktura . vijčani spojevi atoma. . lemljenjem. hladno zavarivanje. . . EPP (elektrolupno zavarivanje pod prahom). elektrootporno zavarivanje. Nabroji vrste zavarivanja. električna komorna peć . stožasta tlačna opruga. Naboji vrste opruga? . Tolerancije na crtežu mogu biti . Prije lijepljenja metala moramo __________________ i ________________________ površinu. Kut između bokova metričkog navoja iznosi 55º . 210. Korak navoja je 204. zavarivanje plazmom. radijalni stožasti i i neoznačene čvrsti 191. U oznaci navoja M10x1. Valjni ležaji mogu biti 195. . i konusni aksijalni spojevi svornjakom . Oznaka za trapezni navoj je Tr . i 198. rastaljenu kapljicu metala naprijed . komorna peć . stalno pravilo označene . Ležaji mogu biti igličasti . a označava se slovom P . . .BRAVAR 188. . 194. Zaštitni plin tijekom elektrolučnog zavarivanja ima zadatak da potiskuje električnog luka i . Nerastavljivi spojevi su porubljeni spoj . labavi klizni i kuglični . zavarivane laserom. . susjedna navojka fini metarski navojka. Greške tokom toplinske obrade mogu biti: deformacija . 202. spoj pregibanjem . navoj. prijelazni valjni . Navarivanje se obavlja na 211. . . . lijepljeni spoj .Pitanja za pomoćnički ispit 2007 .

Dužina se može mjeriti sa metrom . 50x50 . 239. . suhi 226. Pomično mjerilo sa podjelom noniusa 1/50 ima osnovnu podjelu od . . Pripremna grupa (pneumatika) sastoji se od 242. . . L50x50 I50 .05 0. Disuplin u boci tlači se maksimalno do 224. 231. . 217. (simbolički). U početni položaj jednoradni cilindar vrača 248. pore. I30 20x30 . hlađenje . Zadatak podmazivanja je 238. naljepa 216.1 0. butan 218. . S obzirom na podmazivanje trenje može biti: 237. prijelazno i tekuće . Pomično mjerilo sa podjelom noniusa 1/20 ima osnovnu podjelu od 251. nedovoljno ispunjen žlijeb. Napiši tri kutna profila (simbolički). krhak zavar. mm. 228. Plinsko rezanje metala zasniva se na kemijskoj reakciji 230. uključci troske. filtera . Elektrootporno zavarivanje može biti 229. mm. deformacija. Acetilen u boci tlači se maksimalno do 225. I20 mokri . ugljični dioksid_ i ugljični monoksid . 0. pekomjerno nadvišenje šava. 40x30 .BRAVAR 215. pukotine. čelični limovi sa garantiranim . . i točkasto četvrtasti L20x20 . Stlačeni zrak proizvodi kompresor vlagu 241.5 . Trenje ovisi o masi šavne i i bešavne 234. 233. . Okrugle cijevi mogu biti 235. . . 240. . od zraka. smanjiti trošenje spriječiti izlazak masti i ulja i spriječiti ulazak nečistoća čelični limovi trgovačkog kvaliteta . šavno (kolutno) kisika . 221. i . Kao zaštita od prevelikog tlaka u pneumatsku instalaciju ugrađuje se 244. regulatora tlaka zauljivač sigurnosni ventil . prokapljina. propan.12 - . Koji se gorivi plinovi mogu koristiti za plinsko zavarivanje ili rezanje? acetilen. kotlovski limovi čelični limovi za rad na povišenim temperaturama čelični limovi za transformatore . a dvoradni . Povratnik plamena može biti 227. Plinovi nastali kao produkt plinskog zavarivanja su 219. . kao geometrijski lik. Ugljični monoksid je teži lakši od zraka. čelični . a bijela bara. U rešetkastim konstrukcijama zbog čvrstoće mora se osigurati hrapavosti podloge suho 236. .Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . Disuplin je acetilen otopljen u acetonu . . kisik .02 i pneumatski stlačeni zrak mikrometrom i zauljivača . Napiši tri "I" profila (simbolički). Napiši tri profila pravokutne cijevi (simbolički). butan. i bradavičasto željeza . bara. Koje vrste čeličnih limova postoje? mehaničkim svojstvima limovi za duboko vučenje nehrđajući čelični limovi . zaštita od korozije . Pneumatski razvodnik se može aktivirati 247. i nečistoće vlagu mehanički opruga . U zraku se nalazi oko 21 % kisika. sučeljeno . 232. pomoćnim mjerilom 249. Profili šipki mogu biti okrugli . bara. Zadatak brtvila je smanjiti trenje . Plavo obojena plinska boca sadrži 222. . šesterostrani L20x30 . Ugljični dioksid je 220. nepotpuno staljivanje. Kisik u boci tlači se maksimalno do 223. Absorbcijsko sušilo iz zraka uklanja 246. trokut . Filter zraka iz zraka uklanja 245. mm. . kisik 150 15 1. . električni . Uređaj koji ubacuje kapljice ulja u komprimirani zrak zove se 243. Koje mogu nastati greške u procesu elektrolučnog zavarivanja? mjehurići plina u zavaru. . nepotpuna penetracija. Pomično mjerilo sa podjelom noniusa 1/10 ima osnovnu podjelu od 250.

mm debljine. U procesu toplinske obrade čelika.BRAVAR 252. Usmjerenost kristalne rešetke u u jednom kristalnom zrnu je trenjem oblikom ista smjeru(a). jedinična . kristalna . ulje . Ležaji mogu biti klizni kuglični . 265. S obzirom na smjer opterećenja. a smanjuje dušikom . . . . žilavost . .13 - . Valjni ležaji mogu biti 271. snaga se prenosi 262. Održavanje može biti zučanički prijenos . Kod tarnog i remenskog prijenosa snage. Nacrtaj Kubno centriranu kristalnu rešetku. +U Istosmjerni napon radijalni 272. meko trenja . pile i metala koji režemo. Uobičajena najmanja podjela ljestvice na mikrometru iznosi 253. Broj zubi na listu pila se broji na dužini od 3 1. . Ucrtaj u koordinatni sustav kako izgleda istosmjerni i kako izgleda izmjenični napon (crveno je označen potreban Izmjenični napon +U t -U -U t 273. Najmanja kristalna rešetka koja još uvijek ima sva svojstva tog metala naziva je 266.5 0. korektivno remenski prijenos . Prijenosnici snage mogu biti izvedeni kao tarni prijenosnik 260. u površina čelika obogaćuje se 270. Kod zupčastog i lančanog prijenosa snage. ležaji mogu biti odgovor). . lemljenje. sredstva za hlađenje (gašenje) mogu biti solna kupka . mm debljine. Tarna pila (kao i električna brusilica) radi na principu preventivno 259. i igličasti . Monokristal se sastoji od rešetka. samo u jednom jednog 263.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . Dioda propušta struju 264. remontno . Toplinskom obradom "popuštanje" povećava se 269. Atom Atomske veze Centralni atom . lančani prijenos . 257. zrak i 256. Kod toplinske obrade "nitriranje". i tvrdo . kristalnog(ih) zrna. 1'' (jednog inča) . bačvasti aksijalni 267. snaga se prenosi 261. Stolnim škarama možemo rezati limove do 255. Polužnim škarama mogu se rezati limove do 254. i valjni valjkasti voda tvrdoća 268. . .01 mm ili 10 μm. S obzirom na temperaturu lemljenje se dijeli na 258.

Nacrtaj i označi tolerantno polje osovine (To) i tolerantno polje provrta (Tp) ako je riječ o čvrstom dosjed. Ulje ili Solna kupka A3 A1 Zrak Kaljenje Popuštanje t [s] 277. To Tp . Označi tolerantno polje osovine (To) i tolerantno polje provrta (Tp) ako je na slici prikazan prijelazni dosjed.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . TA T [°C] Normalno hlađenje Voda. vertikalnu os i ostale potrebne elemente na dijagramu. označi horizontalnu i vertikalnu os i sve potrebne elemente na dijagramu. Nacrtaj plošno centriranu kristalnu rešetku.BRAVAR 274. Tp To 279. Nacrtaj dijagram poboljšavanja. označi horizontalnu i vertikalnu os i sve ostale potrebne elemente. Atomi Atomske veze Atom na bočnoj plohi Atom u vrhu kvadra 275. Nacrtaj dijagram cementiranja. Tp To 280. ulje ili solna kupka A3 A1 Naugljičenje Kaljenje Nisko Zrak popuštanje t [s] 278. TA T [°C] Voda.14 - . Označi tolerantno polje osovine (To) i tolerantno polje provrta (Tp) ako je na slici prikazan labavi dosjed. Grijanje TA A1 ili A3 Voda ili Ulje ili Solna kupka Držanje Gašenje T [°C] t [s] 276. Nacrtaj dijagram kaljenja i označi horizontalnu.

Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . 1 4 2 3 3 2 4 1 zavarivanje bez prekida (do kraja) 2 1 3 2 1 4 zavarivanje bez prekida od sredine zavarivanje povratnim korakom zavarivanje na preskok (do kraja) 284. Nacrtaj karakteristiku opruge (proporcijalnu) u dijagramu.šav K . F. [mm] 282.15 - . 50A i 150A. vodoravni položaj zavarivanja uspravni (zidni) položaj zavarivanja odozgo prema dolje vodoravni kutni položaj zavarivanja naglavni položaj zavarivanja uspravni (zidni) položaj zavarivanja odozdo prema gore vodoravno-uspravni položaj zavarivanja (zidni) 285.šav 283. Napiši ispod slike odgovarajuće jakosti struje. X . 27 ____V _34 V ___ 45 ____V 286.šav I . Napiši što znače simboli zavarivanja prikazani na slici. [N] f. Upiši ispod šava odgovarajući napon ako je zavarivanje obavljeno sa tri različita napona i to 27 V. 45 V i 34 V. te označi koordinatne osi. 50 ____A 100 ____ A 150 ____ A . Zavarivali smo sa tri različite jakosti struje 100A. Upišite uz sliku koji je tijek zavarivanja prikazan na slici.šav V . Upiši nazive šava uz odgovarajuću sliku.BRAVAR 281.

Nacrtaj simbol za pneumatski nepovratni ventil (jednosmjerni). Nacrtaj simbol za pneumatski razvodnik 3/2. jednoradni cilindar dvoradni cilindar 288.BRAVAR 287.16 - . Nacrtaj simbol jednoradnog i dvoradnog pneumatskog cilindra. X + + - Ulazi A X Y Y + + - Izlaz A + + + - 293. 12 4 2 1 3 291. Ulazi zraka Izlaz zraka X Y A + + + + + - A X Y 292. Nacrtaj simbol za pneumatski razvodnik 4/2. 12 2 1 3 289. Nacrtaj simbol za pneumatski uvjetno zaporni ventil (I-funkcija) i prikaži njegovu logiku rada u tablici. .Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . Nacrtaj simbol pripremne grupe. 290. Nacrtaj simbol za pneumatski naizmjenično zaporni ventil (ILI-funkcija) i prikaži njegovu logiku rada u tablici.

Mjerna veličina Put (dužina) Površina Volumen Masa Vrijeme Brzina Ubrzanje Sila tlak Rad Snaga Temperatura Jakost struje Električni napon 295. Napiši oznaku i naziv kuta prema slici. Nadopuni tablicu oznakama i mjernim jedinicama.17 - .Pitanja za pomoćnički ispit 2007 .BRAVAR 294. 3 Oznaka s S V m t v a F p W P T (ϑ) I U Mjerna jedinica m m2 m3 kg s m/s m/s2 N Pa (bar) J W K (ºC) A V 1. ____ _____________________________ 3. ____ _____________________________ 2 1 . ____ _____________________________ 2.

BRAVAR 296.18 - . U narednim zadacima potrebno je nacrtati nacrt. paralelnost i sl. točnost kotiranja. N . Boduje se ispravnost projekcija. Crtež je potrebno napraviti po pravilima tehničkog crtanja. tlocrt i bokocrt prikazanog tijela. koristeći pribor za crtanje.Pitanja za pomoćnički ispit 2007 .

BRAVAR Primjer kako treba napraviti projekcije prikazanog tijela na slici.19 - 5 30 .Pitanja za pomoćnički ispit 2007 . 5 20 5 25 10 40 Rješenje (rješenje nije rađeno u mjerilu) 35 20 25 5 10 5 40 5 .

navedene su najčešće pogreške koje treba izbjegavati. .BRAVAR Zbog uočenih i čestih pogrešaka prilikom crtanja projekcija.20 - .Pitanja za pomoćnički ispit 2007 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful