P. 1
ELEKTROTEHNIKA

ELEKTROTEHNIKA

|Views: 2,292|Likes:
Published by barbamarin

More info:

Published by: barbamarin on Apr 20, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/05/2013

pdf

text

original

1 od 33

PITANJA iz predmeta ELEKTRIKA I AUTOMATIKA porivne snage od 750 kW ili više Pitanje 1. 1. Nacrtaj strujni krug i navedi sve električne veličine koje u njemu vladaju, objasni njihovu međusobnu ovisnost i Ohmov zakon. a) istosmjerni strujni krug: - idealni, U, I, R, G, - realni Uv, Ui, Ru, Ri, ε , b) izmjenični (R, L, C; Z, U, I, XL, XC, P, S, Q)

Pitanje 1. 2. Kada je potrebno da dva sinkrona generatora rade u paralelnom spoju Brodski generatori uglavnom nikad sami ne napajaju mrežu. Najčešće je to više generatora u paralelnom radu. Kad se generator stavlja u pogon moramo ga priključiti na mrežu. Pri tom moramo biti vrlo oprezni i ispuniti određene uvjete: - napon mreže i generatora mora biti isti - frekvencije moraju biti iste i - faze iste (nema pomaka u fazi između napona mreže i napona generatora). Kad jedan od ova tri uvjeta nije ispunjen generator ne smijemo priključivati na mrežu. Posljedice su vrlo velike struje izjednačenja koje, mogu biti i veće od struja kratkog spoja što bi moglo uništiti generator. Postupak upućivanja: kod trofaznih generatora najprije moramo uvtrditi redosljed faza. To radimo dok rotor generatora miruje, promatranjem početka namatanja svih faza u smjeru okratanja rotora, a taj redosljed je i redosljed faza. Zatim se pogonskim strojem pokrene rotor generatora do približno sinkrone brzine vrtnje. Nakon toga podesimo struju uzbude (vidi vrste uzbude) tako da je napon na statoru generatora približno jednak naponu mreže. Ako generatorski napon kasni u fazi generator moramo ubrzati, a ako prednjači generator moramo usporiti dok se ne postigne istofaznost (∆ ϕ =0). Da li su navedeni uvjeti ispunjeni može se utvrditi pomoću instrumenata sa dvostrukom skalom koji istovremeno pokazuju iznos potrebnih veličina u mreži i u generatoru. Kad je generator u blizini sinkronizma (istofaznost) teško je utvrditi da li se vrti presporo ili prebrzo pa se upotrebljava instrument koji nam to pokazuje a zove se sinkroskop. Najčešći su sinkroskopi sa tri žarulje a može biti i sa skalom (vidi sliku)

2 od 33

Voltmetar V0 pokazuje razliku napona mreže i generatora koji u sinkronizmu mora biti jednak nuli. Tri žarulje su spojene prema slici i prostorno razmještene u trokut redosljedom kao na slici čine sinkroskop sa žaruljama. Napon na žaruljama varira s frekvencijom koja je jednaka razlici frekvencija mreže i generatora od nula do dvostrukog napona u jednakom ritmu varira i jakost svjetlosti žarulje. Pošto je razlika frekvencija u blizini sinkronizma jako mala ljudsko oko može pratiti te promjene. Naponi su pomaknuti u fazama za 1200 i imamo osjećaj da se svjetlo okreće u jednom ili drugom smjeru. Iz smjera okretanja možemo zaključiti da li se generator vrti prebrzo ili presporo i prema tome podešavamo vrtnju rotora generatora. Kad je izvršena sinkronizacija (žarulje se ugase, ne svijetle) generator možemo uključiti na mrežu pomoću generatorske sklopke. Na današnjim modernim brodovima imamo automatsku sinkronizaciju.

Pitanje 1. 3. Provjera ispravnosti asinkronih elektromotora Provjera ispravnosti (održavanje) brodskih el. uređaja provodi se kroz tri stupnja, ako to primijenimo na asinkrone motore imamo: 1. radovi održavanja 1. stupnja; pomoću vida, sluha, opipa i drugim osjetom primjetiti promjene na elektromotorima. Kontrole ulja, mjernih instrumental, šumova u ležajima, vibracije, zagrijavanje, podmazivanje, istrošenost kliznih koluta, kontrola nekih tabela i sl. 2. radovi održavanja 2. stupnja; podrazumjevaju se radovi na elektromotorima koji se mogu obaviti na mjestu ugradnje elektromotora a to su: - djelomično rastavljanje uređaja i njihovo čišćenje - pregled ležaja i podmazivanje - ispitivanje namota, kaveza, kliznih koluta - ispitivanje spojeva vijaka i kontakata - mjerenje izolacijskog otpora - kontrola ventilatora i sita - kontrola priključnih kutija i postolja - kontrola brtvljenja - kontrola djelovanja zaštitnih uređaja

3 od 33

- zamjeniti četkice - izbrusiti klizne kolute 3. radovi održavanja 3. stupnja To su generalni popravci elektromotora u radionici ili sl. Obuhvaća za: a) kavezni motor - rastavljanje motora - čišćenje rotora i statora - mjerenje izolacijskog otpora - ispitivanje stanja izolacije i dodatno izoliranje, lakiranje i sušenje - pregled paketa limova - pregled štapova i kratkospojenih prstenova - pregled ležaja, podmazivanje i po potrebi zamjena - provjera ravnoteže rotora, montaža kontrola lakoće okretanja - čišćenje priključne kutije i stezanje vijaka - ispitivanje stanja spojeke - kontrola uzemljenja - kontrola smjera i brzine vrtnje - namještanje električnih zaštitnih elemenata b) kolutni sve kao kod kaveznog, a još dodati: - ispitati rotorski namot - istokariti i izbrusiti klizne prstene - zamjeniti četkice - kontrolirati držače četkica i podesiti pritisak četkica

Vrste uzbude: .. visoka cijena) i uglavnom se još koristi na već ranije izvedenim i još aktivnim sustavima. elektromotori .. svjetlosni. Ova uzbuda ima dosta nedostataka (kolektor. mehanički Primjena: Grijači. Pitanje 2. sklopke.stator. reflektori. rotatroli (regulacijski generatori).. 2.95.4 od 33 Pitanje 2. 1. način rada. četkice. - generatori sa statičkom uzbudom (samouzbudni.broj pari magnetskih polova . nemaju kolektor. vrste uzbude sinkronih generatora Konstrukcija: . Obrazloži korisne učinke električne struje i navedi njihovu praktičnu primjenu Učinci: toplotni. Objasni sastav. zakon elektromagnetske indukcije: U = −N ∆Φ . releji. kada se zavojnica s N zavoja ∆t nađe u promjenjivom magnetskom polju u njoj se inducira napon prema gornjoj jednadžbi. gdje je fn faktor namota i kod trofaznih namota iznosi od 0.44 Φ ⋅ f ⋅ N ⋅ f n . ns . stvaranje izmjeničnog napona i jakosti struje (armaturna struja) frekvencije: f=ns⋅ p. ili E = 4. zadatak statora. zadatak rotora je stvoriti magnetsko polje prolazom istosmjerne struje namotajima rotora (uzbudna struja) Način rada. amplidini (rotacijska pojačala snage).generatori s istosmjernom uzbudom (za uzbudu koriste se poredni istosmjerni generator. Dijelimo ih u dvije grupe: a) kompaundirane b) nekompaundirane generatore s automatskim regulatorom napona . ali ostaju klizni koluti i četkice. magnetski.9 do 0.sinkroni broj okretaja p . žarulje.rotor.

generatori s rotirajućom izmjeničnom uzbudom i ugrađenim neupravljivim rotirajućim ispravljačem (to su sinkroni generatori bez četkica) predstavlja najsuvremenije rješenje brodskih generatora.5% nazivnog napona. Samouzbudni nekompaundirani generator mora uvijek imati automatski regulator napona. Sinkroni uzbudnik nalazi se na istoj osovini kao i glavni sinkroni generator i pokreće ih zajednički pogonski stroj. Postoji više različitih izvedbi uzbude takvih generatora. Regulator (6) ovisno o razlici željene i stvarne vrijednosti uzbudne struje upravlja tiristorskim ispravljačem. te zadovoljavaju uključivanje kaveznih asinkronih motora palubnih strojeva. a time i ispravljenom uzbudnom strujom glavnog sinkronog generatora. četkice.5 od 33 Kod samouzbudnog kompaundiranog generatora uzbudna se struja dobiva preko kompaundiranog trofaznog strujnog uzbudnog transformatora (1) koja se zatim ispravlja u neupravljivom ispravljaču (2) i dovodi uzbudnom namotu generatora (3). Pri stabilnom radu napon im je ± 2. Armaturni napon sinkronog uzbudnika napaja preko rotirajućeg ispravljača uzbudni namot glavnog generatora preko čvrstih priključaka (bez kolektora. Nema kolektor. Regulacija napona: S obzirom da su polovi sinkronog uzbudnika na statoru tada se i njihova uzbudna struja dovodi preko čvrstih priključaka. klizne prstene. kliznih koluta i četkica). Ovakvi generatori imaju brz odziv (0.08 s) i malo variranje napona. a kod svih se uzbuda ostvaruje pomoću naponskog transformatora (4) i upravljivog ispravljača (5). Regulacijom ove relativno male struje upravlja se naponom sinkronog uzbudnika. . te tako mijenja uzbudni napon i struju.

1.6 od 33 Pitanje 2. te nad sprovođenjem zaštitnih i sigurnosnih mjera do utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe provode klasifikacijska društva.dijelovi koji provode struju moraju biti od bakra ili bakarnih slitina (osim specijalnih kontakata. Uređaji moraju zadovoljavajuće raditi pri relativnoj vlazi: .nečistoće u zraku .izolacija mora biti dovoljne mehaničke čvrstoće.gdje je moguće. 2. reostata.oprema mora biti što manjeg obujma i mase . električnom opremom brodova i tehničkom dokumentacijom. Zahtjevi s obzirom na materijal.od 80± 3% kod temperature 40± 20C . .1. sa visokim sadržajem soli štetno djeluje na brodske električne uređaje. .vlaga u zraku .temperatura dijelova koji provode el. otporna na klizne struje i sl. 3. uređaja zahtjeva se da pouzdano rade u području temperatura od –250C do +450C.od 75± 3% kod temperature 45± 20C .3.3. rastalnih žica osigurača. Zahtjevi na brodske električne uređaje te sigurnost na brodu Nadzor nad gradnjom brodova. (npr.2.otporan na uljne pare .agresivna atmosfera .umjerenu . odgovarajuće zaštićena. a u tropskom području približava se granici zasićenja.2.polarnu .3. Elektronički elementi i oprema koja se ugrađuje u sklopne ploče mora podnositi temperaturu okoline i 550C.tropsku Od brodskih el. a temperatura od 700C ne smije izazvati njihova oštećenja. obujam i masu . 2.otporan na utjecaj morske atmosfere . Relativna vlaga pri površini mora poprima vrijednost od 70 do 95%.subtropsku . kaveza rotora asinkronih motora. U Hrvatskoj nadzor obavlja Hrvatski registar brodova ( kraće Registar).2. Vlažnost zraka Vlaga u zraku.2.materijal koji ne podržava gorenje . grijača.temperatura .3. struju ne smije pri nazivnim opterećenjima prelaziti dopuštenu temperaturu. E klase) . 2. sporohodne strojeve zamjeniti brzohodnim (koji su manje mase i obujma) 2. Temperatura okoline Klimatska karta svijeta sadrži četiri klimatske zone: .mehanički udarci i vibracije itd. ugljenih četkica. Zahtjevi s obzirom na klimatske i pogonske uvjete Na rad električnih uređaja značajno utječu: .

Zaštita od korozije može biti: .kod uređaja sa elektrolitima (akumulatori) ne smije u kosom položaju doći do istjecanje ili prskanja tekućine . a dijelovi opreme u koju može doći do stvaranja kondenzata moraju imati otvor za njegovo istjecanje. 2. Namotaji i dijelovi pod naponom moraju biti zaštićeni od djelovanja kondenzata. svesti na najmanju moguću mjeru (balansiranjem. djelovanje slanog i vlažnog zraka. Razlika potencijala nastaje između: . Kabeli se u električne strojeve .4. valova i sl. a mjesto uvođenja pažljivo se zabrtvi.50 .7 od 33 - od 95± 3% kod temperature 25± 20C Prilike pod palubom.3.bočnom nagibu do 150 . Brodski električni uređaji prema pravilima Registra moraju zadovoljavajuće raditi pri dugotrajnom: .2.u kupaonicama za rasvjetna tijela IP 34. u strojarnici i drugim zatvorenim prostorima su povoljnije. sklopke. Stupanj mehaničke zaštite i protueksplozijska izvedba električne opreme Dijelovi električne opreme moraju imati odgovarajući stupanj mehaničke zaštite (IP – International Protection) .posrtanju do 100.pasivna (pocinčavanje. pumpi i sl. vijčane spojeve osigurati od samoodvrtanja. premazivanje zaštitnim bojama .5. uređaje i aparate uvijek uvode odozdo. ljuljanje) ili oko poprečne osi (posrtanje).2. 2.3. Elektrokemijska korozija nastaje uslijed razlike potencijala i elektrolita (sol u vlažnom zraku) koji na površini metala stvaraju galvanske korozijske elemente. presvlačenje kadmijem. Pri tome koroziju pospješuje i erozija kavitacija.područja s različitim mehaničkim naprezanjima itd.metala i pokrivnog sloja . Korozija Korozija je proces nagrizanja površine metala kemijskim ili češće elektrokemijskim putem.3. .aktivna (katodna zaštita koja može biti iz galvanskih protektora (cink ili magnezij) ili još bolje iz anode priključene na istosmjerni izvor.bočnom valjanju do 22.2.vibracije izazvane pogonom glavnog pogonskog stroja. pogonskih agregata.različitih metala .uzdužnom do 50 .suhi stambeni prostor (najmanje) IP 20 .3. upotrebom odgovarajućih spojki. montirati prigušivače oscilacija 2.električna oprema na otvorenoj palubi IP 56 . Kosi položaj i vibracije Brodski električni uređaji moraju ostati neoštećeni i sposobni za ispravan rad i kod mogućih kosih položaja broda nastalih zbog njegovog naginjanja oko uzdužne osi (valjanje. te kod vibracija izazvanih pogonom strojeva. kompresora. utičnice IP 55 .

štetno djelovanje električne struje.. Tako su u odnosu na referentni 1µ V na frekvencijama od 6 i 300 MHz dopuštene naponske razine: . prigušivanje i filtriranje. električnom influencijom . U svim prostorijama gdje se može stvoriti eksplozivna smjesa zahtjeva se ugradnja električne opreme sa stupnjem mehaničke zaštite IP 55 ili višim.buka ( s gledišta udobnosti poželjno je da buka ne prelazi 60 dB) Najčešće srednje vrijednosti dopuštene razine buke jesu: 1.2. Svi strojevi građeni za uporabu u atmosferi eksplozivnih ili zapaljivih plinova moraju biti specijalno označeni i trebaju imati atest za određeni stupanj zaštite. Otpornost na elektromagnetsku interferenciju (EMI) Interferencija može potjecati iz vlastitog uređaja (sustava) ili dolazi iz vanjskog uređaja (sustava). . Sigurnost na brodu Život posade i putnika mora biti na visokoj razini sigurnosti. kormilarnici. Na sigurnost na brodu u dobroj mjeri utječu i djelovanje okoliša na uvjete koji vladaju na brodu. 60 dB 2. a njihove oznake su: .s kućištem pod tlakom [Exp] Električni uređaji u protueksplozivnoj izvedbi moraju biti izvedeni tako da je ili spriječeno stvaranje iskre ili onemogućeno da se eksplozija nastala unutar stroja proširi na okolinu. kao npr..3. stambene prostorije. oklapanja..4.uskopojasne (samo na nekim frekvencijama – osnovnim ili višim harmonicima) . trljanjem dvaju različitih tvari 3. 2. nagle promjene napona ili struje i sl. Sigurnost posadei putnika ovisi o ispravnom radu električnih uređaja.26 dB za opremu na palubi zapovjedničkog mosta.. 70 dB . atmosferska pražnjenja.... kormilarnica i zajedničke prostorije .. vibracije.6..... kondenzatori priključeni na istosmjerni napon 2. bez štetnih djelovanja na organizam.. a i udobnost mora biti prihvatljiva. Na brodu se vodi računa o smetnjama koje dolaze iz mreže.s povećanom sigurnošću [Exe] .. Prema sadržaju frekvencijskog spektra EMI mogu biti: .8 od 33 Protueksplozijska izvedba električne opreme odabire se prema zonama opasnosti i vrsti broda.. radioprostorijama . Glavne mjere zaštite od EMI su: udaljavanje.40 dB za opremu postavljenu iznad najviše palube ..... Propisi određuju dopuštene razine EMI smetnji u različitim zonama broda. agresivna atmosfera. Na čovječiji organizam može štetno djelovati temperatura. nastaje na tri načina: 1.60 dB za opremu postavljenu ispod najviše palube. Izvori interferencije su iskrenja. 2.s neprodornim oklopom [Exd] . Dopuštene razine širokopojasnih EMI kojima smiju biti izloženi uređaji ovise o njihovoj lokaciji. vlaga.statički elektricitet (visoki naponi od nekoliko stotina tisuća volti i male struje).samosigurna [Exi] .. navigacijski i radio kabine ..širokopojasne (kontinuirano) Smetnje se šire vodljivim putem i zračenjem.

90 dB itd. .unutarnja . Svjetiljke svojom svjetlošću ne smiju ometeati upravljanje brodom. 1.... strojarnica i mehanička radionica .navigacijska i signalna Zahtjevi za unutarnju rasvjetu. Zahtjevi za vanjsku rasvjetu. Objasni vrste električne rasvjete na brodu prema namjeni i karakteristike Vrste rasvjetnih mreža: . prijenosna svjetla i td. Postavljaju se reflektori.. Zahtjevi za navigacijsku i signalnu rasvjetu. .rasvjeta radnog mjesta radni stol u radio kabini 300 lx društvene prostorije 300 do 500 lx itd... .... radio kabine 100 lx prostorije s navigacijskom opremom 50 – 100 lx strojarnice 75 lx ..rasvjeta za slučaj nužnosti koja se napaja iz akumulatorske baterije Vrste električne brodske rasvjete: ...rasvjeta za slučaj nužnosti . Ovisi o tipu i veličini i namjeni broda.. Objasni osnovne karakteristike i parametri izmjenične struje u(t)=U0 sinω t i(t)=I0 sinω t U0 = I0 = 2U ef 2 I ef slika na ploči Pitanje 3... Pitanje 3.. . . Međunarodni propisi zahtjevaju da svaki brod pri plovidbi mora imati upaljena signalnonavigacijska svjetla od zalaza do izlaza sunca. Prema propisima određena je i boja i vrst signala svjetlosne signalizacije.vanjska .9 od 33 3.. Signalnonavigacijska svjetla doprinose sigurnosti broda..opća rasvjeta. upravljačka kabina i telefonska kabina u strojarnici 75 dB 4.osnovna .. 2.

automatsko predpodmazivanje dizelmotora 6. programirano uključivanje trošila velike snage 7. prekostrujna zaštita.automatika generatora 1. automatska zaštita generatora 8. trokut otpora Trošila: . štiti se termičkom i kratkospojnom zaštitom.) .10 od 33 Pitanje 3. automatsko ponovno uključivanje generatora kod njenog ispadanja iz pogona (black-out funkcija) automatika dizelmotora 1.3. Trošila u krugu izmjenične struje. XC (induktivna i kapacitivna. automatsko reguliranje napona i frekvencije generatora 2. fazni pomak i Ohmov zakon za izmjeničnu struju..XL je razmjeran frekvenciji: X L = 2π ⋅ f XC je obrnuto razmjeran frekvenciji: X C = 2π ⋅ f Fazni pomak.izvora napajanja (pri povišenju ili smanjenju napona.Djelatna: R (Ohmska. eksplozivne smjese) Pitanje 4. automatska raspodjela opterećenja 4. reaktivna) Ovisnost o frekvenciji: .Reaktivna: XL.R ne ovisi o frekvenciji . . nalog za startanje novog agregata itd. okidači. automatsko isključivanje i uključivanje generatora 5. cosϕ (SERIJSKI SPOJ) P UR R = = S U Z Ohmov zakon: U = I ⋅ Z cos ϕ = 1 Trokut otpora: Z = R 2 + ( X L − X C ) 2 . rastalni osigurači. podnaponska zaštita . nadzor tlaka ulja za podmazivanje 3. bimetal. radna) . ovisnost otpora o frekvenciji. nalog za pokretanje 2.radnog mehanizma (kod preopterećenja strojeva. Definiraj pojmove: automatski nadzor strojarnice i zaštitu električnih strojeva na brodu uz navođenje opreme i primjere Automatski nadzor strojarnice: . automatska sinkronizacija i paralelni rad generatora 3. Zaštita električnih strojeva: Zaštita električnih strojeva sprječava teže posljedice smetnji koje mogu dolaziti od: . 1. releji.utjecaja okoliša (opasna atmosfera.

35) Vidi slike na foliji! - Karakteristike: Osnovne karakteristike istosmjernih motora kod konstantnog napona izvora i konstantne uzbudne struje su: karakteristika brzine vrtnje n=f(I) nezavisna i poredna uzbuda (Slika 6. Dizelgenerator mora se pouzdano pokrenuti. to je uzbuda kod koje su uzbudni namot (na statoru) i armaturni namot (na rotoru) u galvanskoj vezi.nezavisna (strana). a od preopterećenja imamo svjetlosnu i zvučnu signalizaciju. Generator se smije zaštititi samo od slučaja struja kratkog spoja.) serijska uzbuda (Slika 6.protukompaundacija (izbjegava se) - - Pitanje 4. 3. Objasni postupak provjere ispravnosti generatora u nuždi Spremnost rada izvora električne energije za slučaj nužnosti kao i automatsko pokretanje pripadnog dizelagregata povremeno treba provjeravati. Ove motore često zovemo zavisno uzbuđeni istosmjerni motori.36): 1. Objasni sastav. Promjena smjera vrtnje može se ostvariti izmjenom priključaka armaturnog namota ili izmjenom priključka uzbudnog namota.34b) kompaundna uzbuda (Slika 6.30. Zavisna uzbuda može biti: poredna (Slika 32) serijska (Slika 6.34a) karakteristika momenta M=f(I) nezavisna i poredna uzbuda (Slika 6.) serijska uzbuda (Slika 6. način rada.prevladava serijska 4.34a) vanjska karakteristika (mehanička karakteristika motora) n=f(M) nezavisna i poredna uzbuda (Slika 6.11 od 33 Pitanje 4. 2.30. Dopuštena su četiri sustava pokretanja: (Vidi napajanje broda u nuždi) .prevladava poredna uzbuda 3.) serijska uzbuda (Slika 6.31. uzbudna struja dobiva se iz vanjskog istosmjernog izvora. (Slika 29.) zavisna uzbuda (vlastita). vrste uzbude i karakteristike istosmjernih elektromotora Sastav: stator s uzbudnim namotom (kod manjih jedinica i sa stalnim magnetima) rotor s armaturnim namotom kolektor s četkicama Vrste uzbude: .33) složena (kompaundna) (Slika 6.

Stator asinkronog stroja u načelu je jednak statoru sinkronog stroja. godine.) Pitanje 5. Električna snaga izmjenične struje.12 od 33 Pitanje 5.Rotor asinkronog stroja ima na osovini paket okruglih limova s utorima u koje je smješten trofazni ili iznimno dvofazni mamot. činitelj snage i mjerenje: P. cosϕ ) (vidi pitanje 4. brzina vrtnje rotora n raste i približava se sinkronoj brzini nS okretnog magnetskog polja statora. Objasni sastav. Ako rotor nije zakočen. asinkronih strojeva: n −n s= S nS . 1. 2. ako se rotor gradi tako da u utorima ima štapove. . priključen na mrežu i uzima snagu iz mreže. način rada i karakteristike asinkronog elektromotora Asinkroni motori tipični su predstavnici električnih strojeva male snage. taj napon stvori struju magnetiziranja (uzbude). Sastav: . Asinkroni motor otkrio je naš zemljak Nikola Tesla 1882. Q. i S Snaga: djelatna (radna): [ P ] =W prividna (ukupna): [ S ] = VA reaktivna (jalova): [Q ] =VAr Trokut snage: S =U ⋅ I = P 2 + (QC − Q L ) 2 Činitelj snage: (faktor snage. Krajevi rotorskog namota mogu biti: dovedeni na klizne kolute i preko četkica spojeni na električni napon. Motori s kliznim kolutima zovu se kolutni motori. Zaostajanje rotora za okretnim magnetskim poljem zove se klizanje s. trokut snage. a pretežno se rade u velikim serijama (za razliku od sinkronih strojeva koji su velike snage i rade se pojedniačno – generatori).1. U rotorskom namotu okretno polje inducira napon koji je veći ili manji od statorskog ovisno o broju zavoja. koji se s obje strane rotorskog paketa limova kratko spoje kratkospojnim prstenovima dobivamo asinkroni motor s kaveznim rotorom ili kavezni motori. koja stvori okretno magnetsko polje. počinje okretanje rotora. Namot je najčešće trofazan (iznimno jednofazan). - Način rada: Priključi li se na statorski namot stroja trofazni izmjenični napon.

etilen-propilenska guma (EPR). a s=0. može biti jedan ili više plašteva. Objasni sastav i karakteristike brodskih kabela i način polaganja na brodu Osnovni sastav kabela: . .vodič. temperaturi okoline. silikonska guma (S 95) .radni napon .ispitni napon . tada je frekvencija napona inducirana u rotoru f2 jednaka frekvenciji statora f1. ulančani polietilen (XLPE). Ako se rotor okreće u smjeru okretnog magnetskog polja i sve manje za njim zaostaje frekvencija napona u rotoru f2 pada proporcionalno klizanju f2=s⋅ f1 i u sinkronizmu ima vrijednost nula (f2=0) Tada je: n=nS. kemijska. Karakteristika: Pitanje 5. a s=1. broju žila.izolacija vodiča. izrađen je od visokokvalitetnog bakra. Broj žica u vodiču se definira s obzirom na presjek. Električne veličine bitne za brodske kabele: . 3. način polaganja i vrsti pogona u kojem će kabel raditi. vrsti izolacije. može biti jednožični i višežični. PVC/D. Klasifikacijski registri propisuju dopušteno strujno opterećenje ovisno o vrsti kabela. Vodič s više žica je fleksibilniji. temperaturna i električna naprezanja.otpor izolacije (MΩ /km) . opleteni i neopleteni.zaštitni plašt (omotač) može biti nemetalni (neopren) i metalni (olovo. treba biti otporna na mehanička. Materijali od kojih se radi izolacija su: polivinilklorid (PVC/A.13 od 33 Ako rotor miruje: n=0. bakrenog žičanog ili trakastog opleta). Neosjetljiva na starenje.

.. lemljenjem ili tlačenjem. Objasni karakteristike trofazne izmjenične struje. U tom slučaju moraju akumulatori napajati kroz pola sata rasvjetu za nuždu i električne zatvarače nepropusnih pregrada..induktivni otpor Polaganju kabela posvećuje se velika pažnja.pad napona ... koja mora imati toliko veliki kapacitet da je moguće pokrenuti motor i nakon jednonoćnog napajanja rasvjete. ulju.otpor vodiča .. Za obalnu plovidbu dozvoljava se i manji kapacitet. I L = 3 ⋅ I f Pitanje 6. cijevima.. koji su zamjenili selenske). Kabeli s metalnim opletom mogu se polagati na konstrukcije od metala.. Radi lakšeg snalaženja kablovi se označuju. 2. Ako brod raspolaže agregatom za nuždu. Manje plovne jedinice moraju imati akumulatorsku bateriju i za pokretanje glavnog stroja. da ne budu prikladne glodavcima a mora biti ravna i što pristupačnija.. vodi. a kod trofaznog izmjeničnog sustava pomoću transformatora i ispravljača (u novije vrijeme poluvodičkih. način rada i karakteristike olovnih i čeličnih akumulatora i primjenu na brodu smještaj i spajanje Primjena: Akumulatori služe kao izvori električne energije za slučaj nužde. akumulatorska baterija služi dodatno kao rezervni izvor energije koji radi samo od trenutka ispada glavnih generatora do stavljanja u pogon agregata za nuždu.. Pitanje 6. Brod mora imati i uređaj za punjenje baterija (pretvarači kod brodova s istosmjernom strujom). Teretni brodovi moraju osigurati baterijski pogon radio stanice. U mf = 3 ⋅U f Spoj u trokut ∆ .. za napajanje pokretača motora s unutrašnjim izgaranjem. gorivu. kao izvori energije u spoju s osovinskim generatorima. Slika na ploči . Izvori el... kanalima zaštićenim od korozije. Slika na ploči . Spajanje kabela izvodi se isključivo u razvodnim kutijama pomoču stezaljki. spajanje u zvijezdu i trokut Međufazni i fazni napon Linijska i fazna struja Spoj u zvijezdu Y .strujno opterećenje . vijčanim spojevima osiguranim od odvrtanja.. Smještaj: .. udaljena od izvora topline... Krajevi kabela završavaju u razvodnim kutijama kabelskim stopicama. Trasa reba biti tako odabrana da kabeli nisu izloženi vlazi.... Na tankerima se upotrebljavaju prijenosne akumulatorske svjetiljke napona 2 ili 4 V. a mogu služiti na manjim jedinicama za napajanje brodske mreže za vrijeme mirovanja u luci. Vodonepropusne i plinonepropusne prolaze kabela kao i prolaze kroz protupožarne pregrade treba zabrtviti. Moraju imati dovoljan kapacitet da mogu neprekidno napajati predviđene potrošače kroz 35 sati. energije za nuždu moraju biti smješteni izvan prostorija strojarnice i iznad glavne palube. 1. Objasni sastav.14 od 33 .

građene tako da elektrolit ne može istjecati ni pri nagibu broda do 400. nikal – kadmij. Način rada: u akumulatoru se odvijaju složeni elektrokemijski procesi koje možemo opisati kemijskom jednadžbom: Pb O 2 + H 2SO4 + Pb   ZN JEJE  N → PR A ←   JEN JE    PU N 2Pb SO4 + 2H2 O Prilikom pražnjenja na elektrodama nastaje olovni sulfat PbSO4 (i na pozitivnoj i na negativnoj). odnosno gustoće 280 Baumea (Be′ ) do 32.5 kW moraju biti smještene u posebno ventiliranom prostoru sa najmanje 30 izmjena zraka na sat. Pri punjenju iz olovnog sulfata na negativnoj elektrodi nastaje olovo P b. a mogu se izrađivati i od ebonita (kvalitetniji). koja mora biti smještena u nadgrađu. Između donjih krajeva ploča i dna akumulatorskih ploča mora biti dovoljno prostora da čestice aktivne mase ne čine kratki spoj između elektroda. smanjenjem koncentracije elektrolita prilikom pražnjenja.20 (Be′ ) za napunjeni akumulator. zbog opasnosti eksplozije praskavog plina koji se stvara u prostoriji. napon po članku ne smije pasti ispod 1. a prekidač (sklopka) za palenje i gašenje mora biti izvan prostorije. (ploče od izolacijskog matrijala) propusne za elektrolit smješteni su između raznopolnih ploča da se spriječi kratki spoj unutar akumulatora. a sastoji se od akumulatorske baterije i dizel generatora s automatskim pokretanjem. a koncentracija kiseline opada (smanjuje se gustoća). a na pozitivnoj iz olovnog sulfata nastaje olovni oksid PbO2. srebro – cink. Jedna pozitivna ploča uvijek se nalazi između dvije negativne. Kapacitet (Ah) akumulatora određen je površinom ploča.38 V.83 V. Specifični kapacitet olovnih akumulatora je u granicama do 26 Wh/kg. sastoji se od čiste sumporne kiseline koju sipamo u destiliranu vodu do koncentracije od 27 do 38%. Akumulatorske baterije snage punjenja iznad 1. izrađuju se od bitumena s nekim vlaknastim materijalom. koje su izrađene od određenog broja ploča koje se međusobno razlikuju samo po aktivnoj površini i načinu primjene.15 od 33 Posude brodskih akumulatora moraju biti od čvrstog negorivog materijala. elektrolit. nikal – cink) . Spajanje: serijski i paralelni spoj izvora (akumulatora) (slika na ploči) Olovni akumulatori: osnovni dijelovi: elektrode. Na putničkim brodovima ugrađuju se posebne elektrana za nuždu. Rasvjetna tijela u prostoru za akumulatore moraju biti izvedena s posebnom zaštitom od eksplozivnih i zapaljivih plinova. temperaturom. posude i poklopci akumulatora. Stupanj korisnosti iznosi od 83 do 90% Alkalijski akumulatori U ovu grupu spadaju akumulatori kojima se elektrokemijski procesi odvijaju posredstvom alkalijskih otopina (čelični akumulatori koji mogu biti: nikal – željezo. separatori. To se očituje i na povećanju gustoće elektrolita. Provjeru napunjenosti akumulatora najčešće vršimo aerometrom. Pri punjenju strujom velike jakosti napon po članku nebi smio biti iznad 2.

položaj. digitalni pretvornici su najčešće enkoderi (optički ili magnetski).85 V. tlak. slanost. temperature. Unutrašnji otpor ovih akumulatora je velik u odnosu na olovne. Stupanj korisnosti je manji od olovnih i iznosi oko 60%. Kako je brod u tehničkom smislu vrlo složen sustav. dubinu uranjanja. sadrži velik broj mjernih uređaja za mjerenje raznih fizikalnih veličina. neosjetljivi prema preopterećenju a isto tako nisu osjetljivi na punjenje te se ne mogu prepuniti (za razliku od olovnih kod kojih elektrolit zakuha i isparava voda). induktivni. kapacitivni. . ali su neki specifični. manji stupanj korisnosti. mehanički su puno otporniji. temperatura. razina tekućine. i na daljinu može izazvati uzbudu i alarm. da bi izvršili promjenu veličine kod ventila. veća cijena. velik unutrašnji otpor. brzina. manji specifični kapacitet. razine itd. Prednosti nad olovnim: elektrolit nije agresivan. Većina osjetnika nema odgovarajuću uzbudu. Pune se kad napon po članku padne na jedan volt. torzija. U sustavu upravljanja (ručno ili automatski) mjerni elementi (osjetila) daju podatke za potrebnu promjenu (kuta zakreta analogni pretvornici su otporni. brojanje. 3. U energetskom se sustavu mjere tlakovi. brzine i sl. Napon punjenja ovih akumulatora je 1. protoci.2 kg/dm3. Elektrolit je otopina kalijhidroksida u destiliranoj vodi u koncentraciji oko 21%. temperature. Gustoća elektrolita je 1. vlažnost. kut nagiba i sl. brzinu i poziciju. Većina uređaja slična je onim na kopnu. koji pretvara izmjerenu veličinu osjetnika u električni.) i za pretvaranje u neku drugu veličinu. trajnost i napon elektrolitu se dodaje 50 g litijhidroksida na litru elektrolita. brzina strujanja. kao navigacijski koji određuju smjer. vibracije. brzina rotacije. pomaci. buka. Nedostaci: manji napon po članku. to obavljaju preko posrednika. U sustavu klimatizacije mjere se temperature. Navedi osnovna mjerna osjetila i elemente automatike i područje primjene Osjetnici su naprave koje služe za mjerenje stanja neke fizikalne veličine (tlaka. a negativnu željezni prah. Veličine koje osjetnici mogu osjetiti su: protok fluida. Pitanje 6. pneumatski ili neki drugi signal.75 do 1. izdrže veći broj pražnjenja i punjenja. gustoća dima.16 od 33 Nikal – željezo akumulator pozitivnu elektrodu predstavlja nikalhidroksid. viskoznost. bolje podnose niže temperature. koja. Da se poveća kapacitet.

ograničiti vrijeme prolaza struje kroz tijelo Zaštitne mjere: . kako izbavitelj nebi i sam bio zahvaćen električnom strujom. pa je izmjenična struja opasnija (najopasnija pri frekvenciji od 40 do 60 Hz) od istosmjerne (3 do 4 puta).kemijsko.sustav zaštitnog vodiča (samo u izoliranim trofaznim mr. vanjska masaža srca. . Trajanje prolaza struje kroz tijelo ima različite posljedice. ako je zahvaćeno srce tad je veća opasnost!! Frekvencija struje je bitan čimbenik opasnosti.upute za pružanje prve pomoći moraju biti istaknute na vidljivim mjestima .ograničiti jakost struje kroz čovjekovo tijelo na bezopasan iznos .od 20 do 25 mA dolazi do otežanog disanja. mjere tehničke zaštite i pružanje prve pomoći unesrećenom Strujni udar nastaje kada se slučajno dodirne dio električnog uređaja ili trošila koji je pod naponom. struje. osloboditi ga od djelovanje el.ako ne diše i ne radi srce.biološko. koje uzrokuje vanjske i unutarnje opekline . paraliza centra za disanje.toplinsko.100 mA redovno nastupa smrt .zaštitno uzemljenje (kod mreža s uzemljenim (trup broda) zvjezdištem) .od 10 do 15 mA struja pri kojoj dolazi do kontrakcije mišića . paraliza rada srca. ili kada uslijed kvara uređaja ili trošila pod napon dođu metalni dijelovi električnog uređaja koji normalno nisu pod naponom. 1.zaštitni strujni spoj s odvajanjem Nulovanje se na brodovima ne upotrebljava Pružanje prve pomoći .mehaničko. razaranje tkiva. početi sa oživljavanjem.prolaz jačih struja od 4 do 5 A koje teku do 10 sekundi izazivaju trenutnu obamrlost ali ne i smrt. .brzo pomoći unesrećenom. kako do njega dolazi. kidanje mišića .do 50 mA donja granica smrtne opasnosti . .17 od 33 Pitanje 7.zaštitno izoliranje .zaštitno odvajanje . Pri tome može nastupiti sljedeće djelovanje električne struje na organizam čovjeka: . Zaštitne mjere od štetnih djelovanja električne struje Sprječavanje opasnosti od udara se provodi na tri načina: . iščašenja. . treperenje srčanih komora.prag osjećaja 1mA (za izmjeničnu) 5 mA istosmjernu . rastvaranje krvi i drugih tekućina . u kojima ni jedna točka mreže nije uzemljena) (zaštitni vod dobro uzemljiti) . umjetno disanje.onemogućiti dodir čovjeka s bilo kojim dijelom električnog uređaja pod naponom. Kod nesreće je važan put struje kroz organizam. a ako potraje nekoliko minuta može nastupiti i smrt . Jakost struje utječe na stupanj opasnosti: .nikako se ne smije oslobađati unesrećenog iz strujnog kruga bez strogih mjera opreza.sigurnosni napon . Objasni što je strujni udar.zaštitni strujni spoj (zaštitna strujna sklopka) .

.distribucijski tr. vrste i primjena na brodu Sastav: željezna jezgra. ima elektromagnetsku ulogu i mehaničku (nosi namot).2 do 0. Objasni sastav. .mrežni tr. zrakom hlađenih do snage 4 MVA. izolacija itd. na brodu uvijek se koriste za smanjenje izmjeničnog napona. punjenje baterija. namot. Dopuštena je primjena samo suhih tr. Strujni mjerni transformator nikad ne smije ostati u praznom hodu (na sekundarnoj strani uvijek mora imati trošilo) . (idealni trafo) P = P2 1 U 1 I1 = U 2 I 2 U1 I = 2 U2 I1 U1 N = 1 U2 N2 Realni trafo: stupanj korisnosti: η = P2 P1 Vrste transformatora: prema zadacima koje obavljaju imamo: .) - Način rada: načelo međuindukcije. elementi zaštite. (za zaštitne uređaje i priključak mjernih instrmenata. 2.tarnsformatori za zavarivanje Primjena na brodu: Energetski tr. (u elektranama spajaju se između generatora i visokonaponske mreže . pripadni elementi za priključak. sastavljena od obostrano izoliranih hladno valjanih transformatorskih limova debljine od 0.generatorski ili blok tr. Služe za napajanje rasvjete.18 od 33 Pitanje 7. Čest je slučaj da su potrebna dva transformatora. način rada transformatora. (za napone 35 kV i niže) . napajanje GPS sustava i sl. strujni mjerni transformatori i naponski mjerni transformatori). (transformiraju napon visokonaponske mreže (400 kV ili 220 kV) u napon distribucijske mreže (35 kV) .35 mm.mjerni tr. upravljačkih strujnih krugova. neprekinuti snop zavoja koji pripadaju strujnom krugu (primarni i sekundarni) ostali dijelovi i pribor (kotao. mehaničko učvršćenje. za poluvodičke pretvarače.

Dizel motore karakterizira niski broj okretaja pa direktno pogone rotor generatora bez upotrebe reduktora (plinske turbine moraju imati reduktore za pogon rotore generatora. postolja.kada ima višak tehnološke pare koja se u turbo generatorima pretvara u električnu energiju Mjerni napon (V) do 2UN 500 Izolacijski otpor MΩ (prije pogona) Izolacijski otpor MΩ (nakon pogona) 10 100 1. Metoda mjerenja ima više: .0 10 . Nazivni napon UN(V) manje od 65 više od 65 Pitanje 8. električnog generatora (jednofaznog ili trofaznog). 3. Veličina dizel motora za pogon glavnih generatora kreće se od nekoliko stotina do više tisuća kilovata.ako je mreža izvan pogona (nije pod naponom) koristi se mjerni napon do 500 V . pomoćnih i upravljačkih uređaja.19 od 33 Pitanje 7. Dizel motori defininiraju se prema snazi generatora odnosno bilanci električne energije broda. Pokretanje (upućivanje) dizel motora vrši se elektropokretačima ili ubacivanjem komprimiranog zraka u cilindre motora. turbo-generatora i osovinskog generatora na brodu Dizel-generatori Pretvaraju energiju tekućeg goriva u električnu energiju. Objasni karakteristike dizel-generatora. Danas se uglavnom koriste brzohodni dizel generatori s orjentacijom na veće brojeve okretaja. . a svaki podbačaj daje u obliku akustičnog ili optičkog signal. Sastoje se od dizel motora.u pogonu. P ⋅ cos ϕ PMOTORA = GENERATORA ηGENERATORA Turbo-generatori Ovi generatori koriste se na brodovima (plovnim objektima) u slučajevima: . Obrazloži potrebu i postupak kontrole i mjerenje otpora izolacije na brodu Radi sigurnosnih razloga izolaciju je potrebno kontrolirati i povremeno mjeriti otpor izolacije kabelske mreže i nekih brodskih električnih uređaja. Opravdanje se nalazi u tome sto je trajnost sporohodnih i brzohodnih generatora približno ista a cijena brzohodnih je znatno manja. 1. jer turbine imaju velik broj okretaja).Mjernim uređajem očitavamo iznos izolacije. Oni su znatno manje težine.kada plovni objekt ima proizvodnju pare u svrhu pogona turbina za propulziju pa se dio pare koristi za pokretanje rotora generatora za proizvodnje električne energije . Velika prednost brzohodnih dizel generatora je u težini. Dizel motori ne zahtjevaju veliko održavanje i predstavljaju pouzdane strojeve za pogon generatora.

Glavni problem pogona osovinskih generatora predstavlja nejednoliko gibanje (brzina vrtnje). f= c o n s t . f= c o n s t . Osovinski generatori To su generatori koji za pogon koriste vrtnju glavnog propulzionog stroja. a drugi postotak (13%) za srednjehodne četverotaktne sa visokim temperaturama ispusnih plinova. Taj se istosmjerni napon pomoću tiristorskih pretvarača pretvara u trofaznu struju konstantnog napona i frekvencije. Turbo generator koristeći energiju ispusnih plinova može dati električnu snagu koja iznosi 5% do 13% snage dizel motora. osovinski generatori u tim režimima napajaju mrežu konstantnim naponom i približno konstantnom frekvencijom. Prvi postotak (5%) odnosi se na suvremene sporohodne dvotaktne motore sa niskim temperaturama ispusnih plinova. Ovaj način pokretanja turbogeneratora sve se češće naziva utilizacijski turbogeneratori. 34% toplinske energije odvodi se ispusnim plinovima i 26% otpada na rashladna sredstva i zračenja. Rezultati pokazuju da se utilizacijski turbogeneratori mogu ekonomično primjeniti na brodovima s dizelskim propulzivnim motorima snage veće od 7 MW i da se instalacija amortizira u vremenu između dvije ili tri godine. Ako se uzme u obzir izronjavanje i uronjavanje propelera kod nevremena onda problem održavanja konstantnog napona i frekvencije postaje još složeniji. Od ukupne energije goriva propulzijski dizel motori pretvaraju približno 40% u koristan rad. ali mnogo više na održanje konstantne frekvencije. ~ = ~ ~ ~ A c c u U = c o n s t . Na brodovima sa propelerima sa čvrstim krilima (propelama) sa promjenjivom brzinom vrtnje upotrebljavaju se sinhroni generatori sa pogonom preko reduktora ili su montirani direktno na osovinski vod. Budući da je brzina vrtnje propelerske osovine približno konstantna i da propulzioni motori rotiraju u jednom smjeru i u plovidbi i u manevru. Kod istosmjernih generatora taj problem je vezan samo uz održavanje konstantnog napona. Na brodovima sa pokretnim propelama ugrađuju se standardni sinhroni generatori. Oba načina koriste ispravljač koji pretvara napon promjenjive frekvencije u istosmjerni napon. Sustav osovinskih generatora na brodu je odavno poznat i često se primjenjivao u vremenima kaga su se na brodu koristile centrale istosmjerne struje. Unatoč tim problemima ekonomsko–tehnička prednost osovinskih generatora danas ih čini sve interesantnijima na brodovima. Kod sinhronih generatora koji su danas većinom u primjeni nejednolika brzina pogonskog motora odražava se na održavanje konstantnog napona. a to se lako rješavalo uz pomoć regulatora napona. umjesto lakog (dizel) goriva u dizel generatorima. Prednosti im proizilaze iz jeftinije proizvedene električne energije uslijed primjene teškog goriva (mazuta) u glavnim propulzivnim strojevima. To dovodi i do većeg stupnja iskorištenja propulzionih strojeva. G U = c o n s t . Oni proizvode električnu energiju iskorištavanjem ispusnih plinova propulzivnih dizel motora tj: bez troška goriva. n= c o n s t .20 od 33 kada se na brodu koristi toplina ispusnih plinova za stvaranje pare koja se onda preko turbogeneratora pretvara u električnu energiju. ~ = .

3. Generatorska polja međusobno su odjeljena vertikalnim pregradama od negorivog materijala.jedno ili više polja motorskih pokretača (uputnika za upuštanje motora).21 od 33 Pitanje 8. ili veličinama nekog stroja) na brodu: regulacija brzine (broja okretaja) regulacija napona generatora regulacija struje uzbude (generatora. kormilo se pokreće (izvršni član) i brod plovi po novom kursu (upravljani pravci).upravljanjem u otvorenom krugu povratne veze. pokazne elemente sinkronizacije. kontrolira i direktno ili preko razdjelnika raspoređuje po trošilima i uređajima. Prolaz ispred i iza ploče propisuje klasifikacijsko društvo. i najčešće sadrži: . izrađena je na principu modula. Pitanje 8. 2. Ovdje se električna energija mjeri. Instrument daje «kormilaru» samo putokaz kako treba upravljati brodom. Primjeri regulacije (ugađanje pravilnog odnosa među dijelovima. instrumente za paralelno spajanje. Predstavlja elektroenergetski centar broda. Kormilar promatra mjerni instrument (kompas) stavlja u rad kormilo (uređaj za upravljanje). Pri tom je potrebno realizirati dva međusobno spojena procesa: uspoređivanje i izvršenje. sadrže čvrsto postavljene ili izvlačive prekidače. osigurače i sl. Na temelju razlike stvara se izvršna veličina. Svako polje je zasebna cjelina i povezano vijcima u grupe prikladne za transport i ugradnju.jedno ili više polja trošila (za napajanje važnih trošila izravno ili preko primarnih razdjelnika i za povezivanje manje važnih trošila s glavnim napajanjem) . GRP kakva se najčešće koristi na suvremenim brodovima. instrumente.jedno ili više polja generatora . GRP postavlja se što bliže generatoru i mora se nalaziti s generatorom u istoj vertikalnoj protupožarnoj zoni.upravljanjem u zatvorenom krugu povratne veze. releja) regulacija tlaka . . elektromotora) regulacija temperature (namota. Glavna razvodna ploča (GRP) i ploča za nužnu GRP središnje je mjesto na kojem su priključeni osnovni izvori električne energije. Da bi krug znao koju vrijednost treba namjestiti. Definiraj pojmove: upravljanje i regulacija i navedi primjere primjene na brodu Pod pojmom upravljanja (elektromotora) podrazujevaju se u osnovi dva postupka: . Jedan stupanj uspoređuje ju sa dobivenom vrijednošću koju daje mjerni pretvornik. stoga se to odvija u zatvorenom regulacijskom krugu. ona mu se zada. Ona utječe na izvršni član tako da se na izlazu regulacijskog procesa postavi željena vrijednost Regulacija je pojava kada se kontinuirano prikupljaju podaci o fizikalnoj veličini (veličini koju treba regulirati) i uspoređuju s drugom veličinom zbog međusobnog prilagođavanja. prekostrujnu zaštitu.

upravljanje i regulaciju.razdjelnik za priključak s kopna . rastalni (talenjem prekida strujni krug kad struja premaši zadanu vrijednost) . Uputnici na brodu služe za pokretanje (zalet) elektromotora.preklopke su sklopke s dva ili više sklopnih položaja . Pitanje 9. koji pod utjecajem kontrolirane električne veličine mehaničkim putem oslobađa njihove zaporne elemente te otvara ili zatvara kontakte aparata.. . klimatizacija.22 od 33 regulacija .. Veliki broj razdjelnika možemo podjeliti prema načinu napajanja: . . a služe za napajanje više trošila iz grupe srodnih trošila npr: .. Objasni čemu služe razdjelnici i uputnici na brodu. niša. te navedi izvedbe Razdjelnici su sklopni uređaji izrađeni u obliku ormara. ploča i ormarića u kojima su ugrađeni sklopni aparati i koji su smješteni po raznim mjestima na brodu. Nabroji najvažnije električne mjerne instrumente...razdjelnike rasvjete Sklopni aparati i naprave su električni uređaji koji služe za održavanje i prekidanje strujnih krugova. Njihov rad obuhvaća uklapanje. napajaju se iz primarnih.primarni.regulatori su naprave za održavanje pogonske veličine na konstantnoj vrijednosti . .sekundarni.rastavljači su mehanički sklopni aparati koji služe za vidljivo otvaranje i zatvaranje strujnog kruga (najčešće bez opterećenja) . te napajaju udaljenija trošila S obzirom na priključena trošila razdjelnici se dijele: .sklopnici su mehanički sklopni aparati s elektromagnetskim pokretanjem i istim funkcijama kao što ih ima sklopka..sklopke su mehanički sklopni aparati s ručnim pokretanjem koji uklapa.razdjelnik rasvjete pramčanih prostorija itd.prekidači su mehanički sklopni aparati s funkcijama kao što ih ima sklopka..razdjelnik priteznih i teretnih vitala .okidač je upravljački organ sklopnih aparata. 2.pokretač ili uputnik je naprava za pokretanje elektromotora ili drugih trošila i omogućuje da npr: struja i moment vrtnje ostanu u propisanim granicama. Pitanje 9.razdjelnik navigacijskih svjetala .. direktno sa GRP . izdrži i prekida struje u normalnim pogonskim uvjetima.osigurači.razdjelnike snage (elektromotori. a osim toga mogu izdržati određeno kratko vrijeme i prekidati struje kratkog spoja. U ove uređaje spadaju: .razdjelnik pomoćnih strojeva strojarnice . njihove oznake i način spajanja voltmetar (spajanje: paralelno) ampermetar (spajanje: serijski) wattmetar (spajanje: kombinacija) . grijanje) . 1. .

Izlazna frekvencija uvijek je manja od ulazne .poluvalni . Razlikuju se dva osnovna načina pretvorbe frekvencije i napona: . Npr. . iz akumulatorskih baterija. način spajanja i primjenu na brodu Vrste ispravljača: prema načinu vođenja električne energije: .poluvodički prema obliku ispravljanja: . Pretvarači služe kod pretvorbe istosmjerne struje u izmjeničnu.frekvencmetar (spajanje: paralelno) Pitanje 9.punovalni Poluvalni spoj: Punovalni spoj: Trofazni ispravljački spoj: Primjena na brodu: za ispravljanje izmjenične struje u istosmjernu. 3. Navedi vrste ispravljača i pretvarača. kod osovinskih generatora ili kod napajanja u nuždi (uređaja koji rade na izmjenični napon). Razlikuju se prema vrsti komutacije.statički frekvencijski pretvarači (izmjenični) prenose energiju između dvije mreže različitih frekvencija.živini .23 od 33 . kad je to potrebno. kojom možemo puniti baterije i napajati uređaje koji rade na istosmjerni napon.izravna pretvrba napon frekvencije f1 jednofazne ili trofazne primarne mreže pretvara se u napon frekvencije f2 sekundarne jednofazne ili trofazne mreže. vrsti poluvodičkih ventila. načinu uprvljanja ventilima i snazi.vakumski .

a zatim kako se broj okretaja povećava.naponska zaštitna sklopka Na brodu se često provodi selektivna zaštita.podnaponski relej (okida kod preniskog napona) . Zbog istosmjernog napona između ulaznog i izlaznog kruga ovi se pretvarači nazivaju pretvaračima s istosmjernim međukrugom.prekostrujni relej (isklapa preveliku strujuprije nego što proradi toplin .elektromagnetski okidač (ima akumuliranu potencijalnu energiju u opruzi čija se napetost može regulirati. Nabroji najvažnije sklopne i zaštitne elemente. omski otpor regulacijskog otpornika se smanjuje.izravno uklapanje. Izmjenični napon primarne mreže s frekvencijom f1 najprije se ispravlja u istosmjerni. za elektromotore manje snage. jer da bi bimetal ponovo uključio strujni krug. 2.24 od 33 - neizravna pretvorba obavlja energetsku pretvorbu u dva koraka.zaštitna motorna sklopka (isključuje istovremeno sve tri faze) . koji se zatim pretvara u izmjnični napon sekundarne mreže s frekvencijom f2 i drugim iznosom amplitude.tromi .ultrabrzi . (slika br. mreže . izvedbi kaveza. namjena i primjena na brodu Zaštitni sklopni elementi primjenjuju se za zaštitu niskonaponskih i srednjenaponskih električnih postrojenja. Pitanje 10. folija) Pokretanje primjenom smanjenog napona koristi se najčešće kod pokretanja kaveznih asinkronih motora. 1. Pokretanje asinkronih motora s pomoću regulacijskog otpornika u krugu rotora. Tu spadaju razni osigurači i zaštitne sklopke. Prekoračenjem struje svitka elektromagneta nastaje pobudni pomak koji oslobađa oprugu i u vrlo kratko vrijeme otvara kontakte Zaštitne sklopke: . S pomoću pokretača uključuje se regulacijski otpornik. Osigurači: .brzi .rastalni . Pitanje 10. Upućivanje u rad trofaznih asinkronih elektromotora Izbor načina pokretanja ovisi o veličini motora. vrsti zaleta i svojstvima el. mora se prije toga ohladiti.bimetal (ne smiju se štititi pumpe za gašenje požara i motori kormilarskog uređaja. Koristi se kod kolutnih motora. a to kod ovih uređaja nije dozvoljeno) . 270. Mrežni napon se može smanjiti na više načina: - . a mogu se uklapati i motori većih snaga (100 i više kW) na krutu mrežu ili ako se napajaju iz vlastitog izvora te nemaju uticaja na trošila izvan vlastite mreže.

praonicama. a međuprostor je ispunjen izolacijom.) i ugrađena su unutar ravne ili savinute metalne cijevi. Objasni princip rada. električno grijanje imamo i u kuhinjama. sušionicama. vrste i primjenu električnih grijača na brodu Grijanje prostorija potrebno je gotovo na svim brodovima. Izrađuju se i specijalno oblikovana grijaća tijela koja se mogu spojiti u grijaće baterije ugrađene u limena kućišta.25 od 33 a) preklapanje sklopke trokut – zvijezda (za motore male snage).prostorije u direktnoj vezi sa palubom: 100 W/m3 . kantal i sl. obično keramika. toplom vodom. Namoti statora priključeni su prilikom pokretanja na mrežu u spoju zvijezda. brijačnicama.stubišta. ambulantama. b) smanjenje napona pomoću prigušnica c) pokretanje pomoću autotransformatora. kupaonice i unutrašnje kabine: 50 W/m3 Grijaća tijela izgrađena su od elektrootpornog materijala (cekas. Standard za proračun pretpostavlja vanjsku temperaturu –150C. Grijanje se koristi kod predgrijavanja goriva i maziva. ali je utrošak energije znatan.vrijeme u sekundama Utrošak energije je veći nego na kopnu. a u prostorijama +200C. 3.prostorije za boravak putnika i posade ispod palube: 80 W/m3 . te se time postiže da je struja pokretanja tri puta manja nego kad bi motor bio spojen u spoj trokut. Električna energija pretvara se u toplotnu u grijaćim tijelima po zakonu: W=I2Rt (J) I – jakost struje u amperima R. Pitanje 10. Za zagrijavanje prostorija potrebno je približno: .otpor vodiča u ohmima t. električno zagrijavanje tankova goriva i maziva. Električno grijanje je jednostavno. itd. Mogu se upotrijebiti različiti sustavi grijanja (parom. . dvoranama za hlađenje. tolim zrakom i električno grijanje).

1. Spajanje istosmjernih generatora u paralelni rad Paralelni rad istosmjernih generatora je takav rad kod kojeg su stezaljke istog polariteta spojene na sabirnicu zajedničke mreže istog polariteta.2 . S. 3.spoj s vodom za izjednačavanjem . Pri paralelnom radu važna je raspodjela opterećenja na generatore.križni spoj Pitanje 11. Q sinkroskop Pitanje 11. Da bi se izbjegla ova nastabilnost kod paralelnog rada koriste se i posebni načini međusobnog spajanja paralelno spojenih generatora. Napon praznog hoda svih paralelno spojenih generatora treba biti jednak naponu mreže. radi toga generatori moraju imati što sličniju vanjsku karakteristiku. Mjerni instrumenti glavne razvodne ploče voltmetar dvostruki voltmetar ampermetar frekvencmetar wattmetar za P.26 od 33 Pitanje 11. a to je: . Olovni akumulatori Vidi pitanje 6. 2.

uputnik s prekretnim momentom sinkroni motori: . Razina zaštite ovisi o važnosti pogona i o štetnim posljedicama koje bi nastale njegovim isključenjem.prigušnica trofazni kliznokolutni asinkroni motori: . prekostrujne zaštite.trofazni statorski predotpor .preklopka zvijezda – trokut . Važnost područja zaštite potvrđuju mnogi međunarodni i nacionalni propisi.sinkrono pokretanje pomoću izvora promjenjive frekvencije Pitanje 12. vlažnost.27 od 33 Pitanje 12.radnog mehanizma (zaštita pomoću rastalnih osigurača. Uputnici izmjeničnih motora: asinkroni kavezni motor: . Poremećaji koji utječu na rad pojedinih dijelova elektromotornog pogona mogu biti: . 2. temperatura. kratki spoj namota prema kućištu i prekid namota) Zaštitu elektromotora ostvaruju elementi kojima je zadaća sačuvati motor od nedopuštenog zagrijavanja.vanjski (mreža. vibracije.pokretanje pomoćnim zaletnim motorom (najstariji način pokretanja) . Uputnici elektromotora svrha i održavanje Uputnici istosmjernih i kliznokolutnih asinkronih motora pri priključku na nazivni napon struja pokretanja najjednostavnije se ograničava uključivanjem otpora u rotorski krug. Cijena i složenost zaštite uređaja razmjeran je cijeni i važnosti elektromotora. stanje ugroženosti. čime se djeluje na potezni moment. temperaturna vremenski releji) . zaštititi ga od šteta i ograničiti na najmanju mjeru vrijeme ispada iz pogona. bimetalna. udarci) . Zaštita električnih strojeva Zaštita obuhvaća djelatnost.unutarnji (kratki spoj između zavoja.asinkrono pokretanje sinkronog motora (ovi motori imaju ugrađen prigušni kavezni namot) . 1.od izvora napajanja . Za male motore to je jednostavna zaštita a za motore većih snaga složena zaštita.izravno ukapčanje . postupke i stanje kojima se otklanja ili minimizira opasnost. okidača.od utjecaja okoliša . iznos i oblik napona. Smetnje elektromotora mogu doći od: .uputnik s nazivnim momentom .transformator za pokretanje . frekvencija. Otpor koji služi samo pri pokretanju motora naziva se rotorski uputnik ili rotorski pokretač.

automatski. Tada usljijed malog električnog otpora kroz stroj poteče velika jakost struje. Uključivanje izmjeničnih generatora u paralelni rad (vidi pitanje 1. Osigurači i otpor kratkog spoja Vrste osigurača: .rastalni. Automatski nadzor strojarnice (vidi 3.bimetal. 3.28 od 33 Pitanje 12.naponska zaštitna sklopka Otpor kratkog spoja: do kratkog spoja kod strojeva dolazi kada se dijelu namota uslijed visokih napona probije izolacija prema drugom namotu ili prema kućištu stroja ili kada se uslijed visokih temperatura ošteti izolacija prema drugom namotu ili kućištu stroja. brzi. Brodski transformatori (vidi pitanje 7.) Pitanje 13. Čelični akumulatori (vidi pitanje 6. 1. 3. U svakom slučaju vrši se zaštita jednim ili više sustava zaštite pomoću osigurača.zaštitna motorna sklopka u kojoj je sadržana kombinacija bimetala i elektromagnetskog okidača ima zadatak isključiti istovremeno sve tri faze.) Pitanje 13. imaju termičku nadstrujnu zaštitu . tromi.) Pitanje 14.elektromagnetski brzi okidač ima akumuliranu potencijalnu energiju u opruzi čija se napetost može podešavati. pa nema opasnosti od rada motora sa dvije faze.prekostrujni relej . . sastoji se od dvije međusobno spojene metalne trake s različitim faktorom toplinskog rastezanja (primjenjuju se kod zaštite od preopterećenja) .) Pitanje 13. 2. koja je znatno veća od nazivnih vrijednosti. . . 2.podnaponski relej . Konstruktivni dijelovi elektromotora stator rotor kolektor četkice Pitanje 14.niskonaponski rastalni osigurači velike prekidne moći najčešće s tromim djelovanjem radi zaštite kabela i mreže od prejake struje. 3. 1. 2. . 2. 2. ultrabrzi .

medicinske prostorije i sl.. glavnu razvodnu ploču. Ako je izvor energije aku baterija mora bez nadopunjavanja napajati propisana trošila u predviđenom vremenu. te o propisanom vremenu kroz koje se prema propisima moraju napajati. Spremnost rada izvora el.29 od 33 Pitanja: 14. . 2 Napajanje broda u nuždi Kao izvor el. strojarnicu i prostorije gdje se nalazi glavni izvor el. Dizel-generator mora imati četiri sustava pouzdanog pokretanja.električni pokretač s vlastitom baterijom i s ispravljačem za punjenje . energije za slučaj nužnosti kao i automatsko pokretanje dizelgeneratora treba se povremeno provjeravati. tablice upozorenja. ali u kraćem vremenu. svjetiljke za izbjegavanje sudara . putokaze.. i ograničenog područja plovidbe I) 6 sati .rasvjeta za slučaj nužnosti koja obuhvaća. prolaze. Sustavi su: .. prostorije zapovjedničkog mosta.ručno pokretanje Najčešće se kao izvor el. Ta trošila su: .kaljužne pumpe za nužnost i drugi sustavi ako ih zahtjeva Registar. sustav za obavještavanje i signalizaciju u slučaju nužnosti . 1. od kojih svaki ima zalihu energije za najmanje tri uzastopna pokretanja. Voditi brigu o prostoriji u kojoj je dizelgenerator (da bude grijana.brodovi nosivosti manje od 300 GT (neograničenog područja plovidbe. energije za nužnost primjenjuje trofazni sinhroni generator bez kliznih koluta i četkica pogonjen uglavnom brzohodnim dizelmotorima . 3. svjetiljke za signalizaciju poteškoća. radio i navigacijske kabine. energije za slučaj nužnosti koristi se dizel-generator ili aku batrerija tolike snage da je osigurano istovremeno napajanje svih trošila neophodnih za sigurnost plovidbe u slučaju nužnosti. Snaga dizel-generatora ovisi o veličini i namjeni broda. 19.sustav dojave požara i naprave za upravljanje protupožarnim vratima . prostorije agregata za nužnost. Za putničke brodove neograničenog područja plovidbe i ograničenog područja plovidbe mora tijekom 36 sati osigurati neprekidno istovremeno napajanje svih važnih trošila neophodnih za sigurnost broda i ljudi na njemu.zrak pod tlakom s vlastitim neovisnim spremnikom za zrak . izlaze na otvorenu palubu. kormilarskog stroja. 20. . kompasa. sve upravljačke pultove. mjesta ukrcavanja u čamce za spašavanje.brodovi područja plovidbe II i III 3 sata Dizel-generator mora automatski startati pri nestanku napona na glavnoj ploči.sredstva unutarnje veze. izlaze iz prostorija. stubišta. energije. mjesta gdje se nalaze uputnici motora ovih pumpi. mjesta za posluživanje protupožarnih i kaljužnih pumpi. Na teretnim brodovima izvor energije za slučaj nužnosti treba osigurati neprekidno napajanje gotovo istih trošila. prozračna).brod nosivosti 300 GT (neograničenog područja plovidbe. i ograničenog područja plovidbe I) 18 sati .brodovi (nosivosti 300 GT) područja plovidbe II i III 12 sati .hidraulični sustav .radio oprema i navigacijska oprema .pozicijske svjetiljke.

preopterećenja i sl.pravovremeno uočavanje poremećaja i neispravnosti . pa je potrebno vršiti kontrolu izolacije mjerenjem otpora. vizualno ili mjerenjem. ispitivanjima. 1. Glavni zadaci održavanja električnih uređaja su: . premalog pritiska.sprječavanje prekovremenog trošenja čime se produžuje vijek ztrajanja pogona . 2. Zaštita generatora od povratne struje Zaštita generatora uglavnom može biti: . Osnovni karakter održavanja treba biti preventivni a ne interventni. provjerama i popravcima Treba raspolagati rezervnim dijelovima. 1. pa iskre i prekomjerno se zagrijavaju. ispravna dodirna površina. Zaštita od povratne struje (ili povratne snage) prilagođuje se pogonskom stroju i vrsti generatora.osiguranje neprekidnog pogona na potrebnoj razini kvalitete .od preniskog napona Ova zaštita odnosi se na paralelan rad generatora. Vrste generatora istosmjerni: nezavisne uzbude. Stanje ležajeva procjenjuje se po zvuku. Neispravni kontakti imaju hrapavu i oksidiranu površinu. Redoviti planirani pregledi i kontrola smanjuju ispade pogona. Pitanje 16. poredni.od preopterećenja . Ovo se ostvaruje planiranim pregledima.30 od 33 Pitanje 15. Primjena sklopki i zaštitnih elemenata (vidi 10. To je posljedica nečistoća. vibracijama i temperaturi. Kod .održavanje potrebne razine zaštite. sila pritiska i sl. Vremenom stari i izolacija. Održavanje električnih uređaja Održavanje je organizirana djelatnost kojom se pomoću prikladnih metoda i postupaka ostvaruje i osigurava ispravnost pogona. mjerenjem gustoće elektrolita. Ako baterija služi za napajanje upravljačkih i signalnih strujnih krugova treba kontrolirati stanje akumulatora mjerenjem napona u opterećenom stanju. kompaundni izmjenični: sinkroni Pitanje 15. Površine kolektora.od kratkog spoja . serijski. 1.od povratne struje . evidentirati i analizirati radove. Kod istosmjernih generatora područje namještanja ove zažtite iznosi od 2 do 15% nazivne struje generatora.što brže otklanjanje kvarova . 3. kliznih koluta i četkica moraju biti bez vidljivih ogrebotina.) Pitanje 15. Temperaturu pojedinih elemenata možemo utvrditi dodirom. Kontroli podliježu sve one veličine i elementi koji mogu dati informaciju o stanju pogona izložene trošenju ili jačem naprezanju.

jer se na tim mjestima može promjeniti prijelazni otpor. impregnirani sintetičkim lakom kao gore. impregnirani sintetičkim lakom staklena vlakna. keramika. kvarc. 2. Bolja i skuplja klasa izolacije dopušta veću graničnu temperaturu. Vlažan zrak s primjesom soli nepovoljno utječe na izolacijski materijal. steatit. papir (eventualno impregnirani) pamuk. impregnirani uljnim lakovima bakelit. Potpuna automatizacija brodske elektrane (vidi pitanje12. a to znači i veće preopterećenje stroja uz jednake uvjete. a time i temperatura. Izolacijski materijali dijele se po normama IEC prema toplinskoj postojanosti na više klasa. ali impregnirani silikonskim smolama staklo. 2. 2. za mehaničku čvrstoću izrađuju se i od prešanih izolacijskih materijala različitog sastava. azbest. papir i sl. s neorganskim vezivom Pitanje 17. pražnjenje i primjena akumulatora (Vidi pitanje 6.) Pitanje 16. Izolacijski materijali su nevodljivi sa otpornosti od 108 Ωm. tinjac. Tablica prikazuje granične temperatura za pojedine klase izolacije i primjere materijala. Pitanje 16. Kao izolacijski materijali koriste se anorganski materijali. Klasa izolacije Granična temperatura u oC Primjer materijala Y A E B F H C 90 105 120 130 155 180 Iznad 180 drvo. telstolit. Punjenje.) Pitanje 17. Izolatori i njihove karakteristike Izolacija dijelova pod naponom mora imati odgovarajuću električnu čvrstoću. Osobito treba paziti na spojna mjesta. Brodovi koji plove tropskim predjelima namot mora biti izoliran tropskom izolacijom. otpornost na klizne struje. ali i zbog težine stroja. 3. vlagu i ulja. tinjac. pamuk. te mora biti dovoljno mehanički čvrsta i odgovarajuće zaštićena. 3. svila. porculan. ali impregnirani smolama s povišenom toplinskom otpornošću kao gore. . azbest. 1. Temperatura izolacijskog materijala ne smije prelaziti granične vrijednosti temperature. Otpor izolacije za brodsku opremu mora trajno zadržati otpor izolacije od najmanje 1500 ohma po voltu. Izbor izolacije namota vrlo je važan radi sigurnosti.31 od 33 izmjeničnih generatora područje namještanja zaštite iznosi od 2 do 6% nazivne snage generatora ako je pogonski stroj turbina i 8 do 15% nazivne snage ako je pogonski stroj dizel motor.

3. 3.) Pitanje 19. energije upotrebljavaju: akumulatori (uglavnom se koriste kao izvori u slučaju nužde) istosmjerni generatori (koristili su se na starijim brodovima) izmjenični generatori (jednofazni i trofazni). Sinkronizacija generatora (vidi pitanje 1.2. 2. Primjena generatora u nuždi (vidi pitanje 14. 1. na svim novim brodovima koriste se isključivo trofazni izmjenični generatori.) Pitanje 19.) Pitanje 17. 1. Automatski nadzor strojarnice i zaštita električnih strojeva i uređaja na brodu (vidi pitanje 12. 3. 1. 2.) Pitanje 20. Vrste regulatora u primjeni na brodu Vrste regulatora: . i 12. 2. 3.) Pitanje 19. 3. Konstruktivni dijelovi generatora stator rotor uzbuda kod istosmjernih kolektor i četkice Pitanje 18. 2. 1. Pitanje 18. 2) Pitanje 18. Uputnici elektromotora (vidi pitanje 12.32 od 33 Glavna električna ploča. podjela na polja (vidi pitanje 8. Upućivane u rad trofaznih asinkronih elektromotora (vidi pitanje 10. Vrste izvora električne energije Na brodu se kao izvori el.

D povećava brzinu odziva. Uklanja grešku ustaljenog stanja . P komponenta daje brzinu odziva. vrste i primjena Vrste: rastalni. tromi. bimetal.I regulator. brzi. integrirajući regulator (na impulsnu ulaznu vrijednost na izlazu dobivamo linearno povećanje. podnaponski relej prekostrujni relej naponska zaštitna sklopka .PD regulator: proporcionalno-diferencijalni regulator. Ima vrlo brzu reakciju na promjenu. ujedinjuje sve prednosti osnovnih tipova regulatora. I smanjuje grešku ustaljenog stanja Pitanje 20.33 od 33 .P regulator. 2.) Pitanje 20. pa nema opasnosti od rada motora sa dvije faze. proporcionalni regulator (odmah reagira na promjenu ulazne veličine. D-regulator izaziva izlazni signal samo onda kad se ulazni signal mijenja. ultrabrzi automatski.PI regulator. zaštitna motorna sklopka u kojoj je sadržana kombinacija bimetala i elektromagnetskog okidača ima zadatak isključiti istovremeno sve tri faze. Osigurači. imaju termičku nadstrujnu zaštitu niskonaponski rastalni osigurači velike prekidne moći najčešće s tromim djelovanjem radi zaštite kabela i mreže od prejake struje. Reagira vrlo brzo i potpuno izregulira odstupanja. Reagira sporo i vrlo rijetko se koristi sam). sastoji se od dvije međusobno spojene metalne trake s različitim faktorom toplinskog rastezanja (primjenjuju se kod zaštite od preopterećenja) elektromagnetski brzi okidač ima akumuliranu potencijalnu energiju u opruzi čija se napetost može podešavati. 3. . Napajanje broda u nuždi (vidi pitanje 14.PID regulator. 3. proporcionalno-integrirajući regulator . izlazni signal proporcionalan je ulaznom signalu) .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->