1 od 33

PITANJA iz predmeta
ELEKTRIKA I AUTOMATIKA
porivne snage od 750 kW ili više

Pitanje 1. 1.

Nacrtaj strujni krug i navedi sve električne veličine koje u njemu vladaju, objasni
njihovu međusobnu ovisnost i Ohmov zakon.

a) istosmjerni strujni krug:

- idealni, U, I, R, G,
- realni Uv, Ui, Ru, Ri, ,

b) izmjenični (R, L, C; Z, U, I, XL, XC, P, S, Q)

Pitanje 1. 2.
Kada je potrebno da dva sinkrona generatora
rade u paralelnom spoju
Brodski generatori uglavnom nikad sami ne napajaju mrežu. Najčešće je to više generatora u
paralelnom radu. Kad se generator stavlja u pogon moramo ga priključiti na mrežu. Pri tom
moramo biti vrlo oprezni i ispuniti određene uvjete:
-
napon mreže i generatora mora biti isti
-
frekvencije moraju biti iste i
-
faze iste (nema pomaka u fazi između napona mreže i napona generatora).
Kad jedan od ova tri uvjeta nije ispunjen generator ne smijemo priključivati na mrežu.
Posljedice su vrlo velike struje izjednačenja koje, mogu biti i veće od struja kratkog spoja što
bi moglo uništiti generator.

Postupak upućivanja:
kod trofaznih generatora najprije moramo uvtrditi redosljed faza. To radimo dok rotor
generatora miruje, promatranjem početka namatanja svih faza u smjeru okratanja rotora, a taj
redosljed je i redosljed faza. Zatim se pogonskim strojem pokrene rotor generatora do
približno sinkrone brzine vrtnje. Nakon toga podesimo struju uzbude (vidi vrste uzbude) tako
da je napon na statoru generatora približno jednak naponu mreže. Ako generatorski napon
kasni u fazi generator moramo ubrzati, a ako prednjači generator moramo usporiti dok se ne
postigne istofaznost (=0). Da li su navedeni uvjeti ispunjeni može se utvrditi pomoću
instrumenata sa dvostrukom skalom koji istovremeno pokazuju iznos potrebnih veličina u
mreži i u generatoru. Kad je generator u blizini sinkronizma (istofaznost) teško je utvrditi da li
se vrti presporo ili prebrzo pa se upotrebljava instrument koji nam to pokazuje a zove se
sinkroskop. Najčešći su sinkroskopi sa tri žarulje a može biti i sa skalom (vidi sliku)
Voltmetar V0 pokazuje razliku napona mreže i generatora koji u sinkronizmu mora biti
jednak nuli.
 2 od 33

Tri žarulje su spojene prema slici i prostorno razmještene u trokut redosljedom kao na
slici čine sinkroskop sa žaruljama. Napon na žaruljama varira s frekvencijom koja je jednaka
razlici frekvencija mreže i generatora od nula do dvostrukog napona u jednakom ritmu varira i
jakost svjetlosti žarulje. Pošto je razlika frekvencija u blizini sinkronizma jako mala ljudsko
oko može pratiti te promjene. Naponi su pomaknuti u fazama za 1200 i imamo osjećaj da se
svjetlo okreće u jednom ili drugom smjeru. Iz smjera okretanja možemo zaključiti da li se
generator vrti prebrzo ili presporo i prema tome podešavamo vrtnju rotora generatora. Kad je
izvršena sinkronizacija (žarulje se ugase, ne svijetle) generator možemo uključiti na mrežu
pomoću generatorske sklopke.
Na današnjim modernim brodovima imamo automatsku sinkronizaciju.

Pitanje 1. 3.
Provjera ispravnosti asinkronih elektromotora

Provjera ispravnosti (održavanje) brodskih el. uređaja provodi se kroz tri stupnja, ako to
primijenimo na asinkrone motore imamo:

1. radovi održavanja 1. stupnja; pomoću vida, sluha, opipa i drugim osjetom primjetiti
promjene na elektromotorima. Kontrole ulja, mjernih instrumental, šumova u
ležajima, vibracije, zagrijavanje, podmazivanje, istrošenost kliznih koluta, kontrola
nekih tabela i sl.

2. radovi održavanja 2. stupnja; podrazumjevaju se radovi na elektromotorima koji se

mogu obaviti na mjestu ugradnje elektromotora a to su:
-
djelomično rastavljanje uređaja i njihovo čišćenje
-
pregled ležaja i podmazivanje
-
ispitivanje namota, kaveza, kliznih koluta
-
ispitivanje spojeva vijaka i kontakata
-
mjerenje izolacijskog otpora
-
kontrola ventilatora i sita
-
kontrola priključnih kutija i postolja
-
kontrola brtvljenja
-
kontrola djelovanja zaštitnih uređaja
-
zamjeniti četkice
-
izbrusiti klizne kolute
 3 od 33

3. radovi održavanja 3. stupnja

To su generalni popravci elektromotora u radionici ili sl. Obuhvaća za:
a) kavezni motor
-
rastavljanje motora
-
čišćenje rotora i statora
-
mjerenje izolacijskog otpora
-
ispitivanje stanja izolacije i dodatno izoliranje, lakiranje i sušenje
-
pregled paketa limova
-
pregled štapova i kratkospojenih prstenova
-
pregled ležaja, podmazivanje i po potrebi zamjena
-
provjera ravnoteže rotora, montaža kontrola lakoće okretanja
-
čišćenje priključne kutije i stezanje vijaka
-
ispitivanje stanja spojeke
-
kontrola uzemljenja
-
kontrola smjera i brzine vrtnje
-
namještanje električnih zaštitnih elemenata
b) kolutni
sve kao kod kaveznog, a još dodati:
-
ispitati rotorski namot
-
istokariti i izbrusiti klizne prstene
-
zamjeniti četkice
-
kontrolirati držače četkica i podesiti pritisak četkica
 4 od 33

Pitanje 2. 1.
Obrazloži korisne učinke električne struje i
navedi njihovu praktičnu primjenu
Učinci: toplotni, magnetski, svjetlosni, mehanički

Primjena: Grijači, sklopke, releji, žarulje, reflektori, elektromotori ....

Pitanje 2. 2.

Objasni sastav, način rada, vrste uzbude sinkronih generatora

Konstrukcija:
-
stator; zadatak statora, stvaranje izmjeničnog napona i jakosti struje (armaturna
struja) frekvencije:
f=nsp; ns - sinkroni broj okretaja
p - broj pari magnetskih polova
-
rotor; zadatak rotora je stvoriti magnetsko polje prolazom istosmjerne struje
namotajima rotora (uzbudna struja)


Način rada; zakon elektromagnetske indukcije: U   N , kada se zavojnica s N zavoja
t
nađe u promjenjivom magnetskom polju u njoj se inducira napon prema gornjoj jednadžbi, ili
E  4,44  f  N  f n , gdje je fn faktor namota i kod trofaznih namota iznosi od 0,9 do 0,95.
Vrste uzbude:
-
generatori s istosmjernom uzbudom (za uzbudu koriste se poredni istosmjerni
generator, amplidini (rotacijska pojačala snage), rotatroli (regulacijski generatori).
Ova uzbuda ima dosta nedostataka (kolektor, četkice, visoka cijena) i uglavnom se
još koristi na već ranije izvedenim i još aktivnim sustavima.
-
generatori sa statičkom uzbudom (samouzbudni, nemaju kolektor, ali ostaju
klizni koluti i četkice. Dijelimo ih u dvije grupe:
a) kompaundirane
b) nekompaundirane generatore s automatskim regulatorom napona
 5 od 33

Kod samouzbudnog kompaundiranog generatora uzbudna se struja dobiva preko

kompaundiranog trofaznog strujnog uzbudnog transformatora (1) koja se zatim ispravlja u
neupravljivom ispravljaču (2) i dovodi uzbudnom namotu generatora (3). Pri stabilnom radu
napon im je 2,5% nazivnog napona.

Samouzbudni nekompaundirani generator mora uvijek imati automatski regulator napona.

Postoji više različitih izvedbi uzbude takvih generatora, a kod svih se uzbuda ostvaruje
pomoću naponskog transformatora (4) i upravljivog ispravljača (5). Regulator (6) ovisno o
razlici željene i stvarne vrijednosti uzbudne struje upravlja tiristorskim ispravljačem, te tako
mijenja uzbudni napon i struju. Ovakvi generatori imaju brz odziv (0,08 s) i malo variranje
napona, te zadovoljavaju uključivanje kaveznih asinkronih motora palubnih strojeva.
-
generatori s rotirajućom izmjeničnom uzbudom i ugrađenim neupravljivim
rotirajućim ispravljačem (to su sinkroni generatori bez četkica) predstavlja
najsuvremenije rješenje brodskih generatora. Nema kolektor, četkice, klizne
prstene. Sinkroni uzbudnik nalazi se na istoj osovini kao i glavni sinkroni
generator i pokreće ih zajednički pogonski stroj. Armaturni napon sinkronog
uzbudnika napaja preko rotirajućeg ispravljača uzbudni namot glavnog generatora
preko čvrstih priključaka (bez kolektora, kliznih koluta i četkica).

Regulacija napona:

S obzirom da su polovi sinkronog uzbudnika na statoru tada se i njihova uzbudna struja

dovodi preko čvrstih priključaka. Regulacijom ove relativno male struje upravlja se naponom
sinkronog uzbudnika, a time i ispravljenom uzbudnom strujom glavnog sinkronog generatora.
 6 od 33

Pitanje 2. 3.
Zahtjevi na brodske električne uređaje te sigurnost na brodu

Nadzor nad gradnjom brodova, električnom opremom brodova i tehničkom dokumentacijom,

te nad sprovođenjem zaštitnih i sigurnosnih mjera do utvrđivanja sposobnosti za obavljanje
pokusne plovidbe provode klasifikacijska društva. U Hrvatskoj nadzor obavlja Hrvatski
registar brodova ( kraće Registar).

2.3.1. Zahtjevi s obzirom na materijal, obujam i masu

-
materijal koji ne podržava gorenje
-
otporan na utjecaj morske atmosfere
-
otporan na uljne pare
-
dijelovi koji provode struju moraju biti od bakra ili bakarnih slitina (osim
specijalnih kontakata, rastalnih žica osigurača, reostata, grijača, kaveza rotora
asinkronih motora, ugljenih četkica.
-
izolacija mora biti dovoljne mehaničke čvrstoće, odgovarajuće zaštićena, otporna
na klizne struje i sl. (npr. E klase)
-
temperatura dijelova koji provode el. struju ne smije pri nazivnim opterećenjima
prelaziti dopuštenu temperaturu.
-
oprema mora biti što manjeg obujma i mase
-
gdje je moguće, sporohodne strojeve zamjeniti brzohodnim (koji su manje mase i
obujma)

2.3.2. Zahtjevi s obzirom na klimatske i pogonske uvjete

Na rad električnih uređaja značajno utječu:
-
temperatura
-
vlaga u zraku
-
agresivna atmosfera
-
nečistoće u zraku
-
mehanički udarci i vibracije itd.

2.3.2.1. Temperatura okoline

Klimatska karta svijeta sadrži četiri klimatske zone:
-
polarnu
-
umjerenu
-
subtropsku
-
tropsku
Od brodskih el. uređaja zahtjeva se da pouzdano rade u području temperatura od –25 0C do
+450C. Elektronički elementi i oprema koja se ugrađuje u sklopne ploče mora podnositi
temperaturu okoline i 550C, a temperatura od 700C ne smije izazvati njihova oštećenja.

2.3.2.2. Vlažnost zraka

Vlaga u zraku, sa visokim sadržajem soli štetno djeluje na brodske električne uređaje.
Relativna vlaga pri površini mora poprima vrijednost od 70 do 95%, a u tropskom području
približava se granici zasićenja.
Uređaji moraju zadovoljavajuće raditi pri relativnoj vlazi:
-
od 753% kod temperature 4520C
-
od 803% kod temperature 4020C
-
od 953% kod temperature 2520C
 7 od 33

Prilike pod palubom, u strojarnici i drugim zatvorenim prostorima su povoljnije.

Namotaji i dijelovi pod naponom moraju biti zaštićeni od djelovanja kondenzata, a dijelovi
opreme u koju može doći do stvaranja kondenzata moraju imati otvor za njegovo istjecanje.
Kabeli se u električne strojeve , uređaje i aparate uvijek uvode odozdo, a mjesto uvođenja
pažljivo se zabrtvi.

2.3.2.3. Korozija
Korozija je proces nagrizanja površine metala kemijskim ili češće elektrokemijskim
putem. Pri tome koroziju pospješuje i erozija kavitacija, djelovanje slanog i vlažnog zraka.
Elektrokemijska korozija nastaje uslijed razlike potencijala i elektrolita (sol u vlažnom zraku)
koji na površini metala stvaraju galvanske korozijske elemente. Razlika potencijala nastaje
između:
-
različitih metala
-
metala i pokrivnog sloja
-
područja s različitim mehaničkim naprezanjima itd.

Zaštita od korozije može biti:

-
pasivna (pocinčavanje, presvlačenje kadmijem, premazivanje zaštitnim bojama
-
aktivna (katodna zaštita koja može biti iz galvanskih protektora (cink ili magnezij)
ili još bolje iz anode priključene na istosmjerni izvor.

2.3.2.4. Kosi položaj i vibracije

Brodski električni uređaji moraju ostati neoštećeni i sposobni za ispravan rad i kod
mogućih kosih položaja broda nastalih zbog njegovog naginjanja oko uzdužne osi (valjanje,
ljuljanje) ili oko poprečne osi (posrtanje), te kod vibracija izazvanih pogonom strojeva, valova
i sl.
Brodski električni uređaji prema pravilima Registra moraju zadovoljavajuće raditi pri
dugotrajnom:
-
bočnom nagibu do 150
-
uzdužnom do 50
-
bočnom valjanju do 22,50
-
posrtanju do 100.
-
kod uređaja sa elektrolitima (akumulatori) ne smije u kosom položaju doći do
istjecanje ili prskanja tekućine
-
vibracije izazvane pogonom glavnog pogonskog stroja, pogonskih agregata,
kompresora, pumpi i sl. svesti na najmanju moguću mjeru (balansiranjem,
upotrebom odgovarajućih spojki, vijčane spojeve osigurati od samoodvrtanja,
montirati prigušivače oscilacija

2.3.2.5. Stupanj mehaničke zaštite i protueksplozijska izvedba električne opreme

Dijelovi električne opreme moraju imati odgovarajući stupanj mehaničke zaštite (IP –
International Protection)
-
suhi stambeni prostor (najmanje) IP 20
-
u kupaonicama za rasvjetna tijela IP 34, sklopke, utičnice IP 55
-
električna oprema na otvorenoj palubi IP 56

Protueksplozijska izvedba električne opreme odabire se prema zonama opasnosti i vrsti broda,
a njihove oznake su:
 8 od 33

- samosigurna [Exi]
-
s neprodornim oklopom [Exd]
-
s povećanom sigurnošću [Exe]
-
s kućištem pod tlakom [Exp]

Električni uređaji u protueksplozivnoj izvedbi moraju biti izvedeni tako da je ili spriječeno
stvaranje iskre ili onemogućeno da se eksplozija nastala unutar stroja proširi na okolinu. Svi
strojevi građeni za uporabu u atmosferi eksplozivnih ili zapaljivih plinova moraju biti
specijalno označeni i trebaju imati atest za određeni stupanj zaštite.

U svim prostorijama gdje se može stvoriti eksplozivna smjesa zahtjeva se ugradnja električne
opreme sa stupnjem mehaničke zaštite IP 55 ili višim.

2.3.2.6. Otpornost na elektromagnetsku interferenciju (EMI)

Interferencija može potjecati iz vlastitog uređaja (sustava) ili dolazi iz vanjskog uređaja
(sustava). Izvori interferencije su iskrenja, atmosferska pražnjenja, nagle promjene napona ili
struje i sl. Propisi određuju dopuštene razine EMI smetnji u različitim zonama broda. Prema
sadržaju frekvencijskog spektra EMI mogu biti:
- uskopojasne (samo na nekim frekvencijama – osnovnim ili višim harmonicima)
-
širokopojasne (kontinuirano)

Smetnje se šire vodljivim putem i zračenjem. Na brodu se vodi računa o smetnjama koje
dolaze iz mreže.
Glavne mjere zaštite od EMI su: udaljavanje, oklapanja, prigušivanje i filtriranje.
Dopuštene razine širokopojasnih EMI kojima smiju biti izloženi uređaji ovise o
njihovoj lokaciji. Tako su u odnosu na referentni 1V na frekvencijama od 6 i 300 MHz
dopuštene naponske razine:
-
26 dB za opremu na palubi zapovjedničkog mosta, kormilarnici, radioprostorijama
-
40 dB za opremu postavljenu iznad najviše palube
-
60 dB za opremu postavljenu ispod najviše palube.

2.4. Sigurnost na brodu

Život posade i putnika mora biti na visokoj razini sigurnosti, bez štetnih djelovanja na
organizam, a i udobnost mora biti prihvatljiva. Na čovječiji organizam može štetno djelovati
temperatura, vlaga, agresivna atmosfera, vibracije, štetno djelovanje električne struje.
Sigurnost posadei putnika ovisi o ispravnom radu električnih uređaja....
Na sigurnost na brodu u dobroj mjeri utječu i djelovanje okoliša na uvjete koji vladaju na
brodu, kao npr.
-
statički elektricitet (visoki naponi od nekoliko stotina tisuća volti i male struje),
nastaje na tri načina:
1. kondenzatori priključeni na istosmjerni napon
2. trljanjem dvaju različitih tvari
3. električnom influencijom
-
buka ( s gledišta udobnosti poželjno je da buka ne prelazi 60 dB) Najčešće srednje
vrijednosti dopuštene razine buke jesu:
1. stambene prostorije, navigacijski i radio kabine ..... 60 dB
2. kormilarnica i zajedničke prostorije ............... 70 dB
3. upravljačka kabina i telefonska kabina u strojarnici 75 dB
4. strojarnica i mehanička radionica ................... 90 dB itd.
 9 od 33

Pitanje 3. 1.
Objasni osnovne karakteristike i parametri izmjenične struje

u(t)=U0 sint slika na ploči

i(t)=I0 sint

U0  2U ef
I0  2 I ef

Pitanje 3. 2.
Objasni vrste električne rasvjete na brodu
prema namjeni i karakteristike

Vrste rasvjetnih mreža:

-
osnovna
-
rasvjeta za slučaj nužnosti
-
rasvjeta za slučaj nužnosti koja se napaja iz akumulatorske baterije

Vrste električne brodske rasvjete:

-
unutarnja
-
vanjska
-
navigacijska i signalna

Zahtjevi za unutarnju rasvjetu;

-
opća rasvjeta;
radio kabine 100 lx
prostorije s navigacijskom opremom 50 – 100 lx
strojarnice 75 lx
.
.
.
-
rasvjeta radnog mjesta
radni stol u radio kabini 300 lx
društvene prostorije 300 do 500 lx itd.

Zahtjevi za vanjsku rasvjetu;

Ovisi o tipu i veličini i namjeni broda. Svjetiljke svojom svjetlošću ne smiju ometeati
upravljanje brodom.. Postavljaju se reflektori, prijenosna svjetla i td.

Zahtjevi za navigacijsku i signalnu rasvjetu;

Signalnonavigacijska svjetla doprinose sigurnosti broda. Međunarodni propisi zahtjevaju da
svaki brod pri plovidbi mora imati upaljena signalnonavigacijska svjetla od zalaza do izlaza
sunca. Prema propisima određena je i boja i vrst signala svjetlosne signalizacije.

Pitanje 3.3.
 10 od 33

Definiraj pojmove: automatski nadzor strojarnice i zaštitu električnih strojeva na brodu

uz navođenje opreme i primjere
Automatski nadzor strojarnice:
-
automatika generatora
1. automatsko reguliranje napona i frekvencije generatora
2. automatska sinkronizacija i paralelni rad generatora
3. automatska raspodjela opterećenja
4. automatsko isključivanje i uključivanje generatora
5. automatsko predpodmazivanje dizelmotora
6. programirano uključivanje trošila velike snage
7. automatska zaštita generatora
8. automatsko ponovno uključivanje generatora kod njenog ispadanja iz
pogona (black-out funkcija)
-
automatika dizelmotora
1. nalog za pokretanje
2. nadzor tlaka ulja za podmazivanje
3. nalog za startanje novog agregata itd.

Zaštita električnih strojeva:

Zaštita električnih strojeva sprječava teže posljedice smetnji koje mogu dolaziti od:
-
radnog mehanizma (kod preopterećenja strojeva, štiti se termičkom i
kratkospojnom zaštitom; rastalni osigurači, okidači, prekostrujna zaštita, bimetal,
releji, ..)
-
izvora napajanja (pri povišenju ili smanjenju napona; podnaponska zaštita
-
utjecaja okoliša (opasna atmosfera, eksplozivne smjese)

Pitanje 4. 1.
Trošila u krugu izmjenične struje, ovisnost otpora o frekvenciji, fazni pomak i Ohmov
zakon za izmjeničnu struju, trokut otpora
Trošila:
-
Djelatna: R (Ohmska, radna)
-
Reaktivna: XL, XC (induktivna i kapacitivna, reaktivna)

Ovisnost o frekvenciji:
-
R ne ovisi o frekvenciji
-
XL je razmjeran frekvenciji: X L  2  f
1
XC je obrnuto razmjeran frekvenciji: X C  2  f
-

Fazni pomak; cos (SERIJSKI SPOJ)

P UR R
cos    
S U Z
Ohmov zakon: U  I  Z

Trokut otpora: Z  R 2  ( X L  X C ) 2
 11 od 33

Pitanje 4. 2.
Objasni sastav, način rada, vrste uzbude i
karakteristike istosmjernih elektromotora
Sastav:
-
stator s uzbudnim namotom (kod manjih jedinica i sa stalnim magnetima)
-
rotor s armaturnim namotom
-
kolektor s četkicama

Vrste uzbude:
-
nezavisna (strana); uzbudna struja dobiva se iz vanjskog istosmjernog izvora.
Promjena smjera vrtnje može se ostvariti izmjenom priključaka armaturnog
namota ili izmjenom priključka uzbudnog namota. (Slika 29.)

- zavisna uzbuda (vlastita), to je uzbuda kod koje su uzbudni namot (na statoru) i
armaturni namot (na rotoru) u galvanskoj vezi. Ove motore često zovemo zavisno
uzbuđeni istosmjerni motori. Zavisna uzbuda može biti:

- poredna (Slika 32)

- serijska (Slika 6.33)
- složena (kompaundna) (Slika 6.35)

Karakteristike: Vidi slike na foliji!

Osnovne karakteristike istosmjernih motora kod konstantnog napona izvora i konstantne

uzbudne struje su:

- karakteristika brzine vrtnje n=f(I)

nezavisna i poredna uzbuda (Slika 6.30.)
serijska uzbuda (Slika 6.34a)
- karakteristika momenta M=f(I)
nezavisna i poredna uzbuda (Slika 6.30.)
serijska uzbuda (Slika 6.34a)
- vanjska karakteristika (mehanička karakteristika motora) n=f(M)
nezavisna i poredna uzbuda (Slika 6.31.)
serijska uzbuda (Slika 6.34b)
kompaundna uzbuda (Slika 6.36): 1- prevladava poredna uzbuda
3- prevladava serijska
4- protukompaundacija (izbjegava se)

Pitanje 4. 3.
Objasni postupak provjere ispravnosti generatora u nuždi

Spremnost rada izvora električne energije za slučaj nužnosti kao i automatsko pokretanje
pripadnog dizelagregata povremeno treba provjeravati. Generator se smije zaštititi samo od
slučaja struja kratkog spoja, a od preopterećenja imamo svjetlosnu i zvučnu signalizaciju.
Dizelgenerator mora se pouzdano pokrenuti. Dopuštena su četiri sustava pokretanja:
(Vidi napajanje broda u nuždi)
 12 od 33

Pitanje 5. 1.
Električna snaga izmjenične struje,
trokut snage, činitelj snage i mjerenje: P, Q, i S
Snaga:
djelatna (radna):  P   W
prividna (ukupna):  S   VA
reaktivna (jalova):  Q   VAr

Trokut snage:
S U I  P 2  (QC  Q L ) 2

Činitelj snage: (faktor snage; cos) (vidi pitanje 4.1.)

Pitanje 5. 2.
Objasni sastav, način rada i karakteristike
asinkronog elektromotora

Asinkroni motori tipični su predstavnici električnih strojeva male snage, a pretežno se rade u
velikim serijama (za razliku od sinkronih strojeva koji su velike snage i rade se pojedniačno –
generatori). Asinkroni motor otkrio je naš zemljak Nikola Tesla 1882. godine.
Sastav:
- Stator asinkronog stroja u načelu je jednak statoru sinkronog stroja. Namot je
najčešće trofazan (iznimno jednofazan), priključen na mrežu i uzima snagu iz
mreže.
- Rotor asinkronog stroja ima na osovini paket okruglih limova s utorima u koje je
smješten trofazni ili iznimno dvofazni mamot. Krajevi rotorskog namota mogu
biti:

- dovedeni na klizne kolute i preko četkica spojeni na električni napon. Motori s

kliznim kolutima zovu se kolutni motori,

- ako se rotor gradi tako da u utorima ima štapove, koji se s obje strane rotorskog
paketa limova kratko spoje kratkospojnim prstenovima dobivamo asinkroni motor
s kaveznim rotorom ili kavezni motori.

Način rada:

Priključi li se na statorski namot stroja trofazni izmjenični napon, taj napon stvori struju
magnetiziranja (uzbude), koja stvori okretno magnetsko polje. U rotorskom namotu okretno
polje inducira napon koji je veći ili manji od statorskog ovisno o broju zavoja.
Ako rotor nije zakočen, počinje okretanje rotora, brzina vrtnje rotora n raste i približava se
sinkronoj brzini nS okretnog magnetskog polja statora. Zaostajanje rotora za okretnim
magnetskim poljem zove se klizanje s, asinkronih strojeva:
n n
s S
nS
Ako rotor miruje: n=0, a s=1,
 13 od 33

tada je frekvencija napona inducirana u rotoru f2 jednaka frekvenciji statora f1.

Ako se rotor okreće u smjeru okretnog magnetskog polja i sve manje za njim zaostaje
frekvencija napona u rotoru f2 pada proporcionalno klizanju f2=sf1 i u sinkronizmu ima
vrijednost nula (f2=0)
Tada je:
n=nS, a s=0.

Karakteristika:

Pitanje 5. 3.
Objasni sastav i karakteristike brodskih kabela
i način polaganja na brodu

Osnovni sastav kabela:

-
vodič; izrađen je od visokokvalitetnog bakra, može biti jednožični i višežični.
Vodič s više žica je fleksibilniji. Broj žica u vodiču se definira s obzirom na
presjek.
-
izolacija vodiča; treba biti otporna na mehanička, kemijska, temperaturna i
električna naprezanja. Neosjetljiva na starenje. Materijali od kojih se radi izolacija
su: polivinilklorid (PVC/A, PVC/D, etilen-propilenska guma (EPR), ulančani
polietilen (XLPE), silikonska guma (S 95)
-
zaštitni plašt (omotač) može biti nemetalni (neopren) i metalni (olovo, bakrenog
žičanog ili trakastog opleta), opleteni i neopleteni, može biti jedan ili više plašteva.

Klasifikacijski registri propisuju dopušteno strujno opterećenje ovisno o vrsti kabela, broju
žila, vrsti izolacije, temperaturi okoline, način polaganja i vrsti pogona u kojem će kabel
raditi. Električne veličine bitne za brodske kabele:
-
radni napon
-
ispitni napon
-
otpor izolacije (M/km)
-
otpor vodiča
 14 od 33

-
pad napona
-
strujno opterećenje
-
induktivni otpor
Polaganju kabela posvećuje se velika pažnja. Trasa reba biti tako odabrana da kabeli nisu
izloženi vlazi, ulju, gorivu, vodi, udaljena od izvora topline, da ne budu prikladne glodavcima
a mora biti ravna i što pristupačnija. Kabeli s metalnim opletom mogu se polagati na
konstrukcije od metala, kanalima zaštićenim od korozije, cijevima. Vodonepropusne i
plinonepropusne prolaze kabela kao i prolaze kroz protupožarne pregrade treba zabrtviti.
Krajevi kabela završavaju u razvodnim kutijama kabelskim stopicama, vijčanim spojevima
osiguranim od odvrtanja, lemljenjem ili tlačenjem. Spajanje kabela izvodi se isključivo u
razvodnim kutijama pomoču stezaljki. Radi lakšeg snalaženja kablovi se označuju.

Pitanje 6. 1.
Objasni karakteristike trofazne izmjenične struje,
spajanje u zvijezdu i trokut
Međufazni i fazni napon
Linijska i fazna struja

Spoj u zvijezdu Y ; Slika na ploči .......... U mf  3  U f

Spoj u trokut  , Slika na ploči ............ I L  3  I f

Pitanje 6. 2.
Objasni sastav, način rada i karakteristike olovnih i čeličnih akumulatora
i primjenu na brodu smještaj i spajanje

Primjena:

Akumulatori služe kao izvori električne energije za slučaj nužde, za napajanje pokretača
motora s unutrašnjim izgaranjem, kao izvori energije u spoju s osovinskim generatorima, a
mogu služiti na manjim jedinicama za napajanje brodske mreže za vrijeme mirovanja u luci.
Na tankerima se upotrebljavaju prijenosne akumulatorske svjetiljke napona 2 ili 4 V.
Izvori el. energije za nuždu moraju biti smješteni izvan prostorija strojarnice i iznad
glavne palube. Moraju imati dovoljan kapacitet da mogu neprekidno napajati predviđene
potrošače kroz 35 sati. Za obalnu plovidbu dozvoljava se i manji kapacitet.
Ako brod raspolaže agregatom za nuždu, akumulatorska baterija služi dodatno kao
rezervni izvor energije koji radi samo od trenutka ispada glavnih generatora do stavljanja u
pogon agregata za nuždu. U tom slučaju moraju akumulatori napajati kroz pola sata rasvjetu
za nuždu i električne zatvarače nepropusnih pregrada.
Teretni brodovi moraju osigurati baterijski pogon radio stanice. Manje plovne jedinice
moraju imati akumulatorsku bateriju i za pokretanje glavnog stroja, koja mora imati toliko
veliki kapacitet da je moguće pokrenuti motor i nakon jednonoćnog napajanja rasvjete. Brod
mora imati i uređaj za punjenje baterija (pretvarači kod brodova s istosmjernom strujom), a
kod trofaznog izmjeničnog sustava pomoću transformatora i ispravljača (u novije vrijeme
poluvodičkih, koji su zamjenili selenske).
Smještaj:
 15 od 33

Posude brodskih akumulatora moraju biti od čvrstog negorivog materijala, građene tako da
elektrolit ne može istjecati ni pri nagibu broda do 400.
Akumulatorske baterije snage punjenja iznad 1,5 kW moraju biti smještene u posebno
ventiliranom prostoru sa najmanje 30 izmjena zraka na sat, zbog opasnosti eksplozije
praskavog plina koji se stvara u prostoriji.
Rasvjetna tijela u prostoru za akumulatore moraju biti izvedena s posebnom zaštitom
od eksplozivnih i zapaljivih plinova, a prekidač (sklopka) za palenje i gašenje mora biti izvan
prostorije.

Na putničkim brodovima ugrađuju se posebne elektrana za nuždu, koja mora biti smještena u
nadgrađu, a sastoji se od akumulatorske baterije i dizel generatora s automatskim
pokretanjem.

Spajanje:
serijski i paralelni spoj izvora (akumulatora) (slika na ploči)

Olovni akumulatori:
osnovni dijelovi: elektrode, koje su izrađene od određenog broja ploča koje se
međusobno razlikuju samo po aktivnoj površini i načinu primjene. Jedna pozitivna ploča
uvijek se nalazi između dvije negativne.
separatori, (ploče od izolacijskog matrijala) propusne za elektrolit smješteni su
između raznopolnih ploča da se spriječi kratki spoj unutar akumulatora.
elektrolit, sastoji se od čiste sumporne kiseline koju sipamo u destiliranu vodu do
koncentracije od 27 do 38%, odnosno gustoće 280 Baumea (Be) do 32,20 (Be) za napunjeni
akumulator.
posude i poklopci akumulatora, izrađuju se od bitumena s nekim vlaknastim
materijalom, a mogu se izrađivati i od ebonita (kvalitetniji). Između donjih krajeva ploča i dna
akumulatorskih ploča mora biti dovoljno prostora da čestice aktivne mase ne čine kratki spoj
između elektroda.

Način rada: u akumulatoru se odvijaju složeni elektrokemijski procesi koje možemo opisati
kemijskom jednadžbom:
   
Pb O 2  H 2 SO 4  Pb PRAZNJENJE
   2Pb SO 4  2H 2 O
PUNJENJE

Prilikom pražnjenja na elektrodama nastaje olovni sulfat PbSO4 (i na pozitivnoj i na

negativnoj), a koncentracija kiseline opada (smanjuje se gustoća), napon po članku ne smije
pasti ispod 1,83 V. Pri punjenju iz olovnog sulfata na negativnoj elektrodi nastaje olovo P b, a
na pozitivnoj iz olovnog sulfata nastaje olovni oksid P bO2. To se očituje i na povećanju
gustoće elektrolita. Pri punjenju strujom velike jakosti napon po članku nebi smio biti iznad
2,38 V. Provjeru napunjenosti akumulatora najčešće vršimo aerometrom.

Kapacitet (Ah) akumulatora određen je površinom ploča, temperaturom, smanjenjem

koncentracije elektrolita prilikom pražnjenja. Specifični kapacitet olovnih akumulatora je u
granicama do 26 Wh/kg.
Stupanj korisnosti iznosi od 83 do 90%
Alkalijski akumulatori
U ovu grupu spadaju akumulatori kojima se elektrokemijski procesi odvijaju posredstvom
alkalijskih otopina (čelični akumulatori koji mogu biti: nikal – željezo, nikal – kadmij, srebro
– cink, nikal – cink)
Nikal – željezo akumulator pozitivnu elektrodu predstavlja nikalhidroksid, a negativnu
željezni prah. Elektrolit je otopina kalijhidroksida u destiliranoj vodi u koncentraciji oko
 16 od 33

21%. Gustoća elektrolita je 1,2 kg/dm 3. Da se poveća kapacitet, trajnost i napon elektrolitu se
dodaje 50 g litijhidroksida na litru elektrolita.
Napon punjenja ovih akumulatora je 1,75 do 1,85 V.
Stupanj korisnosti je manji od olovnih i iznosi oko 60%. Unutrašnji otpor ovih akumulatora je
velik u odnosu na olovne. Pune se kad napon po članku padne na jedan volt.

Prednosti nad olovnim: elektrolit nije agresivan, izdrže veći broj pražnjenja i punjenja,
neosjetljivi prema preopterećenju a isto tako nisu osjetljivi na punjenje te se ne mogu
prepuniti (za razliku od olovnih kod kojih elektrolit zakuha i isparava voda), mehanički su
puno otporniji, bolje podnose niže temperature.
Nedostaci: manji napon po članku, manji stupanj korisnosti, manji specifični kapacitet, veća
cijena, velik unutrašnji otpor.

Pitanje 6. 3.
Navedi osnovna mjerna osjetila i
elemente automatike i područje primjene

Osjetnici su naprave koje služe za mjerenje stanja neke fizikalne veličine (tlaka, temperature,
brzine i sl.) i za pretvaranje u neku drugu veličinu, koja, i na daljinu može izazvati uzbudu i
alarm. Veličine koje osjetnici mogu osjetiti su: protok fluida, razina tekućine, buka, položaj,
tlak, slanost, gustoća dima, brzina, temperatura, viskoznost, torzija, brojanje.
Većina osjetnika nema odgovarajuću uzbudu, da bi izvršili promjenu veličine kod ventila, to
obavljaju preko posrednika, koji pretvara izmjerenu veličinu osjetnika u električni,
pneumatski ili neki drugi signal.

Kako je brod u tehničkom smislu vrlo složen sustav, sadrži velik broj mjernih uređaja za
mjerenje raznih fizikalnih veličina.

U sustavu upravljanja (ručno ili automatski) mjerni elementi (osjetila) daju podatke za
potrebnu promjenu (kuta zakreta analogni pretvornici su otporni, induktivni, kapacitivni;
digitalni pretvornici su najčešće enkoderi (optički ili magnetski).

U energetskom se sustavu mjere tlakovi, temperature, brzina rotacije, vibracije, pomaci,

protoci, razine itd.

U sustavu klimatizacije mjere se temperature, brzina strujanja, vlažnost.

Većina uređaja slična je onim na kopnu, ali su neki specifični, kao navigacijski koji određuju
smjer, brzinu i poziciju, dubinu uranjanja, kut nagiba i sl.

Pitanje 7. 1.
Objasni što je strujni udar, kako do njega dolazi, mjere tehničke zaštite i
 17 od 33

pružanje prve pomoći unesrećenom

Strujni udar nastaje kada se slučajno dodirne dio električnog uređaja ili trošila koji je pod
naponom, ili kada uslijed kvara uređaja ili trošila pod napon dođu metalni dijelovi električnog
uređaja koji normalno nisu pod naponom. Pri tome može nastupiti sljedeće djelovanje
električne struje na organizam čovjeka:
-
toplinsko; koje uzrokuje vanjske i unutarnje opekline
-
mehaničko; razaranje tkiva, iščašenja, kidanje mišića
-
kemijsko; rastvaranje krvi i drugih tekućina
-
biološko; treperenje srčanih komora, paraliza centra za disanje, paraliza rada srca.
Kod nesreće je važan put struje kroz organizam, ako je zahvaćeno srce tad je veća opasnost!!
Frekvencija struje je bitan čimbenik opasnosti, pa je izmjenična struja opasnija (najopasnija
pri frekvenciji od 40 do 60 Hz) od istosmjerne (3 do 4 puta).
Jakost struje utječe na stupanj opasnosti:
-
prag osjećaja 1mA (za izmjeničnu) 5 mA istosmjernu
-
od 10 do 15 mA struja pri kojoj dolazi do kontrakcije mišića
-
od 20 do 25 mA dolazi do otežanog disanja, a ako potraje nekoliko minuta može
nastupiti i smrt
-
do 50 mA donja granica smrtne opasnosti
-
100 mA redovno nastupa smrt
-
prolaz jačih struja od 4 do 5 A koje teku do 10 sekundi izazivaju trenutnu
obamrlost ali ne i smrt.
Trajanje prolaza struje kroz tijelo ima različite posljedice.

Zaštitne mjere od štetnih djelovanja električne struje

Sprječavanje opasnosti od udara se provodi na tri načina:
-
onemogućiti dodir čovjeka s bilo kojim dijelom električnog uređaja pod naponom,
-
ograničiti jakost struje kroz čovjekovo tijelo na bezopasan iznos
-
ograničiti vrijeme prolaza struje kroz tijelo

Zaštitne mjere:
-
zaštitno izoliranje
-
sigurnosni napon
-
zaštitno odvajanje
-
zaštitno uzemljenje (kod mreža s uzemljenim (trup broda) zvjezdištem)
-
sustav zaštitnog vodiča (samo u izoliranim trofaznim mr. u kojima ni jedna točka
mreže nije uzemljena) (zaštitni vod dobro uzemljiti)
-
zaštitni strujni spoj (zaštitna strujna sklopka)
-
zaštitni strujni spoj s odvajanjem
Nulovanje se na brodovima ne upotrebljava
Pružanje prve pomoći
-
upute za pružanje prve pomoći moraju biti istaknute na vidljivim mjestima
-
brzo pomoći unesrećenom, osloboditi ga od djelovanje el. struje,
-
ako ne diše i ne radi srce, početi sa oživljavanjem; umjetno disanje, vanjska
masaža srca,
-
nikako se ne smije oslobađati unesrećenog iz strujnog kruga bez strogih mjera
opreza, kako izbavitelj nebi i sam bio zahvaćen električnom strujom.
 18 od 33

Pitanje 7. 2.
Objasni sastav, način rada transformatora,
vrste i primjena na brodu
Sastav:
- željezna jezgra; ima elektromagnetsku ulogu i mehaničku (nosi namot), sastavljena
od obostrano izoliranih hladno valjanih transformatorskih limova debljine od 0,2
do 0,35 mm.
- namot; neprekinuti snop zavoja koji pripadaju strujnom krugu (primarni i
sekundarni)
- ostali dijelovi i pribor (kotao, pripadni elementi za priključak, elementi zaštite,
mehaničko učvršćenje, izolacija itd.)

Način rada: načelo međuindukcije; (idealni trafo)

P1  P2
U 1 I1  U 2 I 2
U1 I
 2
U2 I1
U1 N
 1
U2 N2

P2
Realni trafo: stupanj korisnosti:  
P1
Vrste transformatora:
prema zadacima koje obavljaju imamo:
- generatorski ili blok tr. (u elektranama spajaju se između generatora i
visokonaponske mreže
- mrežni tr. (transformiraju napon visokonaponske mreže (400 kV ili 220 kV) u
napon distribucijske mreže (35 kV)
- distribucijski tr. (za napone 35 kV i niže)
- mjerni tr. (za zaštitne uređaje i priključak mjernih instrmenata, strujni mjerni
transformatori i naponski mjerni transformatori). Strujni mjerni transformator
nikad ne smije ostati u praznom hodu (na sekundarnoj strani uvijek mora imati
trošilo)
- tarnsformatori za zavarivanje

Primjena na brodu:

Energetski tr. na brodu uvijek se koriste za smanjenje izmjeničnog napona. Dopuštena je

primjena samo suhih tr., zrakom hlađenih do snage 4 MVA. Služe za napajanje rasvjete,
upravljačkih strujnih krugova, punjenje baterija, za poluvodičke pretvarače, napajanje GPS
sustava i sl. Čest je slučaj da su potrebna dva transformatora.
 19 od 33

Pitanje 7. 3.
Obrazloži potrebu i postupak kontrole i
mjerenje otpora izolacije na brodu

Radi sigurnosnih razloga izolaciju je potrebno kontrolirati i povremeno mjeriti otpor izolacije
kabelske mreže i nekih brodskih električnih uređaja. Metoda mjerenja ima više:
- ako je mreža izvan pogona (nije pod naponom) koristi se mjerni napon do 500 V
- u pogonu.
- Mjernim uređajem očitavamo iznos izolacije, a svaki podbačaj daje u obliku
akustičnog ili optičkog signal.

Nazivni napon UN(V) Mjerni napon (V) Izolacijski otpor M Izolacijski otpor M
(prije pogona) (nakon pogona)
manje od 65 do 2UN 10 1,0
više od 65 500 100 10

Pitanje 8. 1.
Objasni karakteristike dizel-generatora, turbo-generatora
i osovinskog generatora na brodu
Dizel-generatori
Pretvaraju energiju tekućeg goriva u električnu energiju. Sastoje se od dizel motora,
električnog generatora (jednofaznog ili trofaznog), postolja, pomoćnih i upravljačkih uređaja.
Danas se uglavnom koriste brzohodni dizel generatori s orjentacijom na veće brojeve okretaja.
Opravdanje se nalazi u tome sto je trajnost sporohodnih i brzohodnih generatora približno ista
a cijena brzohodnih je znatno manja. Velika prednost brzohodnih dizel generatora je u težini.
Oni su znatno manje težine.
Pokretanje (upućivanje) dizel motora vrši se elektropokretačima ili ubacivanjem
komprimiranog zraka u cilindre motora. Dizel motore karakterizira niski broj okretaja pa
direktno pogone rotor generatora bez upotrebe reduktora (plinske turbine moraju imati
reduktore za pogon rotore generatora, jer turbine imaju velik broj okretaja).
Dizel motori ne zahtjevaju veliko održavanje i predstavljaju pouzdane strojeve za pogon
generatora.
Veličina dizel motora za pogon glavnih generatora kreće se od nekoliko stotina do više tisuća
kilovata. Dizel motori defininiraju se prema snazi generatora odnosno bilanci električne
energije broda.
P  cos 
PMOTORA  GENERATORA
GENERATORA
Turbo-generatori
Ovi generatori koriste se na brodovima (plovnim objektima) u slučajevima:
- kada plovni objekt ima proizvodnju pare u svrhu pogona turbina za propulziju pa
se dio pare koristi za pokretanje rotora generatora za proizvodnje električne
energije
- kada ima višak tehnološke pare koja se u turbo generatorima pretvara u električnu
energiju
- kada se na brodu koristi toplina ispusnih plinova za stvaranje pare koja se onda
preko turbogeneratora pretvara u električnu energiju. Ovaj način pokretanja
turbogeneratora sve se češće naziva utilizacijski turbogeneratori. Oni proizvode
električnu energiju iskorištavanjem ispusnih plinova propulzivnih dizel motora tj:
bez troška goriva.
 20 od 33

Od ukupne energije goriva propulzijski dizel motori pretvaraju približno 40% u koristan rad,
34% toplinske energije odvodi se ispusnim plinovima i 26% otpada na rashladna sredstva i
zračenja. Turbo generator koristeći energiju ispusnih plinova može dati električnu snagu koja
iznosi 5% do 13% snage dizel motora.
Prvi postotak (5%) odnosi se na suvremene sporohodne dvotaktne motore sa niskim
temperaturama ispusnih plinova, a drugi postotak (13%) za srednjehodne četverotaktne sa
visokim temperaturama ispusnih plinova. Rezultati pokazuju da se utilizacijski
turbogeneratori mogu ekonomično primjeniti na brodovima s dizelskim propulzivnim
motorima snage veće od 7 MW i da se instalacija amortizira u vremenu između dvije ili tri
godine.

Osovinski generatori
To su generatori koji za pogon koriste vrtnju glavnog propulzionog stroja. Sustav osovinskih
generatora na brodu je odavno poznat i često se primjenjivao u vremenima kaga su se na
brodu koristile centrale istosmjerne struje. Glavni problem pogona osovinskih generatora
predstavlja nejednoliko gibanje (brzina vrtnje). Kod istosmjernih generatora taj problem je
vezan samo uz održavanje konstantnog napona, a to se lako rješavalo uz pomoć regulatora
napona.
Kod sinhronih generatora koji su danas većinom u primjeni nejednolika brzina pogonskog
motora odražava se na održavanje konstantnog napona, ali mnogo više na održanje konstantne
frekvencije. Ako se uzme u obzir izronjavanje i uronjavanje propelera kod nevremena onda
problem održavanja konstantnog napona i frekvencije postaje još složeniji. Unatoč tim
problemima ekonomsko–tehnička prednost osovinskih generatora danas ih čini sve
interesantnijima na brodovima. Prednosti im proizilaze iz jeftinije proizvedene električne
energije uslijed primjene teškog goriva (mazuta) u glavnim propulzivnim strojevima, umjesto
lakog (dizel) goriva u dizel generatorima. To dovodi i do većeg stupnja iskorištenja
propulzionih strojeva.
Na brodovima sa pokretnim propelama ugrađuju se standardni sinhroni generatori. Budući da
je brzina vrtnje propelerske osovine približno konstantna i da propulzioni motori rotiraju u
jednom smjeru i u plovidbi i u manevru, osovinski generatori u tim režimima napajaju mrežu
konstantnim naponom i približno konstantnom frekvencijom.
Na brodovima sa propelerima sa čvrstim krilima (propelama) sa promjenjivom brzinom vrtnje
upotrebljavaju se sinhroni generatori sa pogonom preko reduktora ili su montirani direktno na
osovinski vod.
Oba načina koriste ispravljač koji pretvara napon promjenjive frekvencije u istosmjerni
napon. Taj se istosmjerni napon pomoću tiristorskih pretvarača pretvara u trofaznu struju
konstantnog napona i frekvencije.

U = c o n st. U = c o n s t.
n = c o n s t. f= c o n s t. ~ = f= c o n s t.
G
~ = ~~~

A ccu
 21 od 33

Pitanje 8. 2.
Glavna razvodna ploča (GRP) i ploča za nužnu

GRP središnje je mjesto na kojem su priključeni osnovni izvori električne energije. Ovdje se
električna energija mjeri, kontrolira i direktno ili preko razdjelnika raspoređuje po trošilima i
uređajima. Predstavlja elektroenergetski centar broda.

GRP kakva se najčešće koristi na suvremenim brodovima, izrađena je na principu

modula, i najčešće sadrži:
-
jedno ili više polja generatora
-
jedno ili više polja trošila (za napajanje važnih trošila izravno ili preko primarnih
razdjelnika i za povezivanje manje važnih trošila s glavnim napajanjem)
-
jedno ili više polja motorskih pokretača (uputnika za upuštanje motora).

Svako polje je zasebna cjelina i povezano vijcima u grupe prikladne za transport i ugradnju.
Generatorska polja međusobno su odjeljena vertikalnim pregradama od negorivog materijala.
sadrže čvrsto postavljene ili izvlačive prekidače, instrumente, prekostrujnu zaštitu, pokazne
elemente sinkronizacije, instrumente za paralelno spajanje, osigurače i sl.
GRP postavlja se što bliže generatoru i mora se nalaziti s generatorom u istoj vertikalnoj
protupožarnoj zoni. Prolaz ispred i iza ploče propisuje klasifikacijsko društvo.

Pitanje 8. 3.
Definiraj pojmove: upravljanje i regulacija i
navedi primjere primjene na brodu

Pod pojmom upravljanja (elektromotora) podrazujevaju se u osnovi dva postupka:

- upravljanjem u otvorenom krugu povratne veze. Instrument daje «kormilaru» samo
putokaz kako treba upravljati brodom. Kormilar promatra mjerni instrument (kompas) stavlja
u rad kormilo (uređaj za upravljanje), kormilo se pokreće (izvršni član) i brod plovi po novom
kursu (upravljani pravci).
- upravljanjem u zatvorenom krugu povratne veze. Da bi krug znao koju vrijednost
treba namjestiti, ona mu se zada. Jedan stupanj uspoređuje ju sa dobivenom vrijednošću koju
daje mjerni pretvornik. Na temelju razlike stvara se izvršna veličina. Ona utječe na izvršni
član tako da se na izlazu regulacijskog procesa postavi željena vrijednost

Regulacija je pojava kada se kontinuirano prikupljaju podaci o fizikalnoj veličini (veličini

koju treba regulirati) i uspoređuju s drugom veličinom zbog međusobnog prilagođavanja. Pri
tom je potrebno realizirati dva međusobno spojena procesa: uspoređivanje i izvršenje, stoga
se to odvija u zatvorenom regulacijskom krugu.

Primjeri regulacije (ugađanje pravilnog odnosa među dijelovima, ili veličinama nekog stroja)
na brodu:
regulacija brzine (broja okretaja)
regulacija napona generatora
regulacija struje uzbude (generatora, elektromotora)
regulacija temperature (namota, releja)
regulacija tlaka
regulacija .........
 22 od 33

Pitanje 9. 1.
Objasni čemu služe razdjelnici i uputnici na brodu,
te navedi izvedbe

Razdjelnici su sklopni uređaji izrađeni u obliku ormara, niša, ploča i ormarića u kojima
su ugrađeni sklopni aparati i koji su smješteni po raznim mjestima na brodu, a služe za
napajanje više trošila iz grupe srodnih trošila npr:
-
razdjelnik za priključak s kopna
-
razdjelnik pomoćnih strojeva strojarnice
-
razdjelnik priteznih i teretnih vitala
-
razdjelnik navigacijskih svjetala
-
razdjelnik rasvjete pramčanih prostorija itd.

Veliki broj razdjelnika možemo podjeliti prema načinu napajanja:

-
primarni; direktno sa GRP
-
sekundarni; napajaju se iz primarnih, te napajaju udaljenija trošila

S obzirom na priključena trošila razdjelnici se dijele:

-
razdjelnike snage (elektromotori, klimatizacija, grijanje)
-
razdjelnike rasvjete

Sklopni aparati i naprave su električni uređaji koji služe za održavanje i prekidanje strujnih
krugova. Njihov rad obuhvaća uklapanje, upravljanje i regulaciju. U ove uređaje spadaju:
-
rastavljači su mehanički sklopni aparati koji služe za vidljivo otvaranje i
zatvaranje strujnog kruga (najčešće bez opterećenja)
-
sklopke su mehanički sklopni aparati s ručnim pokretanjem koji uklapa, izdrži i
prekida struje u normalnim pogonskim uvjetima.
-
preklopke su sklopke s dva ili više sklopnih položaja
-
sklopnici su mehanički sklopni aparati s elektromagnetskim pokretanjem i istim
funkcijama kao što ih ima sklopka.
-
prekidači su mehanički sklopni aparati s funkcijama kao što ih ima sklopka, a osim
toga mogu izdržati određeno kratko vrijeme i prekidati struje kratkog spoja.
-
osigurači; rastalni (talenjem prekida strujni krug kad struja premaši zadanu
vrijednost)
-
pokretač ili uputnik je naprava za pokretanje elektromotora ili drugih trošila i
omogućuje da npr: struja i moment vrtnje ostanu u propisanim granicama.
-
regulatori su naprave za održavanje pogonske veličine na konstantnoj vrijednosti
-
okidač je upravljački organ sklopnih aparata, koji pod utjecajem kontrolirane
električne veličine mehaničkim putem oslobađa njihove zaporne elemente te
otvara ili zatvara kontakte aparata.
Uputnici na brodu služe za pokretanje (zalet) elektromotora.

Pitanje 9. 2.
Nabroji najvažnije električne mjerne instrumente,
njihove oznake i način spajanja
-
voltmetar (spajanje: paralelno)
-
ampermetar (spajanje: serijski)
-
wattmetar (spajanje: kombinacija)
-
frekvencmetar (spajanje: paralelno)
 23 od 33

Pitanje 9. 3.
Navedi vrste ispravljača i pretvarača,
način spajanja i primjenu na brodu
Vrste ispravljača:
prema načinu vođenja električne energije:
-
vakumski
-
živini
-
poluvodički
prema obliku ispravljanja:
-
poluvalni
-
punovalni

Poluvalni spoj: Punovalni spoj:

Trofazni ispravljački spoj:

Primjena na brodu: za ispravljanje izmjenične struje u istosmjernu, kojom možemo puniti

baterije i napajati uređaje koji rade na istosmjerni napon.

Pretvarači služe kod pretvorbe istosmjerne struje u izmjeničnu, kad je to potrebno. Npr. kod
osovinskih generatora ili kod napajanja u nuždi (uređaja koji rade na izmjenični napon), iz
akumulatorskih baterija.
-
statički frekvencijski pretvarači (izmjenični) prenose energiju između dvije mreže
različitih frekvencija. Razlikuju se prema vrsti komutacije, vrsti poluvodičkih
ventila, načinu uprvljanja ventilima i snazi.
Razlikuju se dva osnovna načina pretvorbe frekvencije i napona:
-
izravna pretvrba napon frekvencije f1 jednofazne ili trofazne primarne mreže
pretvara se u napon frekvencije f2 sekundarne jednofazne ili trofazne mreže.
Izlazna frekvencija uvijek je manja od ulazne
 24 od 33

-
neizravna pretvorba obavlja energetsku pretvorbu u dva koraka. Izmjenični
napon primarne mreže s frekvencijom f1 najprije se ispravlja u istosmjerni, koji se
zatim pretvara u izmjnični napon sekundarne mreže s frekvencijom f2 i drugim
iznosom amplitude. Zbog istosmjernog napona između ulaznog i izlaznog kruga
ovi se pretvarači nazivaju pretvaračima s istosmjernim međukrugom.

Pitanje 10. 1.
Nabroji najvažnije sklopne i zaštitne elemente,
namjena i primjena na brodu

Zaštitni sklopni elementi primjenjuju se za zaštitu niskonaponskih i srednjenaponskih

električnih postrojenja. Tu spadaju razni osigurači i zaštitne sklopke.
Osigurači:
-
rastalni
-
tromi
-
brzi
-
ultrabrzi
-
bimetal (ne smiju se štititi pumpe za gašenje požara i motori kormilarskog uređaja,
jer da bi bimetal ponovo uključio strujni krug, mora se prije toga ohladiti, a to kod
ovih uređaja nije dozvoljeno)
-
elektromagnetski okidač (ima akumuliranu potencijalnu energiju u opruzi čija se
napetost može regulirati. Prekoračenjem struje svitka elektromagneta nastaje
pobudni pomak koji oslobađa oprugu i u vrlo kratko vrijeme otvara kontakte

Zaštitne sklopke:
-
zaštitna motorna sklopka (isključuje istovremeno sve tri faze)
-
podnaponski relej (okida kod preniskog napona)
-
prekostrujni relej (isklapa preveliku strujuprije nego što proradi toplin
-
naponska zaštitna sklopka
Na brodu se često provodi selektivna zaštita.

Pitanje 10. 2.
Upućivanje u rad trofaznih
asinkronih elektromotora

Izbor načina pokretanja ovisi o veličini motora, izvedbi kaveza, vrsti zaleta i svojstvima el.
mreže
- izravno uklapanje; za elektromotore manje snage, a mogu se uklapati i motori
većih snaga (100 i više kW) na krutu mrežu ili ako se napajaju iz vlastitog izvora
te nemaju uticaja na trošila izvan vlastite mreže.

- Pokretanje asinkronih motora s pomoću regulacijskog otpornika u krugu rotora.

Koristi se kod kolutnih motora. S pomoću pokretača uključuje se regulacijski
otpornik, a zatim kako se broj okretaja povećava, omski otpor regulacijskog
otpornika se smanjuje. (slika br. 270; folija)
- Pokretanje primjenom smanjenog napona koristi se najčešće kod pokretanja
kaveznih asinkronih motora. Mrežni napon se može smanjiti na više načina:
 25 od 33

a) preklapanje sklopke trokut – zvijezda (za motore male snage).

Namoti statora priključeni su prilikom pokretanja na mrežu u spoju
zvijezda, te se time postiže da je struja pokretanja tri puta manja
nego kad bi motor bio spojen u spoj trokut.
b) smanjenje napona pomoću prigušnica
c) pokretanje pomoću autotransformatora.

Pitanje 10. 3.
Objasni princip rada, vrste i primjenu električnih grijača na brodu

Grijanje prostorija potrebno je gotovo na svim brodovima. Mogu se upotrijebiti različiti

sustavi grijanja (parom, toplom vodom, tolim zrakom i električno grijanje).
Električno grijanje je jednostavno, ali je utrošak energije znatan. Električna energija pretvara
se u toplotnu u grijaćim tijelima po zakonu:

W=I2Rt (J)
I – jakost struje u amperima
R- otpor vodiča u ohmima
t- vrijeme u sekundama

Utrošak energije je veći nego na kopnu. Standard za proračun pretpostavlja vanjsku

temperaturu –150C, a u prostorijama +200C. Za zagrijavanje prostorija potrebno je približno:
-
prostorije u direktnoj vezi sa palubom: 100 W/m3
-
prostorije za boravak putnika i posade ispod palube: 80 W/m3
-
stubišta, kupaonice i unutrašnje kabine: 50 W/m3

Grijaća tijela izgrađena su od elektrootpornog materijala (cekas, kantal i sl.) i ugrađena su

unutar ravne ili savinute metalne cijevi, a međuprostor je ispunjen izolacijom, obično
keramika. Izrađuju se i specijalno oblikovana grijaća tijela koja se mogu spojiti u grijaće
baterije ugrađene u limena kućišta. Grijanje se koristi kod predgrijavanja goriva i maziva,
električno zagrijavanje tankova goriva i maziva, električno grijanje imamo i u kuhinjama,
praonicama, sušionicama, ambulantama, brijačnicama, dvoranama za hlađenje, itd.
 26 od 33

Pitanje 11. 1.
Spajanje istosmjernih generatora
u paralelni rad
Paralelni rad istosmjernih generatora je takav rad kod kojeg su stezaljke istog polariteta
spojene na sabirnicu zajedničke mreže istog polariteta. Napon praznog hoda svih paralelno
spojenih generatora treba biti jednak naponu mreže.

Pri paralelnom radu važna je raspodjela opterećenja na generatore, radi toga generatori moraju
imati što sličniju vanjsku karakteristiku. Da bi se izbjegla ova nastabilnost kod paralelnog
rada koriste se i posebni načini međusobnog spajanja paralelno spojenih generatora, a to je:
-
spoj s vodom za izjednačavanjem
-
križni spoj

Pitanje 11. 2.
Mjerni instrumenti glavne razvodne ploče
-
voltmetar
-
dvostruki voltmetar
-
ampermetar
-
frekvencmetar
-
wattmetar za P, S, Q
-
sinkroskop

Pitanje 11. 3.
Olovni akumulatori

Vidi pitanje 6.2

 27 od 33

Pitanje 12. 1.
Uputnici elektromotora svrha i održavanje

Uputnici istosmjernih i kliznokolutnih asinkronih motora pri priključku na nazivni napon

struja pokretanja najjednostavnije se ograničava uključivanjem otpora u rotorski krug, čime se
djeluje na potezni moment. Otpor koji služi samo pri pokretanju motora naziva se rotorski
uputnik ili rotorski pokretač.

Uputnici izmjeničnih motora:

asinkroni kavezni motor:
-
izravno ukapčanje
-
preklopka zvijezda – trokut
-
transformator za pokretanje
-
trofazni statorski predotpor
-
prigušnica

trofazni kliznokolutni asinkroni motori:

-
uputnik s nazivnim momentom
-
uputnik s prekretnim momentom

sinkroni motori:
-
asinkrono pokretanje sinkronog motora (ovi motori imaju ugrađen prigušni
kavezni namot)
-
pokretanje pomoćnim zaletnim motorom (najstariji način pokretanja)
-
sinkrono pokretanje pomoću izvora promjenjive frekvencije

Pitanje 12. 2.
Zaštita električnih strojeva

Zaštita obuhvaća djelatnost, postupke i stanje kojima se otklanja ili minimizira opasnost,
stanje ugroženosti. Važnost područja zaštite potvrđuju mnogi međunarodni i nacionalni
propisi. Razina zaštite ovisi o važnosti pogona i o štetnim posljedicama koje bi nastale
njegovim isključenjem.
Poremećaji koji utječu na rad pojedinih dijelova elektromotornog pogona mogu biti:
-
vanjski (mreža, iznos i oblik napona, frekvencija, temperatura, vlažnost, vibracije,
udarci)
-
unutarnji (kratki spoj između zavoja, kratki spoj namota prema kućištu i prekid
namota)

Zaštitu elektromotora ostvaruju elementi kojima je zadaća sačuvati motor od nedopuštenog

zagrijavanja, zaštititi ga od šteta i ograničiti na najmanju mjeru vrijeme ispada iz pogona.
Cijena i složenost zaštite uređaja razmjeran je cijeni i važnosti elektromotora. Za male motore
to je jednostavna zaštita a za motore većih snaga složena zaštita. Smetnje elektromotora mogu
doći od:
-
radnog mehanizma (zaštita pomoću rastalnih osigurača, okidača, prekostrujne
zaštite, bimetalna, temperaturna vremenski releji)
-
od izvora napajanja
-
od utjecaja okoliša
 28 od 33

Pitanje 12. 3.
Automatski nadzor strojarnice
(vidi 3. 3.)

Pitanje 13. 1.
Brodski transformatori
(vidi pitanje 7. 2.)

Pitanje 13. 2.
Uključivanje izmjeničnih generatora u paralelni rad
(vidi pitanje 1. 2.)

Pitanje 13. 3.
Čelični akumulatori
(vidi pitanje 6. 2.)

Pitanje 14. 1.
Konstruktivni dijelovi elektromotora
-
stator
-
rotor
-
kolektor
-
četkice

Pitanje 14. 2.
Osigurači i otpor kratkog spoja
Vrste osigurača:
-
rastalni; tromi, brzi, ultrabrzi
-
automatski; imaju termičku nadstrujnu zaštitu
-
niskonaponski rastalni osigurači velike prekidne moći najčešće s tromim
djelovanjem radi zaštite kabela i mreže od prejake struje.
-
bimetal, sastoji se od dvije međusobno spojene metalne trake s različitim faktorom
toplinskog rastezanja (primjenjuju se kod zaštite od preopterećenja)
-
elektromagnetski brzi okidač ima akumuliranu potencijalnu energiju u opruzi čija
se napetost može podešavati.
-
zaštitna motorna sklopka u kojoj je sadržana kombinacija bimetala i
elektromagnetskog okidača ima zadatak isključiti istovremeno sve tri faze, pa
nema opasnosti od rada motora sa dvije faze.
-
podnaponski relej
-
prekostrujni relej
-
naponska zaštitna sklopka

Otpor kratkog spoja: do kratkog spoja kod strojeva dolazi kada se dijelu namota uslijed
visokih napona probije izolacija prema drugom namotu ili prema kućištu stroja ili kada se
uslijed visokih temperatura ošteti izolacija prema drugom namotu ili kućištu stroja. Tada
usljijed malog električnog otpora kroz stroj poteče velika jakost struje, koja je znatno veća od
nazivnih vrijednosti. U svakom slučaju vrši se zaštita jednim ili više sustava zaštite pomoću
osigurača.
 29 od 33

Pitanja: 14. 3.; 19. 1.; 20. 2

Napajanje broda u nuždi

Kao izvor el. energije za slučaj nužnosti koristi se dizel-generator ili aku batrerija tolike snage
da je osigurano istovremeno napajanje svih trošila neophodnih za sigurnost plovidbe u slučaju
nužnosti. Snaga dizel-generatora ovisi o veličini i namjeni broda, te o propisanom vremenu
kroz koje se prema propisima moraju napajati. Za putničke brodove neograničenog područja
plovidbe i ograničenog područja plovidbe mora tijekom 36 sati osigurati neprekidno
istovremeno napajanje svih važnih trošila neophodnih za sigurnost broda i ljudi na njemu. Ta
trošila su:
- rasvjeta za slučaj nužnosti koja obuhvaća; mjesta ukrcavanja u čamce za
spašavanje, putokaze, tablice upozorenja,, izlaze iz prostorija, prolaze, stubišta,
izlaze na otvorenu palubu, strojarnicu i prostorije gdje se nalazi glavni izvor el.
energije, sve upravljačke pultove, glavnu razvodnu ploču, prostorije agregata za
nužnost, mjesta za posluživanje protupožarnih i kaljužnih pumpi, mjesta gdje se
nalaze uputnici motora ovih pumpi, prostorije zapovjedničkog mosta,
kormilarskog stroja, radio i navigacijske kabine, kompasa, medicinske prostorije i
sl.
- pozicijske svjetiljke, svjetiljke za signalizaciju poteškoća, svjetiljke za
izbjegavanje sudara
- radio oprema i navigacijska oprema
- sredstva unutarnje veze, sustav za obavještavanje i signalizaciju u slučaju nužnosti
- sustav dojave požara i naprave za upravljanje protupožarnim vratima
- kaljužne pumpe za nužnost i drugi sustavi ako ih zahtjeva Registar.
Na teretnim brodovima izvor energije za slučaj nužnosti treba osigurati neprekidno napajanje
gotovo istih trošila, ali u kraćem vremenu.
- brod nosivosti 300 GT (neograničenog područja plovidbe, i ograničenog područja
plovidbe I) 18 sati
- brodovi (nosivosti 300 GT) područja plovidbe II i III 12 sati
- brodovi nosivosti manje od 300 GT (neograničenog područja plovidbe, i
ograničenog područja plovidbe I) 6 sati
- brodovi područja plovidbe II i III 3 sata
Dizel-generator mora automatski startati pri nestanku napona na glavnoj ploči. Ako je izvor
energije aku baterija mora bez nadopunjavanja napajati propisana trošila u predviđenom
vremenu.

Spremnost rada izvora el. energije za slučaj nužnosti kao i automatsko pokretanje dizel-
generatora treba se povremeno provjeravati. Voditi brigu o prostoriji u kojoj je dizel-
generator (da bude grijana, prozračna). Dizel-generator mora imati četiri sustava pouzdanog
pokretanja, od kojih svaki ima zalihu energije za najmanje tri uzastopna pokretanja. Sustavi
su:
- električni pokretač s vlastitom baterijom i s ispravljačem za punjenje
- zrak pod tlakom s vlastitim neovisnim spremnikom za zrak
- hidraulični sustav
- ručno pokretanje
Najčešće se kao izvor el. energije za nužnost primjenjuje trofazni sinhroni generator bez
kliznih koluta i četkica pogonjen uglavnom brzohodnim dizelmotorima
 30 od 33

Pitanje 15. 1.
Primjena sklopki i zaštitnih elemenata
(vidi 10. 1.)
Pitanje 15. 2.
Vrste generatora

- istosmjerni: nezavisne uzbude, poredni, serijski, kompaundni

- izmjenični: sinkroni

Pitanje 15. 3.
Održavanje električnih uređaja
Održavanje je organizirana djelatnost kojom se pomoću prikladnih metoda i postupaka
ostvaruje i osigurava ispravnost pogona. Glavni zadaci održavanja električnih uređaja su:
- osiguranje neprekidnog pogona na potrebnoj razini kvalitete
- pravovremeno uočavanje poremećaja i neispravnosti
- što brže otklanjanje kvarova
- sprječavanje prekovremenog trošenja čime se produžuje vijek ztrajanja pogona
- održavanje potrebne razine zaštite.

Ovo se ostvaruje planiranim pregledima, ispitivanjima, provjerama i popravcima Treba

raspolagati rezervnim dijelovima, evidentirati i analizirati radove.
Osnovni karakter održavanja treba biti preventivni a ne interventni.
Redoviti planirani pregledi i kontrola smanjuju ispade pogona. Kontroli podliježu sve one
veličine i elementi koji mogu dati informaciju o stanju pogona izložene trošenju ili jačem
naprezanju.
Temperaturu pojedinih elemenata možemo utvrditi dodirom, vizualno ili mjerenjem.
Stanje ležajeva procjenjuje se po zvuku, vibracijama i temperaturi.
Površine kolektora, kliznih koluta i četkica moraju biti bez vidljivih ogrebotina, ispravna
dodirna površina, sila pritiska i sl.
Neispravni kontakti imaju hrapavu i oksidiranu površinu, pa iskre i prekomjerno se
zagrijavaju. To je posljedica nečistoća, premalog pritiska, preopterećenja i sl.
Ako baterija služi za napajanje upravljačkih i signalnih strujnih krugova treba kontrolirati
stanje akumulatora mjerenjem napona u opterećenom stanju, mjerenjem gustoće elektrolita.
Vremenom stari i izolacija, pa je potrebno vršiti kontrolu izolacije mjerenjem otpora.

Pitanje 16. 1.
Zaštita generatora od povratne struje

Zaštita generatora uglavnom može biti:

-
od preopterećenja
-
od kratkog spoja
-
od povratne struje
-
od preniskog napona

Ova zaštita odnosi se na paralelan rad generatora. Zaštita od povratne struje (ili povratne
snage) prilagođuje se pogonskom stroju i vrsti generatora. Kod istosmjernih generatora
područje namještanja ove zažtite iznosi od 2 do 15% nazivne struje generatora. Kod
izmjeničnih generatora područje namještanja zaštite iznosi od 2 do 6% nazivne snage
 31 od 33

generatora ako je pogonski stroj turbina i 8 do 15% nazivne snage ako je pogonski stroj dizel
motor.
Pitanje 16. 2.
Punjenje, pražnjenje i primjena akumulatora
(Vidi pitanje 6. 2.)
Pitanje 16. 3.
Izolatori i njihove karakteristike

Izolacija dijelova pod naponom mora imati odgovarajuću električnu čvrstoću, otpornost na
klizne struje, vlagu i ulja, te mora biti dovoljno mehanički čvrsta i odgovarajuće zaštićena.
Temperatura izolacijskog materijala ne smije prelaziti granične vrijednosti temperature.
Osobito treba paziti na spojna mjesta, jer se na tim mjestima može promjeniti prijelazni otpor,
a time i temperatura. Vlažan zrak s primjesom soli nepovoljno utječe na izolacijski materijal.
Brodovi koji plove tropskim predjelima namot mora biti izoliran tropskom izolacijom.

Izbor izolacije namota vrlo je važan radi sigurnosti, ali i zbog težine stroja. Bolja i skuplja
klasa izolacije dopušta veću graničnu temperaturu, a to znači i veće preopterećenje stroja uz
jednake uvjete. Otpor izolacije za brodsku opremu mora trajno zadržati otpor izolacije od
najmanje 1500 ohma po voltu.

Izolacijski materijali su nevodljivi sa otpornosti od 10 8 Ωm. Kao izolacijski materijali koriste

se anorganski materijali; keramika, steatit, za mehaničku čvrstoću izrađuju se i od prešanih
izolacijskih materijala različitog sastava.
Izolacijski materijali dijele se po normama IEC prema toplinskoj postojanosti na više klasa.
Tablica prikazuje granične temperatura za pojedine klase izolacije i primjere materijala.

Klasa Granična Primjer materijala

izolacije temperatura
u oC
Y 90 drvo, pamuk, svila, papir (eventualno impregnirani)
A 105 pamuk, papir i sl. impregnirani uljnim lakovima
E 120 bakelit, telstolit, impregnirani sintetičkim lakom
B 130 staklena vlakna, azbest, tinjac, impregnirani sintetičkim lakom
F 155 kao gore, ali impregnirani smolama s povišenom toplinskom
otpornošću
H 180 kao gore, ali impregnirani silikonskim smolama
C Iznad 180 staklo, azbest, tinjac, porculan, kvarc, s neorganskim vezivom

Pitanje 17. 1.
Potpuna automatizacija brodske elektrane
(vidi pitanje12. 3.)

Pitanje 17. 2.
Glavna električna ploča, podjela na polja
 32 od 33

(vidi pitanje 8. 2.)

Pitanje 17. 3.
Vrste izvora električne energije

Na brodu se kao izvori el. energije upotrebljavaju:

akumulatori (uglavnom se koriste kao izvori u slučaju nužde)
istosmjerni generatori (koristili su se na starijim brodovima)
izmjenični generatori (jednofazni i trofazni), na svim novim brodovima koriste se isključivo
trofazni izmjenični generatori.

Pitanje 18. 1.
Automatski nadzor strojarnice i
zaštita električnih strojeva i uređaja na brodu
(vidi pitanje 12. 3. i 12. 2)

Pitanje 18. 2.
Konstruktivni dijelovi generatora
-
stator
-
rotor
-
uzbuda
-
kod istosmjernih kolektor i četkice

Pitanje 18. 3.
Upućivane u rad trofaznih asinkronih elektromotora
(vidi pitanje 10.2.)
Pitanje 19. 1.
Primjena generatora u nuždi
(vidi pitanje 14. 3.)
Pitanje 19. 2.
Sinkronizacija generatora
(vidi pitanje 1. 2.)
Pitanje 19. 3.
Uputnici elektromotora
(vidi pitanje 12. 1.)

Pitanje 20. 1.
Vrste regulatora u primjeni na brodu

Vrste regulatora:
- P regulator; proporcionalni regulator (odmah reagira na promjenu ulazne veličine,
izlazni signal proporcionalan je ulaznom signalu)
 33 od 33

- I regulator; integrirajući regulator (na impulsnu ulaznu vrijednost na izlazu

dobivamo linearno povećanje. Reagira sporo i vrlo rijetko se koristi sam). Uklanja
grešku ustaljenog stanja

- PI regulator; proporcionalno-integrirajući regulator

- PD regulator: proporcionalno-diferencijalni regulator. D-regulator izaziva izlazni

signal samo onda kad se ulazni signal mijenja. Ima vrlo brzu reakciju na
promjenu.

- PID regulator; ujedinjuje sve prednosti osnovnih tipova regulatora. Reagira vrlo
brzo i potpuno izregulira odstupanja. P komponenta daje brzinu odziva, D
povećava brzinu odziva, I smanjuje grešku ustaljenog stanja

Pitanje 20. 2.
Napajanje broda u nuždi
(vidi pitanje 14. 3.)

Pitanje 20. 3.
Osigurači, vrste i primjena
Vrste:
-
rastalni; tromi, brzi, ultrabrzi
-
automatski; imaju termičku nadstrujnu zaštitu
-
niskonaponski rastalni osigurači velike prekidne moći najčešće s tromim
djelovanjem radi zaštite kabela i mreže od prejake struje.
-
bimetal, sastoji se od dvije međusobno spojene metalne trake s različitim faktorom
toplinskog rastezanja (primjenjuju se kod zaštite od preopterećenja)
-
elektromagnetski brzi okidač ima akumuliranu potencijalnu energiju u opruzi čija
se napetost može podešavati.
-
zaštitna motorna sklopka u kojoj je sadržana kombinacija bimetala i
elektromagnetskog okidača ima zadatak isključiti istovremeno sve tri faze, pa
nema opasnosti od rada motora sa dvije faze.
-
podnaponski relej
-
prekostrujni relej
-
naponska zaštitna sklopka